CRVENO VINO: i porok i lijek

autor: mr ph. spec. Jasmina Jović Novaković

Da li je piće dobijeno drobljenjem i fermentacijom tamnih sorti grožđa dobro ili loše za naše zdravlje? Jedno od najstarijih proizvoda čovječanstva, crveno vino, od antičkih vremena pa do danas igralo je važnu ulogu u kulturi, religiji, trgovini, ali i medicini. Kako vino može u isto vrijeme biti i porok i lijek i gdje je granica između zdrave konzumacije i zloupotrebe?

Veliki broj ljudi smatra da crveno vino pozitivno utiče na naše zdravlje. Ipak, postoje i oni koji smatraju da je vjerovanje u ljekovita svojstva vina samo loš izgovor za prekomjernu konzumaciju alkohola.

Štetno ili zdravo?

Kada govorimo o svim blagodetima koje pruža konzumacija crvenog vina, moramo poslušati klasičnu nauku koja kaže da je samo umjerena konzumacija zdrava za organizam. To potvrđuju i brojne relevantne studije. Kako je to crveno vino dobro za naš organizam? Prije svega zbog velike količine tanina (veća nego kod bijelih vina), polifenola i flavonoida koji daju strukturu, teksturu i ukus vinu. Polifenoli se nalaze u opni i sjemenkama bobica grožđa i značajni su antioksidanti koji eliminišu slobodne radikale iz ćelija našeg organizma. U zavisnosti od vrste grožđa, podneblja gdje se uzgaja, klime i vinifikacije, njihov sastav i koncentracija u vinu varira. Takođe i bioraspoloživost polifenola varira u zavisnosti od sorte grožđa, ali i kod svake osobe posebno iz razloga što se dobre osobine polifenola različito apsorbuju od osobe do osobe. Ako uzmemo u obzir da crveno

Prekomjerna konzumacija

vina posebno negativno utiče na jetru (više od 30 gr. alkohola svakog dana), dovodi do povećanja tjelesne mase, gubitka pamćenja i pojave depresije. vino ima 10 puta više polifenola nego bijelo vino, onda je jasno zašto je konzumiranje crvenog vina poželjnije. Rasveratrol je najkorisniji polifenol. Najviše ga ima u grožđu i maslinovom ulju. Genetičar sa Harvarda David Sinclair je u svojoj knjizi Lifespan napisao: „Neka od najboljih vina na svijetu stižu nam sa suve, suncem obasjane zemlje i od sorti otpornih na stres, koji sadrže najviše rasveratrola“. Naime, rasveratrol razgrađuje holesterol, povećava iskorišćenje glukoze u organizmu i kontoliše nivo oksidativnog stresa. Tako dolazimo do zaključka da polifenoli, rasveratrol posebno, štite kardiovaskularni sistem čovjeka.

Konzumiranje jedne do dvije čaše crvenog vina tokom nedjelje ili nekoliko puta nedjeljno štiti naše srce, smanjuje hipertenziju, blagotvorno utiče na dijabetes, a organizam bolje iskorištava glukozu. Samim tim se umanjuje oksidativni stres, smanjuje se pritisak na srce, a krv lakše teče kroz krvne sudove. Uz kombinaciju sa mediteranskom ishranom, crveno vino daje svoj pun efekat na zdravlje. Crveno vino pored navedenih pozitivnih efekata pomaže i u liječenju prehlade (poznato je čuveno kuvano crveno vino), smanjuje rizik od kancera, održava dobro pamćenje, pozitivno utiče na varenje i kilažu, ali i smanjuje rizik od depresije. Postoje podaci da se ispijanjem umjerene količine crvenog vina smanjuje i rizik od infekcije virusom Covid19, dok konzumiranje drugih alkoholnih pića povećava rizik od iste infekcije.

Čaša do dvije dnevno

Treba biti oprezan sa konzumiranjem crvenog vina jer ono može vrlo lako preći u alkoholizam, posebno kod ljudi koji već imaju problem sa alkoholom ili imaju porodičnu istoriju alkoholizma. Prekomjerna konzumacija vina posebno negativno utiče na jetru (više od 30 gr. alkohola svakog dana), dovodi do povećanja tjelesne mase, gubitka pamćenja i pojave depresije. Postoji povećan rizik od čak 4% od svih oblika karcinoma, posebno karcinoma dojke i kolorektalnog karcinoma. Ispijanje većih količina vina je inicijator pojave dijabetesa kod muškaraca i to ako se ovo piće konzumira češće od tri dana u nedjelji. Pretje-

Prostorna terapija

Raskoš vinskih regiona, ljepota vinograda i grožđa utiču i na naš duh. Planiranje posjete i obilazak ovih predjela predstavlja tzv. “prostornu terapiju” koja je blagotvorna za našu psihu, dok organizam luči dozu dopamina koji izaziva osjećaj sreće i ispunjenosti. Nova naučna istraživanja bave se upravo tim fenomenom - kako konzumacija grožđa i proizvoda od grožđa utiču na eliminaciju stresa. Naravno uz prakti- rano ispijanje vina može čak ugroziti i život.

Postoje različita tumačenja šta je umjereno i koliko crvenog vina je prihvatljivo i zdravo konzumirati dnevno? Pouzdan odgovor je - dvije čaše za muškarce i jedna čaša za žene dnevno, i to nekoliko puta nedjeljno. Čak i umjerene količine vina, ako se konzumiraju svakog dana, mogu biti štetne i rizik za zdravlje.

Nutrijenti iz vina

Primarni izvor kalorija u vinu je alkohol. Blago, slatko i niskoalkoholno vino ima manje kalorija od suvog, visokoalkoholnog vina. Vino sadrži do 19% ugljenih hidrata u zavisnosti od njegove slatkoće, izuzev aromatizovanih vina, koja sadrže veću koncentraciju ugljenih hidrata. Sadržaj alkohola je obično od 12% do 15%. Ostali nutrijenti koji se nalaze u vinu su fluoridi, kalijum, mangan, gvožđe, fosfor, vitamin B6, vitamin B2 i holin, dok većina vina sadrži i sulfate.

Druženje, uživanje, vino…

Uživanja u vinu uglavnom podrazumijeva i upražnjavanje određenih društvenih rituala. Još je Hipokrat, koji je preferirao holistički pristup zdravlju, smatrao da ritualni proces ispijanja vina pomaže da usporimo tempo života, oslobodimo duh i postanemo inspirativniji i kreativniji. Interesovanje za vinsku kulturu i obilazak vinarija, kao i degustacija vina može nas inspirisati da otvorimo brojna filozofska pitanja o našem zdravlju. l kovanje zdravog načina života koja uključuje uživanje u mediteranskoj hrani i crvenim vinima koja sadrže velike količine tanina. Uz ovakve navike imaćete veće šanse da doživite dug i kvalitetan život. Dakle, nije greh nazdraviti jednom čašom dobrog crvenog vina i uživati u svakom gutljaju. Izbor je veliki, a na vama je da izaberete - Merlot, Cabernet Souvignon, Shiraz, Pinot Noir… Živeli!