Anketa o cijepljenju protiv COVID-19, gripe i pneumokoka osoba sa šećernom bolešću u RH

Anketa je napravljena putem slobodno dostupne mrežne aplikacije Google obrasci objavljene na web stranici Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga www.dijabetes.hr i Facebook stranici Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga https://www.facebook. com/savezdijabetickihudruga u razdoblju od 24. listopada do 12. studenoga 2021. godine. U anketi je sudjelovalo 207 punoljetnih osoba sa šećernom bolešću s područja cijele Hrvatske. Prosječna dob ispitanika bila je 51 godinu (najmlađi ispitanik imao je 18, a najstariji 81 godinu).

U anketi je sudjelovalo 207 ispitanika, od čega 146 žena (71%) i 61 muškarac (29%).

Prema stupnju obrazovanja najviše ispitanika, njih 130, imalo je završenu srednju školu (63%), fakultet je završilo 45 (22%) ispitanika, višu školu imalo je 20 (9%) ispitanika, a najmanje ispitanika, njih 12 (6%) imalo je završenu osnovnu školu.

U anketi je sudjelovalo 118 (57%) osoba sa šećernom bolešću tipa 1, 86 (42%) osoba sa šećernom bolešću tipa 2, 3 (1%) osobe sa ostalim tipovima šećerne bolesti (npr. Mody, Lada) i niti jedna osoba s gestacijskim dijabetesom.

Unazad godinu dana protiv gripe se cijepilo 59 (29%) ispitanika, a 148 (71%) ispitanika nije se cijepilo protiv gripe. Najčešći odgovori zašto su se ispitanici cijepili protiv gripe jesu: prevencija i zaštita; da se ne razbolim; cijepim se zbog toga što imam šećernu bolest; vjerujem cjepivu. Najčešći odgovori zašto se ispitanici nisu cijepili protiv gripe jesu: neinformiranost; nemam naviku niti sam se ikad cijepila protiv gripe; bila je gužva oko COVID-19, a gripe zapravo nije ni bilo; ne vidim potrebu za cijepljenjem; nisam imala nikada gripu.

Unazad godinu dana protiv COVID-19 cijepilo se 122 (59%) ispitanika, a 85 (41%) ispitanika nije se cijepilo protiv COVID-19. Najčešći odgovori zašto su se ispitanici cijepili protiv COVID-19 jesu: strah od bolesti; zaštita sebe i drugih; sigurnost; da ne umrem; kako bih spriječila komplikacije koje mogu nastati uslijed zaraze COVID-19; ako i dobijem COVID, nadam se da će biti blaži oblik i da će me cjepivo koliko toliko zaštititi od najtežeg oblika bolesti; da mogu putovati; zbog COVID potvrde; liječnik mi je preporučio da se cijepim. Najčešći odgovori zašto se ispitanici nisu cijepili protiv COVID-19: ne želim se cijepiti eksperimentalnim cjepivima; strah me posljedica cijepova; nemam hrabrosti se cijepiti; čekam još malo da se razvije cjepivo; još razmišljam; preboljela sam koronu.

Protiv pneumokoka cijepilo se 10 (5%) ispitanika, a 197 (95%) nije se cijepilo protiv pneumokoka. Najčešći odgovori zašto su se ispitanici cijepili protiv pneumokoka jesu: preporuka liječnika; da ne dobijem upalu pluća. Najčešći odgovori zašto se ispitanici nisu cijepili protiv pneumokoka jesu: ne znam za to; nije bilo potrebe; nema razloga; nije mi nitko preporučio cijepljenje; tek nedavno sam čula za važnost cijepljenja protiv pneumokoka; na sljedećem pregledu kod dijabetologa ću se konzultirati o mogućnosti cijepljenja protiv pneumokoka; nije me nitko od liječnika upoznao s činjenicom da se mogu cijepiti protiv pneumokoka.

Ove sezone protiv gripe namjerava se cijepiti 47 (23%) ispitanika, 120 (58%) ispitanika ne namjerava se cijepiti ove sezone protiv gripe, a 40 (19%) ispitanika još nije odlučilo hoće li se cijepiti ove sezone protiv gripe.

Protiv pneumokoka ove godine namjerava se cijepiti 14 (7%) ispitanika, 143 (69%) ispitanika ne namjerava se cijepiti protiv pneumokoka, a 50 (24%) ispitanika još nije odlučilo hoće li se cijepiti protiv pneumokoka.

Protiv COVID-19 namjerava se cijepiti 105 (51%) ispitanika, 75 (36%) ispitanika ne namjerava se cijepiti, a 27 (13%) ispitanika još nije odlučilo hoće li se cijepiti protiv COVID-19.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku održao sjednicu o trenutačnoj situaciji i problemima u zdravstvenoj skrbi osoba sa šećernom bolešću

Povodom Svjetskog dana šećerne bolesti, a na inicijativu Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga 25. studenoga 2021. održana je tematska sjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora. Na sjednici se raspravljalo o trenutačnoj situaciji u području zdravstvene zaštite oboljelih od šećerne bolesti, kao i o problemima koji su nastali za vrijeme pandemije COVID-19 koja je u velikoj mjeri utjecala i na život osoba sa šećernom bolešću. Ovom se sjednicom željelo još jednom ukazati na veliki javnozdravstveni problem šećerne bolesti u Hrvatskoj te istaknuti važnosti prevencije, edukacije i ranog otkrivanja šećerne bolesti, posebno u okolnostima pandemije COVID-19. U raspravi su uz članove Odbora sudjelovali i stručnjaci iz područja endokrinologije, predstavnici Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i u ime Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Zrinka Mach i Davor Lambaša. Potpredsjednica Odbora Maja Grba-Bujević uvodno je podsjetila kako je Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora već niz godina uključen u aktivnosti koje su usmjerene na suzbijanje ovoga „tihog ubojice“ modernoga doba, počevši od usvajanja Rezolucije o šećernoj bolesti koju je Hrvatski sabor usvojio 2011. i Nacionalnog programa zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolesti 2015. – 2020., tematskim sjednicama i okruglim stolovima na kojima su, među ostalim, evaluirane regionalne aktivnosti u borbi protiv šećerne bolesti. Odbor je uputio u proceduru Prijedlog za proglašenje 14. svibnja Hrvatskim danom šećerne bolesti kako bi se dala dodatna važnost ovoj temi dva puta godišnje, s obzirom na to da se Svjetski dan šećerne bolesti obilježava 14. studenoga. Predstojnik Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkog zbora prof. dr. sc. Dario Rahelić govorio je o zbrinjavanju osoba sa šećernom bolešću u RH, a ujedno je podsjetio i na relevantne podatke o oboljelima na svjetskoj razini. Što se tiče skrbi o oboljelima, prof. Rahelić posebno je naglasio važnost povećanja broja medicinskih sestara edukatora i nutricionista u regionalnim dijabetološkim centrima. Smatra kako je potrebno udružiti snage, znatno ranije otkrivati šećernu bolest, u čemu veliku ulogu imaju preventivni i sistematski pregledi, promijeniti kurikulume medicinskih fakulteta te više pažnje posvećivati prevenciji i liječenju pretilosti. Predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Zrinka Mach, mag. soc. geront., govorila je o aktivnostima Saveza u vrijeme pandemije COVID-19, među kojima su i edukacije o šećernoj bolesti, javnozdravstvene i edukativne kampanje, okrugli stolovi, konferencije za medije, online predavanja te radijske emisije o temi šećerne bolesti. Posebno je istaknuta kampanja Pokreni se! koja je usmjerena na osvješćivanje važnosti zdravih životnih navika za oboljele od šećerne bolesti, ali i za opću populaciju. Državni tajnik Ministarstva zdravstva izv. prof. dr. sc. Silvio Bašić, dr. med., istaknuo je da je Ministarstvo zdravstva prepoznalo važnost šećerne bolesti te su šećerna bolest i njena prevencija svrstani u Nacionalni plan razvoja zdravstva. Također je naglasio kako je potrebno postići ravnomjernu zdravstvenu zaštitu na nivou cijele Hrvatske te ujedno apelirao na građane da se pridržavaju mjera i cijepe se kako bi se rasteretio zdravstveni sustav i stvorili uvjeti da svaka osoba može dobiti adekvatnu liječničku skrb. Tea Strbad, dr. med., pomoćnica ravnatelja za medicinske poslove HZZO-a, kazala je da HZZO za lijekove za liječenje šećerne bolesti izdvaja više od 450 milijuna kuna. Za usporedbu potrošnje, može se navesti kako je potrošnja prije 14 godina bila oko 200 milijuna kuna, što znači da je u zadnjih deset godina udvostručena. Dr. Strbad je pojasnila kako se potrošnja za lijekove iz godine u godinu povećava, s jedne strane zbog uvođenja novih lijekova i njihovih kombinacija u terapiji, a s druge strane zbog bolje i brže dijagnostike te posljedično značajnog povećanja broja oboljelih osoba. Kazala je kako je pandemija COVID-19 utjecala i na bržu nabavku pomagala za oboljele od šećerne bolesti, posebno novodijagnosticiranih, kao što su senzori za kontinuirano mjerenje šećera. Još je jednom istaknula kako se velik dio novca troši na liječenje komplikacija.