Parodontitis – banalna ili ozbiljna stvar?

Jeste li znali da zubni karijes i bolesti zubnoga mesa spadaju u najčešće ljudske bolesti? Dokazano je da od nekog oblika bolesti zubnoga mesa boluje gotovo 80% svjetske populacije, a od najtežeg, uznapredovalog oblika bolesti – parodontitisa – pati čak 10,8%, čineći tako parodontitis šestom najučestalijom bolešću kod ljudi. Ovi pomalo šokantni statistički podatci od velikog su javnozdravstvenog značaja jer se upravo parodontitis povezuje s cijelim nizom sistemskih bolesti, među kojima je i dijabetes. Bolesti zubnoga mesa dijelimo na gingivitis i parodontitis. Obje bolesti posljedica su upale koja nastaje kao odgovor na patogene bakterije koje se nalaze u mekim i tvrdim naslagama na zubima. Gingivitis je početni oblik bolesti, zahvaća isključivo zubno meso i može se u potpunosti izliječiti. Neliječeni gingivitis s vremenom može uznapredovati i prijeći u parodontitis. Tada dolazi do ireverzibilnog razaranja dubljih struktura i okolnoga potpornog zubnog tkiva, što u konačnici dovodi do potpunog gubitka svih zuba. Neki od najčešćih simptoma parodontitisa su crvenilo i krvarenje zubnoga mesa, povlačenje zubnoga mesa, neugodan zadah te, ako se ne liječi, pomičnost i gubitak zuba. Tri glavna faktora rizika za nastanak parodontitisa jesu: loša oralna higijena, pušenje i dijabetes.

Povezanost dijabetesa i parodontitisa je dvosmjerna: ne samo da je dijabetes jedan od glavnih čimbenika rizika za razvoj parodontitisa, nego se parodontitis ubraja u deset najčešćih komplikacija dijabetesa, točnije nalazi se na šestom mjestu. Nadalje, osobe koje imaju parodontitis imaju veću šansu da razviju dijabetes tipa 2 kroz život. Dijabetičari imaju gotovo tri puta veći rizik za nastanak parodontitisa od nedijabetičara. Dijabetičari s neliječenim parodontitisom pokazuju znatno slabiju glikemijsku kontrolu te veću sklonost za razvoj komplikacija, poput retinopatije, nefropatije i neuropatije, pa čak i veću smrtnost u usporedbi s dijabetičarima bez parodontitisa. Dokazano je i da osobe sa slabo kontroliranim dijabetesom češće razvijaju ranije spomenuti uznapredovali oblik parodontitisa.

Uspješna parodontna terapija ne samo da ima pozitivne učinke na zdravlje usne šupljine, već rezultira i značajnom redukcijom glikoziliranog hemoglobina, smanjuje rizik od nastanka ozbiljnih zdravstvenih komplikacija te poboljšava sveukupnu kvalitetu života.

Prevencija i rana dijagnostika parodontitisa od esencijalnog je značaja prilikom dijagnosticiranja i liječenja dijabetesa. Održavanjem optimalne oralne higijene i redovitim preventivnim pregledima može se spriječiti nastanak i zaustaviti progresija bolesti. Uspješno provedena parodontološka terapija ima značajne benefite za opće zdravlje, a oralno i parodontno zdravlje treba promicati kao sastavni dio terapije dijabetesa.

Vrijeme pripreme: 20 minuta

Vrijeme pečenja: 45 -60 minuta

Sastojci Za 1 Kruh

250 g pirovog brašna

250 g integralnog pšeničnog brašna

10 g suhog kvasca

1 žlica šećera

1 žličica soli

50 g sjemenki sezama

50 g sjemenki suncokreta

50 g sjemenki bundeve

30 g sjemenki lana

100 ml maslinovog ulja

Oko 400 ml tople vode

Priprema

Pomiješati obje vrste brašna te im dodati suhi kvasac, šećer i sol. Dodati sjemenke sezama i suncokreta, te mljevene sjemenke buče i lana. Zatim dodati maslinovo ulje i toplu vodu te umijesiti tijesto. Moguće je koristiti spiralne nastavke miksera kako bi se svi sastojci lijepo sjedinili. Formirano tijesto ostaviti na toplome te pustiti da se diže oko sat vremena. Zatim ga premijesiti i staviti u kalup za pečenje obložen masnim papirom, površinu blago rukama premazati maslinovim uljem. Ostaviti da se diže još pola sata te stavit i peći u pećnicu ugrijanu na 200° C

Recept pripremila: Zrinka Šmuljić, mag. nu tricionizma

Nutritivna vrijednost za jedno serviranje (65-70g)

Preporuka Dijeteti Ara

Sjemenke su odličan izvor dobrih masnih kiselina (važnih za zdravlje srca, krvnih žila i mozga), vitamina, minerala i vlakana te bi trebale biti jedan od preferiranih izvora masnoće u prehrani. Konzumirajući kruh sa sjemenkama ili njihovim uključivanjem u doručak načini su kako ih jednostavno uključiti u svakodnevnu prehranu.

(za 5 porcija) P P R RIIP P R R E E M M A A::

Od jogurta, majoneze i limunovog soka pripremite dressing te ga začinite po želji s malo soli i papra. Ocijedite dobro tunu od ulja u kojem je bila konzervirana i dodajte kuhani slanutak (ako ste u žurbi poslužit će i onaj iz konzerve), papriku i luk rezan na kockice, sjeckani svježi bosiljak te kapare. Prelijte dressingom, pomiješajte da se svi sastojci međusobno povežu i ohladite prije posluživanja.

Recept pripremio: Nikola Mesarić, mag. nutricionizma

Salatu možete poslužiti na prepečenom integralnom kruhu ili u listu zelene salate!