Pakracki list 451

ljudi i æ i vo t

str. 8,9

str. 13, 14

©TEFANIJA KNEZEK, umirovljenica iz Pakraca

Radost æivljenja iz djetinjstva nastavljena tek u mirovini

INTERVJU DUBRAVKA ©PAN»I∆, STRU»NA SURADNICA U PAKRA»KOJ GRADSKOJ UPRAVI

Opstanak kina ovisit Êe o gledateljima

Pakrac • 13. rujna 2013. godine • cijena 10 kuna

451 Snimila: Mario BaraÊ

broj

JE SVE SKUPL STUDIRANJE

Ulaganje u znanje dugoroËno najbolja investicija Pakrac dobio novu strategiju razvoja

SKUP©TINA ÆUPANIJE

ODMARALI©TE HCK NA VIRU

Sve manje poljoprivrednika i ulaganja

Ljetovalo rekordnih 650 osoba

SPORT

GRADSKO VIJE∆E PAKRAC

LipiËki ribolovci u 1. ligi NK Lipik i NK Hajduk na 100%

2 13. rujna 2013. godine

OGLAS

PakraËki_list

TA OD LIS TA DO LIS

13. rujna 2013. godine

VIJESTI

PakraËki_list 3

AUTOBUSNA LINIJA ZA ZAGREB

Na raskriæju Za sada slab odaziv putnika Slika prva Prije 20 godina, 23. prosinca 1993. godine izaπao je prvi broj LipiËkog lista. O naπim namjerama da novoosnovanoj opÊini “poklonimo” istoimene lokalne novine nismo nikoga izvijestili. Kao urednik smatrao sam to svojim pravom.

Kolega Duπko KliËek i ja smo se tog blagdanskog petka s prvim primjercima “LipiËkog lista”, kojeg su do tada vidjeli samo zaposlenici daruvarske tiskare, dovezli do lipiËke gradske uprave i naËelniku Marinu Zanettiju rekli da mu nosimo boæiÊni poklon. Kada smo mu pokazali novine, pitao je: kakva je to zaj....... ? Jedva smo ga uvjerili da Lipik od toga dana ima svoje novine. Kada je saznao da je to moja ideja i da nikoga nisam traæio za to odobrenje, kao i da mi je namjera da to ostane stalna praksa, rekao mi je: biraj si mjesto u Lipiku gdje hoÊeπ da ti podignemo spomenik.

Slika druga U svibnju 2011. godine smo iz BolniËke ulice preselili na sadaπnju lokaciju u Tomislavovoj ulici. U uvodniku 397. broja Lista sam napisao da smo kao svaki pravi podstanar po tko zna koji put preselili, ovaj put preko puta Zavoda za zapoπljavanje, valjda zbog toga da iduÊi put ne selimo daleko.

Slika treÊa Za tri mejseca, toËnije 20. prosinca izaÊi Êe 458. broj PakraËkog/LipiËkog Lista. Nakon 436 brojeve i tri dana prije 20. roendana bit Êe to gotovo sigurno posljednji broj LipiËkog lista, a ja svoj obeÊani spomenik u Lipiku (iz slike 1.) nisam dobio, ali bih mogao zavrπiti na mjestu koje sam predvidio u slici 2.

U rujanskim kontaktima s gradonaËelnikom Vinkom Kasanom stavljeno mi je do znanja da Grad Lipik s novom godinom izlazi iz vlasniËke strukture. Na sastanku odræanom u Pakracu 12. rujna sa æupanom i obojicom gradonaËelnika, taj je stav dobio i sluæbenu notu u vidu dvije varijante moguÊeg raspleta: tvrtka, a time i List Êe u likvidaciju. Druga varijanta je, prijedlog Vinka Kasane da sadaπnji vlasnici, nakon πto podmire sva dugovanja, vlasniËke udjele prenesu na zaposlenike koji se nakon toga za svoju buduÊnost i buduÊnost Lista trebaju boriti na træiπtu. Ma koliko me je prijedlog πokirao, moram priznati da je inovativan i poπten.

Mi smo, dakle, na raskriæju i imamo 18 dana da se izjasnimo. MoguÊe je da Êemo, poπtovani Ëitatelji, traæiti i vaπu pomoÊ u nastojanju da zadræimo lokalne novine jedno od obiljeæja koje razlikuju grad od sela.

Korektno je u ovoj situaciji zapisati i razmiπljanja Davora Huπke koji je na istom sastanku, ali i viπe puta ranije, rekao da Êe Pakrac zadræati svoj jedini medij pa makar ga radio u sklopu “Komunalca”.

U svakom sluËaju biti Êemo Ëitani, pa makar do BoæiÊa.

Darko Baronica

Kako smo i najavljivali, od 1. rujna poËeo je prometovati autobus na liniji Pakrac - Lipik - Novska - Zagreba i povratno prema Pakracu, a prvih desetak dana pokazan je slabiji interes putnika od oËekivanog.

Prema informacijama koje smo dobili od Marijana Malogorskog, voditelja autobusnog kolodvora Pakrac, za sada su odveæene sve najavljene linije, na spomenutoj relaciji vozi najnoviji autobus sa 33 sjediπta koji nudi vrhunski komfor putnicima. Bitnije razlike u broju putnika vikendom i radnim danom nema. U smijeru Zagreba dnevno putuje desetak putni-

ka, a iz Zagreba za Pakrac u prosjeku svega 5.

Cijena putniËke karte u jednom smijeru je 81 kunu, povratna koπta 122 kune pri Ëemu studenti i umirovljenici imaju popust i to za jednosmjernu kartu 30 posto (57 kuna), a za povratnu 40 posto (98 kuna).

- Potrebno je odreeno vrijeme da se ljudi naviknu na ovu liniju i da se za nju Ëuje.Vjerujem da Êe broj putnika porasti poËetkom listopada kada studentima poËinju fakulteti, a opÊenito gledajuÊi morat Êemo pokuπati poveÊati broj putnika jer s ovolikim brojem putnika, ova linija nije isplativa, istiËe Malogorski.

Putovanje traje neπto manje od dva sata, ovisno o prometnoj guævi. M. BaraÊ

ÆUPAN U POSJETU LIPIKU Dolazim ovamo kako bih vidio dobre strane ovog grada, ali i probleme koje Êemo zajedno sigurno lakπe rijeπiti, rekao je æupan Alojz TomaπeviÊ koji je 12. rujna boravio u Lipiku gdje ga je ugostio lipiËki gradonaËelnik Vinko Kasana.

Ovom prilikom æupan je posjetio ergelu, Hotel Lipu, Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju i Kursalon. Ponovio je kako je Lipik najbolji primjer da zgrade moæda mogu biti uniπtene, ali duh Ëovjeka ne, te da, iako nije roen u Lipiku, osjeÊa ponos πto je æupan u æupaniji kojoj pripada ovaj prekrasan grad. Ravnatelj Specijalne bolnice za med-

Æupan s lipiËkim domÊinima

icinsku rehabilitaciju Darko Kelemen upoznao ga je s poslovanjem Bolnice, ali i objektima koje Bolnica joπ planira urediti i za koje su napisani projekti. Æupan je istaknuo kako je Bolnica primjer kako se moæe uspjeti te izrazito pohvalio rad ove ustanove.

I. Pleπa

U BOLNI»KOJ ULICI

Prvi oploËeni nogostup U dijelu BolniËke ulice u Pakracu, izmeu ulaza i izlaza u Ulicu prilaz na mali most, zaposlenici “Komunalca” i komunalnog pogona renoviraju pjeπaËki nogostup. SpecifiËnost je da Êe to biti, makar i u duæini od 54 metra, prvi pakraËki nogostup koji Êe biti oploËen betonskim oploËnicima πto bi, kako je rekla Marija »ar, voditeljica ureda za stambeno komunalne poslove Grada Pakraca, trebala biti praksa za sve buduÊe nogostupe u centru Pakraca.

OploËavanje BolniËke

Oko 80 Ëetvornih metara betonskih oploËnika pakraËki proraËun je koπtalo 13.500 kuna, a kako je rijeË o dijelu prometnice gdje je proljetos Komunalac renovirao plinske i vodovodne instalacije, ostale prateÊe troπkove i radove snosi ova tvrtka i Grad. D. B.

4

PRI»A S NASLOVNE STRANE

PakraËki_list

STUDIRANJE SVE SKUPLJE

13. rujna 2013. godine

Ulaganje u znanje je dugoroËno najbolja investicija

Piπe: Mario BARA∆

nosti samog studenta.

pakrackilist@gmail.com

Usprkos Ëinjenici da æivimo u ekonomski i financijski teπkim vremenima, u kojima se dobro vaæe svaka kuna za troπenje, postoje ulaganja koja su u mnogim obiteljima neupitna i zbog kojih Êe πtedjeti na neËemu drugom.

Takvo ulaganje je ulaganje u obrazovanje mladih ljudi kroz studiranje na raznim studijima, u raznim gradovima.

Uz stanarinu i πkolarinu bitna stavka je i hrana, a tu studenti na raspolaganju imaju velike moguÊnosti uπtede jer, primjerice, meni u menzi studentskog centra Stjepan RadiÊ na Savi koπta 4,5 kune. Studenti savjetuju da se u menzi kupuju i vrhnje i jogurti koji su jeftiniji nego u trgovinama, ali istovremeno savjetuju da se izbjegava uzimanje sokova Ëija cijena nije Nakon mature pakraËki gimnazijalci redovito πkolovanje nastavljaju povoljna. na fakultetima plaÊajuÊi pritom troπkove na razliËite naËine Za studenta u Zagrebu je eura i viπe, koliki je prosjeËni najam veÊih stanova. kljuËan i gradski prijevoz i vjerojatno prva stvar koju Pojedine obitelji imaju tu “sreÊu” da u Zagrebu, ili Osmora napraviti po dolasku u Zagreb je napraviti stuijeku, Zadru, Splitu, Rijeci i nekom drugom gradu u dentski pokaz za voænju ZET-ovim tramvajima i autokojem studira njihovo dijete, od ranije imaju stan ili busima, a upravo na toj stavki Êe se vjerojatno i nabarem nekog od rodbine Ëime se troπkovi æivota bitno jviπe poveÊat izdvajanja. Razlog je πto odnedavno smanjuju. uvedena cijena godiπnje karte u iznosu od 1.200 kuna πto je ogromno poveÊanje u odnosu na 30 kuna Zagreb najprivlaËniji, ali i koliko je ranije koπtala izrada pokaza s kojim se benajskuplji splatno moglo voziti tijekom cijele godine. Kakva takProcjenjuje se da u Zagrebu studira oko va utjeha je πto Êe studenti pokaz moÊi plaÊati u 70.000 studenata πto je gotovo polovina mjeseËnim obrocima od 2 do 12 rata ili Êe moÊi kupiti svih studenata u Hrvatskoj, a metropola sa mjeseËnu kartu po cijeni od 120 kuna. Ovdje je sobom nosi i priliËno visoke cijene. Ipak poæeljno izbjeÊi kupovanje pojedinaËne, jednokratne æivot studenta moæe biti kvalitetan za ne karte koja koπta 12 kuna i vrijedi svega 90 minuta.

Obitelji koje imaju jednog ili viπe studenata sigurno najbolje znaju koliko je ova investicija skupa i teπka jer, osim πto iziskuje odlazak djece od kuÊe, od roditelja i staratelja traæi odliËnu sposobnost organizacije, ali joπ bitnije, kakvu takvu financijsku stabilnost.

Iako smo kroz ovu priËu imali namjeru podijeliti iskustva nekoliko obitelji, uspjeli smo privoliti tek jednu πto na neki naËin govori da ljudi o ovoj temi i o svojim naËinima “snalaæenja” nisu pretjerano raspoloæeni javno govoriti. Jasno je i da nema univerzalnog pravila niti formule, a razlike postoje i ovise o mnogo Ëimbenika. Prije svega ovise o tome jesu li roditelji zaposleni i kakva su im primanja. Najviπe o tome ovisi hoÊe li student svoj studentski boravak, primjerice u Zagrebu, provesti u domu koji koπta izmeu 300 i 700 kuna mjeseËno, ili u nekom stanu Ëiji najam je od 150 eura (garsonjere), pa sve do 400 previπe novca, πto opet ovisi o disciplinira-

ISKUSTVA STUDENATA: SERGEJ PAIK 3. GODINA PRAVA

Stan je skuplji, ali mi daje potreban mir Meu brojnim studentima s naπeg podruËja koji svoju buduÊnost vide kao visokoobrazovani ljudi je i PakraËanin Sergej Paik, student 3. godine prava na fakultetu u Zagrebu.

Od prve godine Sergej je u Zagrebu u stanu, najprije dvije godine s cimerom, a sada sam jer, kako tvrdi, iako je stan skuplja varijanta studiranja i æivota u Zagrebu, to je za njega najbolje rjeπenje jer ima potreban mir za uËenje.

- Sad sam na Kneæiji, u garsonjeri veliËine 25 Ëetvornih metara, a stanarinu plaÊam 150 eura plus reæijski troπkovi koji bi trebali biti mjeseËno izmeu 300 i 400 kuna. Uz neophodan mir za uËenje, prednost stana je blizina menze u studentskom domu Stjepan RadiÊ na Savi gdje se uglavnom i hranim. U malom stanu je i manja potroπnja energenata, sve mi je pri ruci, a u stanu sam sam svoj gazda i mogu dolaziti i odlaziti kada æelim, pojaπnjava Sergej.

Osim stanarine, najveÊa stavka studiranja moæe

biti πkolarina πto u Sergejevom sluËaju nije problem jer je uspjeπan, redovan student. - Na naπem fakultetu vrednuju se rezultati ispita i o tome ovisi plaÊa li se godina ili ne. U praksi to znaËi da student moæe u sljedeÊu godinu prenijeti svega jedan ispit, pojaπnjava Sergej. IstiËe i kako se plaÊaju semestri, prije je godina koπtala 6.000 kuna (3.000 po semestru), a dodaje i kako je πkolovanje dodatno poskupjelo pa se sada godiπnje plaÊa 7.200 kuna (3.600 po semestru).

©tedi na izlascima, knjigama, menzi...

Tvrdi da se i u studentskom æivotu osjeti kriza, ali dodaje da i studenti mogu πtedjeti na razliËite naËine.

- U Zagrebu uopÊe ne izlazim, ne samo zbog πtednje jer je sve preskupo, nego me ne privlaËe izlasci u Zagreb. Uπtedjeti se moæe i u menzi gdje se inaËe hranim i to na naizgled malim stvarima kao πto su sokovi, pa se uπtedom prikupi lijepa svota.

Posebno je potrebno izbjegavati privatne menze gdje su meniji jako skupi.Takoer πtedim i na knjigama i struËnoj literaturi i u tri godine studiranja nisam kupio niti jednu knjigu jer sam sve πto mi je potrebno fotokopirao u jeftinim kopirnicama, rekao je Sergej.

U Pakrac dolazi svaka dva do tri tjedna za πto mu je potrebno 50-ak kuna za kartu, a osim o novcima, dolazak kuÊi ovisi i o obavezama na faklutetu.

Na pitanje vidi li svoju buduÊnost u Pakracu, odgovorio je univerzalnim odgovorom koji daje vjerojatno 95 studenata s ovog podruËja - sve ovisi o moguÊnosti zaposlenja. - Iskreno, sumnjam, jer pravna struka je u naπoj æupaniji meu tri najmanje traæena zanimanja, a prema mojim saznanjima s podruËja Pakraca i Lipika pravne faklutete, πto u Zagrebu, πto u Osijeku ili drugim gradovima trenutno studira 14 osoba. Ipak, nikad se ne zna, zakljuËio je Sergej.

M.B.

13. rujna 2013. godine

PRI»A S NASLOVNE STRANE

PakraËki_list 5

ISKUSTVA RODITELJA: VESNA I ÆELJKO SI∆

Tri Ëimbenika mogu olakπati financiranje Vesna i Æeljko SiÊ s pakraËke Praulje veÊ sedmu godinu u Zagrebu imaju studenta. Prvih pet godina je to bila kÊer Sonja, donedavno studentica arhitekture kojoj se lani pridruæio i sin Martin, student, od ove jeseni, druge godine Fakulteta elektronike i raËunarstva. Sonja je ovog ljeta diplomirala, tako da Êe od jeseni kao student u Zagrebu ponovo biti prisutan jedan Ëlan obitelji.

Oba roditelja SiÊ su zaposleni sa, za naπ kraj nadprosjeËnim primanjima, pa ih studiranje djece u Zagrebu nije financijski iscrpljivalo i nisu se zbog toga morali neËega odricati. Na to je utjecalo viπe Ëimbenika, istiËe mama Vesna. Kao najvaænije istiËe πto je kÊer od prve godine bila smjeπtena i studentski dom u kojem za malo novaca student ima osim kreveta i tuπa i grijanje, internet i sve ostalo, Ëime je znatno financijski povoljniji od privatnog smjeπtaja.

Dom Sonja u startu nije planirala, ali je Ëari domskog æivota upoznala kroz pripremni teËaj za prijemni ispit i oduπevila se njegovim druπtvenim æivotom, ali i sadræajima koje “Sava” nudi na jednom mjestu, ukljuËujuÊi i timsko uËenje ili crtanje koje je znatno zastupljeno na arhitekturi. Pri tom, istiËe Vesna, roditelji trebaju znati da studentski dom nije socijalna kategorija, nego se veÊina bodova stjeËe ocjenama. Drugi razlog je gradska stipendija koju je Sonja, Velika veÊina studenata studentski æivot provodi u nekom od domova, a u Zagrebu su najpopularniji veÊ spomenuti na Savi s ukupno 4.031 kreveta i u Cvjetnom naselju (1.762 kreveta). Osim πto su bitno jeftiniji od stanova, prednosti takvih domova su u uglavnom dobra hrana u menzama, zatim druπtveni æivot koji je vrlo bogat, ali æivot u domu nosi i odreene probleme. Osim πto u domovima nema hladnjaka pa hranu ne mogu nositi u sobe, nisu rijetki oni koji zbog velike guæve i buke imaju problema s uËenjem, pa nerijetko kao mjesto za uËenje odabiru Nacionalnu i sveuËiliπnu knjiænicu πto je dodatni troπak od 40 kuna koliko koπta godiπnja Ëlanarina za redovne studente.

Stipendije kao znaËajna pomoÊ U takvim okolnostima brojnih i nemalih studentskih izdvajanja, znaËajna pomoÊ roditeljima u financiranju zasigurno su i stipendije koje mjeseËno isplaÊuju gradovi Pakrac i Lipik i kojih je iz godine u godinu sve viπe.

Grad Pakrac u ovoj godini s 800 kuna mjeseËno stipendira 68 studenata, doznali smo od Dubravke ©panËiÊ, struËne suradnice u pakraËkoj gradskoj upravi. Od ukupnog broja studenata koji trenutno primaju stipendije, 42 ih je starih i 26 novih, a za ovu godinu je u pakrËakom proraËunu za ovu namjenu predvieno 544.000 kuna. U tijeku je novi natjeËaj

kao i vjerojatno od ove jeseni Martin, koristila od druge godine studija.

Izostanak stipendije u prvoj godini, u vidu poboljπanja dæeparca dogovorno su rjeπavali baka i djed kod oba studenata. TreÊi razlog je rad preko student servisa koji je Sonja prakticirala nakon πto je zavrπila prvi dio studija i stekla naziv arhitekte. Osim novËanog efekta, rad preko studentskog servisa joj je donio i znaËajnu praksu u struci jer je uglavnom radila u arhitektonskim biroima na poslovima legalizacije.

Koliko su studenti troπili u Zagrebu mjeseËno ili godiπnje obitelj SiÊ nikada nije posebice raËunala, dijelom i stoga jer su razna gotovinska plaÊanja obavljana putem obiteljske kartice pri Ëemu nisu nikada obraËunavali posebno pojedinaËne troπkove.

Najskuplja prva godina No, primjetljivo je, istiËe Vesna da su troπkovi iz godine u godinu rasli bræe nego primanja, a posebno je skupa prva godina, s obzirom da studentima na koji Êe se studenti tijekom mjeseca listopada moÊi prijavljivati za stipendiranje i u ovoj akademskoj godini, a ©panËiÊ dodaje kako je pokrenuta zanimljiva i za buduÊe visoko obrazovane kadrove, vrlo vrijedna inicijativa. - Putem Savjeta mladih Grada Pakaca pokrenuli smo inicijativu da u buduÊe u natjeËajima za zapoπljavanje u tvrtkama i ustanovama kojima je Grad osnivaË, prioritet imaju upravo naπi stipendisti, pojaπnjava ©panËiÊ.

U Lipiku za stipendiranje godiπnje izdvajaju 280.000 kuna, rekla nam je Marina Lokner Zaneti, proËelnica u lipiËkoj gradskoj upravi. I ona je potvrdila da je prisutan trend poveÊanja broja stipendista kojih je trenutno 47, odnosno svi studenti s podruËja Grada Lipika koji su se prijavili za stipendiranje. I u Lipiku mjeseËno isplaÊuju 800 kuna, isplate su redovne i na vrijeme, a Lokner Zaneti dodaje kako, uz stipendije, Grad Lipik financijski pomaæe i 9 uËenika s mjeseËnim iznosom od 300 kuna.

Nitko sa æupanijskom stipendijom

tehniËkih fakulteta treba kupiti viπe struËne literature i tehniËkih pomagala koje koriste tijekom cijelog studija.

Naravno dio studentskih troπkova se odnosi i na dolaske kuÊi πto podrazumijeva plaÊanje povratne karte, te dæeparca tijekom vikenda.

Njeni studenti su znatno ËeπÊe, gotovo svakog vikenda Vesna i Æeljko SiÊ to prakticirali na prvoj godini, a kasnije to bude sve rijee i rijee i ovisi o obvezama u Zagrebu. Od kuÊe u Zagreb su najviπe od hrane nosili kolaËe, te domaÊe suhomesnate proizvode, a nisu imali naviku noπenja druge gotove hrane veÊ su ruËali i veËerali u studentskim menzama. Kod dolazaka i odlazaka kuÊi je jedan od problema bio slabije veze na relaciji Pakrac-Banova Jaruga, pa se tu nerijetko uskakalo s roditeljskim taksiranjem.

Naravno da su Sonja i Æeljko izuzetno zadovoljni i ponosni na svoju, sada dilpomiranu arhitekticu Sonju i dosadaπnjim studiranjem Martina, te troπak njihovog studiranja u Zagrebu nikada nije bio upitan i nikada se na njega i nije drugaËije gledalo nego kao na investiciju u njihovu buduÊnost. D. B. æupanije πto je poveÊanje jer je, primjerice 2011. godine, æupanija stipendirala 47 studenata. - S podruËja Pakraca i Lipika u zadnjih nekoliko godina nema zamolbi za stipendiranje, pretpostavljamo zbog Ëinjenice da oba grada stipendiraju svoje studente koji za to ispunjavaju uvjete. U 2011./12. smo imali dva zahtjeva za dodjelu stipendije s podruËja Pakraca i Lipika, ali nisu ispunili uvjete (imovinski, socijalni status te opÊi uspjeh studenta), istaknula je proËelnica VlaπiÊ, dodavπi kako i æupanija isplaÊuje 800 kuna tijekom 10 mjeseci πto znaËi godiπnje proraËunsko izdvajanje u iznosu od 480.000 kuna.

Zapoπljavanje kao zavrπno iskuπenje Uspiju li roditelji isfinancirati studij svog djeteta ili viπe njih, uspiju li se oni disciplinirati i zavrπiti svoje obrazovanje u razumnom vremenu, i jedni i drugi se na kraju moraju suoËiti vjerojatno s najveÊim problemom, a to je zapoπljavanje.

»injenica je da je posla sve manje i da je sve viπe visokoobrazovanih mladih ljudi na Zavodu za zapoπljavanje, ali je istovremeno Ëinjenica da je Hrvatska ulaskom u Europsku uniju dobila slobodno Prema podacima koje nam je dostavila Vesna i πiroko træiπte. Upravo zato je ulaganje u obrazovanVlaπiÊ, proËelnica Odjela za druπtvene djelatnosti, je i znanje, dugoroËno gledajuÊi investicija koja moæupanija stipendira ukupno 60 studenata s podruËja ra biti isplativa.

I dok Pakrac i Lipik na konkretan naËin vode brigu o svojim studentima, i dalje nas nema meu stipendistima koje financijski pomaæe æupanija Poæeπko - slavonska.

6

POLITIKA

PakraËki_list

Pakrac dobio novu strategiju razvoja

GRADSKO VIJE∆E PAKRAC ProraËun Grada Pakraca u prvoj polovini 2013. godine se punio, po svim osnovama, znatno loπije od predvienog pa su financijske obveze, prema projektu IPA (poiduzetn iËki inbkubatort 2) rijeπene pozajmicom u iznosu od 3 milijuna kuna.

Nalaz revizije proraËunaksog poslovanja u 2012. godini najbolji je od rata i po prvi put je zakonitost poslovanja pakraËke gradske kase ocijenjena bezuvjetno Ëime se moæe pohvaliti sedam ili osam jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj. Pakrac je dobio novu strategiju razvoja za narednih sedam godina, te izvoaËe raznih komunalnih poslova u naredne Ëetiri godine, najvaæniji su zakljuËci sjednice Gradskog vijeÊa Pakrac koja je odræana 10. rujna, a koju je obiljeæilo i verbalno prepucavanje gradonaËelnika Davora Huπke s bivπim gradonaËelnikom, a sada nezavisnim vijeÊnikom Damirom ©panËiÊem, kakvo nismo godinama Ëuli na sjednicama pakraËkog parlamenta.

Prva sjednica s elektronskim materijalima

planirani prihodi od dotacija dræave (realizacija 9 %), poreza (42%), prodaja imovine (7%).

UnatoË πtednji i odgaanju odreenih kapitalnih projekata, kako je rekao i gradonaËelnik Huπka, ostvareni su rashodi u iznosu od 11,5 milijuna kuna (38 posto planiranog) pa su financijske obveze prvenstveno prema projektu IPA , pokrivena pozajmicom banke od 3 milijuna kun realiziranom krajem Od planiranih godiπnjih 30 milijuna kuna svibnja i koja Êe biti vraÊena, u sedam mjeseËnih rapakraËki proraËun je u prvoj polovini godine pri- ta, do sijeËnja iduÊe godine. Huπka, koji je obahodovao tek 8,6 ili 29 posto. Podbacili su najviπe zlaæuÊi manji prihod od planiranog naglasak stavio

AKTUALNI SAT

13. rujna 2013. godine

na izostanak sredstava dræavanih potpora, za drugi dio godine najavio je poboljπanja.

Stanjem u proraËunu nisu zadovoljni ni u HDZ-u, rekao je predsjednik njihovog Kluba vijeÊnika Miroslav IvanËiÊ, ali je ono odraz stanja u cijeloj dræavi i Pakrac u tome ne moæe biti izuzetak. IvanËiÊ je istaknuo da u toj situaciji veseli πto je proraËunski manjak ostao na lanjskoj razini (600.000 kuna) πto znaËi da se troπilo racionalno. Dragan Marin predsjednik Kluba vijeÊnika SDPa zamjerio je nedostatak samokritiËnosti, odnosno Ëinjenicu da se za sve okrivljuje dræava. On je iskazao potrebu da se unese viπe kreativnosti u planiranju proraËuna u Ëemu ga je podræao Neven GaraËa (Klub SDP).

Verbalni duel Huπka-©panËiÊ Nezavisni vijeÊnik Damir ©panËiÊ iskazao je veliku zabrinutost za buduÊnost gradskog proraËuna “prvenstveno zbog nerealnog planiranja prihoda u kojima se uvi-

Svi vijeÊnici postavili pitanje

Svi prisutni vijeÊnici, njih 15, postavili su u Aktualnom satu bar po jedno, a ËeπÊe dva pitanja πto je joπ nezabiljeæeno u pakraËkom Gradskom vijeÊu, pa je aktualni sat umjesto predvienih 60, trajao 80 minuta.

Pitanja su se ponajviπe odnosila na komunalnu problematiku iz sredina iz kojih dolaze vijeÊnici. ©panËiÊ je upozorio na loπe stanje cesta oko Ploπtina te na potrebu izgradnje mosta preko Bijele nedaleko tog sela.

Damir Colosetti (HDZ) je ponovo upozorio na stanje pristupnih cesta prema Donjoj Obrijeæi, te na loπe stanje u Ulici hrvatskih branitelja. Mihajla PavkoviÊ (SDP) je ukazala na potrebu izgradnje nogostupa u Ulici kneza Domagoja. Miroslav Vacek je ukazao na potrebu asfaltiranja parkiraliπta iza crkvice kod gimanzije, Anita Skalnik (HDZ) je upozorila na loπe stanje oglasnih ploËa u Prekopakri, a Alen DumanËiÊ (SDP) na loπe stanje oko kontejnera za skupljanje otpada, te zaustavljenu akciju uklanjanja ruπevina.

Marin je zatraæio nastavak asfaltiranja Ulice radniËkih sindikata, a GaraËa ukazao na loπ javni prijevoz i raspitivao se za sigurnost plinske mreæe. Æeljko Troha se raspitavao za projektnu dokumentaciju za kanal-

izaciju na Krndiji, a IvanËiÊ ukazao da u Pakracu joπ uvijek imamo dvije neasfaltirane ulice - 103. i 105. brigada. Æeljko Kiπ je traæio nastavak izgradnje nogostupa u Prekopakri. IvanoviÊ je pitao za nastavak sanacije mosta prema KriËkama i obnovu zgrade bivπe bogoslovije. KrejËi je manje pitao, a viπe iskazao nezadovoljstvo raspodjelom sredstva za odræavanje poljskih puteva gdje su mnoga naselja izostavljena, a sredstva koncentrirana u 4 sela.

Svima njima Huπka je naËelno dao za pravo. Dio komunalnih problema koje mogu rijeπiti zaposlenici vlastitog komunalnog pogona bit Êe rijeπen odmah narednih dana. Dio iskazanih problema je u nadleænosti drugih (ÆUC, Hrvatske vode) te Êe njima biti uglavnom ponovo upuÊen dopis i zahtjev. Kod kanalizacije se stalo s malim projektima jer su svi oni uklopljeni u veliki projekt aglomeracije koji trebaju financirati europski fondovi.To je i razlog πto se sada manje asfaltira po srediπtu Pakraca. Za dio iskazanih potreba nema novaca ili nisu predvieni proraËunom, te je Huπka pozvao vijeÊnike da o tim problemima razmiπljaju prilikom sastavljanja iduÊeg proraËuna. NeuobiËajeno za proπli mandat, u odgovore vijeÊnicima se ukljuËio Goran Labus, zamjenik gradonaËelnika iz redova srpske nacionalne

manjine. On je na DumanËiÊevo pitanje o ruπevinama obeÊao da Êe ishodovati bar dio suglasnosti za ruπevine vlasnika srpske nacionalnosti koje do sada gradska vlast nije uspjela kontaktirati, ilustriravπi to primjerom da je usmeno veÊ osigurao njih πest. On je odgovorio i Miroslavu DelaËu (HDZ) na pitanje oko nastavka izgradnje stambene zgrade na Pilani namijenjene osobama s predratnim stanarskim pravom jer je za iduÊi mjesec dogovorio dolazak odgovorne osobe iz Ministarstva.

Od nekomunalnih tema Vacek je izrazio bojazan za pakraËku bolnicu koja je prema njemu ponovo u prvoj polovini godine napravila minus od 3 milijuna, na πto je Huπka rekao da, iako viπe nije predsjednik Upravnog odbora, ima vrlo dobru komunikaciju sa sanacijskim upraviteljem i izrazio sumnju u toËnost te informacije. Morena MandiÊ »oliÊ je zatraæila skraÊivanje rada ugostiteljih lokala u BolniËkoj ulici i postavljanje video nadzora. Na obje ove inicijative se veÊ provode odreene aktivnost, kaæe Huπka.

On je dobrim ocijenio inicijativu M. PavkoviÊ da se postavi spomen ploËa na mjestu gdje je do 2. svjetskog rata bila sinagoga, kao i na Marinovu incijativu da se postavi spomen ploËa poginulom πvicarskom volonteru iz 1993. godine.

13. rujna 2013. godine

jek raËuna na dræavu, æupaniju, a ne na vlastite snage.”

On je izrazio sumnju u zakonitost naËina na koji je realizirana bankovna pozajmica, traæio je da se upoznaju vijeÊnici s uvjetima pod kojim je proraËun zaduæen, te projekciju prihoda u razdoblju vraÊanja pozajmice, no od Huπke je dobio samo tvrdnju da kod kredita nije zakonski niπta sporno i da je sve ostalo nepotrebno plaπenje graana. Nakon toga je uslijedilo nekoliko krugova meusobnog prepucavanja na πto je reagirao predsjednik Zoran KrejËi, pozivajuÊi ih na prestanak takve vrste komuniciranja.

Ovakvo polugodiπnje izvjeπÊe prihvaÊeno je s 13 glasova za dok su protiv bili nezavisni ©panËiÊ i Miroslav Vacek (odsutan dr. Nenad PejiÊ).

Verbalno prepucavanje Huπka-©panËiÊ nastavljeno je i prilikom rasprave o izvjeπÊu o radu gradonaËelnika u prvoj polovini ove godine. Huπka je uglavnom pobrojao aktivnosti koje je provodio, osvrÊuÊi se Ëesto i na razdoblja unazad nekoliko godina kada su te aktivnosti zapoËinjane πto je ©panËiÊ ocijenio da nema veze s nazivom toËke dnevnog reda. Marin je ponovo zamjerio nedostatak samokritiËnosti, πto je Huπka prihvatio, a glasovanje je rezultiralo istim raspletom kao i kod proraËunskog izvjeπÊa.

Pohvalno o reviziji

POLITIKA

NOVO RAZDOBLJE PAKRA»KOG PARLAMENTARIZMA

Sjednica u e-ozraËju Ovo je bila prva sjednica za koju vijeÊnici nisu poziv i materijale dobili u pisanom obliku veÊ su oni distribuirani putem e poπte na prijenosna raËunala koja su vijeÊnici dobili 8 dana ranije.

UruËujuÊi raËunala gradonaËelnik Davor Huπka je naglasio da je to proraËun koπtalo 70.000 kuna, ali Êe se novac vratiti u mandatu kroz uπtedu na izradi i dostavi materijala, te izrazio æelju da ovaj tehnoloπki napredak poboljπa komunikaciju u gradskoj upravi naglasivπi da je rijeË o dokumentu koji je obvezna podloga za svaku kandidaturu pri europskim fondovima.

Marin je istaknuo da je ona vrlo dobra osnova za dalji razvoj, mada je ukazao na manjkavosti u analizi stanja u Ëemu mu se pridruæio i Nikola IvanoviÊ (SDSS) s duhovitom primjedbom da su u strategiji pobrojane sve vrste ptica koje obitavaju na ovim prostorima, ali ne i nacionalne manjine.

OpÊenito, strategija je pohvaljena, a I. Orban i Huπka, odgovarajuÊi na primjedbe vijeÊnika, sloæili su se da je to dokument koji je podloæan dopunama i promjenama i da realizaciji njenih ciljeva svi trebamo teæiti, πto je slikovito saæeo IvanËiÊ istuËuÊi da, ako ostvarimo polovinu njenih planova, 2020. godine Êemo imati grad kakakv æelimo.

U raspravi uz IzvjeπÊe o reviziji proraËuna u proπloj godini Huπka je izrazio izuzetno osobno zadovoljstvo i pohvale radu struËne sluæbe zbog bezuvjetnog miπljenja koje je dræavna kontrola iskazala, πto je Novi inkubator najbolja moguÊa ocjena i prva te vrste otkada se ona provodi.

Kada krajem mjeseca sveËano bude Pri tome se osvrnuo na nalaze od prije desetak otvoren novi poduzetniËki inkubator (18. godina kada je nalaz revizije, kako je rekao, bio na rujna tehniËki prijem, 27. rujna sveËano rubu kaznene prijave i na stotinjak stranica pobro- otvaranje) njime Êe, kao i s prvim, upravljanih neispravnosti na πto se osjeÊao prozvan jati PoduzetniËki centar Pakrac. ©panËiÊ rekavπi da on za “proËelnika nije imao PeËaniÊa, nego jednog drugog gospodina” (Huπku op. a.) te da se u njegovo vrijeme puno gradilo i zidalo pa su bile moguÊe i greπke. Uslijedilo je joπ nekoliko loptica u toj ping-pong raspravi koju je prekinuo KrejËi, pri Ëemu je reagirao i Marin naglasivπi da je oËekivao uljuenu atmosferu jer je rijeË o prostoru gradske vijeÊnice, a ne pljuvaËnice.

Nakon toga je, bar za ovu sjednicu, verbalni dvoboj ove dvojice gradskih Ëelnika (sadaπnji i bivπi) bio zavrπen.

Prije glasovanja u kojem je ©panËiÊ bio ponovo protiv, a Vacek suzdræan, IvanËiÊ je uspio pozvati vijeÊnike da usporede ovaj nalaz s nalazima okolnih gradova, Marin je rekao da je i Klubu SDP-a drago da je nalaz tako dobar, istaknuvπi da je njima normalno da se propisi i zakoni poπtuju i da se ne treba Ëuditi kada se dræimo propisanih standarda, a pohvale je izrekao i KrejËi rekavπi da neke zasluge u tome ima i prethodni saziv Gradskog vijreÊa.

Sve ostale odluke su usvojene jednoglasno pa je tako Pakrac dobio novu Strategiju razvoja za razdoblje 2013.-2020. godine (vidi stranicu 8.) koju je ponovo predstavila Ivana Orban, struËna djelatnica

PakraËki_list 7

U njemu Êe moÊi na pet odnosno tri godine “stanovati” Ëetiri pakraËka poduzetnika iz proizvodnih i servisnih djelatnosti, a unajmljivaËi Êe pod posebno povoljnim uvjetima bit odabrani javnim natjeËajem veÊ tijekom listopada.

Huπka je naglasio da interesa meu poduzetnicima ima, ponovo s talijanskim podrijetlom kapitala.

Iskazao je æelju da treÊi inkubator bude naseljen “bijelim kutama” Ëime je dao do znanja da se bar dijelom slaæe s Marinovom ranijom tvrdnjom da nam u gradu treba viπe proizvodnje s visokom tehnologijom koja je automatski dohodovnija, no, kako je Huπka rekao, joπ nismo u moguÊnosti birati investitore.

Mali most dvosmjeran Do kraja rujna Êe promet preko Malog mosta biti dvosmjeran πto je nastavak proljetos zapoËete promjene regulacije prometa u tom dijelu grada.

Slikovito je to raspravom popratio GaraËa koji je istaknuo da je u principu protiv dvosmjernosti Malog mosta, ali Êe glasati za to jer je to popravak loπih rjeπenje od proljetos.

izmeu vijeÊnika, zaposlenika gradske uprave, ali i graana.

Da su se kao prije materijali za ovu sjednicu kopirali bilo bi, pod uvjetom da nema niti jedne greπke, πto je tehniËki nemoguÊe, potrebno napraviti 6672 kopije na oko 4000 listova. Nadalje, izraËunali su u gradskoj upravi, rad, energija i gorivo koπtali bi najmane 2.100 kuna, a tu su i drugi troπkovi poput servisa fotokopirnog aparata, toner i sliËno.

Naredne Ëetiri godine odræavanje makadamskih cesta i poljskih puteva gradski vijeÊnici su jednoglasno povjerili tvrtki “Frivanto” iz Prekopakre, “Ceste” Bjelovar Êe nam odræavati asfaltne ceste i nogostupe, “Cestar” Sl. Brod i “Niskogradnja JuraËek” iz Poæege Êe odræavati horizontalnu signalizaciju, a “Pismorad” iz Zagreba izraivati prometne znakove za vertiklanu signalizaciju. Zimska sluæba je povjerena tvrtki “Cesta” Bjelovar, a sol za posipanje nabavljat Êe Autoprijevoznik Vlado AmiÊ iz Badljevine. Elektroinstalater Zvonko MartinoviÊ i naredne Ëetiri godine Êe brinuti o javnoj rasvjeti.

Grad Pakrac Êe od lokalnog Hrvatskog crvenog kriæa kupiti za 40.000 eura, s plaÊanjem iz ove i iduÊe proraËunske godine, zgradu u Prekopakri u kojoj je ova ustanova prije nekoliko godina poËela graditi dom za stare osobe. Zgrada Êe ostati iste namjene, bit Êe kandidirana za europske fondove i po zavrπetku vraÊena na upravljanje Hrvatskom crvenom kriæu, pri Ëemu, poπto je ova institucija gradska, nema nikakvog rizika za ovu investiciju, pojasnio je Huπka. Potvrdio je na Marinovo pitanje, da se radi i o svojevrsnoj pomoÊi Grada HCK-u, ali i o stvarnoj potrebi jer HCK nema moguÊnosti kandidirati ovaj projekt u europske fondove niti ga sam zavrπiti.

Gradski struËni procjenitelji sa sudskim kvalifikacijama nisu πtedjeli niti kod procjena vrijednosti stanova koje Grad namjerava prodati. Tako Êe do kraja rujna u prodaju jednosobni stan od 35 Ëetvornih metara u Hebrangovoj ulici 10, po cijeni od 124.000 kuna, pet Ëetvornih metara veÊi stan u Hebrangovoj 12 po 232.000 kuna, dvosoban stan (60m2) u PreradoviÊevoj po cijeni od 236.000 kn, a suvlasniËki dio u poslovnom prostoru u Ulici Gojka ©uπka za bezmalo 200.000 kn.

VijeÊnici su donijeli viπe tehniËkih odluka, a posve razumljivo na 2. sjednici pomalo se zaokruæuje i konaËan sastav vijeÊa pa je tako umjesto dr. Viktora ©eproviÊa (nezavisna list Volim Pakrac) vijeÊnik postao Miroslav Vacek, a Marijana ©irca koji je postao zaposlenik gradske uprave, u klubu vijeÊnika HDZ-a je zamijenio Æeljko Troha.

Darko Baronica

8

POLITIKA

PakraËki_list

PREDSTAVLJENA RAZVOJNA STRATEGIJA GRADA PAKRACA

Planiran grad poæeljan za æivot

Vizija Pakraca kao grada u kojem privatni, javni i civilni sektor zajedniËkim radom i interakcijom doprinose stvaranju sigurnog i poæeljnog okruæenja za æivot, uËenje i rad - glavna je smjernica razvoja grada u razdoblju od 2013. 2020. godine, istaknuto je na predstavljanju Strategije razvoja grada Pakraca 2013. - 2020. godine koja je odræana 6. rujna u PoduzetniËkom centru.

GradonaËelnik Pakraca Davor Huπka istaknuo je kako je razvojna strategija dobar temelj za realizaciju projekata na podruËju Grada te naglasio da Pakrac veÊ ima 500 milijuna kuna pripremljenih projekata za kandidiranje za sredstva iz fondova Europske unije. Ipak, kljuËno je strategiju ralizirati kako ove kvalitetne ideje ne bi ostale mrtvo slovo na papiru, zakljuËio je Huπka.

Predstavnica tvrtke “Superna” d.o.o Lidija Vitez ukratko je predstavila razvojnu strategiju te istaknula pet kljuËnih ciljeva u vremenskom razdoblju od

Strategija je predstavljena Ëelnicima gospodarskih i druπtvenih institucija grada

2013. - 2020 godine. Prioritet je stvaranje konkurentnog gospodarstva koje je glavni preduvjet za realizaciju ostalih strateπkih ciljeva (unapreenje infrastrukture i prostorno planiranje, unapreenje kvalitete æivota, zaπtita okoliπa te razvojna partnerstva i meusektorska suradnja).Vitez je posebno naglasila velike moguÊnosti za razvoj ekoloπke poljoprivrede s obzirom da je Ëak 50 posto poljoprivrednih povrπina neiskoriπteno. Istaknula je i

34. RADNI SASTANAK PONEDJELJKOM

PoËinje vrijeme sajmovanja PakraËki sajam ruralnog turizma ove godine Êe biti odræan 12. i 13. listopada, veÊ tradicionalno u pakraËkoj sportskoj dvorani. Cijena najma πtanda iznosit Êe 50 kuna uveÊano za PDV, a osiguran je i pristup internetu.

Potencijalni izlagaËi mogu se prijaviti u PoduzetniËki centar Pakrac, a njegova direktorica Vida IliËiÊ je naglasila da Êe ove godine posjetiteljima biti ponueno joπ viπe popratnih sadræaja i manifestacija. Sve to je reËeno na 34. radnom sastanku ponedjeljkom, koordinaciji pakraËkih vlasti i poduzetnika te potopornih institucija, odræanom 2. rujna u PCP.

Jasna Tessari, tajnica Udruæenje obrtnika Pakraca i Lipika, je pozvala zainteresirane da se u HOK-u u Poæegu jave radi sudjelovanja na ovogodiπnjem poæeπkom obrtniËkom sajmu koji Êe biti odræan od 27. do 29. rujna pri Ëemu Êe, uz inaËe simboliËne cijene zakupa πtanda, HOK obrtnicima financirati 30 posto svih troπkova izlaganja.

Vladmir GaziÊ, struËni zaposlenik PCP je govorio o mikrokreditiranju poduzetnika poËetnika koji se trenutno provode kroz programe Ministarstva i HBORa nudeÊi kredite od 10.000 do 700.000 kuna uz ka-

13. rujna 2013. godine

matu od 1 do 4 posto, te rokom povrata od 5 do 14 godina. Ove programe Vida IliËiÊ je ocijenila vrlo pozitivnima, jedino πto rok istiËe 23. rujna pa svi zainteresirani, kao i uvijek, po dodatne informacije trebaju poæuriti u PCP. GradonaËelnik Davor Huπka pozvao je poduzetnike da se 6. rujna u PCP s poËetkom u 13 sati dou upoznati sa Strategijom gospodarskog razvoja Grada Pakraca, a struËna zaspolenica gradske uprave Ivana Orban je za 26. rujna najavila zavrπetak projekta koji je Grad unazad godinu i pol provodio u sklopu fonda EU IPA 3c kojim Êe Pakrac biti bogatiji za poduzetniËki inkubator veliËine 4 proizvodnoservisna prostora povrπine oko 200 Ëetvornih metara (radni prostor, sanitarije, Ëajna kuhinja, garderoba, ured). Svi zainteresirani moÊi Êe ga pogledati od 27. rujna na takozvanom tjednu otvorenih vrata, a za Ëiji Êe najam, uz niz uobiËajnih pogodnosti koje Grad osigurava domaÊim poduzetnicima, natjeËaj biti raspisan krajem rujna.

Poduzetnici su razmijenili iskustva rada nakon ulaska Hravatske u EU, pri Ëemu je Alen Orzes imao niz zamjerki na komplikacije koje su nastale vezano uz popratnu dokumentaciju prilikom transporta roba i materijala, u, i iz Italije, ali koje se rjaπavaju u hodu. Jasna Tessari je istaknula da postupak fiskalizacije nikoga u pakraËkom Udruæenju obrtnika nije natjeralo na zatvaranje obrta. D. B.

znaËajne moguÊnosti u podruËju turizma, posebice u suradnji s Lipikom.

Kako bi se ova Strategija provela u djelo, planira se osnovati radna grupa za provedbu, no konaËnu odluku o tome donijet Êe Gradsko vijeÊe Pakraca.

Provedba Strategije uvelike Êe ovisiti o sredstvima koja Grad ili privatne tvrtka povuku iz fondova EU s obzirom da gradski proraËun nema dovoljno moguÊnosti za provedbu svih strateπkih ciljeva.

Na izradi ovog sveobuhvatnog dokumenta sudjelovali su PoduzetniËki centar Pakrac, Grad Pakrac te Superna d.o.o. iz »akovca. Izrada strategije u najveÊem je dijelu (75 posto) financirana iz pretpristupnog fonda EU - IPA IIIC, dok su ostatak troπkova pokrili Grad i PoduzetniËki centar.Vremenski period pokriven ovom Strategijom usklaen je s proraËunskim razdobljem EU 2014. - 2020.

Nakon πto je usvoji Gradsko vijeÊe, Strategija Êe biti objavljena na stranicama Grada i PoduzetniËkog centra tako da Êe ju svi zainteresirani moÊi proËitati.

Ig. Pleπa

KANALIZACIJA U GAJU

Radovi zavrπeni, Ëeka se tehniËki pregled Zavrπeni su radovi na izgradnji sustava odvodnje i ureaja za proËiπÊavanja otpadnih voda u naselju Gaj, koje su izveli radnici zagrebaËke tvrtke “Kapital”.

Prema rijeËima Alberta Menegonija, proËelnika u lipiËkoj gradskoj upravi, u narednih nekoliko dana zatraæit Êe tehniËki pregled ove investicije koju je Grad Lipik financirao kreditnim sredstvima, kroz kapitalni program IPA V IPARD 301 - izgradnja objekata i ureaja odvodnje, koji predvia povrat uloæenih sredstava. Vrijednost investicije je oko 5 milijuna kuna.

- Nakon tehniËkog pregleda vjerujem da Êemo dobiti uporabnu dozvolu i da Êemo poËetkom listopada biti spremni predati svu potrebnu dokumentaciju i izvedene situacije za povrat uloæenih sredstava. KonaËnu odluku i ocjenu jesu li radovi izvedeni u skladu s projektom, donijet Êe komisija, a po oËekivanom povratu uloæenih sredstava, ista Êemo iskoristiti za zatvaranje postojeÊeg kredita, pojasnio je Menegoni. M.B.

13. rujna 2013. godine

TEMATSKA SKUP©TINA ÆUPANIJE

ÆUPANIJA

PakraËki_list 9

Sve manje poljoprivrednika i ulaganja

U Hrvatskoj nema strategije razvoja poljoprivrede, nema kvalitetnog raspolaganja dræavnim poljoprivrednim zemljiπtem, ne postoje mjere ruralnog razvoja za razdoblje 2014. - 2020., stoËarska proizvodnja, a posebno mljekarska industrija, je u vrlo loπem stanju i poljoprivrednicima se mora pomoÊi izravnim uplatama.

ZakljuËci su to tematske sjednice Skupπtine Poæeπko - slavonske æupanije koja je u Poæegi odræana 10. rujna, a stanje poljoprivrede na podruËju naπe æupanije je bila i jedina toËka dnevnog reda ove sjednice.

ZakljuËak je prihvaÊen veÊinom glasova, uz tri suzdræana vijeÊnika iz redova SDP-a, i bit Êe proslijeen Vladi, ministarstvu i ostalim nadleænim institucijama.

U uvodnom izlaganju æupan Alojz TomaπeviÊ je naglasio kako stanje u poljoprivredi nikako nije dobro, posebno na podruËju cijele Slavonije pa je zato ovakva tematska sjednica s istom temom i u isto vrijeme odræana i u preostale 4 slavonske æupanije.

- Poljoprivredna proizvodnja nije samo pitanje prehrane nego je to i politiËko i druπtveno i nacionalno pitanje. »injenica je da Ministarstvo poljoprivrede ne zna upravljati i zato poljoprivreda, a s njome i cijela Slavonija propadaju. Nakon pojaπnjenja koje je dao doæupan Æeljko JakopoviÊ koji je rekao kako je u isplaÊivanju poticaja bilo i zlouporabe i anomalija, u raspravu se ukljuËio HDSSB-ov Vladimir PetoπiÊ koji je istaknuo kako strategija razvoja poljoprivrede ne postoji veÊ godinama. - Iz ovog materijala dalo bi se zakljuËiti da smo dobili reviziju poljoprivrede unazad 20 godina kao da pojedini akteri nisu bili u politiku ukljuËeni i prije. I kod zapoπljavanja struËnjaka u poljoprivredi, koji imaju potrebna znanja, ona nisu bila vaæna nego se radilo o politiËkom kadroviranju. Sve dok se budemo na taj naËin dijelili, ne moæemo iÊi naprijed jer nas je malo, a izgubili smo 9.000 stanovnika u posljednjih 10 godina, rekao je PetoπiÊ, dodavπi kako je uniπteno, prije svih, poljoprivredno stanovniπtvo jer je na selima sve manje mladih.

Jozo OdobaπiÊ (SDP) je naglasio kako podræava inicijativu da se stvari u poljoprivredi poËnu rjeπavati, a pohvalio je i sazivanje ovakve sjednice koju, kako je rekao, nitko nikada do sada nije sazvao. - Pitam se kakve su namjere za sazivanje ovakve sjednice.

Nadam se da su iskrene i da su sa æeljom da se pomogne poljoprivrednicima i da ovo nije u stvari bacanje magle i praπine u oËi onima koji u Hrvatskoj najviπe rade, a najloπije æive. Ministarstvo zadnje dvije godine ne radi dobro, ali nisu samo oni krivi za ovakvo stanje i moramo se zapitati πto lokalna zajednica Ëini da pomogne seljaku poljoprivredniku, istaknuo je OdobaπiÊ, dodavπi da je nekada æupanija izdvajala 1,6 milijun kuna za pomoÊ poljoprivredi πto je promjenom vlasti smanjeno na svega 150.000 kuna.

Æupanijsko Ëelniπtvo prvi puta na tematskoj sjednici skupπtine

Slavonci ne smiju æivjeti u siromaπtvu Æupan TomaπeviÊ mu je odgovorio kako je svima cilj da izaemo iz ovog gliba u Ëemu mora postojati zajedniπtvo i volja, dodavπi kako sazivanje ove sjednice ima iskljuËivo iskrene pobude i afirmativan pristup rjeπavanju ovog problema.

- Moramo se udruæivati, djelovati zajedno i iskoristiti ovih oko 78.000 hektara poljoprivrednog zemljπta koliko imamo u æupaniji. Od Ilove do Iloka æivi milijun stanovnika, vrijednih ljudi koji nemaju pravo æivjeti loπe i u siromaπtvu, poruËio je æupan dodavπi kako Êe se, na inicijativu Franje LuciÊa, predsjednika saborskog odbora za poljoprivredu, o ovim problemima uskoro raspravljati i u Saboru.

VijeÊnici su ukazali i na opadanje broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, sve manje mladih u poljoprivredi, o potrebi toËnog utvrivanja træiπta, ali i o poticajima za koje je Marijan AladroviÊ (HDZ) rekao da su u nekim granama poljoprivrede donijeli puno toga loπeg, istaknuvπi kako je neusporedivo znaËenje poticaja za primjerice voÊara ili ratara. HDSSB-ov Goran KatuπiÊ je rekao i kako je Poæeπko - slavonska æupanija jedina u kojoj nije zavrπen niti jedan projekt iz programa IPARD, na πto mu je odgovorio Antun Haramija (HDZ) rekavπi kako to nije istina jer je na podruËju Lipika upravo zavrπen projekt izgradnje kanalizacije u Gaju. Problem raspolaganja poljoprivrednim zemljiπtem je takoer jedna od kljuËnih stavki ovako loπeg stanja, ocijenili su vijeÊnici, a OdobaπiÊ je naglasio potrebu da u postupku legalizacije poljoprivrednici imaju prioritet jer, kako je rekao: - Bez Ëistih papira ne mogu se kandidirati na projekte niti mogu doÊi do novaca.

Uz konstataciju da poljoprivreda mora biti razvojna grana Hrvatske, a posebno Slavonije, predsjedavajuÊa Mirela Mezak Stasty je najavila da Êe sljedeÊa radna sjednica æupanijske skupπtine biti odræana 24. rujna.

M. BaraÊ

BROJ»ANI POKAZATELJI

Najteæe u mljekarstvu Prema izvjeπtaju koji su vijeÊnici dobili u materijalima za ovu sjednicu, vidljivo je da su na podruËju Poæeπkoslavonske æupanije trenutaËno registrirana 5.734 poljoprivredna gospodarstva, dok ih je 2011. godine bilo 6.013.

Najviπe je obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (5.549), a potom obrta (114), trgovaËkih druπtva (50) i zadruga (16).

Stanje je najteæe u proizvodnji mlijeka gdje je broj isporuËitelja kravljeg mlijeka u naπoj æupaniji pao na 440, odnosno prepolovljen je u zadnjih pet godina, a ukupna koliËina prikupljenog mlijeka u lipnju ove godine manja je za 22 posto u odnosu na lipanj 2012. godine. Paradoksalno je da je u posljednjih osam godina broj isporuËitelja smanjen za 75 posto, a istovremeno je od strane mjekara uvoz mlijeka poveÊan za 92 posto. Lani je smanjen i broj uzgajatelja goveda. U 2011. godini bilo ih je 814, dok ih je sada 714. Najviπe uzgajatelja otpada na male posjednike, do 5 grla, a ostao je samo joπ jedan uzgajatelj koji ima stado veÊe od 100 grla.

Lani je na podruËju naπe æupanije isplaÊen najmanji iznos dræavnih poticaja za poljoprivredna gospodarstva oko 130,5 milijuna kuna, dok je u Vukovarsko - srijemskoj isplaÊeno preko 340 milijuna, u OsjeËko - baranjskoj preko 633 milijuna, a u VirovitiËko - podravskoj æupaniji preko 211 milijuna kuna. Iz europskog IPARD programa smo povukli oko 26,5 milijuna kuna dok je OsjeËko - baranjska povukla 11,4 milijuna kuna.

M.B.

INTERVJU

10 PakraËki_list

13. rujna 2013. godine

DUBRAVKA ©PAN»I∆,

KRA»KOJ STRU»NA SURADNICA U PA GRADSKOJ UPRAVI

Opstanak kina ovisit Êe o gledateljima Rujan je razdoblje kada se raspisuje natjeËaj na koji udruge trebaju kandidirati prijedloge svojih projekata i programa za koje æele sufinanciranje sredstvima proraËuna u iduÊoj godini.Unazad godinu dana je doπlo do viπe zakonskih, ali i metodoloπkih promjena u tom postupku. Stoga smo o tome porazgovarali s Dubravkom ©panËiÊ, struËnom suradnicom za druπtvene djelatnosti u pakraËkoj gradskoj upravi kojoj je u opisu radnog mjesta znaËajno prisutna upravo ta problematika.

Ona nam je zanimljiv sugovornik i zbog toga πto je za 20. rujna najavljeno, nakon 22 godine, ponovo pokretanje kina u Pakracu koje Êe, kao i nekada, imati Kulturno prosvjetno druπtvo “Sloga”, Ëija je ona tajnica.

Razgovarao: Darko BARONICA •

pakrackilist@gmail.com

Ponaπaju li se pakraËke udruge u skladu s onim πto od njih traæi zakon i u skladu s uputstvima koje su dobili na radionicama u veljaËi i lipnju ove godine?

Najprije da kaæem da mi u Pakracu imamo, za ovako mali grad, jako puno udruga, πto mi je drago, jer znaËi da su ljudi voljni ukljuËivati se u razliËite oblike aktivnosti. To je znaËajno i za samu udrugu jer time poveÊava svoje kapacitete, odnosno sposobnost da odgovori na razliËite zakonske zahtjeve. O tome, koliko su udruge usvojile upute iz veljaËe i lipnja tek Êemo vidjeti.

PL U Pakracu Ëesto baratamo podatkom od 120 udruga. Postoji li stvarno toliko udruga?

U formalnom smislu mi moæemo baratati s podatkom iz Registra udruga Republike Hrvatske. Tamo su svi, i oni koji se nisu odjavili, i oni koji nisu ispunili zakonske obveze poput redovnog odræavanja skupπtina i sliËno pa su trebali temeljem toga biti brisani, ali nisu. Dakle, u tom formalnom smislu tu joπ uvijek ima popriliËno nereda pa bih se ja ograniËila na onaj broj udruga koje komuniciraju na razliËite naËine s gradskom upravom, najËeπÊe pojavljujuÊi se sa zahtjevom da im gradski proraËun sufinancira programe. U 2013. godini takvih je bilo 64 πto ne znaËi da moæda nije aktivna joπ koja udruga. Upravo zbog toga mi sve naπe aktivnosti vezane uz udruge, bilo da je rijeË o edukativnim radionicama ili sufinanciranjem iz proraËuna, upuÊujemo javno, koristeÊi lokalne novine i naπu gradsku internet stranicu.

NastojeÊi pomalo uvoditi reda, ali i da bi PL

pomogli naπim udrugama da udovolje zakonskim zahtjevima, odræavamo i spomenute radionice, piπemo i objavljujemo upute. Do sada smo udruge upoznali s obveznom dokumentacijom, osnovnim aktima koje udruga mora imati kao πto su popis Ëlanova, statut, RNO broj, pravovaljana Rjeπenja i sliËno, potom smo se viπe bazirali na financijsko poslovanje i pripremu projektnih prijedloga.

U tim kontaktima smo uvijek traæili informaciju koji su to problemi koje muËe udruge i sada je aktualno kako na legalan naËin udruga moæe na svojim manifestacijama posjetiteljima omoguÊiti konzumaciju piÊa i hrane. Upravo obraujem ovu temu i oËekujem da Êe do polovine ovog mjeseca konkretna uputstva biti objavljena na gradskoj web stranici. Pokuπavamo pripremiti teËaj higijenskog minimuma koji je jedan od preduvjeta za bavljenje, nazovimo to, ugostiteljskom djelatnoπÊu.

PL Ispunjavaju li pakraËke udruge te zakonske minimume?

Udruge poπtuju zakone Od ovih koje komuniciraju s nama da, skoro sve. Bez obzira πto je to mnogima tlaka, gotovo svi su shvatili da im je to zakonska obveza i da za nastavak rada to moraju kad tad rijeπiti.

P L ©to je s onim drugim dijelom koji se odnosi na financijsku dokumentaciju?

To je znatno traljaviji dio, posebice kada je u pitanju izvjeπtavanje o utroπenim doniranim sredstvima. Udruge su duæne do 28. veljaËe donatorima, znaËi i Gradu Pakracu,

dostaviti dokumentirana izvjeπÊa o utroπenim donacijskim sredstavima u prethodnoj godini. Ako je projekt koji je financiran iz proraËuna bio kraÊi od razdoblja jedne godine, onda u nekom realnom vremenu po zavrπetku projekta. Bojim se da tu neÊe biti bitnijeg pomaka dok se ne posegne za represivnim mjerama kao πto je uskraÊivanje sredstava iz proraËuna ili Ëak zahtjev za povratom doniranih sredstava. Ako je izostalo izvjeπtavanje o utroπku sredstava, onda je izostala i kontrola i taj dio ostaje enigma i zrno sumnje u nekorektno poslovanje.

NastojeÊi to poboljπati nedavno sam, dakle πest mjeseci ranije, na gradskim stranicama objavila uputstvo za postupak izvjeπtavanja i obrasce koje trebaju popuniti tako da nitko 28. veljaËe ne moæe reÊi da nije znao ili imao vremena. Naravno, mora se uzeti u obzir da je rijeË o ljudima koji svoje slobodno vrijeme troπe za dobrobit udruge, a time i zajednice i koji pri tome stalno moraju uËiti prilagoavajuÊi se zakonskim izmjenama.

No, unatoË tome, kada su u pitanju zakonske obveze, izbora nema i to se mora odraditi upravo tako kako zakon traæi.

PL ZnaËi li to da moæe kada je u pitanju financiranje udruga iz proraËuna biti represije do kraja godine?

Smatram da bi to bilo u redu zbog onih udruga koje savjesno i uredno djeluju, iako se to joπ nikada nije dogodilo iz tog razloga.

Sredstva nisu isplaÊena, po onim planiranim, iz drugih razloga, kao πto je manji proraËunski prihod od planiranog. No ne mogu govoriti o protoku novca u i iz

13. rujna 2013. godine

INTERVJU

PakraËki_list 11

proraËuna prema udrugama jer to nije moj posao, ali i zbog toga jer sam, kao Ëlanica udruge i emocionalno vezana za taj dio pa se bojim subjektivnosti jer smo nezadovoljni ritmom transfera novca. InaËe, znam u kontaktu s drugima da je upravo dinamika transfera predvienog novca veÊi razlog nezadovljstva pojedinih udruga, nego ukupno predviena sredstva za rad udruge.

PL Uz tako brojne udruge, ima li segment ljudskih aktivnosti ili druπtvenog æivota koji kod nas nije uopÊe ili u dovoljnoj mjeri pokriven postojanjem udruge?

Udruge bi mogle biti i raznovrsnije Ima. Po mojoj procjeni i u usporedbi s drugim gradovima manjkavi smo u neËemu πto ja zovem „urbani dio“. Pod tim prvenstveno mislim na udruge koje bi se bavile raznim oblicima alternative, neka mi ne zamjeri Savjet mladih i udruga Mali most, udruge koje bi okupljale mlade ljude, koje razvijaju volonterizam, nedostaje nam volonterskog duha u generacijama izmeu 20 i 35 godina.

Neki Êe se vjerojatno uvrijediti, no u tom dijelu populacije znaËajno je prisutno neraspoloæenje za bilo kakav volonterski rad, dakle rad bez naknade i novaca. Moæda Êe se odazvati jednom ili povremeno na neku akciju, ali neÊe prihvatiti obvezu i odgovornost cjelogodiπnjeg rada. To govorim i iz mog iskustva rada u “Slogi” gdje veÊina razgovora zapoËinje pitanjem honorara.

Podzastupljene su i udruge koje bi se bavile ljudskim pravima, tolerancijom, politikama EU, pa i informatikom koji su ipak znaËajno πiri pojmovi od npr. meunacionalnih odnosa, konkretno odnosa Hrvata i Srba, novog i veÊini nepoznatog, pri Ëemu mislim na EU. Spomenula sam alternativu. Pod tim pojmom podrazumijevam masu novih stvari koje su postale trend, a koje su kroz Pakrac samo proletile, bez da su se zadræale i ostavile dublji trag.

PL U ovom broju Lista objavljen je i natjeËaj za kandidiranja programa udruga za iduÊu proraËunsku godinu. Ima li πto novog?

Nema, mada sam priæeljkivala i nadala se, s obzirom da je zavrπen izborni ciklus, da Êe se u tom dijelu neπto promijeniti. Primjerice, nadala sam se pokretanju sportske zajednice koja bi uvela viπe reda u financiranju sportskih udruga i upravljanju sportskim objektima. Priæeljkujem da se u kulturi defnira neka prepoznatljivost, da se zna koje su nam manifestacije znaËajne i koje Êemo financirati.

Jako æelim da u prijedlozima doe neπto novo i da ljudi pokaæu da imaju ideja ili da barem uzmu dobru tuu ideju ako je mogu provesti.

Ideje se kazuju da bi zaæivjele, kako je rekao Tesla: „Ne smeta me πto uzimaju moje ideje veÊ πto nemaju svojih! “Ne æivimo u vremenu

i prostoru gdje ima mjesta za uskogrudnost, zar ne?

PL Jesu li ljudi u udrugama svjesni da natjeËajima nije predvieno da se proraËunskim sredstvima financira samo postojanje udruge veÊ neki od njihovih konkretnih programa?

Ne, joπ uvijek nisu, jer toga nije svjestan niti dobar dio nas u gradskoj upravi. I dalje se koriste termini poput „redovna djelatnost“ ili „hladni pogon“.

Finaciranje udruga se svodi uglavnom na tri naËina: putem natjeËaja koji rezultira ugovorom s Gradom u odreenom iznosu.

Drugi naËin je u sklopu nekih velikih gradskih manifestacija, bilo da ishodiπte ima u samom proraËunu, ili TuristiËkoj zajednici i sliËno. TreÊi je oblik nefinancijsko ulaganje pod Ëim se podrazumijeva onaj dio nefinancijskih sredstava koji u udruge dolazi; prostor za rad, reæijski troπkovi, komunalne naknade, koriπtenje gradskog kombija, reprezentacije i sl. Taj novac udruge ne dobivaju, ali se usluga i roba financijski moæe prikazati, moæemo reÊi nekim udrugama da je to „hladni pogon“. U sluËaju nekih udruga koje imaju vlastitu imovinu, πto je sluËaj kod planinara, »eπke besede, KPD “Sloga” i joπ nekih, smatra se da je njima financijski lakπe jer ostvaruju odreene prihode od imovine. Pri tom se zaboravlja da ta imovina istovremeno iziskuje i troπkove veÊe od „hladnog pogona“ udruga bez imovine. Primjerice, potroπnja energenata je skuplja nego u domaÊinstvima jer ju plaÊamo kao “poduzetnici”, a tu su i drugi troπkovi koji neminovno postoje uz svaku imovinu. S druge strane su udruge koje “stanuju” negdje, a za te prostore reæije, odræavanje i drugo plaÊa Grad. Taj dio troπka te udruge niti ne osjete. Na to se ne pazi prilikom dodjele sredstava i na taj naËin su kaænjeni oni koji su bili vrijedni i koji su kroz povijest svog postojanja stvarali imovinu.

Osim od imovine, udruge ostvaruju prihod i od popratnih aktivnosti koje idu uz njihovu redovnu djelatnost, primjerice od ugos-

titeljskih usluga koje idu uz utakmicu ili koncert, od ulaznica, od postotaka troπka radionica i sl.

P L Kako to legalno iskazati?

Prihode od aktivnosti treba legalizirati MoguÊe je i aposlutno udruge trebaju iÊi za time da te aktivnosti, koje sada izvode skriveËki, organiziraju na naËin da budu legalne jer Êe nestati straha od bilo kakve inspekcije i svih ostalih prigovora koje Ëesto i neopravdano idu uz takvu aktivnost.

VeÊ sam rekla da sam nedavno informacije i uputstva o tome postavila na gradsku web stranicu i aktivisti u udrugama bi doista trebali iÊi za time da to urede na naËin na koji traæi zakonodavac. Za to je potreban prvenstveno kapacitet udruge. U prijevodu to znaËi dvije, tri “budale” koje hoÊe povuÊi. Kad smo kod usluæne djelatnosti (piÊe i hrana za Ëlanove) veÊina naπih udruga ima zakonsko pravo da se bavi tom djelatnoπÊu, a prvi korak je posjet gospoi IvandiÊ i Olivieri, tu u naπoj zgradi u dræavanoj upravi gdje Êe dobiti sve potrebne dokumente i informacije, promijeniti statut pa redom. Na taj naËin Êe dobiti legalna sredstva s kojima Êe moÊi na legalan naËin platiti suca, trenera ili bilo koji drugi troπak koji nastane kao posljedica aktivnosti udruge. I svi Êe biti zadovoljniji. Ljudi u pravilu jesu poπteni ako im to sustav omoguÊi.

Represijom i skrivanjem tjeramo ljude i razvlaËimo sumnje.

Spomenula sam suce i trenere jer sam ne jedanput Ëula u gradu priËu o tome koliko sport dobiva proraËunskih novaca uz popratno “a, ja joπ plaÊam za svog sina 20 ili 50 kuna mjeseËno”. Sportske udruge, s obzirom da se radi o ogromnoj “maπineriji”, bi same trebale izaÊi s podatkom koliki su ti redovni mjeseËni troπkovi, pa troπkovi natjecanja, troπkovi opreme i sve πto zahtijeva njihov rad kroz cjelogodiπnju aktivnost koja kod nekih

12 PakraËki_list drugih udruga nije ipak prisutna cijele godine u tom intenzitetu. Isto tako bi u nogometnim klubovima, bez obzira o kojoj se ligi radilo, trebali biti svjesni da to sve ne moæe financirati proraËun i da su prisiljeni traæiti i dodatne izvore prihoda.

PL Uzevπi sve to u obzir, poboljπava li se rad udruga, a time i ukupan druπtveni æivot Pakraca?

Kod brojnih udruga da. Najbolji primjer toga je “Latica”, ali i na selima, od nogometnih klubova do udruga æena. Dolaze u ovaj ured, pitaju, traæe pomoÊ ili savjet. Dakle napredak je vidljiviji kod manjih udruga nego kod velikih πto je donekle i razumljivo jer velike udruge su uglavnom s dugom tradicijom, stvorenim kapacitetom koja tu “maπineriju” vodi na ustaljen naËin. Bez obzira πto napretka ima, ne znaËi da nije potrebno ulagati i dalje viπe truda jer se to, po meni, ne odraæava na ukupni druπtveni æivot grada. Grad treba voljeti, dobiti ljude ne samo na igraliπte veÊ i na tribine, ne samo u dramsku veÊ i u publiku. Dakle, svi moramo sudjelovati koliko moæemo.

PL Hrvatski dom radi oko 2,5 godine i od 20. rujna nakon 22 godine ponovo Êemo imati moguÊnost u Pakracu otiÊi u kino. Kako se odvijaju pripreme?

TehniËki smo na samom kraju. Puno stvari smo radi uπtede radili sami i uz pomoÊ prijatelja koji su dio struËnih poslova odradili besplatno ili ispod cijene, hvala im! IduÊi tjedan Êe doÊi dobavljaË i montirati onaj najzahtjevniji dio opreme i educirati naπe operatere, a sam Ëin otvaranja predviamo za 20. rujna u 18 sati. U sveËanosti otvaranja ne predviamo odmah prikazivanje komercijalnog filma, ali film za graanstvo ide u subotu.

P L Postoji li plan oko stalnih termina emitiranja, cijene ulaznica? Kakve su vaπe obveze prema distributerima u smislu broja projekcija u tjednu, mjesecu, godini?

Prva kino predstava 21. rujna Mi imamo ugovor s Hrvatskim audiovizualnim centrom koji je provodio natjeËaj sredstvima Ministarstva kulture kojim smo preuzeli uvjete kako mora izgledati cjelogodiπnji program. On mora dobrim dijelom promovirati hrvatski i europski film πto ostavlja manje prostora za hit-filmove. Æeli se razvijati ljubav prema dobrom filmu i razvijati filmsku kulturu. Naravno da to oteæava komercijalno poslovanje. Naπ plan je tri projekcije tjedno. Puno toga Êe se bazirati na volonterskom radu, bez ikakve naknade i za to nam nedostaje ljudi. Za sada su nam, tehniËki tim kojega vodi Jozo Hodak i programski kojeg vodi Æeljko »iËkoviÊ u okrupnjivanju. UpuÊujem poziv svim zainteresiranima - doite, ne samo za digitalno kino veÊ i za druge aktivnosti Sloge ©to se tiËe distributera filmova odnos je komercijalni. Ako platimo moæemo prikazivati film gotovo istovremeno kad i Cinestar. Mi do sada imamo

INTERVJU

13. rujna 2013. godine

SREDNJA ©KOLA PAKRAC

Postavljeni prvi uËeniËki ormariÊi Na inicijativu Savjeta mladih Grada Pakraca i uz financijsku pomoÊ Grada i Srednje πkole, u prostor πkole bit Êe postavljeno trideset ormariÊa za odlaganje osobnih stvari i πkolske opreme uËenika.

sklopljena Ëetiri ugovora i oni se meusobno razlikuju. Negdje plaÊamo fiksnu cijenu filma, negdje u postotku od prodanih ulaznica. Nova tehnologija danas olakπava distribuciju digitalnog filma πto u odnosu na nekad smanjuje potrebno vrijeme i cijenu.

Moram naglasiti da pakraËko kino za sada neÊe imati 3D tehnologiju. Imamo novu digitalnu opremu koja predvia tu moguÊnost, no potrebno je kupiti dodatnu opremu, ali tek nakon πto ispitamo interes za kino u Pakracu. UnatoË tome πto nema 3D tehnologiju, oprema omoguÊuje vrhunsku sliku i zvuk i oni koji nisu bili u kinu jako dugo ugodno Êe se iznenaditi kvalitetom projekcija.

PL U sali ima 290 sjedeÊih mjesta. Koliko vam je potrebno gledatelja za pokrivanje troπkova i uz koju cijenu?

Teπko je to konkretno reÊi. Ne oËekujemo da Êe na alternativni ili eksperimnetalni film doÊi viπe od 20 gledatelja. Ne oËekujemo na djeËjem filmu viπe od 150 djece, osim na onim projekcijama koje budu unaprijed dogovorene sa πkolama. Na hit film ne oËekujemo viπe od 150 gledatelja. To su neke “sive” projekcije raene za ovu zimu. U ovih 20 godina pitanje- kada Êe biti kino je postavljeno valjda milijun puta. No, koliki je stvarni interes vidjet Êemo kada poËnu projekcije i svima treba biti jasno da kino koπta i da netko to mora platiti.

Mi „lea“ nemamo kao druga kina Ëije kino karte, projekcije, subvencioniraju gradski proraËuni.

Osobno nisam optimist, ali priæeljkujem da me publika iznenadi. No, sigurno je da “Sloga” od kino predstava neÊe profitirati.

PL Postoji li joπ uvijek u svijetu filma i kina - kino plakat?

Postoji i mi imamo namjeru ponovo postaviti mjesta za plakatiranje kino-predstave. Uputili smo zahtjev za 4 lokacije: kod banke, u BolniËkoj ulici je veÊ dogovoreno na kuÊi Senci-PaviËiÊ, na trænici i kod nas ispred Hrvatskog doma.

P L Zna li se koji je zadnji film prikazan u Pakracu?

Zna se. Bilo je to 17. kolovoza 1991. i bio je film „Æivot Isusa Krista“ prvi dio. Postoji i drugi dio i sigurno je Êemo ga jednom prikazati u novoj kino dvorani.

Ova inicijativa, koja je veÊ dosta dugo na papiru, provedena je u djelo prije poËetka nove πkolske godine. Na sjednici Savjeta mladih, odræanoj 27. kolovoza, usvojen je prijedlog o realizaciji ove inicijative. Grad Pakrac i Srednja πkola prihvatili su prijedlog mladih te su sufinacirali ovaj projekt Ëija je vrijednost 5 900 kuna. Grad je pokrio veÊinu ulaganja (4 900 kuna) dok je preostalih 1 000 kuna uplatila πkola.

Incijativa je pokrenuta zbog Ëinjenice da se nastava u Srednjoj πkoli odvija po kabinetima pa stalno prenoπenje stvari iz uËionice u uËionicu odnosi dosta vremena i ograniËava kretanje uËenika.

I.P. POÆE©KO-SLAVONSKA ÆUPANIJA

Sufinanciranje projekata u kulturi Poæeπko - slavonska æupanija objavila je 2. rujna poziv udrugama za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Æupanije.

Na poziv se mogu javiti kulturne ustanove i udruge, samostalni umjetnici, pravne i fiziËke osobe te jedinice lokalne samouprave.

Poziv je otvoren do 2. listopada.

U program Êe biti ukljuËeni: programi ustanova kulture od interesa za Æupaniju, programi udruga kulture i drugih organizacija u kulturi koji su od interesa za Æupaniju, izdavanje, Ëasopisa te znanstvenih struËnih i drugih publikacija, glazbene, kazaliπne, knjiæevne, plesne i folklorne priredbe, programi vizualne umjetnosti, muzejske djelatnosti, izdavanje i otkup knjiga, dramsko, glazbeno i filmsko stvaralaπtvo, programi poticanja kulture mladih i alternativnu kulturu, razvojni programi u kulturi te programi unapreenja arhivske djelatnosti. Detaljnije informacije o natjeËaju mogu se naÊi na web stranicama Grada Pakraca.

I.P.

BRANITELJI

13. rujna 2013. godine

OBLJETNICA STRADAVANJA BJELOVAR»ANA

PakraËki_list 13

Ærtve Kusonja zasluæuju veÊi pijetet

Ærtva hrabrih branitelja 105. bjelovarske brigade Hrvatske vojske koji su u Kusonjama poloæili svoje æivote i ugradili ih u temelje danaπnje slobodne i neovisne Hrvatske, ne smije nikada biti zaboravljena i zasluæuje veÊi pijetet, zajedniËka je misao svih govornika na komemoraciji koja je 8. rujna odræana kod kapele Male Gospe u Kusonjama, a u povodu obiljeæavanja 20. odnosno 22. obljetnice stradavanja Bjelovarskih branitelja.

- Komemoracije nisu samo sjeÊanja i uspomena nego su i sati povijesti i zahtijevaju Vijenac su poloæili predstavnici Grada i Koordinacije prisutnost ponajprije mladih ljudi jer Êe sutra BjelovarËana izgraeno prijateljstvo Bjelovara upravo oni morati dalje prenositi dogaaje i sjeÊanja i Pakraca, dodavπi da mladi danas imaju od na one koji su branili slobodu i neovisnost do- koga uËiti o Domovinskom ratu.

- Pohvalno je πto su u Pakracu u proteklih godinu movine, rekao je brigadni general Siniπa JurkoviÊ, dana osnovane dvije udruge maloljetnih hrvatskih izaslanik predsjednika RH Obiljeæavanje obljetnice stradavanja 20 bjelo- branitelja i djece hrvatskih branitelja i vaæno je da se varskih branitelja koji su muËki ubijeni 8. rujna sve veÊi broj djece interesira za Domovinski rat. O 1991. godine, kao i trojice njihovih suboraca koji su njemu pravu istinu mogu Ëuti od viπe od 2.000 na istom mjestu poginuli dvije godine kasnije pri- branitelja s podruËja Pakraca i Lipika, a naæalost, u likom polaganja vijenaca, od kukaviËki podmetnute πkoli ne Ëuju puno o Domovinskom ratu, o stvaranju neprijateljske mine, zapoËelo je kod spomen obiljeæ- slobodne i nezavisne Republike Hrvatske, rekao je ja Rakov potok. Nakon polaganja vijenaca i paljenja Huπka.

Damir Bajs, æupan Bjelovarsko - bilogorski svijeÊa sudionici su u tradicionalnom mimohodu krenuli do kapelice Male Gospe gdje je odræana sre- takoer je vaænim oznaËio sjeÊanje na poginule Iako je Hrvatska uπla u EU i u NATO nije se promijediπnja komemoracija. nilo to da i dalje ne smijemo zaboraviti ono πto se Mladi moraju uËiti o dogodilo. To moramo prenijeti na nove generacije koje dolaze i zato je i o stradavanju u Kusonju Domovinskom ratu potrebno napisati viπe knjiga, prikupiti uspomena i Davor Huπka, pakraËki gradonaËelnik je naglasio kako je upravo na æivotima poginulih ovaj dogaaj je joπ bolje popratiti, rekao je Bajs.

O UVO–ENJU ∆IIRLICE U PAKRACU I LIPIKU Tema postavljanja ÊiriliËnih natpisa na neke ustanove u Vukovaru, kao i prosvjedi protiv ovog Ëina, nije zaobiπla niti stanovnike Pakraca i Lipika, posebno brojnu braniteljsu populaciju, a pojavilo se i πpekuliranje o moguÊnosti uvoenja dvojeziËnih natpisa i na podruËju naπa dva grada.

Ipak, poπtujuÊi Ustav i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, to se neÊe dogoditi. DvojeziËnost je u Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina definirana u Ëlanku 12., toËka jedan koji glasi: “Ravnopravna sluæbena uporaba jezika i pisma kojim se sluæe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje se na podruËju jedinice lokalne samouprave kada pripadnici pojedine nacionalne manjine Ëine najmanje treÊinu stanovnika takve jedinice”.

Uz Josipa VukoviÊa, izaslanika predsjednika Sabora i Nevenku BeniÊ, izaslanicu ministra branitelja, okupljenima se obratila i Jadranka Kosor koja je istaknula kako pravo i pravda moraju iÊi zajedno. - Pravda i pravo ruku pod ruku, jer pravo je radi pravde i pravo jest da bismo doπli do pravde. I pravo i pravda su utkani u ono πto zovemo uspomena na hrvatske branitelje. Dakle, oni koju su odgovorni moraju odgovarati, a njihovu ærtvu ne smijemo zaboraviti, poruËila je Kosor.

Alojz TomaπeviÊ, æupan Poæeπko - slavonski je pozdravio sve okupljene dodavπi da je potrebno da se na ovom mjestu i komemoraciji okupi deseterostruko veÊi broj ljudi. - Mi rat nismo htjeli, on nam je bio nametnut i ærtva ovih ljudi koji su dali svoj æivot, kao i mnogih drugih diljem Hrvatske su opomena neprijatelju, a nama daju zadaÊu da se u buduÊnosti moramo sjetiti πto se ovdje dogodilo i u ime koga.

Uz ratnog zapovjednika Bjelovara Stjepana Budinskog, u ime organizatora, Udruge obitelji poginulih branitelja u Domovinskom ratu “Kusonje 91. - 93.” govorio je natporuËnik Draæen PosariÊ koji je naglasio da zbog ærtve koju su dali bjelovarski vitezovi, “ovo tlo u Kusonjama moramo πtovati poput Boæanstva jer ga je ærtva poginulih uËinila svetim”.

Nakon komemoracije, svetu misu zaduπnicu predvodio je bjelovarsko - kriæevaËki biskup mons. dr.

Vjekoslav Huzjak.

M. BaraÊ

Za Êirilicu nema zakonske osnove Prema popisu stanovniπtva iz 2011. godine po narodnosti, od ukupno 8.460 stanovnika Grada Pakraca, stanovnika srpske nacionalnosti je 1.340 ili 15,84 posto, dok je u Lipiku od ukupno 6.170 stanovnika, Srba 860 ili 13,94 posto. Od ostalih manjina vrijedi izdvojiti Talijane - u Pakracu 403 (4,76 posto), u Lipiku 176 (2,85 posto) te »ehe - u Pakracu 267 (3,16 posto), u Lipiku 181 (2,93 posto). ©to se tiËe dvojeziËnih natpisa, oni na podruËju Pakraca postoje samo u selima s talijanskim stanovniπtvom (Ploπtine, Kapetanovo Polje,Veliki i Mali Banovac) i ta praksa je preuzeta joπ iz doba Jugoslavije kada su ulazne table u tim selima bile dvojeziËne.

- Na podruËju Pakraca i Lipika nema zakonske osnove za uvoenje Êirilice kao drugog pisma. ©to se tiËe Vukovara, osobno mislim da taj grad mora imati

jedan poseban status zbog svega πto se u Vukovaru dogodilo. Ovakvo postavljanje tabli na Êirilici je provociranje stradalnika Domovinskog rata, posebno obitelji hrvatskih branitelja, rekao je Davor Huπka, pakraËki gradonaËelnik koji je ujedno i voditelj Koordinacije udruga proisteklih iz domovinskog rata Pakrac - Lipik.

O prosvjedima u Vukovaru oËitovao se i Ivica Mateπ, predsjednik ogranka Stoæera za obranu hrvatskog Vukovara Pakrac - Lipik. - Podræavamo prosvjede i moram reÊi da nismo protiv Êirilice kao pisma, ali se mora znati da je pod tim pismom i Vukovaru i u Pakracu i Lipiku poËelo zlo koje nas je zadesilo prije viπe od 20 godina. Jesmo za mirne prosvjede, ali ako treba spremni smo pomoÊi i fiziËki, izjavio je Mateπ.

M. BaraÊ

LJUDI I

14 13. rujna 2013. godine

©TEFAN umirov IJA KNEZAK, ljenica iz Pakr aca

Radost æivljenja iz djetinjstva nastavljena tek u mirovini Roditelji

Tko baπ dobro ne poznaje ©tefaniju Knezek - ©teficu iz Pakraca, naπu mirnu sugraanku iz reda simpatiËnih prizemnica na poËetku GunduliÊeve ulice, nedaleko kapele sv. Josipa, pomislio bi da ta nije otiπla „dalje od Dobrovca“, a ona je radila u Zagrebu i NjemaËkoj, teπkih i ruænih sedam godina je proæivjela u GrËkoj, radila u „Sportu“, „©umariji“, „Jedinstvu“ i Bolnici u Pakracu, izgubila sina jedinca, proπla dva rata, pokrenula perionicu rublja, a najveÊe je æivotne radosti doæivjela uz svoje prijatelje volontere koji ju u ©vicarskoj doËekuju kao kraljicu Elizabetu.

Danas lijepo, skromno, ali i bogato aktivnostima æivi mirne umirovljeniËke dane uz svoje susjede uz kolege umirovljenike, æivi za svog unuka Roberta i s uspomenom na sina. piπe: Duπko KliËek

d kada je kao 16-godiπnjakinja poËetkom πezdesetih godina napustila Pakrac i otiπla na πkolovanje u Zagreb kao da ju je narednih petnaestak godina neka zla voda ponijela vodotokom iz kojega joj nije bilo izlaza, sve dok se u dalekoj GrËkoj nije sama izborila za pravo na æivot i vratila kuÊi sinu i roditeljima u Pakrac. „Sve πto sam proπla i proæivjela - tako je moralo biti, ali - izgubila sam 1990. godine sina, imao je samo 25 godina, i to mi je najteæe. Nisam se naæivjela svog djeteta”, poËela je suznih oËiju svoju priËu ©tefica.

O

Bezbriæno djetinjstvo O djetinjstvu - sve najbolje. Kao kÊerka oca Ivana, æeljezniËara, i majke Marije, djevojaËki ©tefanec, do-

©tefica u mladosti

maÊice, proæivjela je lijepo djetinjstvo u Pakracu i Poljani, te kod djeda i bake na Novom Majuru.

Njen djed, Andrija ©tefanec, jedan je od prvih doseljenika na Novi Majur, na „Slaveksovo“ imanje, na koje su se u veliku zajedniËku stambenu zgradu naseljavale obitelji iz Zagorja, Podravine, Like… Djed je doselio iz Peteraneca pored Koprivnice 1938. godine, gdje je roen i ©tefanijin otac.

MajËina loza ©tefanec dolazi iz sela Kapela kod Ludbrega. Potomci tih dviju obitelji su izgradili kuÊe ©tefanËevi u sredini Strossmayerove, a Knezekovi na poËetku GunduliÊeve ulice. ©teficin otac je bio æeljezniËar, pa kako se uvijek selio po potrebi sluæbe, mlada obitelj Knezek - otac, majka, ©tefica i njezin brat Marijan najprije su stanovali u zgradi na staroj æeljezniËkoj stanici, a potom u, takoer æeljezniËarskoj zgradi preko pruge, uz nekadaπnji poznati vir i uz most koji je vodio prema mlinu.

OËeva sluæba je odvela obitelj Knezek u Poljanu, gdje je ©tefica, koja je roena 1946. godine, poπla i u osnovnu πkolu. „Meutim, kako su neki govorili da dijete mora zavrπiti osnovnu πkolu u gradu, jer mu ona na selu neÊe biti priznata, tata i mama su poËeli graditi kuÊu u Pakracu poËetkom 1952. godine i veÊ u 11. mjesecu smo bili u njoj - u vlaænoj i hladnoj u dvije prostorije.

U ulici je bilo dosta djece, Kalvarija, pa jaz, Pakra i kupaliπte su bila naπa omiljena mjesta, naravno, nakon πto sam nabrala travu, oËistila svinjac i nahranila svinje, a brat nakupio suvaraka u πumi za kuhanje napoja.

Joπ uvijek ne mogu zamisliti da su neki ljudi zatrpali jaz i kupaliπte, a ubili Pakru - ubili su naπe djetinjstvo i djetinjstvo djece koja dolaze. Nema viπe ni riba ni vrba, ni sige u Pakri i ne znam kome je doπla ideja da ju betoniraju tako da viπe nema ni æivota u njoj“, uhvatla se ©tefica za glavu i nastavila.

»iko i Mirko „Kako bi nam u kuÊi bilo lakπe, majka se baktala kako je znala i umijela. PoËetkom pedesetih uzela je u udomiteljstvo dvojicu djeËaka bez roditelja: Milana KrajnoviÊa - »iku, koji je doπao iz nekog doma za djecu u Sloveniji, i Mirka MarkoviÊa iz Grahovljana. »iko, kasnije poznati nogometaπ, a posebno vrhunski igraË malog nogometa, je iz Doma donio dosta robe, pa je mama to rasporedila na Mirka i njega. Obojica su toliko zavoljeli moju majku da su joj govorili - mama, a kada je vlast odluËila da ih 1955. godine smjesti u Dom za djecu u Lipik nastala je u kuÊi dernjava i kuknjava. »iko je Ëak nekoliko puta pobjegao i doπao k nama. Proveli smo divne dane zajedno u igri kod bake i djeda na Majuru, bilo je i ljubavi i ljutnje i tuËe i grljen-

I ÆIVOT

PakraËki_list 15

odlazila k Ladi, koja je imala kuÊu u ulici iznad naπe. Za nekoliko dana izvadila sam, kao grËka dræavljanka, grËku putovnicu, kupila avionsku kartu za jedini avion koji je srijedom iπao prije podne, u moje radno vrijeme, za Beograd. Kada je doπao taj Branka dan otiπla sam opet k Ladi, umjesto na posao i kroz njezin prozor gledala kako muæ odlazi od kuÊe. Kada sam vidjela da je uπao u autobus, otiπla sam u naπu kuÊu, uzela najvaænije stvari koje sam ranije posakrivala, sve potrpala u kofer i taksijem otiπla na aerodrom.Ta dva sata do polaska aviona bila su mi duga kao vjeËnost. Malo malo mi se uËinilo da vidim supruga. Umirila sam se tek kada je avion uzletio. Na veËe istoga dana bila sam u Pakracu uz sina i roditelje - sretna πto je napokon zaSin Marijan (mala fotografija), vrπena ta za mene tuæna grËka priËa duga sedam go©tefica i unuk Renato dina“, zavrπila je ©tefica, dodavπi kako je i GrËkoj proæivjela rat Grka i Turaka oko Cipra - proæivjela je nastavilo, odneseno je sve πto se moæe odnijeti, ali nestaπice prehrambenih artikala, zatvorene trgovine i GrËka tragedija uvjerena sam da je i nakon rata „Jedinstvo“ moglo cjelokupnu ratnu psihozu koju Êe, πto tada nije znala, nastaviti raditi. Pa, otvarane su nove tiskare, krenula je U NjemaËkoj je poËela raditi, zaljubila se u Grka proÊi i nekoliko godina kasnije u Hrvatskoj. obnova, imali smo dobre majstore, neπto je strojeva i Konstantina Sagredosa, udala se i nakon dvije i pol alata ostalo, posla je bilo „preko glave“, ali, Ëini mi se godine odlazi s njim u GrËku, u Pirej, u obiteljsku kuÊu Posao u „Jedinstvu“ da upravo zato πto smo htjeli raditi u naπem poduzeÊu smjeπtenu uz veliku luku. Naredih sedam godina Po povratku u Pakrac poËela je traæiti posao, pisala - nismo nikome trebali. I danas mi je æao zbog toga“, proæivjela je pravi pakao. „Ono πto se danas gleda u turskim serijama, takav je odnos Grka prema æenama - je molbe, na kratko je radila u „Sportu“ i ©umariji. zavrπila je joπ jednu tuænu priËu ©tefica. æena je za njih samo stvar. Radila sam u tvornici πtofo- „Jednoga dana doe k meno Tomo ©ebiÊ i kaæe mi da va, æivjela u kuÊi zajedno s muæevim roditeljima i mogu iÊi raditi u pogon „Jedinstva“ u Brezine. Naravno Obnova i volonteri braÊom. KuÊa i posao, kuÊa i posao - to je bio narednih da sam to prihvatila, a veÊ nakon tri mjeseca doπla Rad u Radnoj grupi, odnosno u Hrvatskoj vojsci sve sedam godina moj put. Kod kuÊe sam do svibnja 1995. godine na ËiπÊenju grada i drugim vezla i heklala, nikuda nisam smjela poslovima, bio joj je, kaæe, posebno drag. Bilo je to i iÊi. »ak Ëetiri godine sam bila æena vrijeme dolaska mnogih donacija, ali i volontera iz bez identiteta, jer su mi jugoslavenski mnogih zemalja Europe. BuduÊi da je znala njemaËki, dokumenti prestali vaæiti, a grËke pri dolasku jedne od donacija iz ©vicarske upoznala je nisam imala. Govorila sam mu da Êu Barbaru Ekenstein, divnu æenu, kasnije i veliku priga napustiti, ali mi je zaprijetio da Êe jateljicu. Uz nju je upoznala i mnoge druge volontere, a me do Soluna uhvatiti. Uzimao mi je koliko je to prijateljstvo postalo veliko vidjelo se naplaÊu i jedva sam neπto malo novaca jbolje ove godine u srpnju kada je mnogo nekadaπnjih uspjela sakriti za sebe. volontera stiglo u Pakrac na obiljeæavanje 20. obljetS muæem Grkom je bila jednom i u nice volonterizma. Obnovili su uspomene, a ©tefica je Pakracu. I na sam spomen da bi neke i ugostila kod kuÊe. S mnogima se Ëesto Ëuje, a mogla ostati, poËeo je prijetiti i njoj i proπle godine u studenom bila je njihov gost u ©vicnjenima, pa se ©tefica odluËila na arskoj. „Platili su mi put i 10-dnevni boravak. DoËekali povratak u GrËku, ali sa æeljom da U tiskari “Jedinstva”: s lijeva ©tefica, Ana su me i ukazivali paænju svih tih dana kao da sam Buljan, Mara IvanoviÊ i Emilija Tomac jednoga dana, kada joj se ukaæe prilikraljica Elizabeta“, rekla je ©tefica i otiπla po razgledka, ipak pobjegne. nicu koju joj je uz zahvalu za gostoprimstvo, uputio “I tako, nakon dugih psihiËkih priprema jednoga sam k Draæi FilipoviÊu u πtampariju.Tu sam radila sve ovih dana iz Londona Nick Wilson. dana odluËim sama, bez da muæ to zna jer mi ne bi do rata, uz kratke „izlete“ na blagajnu mesnice i u Iz tog prijateljstva, podsjeÊa ©tefica, pokrenuta je dozvolio, otiÊi u jugoslavensku ambasadu u Atenu kuhinju restorana. U tiskari se napokon zaposlio i moj 1994. godine, na inicijativu Marije SiÊ, Olgice izvaditi dokumente. Sjednem u podzemnu æeljeznicu, sin Marijan gdje je radio sve do svoje tragiËne smrti.

KovaËeviÊ i nje same - perionica rublja. „Bilo je dosta odem u Atenu, u ambasadu, a tamo mi kaæu kako Bio je stipendist „Jedinstva“ kao slovoslagar, iako je taj toga za prati, mnogo je robe stiglo iz donacija, trebalo sve to moram rijeπiti s muæem. Dokumente nisam posao, uvoenjem kompjutora, nestajao, ali ga za stroje prati i deke, a perilica je bilo malo. Prale smo i dobila, a kada sam izaπla van, pred vratima am- jara, πto je bila i moja æelja, nisu primili. dresove za „Hajduk“ i „Slavoniju“ iz Prekopakre“, prisU πtampariji sam kao mlada radnica radila s Milom basade bio je moj muæ. Pratio me je i nastavio maljeÊa se ©tefica vremena kada je i u Pakracu, kako kaæe, tretirati. Æelja za bijegom me nije napuπtala, jer æiv- Zandonom i ostalim strojarima - dizala sam teπke slobilo viπe i domaÊih volontera. jela sam kao robinja, bez ikakvih prava, ljubavi, ljud- gove uz smrad benzina i topljenje olova, ali, gdje god sam radila, za mnom su stizale same pohvale. skosti i paænje.

Povratak u GrËku »im su pale prve granate na „Jedinstvo“, Toma Tri godine kasnije plan sam napravila i provela uz Kada je avion poletio 1976. godine u 11 sati iz PirepomoÊ susjede i prijateljice Dalmatinke Lade ©karica ©ebiÊ, Katica Bortot i ja uzeli smo radne knjiænice, koje ja, ©tefica je pomislila kako se viπe nikada neÊe vratiti (Hadæiohanu). Uzela sam godiπnji odmor, ali sam sam sakrila u podrum Emilke Tomac, takoer radnice u GrËku.

Ipak, nije bilo tako. svako jutro, a da muæ to nije znao, umjesto na posao „Jedinstva“. Poslije toga uniπtavanje „Jedinstva“ se

nastavak na 16. stranici

ja - bili smo doslovce jedna obitelj. SjeÊam se da Mirko, kada je doπao kao uËenik iz 1. razreda iz Grahovljana, nije znao niti jedno slovo latinice. Sjela je majka s njim, piπe slova i govori mu: ovo je vaπe slovo, a ovo naπe. I, nauËio je polako Mirko pisati i Ëitati latinicu“. prisjetila se ©tefica tih dana. „Ja sam bila loπ ak, moram to otvoreno reÊi. Viπe sam voljela raditi mehaniku s ocem, nego uËiti, pa sam i poæeljela iÊi u neku tehniËku πkolu. Zato i nisam zavrπila prvu godinu gimnazije, nego sam ju prekinula i naredne godine sam otiπla u Zagreb u PolitehniËku πkolu za viklericu motora, svjetski poznate firme „Rade KonËar“, nastavila je ©tefica. Morala je, kaæe, uËiti i hrvatske nazive za alate, jer u πkoli je govorila kombinircange, pa hamer, πrafciger, πubler i sliËno - onako, kako je to nauËila uz oca.

Niti tu nije doπla do kraja πkole, rodila je 1964. godine sina Marijana i zaposlila se u „KonËaru“ u pogonu za viklanje srednjih motora. PlaÊa nije bila dostatna za æivot i ©tefica se vraÊa u Pakrac, a nakon πto nije naπla posao, odlazi u NjemaËku.

16 PakraËki_list Njena prijateljica iz ©vicarske Barbara odluËila je s prijateljem kupiti kuÊu na Kreti pa kako je ©tefica znala grËki zamolila ju je da ide s njom i da joj bude prevoditeljica. ©tefica je, naravno, ponudu prihvatila i 2001. godine je s njom sjela na trajekt u Trstu i pravac luka Pirej - u grad ©teficinog sedmogodiπnjeg zatoËeniπtva. „Ne mogu reÊi da me nije bilo strah, πto bi bilo da sretnem svog bivπeg muæa. Ali, razmiπljala sam, od naπeg rastanka proπlo je gotovo 40 godina, promijenili smo se, ali i Pirej nije baπ mali grad. Po dolasku u luku, iskrcale smo se i autom smo otiπle k mojoj velikoj prijateljici Ladi. Odmorile smo se, ispriËale i nastavile put za Kretu.

Poslije toga joπ sam u tri navrata po mjesec dana bila u GrËkoj, gdje sam prilikom obnove Barbarine kuÊe upoznala Hristosa Statakisa, graevinskog poduzetnika koji je radio na Barbarinoj kuÊi, i njegovu suprugu Evangeliu, na æalost, nedavno preminulu. I to je postalo veliko prijateljstvo tako da sam i kod njih dvije godine bila gost po deset dana. Hristos me je pozvao upravo prije nekoliko dana i pozvao me u goste bez obzira πto mu je supruga umrla“, rekla je uz mjeπavinu tuge i sreÊe ©tefica.

Pleπe dok noge izdræe Ni u mirovini, u koju je nakon 6 godina rada u Bolnici kao ËistaËica, otiπla 2003. godine, ©tefici nije dosadno. S prijateljima volonterima iz ©vicarske, Austrije, Engleske ili NjemaËke, s Hristosom iz GrËke, s Barbarom s Krete Ëuje se Ëesto. I ona Êe, tako planira, k njima u goste.

KRONIKA

S prijateljicom Ladom u luci Pirej

Druπtvo u Udruzi umirovljenika posebno joj odgovara. S njima je, kako kaæe, na izletima, na zabavama (posljednje ja bila prije neki dan u Kapetanovom Polju) ili na radnim akcijama. Voli i zapjevati i naπaliti se, ali i zaplesati dok je noge dræe. Joπ ju, kaæe, nije napustio duh rada kao onomad u javnim radovima kada su Ëistili ruπevine u Pakracu i kada je nastajalo prijateljstvo s volonterima.

Neki dan je stigla s Vira i treba li reÊi da je i tamo ©tefici bilo lijepo.

Svako jutro obie susjede, popije s njima kavu, uzme „naramak“ uplatnica pa u „Komunalac“, ZAP, na poπtu ili u banku platiti obveze. Uskoro Êe kuhati ajvar i pinur, spremati zimnicu.

13. rujna 2013. godine „Kada sam proπle godine iπla u ©vicarsku, ponijela sam 12 boËica ajvara i pinura, suπenih gljiva i litru i pol rakije. Kada je moj kofer uzeo suprug moje prijateljice - pitao me: jesi li ti to donijela kamenja?“, kaæe uz smijeh ©tefica.

U ukusno ureenoj omanjoj kuÊi, baπ kakve su i sve ostale u tom redu kuÊa „u kljuË“ s dvije sobe do puta, preko puta bivπeg nogometnog igraliπta Uroπevac, a danas KTC-a, osjeÊa se skromnost, baπ kakav je bio i ©teficin æivot. Na zidovima slike, mnogo ruËnog rada, namjeπtaj odsvakale, samo je krevet u spavaÊoj sobi novi. Dvoriπte ureeno, trava oπiπana, drva dovezena za pola zime.

Barbara „Sutra mi dolazi unuk Renato, 5. rujna mu je roendan, dvadeset sedmi.

Pripremit Êu mu ruËak i dati mali poklon, koliko baka moæe. Sretna sam kada mi doe“, rekla je ©tefica i pogledala negdje prema Kalvariji, nekuda u proπlost, traæeÊi, nije teπko zakljuËiti, koga.

I tako uz sjeÊanje na lijepo djetinjstvo i lijepe dane rane starosti, æivi naπa sugraanka ©tefica koja je, radila u Zagrebu i NjemaËkoj, teπkih i ruænih sedam godina proæivjela u GrËkoj, radila u „Jedinstvu“ i Bolnici u Pakracu, izgubila sina jedinca, proπla dva rata, pokrenula perionicu rublja, i najveÊe æivotne radosti doæivjela uz svoje prijatelje volontere koji ju u ©vicarskoj doËekuju kao kraljicu Elizabetu.

AKCIJA URE–ENJA GOTI»KE CRKVE U TORNJU

Crkvu pretvoriti u poæeljno odrediπte »lanovi Povijesnog druπtva Pakrac Lipik i ostali graani sudjelovali su 4. rujna u radnoj akciji ureenja okoliπa kod srednjovjekovne gotiËke crkve nedaleko sela Toranj koja spada u red spomenika hrvatske kulturne baπtine najviπe kategorije.

Nakon πto je vlastiti komunalni pogon Grada Pakraca odradio glavninu radova na koπenju i krËenju okoliπa, povjesniËari su odradili bojanje stolova, obrezivanje ukrasnog raslinja i druge radove.

- Cilj nam je da kroz razne aktivnosti ovu, po svemu posebnu crkvu i ovaj prostor pretvoriti u poæeljno odrediπte i turistima, ali i ljubiteljima povijesti. U tome smo do sada imali veliku podrπku i razumijevanje Grada Pakraca, rekao je Stjepan BenkoviÊ, predsjednik pakraËko - lipiËkog povijesnog druπtva.

Crkva danas nosi titular sv. Pantelejmona koji je dobila u postturskom razdoblju, a prema naËinu gradnje i oblikovanja, pretpostavlja se da je

U posljednjoj akciji obojeni su stolovi

izgraena u 15. stoljeÊu. Njezin graditelj je nepoznat, a pretpostavlja se da su ovakvu monumentalnu graevinu mogli sagraditi samo feudalci, moguÊe maarski plemiÊi Tetenji koji su vladali ovim krajem sve do dolaska Turaka sredinom 16. stoljeÊa.

Povijesno druπtvo Pakrac - Lipik je 2009. godine samoinicijativno preuzelo brigu o ureenju okoliπa, a

2010. godine je, zahvaljujuÊi sredstvima Zaklade “Slagalica” i dobrovoljnom radu Ëlanova i prijatelja druπtva, izveden projekt ureenja okoliπa crkve. Tom prigodom su postavljene drvene klupe, ureen je okoliπ te je crkva oznaËena, a u narednom razdoblju BenkoviÊ planira ureenje pristupnog puta.

M. BaraÊ

KRONIKA

13. rujna 2013. godine

PakraËki_list 17

21. I 22. RUJNA TURISTI»KA ZAJEDNICA PAKRACA VAS POZIVA

Druæenje uz rad i rekreaciju u Kalvariji i na Omanovcu TuristiËka zajednica Pakraca za 21. rujna priprema veliku radnu akciju na Kalvariji koja, osim ureenja ove πume koja se naslanja na srediπte Pakraca, ima za cilj i promociju njenih izletniËkih i rekreativnih moguÊnosti, reËeno je na radnom sastanku koji je 2. rujna sazvao Zvonimir Miler, tajnik TZ Pakrac, a kojem su osim gradonaËelnika i nejgove zamjenice prisustvovali i Ëelnici udruga koje bi trebale biti nositelji, ne samo aktivnosti 21. rujna, nego inaËe dominantni na Kalvariji, kao πto su planinari, biciklisti, streliËari, izviaËi.

“lakπi” alat poput grabljica, lopata, πkara...., radne rukavice. LogistiËku potporu Êe dati komunalni pogon grada Pakraca, te za odvoz prikupljenog smeÊa Komunalac. “©umske” pakraËke aktivnosti nastavljaju se naredni dan, u nedjelju 22. ruja.

U nedjelju na Omanovac

veÊi dio staza markirali, biciklisti koji imaju kilometre ureenih biciklistiËkih staza, a novi veliki korisnici bi trebali biti streliËari StreliËarskog kluba “Kuna” koji Êe si na juænom dijelu Kalvarije, odmah uz istoimenu ulicu urediti poligon za treniranje i natjecanje.

U svrhu urenja postojeÊih sadræaja i dogradnje novih,TZ Pakrac za 21. rujna priprema veliku radnu Kalvarija bi, moæda veÊ iduÊe godine, trebala do- akciju na koju su pozvani svi graani, a odaziv se biti status park πume, a do tada treba odraditi niz oËekuje ponajviπe od udruga koje Êe koristiti planskih, ali i konkretnih radova. RijeË je o 57 hek- moguÊnosti Kalvarije. tara πume zaokruæene cjeline koja je duboko usjeËena u grad i koja od 1983. godine ima status Okupljanje u 10 sati πume s posebnom namjenom za odmor i rekreaciju, Okupljanje sudionika je predvieno u πto znaËi da u njoj nema gospodarske sjeËe, veÊ komplesu kurije JankoviÊ od 9 do 10 sati samo sanitarne. Nakon πto je dobiven certifikat o kada je predvien odlazak na unaprijed potpunoj razminiranost, ©umarija je ove godine uk- pripremeljena radiliπta na kojima Êe se lonila sva “leæeÊa” stabla, te ona koja su prijetila da rad odvijati do 15 sati. Êe se uslijed dotrajalosti uruπiti sama, uredila je posNakon toga je za sve sudionike predvien autotojeÊe πumske puteve, te uspostavila nove, koji Êe busni prijevoz na jezero Pakurnovac gdje je olakπati njeno kroiπtenje u rekreativne i izletniËke predvien ruËak i druæenje uz glazbu. Za graane svrhe. Do sada su Kalvariju koristili planinari koji su koji dolaze na radnu akciju poæeljno je da ponesu

ODMARALI©TE “CVR»AK” NA VIRU

U povodu Europskog dana bez automobila i Svjetskog dana turizma TZ Pakrac i gradska uprava organiziraju na Planinarskom domu Omanovac prezentaciju kruæne biciklistiËke staze koja je nedavno izgraena u sklopu priojekta “Stazama lipicanca i kune”.

Staza je dugaËka 8,2 kilometara i zatvara krug oko Doma na udaljenosti od 200 do pribliæno 1000 metara s 8 ulaza (izlaza) pema Domu, odnosno svaki rekretaivac moÊi Êe sam odrediti duæinu koju Êe voziti. Prema rijeËima tajnika Milera, namijenjena je rekreativcima i veÊina prosjeËnih graana je moæe provesti na biciklu prosjeËne kvalitete.

Graani koji namjeravaju 22. rujna prevesti stazu trebali bi do 9,30 sati doÊi na pakraËku trænicu odakle Êe biti organizran prijevoz bicikala do Omanovca. Organizirani obilazak zapoËet Êe u 11 sati na naËin da Êe u prvoj grupi startati oni neπto sposobniji rekreativci. Petnaeast minuta poslije startat Êe grupa od koje se oËekuje sporija voænja a u 11,30 oni koji stazu æele upoznati pjeπaËenjem.

Za sve je organiziarn ruËak koji je predvien u 14 sati nakon Ëega Êe uslijediti zabava uz glazbu. D. B.

UdvostruËen broj gostiju

Obnovljeno odmaraliπte “CvrËak” na otoku Viru ove je ljetne sezone poslovalo kao nikada do sada, a prema podacima koje smo dobili od Duπka KliËeka, ravnatelja Hrvatskog crvenog kriæa - Gradskog druπtva Pakrac, ove je godine, u odnosu na 2011, udvostruËen broj gostiju.

- Bitno je proπirena struktura gostiju u naπem odmaraliπtu gdje smo ove sezone po prvi put imali goste, uËenike πkole u prirodi, zatim po prvi put su kod nas ljetovali izviaËi iz Zagreba i Ëlanovi udruge djece i odraslih s posebnim potrebama iz Doma Caritas i Oborovo Vukovara te πtiÊenici doma starih iz Siska. U odnosu na 2011. godine kada smo imali oko 350 gostiju, ove godine ih je kod nas ljetovalo neπto manje od 700, a skoro smo udvostruËili i broj

Na Viru su uvijek dodatno osmiπljeni sadræaji za djecu

dana sa 60 na 110, rekao je KliËek.

Vrlo vaænim istiËe da su se svi novi gosti sami javili pakraËkom Crvenom kriæu πto KliËek pripisuje pozitivinim iskustvima i usmenoj predaji onih koji su proπle godine ljetovali u odmaraliπtu i bili zadovoljni ponudom, a kao adute istiËe domaÊu atmosferu, kvalitetan smjeπtaj i kuhinju. - Morali smo se prilagoditi træiπtu i viπe se nismo ograniËavali samo na

standardnih 10 dana u smjeni. Ova poveÊanja su iskljuËivo rezultat naπih ulaganja u poboljπanje uvjeta smjeπtaja pojaπnjava KliËek. Dodaje da Êe dobro poslovanje rezultirati i poveÊanjem prihoda koji Êe ponovo biti investiran vraÊanju dugova te u poboljπanje sadræaja, prije svega rekonstrukciju sanitarnih Ëvorova i uvoenje solarnih panela, s kranjim ciljem da se sezona u odmaraliπtu na Viru produæi na svih 12 mjeseci.

Kao najveÊi problem u funkcioniranju odmaraliπta KliËek istiËe legalizaciju koja je u tijeku - Uz zahtjev za legalizaciju podnijeli smo i molbu da nas uvrste u prioritet pri rjeπavanju jer nelegaliziran objekt nam onemoguÊuuje kandidiranje u projektima EU i ministarstava, istiËe KliËek.

Ovogodiπnju sezonu ljetovanja zakljuËile su 8. rujna Ëlanice Udruge “Hrvatska æena” iz Prekopakre.

M. BaraÊ

KRONIKA

18 PakraËki_list

13. rujna 2013. godine

ZAVR©ENA JO© JEDNA KUPALI©NA SEZONA

Gubitak od 200.000 kuna Prema podacima koje smo dobili od Jasminke StriËeviÊ, direktorice Zdravstveno rekreacijskog centra Lipik, bilanca poslovanja lipiËkih bazena netom zavrπene kupaliπne sezone je gubitak od 199.300 kuna.

Bazeni poluËili loπiji financijski rezultat od oËekivanog

ljetnih vremenskih prilika i poslovanje “bez krova” je neizvjesno, a ovakvi sezonski objekti prije poËetka svake sezone zahtijevaju znaËajna ulaganja u popravke izazvane hladnoÊom i vandalizmom.

Cijene ulaznica iz 2009.

Prema detaljno iskazanom izraËunu, ukupni prihodi ZRC-a od rada bazena su neπto manji od 600.000 kuna od Ëega 462.000 kuna od prodaje ulaznica, a ostatak od ugostiteljstva. Istovremeno ukupni rashodi su neπto manji od 800.000 kuna od Ëega najviπe, 187.000 za investicijsko odræavanje filter stanice,178.800 za plaÊe zaposlenika za srpanj UsporeujuÊi rezultate poslovanja lipiËkih bazena i kolovoz te 186.000 za ostalo (hrana, piÊe, sredstva anijih godina, najviπe ulaznica prodano je od 15. lipza ËiπÊenje, propaganda, sitni inventar). nja do 29. kolovoza 2003. godine - 41.002, a prema izvjeπÊu direktorice StriËeviÊ bazeni su s guProdano 20.355 ulaznica bitkom poslovali i 2011., 2010. i 2009. godine. NajveÊa dobit od 181.000 kuna na bazenima je ostOd 1. srpnja kada su bazeni otvoreni, do 31. kolovoza, posljednjeg dana kupaliπne varena 2007. godine. sezone, ukupno je prodano 20.355 ulazni- Kada je bazen izgraen 1981. godine poslovanca, πto je u prosjeku 333 ulaznice dnevno. je je moglo biti rentabilno iz razloga πto smo na Najviπe ulaznica prodano je u tjednu od 22. do naπem podruËju imali tri puta veÊi broj stanovnika 27. srpnja - 4.375 (dnevni prosjek 622 ulaznice). od danaπnjeg i imali smo posjetitelje iz radijusa od Udarni dan bio je 28. srpnja (nedjelja) kada je pro- 100 kilometara. UobiËajeni dnevni broj kupaËa raddano ovosezonskih rekordnih 1.325 ulaznica. InaËe, nim danom je bio od 700 do 1.000, a vikendom i najviπe prodanih ulaznica u jednom danu i to 1.720, praznikom i do 2.000. Ako gledamo vrijeme od 2000. na ovamo, vidljivo je znaËajno pogorπanje evidentirano je 2. kolovoza 2008. godine.

Moram naglasiti da smo i ove godine poslovali po cijenama ulaznica iz 2009. godine, samo s ciljem da se stanovniπtvu Pakraca i Lipika omoguÊi koriπtenje bazena.

U praksi je situacija bila bitno drugaËija jer nam je gotovo 80 posto kupaËa dolazilo iz Nove Gradiπke, OkuËana, Novske, Gareπnice, Daruvara, istiËe direktorica StriËeviÊ.

No kao najveÊi problem u funkcioniranju bazena istiËe problem opskrbe vodom. - Prema podacima od 2010. godine do danas, vidljivo je da je za sezonu potrebno osigurati oko 15.000 prostornih metara vode. Neizvjesnost je ove sezone poËela 7. kolovoza faksom iz “Komunalca” u kojem nas informiraju da su nam duæni prekinuti isporuku vode radi privremene nestaπice, dakle nakon tri koliko toliko prava tjedna sezone, pojasnila je direktorica StriËeviÊ dodavπi da je ove sezone potroπeno neπto manje vode (12.100 kubika) s troπkom neπto veÊim od 145.000 kuna.

M. BaraÊ

KOMUNALAC

LIPIK GLAS

Bez optimizma, ali i straha Osposobili vlastiti Nakon πto su u kolovozu gotovo svi zaposlenici Lipik glasa, a sada ih je 161, bili cijeli ili pola mjeseca “na Ëekanju” uz plaÊu od samo 1.100 kuna, u rujnu su se vratili u proizvodnju i prema planu direktora Danijela ZadjeloviÊa, do kraja godine odlazaka “na Ëekanje” viπe ne bi trebalo biti. S posla Êe izostajati samo radi godiπnjih odmora koji Êe zaposlenici koristiti parcijalno.

Proizvodnja je stabilizirana, ali je to daleko od æeljenog i optimalnog, istiËe ZadjeloviÊ.

Posljedica svega Êe biti da Êe se ovogodiπnji prihod kretati oko 7,5 milijuna eura, πto Êe biti manje nego lani. UnatoË tome, on oËekuje da Êe ukupno poslovanje biti oko nule, dakle bolje nego lani πto je posljedica maksimalne πtednje.

Osim uobiËajnih setova stakala za Bentley, McLaren, Aston Martin, Lamborghini, Bombardier, te sigurnosnih stakala, ove jeseni Êe proizvoditi viπe prototipova za Rolls Royce, Bugatti i Aston Martin koji bi u serijsku

proizvodnju trebali krenuti tek 2015. godine.

ZadjeloviÊ istiËe da se najavljen izlazak iz gospodarske krize u Europi, u lipiËkoj staklani za sada osjeÊa samo na naËin da se intenzivirala komunikacija s kupcima koji postavljaju viπe upita za moguÊnost buduÊe proizvodnje. No, postoji najava da Êe neki kupci poput Aston Martina poveÊati u iduÊoj godini narudæbu, te ZadjeloviÊ smatra da bi za zaposlenike nesretna “Ëekanja” iduÊe godine trebala biti izbjegnuta. Zbog nadolazeÊih kreditnih anuiteta koji su ove godine bili u mirovanju, neÊe biti prostora za bilo kakvo poveÊanje plaÊa ili troπkova proizvodnje, dakle otpuπtanja nema, poruËuje direktor Lipika glasa, pri Ëemu je vidljivo da je znatno manje nego prije prisutan strah za opstanak tvrtke.

Mada su stalno u potrazi za kupcima za takozvanu drugu ugradnju, pjesak i lijevano staklo, za sada nema naznaka pokretanja ta dva pogona, a jedan od razloga je i to πto je træiπte zatrpano jeftinim staklom iz Kine.

D. Baronica

labaratorij PakraËki Komunalac sam provodi testiranje fizikalno-kemijskih parametara ispravnosti vode za piÊe u javnom vodovodu ©umetlica. To im Kornelija PerkoviÊ u laboratoriju omoguÊuje investiranje oko 90.000 kuna u novi laboratorij u kojem radi Kornelija PerkoviÊ, diplomirani inæinjer prehrambene tehnologije iz Pakraca, zaposlena u Komunalcu i kao voditelj ureaja za proËiπÊavanje otpadnih voda.

ZahvaljujuÊi osposobljavanju vlastitog laboratorija svakodnevno testiranje ispravnosti vode, koju je do sada provodio Hrvatski zavod za javno zdravstvo iz Poæege u tom dijelu Êe biti bræe i jeftinije. HZZJ Êe i nadalje obavljati testiranje pitke vode na prisutnost bakterija, mada direktor Marijan Pierobon istiËe da je Komunalcu dugoroËno cilj i tu zakonom obveznu kontrolu pitke vode, uspostaviti u vlastitoj tvrtki.

D. B.

KRONIKA

13. rujna 2013. godine

PakraËki_list 19

Najava nastavka dobre suradnje

“SLAGALICA” PREDSTAVILA NOVE PROJEKTE

Unapreenje kvalitete æivota, promoviranje multikulturalnosti, razvoj socijalnog kapitala, graanskog aktivizma te oËuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti samo su neki od ciljeva zaklade “Slagalica” koja je 3. rujna u prostoru pakraËke gradske vijeÊnice predstavila pred dvadesetak zainteresiranih predstavnika udruga i ustanova s podruËja Grada Pakraca Seminar - prvi korak do novca dva natjeËaja, “Naπ doprinos zajednineπto veÊa financijska sredstva. Na ovaj natjeËaj ci” i “Druπtveni kapital zajednice”. mogu se prijaviti samo udruge civilnog druπtva

NatjeËaj “Naπ doprinos zajednici” traje do 31. koje djeluju najmanje godinu dana te moraju biti listopada, a na njega se mogu prijaviti s graanskim inicijativama udruge, zaklade i ustanove. Iznos potpore je 15 tisuÊa kuna, s tim da nositelj projekta mora samostalno osigurati 5.000 kuna.

NatjeËaj “Druπtveni kapital zajednice” predvia

prijavljene u registar neprofitnih organizacija.

Kandidirani projekti moraju trajati 12 mjeseci, a dodjeljuje se iznos od 25 do 40 tisuÊa kuna. Sve ostale informacije o ova dva natjeËaja mogu se pronaÊi na mreænim stranicama zaklade “Slagali-

IZLOÆBA VOJNE I RATNE POVIJESTI

U godinu dana viπe od 1.500 posjetitelja Stalni postav izloæbe vojne i ratne povijesti koji je od srpnja 2012. postavljen na katu Stare gradske vijeÊnice, iznad prostora TuristiËke zajednice u Pakracu, posjetilo je viπe od 1.500 posjetitelja, doznali smo od Maria Tuπeka, privatnog kolekcionara i glavnog inicijatora postavljanja ove izloæbe.

Od otvaranja do danas Tuπek vodi evidenciju grupnih posjeta (viπe od 10 posjetitelja), a dodaje da je ukupna brojka vjerojatno i veÊa od 1.500 jer ne evidentira pojedinaËne posjete. - Do sada smo imali posjetitelja iz raznih dijelova Hrvatske, ali i iz inozemstva, pa Ëak i Amerikance. Zadovoljan sam koliko sam uspio opremiti muzej u proteklih godinu dana, a komentari u knjizi utisaka su pozitivni i mnogi komentiraju da je postav po broju eksponata veÊ sada premaπio prostor u kojem je postavljen. Sigurno je da bi izloæba sadræajno dobila na kvaliteti i doπla joπ viπe do izraæaja da je u veÊem prostoru, istiËe Tuπek.

Dodaje kako, osim odora, opreme i naoruæanja vezanih uz vojnu povijest ali i sadaπnjost, prikuplja i dokumentaciju, video materijale, knjige iz raznih razdoblja vojne povijesti s ciljem da na jednom mjestu objedini πto viπe materijala vezanih za bilo koje raz-

Jedna od brojnih grupa prilikom razgledavanja muzeja

doblje ratne povijesti.

- Cilj je u skoroj buduÊnosti imati pravi vojni muzej, a eksponati ne zavrπavaju samo na Domovinskom ratu nego obrauje i modernu Hrvatsku vojsku i policiju, kroz njihovu opremu, naoruæanje i ostalo. I dalje za izloæbu naplaÊujemo ulaznicu po cijeni od 5 kuna i taj novac ulaæem u nabavku novih eksponata i obogaÊivanje izloæbenog fonda, pojaπnjava Tuπek.

Izloæbu je moguÊe razgledati u radno vrijeme muzeja, svakim radnim danom od 7 do 15, osim Ëetvrtkom od 14 do 19 sati ili uz prethodnu najavu na broj 098/842-438. Na isti broj mobitela mogu se javiti i svi oni koji posjeduju eksponate koji se tiËu ratne ili vojne povijesti, a koje bi æeljeli ustupiti izloæbenom prostoru.

M. BaraÊ

ca” (www.zaklada-slagalica.hr).

“Slagalica” i institucije s podruËja Grada Pakraca imaju dugogodiπnju uspjeπnu suradnju pa je njihova predstavnica Jelena Gordana ZloiÊ kao vrlo pozitivan primjer istaknula udrugu Mali Most i njihov projekt obnove igraliπta malih sportova kod stare gimnazije, za koji su sredstva dobivena upravo od “Slagalice”. ZloiÊ je pohvalila i transparentnost u financiranju udruga od strane Grada gdje se toËan popis dodjeljenih sredstava moæe naÊi na internet stranicama, πto nije praksa u veÊini gradova.

Udruge s podruËja Grada Pakraca od 2008. do 2013. godine su od Slagalice uspjele dobiti viπe sredstava od bilo kojeg drugog grada u Æupaniji.

Tako je udrugama iz Pakraca, u ovom vremenskom razdoblju odobreno 6 projekata ukupne vrijednosti oko 82 000 kuna, a na podruËju Lipika 4 projekta ukupne vrijednosti oko 56 000 kuna.

I. Pleπa

PROMOCIJA OLDTIMERA U LIPIKU

Defiliralo viπe od 80 vozila Viπe od 80 starih vozila - automobila i motocikala prodefiliralo je ulicama Lipika 7. rujna, u sklopu devetog po redu Promotivnog rally-a oldtimer vozila kojeg je organizirao Oldtmer klub “Kurbla” iz Gareπnice.

Oldtimeri na lipiËkim ulicama

Ljubitelji starinskih vozila naprije su se zaustavili na lipiËkoj ergeli gdje im je o povijesti lipicanaca, ali i o ratnom stradavanju Lipika govorio lipiËki dogradonaËelnik Slobodan Katunar. Potom se kolona u kojoj je sudjelovalo viπe od 130 osoba uputila na promotivnu voænju ulicama Lipika i Filipovca tijekom koje su je na viπe mjesta pozdravili okupljeni graani.

Svi zainteresirani su stare automobile i motocikle mogli pobliæe razgledati u lipiËkom parku, na parkiraliπtu kod ulaza u bivπi hotel gdje su domaÊini ovog dogaanja,TuristiËka zajednica i Grad Lipik, za sve sudionike osigurali ruËak.

- Ovom promotivnom voænjom smo u naπem gradu dobili dodatni sadræaj, ali smo iskoristili priliku Lipik promovirati i πire jer je veÊina sudionika starije æivotne dobi i pristigli su iz raznih krajeva Hrvatske. Mnogi od njih su u Lipiku bili prvi puta nakon Domovinskog rata, a sjeÊaju se starog Lipika i za njega su sentimentalno vezani. Na kraju druæenja bili su vrlo zadovoljni, upoznali smo ih sa sadræajima lipiËke bolnice, a iskoristili su i priliku popiti tople vode s izvora, zakljuËio je Hrvoje KovaËiÊ, tajnik TZ Lipik.

M. BaraÊ

20 PakraËki_list

KRONIKA

ZAMJENA ZATVORSKE ILI NOV»ANE KAZNE RADOM ZA OP∆E DOBOR

Dva sluËaja i u Pakracu Sudske kazne izreËene u prekrπajnom i kaznenom postupku do najviπe 360 dnevnica (sada 187,10 kn) ili zatvorske kazne do jedne godine, sud moæe na zahtjev osuenika zamijeniti radom za opÊe dobro. Ove odredbe utvrene su Kaznenim zakonom koji je stupio na snagu 1. sijeËnja ove godine, dok detalje postupka zamjene izvrπenja zatvorske ili novËane kazne radom za opÊe dobro ureuje Zakon o probaciji.

Probacija je zakonom definirana kao uvjetovana ili nadzirana sloboda poËinitelja kaznenog djela tijekom koje probacijski sluæbenici provode postupke koji smanjuju moguÊnost ponavljanja kaznenog djela. Jednostavnije reËeno to je zamjena blaæih zatvorskih ili novËanih kazni radom za opÊe dobro.

Na podruËju Pakraca i Lipika do sada su dvije presude s manjom zatvorskom kaznom zamijenjene radom za opÊe dobro, doznali smo u Ministarstvu pravosua koje je nadleæno za provoenje ove vrste odsluæivanja kazne. Ministarstvo potpisuje s institucijom koja se sama javi, ugovor o prihvatu osuenika. Institucije koje prihvaÊaju

osuenike su najËeπÊe humanitarnog, komunalnog ili ekoloπkog karaktera, a na podruËju Hrvatske 580 ustanova je sklopilo takav ugovor. Na podruËju Pakraca i Lipika Ministarstvo je sklopilo ugovore s pet institucija: ©portskim ribolovnim druπtvom “Slavonac” iz Lipika, HCK Pakrac, Komunalcem, Gradom Lipikom i Bolnicom Pakrac.

OpÊenito pozitivna iskustva s probacijom potvrdio nam je i Duπko KliËek, ravnatelj HCK Pakrac gdje je jedan osuenik kaznu zatvora od 15 dana zamijenio dobrotvornim radom. HCK je na upit Probacijskog ureda u Poæegi sklopio ugovor o izvrπavanju rada za opÊe dobro s Ministarstvom pravosua te je postupak proveden bez poteπkoÊa.

Potencijalni problemi kod zamjene zatvorske ili novËane kazne radom za opÊe dobro javljaju se ako osuenik kaznu ne izvrπava u mjestu stanovanja πto znaËajnije poveÊava troπkove postupka, potvrdio nam je i KliËek koji odbija moguÊnost da njegova ustanova u takvim sluËajevima plaÊa prijevoz do mjesta rada u udaljenija pakraËka naselja. Sve ostalo je iz tog jednog iskustva, istiËe KliËek, bilo pozitivno, a osuenik je najviπe radio na pomoÊi u njezi nemoÊnih osoba.

Svi osuenici zainteresirani za zamjenu zatvorske ili novËane kazne dobrotvornim radom trebaju se javiti u Probacijski ured u Poæegi.

Igor Pleπa

13. rujna 2013. godine

RADOVI NA PAKRA»KOM GROBLJU

Staze u novom dijelu Komunalac je poËeo s ureivanjem staza na novom dijelu pakraËkog RimokatoliËkog groblja.

Kako radove izvode sami, zaposlenici su na ovom gradiliπtu prisutni u danima kada nemaju intervencija na popravku komunalne infrastrukture. Stoga, kaæe direktor Marijan Pierobon, nema predviene dinamike. U tijeku je postavljanje rubnjaka i priprema podloge, a naknadno Êe biti odluËeno hoÊe li kao zavrπni sloj biti postavljen asfalt ili Êe se postaviti betonski oploËnici.

Ova modernizacija groblja je financirana iz dijela koji graani plaÊaju na ime nakande za koriπtenje grobnih mjesta. D. B.

13. rujna 2013. godine

NAJAVE DOGA–ANJA RUJAN 2013. godine

1414. . INICIJATIVNI SASTANAK ZA OSNIVANJE KUD-a - Grad Lipik poziva zainteresirane graane na inicijativni sastanak za osnivanje kulturno umjetniËkog druπtva. Sastanak Êe biti odræan s poËetkom u 19 sati u Multikulturalnom centru u Lipiku.

• NOGOMET 3. HNL istok 5. kolo LIPIK - Naπk (Naπice) u 17 sati; 1. kvalitetna HNL - Pakrac: (mlai od 12) HAJDUK - HNK –akovo u 9,45 sati; (mlai od 14) HAJDUK - HNK –akovo u 11 sati.

115.

5. NOGOMET 1. ÆNL 3. kolo: Mihaljevci: Croatia - HAJDUK u 16,30 sati, 2. ÆNL 3. kolo: Donja Obrijeæ: CROATIA - Eminovci, sve u 16,30 sati. 3. ÆNL 2. kolo Golobrdci: Parasan - SLAVONIJA, Badljevina: DINAMO - GraniËar (Z), Dobrovac: DOBROVAC - POLJANA.

KALENDAR

PakraËki_list 21

• RUKOMET 3. HRL sjever 1. kolo Pakrac: Li• KUGLANJE 3. HKL zona Poæega 1. kolo Pa - Ludbreg MB u 18 sati.

PAPUK - Hrast (Poæega) u 17,30 sati.

• KINO HRVATSKI DOM: 18 sati: “©trumfovi 221.

1. SUSRETI INVALIDA RADA - Udruga invali- 2” - animirani film za djecu, ulaznica - odrasli 25 da rada Pakrac - Lipik u povodu 45. obljetnice pos- kn, djeca 20 kn; 20 sati: “Riddick” sf akcijski triler, tojanja Udruge organizira 6. susrete osoba s inva- cijena 30 kn. liditetom. Susret Êe biti odræan u prostoru kompleksa JankoviÊ s poËetkom u 9 sati. U sportskom dijelu 24. KINO HRVATSKI DOM: 20 sati: “Cvjetni trg” odræat Êe se natjecanja u kuglanju, pikadu, “nabaci - hrvatski film, ulaznica - odrasli 20 kn, djeca 15 kn. krug”, belotu i viseÊem kuglanju.

• RADNA AKCIJA NA KALVARIJI (VIDI 26. KINO HRVATSKI DOM: 20 sati: “Nuspojave” - ulaznica - odrasli 20 kn, djeca 15 kn.

STRANU 17.)

• NOGOMET 3. HNL Istok 6. kolo Pleternica: VREMENSKE PRILIKE Slavija - LIPIK u 17 sati, 1. ÆNL 4. kolo, Poæega: Poæega - HAJDUK, u 16,30 sati Rujansko zahlaenje • KUGLANJE 3. HKL zona Poæega 1. kolo Nakon ugodnih temperatura u drugoj Pakrac: LIPIK 1974. - PPK Kutjevo u 17,30 sati polovini kolovoza, u prvih 12 rujanskih • KINO HRVATSKI DOM: 18 sati: “©trumpfovi dana biljeæimo zahlaenje.

2” - animirani film za djecu, ulaznica - odrasli 25 Josip BenkoviÊ, lipiËki meteoroloπki motritelj je u kn, djeca 20 kn; 20 sati: “Obitelj Miller” komedija, tom razdoblju evidentirao prosjeËnu jutarnju tempercijena 30 kn.

22. PROMOCIJA STAZE NA OMANOVCU

• NOGOMET 2. ÆNL 4. kolo, Drenovac: Hrvatski dragovoljac - CROATIA, u 16, 30 sati. 3. ÆNL 3.

220.

0. SVE»ANO OTVORENJE KINA HRVATSKI kolo Poljana: POLJANA - Parasan, Zagrae: GraniËar DOM - S poËetkom u 18 sati bit Êe odræana - DOBROVAC, BuËje: GraniËar - DINAMO (B) i Prekopakra: SLAVONIJA - OvËare. Sve u 16,30 sati. sveËanost otvaranja Kina Hrvatski dom.

aturu od 11,6 stupnjeva Celzijusa i prosjeËnu dnevnu od 26,5 Celzijusa.

Najtoplije je bilo 8. rujna kada je u 7 sati izmjerio 15,5 stupnjeva, a u 14 sati, 28,8 stupnjeva Celzijusa.

Najniæe temperaturne vrijednosti BenkoviÊ je izmjerio 2. rujna kada se u 7 sati æiva na termometru popela do 9 stupnjeva, a u 14 sati do 20,2 stupnja Celzijusa.

UDRUGA ANTIFA©ISTA

Uredili spomen-obiljeæja »lanovi Udruge antifaπistiËkih boraca i antifaπista PakracLipik tijekom kolovoza uredili su na proplanku Dæeparnica, pokraj Vodostaja, spomenik podignut u znak sjeÊanja na partizansku bolnicu i groblje koje je tamo funkcioniralo u razdoblju od 1942. do 1945. godine.

Takoer je ureena i spomen-Ëesma na BuËju, kao i okoliπ spomenika podinut u Ëast Ëeπke brigade na istom mjestu.

Kako nas je izvijestio –ore GunjeviÊ, predsjednik Udruge, Ëlanovi Êe se okupiti 21. rujna na ©irokom brijegu (iznad ©umetlice) i prigodno obiljeæiti Svjetski dan mira. D. B.

KRE∆E POSUDIONICA OPREME

Besplatno do pomagala Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik, OpÊa æupanijska bolnica Pakrac i Gradsko druπtvo Crvenog kriæa Pakrac pokrenuli su rad posudionice pomagala za teæe i teπko oboljele graane s podruËja Pakraca i Lipika, a, prema potrebi, i sa πireg podruËja.

I do sada su ove tri ustanove posuivale opremu, ali to je bilo temeljem pojedinaËnih inicijativa graana, a od sada Êe Gradsko druπtvo Crvenog kriæa Pakrac prikupljati zahtjeve i upuÊivati zainteresirane na jednu od lokacija gdje su pomagala smjeπtena.

Graani mogu raËunati na posudbu

medicinskih kreveta s ili bez madraca, razliËitih antidekubitalnih madraca i jastuka, standardnih invalidskih kolica i kolica s dodatkom, hodalica, πtaka, prilagodbi za WC i tuπiranje, posuda razliËite namjene, raliËitih plahta, navlaka, πtitnika te stalaka, dræaËa i sliËnih pomagala. Za posudbu je dovoljno doÊi u Gradsko druπtvo Crvenog kriæa Pakrac i zatraæiti neko od medicinskih pomagala, nakon Ëega Êe se odmah dobiti odgovor ima li pomagala i gdje se nalazi. Posudba je besplatna, graanin mora sam osigurati prijevoz i nakon πto zavrπi potreba, obvezan je posueno vratiti.

D. B.

OGLASI

22 PakraËki_list

13. rujna 2013. godine

GRAD PAKRAC Jedinstveni upravni odjel • Odsjek za opÊe poslove i druπtvene djelatnosti raspisuje

JAVNI POZIV za prijavu projekata za financijsku potporu u okviru sredstava ProraËuna Grada Pakraca u 2014. godini 1. predmet poziva Na ovaj javni poziv mogu se prijaviti udruge i ustanove Ëiji projekti obuhvaÊaju slijedeÊa podruËja: a) sport, b kultura i tradicija, c) tehniËka kultura, d) humanitarno duhovni rad - programi usmjereni osobama treÊe æivotne dobi i osobama sa invaliditetom, e) programi udruga proisteklih iz Domovinskog rata, f) socijalno zdravstveni rad, g) graansko inicijativni rad - partnerski projekti.

Ovim pozivom nisu obuhvaÊene vjerske zajednice niti politiËke stranke.

2. tko moæe prijaviti projekt?

Projekte mogu prijaviti registrirane udruge i ustanove koje imaju sjediπte na podruËju Grada Pakraca, broje najmanje 10 Ëlanova i djeluju viπe od 1 godine. Broj prijedloga projekata po udruzi ili ustanovi ograniËen je na 2 projekta.

3. kriteriji za ostvarivanje financijske potpore za projekte udruga a) da je podruËje realizacije projekta u Gradu Pakracu ili da projekt obuhvaÊa osobe s prebivaliπtem u Gradu Pakracu, b) da je projekt prijavljen na obrascu - prijavnici Grada Pakraca, c) da obuhvaÊa jednu od slijedeÊih dobnih skupina (korisnici): djeca predπkolske dobi, uËenici, mladeæ, æene, osobe s invaliditetom, osobe s posebnim potrebama, stradalnici i ærtve Domovinskog rata, osobe treÊe æivotne dobi.

4. prednost u ostvarivanju financijske potpore imaju projekti koji: - trajno, sustavno i pozitivno utjeËu na korisnike (dugoroËnost), - se provode u partnerstvu s drugim udrugama/institucijama i sl., - ukljuËuju financiranje iz viπe izvora, - se provode u vrijeme vikenda, praznika, - predviaju medijsku zastupljenost i praÊenje provoenja.

5. trajanje i financijska potpora Ovaj javni poziv odnosi se na programe i projekte koji zapoËinju i zavrπavaju u 2014. godini ili na dio programa Ëije se aktivnosti odræavaju u tom razdoblju.

Financijska potpora Grada Pakraca se NE moæe odnositi na plaÊe voditelja ili bilo kojeg sudionika u projektu. Projekti se financiraju u maksimalnom iznosu od 70% ukupnog proraËuna, a odobrena sredstva NE mogu se koristiti za druge namjere. Svaka udruga o koja Êe primiti potporu iz sredstava ProraËuna Grada Pakraca potpisat Êe ugovor s Gradom Pakracem i duæna je podnijeti izvjeπÊe najkasnije do 28. veljaËe za proteklu godinu, odnosno odmah nakon zavrπetka projekta za koji je primila sredstva.

6. naËin prijave Projekti se prijavljuju iskljuËivo na propisanom obrascu - prijavnici, uz detaljan opis aktivnosti. Ukoliko biljeæite promjene u proπlom razdoblju (izborne skupπtine, izmjene Statuta, adrese i sl.) obvezni ste priloæiti preslike rjeπenja o registraciji udruge.

Sportske udruge koje do sada nisu priloæile broj iz sportskog registra duæne su isto dostaviti uz prijavu.

Sve udruge koje prijavljuju prijedlog moraju biti upisane u Registar neprofitnih organizacija (RNO broj).

Prijave se dostavljaju iskljuËivo u zatvorenim omotnicama i poπtom na adresu:

Grad Pakrac, Jedinstveni upravni odjel, Odsjek za opÊe poslove i druπtvene djelatnosti, Trg bana J. JelaËiÊa 18, 34 550 Pakrac ili osobno u pisarnici Grada Pakraca (ured br. 115), s naznakom: „Za financiranje projekata u 2014. godini - NE OTVARATI“.

Obrazac moæete preuzeti na gradskoj web stranici: www.pakrac.hr ili u pisarnici Grada Pakraca (ured 115), a dodatne obavijesti mogu se dobiti na telefon: 411 454 svakim radnim danom od 8 do 15 sati.

Sluæbenici Grada Pakraca nisu ovlaπteni ispunjavati obrasce, prijavnice.

7. rok za podnoπenje prijave Prijave se podnose do 14. listopada 2013. godine, 12:00 sati.

Zakaπnjele ili nepotpune prijave, te otvorene omotnice prijava neÊe se razmatrati i bit Êe vraÊene poπiljatelju.

8. naËin objave rezultata Pristigle prijave razmatrati Êe Povjerenstvo Grada Pakraca za izbor projekata udruga, a rezultati izbora projekata koji Êe biti financirani u 2014. godini bit Êe objavljeni na web stranici: www.pakrac.hr .

TUÆNO SJE∆ANJE

TUÆNO SJE∆ANJE

na naπu voljenu, suprugu, mamu, baku i prabaku

NA HRVATSKOG POLICAJCA

ANU GA©PAR

NeÊe te izbrisati vrijeme, niti skriti tama. Zvijezda koja te prati, vjeËno æivi s nama

21. 9. 1990.

21. 9. 2013.

Tvoja obitelj

MARKA KOMLJENOVI∆A 14. 9. 1996. - 14. 9. 2013.

ZAHVALA povodom smrti voljenog supruga, oca i djeda

ZVONKA ©URKALOVI∆A 17. 9. 1956. - 29. 8. 2013. koji je preminuo nakon kratke i teπke bolesti u 57. g. æivota i sahranjen na mjesnom groblju u Lipiku.

Zahvaljujem svima koji su bili uz nas u teπkim trenucima iznenadne smrti dragog nam pokojnika.

Posebno zahvaljujemo dr. Koutniku s osobljem bolnice, prijateljima, kumovima, susjedima i rodbini koji su nam pruæili utjehu u teπkim trenucima i dragog nam pokojnika ispratili na vjeËni poËinak Supruga Marica, kÊerke Æeljka i Vesna, zetovi Nenad i Vlado, unuci Filip, Petar, Antonia i Matea

PO»IVAO U MIRU BOÆJEM

SJE∆ANJE na dragog

MARIJANA PETROVE»KOG - NUNU

DJELATNICI MINISTARSTVA UNUTARNJIH POSLOVA RH, POLICIJSKE UPRAVE POÆE©KO - SLAVONSKE, POLICIJSKE POSTAJE PAKRAC

SJE∆ANJE

VLADO JURINA 11. 9. 1996. - 11. 9. 2013.

Tvoje je mjesto uvijek u albumu naπih sjeÊanja.

Supruga Dragica i djeca s obiteljima

22. 9. 1991. - 22. 9. 2013.

Zadnji put vien u ËetniËkom logoru BuËje, voæen na razmjenu do koje nikada nije stigao.

SJE∆ANJE

Dan za danom prolazi, tuga iz srca ne odlazi, teπko je svijet gledati, a tebe u njemu ne vidjeti.

27. 8. 2008. - 27. 8. 2013.

Tvoji najmiliji: majka, brat, πogorica i neÊake

JOSIP BAHNIK Proπlo je pet godina otkako nisi s nama. Svaki dan te se sjetimo.

Supruga i djeca

SPORT

13. rujna 2013. godine

3. HRVATSKA NOGOMETNA LIGA ISTOK

PakraËki_list 23

“Lipik” na vrhu s maksimalnim uËinkom POSLJEDNJA VIJEST

Poraz u BeliπÊu Prvo ovosezonsko tjedno kolo, koje je odigrano 11. rujna, Lipiku je donijelo i prvi poraz jer su u BeliπÊu poraæeni od istoimene ekipe rezultatom 3:1.

Slavlja lipiËana protiv “Vukovara”

Nakon tri odigrana kola nogometaπi “Lipika” su vodeÊa ekipa 3. HNL istok i jedina su ekipa u Ligi koja ima maksimalan uËinak i 9 osvojenih bodova.

Nakon odliËnog starta i pobjede protiv “Mladosti” iz Antina 4:1, LipiËani su se iz Viπnjevca vratili s vrlo vrijednom pobjedom 1:0, koja je po prikaznoj igri mogla i trebala biti i uvjerljivija jer su uz postignuti gol (KurjakoviÊ), LipiËani imali joπ Ëetiri vrlo izgledne prilike.

Efikasnost su popravili protiv “Vukovara” u utakmici koja je obilovala prekrasnim potezima i eurogolovima. Gostuje je vrlo rano naËeo Mario KomljenoviÊ projektilom s oko 25 metara, no gosti joπ jednim eurogolom, udarcem s gotovo 30 metara, poravnavaju na 1:1. Nogometna majstorija Mateja KurijakoviÊa, koji je u solo akciji ispremijeπao obranu

1. ÆUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA

gostiju, a onda ljevicom neobranjivo i majstorski pogodio gostujuÊu mreæu, donijela je Lipiku prednost na poluvremenu. U nastavku gosti su radili pritisak, ali bez konkretnih prilika. Zato su LipiËani svoje znali iskoristiti i preko Ante StarËeviÊa i Ivice ©ugiÊa potvrditi novu vrijednu pobjedu za vrh tablice.

- U ova tri kola, a i s ovom utakmicom protiv dobrog Vukovara, smo potvrdili da ova ekipa moæe puno, da je posloæena na pravi naËin i da znamo πto je bitno za pobjedu i osvajanje bodova. I u igri se vidi zrelost, kako taktiËka tako i igraËka. Moram priznati da se ovakvom uËinku u prva tri kola nije nitko nadao, ali je najvaænije da i dalje Ëvrsto ostanemo na zemlji jer je prvenstvo tek poËelo. OdliËna atmosfera u ekipi i klubu nam samo treba iÊi u prilog, rekao je Zoran Hofman, sportski direktor lipiËkog treÊeligaπa.

M. BaraÊ

Pitanje pobjednika rijeπeno je veÊ u prvom poluvremenu koje je Lipik odigrao vrlo loπe i kojeg su domaÊi dobili sa Ëak 3:0.

U nastavku Lipik se ipak probudio i nadigrao suparnika, ali viπe od poËasnog gola, kojeg je iz jedanaestarca postigao Tomislav Kuæilek, nisu mogli.

Nakon ovog poraza Lipik je na vrhu bodovno poravnat s poæeπkom “Slavonijom” koja je u 4. kolu deklasirala “GraniËar” iz Æupanje s visokih 9:0.

Lipiku slijedi domaÊa utakmica protiv “Naπka”, a potom Êe u æupanijskom derbiju gostovati u Pleternici kod “Slavije”. M.B.

REZULTATI 2. kolo Viπnjevac - LIPIK 0:1 (KurjakoviÊ) 3. kolo LIPIK - VUKOVAR 4:1 (KomljenoviÊ, KurjakoviÊ, StarËeviÊ, ©ugiÊ) 4. kolo BeliπÊe - LIPIK 3:1 (Kuæilek 11-m)

“Hajduk” na startu uvjerljiv i efikasan

“Hajduk” je, kako se i oËekivalo, u prvenstvo 1. ÆNL krenuo s dvije pobjede.

Najprije su tri boda upisali u Pavlovcima gdje su uvjerljivo porazili domaÊina “Mladost” sa 6:1 da bi u 2. kolu, koje je u Pakracu odigrano 7. rujna, pred stotinjak gledatelja pobijedili novog prvoligaπa “Kutjevo” rezultatom 5:2.

Gostovanje u Pavlovcima, gdje je proπle godine Hajduk izgubio prvenstvo, Hajdukovci su rijeπili uvjerljivo. LakoÊom su porazili ipak nedoraslog protivnika, u kojem, dodajmo i to, igra PakraËanin Domagoj Ajman, bivπi igraË Hajduka i Lipika. ©est zgoditaka u mreæi domaÊina dovljno govori o stanju na terenu, a djelo su Darka KovaËiÊa (2 gola), Dejana KovaËiÊa, Filipa MatijaπeviÊa, Franje Kolomaza i Gorana BariπiÊa. UnatoË visokoj pobjedi, Hajdukovom treneru Slavku VuiÊu, nemir je donijela

a aktivan rezultat dræali su sve do 60. minute kada je bilo 2:2. Tada domaÊin ubacuje u brzinu viπe, diæe tempo igre i s tri pogotka ipak mirno privodi utakmicu kraju. Strijelci u ovoj utakmici bili su Adriano Baπkiera, Darko KovaËiÊ,Tomislav MijiÊ,Valentino Jirasek i Dejan KovaËiÊ.

SljedeÊa dva kola Hajduk ima dva teπka gostovanja. Prvo putuje u Mihaljevce na noge “Croatiji” koja je takoer upisala dvije startne pobijede, posljednju Hajdukovci efikasni u prva 2 kola protiv Poæege u gostima, a nakon toga u teæa povreda motora ekipe, novopridoπlog Maria Mi- 4. kolu Hajduk gostuje upravo kod “Poæege”. U Mihaljevcima Êe Hajduk biti kompletan, vraÊa se opolutina, kojem je u jednom duelu slomljen nos.

Bez njega i bez odsutnih Gorana AndriËiÊa i Ivana ravljeni Milutin pa je moguÊe da veÊ nakon Ëetiri koKaurina, Hajduk je u Pakracu u 2. kolu doËekao la Hajduk ostane usamljen na vrhu prvenstvene momËad Kutjeva. Gosti su odolijevali dugo da bi ljestvice.

Di. KliËek nakon greπke pakraËke obrane iznenaujuÊe poveli,

SPORT

24 PakraËki_list

2. i 3. ÆUPANIJSKA LIGA

13. rujna 2013. godine

Dva poraza “Croatie”

“Croatia” iz Donje Obrijeæi, ove sezone naπ jedini predstavnik u 2. æupanijskoj ligi, loπe je startao u prvenstvo i ubiljeæio dva poraza na dva gostovanja.

u Obrijeæ dolaze “Eminovci” koji, kao i Obrijeæani, joπ nemaju niti boda.

Krenuli i treÊeligaπi

MomËad koja je proπle godine bila u samom Klubovi 3. ÆNL su prvenstvo otvorili vrhu i ovog ljeta se dodatno pojaËala trenerom Marijanom »apekom te s nekoliko igraËa pridoπlih iz treÊeligaπa “Lipika”, oËito joπ nije pronaπla formu, ali se mora reÊi i to da su na otvaranju prvenstva imali dva neugodna gostovanja. U prvom kolu poraæeni su u Staroj Lipi 2:1 i to pogotkom domaÊina u posljednjoj minuti susreta, a jedini strijelac za Obrijeæane bio je Matija Brinjak. Drugo kolo gostovali su u »aglinu gdje su otputovali bez 5 standardnih prvotimaca i raspoloæenom domaÊinu nisu uspjeli pruæiti ozbiljniji otpor. Poraæeni su 5:1, a priliku da upiπu prve bodove imaju narednu nedjelju kada

8. rujna, u kolu gdje je bio samo jedan lokalni derbi i to onaj u Poljani u kojem je domaÊin doËekao bivπeg drugoligaπa “Dinamo” iz Badljevine.

Loπi rezultati BadljevËana u predsezoni gostima nisu nudili nadu, no na iznenaenje svih, ponajviπe PoljanËana, Dinamo je pobijedio 3:1.

Dobre rezultate iz pripremnog perioda potvrdio je “Dobrovac” koji je, prema rijeËima trenera Marijana Gurdona, odradio dobre pripreme i u 1. kolu lagano pobijedio goste iz Parasana sa 5:0.

PIONIRI “HAJDUKA” U 1. KVALITETNOJ HNL - ISTOK

Hajduk ravnopravan s najboljima Mladi igraËi “Hajduka” rasporeeni u dvije starosne kategorije (U12 i U14) od ove godine igraju 1. kvalitetnu Hrvatsku nogometnu ligu πto je po prvi puta nakon rata da se jedna ekipa s naπeg podruËja organizirano natjeËe u najkvalitetnijem nogometnom rangu za ovaj uzrast.

Osijek - posljednje upute pred utakmicu

HNL istok ove godine ima 14 klubova s podruËja Slavonije i Baranje meu kojima po kvaliteti izdvajamo “Osijek” koji je u prvom kolu voljom ædrijeba bio domaÊin pakraËkim mlaim (01/02), i starijim (99/00) pionirima. IgraËi trenera Dubravka LjevakoviÊa koji vodi obje selekcije nisu uspjeli na umjetnoj podlozi parirati razigranom domaÊinu i ubiljeæili su poraze, mlai 0:5, i stariji 1:3.

Drugo kolo Hajduci su ponovo putovali na istok Slavonije, ovaj put u Vukovar, renomiranom ligaπu i pokazali zaπto se ove godine natjeËu u ovom rangu. Najprije su mlai pioniri potpuno nadigrali svoje vukovarske vrπnjake i slavili 5:0 u izvanrednoj utakmici, dok su stariji pioniri takoer bili uvjerljivi i pobijedili 4:0.

SljedeÊe kolo Hajduk Êe po prvi puta biti domaÊin, ugostit Êe momËad –akova i po prvi puta se predstaviti pakraËkoj publici koja ovakve utakmice ne bi smjela propuπtati. Di.K.

Detalj s utakmice Lipa - Croatia

“Slavonija” je prvenstvo otvorila s novim trenerom Ivicom JuranoviÊem na klupi, no izgleda da Êe trebati vremena za rezultatski pomak. Poraæeni su od najslabije ekipe u ligi - “GraniËara” u BuËju s minimalnih 1:0.

Di. K

PRED RUKOMETA©IMA LiPe NOVA SEZONA

Profesionalizam u amaterskoj ligi Utakmicom LiPa - “Ludbreg MB” koja ja Êe u Pakracu biti odigrana 22. rujna, zapoËinje nova sezona natjecanje u 3. rukometnoj ligi sjever.

IgraËi LiPe se za sezonu pripremaju od polovine kolovoza po veÊ ustaljenoj praksi, treniraju tri do Ëetiri puta tjedno, a bitnijih igraËkih promjena nije bilo osim πto se pregovara s nekoliko igraËa iz Kutine koji bi trebali ojaËati ekipu za nadolazeÊu vrlo jaku sezonu.

Razlog je πto Êe meu treÊeligaπima ove sezone igrati dva dojuËeraπnaj Premijer ligaπa “Varaædin” i “Meimurje”.

Ove sezone rukometne amaterske klubove oËekuje liga koja je po mnogo Ëemu na profesionalnoj razini. U ligi Êe se natjecati Ëak 14

ekipa pa Êe posljednje kolo prvog dijela sezone biti odigrano 21. ili 22. prosinca, a LiPi ne ide u prilog niti geografska podjela lige. Od bliæih gostovanja ostala su samo putovanja u Daruvar i Bjelovar, a za veÊinu utakmica rukometaπi LiPe Êe morati prevaliti 400 ili viπe kilometara.

Osim πto tako daleka putovanja iziskuju od igraËa - amatera “gubljenje” praktiËki cijelog dana, ovakva liga je zahtjevna i s financijske strane jer bitno poskupljuje ionako velike troπkove putovanja. Bez obzira na teπko stanje u kojem se nalazi veÊina klubova, Hrvatski rukometni savez je bez imalo sluha uveo obavezu da se sve Ëlanarine i kotizacije savezu moraju platiti unaprijed, prije poËetka sezone, a poskupljuju i troπkovi sudaca za domaÊinske utakmice.

U takvom ekonomski nesportskom ozraËju mnogim klubovima, pa tako i rukometnom klubu LiPa, vaænije od rezultata Êe biti odraditi natjecanje do kraja i preæivjeti ovu teπku sezonu.

M. BaraÊ

SEMINAR ZA NOGOMETNE SUCE

Premalo sudaca iz naπeg kraja Obzirom na broj klubova s pakraËko lipiËkog podruËja koji nastupaju u æupanijskim ligama, brojka od πest sudaca koji su trenutno aktivni je premala pa se Zbor sudaca PS æupanije pobrinuo da organizira Seminar za suce - pripravnike za sve koji ubuduÊe poæele dijeliti sportsku nogometnu pravdu.

Na pakraËko - lipiËkom podruËju trenutno aktivno djeluje 6 sudaca od kojih su Mario AdæijeviÊ, Igor Kolar i Goran KrtiÊ savezni nogometni suci. Od njih trojice samo je AdæijeviÊ na A listi III. HNL istok dok preostala dvojica

sude æupanijske lige. Tomislav DevËiÊ, Goran AndriËiÊ i Filip KoziÊ suci su æupanijskog ranga.

Zbor nogometnih sudaca i instruktora Nogometnog saveza Poæega, s ciljem pomlaivanja sudaËke organizacije nudi svim mladim osobama iz pakraËko - lipËkog kraja da pohaanjem seminara steknu zvanje sudac - pripravnik i uz rad, trening i moguÊnost napradovanja, pridruæe se gore navedenim djeliteljima pravde. Na seminar koji Êe biti oraniziran u Poæegi moæe se prijaviti svatko u starosti izmeu 15 i 30 godina i to na mail: zbor.sudaca.pz@gmail.com ili na tel.

099/5811-559.

Di. K

SPORT

13. rujna 2013. godine

©PORTSKO RIBOLOVNO DRU©TVO “SLAVONAC”

PakraËki_list 25

LipiËani izborili Prvu ligu!

Natjecatelji ©RD-a “Slavonac” iz Lipika novi su prvaci 2. ribolovne lige istok, nakon πto su 31. kolovoza i 1. rujna, u utakmicama posljednja dva kola koja su odræana u Slatini i Osijeku, zadræali prednost te Êe se sljedeÊe sezone natjecati u elitnom rangu ribolovaca plovkara.

ÆUPANIJSKA RIBOLOVNA LIGA

“Slavonac” najbolji i u æupaniji OdliËnu sezonu ribolovci “Slavonca” zaokruæili su i osvajanjem naslova prvaka u Æupanijskoj ribolovnoj ligi.

Posljednja dva kola su pokazala da ribolov moæe biti vrlo uzbudljiv, dramatiËan i do samog kraja neizvjestan sport. LipiËani su u zavrπnicu prvenstva LipiËanima pregrπt pehara i medalja uπli s prednoπÊu od 6 bodova u odnosu na ekipu ©RD “Gakovac” iz Novog Bezdana, πto je u mu omoguÊuje da se na godinu, kroz majstorice, ribolovu velika prednost. U Slatini su ribolovci natjeËe i za mjesto u hrvatskoj ribolovnoj Slavonca ekipno osvojili tek 7. mjesto u konkurenciji reprezentaciji.

- Bilo je stvarno gusto i nismo oËekivali da u Sla8 ekipa. Saπa MajiÊ je pojedinaËno u sektoru osvojio 4. mjesto, Marijan JuriÊ je bio 5., Denis Æili 6, a tini moæemo prosuti prednost koju smo gradili kroz Samir »auπeviÊ tek 7. Obzirom da je njihov najbliæi sezonu. Ipak, “Ëupali” smo se do kraja i naravno da konkurent u Slatini osvojio ekipno 1. mjesto, u Osi- sam sretan i zbog pojedinaËnog uspjeha priznao je jek su otputovali bodovno izjednaËeni. Æili je otkrio Saπa koji je u Slavonac stigao uoËi ove sezone iz da je glavni razlog kiksa u Slatini bila nervoza. - Iπli ©RD Pakrac.

U Osijeku su Æili i »auπeviÊ bili 4. u sekotru dok je smo na sigurno raËunajuÊi da bi nam dva 4. mjesta u posljednja dva kola morala biti dovoljno. Ipak, JuriÊ bio 6. podbacili smo, a nesreÊama tu nije bio kraj jer smo na ædrijebanju u Osijeku izvukli vrlo loπ startni broj, “Pakrac” izborio opstanak rekao je Æili. Ipak, uspjeli su natjecanje zavrπiti na 4. Na kraju ligaπkog natjecanja razloga za mjestu i za samo jedan bod na kraju bili bolji od zadovoljstvo imaju i ribolovci Pakraca koji Gakovca koji je u Osijeku osvojio 5. mjesto. su ligu zavrπili na 7. mjestu, dovoljno da U Osijeku je pojedinaËno najbolji posao odradio zadræe drugoligaπki status.

Saπa MajiÊ koji je u sektoru osvojio 1. mjesto i koji je U Slatini su osvojili ekipno 6. mjesto, dok su u Osna kraju osvojio naslov najboljeg pojedinca lige πto ijeku bili posljednji 8.

ODLI»NI REZULTATI KONJA LIDIJE BA©NEC

“Borgus” i “Azuro” dominantni u Sloveniji

U posljednjem 6. kolu koje je 6. rujna odræano u Zarilcu LipiËani su osvojili ekipno 1. mjesto i to sektorski Saπa MajiÊ 1., Ivan Sabo 3. i Dragutin Vondrak 7., a uz njih u ligi su ove sezone lovili i Denis Æili i Davor JandrokoviÊ.

Ekipa “Pakraca” u sastavu Æeljko LjevakoviÊ, Tihomir Vondrak i Parag je u zadnjem kolu osvojila ekipno 2. mjesto πto je bilo dovoljno da ligu zavrπe na 5. mjestu u konkurenciji 10 æupanijskih ekipa.

LipiËani su bili uspjeπni i u kategoriji kadeta gdje su ligu zavrπili na 2. mjestu, a u posljednjem kolu su Andrej Æili, Antonio Sabo i Josip KomljenoviÊ osvojili 3. mjesto. PojedinaËno Slavonac ima i dva najuspjeπnija pojedinca, prvak lige je Sabo dok je na 2. mjestu Æili. M.B. Uz veliki uspjeh MajiÊa u pojedinaËnoj konkurenciji, odliËni su i ostali ribolovci Slavonca - »auπeviÊ je ligu zavrπio na 6., JuriÊ je 10, a Æili 12. u konkurenciji 37 ribolovaca. Od PakraËana najbolji je ove sezone bio Æeljko LjevakoviÊ koji je ligu zavrπio na 15. mjestu.

M. BaraÊ

SLAVONSKA BRDSKO BICIKLISTI»KA LIGA

Marko Ljevar i dalje nezadræiv

KasaËi Ëetveogodci “Borgus” i “Azuro” Ëija je vlasnica PakraËanka Lidija Baπnec, postiæu odliËne rezultate na utrkama koje u Sloveniji organizira slovenski kasaËki savez.

Marko Ljevar, Ëlan BiciklistiËkog kluba “Titan” ove je sezone u Slavonskoj brdsko - biciklisiËkoj ligi, u kategoriji Master A, nastupio u 8 utrka i ostvario 8 pobjeda, a i u posljednje dvije koje su voæene u Slatini i Slavonskom Brodu, potvrdio je svoju dominaciju.

Na utrci koja je 1. rujna voæena u Stoæicama kod Ljubljane, a u kojoj se na stazi dugoj 2.100 metara natjecalo 12 grla, Borgus je osvojio prvo, a Azuro drugo mjesto.

Isti uspjeh ova dva konja koja se natjeËu za KasaËki klub “Stoæice” Ljubljana, ostvarili su i 18. kolovoza u ©entjerneju gdje su potvrdili dominaciju na stazi dugoj 11.680 metara.

Lidija Baπnec najavljuje kako im je u planu nastupiti i na naredne dvije utrke 22. rujna u

U konkurenciji 12 vozaËa Marko je najbliæe konkurente ostavio na zaostatku veÊem od 10 minuta i zadræao vodstvo u ukupnom poretku lige.

OdliËan je bio i Saπa JeftiniÊ u kategoriji Elite. On je i 1. rujna u Slatini i sedam dana kasnije u Slavonskom Brodu osvojio 3. mjesto.

Vrijedne bodove za klub osvojio je i Vladimir Tessari u Master B. U Slatini je osvojio 10., a u Sl. Brodu 17. mjesto.

SljedeÊa utrka lige na rasporedu je 21. rujna kada Êe se biciklisti utrkivati u Poæegi, a prije te utrke Titan Êe imati svoje predstavnike i na utrci za hrvatski kup koja Êe 15. rujna biti voæena u Crikvenici.

M.B.

Lidija Baπnec i Azuro

Komendi i 29. rujna u Ljubljani, ali Êe sve, kako istiËe, ovisiti o financijama. - Kod nas je kasaËki sport joπ uvijek amaterski sport i obzirom da nema sponzora, samim time nema niti organiziranih utrka u Hrvatskoj i zato smo prisiljeni natjecati se u Sloveniji, rekla je Baπnec. M.B.

KOMPAS

26 PakraËki_list MATI»NI UREDI

Cijena za neispravnu vodu ista

• roeni •vjenËani • umrli

Pakrac 440 - 406 RO–ENI: LARA Havranek, Marine iVitomira iz Pakraca; GABRIJEL Ajhner, Vesne i Silvana iz Pakraca; MARKO Saratlija, Jasmine i Nike iz Pakraca; ERIK KovaËiÊ, Marijane ©tefaniÊ i Saπe KovaËiÊa iz Pakraca; HANA –akometi, Mirele i Dalibora iz Pakraca UMRLI: Jovanka MilakoviÊ (91) iz Pakraca; Vitomir PaniÊ (53) iz Pakraca; Anka ©pirk (64) iz Prekopakre; Kreπimir VujatoviÊ (74) iz Prekopakre; Nikola NenadoviÊ (74) iz Donje Obrijeæi VJEN»ANI: Ana - Maria LuksetiÊ iz Pakraca i Marin KumiÊ iz ©egovine CerniËke; Adela Somi iz Pakraca i Daniel Burazer iz Zagreba Lipik 421 - 488

RO–ENI: LUKA Husko,Tine GadæiÊ Husko i Dariana UMRLI: Zvonko ©urkaloviÊ (57) iz Lipika; Ljubica MandiÊ (90) iz Gornjeg »agliÊa VJEN»ANI: Kristina Szabo iz Brekinske i Dejan Hodak iz Lipika.

Viπe graana nas je upitalo hoÊe li u kolovozu plaÊati vodu, koja u dijelu Pakraca i Lipika nije bila ispravna za piÊe, po istoj cijeni kao i pitku vodu.

Marijan Pierobon, direktor Komunalca, je odgovorio pozitivno navodeÊi dva razloga za ovu odluku koja neÊe obradovati potroπaËe. Prvi je πto se u postotku jako malo od potroπene vode koristi za piÊe veÊ viπe za sanitarnu vodu, a voda tijekom kolovoza za tu namjenu je i u tim dijelovima naselja bila ispravna. Drugi razlog je πto je cijena dostave vode od bunara iz Donjeg »agliÊa, u kojoj je prisutna veÊa koliËina amonijaka od dopuπtene za pitku vodu, do potroπaËa u Pakracu i Lipiku za Komunalac skuplja nego dostava pitke vode iz ©umetlice. D. B.

SJE∆ANJE

MALI OGLASI

viπa medicinska sestra

• Lipik - spomenik od mramora s jednim grobnim mjestom, blizina mrtvaËnice, hitno prodajem. Cijena povoljna. Info na tel.: 01/46-56-404; 098/91-84-206

DARINKA ©TETI∆

• Dvosoban, namjeπten stan u Zagrebu (Maksimir). Blizu Ekonomskog, Prometnog i ©umarskog fakulteta, iznajmljujem. Cijena 285 eura + reæije.

Informacije na telefon: 098/505-760.

PAKRAC

21. 9. 2012.

21. 9. 2013.

PoËivala u miru!

Sin Valentin i unuk Hrvoje

- unutarnje æbukanje (filcano, gletano) - povoljne cijene - plaÊanje prema dogovoru

vl. Zlatko ViskoviÊ,

tel. 034/411-959, 098/173-7718, Pepe Polaka 25, Pakrac e-mail: zlatko.viskovic@po.htnet.hr

IZRADA SVIH VRSTA FASADA

w ww ww w..ffa as sa ad de e--v viis sk ko ov viic c..h hr r

JAKOVI∆ d.o.o.

TRGOVINA POGREBNE OPREME POGREBNO PODUZE∆E

Privremeno nas moæete naÊi na adresi: BolniËka 11 (iza cvjeÊarnice “Bonsai”)

U vaπim danima æalosti: • nudimo sve za pogreb vaπih najmilijih na jednom mjestu • preuzimanje umrlih, te • cjelokupnu organizaciju sprovoda Sve vaπe narudæbe i upite do daljnjega primamo

na mob. 098/185-0099 i tel. 411-912 Radno vrijeme

od 8 do 16 sati

13. rujna 2013. godine

13. rujna 2013. godine

OGLAS

PakraËki_list 27