Pakracki list 478

broj

broj 478 Snimio: Darrko Baronica

Pakrac • 7. studenog 2014. godine • cijena 10 kuna

www.pakrackilist.hr

DR. ZLATKO ŠVAJGHART,

INTERVJU

umirovljeni liječnik pakračke bolnice

dipl. ing. ZDENKO TICA, energetski stručnjak

U potrošnji energije postoje veliki prostori za 8... uštede SPORT

Proračun se ponovo kreditno zadužuje

KRONIKA

P O L I T I KA

ljudi i život

Cijeli radni vijek 12... na istom radnom mjestu

NK HAJDUK Pakrac

Za sami vrh nedostaju gostujući bodovi

DOGAĐAJI TJEDNA

7. studenog 2014. godine • PakraËki_list

2

NA BRANITELJSKOM PROSVJEDU U ZAGREBU

Dežuraju pakrački i lipički branitelji Od ponedjeljka 3. studenog u 12 sati naredna 24 sata u prosvjedu hrvatskih branitelja pred zgradom svog ministarstva u zagrebačkoj Savskoj ulici “dežurali” su branitelji s područja naše Županije, te Virovitičko-podravske.

Među oko 130 branitelja s naše županije nalazilo se je 50-tak s područja Pakraca i Lipika. Prosvjedovanje pred Ministarstvom je proteklo bez ikakvih incidenata upravo onako kako je bilo i zamišljeno, potvrdio nam je Josip Huška i Stipo Hodak.

S braniteljima u Zagrebu je bio i gradonačelnik Davor Huška koji nas je izvjestio da su tijekom ta dva dana imali sastanak s generalom Mladenom Markačem, počasnim

Pakrački branitelji na prosvjedu u Zagrebu

građaninom Pakraca, te Đurom Glogoškim, veteranska bolnica, a Huška je kao jednu od predsjednikom Udruge stopostotnih invali- tri takve bolnice u Hrvatskoj ponudio da Domovinskog rata koja je i organizator pakračku što su sugovornici prihvatili.

D. B. prosvjeda. Jedna od tema razgovora je bila i

OBILJEŽENA 23. OBLJETNICA OSNIVANJA 76. BATALJUNA

Ponovo potrebno zajedništvo iz tog vremena Detaljnim opisom niza terorističkih aktivnosti koji su u proljeće i ljeto 1991. godine poduzeli odmetnute srpske paravojne organizacije na području Pakraca, umirovljeni časnik HV satnik Željko Špelić započeo je izlaganje na tribini “Pakrac uoči rata” što je održana 28. listopada u Hrvatskom domu.

Tribinu je organizirao Hrvatski časnički zbor Pakrac-Lipik u povodu obilježavanja 23. obljetnice osnivanja 76. samostalnog bataljuna koji je po zapovjedi predsjednik dr.

Franje Tuđmana ustrojen 29. listopada 1991. godine, sastavljen od branitelja dragovoljaca ovog kraja.

Kao odgovor na srpski terorizam i nesumnjivo nadolazeću agresiju hrvatsko stanovništvo pod organizacijom HDZ-a koja je u to vrijeme na ovim prostorima bila jedina organizirana hrvatska stranka pripremalo je obranu, najprije kao raštrkane i slabo naoružani odrede narodne zaštite, da bi 9. lipnja, na dan ubojstva policajca Vlade Laučana bili objedinjeni pod zapovjedništvom kasnije poginulog Stjepana Širca.

Tek nakon izravne vojne agresije na Pakrac 19. kolovoza pristupilo se je organiziranom obliku stvaranja najprije kriznog štaba i organa civilne vlasti, te u listopadu štaba teritorijalne obrane na čelu s načelnikom Antunom Brkljačićem, da bi sve rezultiralo 29. listopada osnivanjem 76. samostalnog bataljuna pod zapovjedništvom sada već

žao što je malo odazvanih (40-tak uglavnom branitelja), ali mu je drago da su se okupili oni koji su od početka stvarali 76. bataljun i koji su kasnije u njemu preuzeli razne zapovjedne dužnosti. On je istaknuo da se lijepo sjetiti vremena tog zajedništva, ali je ono potrebno i danas u borbi za gospodarski napredak i nastojanjima da se u Pakracu zadrže mladi ljudi.

Dožupan Ferdinand pokojnog Stjepana Klasnića u koji je Troha čestitao je branušlo pet četa teritorijalno rasiteljima na obljetnici njipoređenih od Poljane do Badljevine, hove postrojbe nakao i prateća četa. glasivši da se ta vremeU drugom dijelu tribine Željko na ne smiju zaboraviti Špelić je predstavio povijest doseljajer je na ovim prostorivanja Srba na ove prostore (17. stolma sloboda plaćena jeće) kao i povijest hrvatsko-srpskih preskupo, a ostvarene sukoba koji počinju od samog naselsu ne male vrijednosti javanja Srba kao posljedica njihove koje treba čuvati. Da te vječite želje da ostvare prevlast na vrijednosti imaju cividoseljenom prostoru i spoje ga sa lizacijske standarde TroSrbijom ili ga na bilo koji drugi način Željko Špelić ha dokazuje činjenicom odcijepe od Hrvatske u čemu su uvitijekom izlaganja da je Hrvatska postala jek imali potporu i drugih teritorijalnih pretendenata kao što su kroz razna stol- dio obitelji europskih naroda i članica NATOjeća bili Mađari, Talijani. U tom dijelu se nije a čime je unatoč stremljenjima jedne napuno toga promijenilo niti danas na što up- cionalne manjine potvrđena ispravnost puta ućuje nedavni govor patrijarha Irineja pri- hrvatskih branitelja.

U sklopu obilježavanja izaslanstva branitellikom ustoličenja pakračkog vladike u kojem niti jednom nisu spomenuti pojmovi Hrvats- ja paljenjem svijeća odali su počast poginulim suborcima na grobljima u Lipiku, ka i Hrvati, zaključio je izlaganje Špelić.

Govoreći na tribini, pakrački gradonačelnik Pakracu, spomenicima dr. Franju Tuđmanu i D. B. Davor Huška ponovo je istaknuo da mu je dr. Ivanu Šreteru.

od lista do lista

VIJESTI

7. studenog 2014. godine • PakraËki_list

3

STEČAJ ZRC-a piše: Darko BARONICA barunak@gmail.com

Mandarine i birokracija Narednih dana na područje Pakraca i Lipika će doći najmanje desetak tona mandarina koje će lokalni HCK i Centar za socijalnu skrb podijeliti građanstvu. Riječ je o programu Europske unije koja će od proizvođača koji su radi ekonomskih sankcija izgubili tržište u Rusiji otkupiti njihove viškove i podijeliti stanovništvu. Kako i kome trebaju se snaći ove lokalne organizacije. Uglavnom bit će besplatnih mandarina i vjerojatno veselja.

Bar u školama.

Isto tako HCK prazni skladišta koje su prepunjena u vrijeme solidariziranja građana s poplavljenima u Posavini. I u Pakrac su već stigla dva šlepera pa se dijeli sve i svašta: od pelena, hrane za životinje, pa čak i lijekova. Sva ta atmosfera me neodoljivo podsjeća na 1992. godinu i vrijeme povratka civilnog života na ovom prostoru što zasigurno nije pohvalno i što nitko ne želi. Naravno, razmjeri nisu niti približno iz tog svježeg poratnog razdoblja, ali atmosfera je pomalo tu. Toliko o gospodarskom napretku u posljednja dva desetljeća.

Dojam je da smo jednako napredovali i u birokratskom pogledu. Više građana se javilo u uredništvo s pitanjem zašto su na pakračkom groblju u vikendu Sisveta gorjele samo dvije žarulje, naročito nakon što je upravitelj groblja, Komunalac, prethodno nalijepio tisuću poziva na plaćanje grobne naknade. Nakon više telefonskih poziva na relaciji Komunalac – gradska uprava ispostavilo se da jedni misle da je to u nadležnosti drugih, a ovi drugi misle da su to predali prvima pa o javnoj rasvjeti na groblju brigu već duže vrijeme ne vodi nitko zbog čega je u takvom stanju.

Obećanje je iz Komunalca da će naručiti stručni pregled i otklanjanje neispravnosti.

Drugi primjer birokratiziranja vrlo jednostavnih komunalnih poslova zateći ćemo uskoro kada Komunalac započne s distribucijom kompostera za odlaganje biološki razgradivog otpada. Za preuzeti komposter trebat će, posve razumljivo imati podmirene sve financijske obveze prema Komunalcu, ali i priložiti vlasnički list nekretnine.

Zašto vlasnički list? Ako plaćam režije (plin, vodu, smeće) i komunalnu naknadu valjda se podrazumijeva da sam vlasnik i da tu živim što Komunalac najbolje zna iščitavajući brojila. Dakle, logike nema i isto tako su mogli tražiti omiljeni dokument iz 1992. godine - domovnicu ili potvrdu o nekažnjavanju.

Građani će ovih dana dobiti besplatno po koju mandarinu ili tabletu, ali rat s birokracijom i njihovim navikama neće nikada.

Kupac nekretnina uplatio novce Tvrtka Itema - Iprom d.o.o. iz Zagreba uplatila je 5. studeni na račun Općinskog suda Daruvar, pet dana prije prije isteka roka, nešto manje od 5,15 milijuna kuna novca za dio nekretnina Zdravstvenorekreacijskog centra Lipik d.d. u stečaju koju su kupili na dražbi u ovršnom postupku na pakračkom sudu 10. listopada.

Tada su položili 2,2 milijuna kuna jamčevine, a sada i preostalu razliku do tada ponuđene cijene od 7,35 milijuna kuna, potvrdio nam je stečajni upravitelj Milan Nakić.

On je rekao da će s predstvnikom kupca imati sastanak sljedeći tjedan u Lipiku, a osim o predaji dokumenata o vlasništvu razgovarat će se i o dijelu preostale ZRC-ove imovine koja se funkcionalno naslanja na ovu što je kupila zagrebačka tvrtka navodno s ruskim porijeklom kapitala.

Riječ je o manjim česticima unutar bazenskog kompleksa koji će se na dražbi idući mjesec prodavati na Trgovačkom sudu u Sl. Brodu s početnom vrijendosti od 350.000 kuna, kotlovnicama na dvjema bazenskim objektima te skele-šatoru nad Kurslanom koji će kroz

SAKUPLJANJE OTPADA

Stigle nove kante i komposteri

U slijedećoj fazi u prodaju ide i skela oko kursalona

javni natječaj prodavati stečajni upravitelj.

Skela-šator je vrijedna navodno 1,5 milijun kuna. Deset posto od novaca kojima je Itema Iprom kupila bazene, te Wandelbahn i Kursalon ići će u stečajni postupak ZRC-a dok ostalo pripada ovrhovitelju zagrebačkoj tvrci “Palir”.

U stečajnu masu za podmirenje dugova će ići i novac od prodaje preostalih nekretnina, odnosno pokretnina te oko 10 posto od prodaje hotela “Lipa” na sudskoj dražbi održanoj 28. kolovoza.

Ti novci bi trebali sjesti na račun tvrtke u stečaju kroz nekih 8 dana nakon čega će biti isplaćene bivšim zaposlenicima tri minimalne plaće, rekao je Nakić.

D. B.

Kante u dvorištu “Komunalca” čekaju distribucijiu

U dvorištu “Komunalca” pristigle su nove kante za smeće, komposteri i druga, ljetos u natječajnom postupku naručena, oprema za sortirano odlaganje i prikupljanje komunalnog otpada na području jedinica lokalne samouprave Pakraca i Lipik.

Prema planu Zdravka Vostrija, direktora “Komunalca” sa sortiranim skupljanjem otpada započelo bi se od nove godine. To će značiti da će smeđe 60litarske kante u kojima će se u domaćinstvima sakupljati isključivo papir biti podijeljene ovaj i idući mjesec.

Kante će se prazniti jednom mjesečno za što će domaćinstva plaćati dodatno paušal u odnosu na sadašnju cijenu. Koliko će to iznositi još nije poznato.

Osim dvije tisuće smeđih kanti u dvorištu Komunalca nalazi se 300 kom-

postera za Grad Pakrac, odnosno 200 kompostera za Grad Lipik koji će biti distribuirani vlasnicima obiteljskih kuća za kompostiranje biorazgradivog otpada.

Komunalac će kroz medije uputiti javni poziv za zinteresirane građane za kompostere, a uvjet će biti da građani koji žele besplatno komposter ne smiju imati duga prema Komunalcu i moraju vlasničkim listom dokazati da posjeduju nekretninu na području Pakraca ili Lipika.

D. B.

PRIČA S NASLOVNE STRANE PAKRAČKI LIJEČNICI BEZ ZNANSTVENIH I NASTAVNIČKIH TITULA

7. studenog 2014. godine • PakraËki_list

4

Iz Pakraca i male bolnice teško se usavršavati

U pripremi su promjene zakona koji definira područje zdravstva. Jedna od novina o kojoj se govori je da bi dio kompliciranijih dijagnoza i postupaka liječenja mogli provoditi isključivo subspecijalisti, dakle liječnici koji nakon položene specijalizacije nastave svoje verificirano (službeno) stručno usavršavanje na još užem području i polože subspecijalizaciju koja traje dvije godine pri čemu polaznik dobiva mentora koji ga vodi kroz postupak Na pakračkoj kirurgiji odobrene su nove subspecijalizacije usavršavanja i obično se veći što je skoro svaki drugi (45 posto). U us- vjerojatno niti ovaj novinar nikada ne bi dio tog razdoblja provodi u poredbi s naša dva subspecijalista (5,5%) u pomislio na ovu temu da mu nisu u ruke kliničko-bolničkim centrima.

Pakračka bolnica u ovom trenutku ima 37 liječnika specijalista, te 8 specijalizanata, dakle onih koji su odradili godinu dana obveznog pripravničkog staža i u tijeku su četverogodišnje specijalizacije.

Od 37 pakračkih liječnika tek dvojica imaju subspecijalizaciju: dr. Ivan Marijanović iz abdominalne kirurgije, te dr. Branko Sudar iz traumatologije.

U želji da “izvažemo” stručnost liječnika pakračke bolnice bar na onoj formalnoj razini, dakle prema dosegnutim specijalističkim, znanstvenim i nastavnim zvanjima, komparirali smo ih s liječnicima iz Požege i rezultati su u najmanju ruku začuđujući (vidi tablicu) s obzirom na to da Požega ipak nije toliko veći grad od Pakraca i da tradicija zdravstva nije veća nego u nas, ako nije i obratno .

Niti jedan od 37 liječnika specijalista u Pakracu nema nastavno ili znanstveno zvanje dok u Požegi od 85 specijalista u nastavnom ili znanstvenom zvanju ih je čak 38

Požegi ih je čak 31 (36%).

Otkud tolika razlika i zašto pakrački liječnici su daleko manje skloni stručnom i znanstvenom usavršavanju nakon stečenog specijalističkog zvanja?

Mukotrpan put do liječnika Nitko ne osporava da je školovanje za liječnika izuzetno mukotrpan put.

Nakon završene srednje škole slijedi 6 godina napornog fakulteta, potom godina dana stažiranja i nakon toga četiri godine specijalizacije. Ako sve ide glatko i bez zastoja liječnik(ca) specijalist čovjek može postati s najmanje 30 godina života i takvi su rijetki.

došli podaci iz požeške bolnice.

Pri tome, požeška bolnica vjerojatno nije nikakav usamljen slučaj. Naime, kad god se na temu zdravstva razgovara na televiziji uvijek sudjeluju liječnici koji ispred svog imena imaju nekoliko znanstveno-nastavničkih titula. No, u pakračkoj bolnici od odlaska u mirovinu dr. Stjepana Šarca znanstvenu titulu nema nitko.

Zašto je to tako pokušali smo saznati od najstarijeg pakračkog aktivnog liječnika dr.

Ivana Marijanovića koji je početkom ovog stoljeća bio i dugogodišnji ravnatelj pakračke bolnice.

Djelomično takvu situaciju pojašnjava i njegov slučaj. On je svojevremeno pohađao dvogodišnji magisterijski studij, položio sve ispite i prijavio magistarsku radnju. No, onda se razbolio, pa je došao rat i sve teškoće poračja kada uvjeti života i rada doista nisu bili idealni za stručno usavršavanje. Ovakvi razlozi mogu biti prihvatljivi za njegovu generaciju liječnika. No, početkom ovog stoljeća prilike su se, kako radne tako i životne, drastično normalizirali, dakle stvoren je i prostor za stručno usavršavanje.

Dr. Marijanović smatra da osposobljavanje i usavršavanje u zdravstvu doista treba biti prisutno jer se struka stalno usavršava, ali je istovremeno usavršavanje u nastavnoznanstvena zvanja privatna stvar svakog pojedinca.

Naravno da je to iscrpljujući put i vjerojatno čovjek u ranim tridesetima se želi odmoriti od knjige i obveznog učenja prema precizno utvrđenim rokovima. Pored toga želja je i ponešto zaraditi kako bi kompenzirao sve one ne male troškove koje iziskuje studiranje u odvojenosti od roditeljskog doma ili stručno usavršavanje tijekom koje liječnik dobiva plaću, ali puno izbiva iz obiteljskog kruga što opet poskupljuje život. Gledajući iz tog kuta razumljivo je nepostojanje ambicija Jedan od problema za daljnje napredovan- nedostatak liječnika je koje je prisutno u Subspecijalizacija se ranije rješavala pakračkoj bolnici i tako da je specijalista nakon deset

PRIČA S NASLOVNE STRANE godina radnog staža išao polagati subspecijalistički ispit, a danas usavršavanje za subspecijalistu traje dvije godine.

To je i jedan od razloga što on dok je bio ravnatelj bolnice nije poticao liječnika na takav vid usavršavanja. Kako kaže nakon rata u pakračkoj bolnici je liječnika uvijek bilo malo i odlazak na subspecijalizaciju bi značio na duži rok gubitak još jednoga.

On se slaže da prisustvo doktora znanosti u bolnici sigurno ne može škoditi i tome bi trebalo težiti tako da se ljudima olakša usavršavanje. Za doseći znanstvenu titulu je potreban višegodišnji dodatni napor, ali i u startu izdvojiti 100.000 kuna koliko košta školarina. Stoga on pozdravlja i cijeni ljude koji se na to odluče. Posebice iz malih sredina i bolnica kakva je Pakrac gdje doktori rade puno i svašta.

Na drugačije razmišljanje smo naišli u Požegi u razgovoru s dr. Željkom Glavićem, koji osim što već više od 20 godine, se nalazi na čelu ove ustanove (sada i pakračke bolnice) je i sam doktor znanosti i predavač na Medicinskom fakultetu u Osijeku.

Po njemu liječnik ima obvezu stručnog usavršavanja i praćenja napretka u struci. Sustav ne omogućuje da se nečije stručno usavršavanje posebice u znanstveno - nastavna zvanja financira, ali se može stimulirati na različite načine, primjerice davanjem dodatnih dr. Željko Glavić dana plaćenog godišnjeg odmora, plaćanjem odvojenog života kao što je on to činio u požeškoj bolnici.

7. studenog 2014. godine • PakraËki_list

5

BOLNICA LIPIK

Primarijus i 10 specijalista Bolnica u Lipiku, pošto je riječ o specijalnoj, a ne općoj u drugačijoj poziciji i kod njih subspecijalizacija je znatno manje bitna, pojašnja ravnatelj Darko Kelemen.

No, unatoč tome znatno rade na usavršavanju vlastitog kadra, a izuzetno su ponosni da od 11 liječnika specijalista imaju i doktora znanosti dr.

Pacijenti iz godine u godinu očekuju sve stručniji kadar Senku Slivar Rendulić. U raznim propagandnim aktivnostima, upravo su u četiri godine povećali za svega tri.

Oni u čemu nisu uspjeli, a to je poslati lipozivajući se na nju, potencijalnim korisnicima naglašavamo stručnu uslugu koju ječnika na subspecijalizaciju iz reumatologije koja je u međuvremenu postala nudimo, kaže Kelemen.

Uz primarijus Rendulić bolnica još ima specijalizacija. Razlog je nezainteresira10 specijalista, te tri liječnika na specijal- nost liječničkog kadra, dakle slično kao i u izaciji koji će uskoro zamjeniti dvoje koja pakračkoj bolnici.

Kelemen ističe da ima još dosta su pred mirovinom. Pored toga imaju 4 diplomirana fizioterapeuta i jednu zdravstvenog osoblja sa SSS koje se diplomiranu medicinsku sestru te vanredno školuje. Mada trenutno bolnica diplomiranog defektologa-logopeda. U nema nepopunjenih, potrebe za VŠS svjeodnosu na 2009. godinu, kada je Kele- deno stimulira svako daljnje usavršavanje men postao ravnatelj, povećali su broj li- dodatnim plaćenim godišnjim odmorom ječnika specijalista za jedan, a broj osta- u trajanju od dva tjedna godišnje.

Zadovoljan je što se posljednjih godina i log visokobrazovanog osoblja s jedan na nekvalificirano osoblje uključuje u sustav osam.

Istovremeno imaju 17 zdravstvenih dje- dopunskog obrazovanja pa ima primjera latnika sa VŠS što je povećanje za jedan te da je nekvalificirana zaposlenica iz pronice 62 zdravstvena djetanika sa SSS i taj broj rublja postala KV kuharica.

timu na skupoj i zahtjevnoj opremi, kaže dr.

Glavić.

On ističe da podizanje stručne razine liječnika u Novac nije uvijek jednoj bolnici nije niti nagrada jednostavan niti brz postupak. To traje godinama Smatra da su liječnici i na druge načine stimulirani za stručnim i kada se u jednoj bolnici usavršavanjem, primjerice dr. Ivan Marijanović stvori kritična masa viboljim radnim mjestom, a sokostručnog kadra onda nagrada je već sama po sebi stručniji i se i drugi zapitaju gdje je u tome njihovo zahtjevniji postupak dijagnosticiranja mjesto, kaže dr. Glavić. i liječenja.

S tim se slaže i dr. Marijanović, odnosno na Kada se na jednom mjestu, pojašnjava dr. sličan način pojašnjava činjenicu da pakrački Glavić, pojavi visokostručni tim ljudi onda liječnici stručno usavršavanje završavaju na nije problem osnovati i zahtjevniji odjel razini specijaliste, a čim liječnik iz pakračke kako su oni to napravili s kardiologijom u bolnice ode u neku zagrebačku, počne se Požegi nakon što su dobili tri subspecijal- stručno usavršavati i napredovati.

- Za rad u kliničko-bolničkom centru to je izanta i postepeno ih opremiti zahtjevnom posve razumljivo. Tamo radiš u društvu aparaturom.

- Nije točno da je liječnicima uvijek nagra- znanstvenika i naravno da se zapitaš što ja tu da samo novac. Mnogi od nas kao nagradu radim, ako ne želim ići tim putem, kaže dr. smatraju i tome teže, rad u visokostručnom Marijanović.

Po njemu je ipak znatno lakše stručno usavršavati se u Zagrebu i velikoj bolnici nego u Pakracu. U Pakracu, kaže dr. Marijanović, mali broj liječnika radi puno raznovrsnih zahvata.

Pacijenti dolaze bez ikakvog prethodnog selektiranja i svakodnevno se obavljaju vrlo različiti postupci i metode liječenja. Neke od njih se primjeni svega nekoliko puta godišnje. U kliničko-bolničkim centrima su pacijenti prethodno selektirani i određeni postupci ili načini liječenja se zbog toga ponavljaju iz dana u dan. Tako je lakše doći do materijala za znanstveno istraživanje i proučavanje.

Pored toga, smatra dr. Marijanović, liječnik s visokim stručnim zvanjem u Zagrebu ima mogućnost biti mentor drugim liječnicima, ima mogućnost predavati na fakultetu i visokim školama i tako i materijalno kompenzirati ulaganja i trud. U Pakracu su takve mogućnosti ograničene.

- Ne znači da je doktor nauka kvalitetniji liječnik od specijaliste. Doktor znanosti je naučnik, specijalista je svakodnevno u praksi, kaže dr. Marijanović. ...11

POLITIKA

7. studenog 2014. godine • PakraËki_list

6

GRADSKO VIJEĆE PAKRAC

Proračun se ponovo kreditno zadužuje Grad Pakrac još ovaj mjesec ponovo će se kratkoročno zadužiti kod PBZ u iznosu od 1,5 milijun kuna. Kreditna sredstva će se utrošiti za premošćivanje jaza između dospjelih obveza za financiranje projekta koje Grad provodi s Hrvatskim vodama i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i priliva sredstva u proračun, odlučili su jednoglasno vijećnici na sjednici Gradskog vijeća Pakrac što je održana 6. studenog.

Obrazlažući prijedlog gradonačelnik Davor Huška je istaknuo da je “rupa” u proračunu dijelom posljedica izostanka priliva sredstava iz središnje države, a s druge strane iz činjenice da s 31. prosincem gubimo status područja posebne državne skrbi. Gubitkom tog statusa gubimo i određene privilegije, a jedna od bitnijih je bila da smo do sada u projektima koje provodimo s Hrvatskim vodama i raznim državnim fondovima sudjelovali u financiranju s 10 ili 20 posto, dok ćemo od iduće godine u takvim istim projektima participirati s 40 ili 50 posto učešća. Stoga se projekti (vidi tablicu) moraju završiti ove godine, a benefit (participacija) koju time dobivamo znatno je vrijednija od kamate koju ćemo platiti po kreditu.

U raspravi je sudjelovalo tek tri vijećnika.

Miroslav Ivančić, predsjednik Kluba vijećnika HDZ-a je istaknuo žaljenje što netko nije prepoznao da ovakva postradala područja treba i dalje dodatno razvijati raznim pogodnostima te ukida statut područja od

S obzirom da je ovo bila jedna od kraćih sjednica GV-a, čelništvo i prateće službe imali su i manje posla

posebne državne skrbi. S kreditnim venstveno interesirao o mogućnostima da zaduženjem nismo, sretni, no on je realnost se novac iz kredita potroši izvan navedenih radi završetka projekata, rekao je Ivančić. projekata, ali i stanju duga po lanjskim kreditima. Samo zaduživanje će podržati jer je Vijećnici zahtijevaju namjera s tim novcima financirati projekte bitne za razvoj grada. transparentnost Gradonačelnik Davor Huška ponovio mu Dragan Marin, predsjednik Kluba je (Špančić nije bio na aktualnom satu) da je vijećnika SDP-a istaknuo je pak žalpreostali dug po lanjskim kreditima jenje što ovakva transparentnost nije 930.000 kuna i da će biti podmiren do kraja bila prisutna u radu gradonačelnika ovog mjeseca, a voditelj odjela za financije kada se je grad lani zaduživao.

Vinko Pečanić naglasio je da je riječ isključiNo, istaknuo je da im je u SDP-u drago da vo o namjenskim sredstvima za financiranje se projekti završavaju i stoga će podržati odprojekta koji su vijećnici dobili u tablici, a luku o zaduženju. Marin je rekao da je osobkoje objavljujemo i mi u Listu. no i za veće zaduživanje ako je u pitanju ulaPrije glasoavnja još je Nikola Ivanović ganje u razvoj i ne smatra da je za pakračku (DPS) istaknuo da se doista nada namjenproračunsku rupu kriva državna vlast, već skom trošenju kredita, te je kritizirao nacrt da je ona stvar planiranja.

Zakona o regionalnom razvoju koji uzima Nezavisni Damir Špančić aludirajući na kvalitetna sredstva lokalnim proračunima, a lanjska kreditna zaduženja od oko 6,5 miliostavlja im neke imaginarne proračunske juna kuna naglasio je da ova točka nije prihode ne definirajući pri tom jasne kriterimorala ni biti na dnevnom redu. On se je prje za pomoć iz središnje države.

U prethodno obavljenom postupku javne nabave, najbolji ponuditelj za kreditiranje je bila Privredna banka Zagreb. Kredit će biti vraćen u 10 mjesečnih obroka počevši od siječnja 2015. godine uz kamatu od 4,5 posto.

SJE∆ANJE

BOHUMIL PROHASKA 24. 10. 1999.

24. 10. 2014.

Obitelj

POLITIKA Dobre ocjene vrtiću i glazbenoj školi Nakon skidanja točke Savjeta mladih (vidi sivac) s dnevnog reda vijećnici su u ovoj za pakračke prilike kratkoj sjednici u trajanja od samo 2 sata i 15 minuta još saslušali izvješća ravnateljica o radu Osnovne glazbene škole Pakrac i Dječjeg vrtića “Maslačak” ocijenivši ih više nego dobrim.

U glazbenu školu je lani krenulo 120-ero djece, a završilo je godinu 109 što je već sam podatak koji po sebi govori o postojanju kriterija. Djeca su bila raspoređena u šest razreda osnovne škole, odnosno 3 predškolske grupe. Osim što su učili osnove glazbene kulture te sviranje po vlastitom odabiru na jednom od 6 instrumenata (klavir, violina, gitara, flauta, klarinet, harmonika i tambura) uključivali su se u razne humanitarne akcije pa su dobili i nagradu Otisak srca za volonterstvo, surađivali s udrugama, a iznad svega nastupali na raznim gradskim manifestacijama i u Pakracu i u Lipiku, istaknula je dugogodišnja ravnateljica Alfreda Petani Grafina. U raspravi vijećnici i ravnateljica došli su do zajednički do najvećeg problema – kadrovi. Prisutna je velika fluktuacija, ali to je pojava u ustanovama tog tipa širom Hrvatske. Jedno od mogućih rješenja je povratak vlastitih mladih sugrađana koji se sada školuju širom Hrvatske, ali i u Beču. No upitno je koliko je to realno, rekla je Petani - Grafina.

Gradonačelnik Huška je rekao da se Grad može uključiti u rješvanje tog problema tako da nudi stipendije za školovanje za ta zvanja, te stanove kadrovima iz drugih sredina.

AKTUALNI SAT

Najzanimljivija pitanja o proračunu i bolnici „Od 5,2 milijuna kuna lanjskog kreditnog zaduženja nevraćeno je ostalo je još 930 tisuća kuna obveza koje ćemo vratiti do kraja ovog mjeseca“ rekao je Davor Huška na aktualnom satu sjednice GV Pakrac odgovarajući na pitanje o stanju financija u proračunu predsjednika Zorana Krejčija (SDP).

Odgovarajući na pitanja Miroslava Ivančića (HDZ) o izgradnji veteranskog centra u Pakracu odnosno ustanovljavanju pakračke bolnice kao veteranske bolnice, Huška je rekao da su po pitanju izgradnje veteranskog centra dobili negativan odgovor za darivanje zemljišta od Opće županijske bolnice Požega te time u ovom trenutku on pada u drugi plan. „To je politička odluka, a

7. studenog 2014. godine • PakraËki_list

7

Obećao je i u idućoj godini veću financijsku potporu, te zahvalio na sudjelovanju u brojnim gradskim manifestacijama. O radu škole samo pohvalno su govorili Ivančić, Marin, te dogradonačelnica Anamarija Blažević.

Slično je protekla rasprava i o izvješću o radu dječjeg vrtića koji je podnijela najdugovječnija ravnateljica na ovim prostorima Višnja Klobučar.

Lani je 39 zaposlenika vrtića skrbilo o 196 polaznika programa predškolskog obrazovanja (matična zgrada 96, Prekopakra 22, Kalvarija 45, Badljevina 16, Donja Obrijež 16) te 13 polaznika jaslica i 21 polaznik male škole. Za to su potrošili nešto manje od 3,7 milijuna kuna od čega je proračun osigurao bezmalo 2,9 milijuna, a roditelji 803.000 kuna.

Financije su bile i ono što je najviše interesiralo vijećnika posebice nakon promjene odluke o cijeni vrtića koja je stupila na snagu u rujnu ove godine, a koja podrazumijeva da roditelji plaćaju vrtić prema kliznoj skali ovisno o prihodima.

Tako ih je ravnateljica izvjestila da samo 6 roditelja plaća najvišu cijenu od 850 kuna, 12 roditelja plaćaju 750 kuna, 29 roditelja 650 kuna, a svi ostali 550 kuna pri čemu u 30-tak slučajeva iz iste obitelji su dva djeteta pa roditelj za drugo plaća samo četvrtinu cijene u odnosu na prvo dijete. Ovaj sistem naplate polučio je u rujnu i listopadu povećanje prihoda vrtića za 6.600 kuna.

Takav učinak Dragan Marin je ocijenio premalim, a to je posljedica što odluka o cijeni vrtića nije dobro bila pripremljena. Dijelom mu je za pravo dao i Huška koji je rekao da će se još do proljeća razmatrati učinci izmjena cijena, a potom se može ponovo raspraviti o

načinu naplate. No, po njemu je bitno da uslijed uvođenja klizne skale nije došlo do smanjenja broja djece u vrtiću čiji rad proračun i dalje financira s više od 70 posto, što jer u redu jer je riječ o najvažnijoj gradskoj ustanovi, zaključio je Huška.

mi smo iz toga naučili da ne idemo prerano u medije s takvim inicijativama jer ovo nije prvi put da nam se politički podmeće. No, ne odustajemo i imamo svoje zemljište na kraju Vukovarske ulice koje ćemo ponovo kandidirati“, rekao je gradonačelnik. „Ideja da pakračka bolnica dobije status veteranske nastala je u Zagrebu na prosvjedima branitelja i do nje smo došli u razgovoru s Đurom Glogoškim, predsjednikom Udruge 100-postotnih invalida Domovinskog rata koja se zalaže za tri takve bolnice, a mi smo ponudili kao slavonsku u Pakracu. To bi značilo samo dodatne sadržaje za našu bolnicu“, rekao je Huška .

O bolnici se raspravljalo i kroz pitanje dr.

Nenada Peića (HDZ) nakon čega je Huška govorio o svom sudjelovanju u raspravi oko master plana na nacionalnoj konferenciji Udruge hrvatskih bolničkih liječnika na kojoj je sudjelovao kao gradonačelnik jedinog grada koji je uputio primjedbu koja se odnosila

na vraćanja statusa pravne osobe pakračkoj bolnici od čega mi ne odustajemo i najave da će se to razmotriti do 1. siječnja 2017. godine su nam prespore, rekao je Huška.

Zanimljiva rasprava povela se nakon što je Damir Colosetti HDZ) postavio pitanje što se radi na Krndiji jer odgovor da je u pitanju izgradnja vodovoda za Badljevinu, izazvao je njegovu burnu reakciju koja je išla za time da Badljevina nakon što je dobila plinovod na koje se priključilo samo 15 domaćinstava, gradi se kanalizacija , sada i vodovod, pri čemu se zapostavlja 11 naselja obriješkog bazena. „Meni je neugodno biti vijećnik u selu“, završio je raspravu Colosetti, a Huška je konstatirao da Hrvatske vode primjenjuju kriterij gustoće naseljenosti.

Vijećnici su u 75 minuta trajanja aktualnog sata postavili više pitanja iz komunalne domene svojih životnih sredina o kojima je Pakrački list pisao u protekla dva broja i ovome.

I. M.

GRADSKI SAVJET MLADIH PAKRACA

U siječnju novi natječaj Vijećnici su trebali na ovoj sjednici donijeti odluku o ponovnonom rasipsivanju natječaja za izbor kandidata za Gradski savjet mladih jer na rujanskom natječaju nije bilo dovoljno kandidata. No, ta točka je skunuta s dnevnog reda jer, kako je obrazložio pročelnik gradske uprave Tomislav Petrač, stručne službe su previdjele da je proljetos došlo do izmjene zakona, te su proceduru proveli po starom.

Stoga će ova točka na dnevni red Gradskog vijeća doći ponovo u prosincu, a postupak kandidiranja će se provesti u siječnju.

Na rujanskom natječaju su pristigle tek tri kandidature koje su istakli Mladež HDZ-a i Udruga djece branitelja Pakraca i Lipika, a u Savjet mladih Gradsko vijeće Pakrac treba izabrati sedam osoba.

Iz gradske uprave zamoljavaju udruge da se više angažiraju u postupku kandidiranja, a u prijašnja dva saziva naročito su bili deficitarni kandidati iz 3. i 4. razreda srednje škole, te nezaposleni mladi

INTERVJU

7. studenog 2014. godine • PakraËki_list

8

ZDENKO TICA, dipl. ing.

ENERGETSKI STRUČNJAK

U potrošnji energije postoje veliki prostori za uštede

piše: Darko BARONICA • pakrackilist@gmail.com

Iz sustava HEP-a ste otišli 1. listopada 2008. godine s radnog mjesta upravitelja pogona Lipik. Što vas je motiviralo da odete s tako dobrog radnog mjesta u neizvjesnost privatnog poduzetništva?

U pravilu čovjek ide na bolje. No, to treba gledati malo dugoročnije. Tvrtka ZIV-Tica je osnovana 1994. godine. Još kao studenti smo brat Ivan, sestra Viktorija, odakle i naziv tvrtke ZIV, imali neka svoja razmišljanja o poduzetništvu, skupili novce na hrpu, otišli kod odvjetnika i registrirali tvrtku. Ideja je bila da radimo nešto zajedno. Krajem studija, 1995. godine pojavljuje se pojam stipendiranja studenata. Kod nas je u tijeku obnova, teškoća poratnih godina i svaka stipendija je dobra.

Tako razmišljajući ja sam se javljao na svaki natječaj i igrom slučaja je Elektra Križ tražila za svoje područje inženjera elektro struke, smjer energetski. U to vrijeme su na FER-u bili jako popularni smjerovi telekomunikacije i računarstvo, a malo nas je bilo na energetskom smjeru. Za taj smjer ja sam se odlučio upravo zbog te manje konkurencije kod budućeg zapošljavanja i dobio sam stipendiju u HEP-u uz obvezu da ću raditi u Lipiku. HEP je meni bio pojam ozbiljne strukturirane firme, što ona i je, i dobivanje stipendije mi je bio dodatni poticaj da naučim gradivo i pripremim se za rad. Godine 1999. smo svi završili fakultete, sestra je dobila posao u Plivi, brat Ivan koji je završio telekomunikacije u HT-u, a ja u HEP s obvezom rada 5 godina. Na području Elektre Križ bio sam najmlađi inženjer od desetak koliko ih je tada radilo i većina ih kroz ovo vrijeme nije ostala u HEP-u, što znači da ja nisam iznimka mada mi je omogućeno kadrovsko

Zdenko Tica, diplomirani inženjer elektrotehnike, energetskog smjera zajedno s bratom Ivanom vodi dvije tvrtke koja su unazad dvije godine narasle na deset zaposlenih i postale jedna od vodećih projektantskih i certfikatorskih tvrtki u regiji kada je u pitanju energija. S njim razgovoramo o poduzetništvu, certifikatima, energetskoj obnovi na privatnim i državnim objektima. napredovanje. Moja namjera je bila otići još 2006. godine jer sam se htio baviti projektiranjem i inženjeringom što u HEP-u mi nije bilo omogućeno, odnosno nije me se vidjelo kao nekoga tko će se baviti strukom, nego kao rukovoditelja. Tada mi je ponuđeno mjesto upravitelja u Lipiku. Nisam želio da kolege pomisle da odbijam odgovornost koje nosi rukovođenje i da bježim od toga te sam stoga to prihvatio i vjerujem korektno odradio dvije godine na poziciji rukovoditelja Pogona Lipik.

Te 2008. još nismo svjesni da nam predstoji ekonomska kriza. Da li ste zbog toga požalili što ste otišli u poduzetništvo?

Ne, postigao sam ono što sam želio između ostalih klijenata, tvrtka ZIV-Tica danas projektira i za Elektru Križ što je bila moja želja jer sam zbog toga i išao na fakultet. Nije sporno da sam radeći u HEP-u imao određenu sigurnost, pa i status, beneficije, no bio sam mlad i želio sam raditi to što sam želio.

Da li ste kada ste prelazili u privatnu tvrtku imali već ugovorene poslove?

Ne, prvi ugovoreni posao mi je bio trafostanica za izgradnju Hrvatskog doma, što sam dobio od Grada Pakraca s kojim sam imao izvrsnu suradnju dok sam još bio u HEP-u. Bilo je to tri mjeseca nakon odlaska u privatnu tvrtku koju sam uglavnom potrošio obilazeći tvrtke koje se bave distribucijom elektro opreme, projektantske urede i arhitektonske kuće nudeći svoje usluge kao novi u poslu.

Vjerojatno sam im bio smiješan.

U početku ste u Pakracu i Lipiku bili poznatiji kao direktor i suvlasnik tvrtke T plus. Zašto dvije tvrtke?

Nastanak T plusa koji je osnovan 2004. godine je bila reakcija na određenu inertnost sustava u HEP-u. Tada je informatizacija u strašnom usponu i ja sam za HEP radio određenu informatičku aplikaciju koja je trebala objedinjavati podatke o naplati električne energije i tehničke podatke o postrojenjima.

Uspio sam to odraditi i dan danas se u HEPu koristi ta aplikacija. Želio sam daljnje usavršavanje i uz preporuku stručnjaka s fakulteta tražio sam da me HEP pošalje na magisterij, namjenski stručni postdiplomski studij na kojem bi se usavršavao sa znanjem koje se može koristiti samo u HEP-u. Odbijen sam s obrazloženjem da nema sredstava i da si to sam platim i to me je udaljilo. Meni je s 28 godina bilo neprihvatljivo da me u HEP-u ne trebaju kao stručnjaka nego kao rukovoditelja i kao reakciju na sve to uz dopuštenje HEP-a sam registrirao tvrtku koja će se baviti informatikom. I danas su obadvije tvrtke žive, što se kasnije pokazalo dobrim. Naime 2007. godine dolazi novi zakon o gradnji koji razlikuje izvođenje i projektiranje te ne dopušta da ista tvrtka izvodi i projektira radove, te je T plus pomalo otišao u izvođenje radova na čelu s Ivanom koji ima sve potrebne licence za izvođenje radova, a ZIV-Tica isto tako za projektiranje.

Sestra nikada nije radila u tvrci, brat je započeo u HT, pa je preuzeo vođenje marketinga GNK “Dinama” iz Zagreba. Da li se vratio u svoju tvrtku?

Da, od siječnja 2013. godine. Tada je došlo do buma u pogledu projektiranja i izvođenja radova na izgradnji fotonaponskih solarnih

INTERVJU

7. studenog 2014. godine • PakraËki_list

elektrana. Njih su mogli postavljati samo tvrtke s licencama i na moj nagovor Ivan odlazi iz Dinama u T plus, prikupljamo licence i tako smo 2013. izveli zasad jedinu solarnu elektranu u gradu Pakracu. Sestra je otišla 2003. godine iz Plive u SAP Hrvatska iz sličnog razloga kao i ja iz HEP-a. Željela se afirmirati kao stručnjakinja. U SAP-u je bila desetak godina, a nakon što je zasnovala obitelj,unazad godinu dana radi u tvrtci u kojoj je suvlasnica zajedno sa suprugom u Jaski. SAP je ogromna međunarodna tvrtka s puno angažmana na poslu i putovanja te joj je s četvero djece bilo teško uskladiti posao s obiteljskim obvezama.

U vaše dvije tvrtke možemo govoriti o ovogodišnjem bumu u zapošljavanju što je u vri- dijelu parka. Dosta smo radili projekata na imjeme ove krize prava rijetkost. Koliko vas sada plementaciji obnovljivih izvora na postojeće radi? građevine, poput bolnice Pakrac, Sportske dvorane u Pakracu, zgrade Poduzetničkog Eksplozija novog inkubatora. Projektirali smo elektroinstalacije zapošljavanja Poduzetničkog inkubatora 2 u Pakracu. Radili Za naše dvije tvrtke volim reći ti da su smo puno i još uvijek radimo izvan našeg poustvari jedna inženjering firma, mada dručja. Primjerice za Državnu geodetsku upsu one iz formalnih zakonskih razloga ravu smo radili projektnu dokumentaciju za razdvojene i čim zakon to dozvoli mi rekonstrukciju električnih vodova za 51 ured ćemo se zbog jednostavnosti poslošto nam je bio jedan od najvećih poslova i vanja objediniti. gdje smo se po prvi put sreli s novcima koji Meni doista iz nikakvih razloga nisu potreb- dolaze iz EU i njihovim standardima u projekna dva žiro računa, dva pečata, dva memo- tiranju. Radili smo projekte i nadzor za bolranduma i sve ostalo radi čega neki imaju više nicu na Strmcu. Projektiranje i nadzor nam je tvrtki. Od 2008. do 2012. u firmi nas je bilo trajao 2,5 godine i to nam je bilo jako važno dvoje ili troje, u pravilu sam imao nekog po- jer su nas na tom projektu upoznali svi “veliki” magača, a kao vanjske suradnike sam koristio igrači iz branše na području RH. Prije dvije godine u naše živote je ušla priča o kolege s fakulteta . Kako su poslovi rasli te je trebao sve veći stručni angažman oni su se energetskim certifikatima. Ljudima je to još uvipriključili u tvrtku kao stalno zaposleni. Tako jek maglovit pojam i još nije jasno tko treba, a je u posljednje dvije godine tvrtka narasla na tko ne treba imati. Da li su ljudi na našem po3 ovlaštena projektanta, jednog vježbenika dručju tome prišli ozbiljno? koji će iduće godine kao diplomirani inženjer steći uvjete za projektanta, po jednog Energetsko certificiranje građevinskog i elektro tehničara, inženjera in- Jesu. Rekao bih da smo mi na početku formatike, te još dva pripravnika na stručnom krize bili u povoljnijem položaju od usavršavanju, jednog magistra informatike i onih dijelova zemlje koji nisu bili elektrotehničara, ukupno 10. ratom izravno zahvaćeni.

Gdje i što radite?

To promatram na način da smo mi morali U te dvije tvrtke imamo četiri osnovne dje- uložiti više napora za isti standard i u tome latnosti: glavna je projektiranje elektroinsta- smo bili upućeni više na komunikaciju s minlacija. Druga nam je važna djelatnost stručni i istarstvima i raznim državnim agencijama. To projektantski nadzor, potom inženjering, dak- se pokazalo dobrim i u energetskom certificile izvođenje i kao najnovija djelatnost ener- ranju i energetskoj obnovi jer u taj postupak getsko certificiranje. većina ljudi bez pomoći lokalne samouprave, Što ste radili na području Pakraca i Lipika? ministarstava i agencija nema nikakve šanse Do pojave energetskog certificiranja radili ući iz razloga što nema novaca za kompletno smo uglavnom na infrastrukturnim građev- financiranje energetske obnove. Iz tog iskustinama kao što su trafostanica za Hrvatski dom va naše dvije lokalne samouprave su na vriili za staklenike u Dobrovcu. Dosta smo radili jeme prepoznale značaj i mogućnost toga te elektro-projekata za naše gradove Pakrac i su postali nositelji tog postupka. Njima je treLipik, poput modernizacije javne rasvjete što bala tehnička podrška i mi smo u firmi na vrinam je bilo važno jer smo se htjeli dokazati na jeme prepoznali to kao svoju šansu, prepoznekim novim tehnologijama, projekt rekon- nali smo kvalitetu i sigurnost izvora finanstrukcije zgrade Fontane za Bolnicu Lipik, ciranja tog postupka, a kako radimo širom po javnu rasvjetu u središtu Lipika, te bolničkom Hrvatskoj i poznajemo problematiku,mogu

9

reći da naši ljudi nisu svjesni koje su administrativne poslove za njih odradile naše gradske uprave. U godinu dana smo se ekipirali da u potpunosti pokrijemo na tom poslu potrebe našeg područja. Možda smo mogli i šire, ali bi bilo preriskantno zbog problema s naplatom izvršenog posla. Nama će trebati oko godinu dana da zadovoljimo sve zahtjeve s ovog područja. Ako se mladi ljudi koji smo zaposlili i obučili u tih godinu dana dokažu, onda možemo ići dalje. A vjerujem da hoće, jer upravo danas dvoje od njih radi energetski pregled sustava vanjske rasvjete za HRT na Prisavlju u Zagrebu. Taj posao smo dobili u jakoj konkurenciji. Jedan od ponuditelja bila je i tvrtka koja je u registru certifikatora Ministarstva graditeljstva upisana s rednim brojem 1 u 2010. godini, dok smo mi registrirani s brojem 395 iz 2013. godine. Ovo možemo zahvaljujući znanju i iskustvu tih mladih ljudi koje su stekli u upravo na našem području u Pakracu i Lipiku. Također, izuzetno nam je drago što smo zadnjih par godina dobili šansu dokazati se na poslovima modernizacije javne rasvjetu u Pakracu i Lipiku. Danas, slične stvari radimo za Grad Novsku, Kutinu, Čazmu, Pleternicu, a predstavnike drugih gradova zovemo da dođu vidjeti kako smo to odradili kod kuće.

Rade li certificiranje i privatni vlasnici?

Rade. Natječaji su jako slojeviti i za privatne osobe i za jedinice lokalne samouprave i za industriju. Ova vrsta posla pokrenula se prije nekoliko godina i nazire se problem koji će se pojaviti u zadnjoj kariki - izvođačima. Nama će trebati tvrtke, kvalitetni izvođači koji će biti sposobni kilograme projekata koje smo pripremili pretvoriti u energetsku obnovu.

Program je u Ministarstvu i Fondu kvalitetno zamišljen: oni svakoj jedinici lokalne samouprave stavljaju na raspolaganje milijun kuna. Osim same energetske obnove oni su na taj način htjeli stvoriti i bazu kvalitetnih izvođača specijaliziranih za energetsku obnovu raširenih ravnomjerno po cijeloj Hrvatskoj. Projektanti su s tim poslom pri kraju. Lokalne samouprave isto tako. Sada će na red doći izvođači i svi oni koji se misle natjecati trebaju se za to na vrijeme pripremiti. Što je energetski certifikat i kome on treba?

Energetski certifikat za stambene građevine je dokument koji govori koliko je u jednoj godini potrebno energije za grijanje građevine iskazan u jedinici energije po kvadratnom metru stambene površine. On je potreban svakom vlasniku koji ima namjeru ulagati u nekretninu, prodavat je i od 2016. godine je iznajmljivati. Nekome tko će nekretninu samo koristiti kao do sada nije potreban tj. nije zakonska obveza.

Jedan od sastavnih dijelova certifikata, osim prikaza samog stanja, su i mjere ...10

INTERVJU

7. studenog 2014. godine • PakraËki_list

poboljšanja koje sugeriraju radnje koje treba poduzeti da se smanji potrošnja energije. Iz toga proizlazi da je energetski certifikat potreban svakome. No ideja energetskog certificiranja i energetske obnove nije u tome da svatko radi sam za sebe, nego u sklopu zajedničkog projekta u koordinaciji s lokalnom upravom i razvojnim agencijama. Upravo zbog toga nam lokalna samouprava i razvojne agencije nikad nisu bile potrebnije nego sada. Sva sufinanciranja projekata i obnove iz strukturnih fondova Europske Unije idu isključivo preko njih.

Koliko neki lokal ili proizvodni pogon može imati koristi od certifikata?

Kasno do svijesti Kasno je došla do svijesti spoznaja da potrošnja energije može znatno utjecati na cijenu nekog proizvoda, čak i u industrijama gdje je energent primarni trošak. Stoga postoji veliki prostor za uštede i poboljšanja postojećeg stanja.

Jedna od prepreka u tome je što i sami instalateri kao izvođači radova poprilično teško i s velikom inercijom usvajaju nove vještine i primjene novih znanja i tehnologija. Velika većina prisutnih izvođača radi istom metodologijom već 20-tak godina pa su i rezultati takvi. S druge strane neke tvrtke pa i na našem području, vode računa o svojim troškovima pa su nas tražile da im snimimo potrošnju energije i sugeriramo mjere radi ušteda, što je zapravo certifikat.

Može li se i kod kuće uštedjeti ako promijenimo žarulju od 60 za onu od 40 vata ili ako iskopčamo dvije od pet sijalica u lusteru?

LED žarulje već duže postoje na tržištu no do sada nisu bile cijenom prihvatljive, niti dovoljno kvalitetna zamjena za postojeće žarulje. Tek sada je kvaliteta i cijena tih žarulja došla na prihvatljivu razinu, što znači da zamjenom običnih žarulja, pa čak i štednih, možete smanjiti potrošnju energije na način da za dvije ili tri godine vratite uloženi novac u njenu kupovinu. Primjer iz mog vlastitog doma govori da je odnos cijena između LED žarulje i obične, sada upravo takav. Isto vrijedi i za razne kućanske električne uređaje. Oni su najveći potrošači električne energije, naročito ako su stari i djelomično neispravni. Sve što može uloženi novac kroz uštede vratiti kroz dvije i pol godine je izuzetno prihvatljiva investicija.

Prije ovog projekta energetske obnove obiteljskih kuća, imali smo program uvođenja alternativnih, odnosno obnovljivih izvora energije. Ovaj projekt je jako prihvaćen s više od stotinu ponuda na natječaj i u Pakracu i u Lipiku. U onom prethodnom nije bilo niti dovoljno kandidata. Zašto?

Više je razloga, a smatram da neznanje nije

među njima jer ljudi u vrijeme ove silne informatizacije vrlo brzo dođu do informacija i zauzmu stav što im je potrebno, a što ne.

Lokalno tržište nije bilo spremno isporučiti opremu po prihvatljivim cijenama, a zakonodavstvo nije bilo spremno za implementaciju kroz razne poticaje i subvencije. Bez ta dva čimbenika tržište nije bilo spremno prihvatiti novu tehnologiju. No to ne znači da je projekt zauvijek odbačen. Oni kao tehničko rješenje imaju svoje mjesto i ono će doći do izražaja u jednoj od narednih faza energetske obnove.

Kada je taj projekt započeo, ljudi su ga doživjeli više kao svojevrsno pomodarstvo nego stvarnu potrebu i zbog toga nije mogao biti masovno prihvatljiv. Kada ljudi na svojim kućama obnove fasade i sustave grijanja te srede postojeće stanje u potrošnji energije koju koriste, onda će početi razmišljati o obnovljivim izvorima kao dodatnoj uštedi u korištenju energenata. Oslari su dakle došli preko reda, oni su finale sadašnjih aktivnosti.

Naši stambeni objekti su većinom građeni sedamdesetih i osamdesetih godina s obnovom u devedesetima i uglavnom imaju loš energetski razred. Ima li smisla i ekonomske opravdanosti ulagati u njih da bi došli do energetskog B ili A razreda i da li je to uopće tehnički moguće?

Na generalnoj razini je teško nešto reći, svaki taj objekt ima svoju priču. Treba najprije vidjeti koristi li se on samo za stanovanje ili i za neke druge namjene, da li je to cjelogodišnje stanovanje ili povremeno. Mora postojati plan namjene tog objekta i cilj obnove. U vrijeme koje ste spomenuli, prilikom građenja se uglavnom računalo koliko košta izgradnja kuće ili objekta. Danas stručnjaci računaju i koliko će koštati njegovo održavanje i stanovanje u njemu. U današnje vrijeme energetskim certificiranjem dobijemo i troškove održavanja i to je taj dugoročni pogled na nekretninu koju kupujemo. Dakle logika poimanja nekretnine se promijenila i

10

ljudi to vrlo brzo uče i prihvaćaju. Što se i u kojoj mjeri isplati stoga je nemoguće reći generalno za sve već samo za neku od pojedinih nekretnina i za pojedinačne vlasnike.

Da li u sadašnjoj akciji poboljšanja energetske učinkovitosti je ljudima i dalje najvažnija fasada ili razmišljaju i o drugim elementima?

U energetskoj obnovi uvijek se kreće od vanjske ovojnice koju čine fasada, stolarija i krovište tj. potkrovlje. Najlakše je i najbrže s potkrovljem, koje je kod nas u većini slučajeva negrijani prostor. Na primjer, ako samo po cijeloj površini tavana poslažete table stiropora već ćete uštedjeti na grijanju. U pravilu fasada i stolarija idu jedno s drugim. Vanjska stolarija ipak najviše zahtjeva kvalitetan savjet stručnjaka. Besmisleno je na neku lošu građevinu postaviti vrhunski prozor jer je učinak mali pa i povrat investicije dvojben. Dakle potrebno je interakcija stručnjaka za fasade, stolariju te energetiku i samo njihov zajednički rad može dati najbolje rezultate.

Gradnja tipa „hajmo još jedan red“ više ne postoji. Sada sve mora imati logično objašnjenje zašto.

Gdje Pakrac i Lipik stoje u Hrvatskoj po pitanju učinjenog u energetskoj učinkovitosti?

Mislim da smo u prihvaćanju ovih novih trendova energetske učinkovitosti i energetske obnove iznad prosjeka i u infrastrukturi i u drugim segmentima. Vraćam se na onu priču s početka ovog razgovora: naše lokalne samouprave i prateće potporne institucije su reagirale vrlo brzo u odnosu na druge te su uspjele povući sredstava iz strukturnih fondova.

Ovih nas dana putem medija, ali i kod kuće zvone na vrata akviziteri, bombardirajući nas s ponudama da promijenimo dobavljača električne energije. Ima li među njima razlike, postoji li najbolji distributer i može li to utjecati na kvalitetu naše opskrbe?

Zanimljivo je to da kod nas svi govore i tragaju za novim kvalitetnim investitorima. Mišljenja sam da trebamo tragati za novim kvalitetnim ljudima. Ključ je čovjek, kvalitetan kadar. Gledajući to iz te perspektive teško se bilo koja nova tvrtka koja se pojavila na tržištu električne energije može mjeriti s HEP-om.

Nama su u Hrvatsku iz matičnih zemalja došle predstavničke tvrtke koje su se počele baviti opskrbom električne energije, a onda poslali na brzinu osposobljene akvizitere u naše domove da nas uvjere da su upravo oni najbolji i najjeftiniji. S druge strane HEP je u Hrvatskoj prisutan od početka elektrifikacije u Lipiku i Pakracu. Prema današnjim podacima svi ostali opskrbljivači zajedno preuzeli su otprilike pet posto tržišta HEP-a, ali su na neki način i pokrenuli ovo tržište i probudili HEP. Moje mišljenje je da je u ovom trenutku HEP najpouzdaniji s obzirom na uslugu koja se nudi kupcima.

GOSPODARSTVO 5...

7. studenog 2014. godine • PakraËki_list

Plaća ipak veća

RADNI SASTANAK PONEDJELJKOM

Sustav plaća u zdravstvu ipak vrednuje stručni stupanj obrazovanja liječnika. Osnovni koeficijent za izračun plaće liječnika specijaliste iznosi 2,027, a liječnika subspecijaliste 2,298. Razlika je bezmalo 12 posto što na osnovnoj plaći iznosi oko tisuću kuna.

Liječnik s titulom magistra znanosti ima osnovni koeficijent 2,182, a liječnik sa statusom doktora znanosti 2,279. Ovi podaci ukazuju da ako liječnik specijalista negdje na polovini radnog vijeka dosegne neku od viših stručnih statusa moći u nastavku liječničke prakse samo kroz osnovnu plaću dodatno zaraditi i više od 200.000 kuna što za mnoge nije malo novaca.

Da pakrački liječnici od stručnog usavršavanja više cijene dežurstva ukazuje i činjenica da se nitko od njih nije javio za honorarnog predavača, na pred dvije godine ustanovljenom, studiju fizijatrije u Pakracu.

Može li najavljeno zakonsko pooštravanje kriterija u pogledu stručnosti za kompliciranije zahvate i postupke ugroziti razinu zdravstvene zaštite koju će moći pružati pakračka bolnica?

Dr. Marijanović kaže da se s takvim ocjenama treba pričekati jer se čak i klinike bune protiv toga , dok kod dr. Glavića, mada raspolaže s puno školovanog kadra, određeni strah postoji. Kako nam je rekao u Požegi postojaći 31 subspecijalist je raspoređen po svim djelatnostima.

Pored toga na subspecijalizaciji je trenutno još 10-tak liječnika.

Na tom planu određeni su pomaci i u pakračkoj bolnici. Na subspecijalizaciji radiološkog ultrazvuka je dr.

Kristina Milek. Ovog mjeseca subspecijalizaciju traumatologije je započeo dr. Mario Bartol, a poziv za odobrenu subspecijalizaciju ginekološke onkologije čeka dr.

Alen Dumančić, kao i dr. Mirjana Larma koja će subspecijalizirati kardiologiju.

Sestre se više obrazuju I dok su pakrački liječnici protekla dva desetljeća malo “zaspali” u pogledu verificiranog stručnog usavršavanja, na tom planu znatno aktivniji je bio

11

Potražnja za kreditima u padu Prezentacija kreditnih programa HBOR-a te mjere za povećanje kreditne aktivnosti bila je tema 45. radnog sastanka ponedjeljkom koji je 3. studenog održan u novootvorenom hotelu Pakrac, pa je ujedno poslužio i kao prezentacija novog smještajnog i ugostiteljskog prostora. dr. sci. Senka Slivar Rendulić, jedina naša liječnica sa zdravstvenom titulom

medicinski kadar sa srednjom stručnom spremom.

Unazad nekoliko godina dvije medicinske sestre su završile fakultet sestrinstva, a 20 višu školu. Od 89 zdravstvenog kadra sa srednjom stručnom spremom u ovom trenutku je na izvanrednom studiju sestrinstva dvoje, a 19 ih izvanredno studira višu zdravstvenu školu. Sigurno je da ih motivira činjenica da zdravstvo stalno napreduje i da će biti sve više posla u prostoru između liječnika i sestre sa SSS. Osim toga i razlika u plaći između diplomirane medicinske sestre (koeficijent 1.164) i medicinske sestre sa SSS (koeficijent 1.018) je oko 15 posto što iznosi mjesečno oko 500 kuna.

Sve više se ide “profesoru” Zvanje liječnika je oduvijek imalo u društvu uzvišen status što ne čudi jer su pred pola stoljeća to bili rijetko visokoobrazovani ljudi.

U međuvremenu je znanje i obrazovanje postalo dostupnije i po stručnoj spremi su mnoga druga zvanja došli u rang liječnika. Naravno da stoga i puk od liječnika očekuje da opet iskorače. Zato ne čudi da nerijetko čujemo da netko “ide na pregled ili operaciju kod profesora” (ne liječnika) u Zagreb.

Za nadati se je da ćemo uskoro i mi u Pakracu dobiti liječnika s nastavno-znanstvenim zvanjem pa će se kod “profesora” dolaziti i u Pakrac. Ta verificirana stručnost najvažnijeg bolničkog kadra je ipak znatno važnija do toga što piše na bolničkom pečatu.

Boris Čagalj, voditelj HBOR-ovog područnog ureda za Slavoniju i Baranju predstavio je 29 različitih kreditnih programa koji oni provode sami ili uz suradnju s poslovnim bankama za velike gospodarske subjekte, izvoz i turizam, infrastrukturu, zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te za malo i srednje poduzetništvo. Naglasio je kako i u HBOR-u prisutan pad kreditnih potraživanja stoga su uveli nove mjere za povećanje kreditne aktivnosti poput nižih kamatnih stopa, privremenog produljivanja roka otplate i povećanja marže poslovnim bankama, smanjenje kamatne stope za izvoznike početnike te omogućivanje duljeg roka otplate i počeka. Čagalj je dodao kako postoji mogućnost kreditiranja i društava koja su okončala postupak predstečajne nagodbe u pokretanju novih investicija.

Prvi kontakt i dodatne informacije o mogućnostima i uvjetima kreditiranja mogu se dobiti posredstvom Poduzetničkog centra Pakrac, internetskim stranicama HBOR-a, telefonskim pozivom ili slanjem maila Područnom uredu HBO-a za Slavoniju i Baranju.

Gradonačelnik Davor Huška rekao je kako je hotel Pakrac još jedan projekt Poduzetničkog centra Pakrac i Grada Pakraca na području gospodarstva te pozvao građane i poduzetnike da ga koriste za svoje aktivnosti. Isto tako, Huška je izrazio žaljenje što ni u zadnjih mjesec dana, od zadnjeg radnog sastanka, nema pomaka u raspisivanju natječaja za europske fondove stoga svi pripremljeni projekti su za sada na čekanju.

Neki od poduzetnika imali su prilike dobiti individualni savjet oko kreditiranja, a nakon prezentacije sudionici su razgledali novouređeni hotel i ,ovog vikenda otvorenu, gradsku kavanu.

I. Milinčević

CMYK

LJUDI I ŽIVOT

7. studenog 2014. godine • PakraËki_list

12

Nada i Zlatko s unučadi na jednom od obiteljskih okupljanja: Jakov, Zlatko, Dora, Petra i Dominik

Danas je rijetko sresti osobu koja odlazi u mirovinu nakon odrađenog punog radnog vijeka.

Radi toga okolina je s razlogom nerijetko puna divljenja prema takvim ljudima. Takva rijetkost je još i veća ako čovjek može reći da je cijeli radni vijek odradio u istoj ustanovi, maltene na istom radnom mjestu. Upravo takva je profesionalna priča liječnika anesteziologa dr. Zlatka Švajgharta, sada već skoro četverogodišnjeg umirovljenika pakračke bolnice.

U prekrasnu kuću bračnog para Nade i Zlatka u pakračkoj Ulici Ivana Gorana Kovačića otišli smo s dodatnim interesom. Naime, oni nisu rođeni Pakračani, tu se “tek” nešto više od 40 godina i nitko se ne može pohvaliti da je s njima išao u školu. Malo je sugrađana koji mogu reći da su im poznavali roditelje, braću, sestre, a nitko da se s njima igrao na obali Pakre i obroncima Kalvarije. No opet je to po mnogo čemu prava pakračka priča.

Porijeklo u bogatoj njemačkoj obitelji Zlatko je rođen 1944. godine u Daruvaru. No za njegov život bitne stvari su se dogodile još ranije, tijekom 2. svjetskog rata. Naime, obitelj mu potječe iz Blagorodovca, sela kojeg su do rata naseljavali isključivo Nijemci. Zlatkov pradjed po majci Gotfried Ranzinger bio je najbogatiji čovjek u selu. Posjedovao je veliku farmu krava, mljekaru, trgovinu, birtiju. Zlatku je poznata

Nada i Zlatko početkom 70-ih godina prilikom dolaska u Pakrac

priča da ga je na stručno usavršavanje u Nizozemsku, gdje je išao gledati tamošnje modele uzgoja krava, vozio taksi. Zlatkova mama Zlatica Marija koju su svi zvali Zlata, školovala se kod časnih sestara u Grazu. I Zlatkov djed Pavao bio je među imućnijim blagorodovačkim seljacima, a tada se njihovo prezime pisalo izvorno njemački Schveighart. Zlatkov otac Ivan, mada su ga svi zvali Johan pohađao je čak i glazbenu školu u Sisku što je tada bila izuzetna rijetkost. Tako je naučio svirati violinu i trubu što će se kasnije pokazati korisnim. No kao što biva u svakom ratu, stradavaju nevini pa su komunističke vlasti bogatim seljacima, posebice ako su bile njemačke nacionalnosti, imovinu oteli, odnosno utjerali ih u kolhoze koji su ubrzo propali, ali imovina nije vraćena.

Postali smo puka sirotinja, kaže Zlatko opisujući to stanje. Radi manje teškoća u svakodnevnom životu nakon rata je netko od Zlatkovih predaka pohrvatio prezime i o tome se više u

obitelji nije pričalo. Svjedočanstva o izvornom prezimenu ostali su tek zapisana u nekim starim dokumentima.

Zlatko se rodio u Daruvaru zbog toga što su im nove vlasti ostavile kuću koju su Ranzingerovi posjedovali od ranije. Mama i tata u novoj državi su dobili posao kao trgovci, a za preživljavanje je značajan bio i dodatni prihod koji je otac ostvarivao svirajući subotom na čuvenoj daruvarskoj terasi, te nedjeljom prijepodne u paviljonu parka.

Godine 1956. su uselili u Daruvaru i u novu kuću jer su do tada stanovali kod Ranzingerovih.

Zlatko i mlađi brat Marijan koji danas živi u Varaždinu, u Daruvaru su završili osnovnu školu i gimnaziju. Zlatko je bio najbolji matematičar u gimnaziji i profesor koji mu je predavao matematiku čuvši da će Zlatko upisati medicinu je došao kod tate u trgovinu moleći ga da ga uputi na neki od fakulteta gdje se više proučava matematika. I Zlatkova želja je bilo studiranje tehnike, no roditelji su o tome imali čvrst stav i

LJUDI I ŽIVOT l juid i živ ot

7. studenog 2014. godine • PakraËki_list

DR. ZLATKO ŠVAJGHART, umirovljeni liječnik pakračke bolnice piše: Darko BARONICA • pakrackilist@gmail.com

Cijeli radni vijek na istom radnom mjestu

Sin Damir sa suprugom Martinom te kćerima Petrom i Dorom

13

otišla. Zapravo u Pakracu je prvo vrijeme boravila samo osam prijepodnevnih sati, dok je radila, a stanovala je kod sestre u Daruvaru i na posao putovala istim onim autobusom kojim i mladi dr. Švajghart.

- Toliko me brzo zapazio da me je već 29. studenog, devet dana kasnije, pratio na vlak za Viroviticu prilikom mog odlaska na praznike roditeljima u Malu Suboticu, a poslije povratka već pitao hoću li se udati za njega, prisjeća se Nada. Takva doktorova brzina i odlučnost ne čudi kada se pogledaju fotografije iz tog doba i vidi prekrasno Nadino uvijek nasmijano i veselo lice.

No, do vjenčanja se pričekalo do 1. lipnja 1974. jer je Zlatko u međuvremenu završio stažiranje i odslužio vojsku što je tada bila obveza svakog muškog zdravog državljana. Život u braku započet je u obiteljskoj kući Švajghartovih u Daruvaru, pri čemu je Zlatko bio rijetko kod kuće jer je već krenuo na specijalizaciju u Zagreb.

Sin Ivan i snaha Ljerka te unučad Zlatko, Jakov i Dominik

tako je Zlatko završio na Medicinskom fakultetu u Zagrebu jer se o drugim gradovima kao mjestu studiranja nikada nije niti razmišljalo.

Da se nije dogodio taj strašan svjetski rat i da se nisu dogodile sve one uobičajene ratne nepravde i nasilja, tko zna kakav bi bio životni put potomka ugledne i bogate seljačke obitelji iz Blagorodovca, no za pretpostaviti je da ga put ne bi nanio u pakračku bolnicu u koju je stigao u jesen 1971. godine, nedugo nakon što je diplomirao medicinu. Dobio je stažiranje u Pakracu što tada baš nije bilo tako lako i putovao svakog jutra autobusom iz Daruvara s još devet Nada i Zlatko danas daruvarskih liječnika koji su radili u pakračkoj bolnici.

I to putovanje je značajna životna priča jer je u jer pa je i logikom toga završila za građevinskog autobusu upoznao buduću suprugu Nadu. tehničara. U Čakovcu je oduvijek bila izuzetno jaka građevinska industrija, ali tri razreda građevinskih tehničara koliko je u jednoj genLjubav iz autobusa Nada je u ovom kraju jedna od rijetkih eraciji izbacivala čakovečka škola je ipak bilo preMeđimurki, rođena u Maloj Subotici 1954. go- više. Bila je toga svjesna i Nada te je prihvatila dine u skromnoj seljačkoj obitelji u kojoj je živ- ponuđen posao kojeg je dobila preko veze koju jela s još četiri sestre i bratom. Otac je, kao i mno- je činio muž starije sestre, nastanjenje u Darugi Međimurci i ostali Hrvati, popravljao kućni varu, u tada poznatom i jakom Projektnom birou budžet radom u Njemačkoj. U Čakovcu gdje je Pakrac. Tako je 20. studenog 1972. godine prvi išla u srednju školu, najjači je bio građevinski sm- put u životu došla u Pakrac. Došla i nikada nije

U startu kirurgija Stažirajući u pakračkoj bolnici Zlatko je imao obvezu proći sve odjele, no najviše se oduševio kirurgijom na kojoj su tada radila dva specijalista: dr. Ivan Opić i dr. Stjepan Benčić.

Ovaj drugi mu je bio mentor i kako Zlatko i danas kaže, drugi otac. Mada nije bio kirurg odrađivao je i manje složene kirurške poslove, nekada sam, nekada uz pomoć starijih kolega i kirurgija mu je bio izbor za specijalizaciju. No po povratku iz vojske je na kirurgiji zatekao i trećeg kirurga dr. Antuna Bujanića koji se vratio iz Norveške. Kako se je tada, prisjeća se doktor, radilo znatno manje komotno nego danas i nije se sve dodatno plaćalo, mjesta za još jednog kirurga nije bilo i na nagovor dr. Benčića prihvatio je 1974. godine specijalizaciju iz anesteziologije koja je tada bila rijetkost i u Pakracu nije bilo niti jednog specijaliste anesteziologa nego su taj posao odrađivali tehničari. Po povratku 1977. sa specijalizacije u Zagrebu bio je prvi anesteziolog u povijesti pakračke bolnice.

- Niti Požega tada nije imala specijalistu anesteziologa i slali su meni pacijente. Neke moje kolege liječnici pakračke bolnice su išli raditi do...14

LJUDI I ŽIVOT datno u Požegu. Takva je onda bila pakračka bolnica, kaže prvi pakrački anesteziolog, ilustrirajući to podatkom da je pred rat na kirurgiji radilo 7 specijalista odlično generacijski raspoređeni: stari Opić, Benčić, Bujanić, srednjaci kako su ih zvali – Ivan Marijanović, Branko Sudar, Duško Maletić i Jovo Radulović, te mladi specijalizanti Radovan Veljković i mlađi Ivica Benčić, te uz njega još dva anesteziologa.

Paralelno sa specijalizacijom tih godina su mu se dogodile još dvije važne životne stvari i to na isti datum: 1. kolovoza 1975. rodio se sin Ivan, a na njegov prvi rođendan Švajghartovi su postali pravi Pakračani – uselili su u novi stan u današnjoj u Ulici Matice hrvatske u prvoj zgradi do dječjeg vrtića. Stan je 1978. dodatno popunjen sa sinom Ivanom i bilo je jasno da će u dogledno vrijeme biti tijesan. Stoga su 1980. godine počeli graditi kuću na Lozincu. Život je u tim godinama obitelji uglavnom proticao u radu pri čemu su obadvoje bili vjerni svojim prvim radnim mjestima - Zlatko u bolnici, Nada u Projektnom birou. Zlatko je više vremena provodio u bolnici nego u obitelji i silna dežurstva i druge liječničke obveze nizu ostavljale vremena ni za što. Interesantno da iako materijalno dobro osigurani su rijetko išli na godišnji odmor na more što je u tom vremenu bio statusni simbol. Svih tih godina bili su tri ili četiri puta, a godišnje odmore su radije provodili u Međimurju gdje se ljeti okupljala Nadina obitelj raštrkana po Hrvatskoj i Europi i gdje se Zlatko dobro osjećao u živosti i jednostavnosti Nadine obitelji. Bili su česti odlasci u i Daruvar, a družili su se pretežno s kolegama s posla. Kako su rasla djeca tako je rasla i kuća u koju su uselili 1989. godine.

7. studenog 2014. godine • PakraËki_list

Kirurška ekipa u operacijskoj sali stare pakračke bolnice, (stoje s lijeva): Ivica Hađim, dr. Marijanović, dr. Opić, dr.Benčić, dr. Bujanić, dr. Švajghart, čistačica Bosa, (čuče s lijeva) sestre: Golubica Mišor, Marija Kovač, Nada Svjetličić, Ružica Bartol i Blanka Rendić

jprije završio elektrotehničku školu u Daruvaru, odnosno školovanje nastavio u Zagrebu za inženjera radiologije.

U međuvremenu je Nada više željom drugih nego svojom iz Projektnog biroa prešla raditi u državnu upravu, potom ne mijenjajući posao u županijsku odakle je kao tehnološki višak umirovljena 2010. godine. Tri mjeseca kasnije sa 66. godina života i više od 40 godina radnog staža u mirovini je otišao i Zlatko, prvi pakrački specijalista anesteziolog s maltene istog onog radnog mjesta na kojem je 1971. počeo raditi kao specijalizant. Sve promjene su zapravo posljedica stručnog napredovanja.

- Uvijek sam si razmišljao kako će to biti kada odem u mirovinu, a Nada bude ujutro odlazila na posao sama. No, dogodilo se da smo u mirovinu otišli skoro istovremeno, kaže Zlatko.

Kako reći dr. Benčiću?

Tijekom tih godina i liječničke prakse Zlatko je imao više ponuda da promijeni poslodavca i životnu sredinu. Jedno vrijeme se intenzivno razmišljalo o odlasku u Koprivnicu, bliže Nadinima i Zlatkovom bratu. Najkonkretnija je bila ponuda iz Čakovca gdje su nudili odmah i stan.

No sva razmišljanja o odlasku iz Pakraca uvijek su prekidani Zlatkovim glasnim razmišljanjima: “kako ću reći dr. Benčiću”, sjeća se Nada.

Svu udobnost života dobro uhodanoj obitelji, kao i svim Pakračanima srušio je rat koji je razdvojio obitelj. Nada je sa sinovima otišla u Međimurje, pa kasnije nakon pogibije Zlatkovog oca u prometnoj nesreći u Daruvaru. O seljenjima svjedoče sinovljeve svjedodžbe: stariji Damir je prvi razred gimnazije završio u Pakracu, pa potom dva u Varaždinu, a 4. ponovo u Pakracu. Slično je i s mlađim Ivanom koji je sedmi razred završio u Maloj Subotici, osmi u Daruvaru, gdje je nastavio i srednju školu. Zlatko je tih godina najviše živio i radio u prognanstvu pakračke bolnice u Kutini sve do njenog povratka 1996. godine u Pakrac. No obitelj stvarno više nije živjela pod istim krovom: Damir je otišao studirati u Zagreb na fakultet elektrotehnike, a Ivan je na-

14

Lijepi umirovljenički dani U mirovini nam je izuzetno lijepo. Zlatko je pronašao niz stvari za koje tijekom rada nije imao vremena. Jedna od njih je i internet, sada ima vremena i za pecanje. Sada i po dva puta godišnje idemo na more i to svima preporučam, kaže Nada.

Zlatku najviše vremena odnosi šuma. U Trojeglavi i Blagorodovcu je naslijedio nešto šume, nešto je dokupio tako da sada ima 4 jutra. Organizira i nadgleda sječenja drva za ogrjev za njihovu kuću na Lozincu, a od ove godine, nakon što je sin Ivan uselio u kuću pod Kalvarijom za useljenje je dobio peć i drva za cijelu zimu. Upravo u danu kada smo razgovarali se spremao za stručne razgovore oko pošumljavanja dijela koji je iskrčen i dilema je bila saditi hrast od žira ili pronaći sadnice.

Okućnica je izuzetno uredna s puno cvijeća, relativno velikim travnjakom na kojem raste nekoliko voćaka, te malim vrtom. To je jedan od načina da se ugodno potroše umirovljenički dani, kažu naši domaćini.

No, najveće zadovoljstvo su unuci. Stariji sin Damir, koji je unatoč prisilnom seljakanju tijekom srednje škole i fakulteta puno izbivao iz Pakraca,

neizmjerno je volio Pakrac u kojem je i u takvim okolnostima stvorio društvo i svi su u obitelji očekivali da će se s diplomom vratiti kući. No, tijekom studija se dogodila jedna Zagrepčanka Martina, a objektivno i za mladog i ambicioznog inženjera elektrotehnike, adekvatnog radnog mjesta nije ovdje niti bilo, pa je ostao raditi u Zagrebu u okviru Privredne banke Zagreb.

Damir tako danas dolazi u Pakrac mami i tati u goste zajedno s učiteljicom Martinom, ali i dvjema unukama jedanaestogodišnjom Dorom i osmogodišnjom Petrom koje jako vole doći kod djeda i bake, pa čak i ljeti na ferije kada ih baka mora obavezno voditi na bazene u Lipik.

Ivan za koga mama kaže da dugo nije znao što bi htio u životu raditi, zaposlen je kao inžinjer radiologije u pakračkoj bolnici. Snaha Ljerka je glavna sestra u bolnici, a bakino i djedovo veliko zadovoljstvo su unučad. Najstariji Jakov je ove godine krenuo u školu što je baki i djedu stvorilo nove obveze. Kada oba roditelja rade prijepodne, baka Nada odlazi pod Kalvariju spremiti ga u školu za što joj treba 20-tak minuta pješačenja pa se često sjeti vremena kada je zapostavila svoju vozačku dozvolu i znanje koje obećava sama sebi da će obnoviti, mada suprug sumnja u to. Djed Zlatko odlazi po Jakova nakon škole i dovozi ga kući baki na ručak. Za sada je baki i djedu znatno manje posla s trogodišnjim blizancima Dominikom i Zlatkom koji od ove jeseni idu u vrtić.

- Jako sam zadovoljna. Zadovoljna sam s unucima, sa sinovima, sa snahama. Obitelji se dobro slaže, rado se družimo. Bila sam sretna i u obitelji u Maloj Subotici. No uz supruga sam dobila novu krasnu obitelj, materijalnu sigurnost, kaže Nada, očigledno pričljiviji dio obitelji pri čemu joj onaj zarazni osmijeh i toplina s fotografije kada je s 19 godina došla u Pakrac ne silazi s lica. Ne čudi stoga da se mladi liječnik u samo nekoliko vožnji u autobusu na relaciji Daruvar-Pakrac prilijepio na njega za cijeli život postavši zajedno i u ružnim vremenima povijesti još jedna lijepa pakračka obiteljska priča koju vrijedi zabilježiti.

GOSPODARSTVO

7. studenog 2014. godine • PakraËki_list

15

POLJOPRIVREDA

Mehanizacija napokon u polju Vremenske prilike napokon su u prvom tjednu studenog omogućile poljoprivrednoj mehanizaciji za zađu u polja, mada je zemlja još uvijek vlažna i mekana pa ih i nadalje ograničava

zadovoljstva nema niti u pogledu vlage niti prinosa. Jedino je dobro zadravstveno stanje.

S vađenjem šećerne repe još nisu niti počeli i taj će posao ne bude li novih padalina doći na Branku Lujancu, red krajem tjedna. Zbog kašnepoljoprivredniku iz Oni veći paralelno obavljaju oba Badljevine, čak 4 poplave jnja u skidanju s polja jesenskih Bijele uvelike su otežale kultura oko 15 dana kasni i sjetposla; berbu i sjetvu.

U “ Poljoprivredi” d.d. Lipik pobrali bavljenje poljoprivredom va. Viboh procjenjuje da će im za su kukuruz s oko 70 od 120 hektara i kako je ove primarne jesenske poslove trebati još rekao direktor Željko Viboh nekog posebnog oko 15 dana lijepog vremena.

LAG “ZELENI TROKUT”

LAG mora narasti ili se nekome pripojiti Lokalna akcijska grupa (LAG) “Zeleni trokut” koju su osnovali gradovi Pakrac, Lipik i Novska mora se proširiti s novim jedinicama lokalne samouprave ili se pripojiti nekome od drugih LAG-ova.

To proizlazi iz pravila Europske Foto Compas Lipik unije da u programu sufinanciranja ruralnog razvoja kroz program Leader mogu Drugo rješenje je spajanje s nekim od okolsudjelovati samo LAG-ovi koji zastupaju in- nih LAG-ova što također neće biti jednostavno jer su svi već dovoljno veliki. terese pet jedinica lokalne samouprave.

Stoga je zaključeno da prvi kontakt u Od 65 LAG-ova u Hrvatskoj, njih 40 bit će odabrano za potporu putem mjera 19.1. i pokušaju spajanje se napravi s LAG-om 19.2. Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. “Una” koji obuhvaća jedinice lokalne Kriterija za odabir je više, no potrebno je samouprave Jasenovac, Dubicu, Sunju, zadovoljiti osnovni kriterij o pokrivenosti Dvor, Hrvatsku Kostajnicu i Majur kojima je područja pet jedinica lokalne samouprave i upućen takav prijedlog o kojim su oni trekako bi se putem mjere 19.1. mogla povući bali raspraviti na sastanku 4. studenog. sredstva od maksimalno 100.000 eura, Kako nas je izvijestio upravitelj Matek sasodnosno maksimalno 5 milijuna eura putem tanak nije polučio nikakve rezultate jer se mjere 19.2. Obje mjere financirane su iz Eu- sve članice nisu izjasnile jednoglasno o ropskog poljoprivrednog fonda za ruralni spajanju.

Stoga je za 7. studeni sazvan novi na korazvoj (EAFRD), a trebale bi se početi jem će biti prisutni i predstavnici LAG-a Zeprovoditi iduće godine.

O tome su na sastanku održanom u Lipiku leni trokut te svi čelni ljudi jedinica lokalne 27. listopada gradonačelnike Pakraca, Lipika samouprave koje čine ova dva LAG-a.

Rješenje se mora naći, smatra Matek, jer su i Novske izvijestili upravitelj LAG-a Igor Matek i predsjednik Skupštine Tomislav Baić. u igri preveliki novci koji se mogu nepovratProblem nije mali jer su sve okolne je- no povući iz Europske unije, a gašenje LAG-a dinice već uključene u neki od LAG-ova pa je ne dolazi u obzir jer bi to značilo povrat svih gotovo nemoguće naći novu jedinicu novaca kojima je Europska unija do sada fiD. B lokalne samouprave da se uključi u LAG. nancirala njegov rad.

Tomislav Strganac, vlasnik “Poljogaja” s polja skida soju koja mu je ostala na još oko 40 hektara. S berbom kukuruza još nije niti započeo jer su njive mekane i očekuje da će kombajni u polja zaći do kraja tjedna.

Priželjkuje zasijati oko 120 hektara.

Tridesetak je zasijao, 70-tak tek pripremio. I on procjenjuje da mu za osnovne jesenske radove treba još najmanje oko dva tjedna lijepog vremena. U normalnim vremenskim okolnostima poljoprivrednici bi berbe i sjetve već obavili.

D. B.

RADIONICA O SAMONIKLOM BILJU U GRADSKOJ KNJIŽNICI PAKRAC

Naše područje bogato autohtonim samoniklim biljem Predrag Livak, vlasnik OPG-a Livak iz Kutjeva, 30. listopada predstavio je na radionici „Mirisna livada“ sve blagodati samoniklih biljaka koje rastu na njegovom imanju te na koje se sve načine mogu spravljati održanoj u pakračkoj gradskoj knjižnici.

Na njegovom imanju provedeno je istraživanje gdje je pronađeno vieše od 170 vrsta biljaka od kojih je 26 zaštićeno i dvije strogo zaštićene, a upravo zbog raznolikosti i bogatstva vrsta, kako je rekao Livak, kombinacije konzumiranja tih biljaka su neiscrpne. Dvadesetak posjetitelja je moglo čuti koje čajeve je dobro uzimati kod bolesti srca i krvožilnog sustava, štitnjače ili dijabetesa. „Nijedan čaj nije škodljiv, ali svaki čaj treba umjereno konzumirati“, rekao je Livak.

Istaknuo je kako je i pakračko-lipički kraj bogat autohtonim samoniklim biljkama, a biolozima je posebno poznat po strogo zaštićenoj biljci kockavici koja najviše raste na području Gaja.

U sklopu radionice posjetitelji su mogli saznati nešto više i o hokaido bundevi, njezinom specifičnom okusu i različitim načinima konzumiranja, a uz razmjenu recepata, posjetitelji su kušali i svježe pripremljen čaj od 8 vrsta biljaka.

I. M.

KULTURA

7. studenog 2014. godine • PakraËki_list

16

POVODOM MJESECA HRVATSKE KNJIGE

Škola stripa u pakračkoj knjižnici Za dvadeset učenika 3.

Razreda pakračke osnovne škole i njihovu učiteljicu Daliborku Duchač 3. studenog održana je mala škola stripa u pakračkoj gradskoj knjižnici.

Radionicu je vodio Davor Šunk - nagrađivani dizajner, ilustrator i zaljubljenik u strip koji je djeci na zanimljiv i neposredan način objasnio što je strip, kako nastaje i kako svatko od njih može nakratko postati autor

MARTINA TERRANOVA, PROF. ENGLESKOG I FRANCUSKOG JEZIKA IZ LIPIKA

originalnog stripa. „Ova radionica svojevrsna je nagrada učenicima jer su upravo oni sudjelovali na likovnoj radionici održanoj tijekom ovogodišnjeg sajma „Slavonski banovac“, a ovo je bila još jedna u nizu aktivnosti kojima obilježavamo ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige“, rekla nam je Monika Lucić Fider, ravnateljica Gradske knjižnice Pakrac. I. M.

kaže, za nju bio logičan izbor iako prošlo dosta vremena kako ga nije koristila.

Suradnja s lipičkom udrugom hrvatsko - francuskog prijateljstva „Tri mjeseca prije diplome boravila sam u Francuskoj i radila na usavršavanju jezika, a nakon diplome 2011. godine, došavši u Lipik nisam htjela francuski prepustiti zaboravu, bilo mi je bitno da ga koristim i u maloj sredini kao što je naša pa tu i započinje moja suradnja s UdruIako na našem području francuska nacionalna manjina nije zastupljegom hrvatsko-francuskog prijateljstva Lipik na, francuska kultura i jezik našli su kada me je tadašnji gradonačelnik Antun svoju poveznicu, poštovanje, njego- Haramija pozvao i upoznao s Jacqueline vanje prijateljstava s Lipičanima te Ivezić, predsjednicom Udruge koja je iza postali dio raznolikosti i multikulsebe već imala puno iskustva u suradnji i turalnosti našeg kraja. širenju prijateljstva između Lipika i FranMartina Terranova mlada je Lipičanka koja cuske kroz organizaciju raznih humanitarnih je svoju ljubav prema francuskom jeziku i pomoći te kulturnih razmjena. kulturi uspjela oživjeti upravo u Lipiku, svom rodnom gradu. „Prvi susret s francuskim Učenje francuskog jezika jezikom imala sam sa šest godina kada sam, u Lipiku silom prilika zbog rata, bila kod tetke u Belgi- „Vođenje tečaja francuskog jezika u ji i krenula tamo u vrtić. Morala sam koliko Lipiku mi je izazov, ali i veselje. toliko savladati barem osnove, no već tada Francuski jezik je jezik diplomacije, mi se kao jezik svidio i nije mi predstavljao umjetnosti, kulinarstva, nama problem kod učenja“, počinje Martina. Vra- egzotičan, ali i težak za izgovor. tivši se u Hrvatsku, njezina obitelj odlazi u Međutim, naši ljudi su ga odlično prihZagreb gdje Martina započinje svoje prve vatili i ovo je četvrta godina održavanja tečaškolske dane, ali nastavlja i učenje fran- ja kroz koji je dosad prošlo stotinjak Lipičana cuskog jezika odnosno kreće u francusku al- i Pakračana, a od ove godine oformljena je i ijansu u Zagrebu, ustanovu u kojoj se uči napredna grupa“, naglasila je Martina. No, jezik i kultura bez obzira na dob. Treći razred priča sa francuskim ne završava na tečaju osnovne škole Martina nastavlja u Lipiku što nego je tečaj zapravo početak. Praksa znači i privremeni prekid s učenjme fran- Udruge jest da se u dogledno vrijeme osigucuskog. Martina je, završetkom gimnazije, ra i posjet nekom od gradova Francuske, naželjela upisati Filozofski fakultet u Zagrebu, jčešće prijateljskom gradu Lipika Coucy la a studij engleskog i francuskog je, kako Chateau, želeći da građani usvojeno znanje

Znanje još jednog jezika je bogatstvo čovjeka

na neki način i „ožive“ . „Zasigurno najveće postignuće Udruge, zahvaljujući Jacqueline Ivezić, je postojanje francuskog jezika kao izbornog predmeta u Osnovnoj školi u Lipiku gdje je našoj djeci ponuđena opcija koju nemaju neka djeca niti u većim gradovima, na što možemo biti ponosni“, dodala je Martina. Treća godina učenja francuskog jezika kod lipičkih osnovnoškolca rezultirala je ostvarenim brojnim kontaktima u Francuskoj, kao i prošlogodišnjem gostovanju lipičkih učenika odnosno zbora Osnovne škole Lipik na Festivalu mladih glazbenika u departmentu Aisne, njihovoj verziji županije, u Francuskoj.

Znati jezik je znati kulturu „Jezična barijera je ogromna barijera u ljudskim odnosima, ali uspostaviti prvi kontakt , barem osnovnim znanjem nekog jezika, je vrlo bitan.

Svakako je važno znati barem još jedan jezik pa i za onog koji možda nikad neće otići u drugu zemlju i govoriti ga, ali tako se upoznaje druga kultura na pravi način.

Kada govorimo jezik drugog naroda, dopiremo do njihovih emocija“, riječi su Martine koja o francuskoj kulturi govori s poštovanjem i divljenjem naglasivši kako Francuzi jako drže do svog jezika i upravo zbog toga poštuju i tuđe običaje te prihvaćaju različitost.

Barem dio onog što nam je opisala Martina, imat će prilike upoznati svi zainteresirani građani jer traju prijave na tečaj francuskog jezika koji će se održavati u Multikulturalnom centru u Lipiku jedanput tjedno u trajanju od 40 sati. Sve informacije mogu se dobiti na email udruge: crofran.udruga.lipik@gmail.com ili na Martinin broj mobitela 098/871-993.

KRONIKA

7. studenog 2014. godine • PakraËki_list

17

PROGRAM POLUDNEVNOG BORAVKA DJEČJEG DOMA LIPIK

Omogućena potpuna skrb i stručna pomoć „Zajedno pišemo zadaće, učimo i igramo se, a sve nas pazi naša odgojiteljica Danijela, reklo je osmero naših najmlađih sugrađana, učenika od 1. do 6. razreda, koji su u programu poludnevnog boravka, a koji svoje aktivnosti provode u stanu u pakračkom naselju „Jug“. „Naša grupa se zove „Leptirići“ i jako volim biti ovdje, pišemo zajedno zadaće, igramo se, ali imamo i pravila kojih se moramo pridržavati, ne smijemo biti zločesti“, rekao nam je Ivan Čatak iz Šeovice, učenik 4. razreda, a njegova mlađa sestra Matea, učenica 3. razreda, rekla nam je kako najviše voli njihovu odgojiteljicu Danijelu koja se za sve brine. Posebno ih raduje vrijeme ručka, jer kako su svi rekli, hrana je „za prste polizati“, a najviše vole temfane krumpire, ćufte i čupavce koje im spremaju kuharice Dječjeg doma u Lipiku. „Super mi je ovdje, zajedno se igramo, ali volio bih da smo više vani u prirodi“, dodao

je Antonio Malogorski, učenik 4. razreda koji je, kako je naglasio, učenik i Osnovne glazbene škole Pakrac i svira harmoniku.

Riječ je o programu koji je od ove školske godine počeo s primjenom izvan ustanove Dječjeg doma u Lipiku za čiju im je namjenu Grad Pakrac ponudio prostor, a male sugrađane obišli su 30. listopada pakrački gradonačelnik Davor Huška i njegova zamjenica Anamarija Blažević. „Djeca ovdje prije svega dobiju potpunu skrb i stručnu osobu koja vodi brigu o nji-

PREDAVANJE O MALIGNIM BOLESTIMA DOJKE

Najvažniji samopregled „Karcinom je tihi ubojica i upravo je zbog toga važna prevencija“, rekao je dr.

Ivan Marijanović na predavanju o malignim bolestima dojke koje je 28. listopada održano u gradskoj vijećnici kurije Janković.

Dr. Ivan Marijanović, govorio je o anatomiji i simptomima koje, kako je naglasio, nikada ne treba ignorirati. „Kod karcinoma najčešće nema boli što je i veliki problem kod detektiranja bolesti, ali žene bi trebale reagirati na svaku promjenu na dojci. Uznapredovali slučajevi se ne bi trebali događati u suvremenom svijetu “, rekao je dr. Marijanović. Važnost faktora rizika obolijevanja žena također treba uzeti u obzir poput rane pojave menstruacije, kasne menopauze, genetske predispozicije, debljine, pušenja te hormonske nadomjesne terapije. „Moj savjet je da nikako ne preskočite poziv na mamografiju jer se na pretragama uvijek mogu pronaći počeci bolesti koji tada najčešće završavaju s najboljim ishodom. Vrlo važan je i samopregled dojki“, dodao je dr. Marijanović.

Predavanje o malignim bolestima dojke organizirala je Hrvatska katolička udruga medicinskih sestara i tehničara kako bi obilježila listopad kao mjesec borbe protiv raka. I. M.

hovim školskim obvezama, koja će im ponuditi topli obrok i osmisliti njihove slobodne aktivnosti. Danijela Ančić-Žunić, odgojiteljica ove skupine, s djecom je cijelo vrijeme i na kraju dana, kad završe njihove aktivnosti, djecu vozi njihovim kućama.

Ovo je jedan od prvih koraka transformacije naše ustanove odnosno deinstitucionalizacije gdje će se ubuduće puno više surađivati s lokalnom zajednicom i pokušati zadovoljiti njezine potrebe“, rekao je Goran Nikles, ravnatelj Dječjeg doma Lipik.

Osim programa stalnog boravka u Dječjem domu i poludnevnog boravka, Nikles je naglasio kako imaju u planu ponuditi i nove programe, a jedan od njih bi podrazumijevao i savjetovalište te podršku za djecu i roditelje za koje imamo kompetentne stručnjake, ali za takvu vrstu aktivnosti potreban je adekvatan prostor. Davor Huška je tom prilikom ponudio na raspolaganje zgradu starog „Doma zdravlja“ u Ulici hrvatskih velikana.

Iva Milinčević

EKUMENSKI SKUP O DUHOVNOJ BRIZI U PALIJATIVNOJ SKRBI

Strah od smrti nosi volju da se ne umre Duhovnost je potreba posebno u teškim trenucima kada čovjek završava svoj životni put, rekli su sudionici ekumenskog skupa o duhovnoj brizi u palijativnoj skrbi održanog 24. listopada u konferencijskoj dvorani „Quella“ Bolnice Lipik. „Pristup umirućem pacijentu se promijenio, nekada su medicinske sestre prolazile pokraj sobe pacijenta na umoru i ulazile kad bi pacijent već preminuo. Danas više nije takva praksa, a naš palijativni tim želi omogućiti da osoba umre dostojanstveno i nikako da u tom trenutku bude sama“, rekla je u uvodnom govoru Ljerka Pavković, tajnica Palijativnog tima „LiPa“.

Ispred Udruge narodnog zdravlja Andrija Štampar predavanje je održao dr.

Ivan Vukoja objašnjavajući da je logoterapija bolna istina, pacijent u svom najtežem stanju traži smisao, istinu, lijepu riječ i to mu treba omogućiti“, rekao je dr. Vukoja.

O duhovnosti naspram eutanazije u palijativnoj skrbi govorio je Đorđe Teodorović, pakrački paroh Srpske pravoslavne crkve, naglasivši kako je na-

jveća posljedica današnje suvremene medicine uvjerenje da možemo imati kontrolu nad ljudskim životom, a kršćanska etika nam govori da život poštujemo od začeća do medicinske smrti.»

Sudionicima skupa obratio se i Mirče Manavski, pastor Baptističke crkve Pakrac rekavši kako smo u današnjim vremenima zaboravili na duhovnu snagu koja može podignuti fizičko tijelo iz teške situacije. „Uvjeren sam da, kada bismo više vremena posvetili duhovnoj snazi, mnogih bolesti ne bi niti bilo,» rekao je pastor Manavski.Skup je završio predavanjem dr. Gorana Sarajlića, predsjednika Palijativnog tima „LiPa“ koji je istaknuo kako najjači ljudski strah, strah od smrti, nosi jednaku snažnu volju da se ne umre.

I. M.

KALENDAR NAJAVE DOGAĐANJA studeni 2014.

7.

KUGLANJE - U sklopu 8. kola 3. HKL – zona Požega na pakračkoj kuglani s početkom u 17,30 sati sastat će se Papuk i Lipik 1974.

8. KUGLANJE - U sklopu 8. kola 3. HKL – zona Požega na pakračkoj kuglani s početkom u 17,30 sati sastat će se Sloga Prekopakra i Elektra Požega.

10 - 15. TJEDAN OTVORENIH VRATA KNJIŽNICE – U sklopu ove manifestacije koji provodi Knjižnica i čitaonica Pakrac, u Mjesecu knjige građani se mogu učlaniti u knjižnici uz plaćanje članarine od samo 25 kuna, vratiti knjigu i audiovizualnu građu bez naplate zakasnine te besplatno korstiti internet.

11.

7. studenog 2014. godine • PakraËki_list

18

vremenske prilike «Čak 11,3 stupnja C je izmjereno 4. studenog u jutarnjim satima, odnosno 20,1 istog dana u 14 sati što je vrlo neuobičajeno za studeni“, rekao je Josip Benković, lipički meteorološki motritelj.

Zadnjih osam dana listopada i početak studenog obilježilo je vrlo suho i toplo vrijeme bez oborina na dva slaba jutarnja mraza. Najniža jutarnja temperatura u listopadu zabilježena je 27. i iznosila je -0,5 C. Prosječna jutarnja temperatura od 24. do 31. listopada bila

je približna jesenskim i iznosila 3,1 C dok je prosječna dnevna bila 10,9 C, a u toku listopada palo je ukupno 109,1 litara kiše po četvornom metru.

Na početku studenog porasle su temperature tako da je u prva četiri dana mjeseca prosječna jutarnja temperatura bila 4,5 C, a prosječna dnevna 15,7 C. „Vremenske prilike se i dalje neće znatno mijenjati do kraja tjedna te možemo očekivati suho i toplo vrijeme uz neznatne oborine“, rekao je Benković. I. M.

ZBOG BOLESTI PREDAVAČA

Otkazana konferencija o otpadu

NOGOMET 4. HNL - S početkom u 14 sati na Gradskom stadionu u Pakracu će biti odigrana utakmica 14. kola 4. Hrvatske nogometne lige NK Hajduk – NK Vutek-Sloga Vukovar.

Najavljena konferencija o odvojenom sakupljanju otpada, koja se trebala održati 31. listopada u Poduzetničkom centru Pakrac otkazana je zbog bolesti talijanskog predavača.

12.

Kao novi termin održavanja najavljen je 12. prosinca u 10 sati u Poduzetničkom centru Pakrac. I. M.

KONCERT - U koncertnoj dvorani Osnovne glazbene škole Pakrac bit će održan koncert Trio Orlanda (glasovir, violina i violončelo) s početkom u 18,30 sati. Koncert se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture.

14. KUGLANJE - U sklopu 9. kola 3. HKL – zona Požega na pakračkoj kuglani s početkom u 17,30 sati sastat će se Pakrac i Monte-mont iz Osijeka.

15. KUGLANJE -

U sklopu 10. kola 2. HKL istok na pakračkoj kuglani s početkom u 17,30 sati sastat će se Papuk i Lipik 1974.

ŠOKAČKO SIJELO KUD „Seljačka sloga“ Prekopakra, pod pokroviteljstvom Grada Pakraca, obilježava 85 godina postajanja, te održava 4. Šokačko sijelo. Program započinje u 19,00 sati u Češkom domu Prekopakra.

Osim domaćina, KUD-a „Seljačka sloga“ Prekopakra, nastupiti će i gosti KUD Dragalić iz Dragalića. “Šokačko sijelo” je kulturno-umjetničko večer, odnosno glazbeno-folklorna manifestacija koja se temelji na kulturno-povijesnoj baštini i očuvanju tradicije

16. HUMANITARNI KONCERT -

U Hrvatskom domu “Dr. Franjo Tuđman” s početkom u 18 sati bit će održan humanitarni koncert “Hrvatska za Ukrajinu - Zajedno smo!” kojeg organizira Udruga ukrajinsko-hrvatskog prijateljstva Lipik, a prihod od ulaznica i prodaje suvenira prikuplja se za pomoć Ukrajini i ukrajinskom narodu.

ČLANOVI PD “PSUNJ” POHODILI NAJVIŠI SLAVONSKI VRH

I Pakračani “gledali s vrha” Brezovog polja Članovi PD Psunj iz Pakraca njih 16, zajedno s još stotinjak planinara, članova ostalih društava, pohodili su ove nedjelje najviši vrh Slavonije, Brezovo Polje (985m).

Domaćin i organizator ovog 3. po redu pohoda bili su planinari HPD “Strmac”, a povod ovoj maloj ekspediciji bila je 80. godišnjica postojanja ovog društva. Za put do vrha od polazne točke - planinarskog doma Strmac, tre-

FORUM ŽENA SDP-A

Mihajla Pavković predsjednica Na izbornoj skupštini Foruma žena Županijske organizacije SDP-a Požeško-slavonske županije održanoj 24. listopada a u Požegi za novu predsjednicu izabrana je Pakračanka Mihajla Pavković.

balo im je nešto više od dva i pol sata, rekao nam je Zoran Milaković, jedan od sudionika pohoda i član PD “Psunj” iz Pakraca.

Di. K.

Za potpredsjednicu izabrana je Martina Vlašić iz Požege dok su u Predsjedništvo izabrane i članice Foruma žena SDP-a s našeg područja; Ivana Smola, Đurđica Škrlin te Daliborka Ciganović.

I. M.

SPORT

7. studenog 2014. godine • PakraËki_list

19

4. HNL – ISTOK

Za sami vrh nedostaju gostujući bodovi Golovima Darka Kovačića i Gorana Andričića Hajduk je 2. studenog na gradskom stadionu u 12. kolu 4.

HNL – istok pobjedio osječki Vodovod Grafičar s 2:1. Ovom pobjedom Hajduk je ostvario napredak na tablici za dva mjesta i sada je petoplasirani s 20 bodova.

Hajuk je ponovo počeo utakmicu vrlo dobro i već u 8. minuti Kovačić je postigao gol glavom. Dobra igru Hajdukovaca rezultirala je novim zgoditkom u 30. minuti kada je Andričić odličan centaršut Kovačića pospremio u mrežu. Do kraja poluvremena bilo je još nekoliko izglednih prilika koje su ostale neiskorištene.

U drugom poluvremenu na teren je izašla neka nova ekipa Hajduka. Nakon početne stative Andričića “hajdukovci” su teren i inicijativu posve prepustili gostima odigravši najlošije ovojesensko poluvrijeme u Pakracu. No i to je gostima bilo dovoljno tek za smanjenje vodstva do kojeg je došlo u

dukovoj igri jer je ona loša 60. minuti pa su sva tri boda bila samo kod Jadrana iz ostala u Pakracu, pri čemu je Gunje (0:3) već u činjenici da Hajduk u završnici imao još i u onako malobrojnom dvije vrlo izgledne prilike. igračkom kadru radi privatVikend ranije Hajduk je nih obveza i posla Hajduk regostovao u Boboti kod ekipa dovito gostuje u nekompletBobota-Agram i vratio se ponom sastavu, što uz već ražen 2:1 nakon što je poluprisutne povrede i kartone vrijeme završilo vodstvom od primorava trenea Slavka Vu1:0 pogotkom Ivice Šugića. jića da “izmišlja” sastav.

Za plasman u sam vrh HajDo kraja prvenstva Hajduk duku nedostaju bodovi s gosće u goste u Sl. Brod ekipi tovanja. U dosadašnjih 6 gosDarko Kovačić Livi-Željezničar koja je 12. na tujućih utakmica “hajdukovci” su se neporaženi vratili dva puta; u tablici sa zaostatkom od 7 bodova u odnosu četvrtom kolu protiv Vihora iz Jelisavaca ka- na Hajduk, te posljednjem Otoku. To su, da je utakmica završila 3:3 te u šestom kada posebno posljednje kolo u Otoku, prilike za su odigrali 2:2 u Slavonskom Brodu kod prve gostujuće pobjede koje bi omogućile uvjerljivo vodeće Marsonije. Mada je u ulazak u sam vrh. Mada trenutno peto nekoliko utakmica Hajduk bio na pragu mjesto je plasman koji su ljudi uključeni u prve gostujuće pobjede upravo utakmica Hajduk prije početka natjecanja u višem kod vodećeg je pokazatelj da Hajduk može rangu plasman koji su priželjkivali samo naD. B. u gostima do bodova. Nije problem u Haj- jveći optimisti.

PIONIRI HAJDUKA

Pobjeda u jesenskom derbiju lige Stariji pioniri pakračkog Hajduka (U14) su u jesenskom derbiju lige na pakračkom stadionu pobjedili vršnjake požeške Slavonije s 2:1 (0:0).

Ne bude li u tri preostale utakmice nekih iznenađenja ova pobjeda bi mladim Hajdukovcima mogla donijeti titulu jesenskog prvaka 1. kvalitetne lige mladeži – istok.

Hajduk je poveo u 38. minuti golom Adriana Grgića, no toliko željeno vodstvo je trajalo samo dvije minute. U 65. minuti nakon prekršaja nad Frankom Zandonom iz jedanaesterca je za končanih 2:1 zgoditak postigao Filip Dietzman.

Utakmicu je došao gledati i sportski direktor nogometne škole zagrebačke “Lokomotive” što bi moglo značiti da će se i ovaj klub uključiti u potjeru za talentiranim pionirima Hajduka od kojih neki na proljeće završavaju osmi razred i idealni su za odlazak u veću sredinu i klub.

U kategoriji mlađih pionira (U12) igrači Slavonije pobijedili su s 3:0.

SASTAV U 14: Jukan, Vuić (od 67. Anić), Krpan (od 47. Zec), Keć, Kaćer, Grubišić, Jošćak, Zandona, Dietzman, Grgić, Demiri, trener Ljevaković. D. B.

PRETKOLO DRŽAVNOG KUPA ZA STARIJE PIONIRE

Osječani bolji od Hajdukovaca Ekipa nogometne škole Krpan Babić iz Osijeka s viskih 5:1 (3:1) pobijedila je u Pakracu 5. studenog u 1. kolu dražavnog kupa HNS pionire (U14) Hajduka.

NEOBIČNI GOLOVI NA JUNIORSKOJ UTAKMICI

Iskazao se trener U utakmici juniora (U18) koja je igrana 26. listopada u Velikim Zdencima između Zdenke i Hajduka postignuta su dva neobična gola.

Početkom drugog poluvremena kod rezultata 1:0 za domaćina igrač Hajduka Luka Visković je uočio da je protivnički igrač nakon jednog duela ostao ležati na travi. U želji da mu se ukaže pomoć sa klupe Visković je loptu lagano uputio na stranu.

No, prije nego što je prešla aut liniju prihvatio ju je protivnički igrač i pored igrača Haj-

Jedini gol za Hajduk je postigao Tvrtko Krpan.

Istu ekipu mladi Hajdukovci su jesenas u prvenstvu u Osijeku pobijedili s 3:2. No, na ovoj utakmici zbog bolesti je nedostajalo nekoliko igrača, a preostalima, možda i zbog važnosti jer se kup igra na ispadanje, ništa nije polazilo za nogom te su pretrpjeli neočekivano visoki poraz.

D. B. duka koji su stali, postigao gol za vodstvo domaćina od 2:0. Nekorektan postupak svog igrača odmah je ispravio trener domaćina i naredio svojim igračima da mirno stoLuka Visković je dok igrači Hajduka izvedu centar i dopuste postizanje gola kojim je anulirano povećanje vodstva postignutog na nekorektan način. Tako je Visković neometan prošetao s centra do gola i smanjio vodstvo domaćina na 2:1. Isti igrač je do kraja utakmice postigao još 3 gola i preokrenuo rezultat na 4:2 za Hajduk.

D. B.

SPORT

7. studenog 2014. godine • PakraËki_list

20

OSVRT NA ZAVRŠETAK NATJECANJA U ŽUPANIJSKIM LIGAMA

Od rezultata važnije da selo ima klub Nakon 9 kola 26. listopada završeno je natjecanje u 2. odnosno 3. županijskoj nogometnoj ligi. One su utoliko značajne jer se najveći dio nogometnih klubova s našeg područja, zapravo svi osim Hajduka, natječu u njima.

U 2. županijskoj ligi Croatia iz Donje Obriježi je već starosjedilac, godinama se natječe u toj ligi uvijek krečući u sezoni s nekim ambicijama prema gornjem dijelu tablice. I ove jeseni je nakon solidnog starta obriješki ligaš je završio na nezadovoljavajućem 8. mjestu u konkurenciji 10 klubova. Međutim u tome nema ništa loše. Tu su gdje jesu, odigrali su sve utakmice, kao cilj plasman u viši rang nisu niti imali, i njihova osnovna funkcija rekreacija dijela stanovništva tog bazena kada su u pitanju igrači, odnosno zabava za cijeli bazen kada je u potanju je publika je ispunjen. Dodatni plus je u činjenici da imaju mlađe selekcije pionira, djecu do 14 godina starosti koji se nalaze u vrhu svog natjecanje je ostvaren. Dio središnjeg seoskog prostora oko nogometnog igrališta je uredan, svakog drugog vikenda iz Obriježi i okolnih sela dođe i po 200, 300 gledatelja. Dvostruko više nego u Pakracu.

U istoj situaciji je i Dobrovac. Novajlija koji je lani došao iz nižeg ranga je mjesto više iznad Obriježi i s 13 osvojenih bodova može se reći da je već sada riješio pitanje opstanka. Nerealnih ambicija od prije par sezona kada su gostovali u 1. županijskoj ligi su se riješili. Pionirska momčad plasirana je u vrh tablice iste lige i ukazuje da nisu zanemarili taj segment i dodatno opravdava postojanje kluba. Jednako kao i kod Obriježi, igračima pruža značajan oblik rekreacije, a publici svake druge nedjelje kakvu – takvu zabavu. I tu je u funkciji jedan značajan seoski objekt solidnog izgleda pa sve u svemu opravdavaju, kao i u Obriježi,

ZAVRŠENA MOTOCROSS SEZONA

Novac prepreka u natjecanju Završena je ovogodišnja motocross sezona u Hrvatskoj u kojoj su se pakrački motocrossisti ponovo dokazali kao organizatori i suci, a zbog manjka novčanih

nekoliko desetaka tisuća kuna koje godišnje lokalni proračun troši na njihovo postojanje.

Lipik “uljez” u 3. ligi U 3. županijskoj nogometnoj ligi, egzistiraju klubovi bez ikakvo nogometne ambicije i definiranog plana rada, a kamoli razvoja što dokazuje činjenica da ne moraju imati niti minimum mlađih kategorija, kao niti definirane uvjeta za bavljenja ovom aktivnošću.

Dovoljno je dobra volja koja često ne mora biti niti dostatna za završetak natjecanja.

Od ove jeseni u tom neambicioznom nogometnom društvu je izuzetak NK “Lipik 1925”, još lani ugledni nogometni državni trećeligaš koji je uslijed financijske nediscipline kažnjen prebacivanjem u ligi iz koje se ispada “u potok”. Oni su očekivano rezultatski prošetali kroz ligu ostvarivši stopostotni učinka uz impozantnu gol razliku. Pred njima je još najmanje dvije godine odrađivanja kazne boravka u za njih nedostojnim ligama. Kako je nogomet najdemokratskija stvar u hrvatskom društvu o kojoj imaju svi mišljenje, tako se i ocjena kako Lipik troši godine kazne razlikuje. Čelnicima kluba je vjerojatno dragocjeno saznanje da više gledatelja dolazi gledati domaće nogometaše u “ligi iz potoka”,

sredstava izostali su natjecateljski rezultati.

Najbolji rezultat u ovogodišnjoj sezoni ostvario je od članova Moto kluba Pakrc-Lipik Grubišnopoljčanin Luka Papak koji je u posljednjoj utreci voženoj 26. listopada u Gornjim Petričkama kod Ivanjske osvojio drugo mesto u RH u supercrossu.

Kako je riječ o vrlo skupom i zahtjevom sportu uslijed nedostatka novaca pakrački motocrossisti su vozili vrlo rijekto, uglavnom u utrci “Bljesak” voženoj početkom svibnja na stazi na Matkovcu. Stoga su u ukupnom poretku zuzeli 8. mjesto u konkurenciji 15

nego strane poluprofesionalce u nekoj isto tako kvazi poluprofesionalnoj ligi, koja ima oznaku 3. ranga kvalitete.

Drugoplasirana momčad 3. Županijske lige je badljevački Dinamo. Klub s dugogodišnjom tradicijom i lani je bio na korak do odlaska u viši rang, ali prilika je ostala nerealizirana.

Materijalni uvjeti postoje, klub je geografski smješten tako da nema susjeda koji mu smeta i dojam je da samim Badljevčanima je ovaj rang sasvim dovoljan da ispoljavaju svoje rekreacijske ambicije koji ih ne tjera na ozbiljniji rad.

Prekopakranska Slavonija je u drugačijoj poziciji. Oni u svemu, ne samo u nogometu, žele biti zasebno mjesto, a riječ je zapravo o pakračkom predgrađu koje će u svemu pa i u nogometu ovisiti, najvećim dijelom o kadru koji trenutno nije Pakracu potreban, ili pak o igračima kojima je četiri ili pet nogometnih aktivnosti tjedno previše. Uvijek je prisutna ambicija, ali sezonu završavaju konstatacijom da je uspjeh što su odigrali sve gostujuće utakmice. Pri tom je svaki osvojen bod uspjeh i teško da će se tu išta promijeniti i narednih godina.

Klub iz Poljane godinama je bio jedini nogometni klub najzapadnijeg dijela naše županije. No osvojeni bodovi su do ove godine bili prava rijetkost, ali su ih ove jeseni već nanizali 12. Problemi s gostovanjem na kojem je često upitno bilo hoće li uopće biti dovoljno ostavljali su dojam da su vječito pred gašenjem. Sada to kao da nije upitno. U takvoj atmosferi u susjedstvu je oživjela nakon više godina i NK Jovača iz Marina Sela i naravno da je u nogometnim klubovima njeno pojavljivanje izazvalo skepsu. Uspjeh će biti ako obadva ova kluba iz tog dijela županije završe sezonu, a osvojeni bodovi, kojih na kraju jeseni Jovača ima jedna, biti će dodatna premija i poticaj. D. B. klubova, a pojedinačno najuspješniji je bio Luka Papak. Vozili su još Marko Martinelli, Davor Lenče i Darko Novaković.

U pojedinačnom poretku B-liga klasa 250 Papak je 4. U konkurenciji veterana A Dražen Novaković je 6. U klasi B-Open Martinelli je 11, a Davro Lenče koji je vozio samo pakračku utrku 31.

Da su pakrački motocrossisti i dalje značajan organizacijski dio motocrossa u Hrvatskoj ilustrira i podatak da su i posljednju utrku ovogodišnje sezone, prvenstvo RH u supercrossu sudili pakrački suci Branko Majstorović i Davor Gumbarević. D. B.

SPORT INFO NOGOMET 4. ŽNL SKUPINA ISTOK 11. kolo BOBOTA : Bobota Agrar - Hajduk 2:1 (O:1) strijelac Ivica Šugić 12. kolo: PAKRAC: Hajduk – Grafičar Vodovod Osijek 2:1 (2:0) strijelci Darko Kovačić i Goran Andričić Za Hajduk su igrali: Za Hajduk su igrali: S. Matijašević, Komljenović, Baškiera, Kaurin De. Kovačić, Milutin, Zec, T. Mijić, Andričić, D. Kovačić, F. Matijašević, Prohaska, Giacometti, Šugić, Jirasek, Krenek, trener: Slavko Vuić RASPORED 13. kolo: SL. BROD: Livada Željezničar Hajduk 14. kolo: PAKRAC: Hajduk- Vuteks Sloga Vukovar

MLAĐE KATEGORIJE HAJDUKA JUNIORI (U18) 1. ŽNL Bjelovar VELIKI ZDENCI: Zdenka 91 – Hajduk 2:4 (1:0) strijelac: Luka Visković sva 4 1. KVALITETNA LIGA MLADEŽI PAKRAC: U12 Hajduk- Slavonija 0:3 U14: Hajduk - Slavonija 2:1

7. studenog 2014. godine • PakraËki_list

KONA»NE TABLICE Slobodna Slavonija 4. REGIONALNA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

Marsonija 12 Bedem 12 Metalac 12 Čepin 12 HAJDUK 12 Zrinjski 12 Bobota Agr. 12 Mladost (C) 12 Jadran 12 Vuteks 12 GrafiËar 12 Livada Æelj. 12 NA©K 12 Vihor 12 GraniËar 12 Otok 12

9 9 8 7 6 6 5 5 5 5 4 3 4 2 3 1

2 0 0 0 2 1 3 3 1 0 1 4 1 5 2 3

MÆNL

1 3 4 5 4 5 4 4 6 7 7 5 7 5 7 8

30:7 31:12 30:17 21:16 24:18 18:16 16:13 18:23 18:17 14:25 26:26 19:21 16:26 13:21 14:24 7:33

29 27 24 21 20 19 18 18 16 15 13 13 13 11 11 6

2. ÆUPANIJSKA LIGA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

Omladinac 9 JakπiÊ 9 Kamen 9 Sulkovci 9 Dinamo (R) 9 Graničar 9 DOBROVAC 9 CROATIA 9 H. dragovolj. 9 BSK 9

8 6 5 5 4 4 4 2 2 1

0 2 0 0 1 1 1 2 0 1

1 1 4 4 4 4 4 5 7 7

24:5 22:4 24:24 18:18 21:15 17:13 7:14 10:17 11:23 8:29

24 20 15 15 13 13 13 8 6 4

3. ÆUPANIJSKA LIGA

2. ŽUPANIJSKA LIGA 9. kolo (posljednje jesensko) ČAGLIN: Omladinac Croatia 5:0 VETOVO: Kamen – Dobrovac 1:0 *U konkurenciji pionira Dobrovac je treći s 19 osvojenih bodova koliko ima i četvrtoplasirana Croatia.

3. ŽUPANIJSKA LIGA 8. kolo (posljednje jesensko) BADLJEVINA : Dinamo – Lipik 1925 1:5 MARINO SELO: Jovača – Parasan 1:1 OVČARE: Ovčare – Poljana 1:5

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

LIPIK 1925 DINAMO Parasan GraniËar (B) POLJANA SLAVONIJA Eminovci OvËare JOVA»A

8 8 8 8 8 8 8 8 8

8 5 5 4 4 3 2 1 0

0 1 1 1 0 2 1 1 1

0 2 2 3 4 3 5 6 7

24 16 16 13 12 11 7 4 1

RUKOMET MEĐUŽUPANIJSKA RUKOMETNA LIGA BJELOVAR 4. kolo: ČAZMA: Čazma – Lipa 32:30 Lipa: Papušek, Hlapović 9, Petrović, Hihlik 3, Gamberger 4, Bartoluzzi 2, Škrnjug 1, Šimala 5, Macura, Zdjelarić 1, Biondić i Pleša 5.

RASPORED 5. kolo: PAKRAC: RK “Lipa” – RK Bjelovar 2

KUGLANJE 2. HKL 6. kolo: KK Pakrac- KK Donji Andrijevci 6:2 (3234:3207) KK Pakrac: Juranović 563, Major 454, De

21

Zan 549, Gnezda 574, Štor 541 Pierobon 553 *Na tablici KK Pakrac je 5. sa sedam bodova RASPORED 7. kolo: KUTJEVO PPK Kutjevo – Pakrac 8. kolo: PAKRAC: PakracMonte Mont Osijek Davor Štor

3. HRVATSKA KUGLAČKA LIGA ZONA POŽEGA 7. KOLO Slavonski Banovac – Papuk 3:5 (3120:3183) Slavonski banovac: Marin 549, Štampf 539, Rendić 502, Petrovečki 537, Lepka 205, Belac 162, Luksetić 309, Jirasek 317 Papuk: Špelić 496, Turković ml. 516, Popović 537, Major 525, Karačić 567, Turković st. 542 Lipik 1974 – Lokomotiva Sl. Brod 6:2 (3156:3097) Lipik 1974: Major 541, Šubert 538, Tušim 527, Hormot 485, Zandona 525, Slijepčević 540 Zvečevo Požega – Sloga 2:6 (2958:3069) Sloga: Juranović 489, Kozić 535, Katalinić 525, Pavković 465, Rebrović 552, Špelić 503 *Kod poretka igrača i dalje je odličan Žarko Štampf iz Slavonskog banovca koji se s prosjekom od 552 srušena čunja nalazi na 3. mjestu.

RASPORED 8. kolo 7. i 8. studenog: Papuk – Lipik 1974 , Croatia - Slavonski banovac, Sloga” Elektra”Požega, 9. kolo 14. i 15. studenog: Slavonski Banovac – Nove nade, Nova Gradiška Papuk, Brod - Lipik 1974, Lokomotiva – Sloga Vito Juranović

TABLICA - ZONA POŽEGA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

N. Gradiška PAPUK LIPIK 1974 Elektra Brod Croatia SLAV. BANOVAC Lokomotiva SLOGA Nove nade Hvidra PŽ Požega Hrast Zvečevo

7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7

6 5 5 4 4 4 4 3 3 2 2 2 2 0

1 0 0 1 1 0 0 1 0 1 0 0 0 1

0 2 2 2 2 3 3 3 4 4 5 5 5 6

13 10 10 9 9 8 8 7 6 5 4 4 4 1

OGLASI / SJEĆANJA

7. studenog 2014. godine • PakraËki_list

SJE∆ANJE

SJE∆ANJE

na

na našeg dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

TUÆNO SJE∆ANJE na hrvatskog policajca

BRANKA RO»EKA 5. 9. 1991.

26. 11. 2014.

BOGUMILA ROHANA

15. 11. 1991.

15. 11. 2014.

9. 11. 2013.

9. 11. 2014.

Prolazi vrijeme, a bol i tuga ostaju. S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

Tvoji najmiliji

S tugom u srcu ostao si u sjećanju tvojim najmilijima.

Počivaj u miru Božjem!

Supruga Ivana, sin Drago i kÊerka Slavica s obiteljima

PO»IVAO U MIRU BOÆJEM! DJELATNICI MUP-A RH, POLICIJSKE UPRAVE POÆE©KOSLAVONSKE, POLICIJSKE POSTAJE PAKRAC

IZRADA SVIH VRSTA FASADA vl. Zlatko ViskoviÊ,

tel. 034/411-959, 098/173-7718, Pepe Polaka 25, Pakrac • e-mail: zlatko.viskovic@po.htnet.hr

- unutarnje æbukanje (filcano, gletano) - povoljne cijene - plaÊanje prema dogovoru

w ww. f a s a d e - vi s k o vi c . h r

STJEPANA IVI»EKA

22

KOMPAS

7. studenog 2014. godine • PakraËki_list

23

MATI»NI UREDI

TUÆNO SJE∆ANJE

TUÆNO SJE∆ANJE

rođeni • vjenčani • umrli

na voljenog supruga i tatu

PAKRAC

JOSIP LAU»AN

ROĐENI: IVANO Novoselac, Ksenije i Zdravka iz Pakraca; LAURA Kajzogaj, Angjeline i Stjefena iz Pakraca.

VJENČANI: Dragana Vranešević iz Gaja i Zoran Ančić iz Prekopakre; Ivana Bičak iz Dežanovca i Marko Vinkler iz Prekopare.

UMRLI: Pejo Pranjić (77) iz Pakraca; Stipo Trbara (60) iz Pakraca; Ivanka Hrgar (78) iz Malog Banovca; Ana Popov (77) iz Pakraca.

STJEPANA BELOBRAJDI∆A 9. 11. 2012. - 9. 11. 2014.

10. 11. 2008.

10. 11. 2014.

Prolazi vrijeme, a bol i tuga ostaju. S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

S ljubavlju Ëuvamo uspomenu na tebe.

Supruga Slavica, sinovi Drago i Æeljko s obiteljima

Tvoja tugujuÊa supruga, kÊerka Biljana i sin Stevo

TUÆNO SJE∆ANJE

SJE∆ANJE

na

ANDRIJA HA–IM

LJUBANA PAVKOVI∆A

27. 10. 2010. - 27. 10. 2014.

1. 11. 1990.

1. 11. 2014.

Supruga Katarina

LIPIK ROĐENI: IVANO Takač, Željke i Josipa iz Gaja.

UMRLI: Bosiljka Todorović (86) iz Japage; Đuro Šurkalović (65) iz Lipika.

SLOBODNA RADNA MJESTA (HZZ) • Gamauf d.o.o. traži dva ekonomista računovodstva i knjigovodstva na određeno.

• Autoškola Sport, traži instruktora vožnje B kategorije na određeno.

AUTOBUSNI KOLODVOR PAKRAC tel. 411-344 (vrijedi od 8. rujna) POLASCI IZ PAKRACA RADNIM DANOM ZAGREB 6:50 BEOGRAD 16:00 (petkom) BANJA LUKA 14:30 (ponedjeljkom, srijedom, petkom) NOVSKA 6:50 DARUVAR 6:50, 7:11, 12:15 13:05, 13:40, 14:50, LIPIK 6:35, 6:50, 12:20 (neparni tjedan),12:50 (parni tjedan) 13:40,14:50,15:10, 19:44, 8:00, 11:05 (Ëetvrtkom) DOBROVAC 6:50, 15:10, 19:44, KUKUNJEVAC 15:10, 19:44, POLJANA - M. SELO 15:10,19:44 »AGLI∆ 14:50 POÆEGA 6:35 (ponedjeljkom); 14:00 (ponedjeljkom); 14:45 (petkom) 19:20 (petkom) KAPETAN POLJE 11:15, 13:10, 4:50 ©EOVICA 13:05 ©UMETLICA 14:00 BU»JE - GLAVICA 14:00 ((Ëetvrtkom) POLASCI IZ PAKRACA SUBOTOM BANJA LUKA

14:30

POLASCI IZ PAKRACA NEDJELJOM ZAGREB 15:15 POÆEGA 8:00 BEOGRAD8:00 BANJA LUKA 14:30

Radno vrijeme blagajne od 7 - 15 sati

Prolaze 24 godine od kako te nema. Ostala sam sama, tuæna, æalosna i bolesna. Ljubane, kad bi znao kako mi nedostajeπ...

SjeÊa te se tvoja Dara i djeca.

Tvoji najdraži: supruga Darinka, sinovi Milutin i Rade, snahe, unuke i sestre

NOVI TELEFONSKI BROJEVI U POSLOVNICI FINE PAKRAC

DOLASCI U PAKRAC RADNIM DANOM ZAGREB 16:40 BEOGRAD13:30 - petkom BANJA LUKA 9:10 (ponedjeljkom, srijedom, petkom) NOVSKA 16:40 DARUVAR7:49, 12:30, 13:40, 14:44, 14:45, 19:44 LIPIK 6:50, 7:11, 12:10 DOBROVAC 6:50, 12:10 KUKUNJEVAC 6:50, 12:10 M. SELO - POLJANA 6:50, 12:10 POÆEGA 7:00 (ponedjeljkom),16:30 (ponedjeljkom), 16:30(petkom) KAPETAN POLJE 7:43, ©UMETLICA 7:13 BU»JE - GLAVICA 7:13 (Ëetvrtkom) ©EOVICA 7:49 DOLASCI U PAKRAC SUBOTOM BANJA LUKA

9:10

290-980 290-981 290-982 290-983 290-984 290-985 290-986 290-988 290-989

bezgotovina Zrinka Hodak zaštitar blagajna Davorka Kulhavi blagajna Blanka Frajfogel noćni trezor Oliver Bažant faks kopirnica fiskalizacija voditelj Marijan Kratki

Izdvojeni šalter Lipik 290-955 faks 290-956 Oliver Bažant RADNO VRIJEME ponedjeljak - petak 7,30 do 14 sati druga i treća subota 8 do 12 sati

DOLASCI U PAKRAC NEDJELJOM POÆEGA 21:05 BEOGRAD21:15 BANJA LUKA

9:10

U šalter sali u tijeku je izložba akvarela i ulja na platnu pakračkog slikara Bore Grčevića.

Pakrac, 7. studenog 2014. godine