Pakracki list 482

broj

www.pakrackilist.hr

broj 482 Snimila: Iva Milinčević

Pakrac • 16. siječnja 2015. godine • cijena 10 kuna

8...

predsjednik gradskog izbornog povjerenstva

Već bih umrla da nisam tako živjela 12...

Već godinama su kod nas izbori tehnički odlično organizirani

TOMISLAV PETRAČ,

SPORT

Veći odaziv birača i tijesna pobjeda Kolinde Grabar - Kitarović

GRADITELJSTVO

POLITIKA

ljudi i život

INTERVJU

MARIJA - MARICA ŠIMUNOVIĆ, umirovljenica iz Lipika

DVORANSKA SEZONA HAJDUKOVE MLADEŽI

Uspješni na Kutiji šibica, u Novskoj i Velikoj

CM

DOGAĐAJ TJEDNA

16. sijeËnja 2015. godine • PakraËki_list

2

2. IZBORNI KRUG NA PAKRAČKOM PODRUČJU

Velika izlaznost donijela pobjedu Kolindi Pobjeda Kolinde Grabar Kitarović, kandidatkinje HDZ-a i partnera te znatno veća izlaznost osnovna su obilježja 2. izbornog kruga za predsjednika RH što je 11. siječnja održan na 22 biračka mjesta na području Grada Pakraca.

U odnosu na prvi u drugom je na birališta izašlo 4.448 birača (54,86 posto) što je za čak 867 birača ili 25 posto izašlih više nego u prvom krugu kada ih je bilo 3.581.

Njih 2.247 (51,69%) je svoj glas dalo Kolindi Grabar Kitarović, a 2.100 (48,31%) Ivi Josipoviću.

U odnesu na prvi krug kandidatkinja HDZ-a je dobila 890 glasova više nego u prvom krugu, dok je kod Josipovića taj porast iznosio 647 glasova što je uvjetovala promjenu redoslijeda u odnosu na prvi krug. Za pretpostaviti je da je uzrok daleko većeg porasta u drugom krugu biračkih opredjeljenja za Grabar Kitarović prelazak Kujundžićevih birača iz prvog kruga (201)

HDZ-ovoj kandidatkinji. Za pretpostaviti je da su Sinčićevi glasovi iz prvog kruga (508) podijeljeni približno ravnopravno ili u blagu korist kandidata SDP-a. Time se ukupno objašnjava povećanje od oko 400 glasova kod kasnije pobjednice Kolinde, odnosno 300 kod Josipovića. Preostala povećanja od oko 500 glasova kod Grabar Kitarović, odnosno 350 kod Josipovića odraz su dolaska na birališta novih birača u što su posljednjeg tjedna pred 2. izborni krug podosta truda uložila obadva lokalna stranačka stožera.

Gledajući rezultate Josipović je poDAVOR HUŠKA (HDZ) bijedio na 12 mjesta, Grabar KitarovićNaravno da smo izuzetno zadovoljni i na 9, dok je na biračkom mjestu u izlaskom birača i ostvarenim rezultatom naše pakračkoj osnovnoj školi rezultat bio kandidatkinje. Do sada je bilo normalno da neriješen (226:226). Na sedam gradHDZ u Pakracu pobjeđuje na lokalnim i parla- skih biračkih mjesta Josipović je mentarnim izborima, ali je ovo prva pobjeda ukupno dobio 1340 glasova, a Grabar našeg predsjedničkog kandidata još od vre- Kitarović 1224 zadržavši na njima mena Franje Tuđmana, dakle unazad 15 godi- identičnu prednost u odnosu na prvi na. Stoga zahvaljujem svim članovima HDZ na krug. No, presudnu ulogu na angažmanu i građanima koji su prepoznali pakračkom području za pobjedu potrebu za promjenama koje su započele HDZ-ove kandidatkinje su bila velika ovim izborima, a nastavit će se na parlamen- seoska biračka mjesta. U odnosu na tarnim. Do tada zazivam jedinstvo svih do- državni i županijski prosjek odstupanbronamjernih građana u nastojanjima da se u ja su i po pitanju izlaznosti i po pitanju Pakracu, županiji i Hrvatskoj radi na boljitku rezultata vrlo mala.

Odmah upada u oči izuzetno velika za sve.

izlaznost od čak 55 posto, odnosno bezmalo 4.500 glasača što nije zabilježeno na pakračkom području na zadnjih desetak izbora u približno isto toliko godina i posljedica je neizvjesne utrke dvoje kandidata, ali i stranačkim angažmanima. U odnosu na državni prosjek po izlaznosti zaostajemo još uvijek oko 4 posto, odnosno oko 6 posto u odnosu na županiju. No to je već poznati problem što pakrački birači i dalje u velikom broju realno žive izvan mjesta prebivanja.

Kandidatkinja HDZ-a je u odnosu na državni prosjek kod nas dobila za oko 1 posto više glasova, a u odnosu na županijski Grabar - Kitarović je u Pakracu dobila za oko 3 posto manje.

Na području Grada Lipika na birališta je izašlo 3.245 glasača (56,87%), a Kolinda Grabar Kitarović je dobila 1.686 glasova (53,47%), dok je Ivo Josipović dobio 1.467 glasova (46,53%).

D, Baronica

ZORAN KREJČI (SDP) S ovim izborima zadovoljni smo iz dva razloga: SDP u Pakracu niti na jednim izborima nije ostvario ovako dobar rezultat što je potvrda da dobro radimo i da rastemo. Pobjedu iz prvog kruga nismo uspjeli ponoviti u drugom, ali ostvareni rezultat u Pakracu je za SDP najbolji u županiji. Veseli nas veliki odaziv birača u drugom krugu jer je to dobro za demokraciju. Nadamo se da ćemo oba trenda zadržati i ponoviti već na parlamentarnim izborima krajem godine.

YK

od lista do lista

VIJESTI

16. sijeËnja 2015. godine • PakraËki_list 3

VLADINA NAKNADA ZA ŠTETE OD POPLAVE piše: Darko BARONICA barunak@gmail.com

Novo zanimanje Od društvenih aktivnosti za većinu građana je godina počela izlaskom na birališta. Napokon smo to učinili u broju u kojem se i u civiliziranijim i demokratičnijim sredinama smatra prihvatljivim. Ako ste mislili da ste time ispunili svoju građansku dužnost za ovu godinu, varate se. Na birališta ćete biti pozivani još najmanje dva, a možda i četiri puta. U ovoj godini nas još očekuju parlamentarni izbori, izbori za mjesne odbore, pripadnici nacionalnih manjina će birati svoja vijeća, a izgledan je bar jedan referendum.

Vjerujem da vam se to čini puno. No, oni koji rade u biračkim odborima vjerojatno bi željeli da su izbori bar svake druge nedjelje.

Nažalost, bojim se da će nekima od onih koje ste u nedjelju viđali iza biračkih kutija, izbori biti jedini prihodi u ovoj godini. Mislim da bi tim ljudima trebalo kao zanimanje priznati naziv “član biračkog odbora”.

Njima to sigurno nije smiješno, a nije niti meni. To mi je samo metafora za poruku da nas u ovoj godini po svemu sudeći ponovo na području zapošljavanja ne čeka ništa bolje. U uredništvu smo pokušali pripremiti za prvi ovogodišnji broj temu oko investicija u ovoj godini i drugih razvojnih programa. Papir je ostao skoro prazan, a razvojni planovi najvećim dijelom se svode na preživjeti.

Kako vas nismo htjeli plašiti već s naslovnice prvog broja Lista u godini, odlučili smo se za vedriju temu – lani se napokon rodilo malih Pakračana i Lipičana više nego prethodne godine. Nadam se da kada krenu u školu neće abecedu početi učiti sa slovima K, R, I, Z, A. I da kad odrastu neće morati po zanimanju biti “član biračkog odbora”, koje će sudeći po svemu i ove godine kod nas biti po pitanju zapošljavanja najtraženije zvanje.

Stoga ne čudi da i u nogometnim klubovima imamo ogroman problem oko brojčanog popunjavanja sastava – bar jedan nogometni tim iz ovog kraja unazad godinu dana je otišao u Zagreb, priobalje ili inozemstvo. Predlažem im da se iz svojih novih sredina pretplate na naš List – možda ipak doživim da objavim vijest da ih trebamo nazad jer za njih imamo posao. U protivnom za koju godinu ćemo, kao Hercegovci, imati više iseljeničkih nego nogometnih klubova.

Ponovo mizerija postradalima Odlukom Vlade postralima u lanjskim svibanjskim poplavama na pakračkom području dodjeljeno je 13.543 kune.

Kako nam je rekao Marijan Širac, stručni suradnik u gradskoj upravi, ranije utvrđenom metodologijom od tog iznosa 1598 kuna bit će isplaćeno četiriju osobama za naknadu štete na građevinskim objektima što će im pokriti 10 posto prijavljene štete (dvije u Gundulićevoj ulici, te po jedna u Kusonjima i na Bučju).

Pravna osoba koja se bavi poljoprivrednom djelatnošću na ime štete na nasadima dobit će 11.363 kune (Badljevačko polje) što će pokriti 5 posto prijavljene štete.

Za štete na privatnim poljoprivrednim površinama devet osoba će dobiti ukupno 582 kune što će im pokriti samo 0,25 posto prijavljenih šteta.

Istom odlukom Vlada RH je Požeškoslavonskoj županiji za naknadu šteta od poplava na nerazvrstanim cestama dodijelila 8,8 milijna kuna. Utrošak tih sredstava vodit će Županijska uprava za ceste i program je upravo u izradi te još nije poznato što će od tih novaca i u koju namjenu biti utrošeno na pakračkom području.

D. B.

SAVJET MLADIH

Riječ je o ponovljenom natječaju jer niti na prethodnom nije bilo dovoljno kandidata. Stoga iz gradske uprave pozivaju sve udruge koje rade s mladima, učenička vijeća, studentske zborove, podmlatke političkih stranaka s područja Grada Pakraca U tijeku je natječaj za isticanje da kandidiraju svoje članove. kandidature za izbor članova Obrasce, kao i pravila za isticanje kandiSavjeta mladih Grada Pakraca koji dature, mogu se naći na službenim interje objavljen u božićnom broju netskim stranicama Grada.

Pakračkog lista te na službenim Savjet mladih treba imati pet članova i internetskim stranicama Grada. pet njihovih zamjenika u dobi od 15 do 30 Rok za isticanje kandidata je do 31. si- godina s prebivalištem na području Grada ječnja no, do 14. siječnja, u gradsku up- Pakraca, a između istaknutih kandidata izravu nije stigla još niti jedna kandidatura. bor obavlja Gradsko vijeće Pakrac. D. B.

Još uvijek bez kandidata

PROJEKT FASADE NA OBITELJSKIM KUĆAMA

Još korak do početka radova Poznati su svi sudionici projekta “fasade na obiteljskim kućama” koji u suradnji s Gradom Pakracom provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Nakon žalbenog roka bilo je manjih pomjeranja, ali je zbog prelaska jedne obitelji na županijsku listu ipak ušlo prvih 19 rangiranih i Marija Čar, voditeljica odsjeka graditeljstva u pakračkoj gradskoj upravi, održala je s njima sastanak gdje su upoznati s rokovima i obvezama.

Svi koji su ušli u projekt imaju rok od 60 dana da dostave glavni izvedbeni projekt s troškovnikom ovjerenim od ovlaštenih izvođača radova. Nakon toga slijedi potpisivanje ugovora do iznosa subvencije od maksimalno 62.500 opravdanih

troškova, nakon čega mogu pristupiti izvođenju radova, odnosno uvođenje ovlaštenog izvođača u posao koji završava zapisnikom o primopredaji, izradom energetskog certifikata i plaćanjem stvarno izvedenih opravdanih radova prema izvođaču od strane Fonda posredstvom Grada.

Marija Čar skreće pažnju da je svima u interesu odraditi taj posao što ranije jer tek nakon dovršetka ovog projekta Grad može kandidirati u Fond za nastavak istog programa u ovoj godini. No, jednako tako je bitno da se sve odradi u skladu s programom Fonda i uvjetima natječaja jer se samo tako može ostvariti državna subvencija.

D. Baronica

PRIČA S NASLOVNE STRANE NAKON NIZA LOŠIH GODINA ZA NOVOROĐENČAD

16. sijeËnja 2015. godine • PakraËki_list

4

Lani veći broj poroda i više novorođenih domaćih beba

piše: Iva Milinčević • pakrackilist@gmail.com

U Hrvatskoj se godišnje svake godine rađa u prosjeku 1500 djece manje nego prethodne godine. Godinama je takav trend bio prisutan i u pakračkom rodilištu. No, lani se on okrenuo.

U prošloj godini u pakračkom rodilištu rođeno je 532 bebe što je povećanje za 56 rođene djece u odnosu na 2013. godinu kada je rođeno 476 beba. Od tih 532 djece, 111 ih je rođeno s područja Pakraca i Lipika, što je porast za 10 beba u odnosu na 2013. godinu. Nije znatan natalitetni skok, ali je ipak svjetla točka posebno kada stalno slušamo kako se Pakrac i Lipik pretvaraju u umirovljenička naselja.

Stoga je svako rođeno dijete na našem području, a da ne govorimo novodoseljena obitelj, u najmanju ruku, vrijedno pažnje.

Hrvatska je 2013. godine imala negativan prirodni prirast stanovništva jer je broj živorođenih za oko 10 i pol tisuća manji od broja umrlih osoba, to barem pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Nagli pad broja rođenih u Hrvatskoj traje od 2009. godine odnosno kada nas je zahvatila recesija, porasla nezaposlenost, mladi odlaze „trbuhom za kruhom“ tada niti ne iznenađuju razlozi zbog kojih se sve teže upravo mladi ljudi odlučuju za roditeljstvo.

Pakračko rodilište unatoč takvim poraznim natalitetnim podacima na razini Hrvatske ipak bilježi porast rođenih beba ispred čak i požeškog koje je kapacitetno veće te koji bilježi blag trend smanjenja novorođenih odnosno 7 beba manje nego u 2013. godini.

Rodilje pakračke bolnice redovito naglašavaju kvalitetnu uslugu i ljubazno osoblje

Porast poroda u pakračkom rodilištu objašnjavaju činjenicom da su žene s drugih područja prepoznale kvalitetan pristup i rad medicinskog osoblja. Osim rodilja s područja Pakraca i Lipika i naše županije, u Pakrac najčešće dolaze rađati i žene iz Sisačko-moslavačke i Bjelovarsko-bilogorske županije, nerijetko samoinicijativno stižu i rodilje iz Zagreba i Splita koje su odlučile roditi u Pakracu, ističe Đurđica Stokić, glavna sestra pakračkog rodilišta. Što je to što druge žene prepoznaju u Pakracu, a nemaju možda niti veća rodilišta u zemlji?

Bitniji ljudski pristup Rodilište raspolaže sa 16 kreveta na odjelu na kojem radi 5 ginekologa.

Prema iskustvima osoblja, nema niti potrebe za povećanjem krevetnih kapaciteta jer se nikada nije dogodilo da rodilja ostane bez kreveta ili ju ne mogu primiti zbog prenapučenosti, a kamoli da leži na hodniku pošto u sobama nema mjesta. „Naše osoblje u rodilištu je vrlo fleksibilno prema ženama, pokušavamo se prilagoditi njihovim potrebama u trenucima rađanja, omogućujemo djete-

tu i majci da budu zajedno 24 sata na dan (rooming in), majke sa svojom djecom nakon poroda mogu već drugi dan kući, ukoliko je sve u redu. To su možda neki od razloga što buduće majke prepoznaju u našem radu, ali istaknula bih da zasigurno svaka žena u trenucima boli zapamti lijepu riječ, stisak ruke, osmijeh na licu i saznanje da su u prvim danima s novorođenom bebom naše primalje uvijek na raspolaganju. Žena nakon poroda doživljava ogromnu psihičku transformaciju, najednom je tu dijete koje je o njoj ovisno, prvorotkinje su, razumljivo, i uplašene stoga je taj ljudski pristup sigurno važniji faktor od najnovije opreme ili nekog najmodernijeg medicinskog uređaja“, naglašava Stokić.

Prepoznatljiva kvaliteta i razne mogućnosti Osim što je pakračko rodilište 2012. godine dobilo status „Rodilište prijatelj djece“, radi se na inicijativi da postane i „Rodilište prijatelj majki“, sve popularniji su i trudnički tečajevi za parove koje svaki mjesec u pakračkoj bolnici vodi dr. Alenka Višnić bez obzira na broj zainteresiranih. Tečaj koji je besplatan i traje tri dana, ocu omogućuje prisustvovati porodu svog djeteta. To je isto novina koja potencijalne očeve sve više privlači.

PRIČA S NASLOVNE STRANE

16. sijeËnja 2015. godine • PakraËki_list

5

NOVOROĐENI U 2014. GODINI

Najčešća imena Lana i Luka Od 111 novorođenčadi rođenih prošle godine na našem području, od kojih je 63 rođeno na pakračkom odnosno 48 na lipičkom području, najčešće muško ime bilo je Luka koje je među popularnijim imenima i na nacionalnoj razini dok je kod djevojčica prevladalo ime Lana.

Gradonačelnik Huška posjetio je i darovao naše nove male sugrađane

Prošle godine rodiljama je namještena i predrađaonica s raznim rekvizitima za olakšavanje boli (pilates lopte, tvrde i mekane strunjače, uže, rukohvati...). Unazad par godina, praksa više nije ista kao kada su rađale naše majke. Upravo u takvom namještenom prostoru, rodilja ne leži na stolu čekajući porod, nego se slobodno kreće i sama traži položaj koji joj najviše odgovara do samog čina rađanja.

Zasigurno novost koje je pakračko rodilište prošle godine jedino u Hrvatskoj prepoznalo i dopustilo u svojoj ustanovi jest i mogućnost prisutnosti doule na porođaju što je rezultiralo pet takvih poroda u prošloj godini.

Time rodilište, ne samo da je prepoznatljivo, nego prati i svjetske trendove koje u inozemstvu imaju bogatije i razvijenije zemlje. Doula je educirana i iskusna žena koja pruža kontinuiranu emocionalnu, fizičku i informativnu potporu majci prije, tijekom i netom nakon poroda ili koja pruža emocionalnu i praktičnu potporu tijekom razdoblja babinja. Isto tako, u izboru za najbolje rodilište, provedeno u svibnju prošle godine, po preporuci mama s Klokanice.hr, web stranice koja obrađuje tematiku vezano za porod i roditeljstvo, najviše glasova je dobilo upravo rodilište u Pakracu od devet ponuđenih rodilišta u Hrvatskoj.

Ipak nas je manje Unatoč porastu novorođenih beba, brojčano stanje pakračko-lipičkog stanovništva ipak nam ne ide u korist. Sve se manje

udajemo i ženimo. U prilog tome govore i podaci pakračke i lipičke župe o broju vjenčanih, ali i krštenih na našem području.

U lipičkoj župi, koja obuhvaća i Donji Čaglić, u prošloj godini bio je ukupno 34 sprovoda naspram 26 krštenja i samo 6 vjenčanja dok je neuobičajena brojka iz 2013. godine kada je situacija bila obratna odnosno kada je zabilježeno 22 sprovoda i 32 krštenja. Jozo Zorić, lipički župnik, kaže kako na lipičkom području nema dugotrajnog kontinuiteta opadanja, ali ističe pad broja vjenčanih. „Kada sam došao u Lipik, godišnje je bilo od 12 do 15 vjenčanja, a danas ih je upola manje. Danas se sve gleda kroz prizmu novca, pa je i brak time uvjetovan.

Mladi čekaju zaposlenje do kojeg je teško doći, pa se samim time odugovlači i vjenčanje i planiranje obitelji“, rekao nam je župnik Zorić.

Prema riječima pakračkog župnika Matije Jurakovića, pakrački dekanat unazad četiri godine bilježi smanjenje broja krštenih. Tako je prošle godine kršteno 46 djece dok je 2013. godine bilo 62 krštenja.

Naspram broja krštenih, i na pakračkom području bilo je više sprovoda (u 2014. godini 61, a u 2013. 69), ali i vjenčanja kada je 2013. godine zabilježeno njih 21 da bi se prošle godine taj broj prepolovio (11). Isto tako, župnik Juraković kaže kako će ove godine biti i manje krizmanika oko 60-ak dok je ovih godina ta brojka bila oko 80. „Mladi se ne žele vezati, teško sklapaju brakove i time ne žele preuzeti ulogu roditeljstva“, naglasio je župnik Juraković.

Roditelji vole davati svojoj djeci kratka i lako pamtljiva imena što se pokazalo praksom unazad par godina. Osim imena Lana, kod djevojčica dominiraju imena poput Nikoline, Ane, Sare, Mie, Laure ili Ene, no i dužih imena nije izostalo koja su se isto pokazala popularnim. Tako su na našem području popularna duža imena bila Veronika, Mihaela, Kristina, Patricia i Viktoria.

Kod dječaka isto prevladavaju kraća imena. Iza imena Luka, koje dosad drži rekord po učestalosti, dolaze imena David i Ivano, a pojavljuju se i imena poput Borna, Marko, Josip, Ivan, ali ne nedostaju i duža imena poput Benjamin, Sebastijan, Damjan i Domagoj.

Nisu nestala niti neobična imena, tako da među lanjskom novorođenčadi imamo i Anabellu, Martu – Zitu, Chiaru, Demi, Neu, a kod dječaka Adriana, Doriana, Nou ili Flavia.

PAKRAČKO RODILIŠTE

Blizanci Lukas i Kiara naši prvi sugrađani rođeni u ovoj godini Blizanci Lukas i Kiara Majstorović, naši su prvi ovogodišnji sugrađani rođeni 5. siječnja u pakračkom rodilištu, majke Mirele i oca Saše iz Pakraca. Kiara i Lukas rođeni su carskim rezom kojeg je obavio dr.

Nikola Balja, a dvije minute starija sestrica Kiara težila je 2565 grama i bila dugačka 49 centimetara dok je mlađi dječak težio 2795 grama i bio dugačak 49 centimetara.

Malenu Kiaru i Lukasa posjetili su 9. siječnja i prigodno darivali župan požeško-slavonski Alojz Tomašević, saborski zastupnik Franjo Lucić te pakrački gradonačelnik Davor Huška čestitajući novopečenim roditeljima te zaželivši im sve najbolje.

“Presretni smo što je sve dobro prošlo, znali smo da ćemo dobiti blizance, a time je naša sreća dvostruka. Meni su blizanci prva djeca, a suprug ima djevojčicu iz prvog braka koja će nam sigurno biti od velike pomoći. Tu su i moje dvije nećakinje koje jedva čekaju priskočiti u pomoć, a pošto živimo u istoj kući s mojim roditeljima, nemamo razloga za zabrinutost oko snalaženja s djecom”, rekla je majka Mirela.

Fotografija na naslovnoj stranici: Blizanci Lukas i Kiara Majstorović, majke Mirele i oca Saše iz Pakraca, naši su prvi sugrađani rođeni ove godine fotografirani s glavnom sestrom rodilišta Đurđicom Stokić i dr. Nikolom Baljom, ginekologom koji je obavio porod te Ljerkom Švajghart, glavnom sestrom bolnice.

PRIČA S NASLOVNE STRANE

16. sijeËnja 2015. godine • PakraËki_list 6

NINA NOVOTNI, PRVA CERTIFICIRANA DOULA

Svaki porod na kojem sam doula je i moje rađanje Nina Novotni je prva certificirana doula (izgovara se dula) u Hrvatskoj i predsjednica Hrvatske udruge doula i Kluba „Doula“, inače ova 30godišnja Daruvarčanka je i majka troje djece. U lipnju 2012. godine prošla je DONA International doula obuku, sudjelovala na brojnim konferencijama i gostovanju Ine May Gaskin u Zagreb u svibnju 2013. i organizirala prvu DONA International doula obuku u Hrvatskoj, a u travnju 2014. dovršila proces certifikacije.

Tko je uopće doula?

Doula je educirana i iskusna profesionalka koja pruža kontinuiranu emocionalnu, fizičku i informativnu potporu majci prije, tijekom i netom nakon poroda; ili koja pruža emocionalnu i praktičnu potporu tijekom razdoblja babinja.

Prije početka trudova doula s trudnicom i njenim partnerom razgovara o prioritetima, strahovima, brigama, planovima i planu međusobne suradnje. Tijekom trudova doula se oslanja na stručnu obuku, znanje i iskustvo kako bi rodilji pružila emocionalnu utjehu i fizičku potporu. Pomaže trudnici da se opusti, masira, sugerira promjene položaja i ostale tehnike olakšavanja trudova. Nakon poroda doula može pomoći i kod prvog podoja.

Odakle zainteresiranost za takvu aktivnost?

Biti doula je način života Moja prva trudnoća i porod bili su uvod u zainteresiranost koja se s kasnijim porodima pretočila u veliku ljubav i poziv. Kažem poziv jer biti doula je način života.

Voljeti nešto čega se većina žena boji, pričati sa entuzijazmom i ljubavi o nečemu o čemu se najčešće ne slušaju lijepe priče, to je nekima pomalo čudno, a meni potpuno normalno. Želim i volim biti doula, bez obzira što ponekad nije lako probijati led. Želim biti uz majku kad god joj to zatreba, bilo to usred noći, na rođendan moga djeteta ili na Božić, pružati podršku kad je ženi to najviše potrebno, i to ne samo fizičku, nego i psihičku. I najčešće to je upravo ono što radim. Pripravna sam 2-3 tjedna prije poroda, uvijek spremna za pokret u najkraćem roku. Uzbuđenje je uvijek tu, nestrpljenje dok odlazim do majke raste i idemo roditi. Kažem u množini jer svaki porod na kojem sam doula je i moje rađanje.

Na svakom porodu iznova se divim snazi ženskog tijela, snazi majke da na svijet donese novo malo biće. Rađanje djeteta, rađanje majke i

oca, rađanje obitelji i ja koja sam svemu tome podrška, koja sam tu uz njih. Što više poželjeti? Ponekad sitnice imaju veliku snagu. Čudo je kako se jednim osmijehom, dodirom i riječju kao čarobnim štapićem može potpuno promijeniti viđenje cijelog poroda. Vidjeti tek rođenu obitelj povezanu, prepunu topline, najveća je nagrada za ono što radim.

Vi ste prva certificirana doula u Hrvatskoj i predsjednica Hrvatske udruge doula. Koliko ima certificiranih doula u Hrvatskoj i kako se postaje doula?

Kako bi se postalo certificirana DONA International doula potrebno je proći osnovnu edukaciju koju vode certificirane doule trenerice, a pokriva sva bitna područja vezana za rad doula: učenje o znanstveno dokazanim dobrobitima podrške doula prije, tokom i nakon poroda, standardima prakse, etičkom kodeksu, načinu komunikacije s parovima i bolničkim osobljem, izazovima s kojima se doule susreću, činjenicama o fiziološkoj strani poroda, svim intervencijama kojima rodilje mogu biti izložene tijekom poroda. Vrlo bitan dio edukacije su i kako pomoći majci u savladavanju boli, metode opuštanja i masaže, kako pružiti najbolju podršku ukoliko dođe do komplikacija tijekom poroda te što sve doula može učiniti kako bi period netom nakon poroda prošao što ugodnije, a oporavak majke bio što brži. Nakon osnovne edukacije doula mora prisustvovati minimalno trima porodima, napisati nekoliko eseja i pročitati čitav niz literature vezane za porod, podršku na porodu, dojenje i tek tada aplicirati za certifikaciju. U Hrvatskoj uz mene postoji još jedna certificirana DONA International doula i nekoliko njih koje su u procesu certifikacije.

Da li postoji određeni kriteriji kada žena odabire doulu na porodu odnosno postoji li neka procedura u bolnici u tom slučaju?

Jedini uvjet od strane bolnice kako bi pratnja, pa tako i doula prisustvovala porodu, je da prođu trudnički tečaj. Uz to, trudnica još sklapa ugovor o suradnji sa doulom koji je uvjet povezan sa Ugovorom o suradnji bolnice i Kluba„Doula“.

Pakračko rodilište prošle godine je kao prvo u Hrvatskoj dopustilo prisutnost doule na porodu.

Da li ste bili prisutni na kojem porodu u Pakracu i kako žene s ovog područja prihvaćaju i tu mogućnost s obzirom da se zbog toga ne mora ići u veće gradove?

Pakračko rodilište prvo prihvatilo doulu Prošle godine prisustvovala sam na 5 poroda i mogu reći da su žene koje su čule za doule dosta zainteresirane, ali ima dosta njih i koje nisu čule za pojam i ulogu doule. Što se rodilišta u velikim gradovima tiče, pakračko rodilište svakako im može konkurirati u jako puno segmenata.

Kakva su Vaša iskustva i suradnja s osobljem u pakračkom rodilištu?

S osobljem u pakračkom rodilištu imam jako pozitivna iskustva i lijepu suradnju.

Doule se inače smatraju podrškom bolničkom sustavu i medicinskom osoblju jer su trudnice uz pratnju doule zadovoljnije i pripremljenije za porod, a ja sam iznimno sretna jer takav stav imaju i u pakračkom rodilištu koje je još uvijek jedno od rijetkih u Hrvatskoj koji dozvoljavaju prisustvo doule na porodu.

Ukoliko na porodu prisustvuje doula, može li i otac svejedno biti prisutan?

U hrvatskim rodilištima još uvijek je dozvoljen boravak samo jedne osobe u rađaoni, pa žene moraju birati između oca i doule. No, važno je znati da podrška doule nije bitna samo tijekom poroda, već i prije, u trudnoći, tijekom trudova te nakon poroda i u periodu babinja. Tako da je moguće da žena ima doulu uz sebe kroz trudnoću i nakon nje, a da otac prisustvuje samom porodu ukoliko to želi.

Koliko žene postaju svjesne da ne postoji jedan način rađanja?

U današnje doba moderne tehnologije i lake dostupnosti informacija žene su sve svjesnije i informiranije o trudnoći, porodu pa tako i o načinima rađanja. Pakračko rodilište svakako mogu navesti kao odličan primjer pozitivnih promjena jer osim što su 1.1.2014. službeno otvorili svoja vrata doulama, doula može pratiti rodilju u predrađaonici, gdje im na raspolaganju stoje brojni rekviziti za olakšavanje poroda (pilates lopte, tvrde i mekane strunjače, uže, rukohvati…) i rađaonici, a po želji i nakon poroda u novo opremljenom apartmanu.

Kako buduće majke mogu stupiti u kontakt s Vama ukoliko se odluče na tu mogućnost?

Na stranici Hrvatske udruge doula www.doula.hr postoji tražilica u kojoj se mogu pronaći doule iz cijele zemlje po regijama sa osnovnim podacima i kontaktima. Osobno sa mnom majke mogu stupiti u kontakt preko emaila: nina.novotni@gmail.com, Facebook stranice Kluba „Doula“ ili moje osobne te preko mobitela 098/871 - 794.

ZDRAVSTVO

16. sijeËnja 2015. godine • PakraËki_list

7

POBOLJŠANJA U DOMU ZDRAVLJA PAKRAC

Modernizirana zgrada i novo vozilo Decentraliziranim sredstvima Požeško - slavonske županije u iznosu 400 tisuća kuna u ovoj godini obnovljen je krov pakračkog Doma zdravlja čiji su radovi koštali 350 tisuća kuna dok je preostalih 50 tisuća uloženo u infrastrukturu unutar zgrade, a Dom zdravlja u Pakracu 29. prosinca je postao bogatiji i za novo vozilo koje je donirao Zavod za javno zdravstvo Požeškoslavonske županije, rečeno je istoga dana na tiskovnoj konferenciji u Domu zdravlja Pakrac.

Obnova unutarnje infrastrukture podrazumijeva, kako je rekao Darko Puljašić, ravnatelj Doma zdravlja Požeško-slavonske županije, novi sustav tople vode koji je daleko racionalniji čime su uštedjeli na korištenju plina, a za obnovu krovišta se nije moglo više čekati zbog vrlo lošeg stanja u kojem je bio. Novo vozilo koje će se koristiti za potrebe patronaže, a koje je uručio požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, preuzela je Marijeta Nemet, patronažna sestra u Pakracu.

“Pokazujemo da županija vodi brigu o

svojim građanima, sredstva su iskorištena smisleno i racionalno kako bi naši pacijenti s ovog područja imali kvalitetnu i ravnopravnu zdravstvenu skrb. Moram istaknuti odličnu suradnju, ne samo s Županijom, nego i s Gradom Pakracom koji je uvelike pomogao u realizaciji ovog projekta”, rekao je Darko Puljašić.

Dom zdravlja dolaskom ravnatelja Puljašića ima suradnički i kooperativni odnos prema Gradu Pakracu, što pokazuje da dok je županija osnivač ustanova na području zdravstva taj sustav jako dobro funkcionira.

Sanacija zdravstvenih ustanova i njihovo

političko oduzimanje županijama kao osnivačima nije polučilo ni približno rezultate koji su najavljivani.

Zahvaljujem se svom osoblju na vrhunskoj usluzi našim građanima te samo mogu izraziti zadovoljstvo radom zdravstvenih djelatnika cijele ustanove pakračkog Doma zdravlja”, naglasio je Davor Huška, pakrački gradonačelnik.

Ravnatelju Puljašiću čestitao je i Alojz Tomašević, požeško-slavonski župan, poručivši kako zajedničkim radom nitko ne može zavaditi Pakrac i Požegu, kako sve općine jednako dišu u interesu naroda koji žele živjeti u našoj županiji te naglasio da će i ubuduće činiti sve kako bi svim građanima omogućili bržu i kvalitetniju uslugu. “Naša obveza je briga za dostojanstvo čovjeka koji ostaju na ovim prostorima, neka i ovaj skroman dio obnove krovišta i doniranje vozila bude jedna točka poboljšanja života naših stanovnika”, dodao je župan Tomašević.

Ravnatelj Puljašić najavio je i obnovu kata pakračkog Doma zdravlja gdje se planira osposobiti prostor za palijativu koji će biti jedan od centara palijativne skrbi u našoj županiji. I. M.

SPECIJALNA BOLNICA ZA MEDICINSKU REHABILITACIJU LIPIK

Prvi pacijenti u novom super komfornom odjelu Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik 7. siječnja je primila prve pacijente na obnovljenom odjelu, sada nazvanom “Kamene kupke”.

Tu čast, a zbog komfora i zadovoljstvo, imale su Božena Čičak iz Sl. Broda i Natalija Župan iz Požege koje će u Lipiku o trošku HZZO-a na terapijama boraviti naredna tri tjedna.

Obje pacijentice su prvi put na liječenju u Lipiku i prvi dojmovi su im više nego dobri.

Oduševljene su komforom koji nudi novi odjel, izuzetno su zadovoljne ljubaznošću osoblja i hranom.

U modernizaciju nekadašnjeg B odjela, smještenog iznad bolničkog restorana, tijekom devetomjesečne lanjske obnove

uloženo je milijun kuna u građevinske radove, te oko 300.000 kuna u opremu, a financirana je iz decentraliziranih sredstava i vlastitim bolničkim novcem.

Odjel ima sedam dvokrevetnih takozvanih “pametnih” soba što podrazumijeva da se otključavaju karticom, po izlasku iz sobe samo se gasi svjetlo i televizor, ot-

varanjem prozora automatski se gasi klima uređaj i slično. Namještene su izuzetno funkcionalnim i lijepim namještajem koji je specijalno za potrebe ovog odijela izradio požeški Spin Valis.

Kako nam je rekao ravnatelj Darko Kelemen, nova godina je za lipičku bolnicu počela više nego dobro i 7. siječnja su imali 148 pacijenata na ležanju što je s obzirom na tek prošle blagdane izuzetno dobro. No za 15. siječnja od 274 bolnička ležaja prema najavama bit će popunjeno nevjerojatnih 268.

Jedan od razloga takve popunjenosti je i niz lanjskih marketinških aktivnosti, te siječanjski popust na smještaj od 30 posto koji će u veljači biti prepolovljen.

Iz poslovanja Bolnice vidljivo je pomalo okretanje privatnim pacijentima pa je lani tako ostavreno 16.600 noćenja pacijenata s privatnim plaćanjima što je porast od 14 posto. Istovremeno je ostvareno još oko 2000 turističkih noćenja.

D. B.

INTERVJU

16. sijeËnja 2015. godine • PakraËki_list 8

TOMISLAV PETRAČ, PREDSJEDNIK IZBORNOG POVJERENSTVA

Već godinama su kod nas izbori tehnički odlično organizirani

piše: Darko BARONICA • pakrackilist@gmail.com

Kako su s tehničke strane protekli predsjednički izbori na područja Grada Pakraca?

S naše strane nije bilo nikakvih problema niti teškoća. Gradsko izborno povjerenstvo u pripremu izbora krene uvijek na vrijeme i realizira sve predviđene aktivnosti tako da nije bilo nikakvih problema. Sva birališta su bila otvorena na vrijeme i radila su do predviđenih 19 sati. Biračke odbore smo formirali pravovremeno, organizirali smo biračka mjesta tako da se svima omogući kvalitetni uvjeti za glasovanje, dakle svi su imali struju, bili su grijani, bili su pristupačna građanima, nastojali smo da im budu blizu i slično.

Neka birališta su ipak neuređena, počevši od toga da su prostori mali, teško se osigurava tajnost glasovanja i slično. S obziorm da vi radite pet godina u izborima, unaprjeđuju li se ona?

Ne slažem se s takvom ocjenom. Ne mogu se sjetiti niti jedinog prostora koji je takav kakav ste opisali. Možda ih je bilo ranije, ali sada smo i u Kusonju zamjenili onaj mali negrijani prostor laktofriza za privatnu kuću. Dakle, unaprijedili smo ga. Što se tiče drugih prostora, lani smo imali poplavu koja nam je srušila most koji je bio pristupni za dom u Šumetlici i kako još nije popravljen, biračko mjesto smo morali preseliti u privatnu kuću. Slična situacija je i u Kraguju gdje je mjesni dom u obnovi pa su mještani Kraguja privremeno u svom selu ostali bez birališta i morali su ići glasovati u dječji vrtić u Pakrac. Nadam se da će do idućih izbora adaptacija doma biti završe-

Diplomirani pravnik Tomislav Petrač, pročelnik gradske uprave Pakraca, već godinama je predsjednik Gradskog izbornog povjerenstva, tijela koje provodi izbore na području Grada Pakraca. Stoga smo ga pitali kako su tehnički prošli ovi izbori, kako se plaća rad u izbornim tijelima, tko ih imenuje, ali smo razgovarali i o radu gradske uprave. na i da ćemo biračko mjesto u Kraguju moći vratiti u sada kvalitetniji prostor.

Za razliku od parlamentarnih i lokalnih izbora, predsjedničke provodi manje izborno tijelo. Pod tim mislim da su birački odbori manji (6 članova) kao i gradsko izborno povjerenstvo koje čine isključivo pravnici i nestranački članovi. Je li to problem i da li je ovako lakše raditi?

Sastavi biračkih odbora i izbornog povjerenstva je određen zakonom. Za predsjedničke izbore propisani su birački odbori od 6 nestranačkih ljudi, kao i gradsko izborno povjerenstvo. Za sljedeće velike izbore, a to su parlamentarni, zakonodavac je predvidio pored ovog užeg sastava i širi s prisutnošću stranačkih predstavnika. I ovi izbori pokazuju da šestero ljudi mogu kvalitetno odraditi posao na biračkom mjestu, kao i u povjerenstvu i logično je da zaključujemo da je onih dodatnih četvero, kako u biračkom odboru tako i u izbornom povjerenstvu, nepotrebno.

Lokalni stranački čelnici su se žalili da je u tijeku predizbornog razdoblja bilo trganja plakata i sličnih radnji. Da li su takvi prigovori stigli do izbornog povjerenstva?

Službenih prigovora nemamo. Imamo jedino saznanja do kojih smo došli kao i svi drugi. Da je čak i došlo službenih prijava mi smo nemoćni jer sankcije za takve aktivnosti od strane izbornog povjerenstva, čak i s razine države, nisu predviđene. Mi samo možemo sugerirati ili apelirati na takmace u izbornoj utrci na fer ponašanje.

Je li zabranjeno na dan izbora navažati bi-

rače na biračka mjesta?

Navažanje birača Navažati birače nije zabranjeno.

Zakon o tome ne kaže ništa. Birač koji dođe na biračko mjesto mora biti u popisu birača, ako je zdravstveno sposoban, mora sam obaviti glasovanje, a kako će on doći do biračkog mjesta i s njega otići zakon ne kaže ništa.

Isto vrijedi i za te famozne autobuse koji su u predizbornoj utakmici spominjani i kod nas.

Imate li saznanja da ih je bilo?

Ne osim što smo čitali po portalima.

Službenih informacija ili prigovora nismo dobili niti s jedne strane.

Državna uprava je unazad tri godine puno radilia na sređivanju popisa birača. U Pakracu smo s nekih 11.500 došli na nešto više od 8 tisuća. Da li su se pojavljivali birači koji su bili na tom ogromnom popisu birača, a sada ih više nema?

Ne, nije ih bilo. U izbornom povjerenstvu mi smo se pribojavali da će se nakon takvog smanjenja popisa birača na biračkim mjestima pojaviti veći broj ljudi koji nisu više iz različitih razloga na popisu birača. No to se nije dogodilo i mi imamo saznanja da su izdane samo dvije potvrde.

Nedostatak stranačkih ljudi u biračkim odborima trebali su nadoknaditi stranački promatrači. Da li ih je bilo?

Bilo ih je. HDZ je na svaki od 22 biračka mjesta imao dva promatrača, te promatrača

INTERVJU u gradskom izbornom povjerenstvu. SDP je u prvom krugu također imao promatrače po istom modelu, dok ih je u drugom krugu bilo manje. Dakle promatrača je bilo, no s njihove strane nismo imali niti jedan prigovor, kao što niti članovi biračkih odbora nisu imali neki bitniji prigovor na rad promatrača. Neke manje dvojbe riješili smo telefonskim razgovorom.

Da li su promatrači bili educirani?

Većinom da i usudio bih se reći da prigovora nije bilo ili iz neznanja promatrača ili iz velikog znanja i čini mi se da je kod ovih izbora u većem broju bilo ovo drugo. No, razlog može biti i to što se godinama trudimo u odabiru i edukaciji članova biračkih odbora pri čemu predsjednik i zamjenik obvezno moraju imati iskustvo u radu u biračkom odboru bar u jednim ili nekoliko izbora.

Znači li to da smo kroz sve ove godine provođenja demokratskih izbora postigli zadovoljavajuću razinu educiranosti i članova biračkih odbora i promatrača, ali i samih birača?

Mislim da jesmo. U medijima možemo pročitati što se sve događa u nekim drugim sredinama i da se ide do toga da se poništavaju izbori na pojedinim biračkim mjestima. Mi posljednjih godina, govorim o ovih pet koliko ja radim, takvih slučajeva nismo imali, čak niti nikakvih službenih prigovora od strane bilo kojeg čimbenika izbora. Dokaz tome je i relativno mali broj nevažećih listića od kojih su nevažeći većina napravljena s namjerom, ali ne i iz neznanja.

Da li su na pakračkom području bili prisutni izlazni anketari?

Imali smo ih najavljene u Prekopakri. U prvom krugu znam da su bili, u drugom nisam provjeravao.

Rad u biračkim odborima se plaća. Koliko i znači li to da s obzirom na ekonomsku situaciju kandidata ima više od potrebnog broja?

Dobro plaćen posao Naknada za rad u biračkim odborima je u pravilu dvije dnevnice. To znači da je prije naknada bila 340 kuna, no kako je dnevnica u međuvremenu smanjena na 150 kuna, tako je i naknada smanjena na 300 kuna s tim da je ove godine prvi put predsjednik i zamjenik biračkog odbora, koji objektivno najviše i radi, dobio naknadu 30 kuna veću. Što se tiče izbora ljudi koji će raditi u biračkom odboru nakon upućenog javnog poziva putem medija, od prijavljenih kandidata trudimo se napraviti kombinaciju iskustva kada su u pitanju predsjednici odbora, odnosno uzeti nezaposlene osobe za članove. No, i tu ima poteškoća jer postoji mogućnost da nakon ostvarenog prihoda takve osobe privremeno izgube pravo na dio

16. sijeËnja 2015. godine • PakraËki_list

socijalne pomoći.

Koliko se plaća rad u izbornom povjerenstvu, plaća li se posebno svaki krug i kada će ljudi dobiti te novce?

Plaća se posebno svaki krug i prema današnjim informacijama iz Požege ako do kraja tjedna pošaljemo obračun, novci će na račune sjesti u roku tri tjedna. S ovim izborima, s obizrom da ih plaća država poteškoća nema. Problema je bilo s lokalnim izborima koje su plaćali gradski i županijski proračuni pa se, posebice dio koji je plaćala županija otegao tako da neka izborna povjerenstva još nisu dobila novce. Što se tiče gradskog izbornog povjerenstva, ljudi koji duže rade u izborima od mene kažu da se taj posao nekada jako dobro plaćao. Danas je to znatno manje, ja kao predsjednik ću dobiti oko 2000 kuna i smatram da je to s obzirom na ekonomsku situaciju u kojoj se nalazimo dobro plaćeno. Bar sam ja zadovoljan. Gradska izborna povjerenstva imenuje županijsko izborno povjerenstvo, odnosno kada su u pitanju predsjednički izbori onda državno izborno povjerenstvo, jer u ovim izborima nema među tijela između državnog i gradskog izbornog povjerenstva. Zakonom je predviđeno da se od izbora do izbora sastav gradskih izbornih povjerenstava mijenja 30 posto. To uvijek nije u malim sredinama lako.

Za predsjedničke izbore u izbornom povjerenstvu moraju biti isključivo diplomirani pravnici stranački neopredijeljeni. Naravno da svi pravnici stranački neopredijeljeni u jednom gradu iz obiteljskih ili nekih drugih razloga nisu raspoloženi za rad u izbornom povjerenstvu što dodatno sužuje mogućnost sastavljanja izbornog povjerenstva. Što je s putnim troškovima s obzirom na to da ljudi iz Pakraca putuju na rad u biračkom odboru u Toranj ili Branešce?

9

Nema putnih troškova. Svako tko ide raditi u biračke odbore mora biti svjestan da si sam mora osigurati prijevoz do biračkog mjesta. U tom dijelu možda netko bude oštećen, ali opet naknada od 300 kuna za poludnevni rad je po meni dovoljno dobra da nadoknadi i tu potrošnju nekoliko litara benzina.

Prateći izbore u medijima i na stranicama Državnog izbornog povjerenstva uočio sam da je pakračko izborno povjerenstvo bilo solidno u brzini pružanja informacija oko izlaznosti u 12 i 16 sati odnosno konačnih rezultata. Znači li to da i taj informatički dio dobro funkcionira?

Da i to je kroz godine uhodano i tom dijelu priprema se posvećuje dosta pažnje. Birački odbori u vrećicama s materijalima dobiju konkretne upute oko javljanja, dobiju brojeve na koje se moraju javiti i to funkcionira. Isto tako u pakračkoj ispostavi Porezne uprave koja nam pruža informatički servis za unos podataka kojima se komunicira s DIP-om postoje obučene osobe i tu nema nikakvih poteškoća.

Sljedeći izbori su na kraju ove godine i odnose se na zastupnike u Saboru?

Ne, bit će prije toga još najmanje jedni izbori. Na proljeće su na redu izbori za vijeća nacionalnih manjina. To su jedni od većih izbora i zahtjevnijih s obzirom na to da se izbori obavljaju na listićima, kako mi to volimo reći, na različitim bojama, za svaku nacionalnu manjinu posebno. Također ova godina je izborna i za mjesne odbore. Uvijek je moguće da se pojavi i neki referendum. Sada konkretno Ustavni sud razmatra inicijativu za referendum o monetizaciji auto-cesta. Referendum se provodi po istim načelima i uz identične postupke kao i izbori. Dakle, u ovoj godini će biti puno posla za izborna tijela, pa će i građani često biti pozivani na biračka mjesta. U kojoj mjeri će se odazvati ne odlučuju izborna tijela. Na nama je da svakom građaninu omogućimo na isti način pristup biračkom mjestu, a koliko će se njih odazvati ovisi o samim građanima i to bi trebao biti posao onih koji su zainteresirani za rezultat izbora, dakle političkih stranaka ili drugih interesnih skupina. Naravno da mi u izbornim tijelima volimo veći odaziv jer je to istovremeno i neki pokazatelj da smo dobro odradili posao, ali to doista ne može biti nešto što bi trebala biti ocjena našeg rada.

Da netko ne bi pomislio da se sav vaš posao svodi na provođenje izbora, treba reći da ste vi prvenstveno pročelnik gradske uprave. To najviše uočavamo na sjednicama gradskog vijeća. Pakrac ima sreće da nije na listi onih 12 je...10

INTERVJU dinica lokalne samouprave koje će još ove zime na izvanredne izbore jer njihovo predstavničko tijelo se nije uspjelo dogovoriti oko ovogodišnjeg proračuna. Je li kod nas bilo nekih poteškoća u pripremi proračuna?

Ne, s obzirom na ekonomske teškoće u državi i s obzirom na teškoće s kojima funkcioniraju proračunu mi smo naš prihvatili skoro jednoglasno. Mislim da je to svima bilo olakšanje jer smo u godinu ušli s poznatim financijskim planom i bez prijetnje izvanrednih izbora koji sami po sebi ništa ne rješavaju jer opet izabrani ljudi moraju sjesti i dogovoriti se o onome o čemu njihovi prethodnici nisu uspjeli. Tih stresova smo ostali pošteđeni tako da se sada svi možemo posvetiti drugim poslovima iz domena rada gradskog vijeća.

Našim sjednicama gradskog vijeća prethodi koordinativni međustranački sastanak. Prisustvuje li njemu pročelnik?

Da, uglavnom sudjelujem kao savjetodavno tijelo ispred gradske uprave koja je pripremala materijale za sjednicu spreman da dodatno pojasnim ili odgovorim.

Posljednjih nekoliko godina u organizaciji gradske uprave smo lutali pokušavajući je organizirati kao jedinstveno upravno tijelo, potom odvojeno u četiri upravna odjela, pa sada nazad u jedinstveno. Što je bolja forma?

Nekih većih razlika u samom funkcioniranju nema osim što je sustav jedinstvenog upravnog dodijala racionalniji po pitanju novaca utoliko što imamo jednog, a ne četiri pročelnika koji imaju nešto veću plaću.

Sve ostalo je manje-više isto.

Godinu i pol dana smo u Europskoj uniji.

Da li se što promijenilo u obvezama i funkcioniranju gradske uprave?

Više upita u EU Da, pojavilo se puno više upita, puno više izvješća moramo poslati prema određenim tijelima državne uprave.

Ti upiti su se odnosili na strukturu zaposlenika u gradskoj upravi, strukturu vijećnika, načinu financiranja dužnosnika u gradu i slično.

Više je i upitnika od strane raznih nevladinih organizacija koji su se interesirali za transparentnost rada gradske uprave, sazivanju sjednica vijeća, prisustvu novinara i građana na njima, objava materijala i slično.

Po obradi te GONG-ove ankete po rezultatima mi smo u nekom prosjeku, u sredini. Radimo li što da poboljšamo tu ocjenu?

Mi stalno u gradskoj upravi trudimo se poboljšati rad i otkloniti primijećene nedostatke. U ovom konkretnom slučaju koristimo više internet i medije i objavljujemo neke stvari za koje do sada nismo imali medije u kojima bi smo ih objavili. Općeni-

16. sijeËnja 2015. godine • PakraËki_list 10 aktivniji?

Problem s mjesnim odborom i savjetom mladih U svakom slučaju. Mada tu postoji problem između toga što je predvidio zakon i toga što je to u praksi primjenljivo. Problem je što mjesni odbori nemaju svoja financijska sredstva već ovise o gradskom proračunu.

to mislim da smo vrlo dostupni građanstvu.

Do prije 14 dana smo bili područje od posebne državne skrbi, a sada smo u drugoj kategoriji potpomognutog područja. Da li se time nešto mijenja u organizaciji gradske uprave?

Kratko je razdoblje da bismo već sada nešto bitno mijenjali. Tim više jer su u tom razdoblju bili prisutni i dani blagdana i godišnji odmori, a svakako je problem i što nismo dobili nikakve konkretne smjernice s razine države. Ako i bude potrebe za nekim promjenama očito je da će se to rješavati u hodu.

Postoji li uopće neki odnos između županijske i gradske uprave?

Da, županija se pojavljuje kao koordinator između desetak lokalnih uprava. Pojavljuju se kao neki kohezivni element u jednoj regiji i brine o razvoju tog prostora u prometnom, ekonomskom, gospodarskom i drugom smislu.

Nadziru li vaš rad državne institucije?

Da. Konkretno nakon svake sjednice gradskog vijeća mi moramo sve odluke koje su donesene dostaviti na reviziju državnoj upravi nakon čega dobivamo njihove opaske u smislu da li je nešto u redu ili nije. Mislim da je naš rad dosada bio vrlo kvalitetan jer smo u svega dva navrata dobili manje primjedbe na naše odluke. Postoje i druge kontrole. Nedavno nas je kontroliralo Ministarstvo socijalne skrbi, odnosno obavljena je revizija našeg poslovanja iz domene socijalne skrbi. Uobičajeno je da svake godine imamo reviziju proračunskog poslovanja o čemu redovito raspravlja gradsko vijeće.

Na terenu gradskoj upravi bi pomoć trebali biti mjesni odbori. Da li bi oni trebali biti

Nama praksa pokazuje da bi njihovu ulogu trebalo konkretizirati.

Imali smo problema i s radom savjeta mladih.

U tijeku je novi pokušaj njihovog izbora. Za sada kandidata ponovo nema. Kako ćemo uopće moći pokrenuti njihov rad što nam je zakonska obveza?

U svakom slučaju teško i to je jedan od zadataka koji ne može sama riješiti gradska uprava. U tome bi se trebale više angažirati političke stranke koje imaju svoje mladeži i kroz njih rješavati rad savjeta mladih koje je u biti savjetodavno tijelo gradskog vijeća. Tu ima prostora za djelovanje i različitih udruga. No za sada interesa nema.

Gradska uprava u godini odradi dosta poslova koja joj nije stavio u nadležnost zakon poput organizacije božićnih sajmova, raznih manifestacija u sklopu obilježavanja dana grada.

Zar ne bi bilo bolje da takve stari rade udruge ili neka koordinativna tijela, a da se gradska uprava bavi upravnim poslovima iz zakonske nadležnosti?

Ne slažem se. Gradska uprava je u tim manifestacijama samo neka vrsta krovne organizacije, mjesto koordinacije i to joj je i zakonska obveza jer jedna stavka zakona nam nalaže i brigu o socijalnom i društvenom životu naših građana. Navedena događanja su tradicionalna, prihvaćena od strane naših stanovnika i nisu samo rezultat rada gradske uprave. U njima intenzivno sudjeluju naše udruge, tijela poput Turističke zajednice, Glazbene škole, Gradskog muzeja i drugih, a gradska uprava je inicijator i koordinator.

Gradska uprava je posljednjih godina postala značajna za mlade ljude jer su kroz nju prošli mnogi vježbenici koji su ovdje odradili stručno osposobljavanje. Hoće li ta praksa biti nastavljena i u ovoj godini?

Vjerojatno da da. To je mjera Zavoda za zapošljavanje i mi smo je do sada maksimalno koristili. Koliko znam ona se ne ukida i nema razloga da ju ne primjenjujemo i tako mladim ljudima ne omogućimo kakav-takav prihod, ali i edukaciju za stvarni svijet rada.

Naravno da tako stvaramo i sebi neku kadrovsku osnovu za buduća vremena.

BRANITELJI

16. sijeËnja 2015. godine • PakraËki_list 11

OBILJEŽAVANJE OBLJETNICE AKCIJE “ALFA”

Prisjećanje na najtužnije dane na našem području Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomen obilježjima u Kragujskom putu i Gavrinici u Pakracu te Šeovici 28. prosinca obilježena je 23. godišnjica stradavanja hrvatskih branitelja i civila tijekom redarstvene akcije “Alfa” koja je provedena od 24. do 29. prosinca 1991. godine kada su oslobođena područja Dereze, Kusonja, Šeovice i Japage te privremeno oslobođeni pakrački vinogradi. U akciji “Alfa” od 24. do 29. prosinca poginulo je 36 branitelja i jedan civil, a ranjen je 61 branitelj i jedan civil.

Akcije se prisjetio Stipo Hodak, tadašnji zapovjednik 3. satnije 76. bataljuna koji je i sam teško ranjen, rekavši kako su na taj dan prije 23 godine tijekom jutarnjeg artiljeri-

jskog napada na glavnom križanju u Šeovici ranjena čak 34 branitelja, a osim branitelja s našeg područja tog dana je stiglo i više od sto policajaca iz Virovitice.

“To su najtužniji dani s najvećim brojem ranjenih i poginulih na području Pakraca i Lipika, njima svima hvala na najvećoj žrtvi. Moramo se spominjati i sjećati naših branitelja jer nam dolaze neki čudni ljudi koji govore o žrtvama Jasenovca, no ne spominju žrtve i branitelje u Domovinskom ratu i upravo je naša misija da se sjećamo naših poginulih, da održavamo spomen obilježja koja su podignuta na svim bitnim mjestima stradavanja kako bi svoja sjećanja prenijeli i na

našu djecu”, poručio je pakrački gradonačelnik Davor Huška.

Osim predstavnika Grada Pakraca te braniteljskih udruga s našeg područja, na obilježavanju obljetnice akcije “Alfa” nije prisustvovao nitko od predstavnika Grada Lipika.

I.M.

KOMEMORACIJA KOD FOKINOG SPOMENIKA

KOORDINACIJA BRANITELJSKIH UDRUGA

Mladi moraju znati istinu o herojima

Nezadovoljni sadržajem posjeta Josipovića

Branitelji Pakraca i Lipika, izaslanstva Bjelovarske – bilogorske županije, gradova Pakraca i Bjelovara, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, roditelji i djeca poginulih te požeško-slavonski župan Alojz Tomašević komemorativnim skupom kod spomenika u Čukuru, svetom misom i spomen – utrkom obilježili su 29. prosinca pogibiju pakračkog heroja Marijana Kulhavija – Foke i šestero Bjelovarčana: Ivana Bedekovića, Ante Ćurića, Franje Gašpara, Dražena Hudeca, Željka Novosela i Darka Peroša.

Stjepan Budinski, ratni zapovjednik obrane Bjelovara, istaknuo je kako su Pakračani i Bjelovarčani branili svoj dom za buduće naraštaje koji su danas prisutni i na ovoj komemoraciji. U ime župana bjelovarsko-bilogorske županije prisutne je pozdravio saborski zastupnik Vladimir Bilek rekavši kako je čast stajati na ovom herojskom mjestu te kako se takva žrtva ne smije zaboraviti, a naše unuke naučiti kako se branila Hrvatska.

Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata Pakrac-Lipik izražava duboko nezadovoljstvo protokolarnim posjetom Pakracu aktualnog Predsjednika RH 5. siječnja 2015. godine.

O značaju njihove žrtve za obranu Hrvatske te potrebi da se ovaj tragičan događaj, kao niti mnogi drugi iz Domovinskog rata, ne zaboravi, govorio je i pakrački gradonačelnik Davor Huška te požeško -slavonski župan Alojz Tomašević koji je istaknuo da je važno poručiti svima da su branitelji utkali temelje naše zemlje. On je naglasio kako neki žele minorizirati ulogu branitelja te pozvao mlade ljude da pomognu braniteljima pisati udžbenike istine i povijesti.

Duško Štrbac i prijatelji su istrčali maraton od Fokine rodne kuće u Prekopakri do Planinarskog doma Omanovac gdje je bio i cilj pješačkog pohoda. I. M.

Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske, došao je u službenu posjetu pravoslavnom episkopu Jovanu, a nije smatrao da bi trebao posjetiti gradsku vlast. Isto tako, ogorčeni smo što nije stao i poklonio se niti na jednom mjestu poginulim hrvatskim braniteljima, uvažavajući činjenicu da je u Pakracu počeo Domovinski rat i da je isti pretrpio velike materijalne i ljudske žrtve u postupku stvaranja Republike Hrvatske.

Kao hrvatski branitelji ogorčeni smo odnosom Ive Josipovića prema hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata, priopćenje je sa sjednice kooordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Pakraca i Lipika održane 9. siječnja.

Susreti bučkih zatočenika U petak 16. siječnja, dok ovaj broj Lista bude u tisku Udruga civilnih invalida i stradalnika Domovinskog rata Požeško-slavonske županije organizira susrete zatočenika logora Bučje u znak sjećanja na 16. siječnja 1992. godine kada su na Gavrinici razmjenjeni.

Polaganje vijenca i sveta misa kod kapelice sv. Antuna Pustinjaka na Bučju započet će se u 11 sati.

U 8 sati, ispred Doma branitelja u Pakracu, simboličnu maratonsku utrku započet će Duško Štrbac i prijatelji, a cilj je kapelica na Bučju. D. B.

CMY

LJUDI I ŽIVOT

16. sijeËnja 2015. godine • PakraËki_list 12

U ne tako davna vremena, u zlatno doba Staklane u Lipiku, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme kada su se u tom industrijskom gigantu ovih prostora dijelile po četiri plaće godišnje viška, kada se gotovo besplatno ljetovalo u Podgori, Tučepima, na Hvaru, u Makarskoj ili negdje drugdje i jednako jeftino i gablecovalo u modernom restoranu u tvorničkom krugu - svoje najljepše dane živjela je i Marija, Marica, Mara ili Mare Šimunović, rođena Orljavčanka, a sve drugo Lipičanka.

Po njenom rođenju ni po čemu se nije dalo naslutiti da će Marica imati buran i bogat život, jer rođena je 1947. godine u Orljavcu, naselju na pola puta između Požege i Pakraca, kao jedanaesto od četrnaest rođene djece Josipa i Marije Strehovac (Josip, Ana, Vinko, Slavko, Brigita, Franjo, Antun, Ivo, Marica, Rudolf) u obitelji u kojoj se štedjelo baš na svemu, a posebno na hrani.

Zapravo, i nije se imalo što štedjeti, jer živjelo se od očeve plaće šumskog radnika i ponešto zarađenog novca od prodaje kestena i sušenih gljiva, tih proizvoda prelijepe šume na čijim su obroncima stanovali u posljednjoj kući u ulici, uz sami potok. “Od prodaje kestena i gljiva, sjećam se, kupili smo kravu, peć, dakle, moglo se ponešto zaraditi. U kućici su bile dvije sobe, kuhinja, trijem i podrum, a ložilo se suvarcima od kestena koje su čistila braća. Jednom tjedno je bilo meso, a najbolje komade su jeli oni

Vjenčanje

koji su radili i zarađivali, a to su bili otac i starija braća,a nama malima što ostane.

Tako je to onda bilo. Razlika po godinama između nekih od nas je bila i 22 godine”, prisjetila se Marica najranijeg djetinjstva u roditeljskoj kući u lijepom Orljavcu.

Biciklom u školu Sva su djeca išla u školu, bar po nekoliko razreda. Ivo je dobio i stipendiju od banke, a Marici se, koja je bila među najmlađima, posrećilo da završi šest razreda osnovne u Orljavcu, dva razreda u Brestovcu, a onda je pošla u ekonomsku školu u Požegu. U Brestovac i Požegu je, kaže išla biciklom, pa bi kući stizala mrtva umorna. Za vrijeme najveće zime braća su joj platili smještaj u Požegi, a čim bi zima prošla Marica je ponovo sjela na bicikl. U ekonomsku školu u Požegi je dolazila toliko umorna da su to prepoznali pa su ju oslobodili fizičkog odgoja.

U mladu obitelj došla su i djeca

Kao što to već biva u velikim siromašnim obiteljima, mlađa djeca su nosila odjeću starije, a Marica je, kako kaže, imala sreću jer su u vrijeme njene najranije mladosti stizali paketi pomoći od UNRA-e (američka pomoć) u odjeći i hrani. “Ja sam ipak bolje živjela nego starija braća i sestre”, kaže.

Nakon što se najstariji brat Josip najprije, recimo to tako, dobro oženio, pa onda prodao ženino imanje u Orljavcu, većina obitelji se 1967. godine preselila u Lipik, u bivši Činovnički dom koji je kupio i kućicu u dvorištu koju je Josip izgradio. Uz Josipa koji je stanovao u Činovničkom domu u dvorišnoj zgradi su bili mama, tata, Ivo, Rudi i ja. Tu je počeo novi život za mene i obitelj. Nastavila sam školovanje u Ekonomskoj školu u Daruvaru, putovala sam vlakom i to je u odnosu na život u Orljavcu bila velika promjena za mene”, prisjeća se Marica prvih dana i godina u Lipiku.

YK

LJUDI I ŽIVOT lju di i i v ž ot

16. sijeËnja 2015. godine • PakraËki_list 13

MARIJA - MARICA ŠIMUNOVIĆ, umirovljenica iz Lipika piše: Duško Kliček • pakrackilist@gmail.com

Već bih umrla da nisam tako živjela

jom dio tima koji su po selima prikazivali filmove. I, tako je, u stvari, i sve počelo.

“Hodali” su oni, tako, “hodali”, “hodali” pet, šest godina, a otac je stalno “jurio” Maricu da se vjenčaju. “Imao je Slavko motor, pa smo izlazili, putovali. Ja sam voljela pjesmu, ples, društvo, a Slavko, baš suprotne naravi, mir i rad - ali, nekako je išlo”, sjeća se Marica.

Kada im je dozlogrdilo da ih otac podsjeća na vjenčanje, za vrijeme puta u Trst kupili su zaručničko prstenje i pokazali ocu, ali ne zna se da li ga je to zadovoljilo.

Dok je Slavko bio u vojsci otac je zabranjivao Marici izlaske. “Jedne sam subote iskočila kroz prozor, otišla prijateljici, obukla njezinu haljinu i otišla u Zelendvor na ples. Kad odjednom, na vratima moj otac, a ja što ću, brzo uđem u gužvu među plesače da me ne vidi. Otac je volio popiti pa je nakon čašice, dvije otišao a ja sam se vratila kući, a da on nije ni znao za moj izlazak”, uz

Marica s kćerkama: Tatjanom (lijevo) i Jadrankom x

Staklana - od prvog do posljednjeg radnog dana Nakon što je završila ekonomsku školu, Staklana, tada tvornica stakla u narastanju, u velikom naletu, joj je bila najbliža opcija.

Imala je sreću da je odmah iz školskih klupa dobila posao fakturiste. “Znala sam da srednja škola neće biti dugotrajno dovoljna, a kako sam sve što sam radila nastojala napraviti na najbolji način, odmah sam upisala uz rad Višu ekonomsku školu u Banjaluci, a završila sam ju u Osijeku. Radno mjesto fakturiste zamijenila sam za referenta izvoza pa onda imenovana za glavnog referenta prodaje. Da podsjetim, Staklana je u to vrijeme izvozila staklo u Italiju, Češku, Austriju, te ravnim staklom pokrivala područje cijele Jugoslavije, a nekako u to vrijeme počeli smo surađivati i s Vittarelijem, kupcem koji nas je pratio i nakon rata.

Bilo je to zlatno doba Staklane, vrijeme u kojem je naša tvornica bila poželjna za mnoge, jer radnici su imali baš sve. Ljetovali smo vrlo jeftino po 15 i više dana godišnje, jubilarne nagrade su bile bogate, djeca su

dobivala prigodne poklone, jeli smo gotovo besplatno u našem modernom restoranu…

U krugu Staklane imali smo ambulantu, obavljali smo sistematske preglede… Ma, Staklana je bila za radnike tvornica iz snova”, s oduševljenjem se prisjećala Marica tih prijeratnih godina u Staklani.

Bila je, kako kaže, u Stambenoj i disciplinskoj komisiji, dopredsjednica Radničkog savjeta… “Staklani mogu najviše zahvaliti za najljepši dio mog života”, završila je kratku priču o Staklani o kojoj bi, kako kaže, mogla pričati danima i danima.

Sa Slavkom u život Putujući vlakom iz Lipika u Daruvar u školu, počeo ju je ispraćati i dočekivati jedan Slavko, koji je usput raznosio mlijeko. Bio je to, godine će to pokazati, Slavko Šimunović, njen budući suprug, inače poznat u Lipiku i Pakracu kao prosvjetni radnik, profesor fizike, informatike, elektrotehnike i stručnjak za sve drugo što ima veze sa strujom i tehnikom. Slavko je počeo dolaziti i u njihovu kuću, ali ne k Marici, nego njezinom bratu Ivi, jer je bio s Ivankom Klaićem i Vladom Ljepo-

smijeh kaže Marica.

Slavko, inače pravim imenom Vjekoslav, i Marica vjenčali su se 1968. godine i počeli živjeti kao i svi drugi mladi. U dvorištu roditeljske kuće u Gupčevoj ulici Slavko je dozidao jednu prostoriju, a kada je dolaskom djeteta to postalo tijesno, počeli su graditi kuću u istoj ulici, stotinjak metara dalje.

I obitelj se počela povećavati. Kćerka Tatjana je rođena 1972. , Jadranka 1974. Tatjana je završila na Fakultetu pedagogijskih znanosti za odgajateljicu i danas je ravnateljica Dječjeg vrtića “Kockica” u Lipiku, a Jadranka je diplomirani učitelj razredne nastave i engleskog jezika u Osnovnoj školi u Lipiku.

Najprije život Slavko je po dolasku s odsluženja vojnog roka počeo raditi u Antunovcu i Gaju, pa u Kutini u osnovnoj školi gdje je dobio i stan.

Međutim, Slavko napušta Kutinu zbog obveza prema majci i bratu i dolazi u Pakrac, na osnovnu školu, za dvostruko manju plaću.

Nakon učiteljske škole, uz rad završava Pedagošku akademiju i na kraju Prirodno...14

LJUDI I ŽIVOT matematički fakultet u Zagrebu - informatiku - elektrotehniku.

“To je bio njegov život. Tijekom gradnje kuće mnogo toga je sam napravio; u susjedstvu je popravljao sve na struju, bio je pažljiv i suosjećajan prema drugima. Kada smo nakon rata trebali dobiti crijep za kuću, on je uzeo samo za dio, jer, kako je rekao, ima onih kojima je potrebnije”, nastavila je Marica priču o suprugu. “Za razliku od mene, on je bio tih, miran i povučen. Ja sam znala dovesti pjevački zbor kući, a on bi se povukao u sobu čitati.

Rekao bi - samo se vi zabavljajte, Marica će vas poslužiti. On je pročitao sve tehničke knjige i enciklopedije za sve nas”, prisjetila se Marica.

Iako smo se po pristupu životu razlikovali, slagali smo se u jednom: najprije život, a onda sve ostalo. Trebali smo jednog ljeta zaliti ploču, ili ići na more. Slavko je rekao: najprije more, a za kuću će biti vremena. I tako smo živjeli i nikada mi nije žao zbog toga. Putovali smo mnogo, ali uvijek s djecom”, kaže Marica.

Radeći u Staklani Marica je, uostalom kao i svi ostali, dobro zarađivala, čak dvostruko više od Slavka. Tako su kupili i prvi auto, Škodu, malo bolju, a potom i 1978. godine Cryslera, tada jedan od najboljih automobila u Lipiku. Mogli su si to priuštiti i nije im bilo žao.

Slavko je, na žalost, umro 1996. godine od srčanog udara u 53. godini života.

Bio je to novi početak za Maricu i kćerke koje su bile na fakultetu.

Nakon Slavkove smrti Marica je uz nesigurnu staklansku plaću počela raditi za Zepter. Posao je, kaže, solidno išao, u njega se uključila i Jadranka, pa je novca ipak bilo za kreditne obveze, čak i za novi televizor. I u tome je Marica željela biti najbolja. I postala je: dobila je status managera, a postala je i najbolja prodavačica aparata za pročišćavanje vode u Slavoniji.

Kuglanje i pjevanje Nakon smrti sina 1969. godine, nedugo nakon rođenja, Marica se povukla pa su joj savjetovali da se počne baviti bilo čime. I počela je.

Počela je raditi goblene, većinom Wielerove, velike. Napravila ih je više od 50 i većinu poklonila. Heklala je, štrikala, a u svemu je željela biti prva, najbolja. “Da sam išla na natjecanje s goblenima, osvojila bih sigurno prvo mjesto. Prosječnosti me nisu nikada zadovoljavale. Sve što sam radila,

16. sijeËnja 2015. godine • PakraËki_list 14

Ženska kuglačka ekipa “Staklane”: (s lijeva) - M. Šimunović, B. Karačić, V. Pihir, N. Prodanović, D. Kedmenec, M. Marinković, B. Knok i V. Cvirn

živjela.

I pjesma je značajan dio Maricinog života. Osim pjesme na feštama koje Marica nije propuštala, pjeva i u pjevačkom zboru. Počela je u Lipiku pod vodstvom Borivoja Spreme, a nastavila poslije rata kod Jadranke Radonić Sirovica i kratko vrijeme kod Igora Cecića. “Lijepo je to druženje, putovanja, nastupi, to mi daje snagu”. Da tako ne živim, da nemam divnu obitelj, već bih u ovom okružju davno umrla”, kaže Marica. Obitelj su joj kćerke Tatjana i Jadranka, zetovi Stjepan Benković i Slobodan Katunar te unučad: Vjekoslav i Marijela.

Lumpi Šimunovići su poznati u Lipiku, pa i dalje, kao ljubitelji životinja. Jadranka je i predsjednica ogranka “Lijepa naša” u Lipiku, a kod kuće su joj 8 mačaka i pet pasa, od kojih su dva lovačka, Slobodanova, koji, međutim, nisu za lov, jer ih je, kako kažu, JadDruženje, putovanja, nastupi... Mara s pjevačkim zborom ranka previše razmazila. U kući Benkovićevih su tri čime sam se bavila - moralo je biti najbolje, mačke i pas. Marica sada ima psa Lumpija i ili se time nisam željela baviti”, kaže danas mačku.

Posebna je priča o Lumpiju, ne ovom, Marica.

“Nisam propustila ni priliku baviti se nego onom za Slavkova života.

Tog su Lumpija kućnog mezimca vodili sa sportom. Tadašnje čelništvo Staklane, s direktorom Vladom Vukasovićem na čelu, je sobom za vrijeme rata i u prognanstvo. Bio podržavalo sport pa smo se krajem je vjeran i poslušan, pun ljubavi, a kada je sedamdesetih godina i mi žene brzo orga- Slavko umro, zašutio je, povukao se u sebe. nizirale za sportske aktivnosti, posebno za “Jednom smo ga poveli na groblje, na nastupe na radničkim sportskim igrama i Slavkov grob, a kada je tamo došao počeo staklarijadama”, prisjeća se Marica. “U je tužno cviliti, kao da je znao gdje smo. kuglačkoj ekipi smo bile: Branka Romanić, Nešto kasnije je uginuo.

Međutim, kada smo išli u crkvu, jedne Valerija Cvirn, Tatjana Mladenović, Branka Karačić, Marica Marinković, Verica Pavetić, nedjelje se kod našeg auta stvorio gotovo Branka Radojčić, Davorka Čmelak i ja. Ipak, isti takav pas, isti naš Lumpi. Nismo ga uzeli, posebno se sjećam Staklarijade u Zaječaru ali kada se i drugi puta pojavio nismo ga gdje sam u pojedinačnoj konkurenciji osvo- mogli ostaviti. Uzeli smo ga, i sada je tu, uz jila prvo, a u ekipnoj treće mjesto. Moju moju kuću. Toliko je dobar da mi se čini kao zlatnu i ekipnu brončanu medalju smo dos- da mi ga je Slavko poslao”, rekla je suznih tojanstveno zalili i proslavili zajedno sa stak- očiju Marica.

Marica je od 2002. godine u mirovini. “Nije larima iz drugih tvornica do duboko u noć”, to više bila ona Staklana od prije rata”, kaže prisjeća se Marica.

Na prvom pojedinačnom prvenstvu za sjetno. U onoj je dobivala 16 plaća godišnje, žene Općinskog kuglačkog saveza Pakrac a u ovoj je radila godinu dana bez plaće, doMarica je zauzela 6. mjesto sa 620 čunjeva, a s bila je i rješenje o otpremnini, ali ne i novce.

Ipak, iz one i ove Staklane i danas nosi liekipom “Staklane” je bila druga. I, potrajalo je to kuglanje, pa pikado i streljaštvo na rad- jepe uspomene, jer joj je ipak omogućila da ničkim sportskim igrama, potrajala su družen- živi kako je htjela i voljela, jer da nije živjela ja i slavlja, potrajao je život baš kakav je Marica baš tako - već bi davno umrla.

KRONIKA

16. sijeËnja 2015. godine • PakraËki_list 15

OBLJETNICA POGIBIJE VIROVITIČKIH BRANITELJA

Žrtve moraju biti zapisane i nikad zaboravljene “Samostalna Hrvatska bila je naš san znaju vrlo malo, kao da se sramimo, kao tisućama godinama, nažalost nismo ju da nam je netko drugi poklonio državu. ostvarili mirom, nego Domovinskim Na svakom sličnom okupljanju treratom u kojem je bilo ponosnih i sretbamo se zapitati što smo učinili da nam nih trenutaka kada su naši branitelji bude bolje, a to nećemo postići kukanoslobađali okupirana područja. No, jem i plakanjem. Naše najvrjednije nam bilo je i onih najtužnijih, poput pogibiodlazi iz Hrvatske, naši mladi, a takvo je naših Virovitičana, čija žrtva nije stanje nije postigao niti rat”, poručio je uzaludna jer danas imamo svoju gradonačelnik Kirin. državu”, rekao je Tomislav Tolušić, Dožupan Ferdinand Troha naglasio je župan Virovitičko-podravski 10. siječnkako ne smijemo biti zadovoljni tuja na komemorativnom skupu u mačenjem naše novije povijesti koji nas uči Mihelića i Vinka Belobrka koji su 29. prosinBrusniku povodom obljetnice pogibije kako je Domovinski rat bio građanski, a o ca 1991. godine upali u četničku zasjedu i 12 hrvatskih branitelja, pripadnika svetoj dužnosti promicanja istine o Dokrvnički ubijeni.

127. virovitičke brigade.

Uz obitelji poginulih branitelja, suborce, prijatelje te predstavnike udruga proisteklih iz Domovinskog rata s područja Virovitice, Pakraca i Lipika, koji su na spomen obilježju zapalili svijeće i položili vijence, poštovanje je iskazao i Zvonko Kožnjak, predsjednik Koordinacije braniteljskih udruga grada Virovitice i jedan od tadašnjih zapovjednika 127. virovitičke brigade. U svom govoru podsjetio je na zvjersko mučenje virovitičkih branitelja; Damira Resnera, Miroslava Zeca, Ivana Žeravice, Slavka Vrbančića, Milana Škrileca, Željka Goričanca, Nenada Oblučara, Željka Maligeca, Željka Smoljčana, Miroslava Petrovića, Tihomira

PRVA OVOGODIŠNJA AKCIJA DARIVANJA KRVI

Prikupljeno 128 doza U prvoj ovogodišnjoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi koja je 12.

Siječnja provedena u Pakracu, u

“Na području grada Pakraca ginuli su hrabri Virovitičani i u ovakvim trenucima kada se klanjamo žrtvama Domovinskog rata mogu samo zahvaliti obiteljima poginulih u ime svih poštenih i vrijednih stanovnika Pakraca koji su se vratili, koji žive, rade i muče se u ovom ratom stradalom području.

Na krvi i žrtvi virovitičkih heroja sazdano je i prijateljstvo gradova Pakraca i Virovitice”, rekao je pakrački gradonačelnik Davor Huška. ”Na ponovno zajedništvo i borbu za Hrvatsku”, pozvao je i Ivica Kirin, gradonačelnik Virovitice naglasivši kako danas mnogi žele kriminalizirati Domovinski rat.

“Danas naša djeca o Domovinskom ratu

movinskom ratu govorio je i Josip Đakić, saborski zastupnik i predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane. “Dok danas slobodno šeću po Pakracu oni koji su bili kolovođe i idejni tvorci pobune, dok državne institucije ne znaju što su oni bili u to vrijeme, a u arhivima Republike Hrvatske to jasno piše, možemo slobodno reći da nema volje da se takvi sankcioniraju. Mora se otkloniti stigma da li je Veljko Đakula zločinac ili slobodni građanin jer u zakonima RH piše kako nema abolicije, a Zakon o oprostu ne vrijedi onome koji je zakrvavio ruke. Pravda i pravednost je izostala i neće je biti dok se ratni zločinci ne privedu sudovima”, poručio je Đakić. I.M.

prostorijama Gradskog društva Hrvatskog crvenog križa Pakrac te u Lipiku, u restoranu “Studenac”, prikupljeno je ukupno 128 doza krvi.

ali je to uobičajena brojka odbijenih, budući da su za nama božićni i novogodišnji blagdani”, rekla nam je Marija Tomaši, djelatnica GD HCK Pakrac. U Lipiku je odbijeno nešto manje osoba. Od ukupno 51 građana koliko ih je pristupilo darivanju, odbijeno je njih 3, pa krv je darovalo 48 darovatelja.

U prošloj godini kroz četiri godišnje akcije ukupno je prikupljeno 499 doza krvi, a 23 građana je po prvi put darivalo krv. I. M.

Ove godine je darivanju krvi u Pakracu pristupilo 77 građana, a darivanju je prethodio obavezni liječnički pregled nakon kojeg je 8 osoba odbijeno zbog različitih zdravstvenih poteškoća. “Uglavnom se radi o osobama koje su imale problem s tlakom,

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog

DRAGE LUJI∆A koji nas je napustio 9. sijeËnja 2015. godine u 59. godini æivota te je sahranjen na RKT groblju u Kukunjevcu.

Zahvaljujemo LovaËkom druπtvu “Jelen”, Gradu Lipiku, Hrvatskoj vojsci, gospodinu Ivici Stragi, Lucki KomljenoviÊ, Marku i Mariji LujiÊ, Mariji i Nikoli Sigurnjak, Veselki NikiÊ, dragom prijatelju Miroslavu IvanËiÊu s obitelji, Draæenu Menegoniju, Ruæi VulinoviÊ te svima ostalima koji su ga ispratili na vjeËni poËinak.

Majka Nevenka, sestra Mara i πogor Franjo te ostala tugujuÊa rodbina

SJE∆ANJE

SJE∆ANJE

na naπu voljenu majku i baku

na naπu voljenu baku i prabaku

ANKU BIONDI∆ 7. 1. 2011.

7. 1. 2015.

Lako je obrisati suze i zapaliti svijeću, ali teško je izbrisati tugu vjeËnu.

Voljeni ne umiru dok æive oni koji ih vole.

Tvoja kÊerka Tanja, zet Willi i unuk Marco

ANKU BIONDI∆ 7. 1. 2011.

7. 1. 2015.

Ni godine koje su proπle, ni vrijeme koje teËe, ljubav i sjeÊanje na tebe izbrisati neÊe.

Tvoja unuka Martina, unuk Michael i praunuk Luca

PROSVJETA

16. sijeËnja 2015. godine • PakraËki_list 16

STIPENDIRANJE PAKRAČKIH STUDENATA

Pomoć za 24 studenta Ove studijske godine Grad Pakrac stipendira 24 nova studenta po novim kriterijima; deficitarnim zanimanjima i socijalnom kriteriju čiji iznos stipendije ostaje 800 kuna mjesečno dok je iznos stipendije za redovne studente druge i ostalih godina umanjen za 400 kuna. Svima njima je 30. prosinca Davor Huška, pakrački gradonačelnik, svečano uručio ugovore u gradskoj vijećnici u zgradi “općine”.

Oni će, kao i preostali 41 student koji dobivaju stipendije iz ranijih godina, stipendije dobivati deset mjeseci godišnje. Od 24 nova stipendista, njih 10 stipendira se po kriteriju deficitarnih zanimanja, po socijalnom kriteriju stipendije će dobivati petero Pakračana, a ostalih 9 zadovoljavaju uvjete

redovnih studenata druge i ostalih godina.

“Svjesni smo da se većina studenata neće vratiti u Pakrac, dijelom zbog malog broja novih radnih mjesta te dijelom što neki od vas studiraju zanimanja koja ne postoje u ovakvim malim gradovima, no odluka je da pomognemo i olakšamo vama i roditeljima troškove studiranja”, rekao je mladim Pakračanima gradonačelnik Davor Huška. Čestitajući novim stipendistima Huška je naglasio kako stipendiranjem žele koliko toliko obavezati pakračke studente da ipak po završetku studija pokušaju naći posao u rodnom gradu te kako se nada da će, bez obzira na povratak poslije studija ili ne, pakrački studenti na bilo koji način ostati povezani s Pakracom.

Dubravka Špančić, stručna suradnica za društvene djelatnosti Grada Pakraca,

stipendistima je poručila kako se nikoga ne stipendira kako bi vraćali stipendije nego da se što više mladih Pakračana može školovati. Jedina dužnost stipendista, kako je rekla Špančić, jest da se u roku jave u nadležni ured Grada Pakraca.

Ovo je deveta generacija stipendista u Pakracu, a dosad je u zadnjih osam godina za stipendiranje pakračkih studenata iz gradskog proračuna izdvojeno oko 3 i pol milijuna kuna. I.M.

FILMSKE RADIONICE ZA DJECU

“Našim radionicama želimo djeci proširiti vidike” Filmske edukativne radionice naziva “Froom” koju je provodila zagrebačka skupina “Bacači sjenki” u suradnji s KPD “Sloga” iz Pakraca, u Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman okupila je od 5. do 10. siječnja 23 djece u dobi od 8 do 14 godina.

Riječ je o radionicama koje su svoje male polaznike upoznali sa svijetom filma, vizualne kulture te im nastojali približiti stvaranje filmske umjetnosti. Neke od aktivnosti koje su mali Pakračani prošli kroz radionice su dramsko slikanje, crtanje te animacija, prvo snimanje, camera opscura, prezentirale su im se tehnike filma, a polaznici su imali prilike raditi svoje ekperimentalne filmove.

“Ovo nije prva takva radionica u Pakracu, “Bacači sjenki” organizirali su jednu takvu u travnju prošle godine kada je na njoj sudjelo-

valo 16 osnovnoškolaca koji su u naprednoj grupi. Osim u Pakracu, takve radionice održali su i u Zagrebu, Opatiji, Varaždinu i Splitu”, rekla nam je Dubravka Špančić, tajnica KPD “Sloga” i koordinatorica ovog projekta.

Ovaj zanimljivi i edukativni projekt vodili su dramska pedagoginja i glumica Petra Težak, dramaturginja Nikolina Bogdanović, psihologinja Gordana Katalenić, multimedijalni umjetnik Marko Tadić, montažerka Lea Mileta te Pakračanin Jozo Hodak koji je vodio radionicu snimanja zvučnog zapisa za film.

EDUKACIJA O PIROTEHNIČKIM SREDSTVIMA

Prevencijom spriječiti neželjeno Policijski službenici za protueksplozijsku zaštitu Mirko Petrović te Pakračanin Tihomir Jirasek tijekom posljednja tri mjeseca prošle godine proveli su edukaciju o opasnostima pirotehnike naziva “Znam što je, ne diram, opasno je”

kojom je obuhvaćeno 15 osnovnih škola sa 43 razreda odnosno više od 700 učenika Požeško-slavonske županije.

Predavanja su održana učenicima petih razreda koja su na zanimljiv način upoznati

“Djeci su radionice jako zanimljive jer su drugačije od nečeg što su navikli, brzo se upuste u aktivnosti. Dani su dosta dinamični, danas su djeca primjerice radila kadriranje gdje su crtali svoj savršen grad sa svojim elementima i vadili kadrove iz toga”, rekao nam je Marko Tadić, multimedijalni umjetnik i jedan od voditelja radionica.

“Mi ne podilazimo djeci puštajući im hollywoodske blockbustere nego baš suprotno. Želimo ih naučiti da to nije sve što postoji i proširiti im vidike. I ako kažu da im je neki film dosadan, moraju znati obrazložiti zašto je to tako te obično sami dođu do zaključka kako nisu navikli na drugačije filmove i kako upijaju samo one sadržaje koje su im servirani na televiziji”, dodala je Petra Težak, glumica i dramska pedagoginja.

U sklopu radionica, malim polaznicima prikazivali su se i poznati dječji filmovi „Kekec“ te “Imam dvije mame i dva tate” u Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman. I. M. s opasnostima oružja, eksplozivnih sredstava i pirotehnike te kako se ponašati u dodiru takvim predmetima.

“Iako smo svjesni činjenice kako ne možemo prevenirati sve neželjene događaje, i ova aktivnost je provedena upravo iz preventivnih razloga sa željom da neželjenih događaja bude što manje, a posebice da u njima ne stradavaju djeca i mladež, pojašanjavaju svrhu akcije iz PU požeškoslavonske. I. M.

OGLASI

16. sijeËnja 2015. godine • PakraËki_list 17

Temeljem odredbe članka 15. stavak 1. Odluke o javnim priznanjima Grada Pakraca, Ocjenjivački odbor za dodjelu javnih priznanja Grada Pakraca objavljuje

NATJEČAJ za dodjelu javnih priznanja Grada Pakraca Počasni građanin Grada Pakraca Zlatna plaketa “Grb Grada Pakraca” Pečat Grada Pakraca Počasnim građaninom Grada Pakraca mogu biti predloženi građani Republike Hrvatske i drugih država, koji su osobito doprinijeli napretku Grada ili Republike Hrvatske.

Za zlatnu plaketu “Grb Grada Pakraca” mogu biti predložene fizičke i pravne osobe za izuzetna ostvarenja u području: - gospodarstva, - znanosti, odgoja i obrazovanja, - zdravstva i socijalne skrbi, -kulture, - fizičke kulture, - tehničke kulture, - drugih društvenih djelatnosti, - donatorstva, - obrane i sigurnosti,

- graditeljstva, prostornog uređenja i zaštite okoliša.

Zlatna plaketa “Grb Grada Pakraca” može se dodjeliti i u obliku javnog priznanja za životno djelo, isključivo fizičkim osobama sa područja Grada, koje su svojim dugogodišnjim radom ostavile značajan trag u području svog djelovanja.

Za Pečat Grada Pakraca mogu biti predložene fizičke i pravne osobe za izuzetan doprinos u duhovnom i materijalnom razvoju Grada.

Prijedlog za dodjelu javnog priznanja mora sadržavati: - životopis te iscrpno obrazloženje zasluga zbog kojih se predlaže za dodjelu javnog priznanja, - odgovarajuću dokumentaciju (objavljeni radovi, natjecateljski rezultati i dr.)

Poticaj za proglašenje počasnog građanina mogu dati:

VODE LIPIK d.o.o., Ul. križnog puta 18, Pakrac na temelju Odluke Uprave društva objavljuje prodaju osnovnih sredstava putem

JAVNOG NADMETANJA TRAKTOR IMT 578 , datum prve registracije 31.01.1987.g., snaga 51 Kw., u voznom stanju, neregistriran-odjavljen 23.10.2014.g.

Početna cijena 12.000,00 kn + PDV. M1-Osobni automobil FIAT PUNTO 60S datum prve registracije 25.05.2000.g., snaga 44 Kw., benzin, 1241 cm3, nije u voznom stanju, neregistriran-odjavljen 07.03.2014.g.

Početna cijena 2.500,00 kn + PDV. N1-Teretni automobil FIAT FIORINO 1.4 U prometu od 2009.g., snaga 49 Kw., benzin, 1372 cm3, nije u voznom stanju, neregistriran-odjavljen 01.09.2014.g.

Početna cijena 2.000,00 kn + PDV. Javno usmeno nadmetanje održati će se u ponedjeljak 02.02.2015. godine u 12,00 sati u sjedištu društva VODE LIPIK d.o.o., Križnog puta 18, Pakrac.

Navedena vozila mogu se razgledati svakog radnog dana prije nadmetanja u vremenu od 8:00 do 14:00 sati uz prethodnu najavu.

Prodaja se vrši po sistemu viđeno-kupljeno.

Porez i sve zavisne troškove snosi kupac.

Odabrani ponuditelj je kupljeno sredstvo dužan uplatiti u roku osam dana. Nakon dokaza o izvršenoj uplati sredstvo će se predati kupcu.

- vijećnik Gradskog vijeća, - radna tijela Gradskog vijeća, - gradonačelnik Grada Pakraca, - zamjenici gradonačelnika Grada Pakraca.

Poticaj za dodjelu Zlatne plakete “Grb Grada Pakraca” i Pečat Grada Pakraca mogu dati fizičke i pravne osobe, i to: - svaki građanin, - vijećnik Gradskog vijeća, - gradonačelnik i zamjenici gradonačelnika Grada Pakraca, - trgovačka društva i druge pravne osobe, - tijela mjesne samouprave, - ustanove, - udruge građana.

NATJEČAJ JE OTVOREN DO 13. VELJAČE 2015. GODINE. Prijedlozi se podnose u pisanom obliku Ocjenjivačkom odboru za dodjelu javnih priznanja Grada Pakraca, sa naznakom “Za natječaj - ne otvaraj” na adresu: Trg bana J. Jelačića 18, 34550 Pakrac.

CRKVA

16. sijeËnja 2015. godine • PakraËki_list 18

SLAVONSKI VLADIKA JOVAN

Kao vladika želim sudjelovati u životu zajednice U povodu pravoslavnog Božića razgovarali smo za naš portal s slavoonskim Vladikom Jovanom koji od rujna živi u Pakracu. Dio tog razgovora objavljujemo i u Listu.

Kojim povodom je danas ujutro kod vas boravio predsjednik i predsjednički kandidat Ivo Josipović?

Gospodin Josipović, još uvijek kao predsjednik RH, došao je da se upozna sa životom naše Slavonske Eparhije, naročito zbog toga što je u tijeku važna obnova Sabornog hrama sv. Trojice i Vladikinog dvora koji ima izuzetnu vrijednost, ne samo za Pravoslavnu crkvu nego i za državu Hrvatsku, jer je bio mjesto gdje je bila smještena jedna od najznačajnijih knjižnica u jugoistočnoj Europi tako da je ta kulturna vrijednost daleko prelazila lokalne okvire.

Gdje je sada knjižnica?

Knjižnica je u Zagrebu i čuva se u odgovarajućem prostoru i čim to uvjeti obnove dozvole, ona će biti vraćena u Pakrac u dvor.

Prošlo je četiri mjeseca od Vašeg ustoličenja.

Koliko ste za to vrijeme uspjeli upoznati Pakrac i okruženje u kojem sada radite?

S obzirom da sam porijeklom iz Gradiške, samo s južne strane Save, Pakrac i ovaj kraj mi je od prije dobro poznat. Pakrac ima divan narod i u Pakracu se osjećam kao kod kuće i tako sam i dočekan. Veliki je zadatak, ne samo Pravoslavne crkve nego i svih nas, povratak života u Pakrac. U tome ćemo doprinijeti maksimalno koliko možemo i zato nastojimo obnoviti dvor.

Koji su problemi među pravoslavnim vjernicima?

Među pravoslavnim vjernicima su problemi identični onima koji su prisutni među svim stanovništvom, a to je budućnost mladog čovjeka. Gdje je njegova perspektiva nakon što odraste i završi škole? Da li se on želi vratiti u Pakrac, što i gdje će da radi, u čemu će naći svoj smisao? To su pitanja koja su jednaka muka svim ovdašnjim stanovnicima, bez obzira radi li se o pravoslavcima, katolicima, Srbima, Hrvatima, Česima, Talijanima....

Slavonija, nažalost, postaje veliko lovište u kojem je veliki problem da mladi čovjek osmisli svoju egzistenciju.

Koliko uopće ima vjernika Slavonska Eparhija odnosno Pakrac i Lipik?

Na području Slavonske Eparhije imamo os-

Vaša funkcija u 63. padobranskoj brigadi iz Niša?

Ulazak u vojsku je bio duhovni izazov Svi znamo koliko je JNA, ili komunistička armija, bila ateizirana. Toj ateizaciji i toj okrutnosti duha sigurno dugujemo i za ogroman broj zločina koji su se dogodili u ratu zato jer ogrubjela duša odgajana na osveti sigurno je utjecala i na način ponašanja ljudi. am sveštenika od kojih svaki pokriva nešto više od tisuću ljudi ili domova. Veliki pastirski posao je da se privuče onaj dio ljudi koji nije crkveno aktivan. Osjećaju se posljedice dugogodišnjeg ateističkog sistema koje je zamijenio rat. Uslijed toga, mnogi ljudi nisu imali priliku da pogledaju “dom svoj” i da vide kuda su to išli i kuda idu i što im predstoji.

U kakvom su sada konkretnom stanju crkveni objekti, naročito Saborna crkva sv. Trojice i Vladikin dvor?

Dogodine useljenje u Vladikin dvor Oni su bili teško oštećeni tijekom rata i 2003. godine je počela njihova obnova od strane Hrvatske i sada doživljava jedan značajan skok.

Samim povratkom vladike u Pakrac, država Hrvatska, ali i Srbija su se zainteresirale za obnovu.. Sada radimo na dva značajna koraka; na obnovi ikonostasa Saborne crkve te njenog poda. Što se tiče dvora, usredotočili smo se na južno krilo gdje će biti smješteni vladičanski stan i eparhijska administracija.

Nadamo se da ćemo u 2016. godini useliti u taj dio i posvetiti obnovljenu crkvu.

Prilikom Vašeg ustoličenja bilo je podosta negativnih konotacija u medijima zbog govora patrijarha Irineja. Kako vi to komentirate?

Negativne konotacije, kako sam ja to shvatio, odnosile su se na činjenicu da je patrijarh govorio samo o srpskim žrtavama. Nažalost, i u ovom i u onom ratu, ovdje je bilo žrtava na svim stranama. Patrijarh nije govorio niti o židovskim, ni o slovenačkim žrtvama. S druge strane, ja sam tu da to dopunim. On je govorio jedan dio, a moj dio je mnogo veći: o hrvatskim žrtvama, o srpskim žrtvama i o svim drugim žrtvama kojih je u ova dva stravična rata u Slavoniji bilo jako puno. Čitajući Vašu biografiju saznajemo da ste bili “padobranac u mantiji”. Koja je zapravo bila

Ogroman je duhovni izazov bio ući u vojsku s takvim posljedicama. U takvom okruženju, ušao sam u jedinicu eksperimentalno 2002. godine s ciljem da se provjeri kako će funkcionirati svećenstvo u vojsci i tek prošle godine sam dočekao da uspijemo u Srbiji u kasarnama uvesti bogoslužna mjesta, da imamo prve regularne sveštenike u vojsci i to smatram svojim velikim uspjehom.. Puno sam išao po svijetu učiti o iskustvima drugih.

Boravio sam u talijanskoj padobranskoj brigadi. Bio sam kod glavnog vojnog rabina izraelske vojske. Mislim da je to bilo prvi put da je kršćanski sveštenik ušao u generalštab izralske vojske. Tamo sam od rabina čuo pravilo da ako vas ne budu cijenili kao vojnika, nema ništa od vaše službe. Stoga sam morao jesti s vojnicima, piti s njima, spavati u istoj spavaonici, jesti za istom trpezom, nositi istu uniformu.

Diplomirali ste književnost u Zagrebu, bavili se novinarstvom, a između ostalog bili ste i rock kritičar. Kako rock kritičar postaje vladika?

Današnji rock kritičari se uveliko razlikuju od onog vremena kada sam ja imao 25 godina. Bio sam pripadnik, na što sam izuzetno ponosan, jedne velike generacije intelektualaca koja se u Zagrebu okupljala oko omladinskog lista Poleta. Što bi poručili za kraj ovog razgovora?

Veoma mi je važno da kao vladika vidljivo sudjelujem u životu zajednice. Sada sam Pakračanin i ne namjeravam da budem ništa drugo. Nadam se da ćemo Vladikin dvor pretvoriti u duhovni centar koji će služiti ovom gradu i ovom kraju. Osam godina sam živio sam u Svetoj zemlji. Služio sam božićnu liturgiju na pećini u kojoj se rodio Isus i ništa drugo ne želim da kao vladika donesem u Pakrac osim te najljepše vijesti da je Bog postao čovjek, primio ljudsku prirodu od Marije Djeve i nastanio se među nama ljudima.

D. Baronica

KALENDAR NAJAVE DOGAĐANJA siječanj 2015.

16. KUGLANJE -

U sklopu 15. kola 3.

HKL – zona Požega na pakračkoj kuglani s početkom u 17,30 sati sastat će se Papuk i Sloga Prekopakra.

17. KUGLANJE

U sklopu 13. kola 2.

HKL na pakračkoj kuglani s početkom u 17,30 sati sastat će se KK Pakrac i vodeća ekipa Željezničar iz Belišća.

23. KUGLANJE

U sklopu 16. kola 3.

HKL – zona Požega na pakračkoj kuglani s početkom u 17,30 sati sastat će se Slavonski banovac i HVIDR-a Požega.

24. KUGLANJE

U sklopu 16. kola 3.

HKL – zona Požega na pakračkoj kuglani s početkom u 14 sati sastat će se Lipik 1974 i Elektra Požega.

16. sijeËnja 2015. godine • PakraËki_list 19

HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ ODLUČIO

Planinarski dom “Omanovac” najbolji planinarski dom u Hrvatskoj Na svečanoj sjednici Hrvatskog planinarskog saveza održanoj 22. prosinca u Zagrebu, predstavnicima PD “Psunj” Pakrac uručeno je priznanje za najbolji planinarski dom u 2014. godini kojim je dom Omanovac proglašen najboljim objektom od 150 planinarskih

objekata u Hrvatskom planinarskom savezu.

“Ovo je veliko priznanje i ponos svima nama koji smo sami obnavljali dom kada je to bilo vrlo teško, kriterija ocjenjivanja je bilo mnogo, ali ono zbog čega smo jako zadovoljni, a kako su nam rekli u Hrvatskom planinarskom savezu, jest osjećaj gostoprimstva i dobrodošlice koji svaki gost primijeti kada dođe kod nas”, rekao nam je Krešo Čehulić, predsjednik PD “Psunj” Pakrac. Čehulić je dodao kako se nada da će Omanovac biti i domaćin Dana hrvatskih planinara 2016. godine, sleta planinara iz cijele Hrvatske, jer su zahtjev za organizacijom već podnijeli Hrvatskom planinarskom savezu.

I.M.

TUÆNO SJE∆ANJE

na voljenog supruga, oca i djeda

IVANA DUMAN»I∆A • 27. 1. 2012. - 27. 1. 2015.

Na tvom grobu tišina, u domu praznina. Ni dani koji prolaze, ni život koji teËe, sjeÊanje na tebe nikad izbrisati neÊe.

Obitelj

Jutarnja i dnevna najviša temperatura izmjerene su istog dana, 10. siječnja, i iznosile 7,2 C odnosno 16,6 C. Obilna kiša sa susnježicom padala je u popodnevnim satima 11. siječnja, a ukupno oborina dosad u mjesecu palo je 31, 9 litara po četvornom metru. Zbog poluoblačnih i oblačnih noći niti temperature nisu preniske te „U novogodišnju noć ušli smo s najnižom jutarnjom temperaturom ove ne prelaze od -5 C do 0 C. Jutarnja prosječna temperatura bila je -6,3 C zime koja se spustila na -15,8 C dok je dok je prosječna dnevna iznosila 7,2 C. najniža dnevna izmjerena istog dana 5,4 C. Oko početka godine pratio nas je i Kako je naglasio Benković, i dalje nas očekusnijeg koji je pao 28. prosinca i bilo ga je ju hladna jutra s mrazevima, preko dana bit će 20 cm da bi do 5. siječnja okopnio“, toplije, a uslijedit će nam pogoršanje vremena rekao je Josip Benković, lipički meteos kišom i susnježicom. rološki motritelj.

I. Milinčević

VREMENSKE PRILIKE

Temperature primjerenije zimskom razdoblju

SJE∆ANJE

NIKOLA GRAOVAC 21. 1. 2013. - 21. 1. 2015.

S ljubavlju Ëuvamo uspomenu na tebe.

Tvoji najmiliji

ZAGREBAČKI IZVIĐAČI NA ZIMOVANJU NA OMANOVCU

smo kako je ovdje lijepo, htjeli smo promjenu, ali i upoznati druge krajeve Hrvatske. Ovdje se vrlo ugodno osjećamo te nam je ovo jedinstvena prilika uvesti naš izviđački odred u izviđački svijet u zimskim uvjetima.

Zasigurno naš boravak ovdje neće biti posljednji”, rekla nam je Lucija Balen, voditeljica zimovanja zagrebačkih izviđača.

Uz smišljene tematske aktivnosti Članovi odreda izviđača “Jarun” iz koje su izviđači provodili, članovi Zagreba, njih pedesetak, boravili su Hrvatske gorske službe spašavanja stanice od 3. do 7. siječnja na zimovanju na Požega prezentirali su im svoju opremu.

Omanovcu na kojem su, između Osim što su izviđači mogli iz prve ruke čuti ostalih aktivnosti koje izviđači o opasnostima u planinama, vremenskim provode, vidjeli i prezentaciju opreme spašavanja Hrvatske gorske uvjetima, kako reagirati u raznim situacijaslužbe spašavanja. ma u susretu s divljim životinjama, članovi “Prvi put smo na Omanovcu i iznenađeni požeškog HGSS-a Zvonimir Miler, Blaž, Sk-

Iznenađeni ljepotom Omanovca

ender, Josip Augustinović, Josip Ciganović, Dražen Ivanović, Zoran Milaković te Vanja Čar prezentirali su im i opremu koju spašavatelji koriste u svojim akcijama i transportu unesrećenih osoba koju su izviđači mogli i isprobati te vrste i vezanje izviđačkih čvorova. I. M.

SPORT

16. sijeËnja 2015. godine • PakraËki_list 20

IZBOR SPORTAŠA GODINE GRADA PAKRACA

Prijedloge očekujemo do 26. siječnja Po 22. put Pakrački list pokreće izbor sportaša Grada Pakraca za prethodnu godinu. Jedina novost je što ove godine izbor sportaša provodimo u suradnji s lani osnovanom Sportskom zajednicom Grada Pakraca.

Pravila su ostala ista: zaključno s 26. siječnja klubovi s područja Grada Pakraca trebaju u uredništvo osobno, mailom ili faksom poslati svoje kandidate s kratkim opisom njihovih sportskih ostvarenja u 2014. godini. Nakon toga povjerenstvo od pet članova koji će iz redova sportskih djelatnika sastaviti uredništvo i Sportska zajednica izbodovat će kandidate i najuspješniji će dobiti titulu sportaša Grada Pakraca, te će mu u veljači na prigodnoj svečanosti biti uručeno odgovarajuće priznanje koje će osigurati Pakrački list i po prvi put simboličnu novčanu nagradu koju će dati Sportska zajednica.

Lanjska godina je bila uspješna za pakračke sportaše. Nogometaši Hajduka su se prošetali kroz 1. županijsku ligu ostvarivši plasman u viši rang, u kojem nakon jesenskog dijela, usmjesto očekivane borbe za opstanak se nalaze na trećem mjestu. Goran Andričić je najbolji strijelac jesenskog dijela

skreće Zvonko Gnezda. Odnedavno je rekoredr pakračke kuglane sa 641 srušenim čunjem, pojedinačni je prvak Pakraca i županije, treći u poretku igrača 2. lige.

Njegov klupski kolega Davor Štor je bio drugi na županijskom natjecanju, važan je igrač u sastavu Pakraca.

Kod “Papukovaca” odličnu sezonu je imao Ilija Turković stariji.

Trenutno je peti igrač lige, u vrhu je Prošlogodišnji dobitnik Zoran Petrović službenog poretka na pojedinačnom gradskom i županijskom natjecanja u 4. ligi, Adriano Baschkiera je prvenstvu, 10. na regionalnom prvenstvu, odigrao baš svaku minutu svih 15 utakmica, najuspješniji iz naše županije.

Streličari su ponovo imali uspješnu godgolman Stjepan Matijašević je pokazao odličnu formu, a mladi Filip Matijašević je inu s pregršt osvojenih medalja na doskrenuo pažnju na sebe do te mjere da je maćim i međunarodnim natjecanjima. otišao u proligaški klub NK Zagreba. Kandi- Odskače nastup Zorana Petrovića, lani nadata među “Hajdukovcima” bi bilo još. Tim jboljeg sportaša Grada Pakraca, na europviše jer su izuzetno uspješni u radu s mladi- skom prvenstvu u dalekoj Estoniji. Članovi BK Titan vrijedno su nastupali na ma.

Uspješni su bili i kuglači. KK Pakrac je raznim utrkama cijele godine, a po dobrim tradicionalno u vrhu druge lige, kako u rezultatima najčešće smo spominjali Marka prošloj sezoni, tako i sada na polovini natje- Ljevara. Bili su još aktivni rukometaši, canja zauzimaju treće mjesto. KK Papuk je rukometašice, ribiči, motocrossisti, šahisti, lanjsku sezonu završio kao treći, a na polovi- nogometaši u drugoj i trećoj županijskoj ligi i svi prijedlozi su, obvezno do 26. siječnja, ni ovogodišnje sezone vodi u 3. ligi.

Pojedinačno najviše pažnje na sebe dobro došli. D. B.

KUGLANJE – 2. LIGA ISTOK

Pobjeda Pakraca u dramatičnoj završnici u Belišću Kuglaši Pakraca u nastavku prvenstva s gostovanja iz Belišća vratili su se s pobjedom koja je izborena u dramatičnoj završnici. Oba kluba nakon što su svih 6 igrača izbacali 120 hitaca srušilo je identičan broj čunjeva - 3224. No, pakrački kuglaši zabilježili su četiri pojedinačne pobjede (Pierobon, Gnezda, Štor i Juranović), što im je s bodom iz ukupnog zbroja srušenih čunjeva donijela na kraju pobjedu od 5:3 i zadržavanje 3. mjesta u poretku uz zaostatak od dva boda od vodećeg Željezničara iz Belišća, koji ima utakmicu manje, ali idućeg vikenda gostuje na pakračkoj kuglani.

U poretku igrača nešto slabiji rezultat iz Belišća 533 čunja, umanjio je prosjek Zvonku Gnezdi koji sada iznosi 569 čunjeva s čim se nalazi na trećem mjestu poretka igrača lige. Antonio Juranović je s prosjekom od 546 čunjeva 23, Dražen Pierobon s prosjekom od 541 je 32, a blizu su i Robert De Zan i Davor Štor s prosjecima od 539 srušena čunja.

3. LIGA ZONA POŽEGA

Papuk pobjeđuje i kad baca lošije I za Papuk slab rezultat od samo 3.071 srušeni čunj bili su im dovoljni za uvjerljivu pobejedu u Požegi protiv Novih nada sa 6:2 čime su zadržali vodeću poziciju na tablici 3. kuglačke lige.

U ovoj utakmici briljirao je Ilija Turković st. srušivši 581 čunj i skoro sam napravio dovoljnu razliku za pobjedu Papuka.

Imaju samo bod prednosti pred momčadi Nove Gradiške koja je u

prvom kolu nastavka prvenstva na pakračkoj kuglani pregazila sastav Lipika 1974 s 8:0 što pomalo iznenađuje s obzirom da su Lipičani četvrti na tablici.

Niti u međusobnoj utakmici kuglaši Slavonskog banovca i Sloge nisu riješili pitanje tko je bolji. Utakmica je završila 4:4, te oba kluba i dalje dijele šesto i sedmo mjesto s 15 bodova.

Na tablici igrača nakon odlične utakmice u Požegi napredovao je Ilija Turković st. koji je s prosjekom od 544 čunja sada peti. Mjesto ispred njega je Žarko Štampf (Slavonski banovac) s dva čunja boljim prosjekom dok su među prvih 15 od pakračkih kuglaša još “Papukovci” Željko Popović, Ilija Turković ml. i Siniša Karačić s prosjecima od 535, odnosno 534 srušena čunja.

U sljedećem kolu na rasporedu je još jedan lokalni derbi jer se već u petak sastaju Papuk i Sloga dok će Lipik 1974 i Slavonski banovac nove bodove potražiti u Požegi kod protivnika s dna tablice.

D. B.

SPORT

16. sijeËnja 2015. godine • PakraËki_list 21

DVORANSKA SEZONA HAJDUKOVE MLADEŽI

Uspješni na Kutiji šibica, u Novskoj i Velikoj

S prvog nastupa na najpoznatijem hrvatskom malonogometnom turniru zagrebačkoj Kutiji šibica, Hajdukovi pioniri vratili su se s 4 pobjede, jednom neriješenom i jednim porazom koji im je onemogućio nastup u poluzavršnici. Mladi Hajdukovci su u kvalifikacijskoj skupini ostvarili sve tri pobjede (Kutina, Buzin i Sesvete) da bi u drugom krugu najprije pobijedili vršnjake iz NK “Trnja” s 4:2 pri čemu su strijelci po dva puta bili Krpan i Zandona. U drugoj utakmici protiv Kustošije odigrali su 2:2 (Dietzman i Zandona), da bi u odlučujućoj utakmici protiv Intera iz Zaprešića izgubili 3:0. Na “Kutiji šibica” su za Hajduk nastupili pod vodstvom trenera Dubravka Ljevakovića: Jukan, Kelemen, Dietzman, Grubišić, Vuić, Krpan, Zandona, Zec, Pierobon, Keč.

Mlađi pioniri (U-12) Hajduka odličnom igrom 11. siječnja u finalnoj utakmici protiv kutinske Moslavine pobijedili 3:0 na malonogometnog turnira u Novskoj i zasluženo osvojili prvo mjesto. I sve pojedinačne nagrade pripale su Hajdukovim igračima: najbolji vratar je Filip Jović, najbolji strijelac Petar Tomić, a najbolji igrač Filip Vujić.

Stariji pioniri (U 14) u završnici su izgubili od Moslavine 3:2 osvojivši drugo mjesto i srebrne medalje. No, njihov golman Franko Kelemen proglašen je za najboljeg vratara turnira u toj konkurenciji. Obje ekipe vodio je Dubravko Ljevaković.

Selekcije limača (U 8) i početnika (U 10) nisu uspjele izboriti završnicu natjecanja. Jedna ekipa limača je tijesno poražena u četvrtzavršnici od Moslavine 1:0, a druga je zapela u

grupnoj fazi turnira. Početnici također nisu prošli grupnu fazu. Od njih su bili bolji vršnjaci iz sisačke Segeste odnosno garešničkog Garića.

Najmlađa selekcija (U8 i U10) nastupile su na tradicionalnom novogodišnjem turniru 3. i 4. siječnja u Velikoj. Veliki uspjeh ostvarili su najmlađi predstavnici pakračke škole nogometa, mališani trenera Siniše Grubišića, u konkurenciji osmogodišnjaka. Uz sve tri pobjede u skupini i s(p)retnim izvođenjem sedmeraca u četvrtfinalu i polufinalu došli su do samog finala gdje ih je čekala najbolja ekipa na turniru Slavonija, a koja je slavila rezultatom 4:0. Selekcija U10, prošlogodišnji pobjednik istog turnira, odigrala je samo grupni dio turnira gdje nisu uspjeli izboriti prolazak dalje u dosta jakoj konkurenciji. Bolji od njih bio je Grafičar Vodovod iz Osijeka 3:0. “Hajduci” su pobijedili Kaptol 2 sa 7:0 da bi u odlučujućoj utakmici za prolaz izgubili na penale od Đurđenovca nakon što je regularni dio završio 2:2. Nastupa je bilo još, a ovdje su izdvojeni tek uspješniji i važniji. Do kraja dvoranske sezone preostalo je još ovaj mjesec natjecanja u ligi “petice” (U8 i U10), te krajem veljače iste kategorije su domaćini “Kuna kupa”. D. B.

SJE∆ANJE

IZRADA SVIH VRSTA FASADA

DRAÆEN ÆGELA 21. 1. 2005.

21. 1. 2015.

Ostajeπ i dalje u naπim mislima i sjeÊanju.

Supruga i sin

JAVNI POZIV USTANOVAMA I UDRUGAMA SA PODRUČJA GRADA PAKRACA Pozivamo ustanove i udruge koje djeluju na području Grada Pakraca da se sa svojim prijedlozima za sudjelovanje u obilježavanju Dana Grada Pakraca jave u Gradsku upravu Pakrac, Odsjek za opće poslove i društvene djelatnosti do 13. veljače 2015. godine, radnim danom od 7-15 sati na broj telefona 411-080.

Kontakt osobe: SnježanaŠpelić (098-1788-213) e-mail: snjezana.spelic@gmail.com Tatjana Lusetić (098-362-258) e-mail: tatjana.luksetic@gmail.com

vl. Zlatko ViskoviÊ,

tel. 034/411-959, 098/173-7718, Pepe Polaka 25, Pakrac • e-mail: zlatko.viskovic@po.htnet.hr

- unutarnje æbukanje (filcano, gletano) - povoljne cijene - plaÊanje prema dogovoru

w ww. f a s a d e - v i s ko v i c . h r

Odličan i zapažen nastup na “Kutiji šibica” u Zagrebu (U14), prvo mjesto na turniru u Novskoj (U12), te drugo na istom natjecanju (U14), kao i na turniru u Velikoj (U-8) obilježje su ovogodišnje vrlo intenzivne sezone dvoranskog nogometa mladih kategorija Hajduka koji je započela još u prosincu osvajanjem lige “petice” (U14).

SPORT INFO

KUGLANJE 2. LIGA ISTOK – 12. kolo KK BELIŠĆE - KK PAKRAC 3:5 (3224:3224) Pakrac: Pierobon 565, Anušić 510, Gnezda 553, De Zan 524, Štor 514, Juranović 558

3. LIGA ZONA POŽEGA

16. sijeËnja 2015. godine • PakraËki_list 22 Luksetić 525, Petrovečki 535, Lepka 527, Jirasek 494 Sloga: Katalinić 513, Pavković 109 (Bohović 372), Rebrović 529, Kozić 545, Juranović 541, Špelić 531 LIPIK 1974 - NOVA GRADIŠKA 0:8 ((3068-3281) Lipik 1974: Major 538, Tušim 113 (Šubert 375), Zandona 522, Schrotter 478, Hormot 538, Slijepčević 504

NOVE NADE PŽ – PAPUK 2:6 (2965:3071) SLAVONSKI BANOVAC : SLOGA 4:4 Papuk: Popović 521, Čatak 502, I. Turković st.

(3164:3140) Slavonski banovac: Štampf 546, Rendić 537, 581, Major 496, Karačić 504. I. Turković ml. 467.

POJEDINAČNO PRVENSTVO U KUGLANJU

Ilija Turković st. deseti u Slavoniji Ilija Turković stariji najuspješniji je pakrački kuglač na pojedinačnom prvenstvo regije istok što je posljednjeg prosinačkog vikenda održano u Belišću i Osijeku.

Sa srušenih ukupno 1.145 čunjeva osvojio je 10. mjesto. Osim njega nastupio je iz Pakraca još samo njegov sin Ilija Turković koji je sa srušenih 1001 čunjem osvojio 29. mjesto.

Kuglačko prvenstvo regije Istok prošlo je u

Filip Matijašević u NK Zagreb Ponajbolji mladi nogometaš NK Hajduka 18-togodišnji Filip Matijašević prešao je u redove prvoligaša NK Zagreba.

Kako je riječ još o junioru i srednjoškolcu, Filip će ovog proljeća imati sa zagrebačkim provligašem stipendijski ugovor.

U Zagrebu boravi od početka prosinca i tijekom tog vremena prošao je testno razdoblje, a kakav status će imati i za koga će ovog proljeća igrati znat će se do kraja siječnja do kad traje prijelazni rok i bazične nogometne pripreme. D. B.

znaku brojnih otkaza koji je prouzročila činjenica da su županijski kuglački savezi odbili platiti troškove nastupa (kotizacija i putni troškovi), tako da je od pet najboljih kuglača s naše županije nastupio samo Turković stariji, dok izborne plasmane nisu realizirali od pakračkih kuglača Zvonko Gnezda, Davor Štor i Antonio Juranović, prvi, drugi i petoplasirani na županijskom prvenstvu. D. B.

RADNIČKA NOGOMETNA LIGA

Vode Šume Šugić Ekipa Šume Šugić pobjedila je ekipu Policije/HV sa 6:3 u 3. kolu Radničke malonogometne lige što je kao posljednju pred stanku odigrano 28. prosinca u pakračkoj sportskoj dvorani. U drugoj utakmici Grad Pakrac je pobijedio ekipu Bolnice Lipik s čak 15:1.

Nakon 3. kola vodi ekipa Šume Šugić sa 7 bodova, druga je ekipa Policije/HV sa 6 bodova, treći Grad Pakrac s četiri, dok je Bolnica Lipik bez bodova.

Na tablici strijelaca vodeći je Robert Matijašević (Grad Pakrac) s 9 postignutih golova, a slijedi Lujić (Šume Šugić) s golom manje.

U 4. kolu u nedjelju 18. siječnja s početkom u 16 sati sastaju se ponovo isti protivnici.

TURNIR U BRIDŽU

Loša večer Pakračana U Pakracu je 9.

Siječnja odigran turnir u bridžu na kojem je nastupilo sedam parova iz Pakraca i Siska.

Pakrački bridžisti imali su lošu večer pa su i rezultati znatno lošiji od uobičajenih.

Pobijedio je sirački par Gordana Marić i Predrag Lađević. Od Pakračana na 4. mjestu su bili Vjekoslav Šuperina i Goran Nikles.

Darko Baronica u paru sa Sisčaninom Alenom Pahićem je bio peti, a šestoplasirani su bili Valentino Senci i Ivan Švajghart.

U veljači se igra već 8. godinu za redom tradicionalni pakrački bridž turnir Kup banovca Grada Pakraca. U međuvremenu će Šuperina i Baronica nastupiti u Zadru na poluzavršnici momčadskog natjecanja B lige Hrvatske igrajći za bridž klub Sisak. D. B.

KOMPAS

16. sijeËnja 2015. godine • PakraËki_list

MATI»NI UREDI rođeni • vjenčani • umrli

PAKRAC ROĐENI: LUKA Pušćenik, Martine Kobetić Pušćenik i Marka Pušćenika iz Pakraca; NIKA Stokić, Josipe i Saše iz Pakraca; KIARA i LUKAS Majstorović, Mirele i Saše Majstorovića iz Pakraca.

VJENČANI: Lana Bunčić iz Lipika i Siniša Kojadinović iz Pakraca; Goranka Cah iz Lipika i Franjo Bagarić iz Velike Gorice; Sanda Jurčec iz Zagreba i Alan Feher iz Pakraca (Zagreb); Katarina Mandić iz Selaca i Zoran Dragaš iz Šeovice UMRLI: Jovo Kojadinović (80) iz Brusnika; Karlo Sić (82) iz Pakraca; Vladimir Tarbuk (75) iz Kusonja; Draginja Trgovčić (83) iz Tornja; Ana Sabo (80) iz Donje Obriježi; Anka Kiš (87) iz Pakraca; Ljubica Bijelić (80) iz Pakraca; Milica Prodanović (85) iz Pakraca;

ZAHVALA povodom iznenadne smrti našeg voljenog i predobrog supruga, oca, djeda, svekra i pradjeda

LIPIK ROĐENI: MATEO Teni, Vanese Useini i Lea Tenija iz Antunovca; ŠIMUN Bakarić, Katarine i Saše Bakarić iz Lipika; LUKA Matković, Ivane i Dražena iz Donjeg Čaglića; LEO Grgić, Senke i Slađane iz Lipika; Ivan Savi (67) iz Filipovca; Ignacije Valčičak (77) iz Gaja; Anđa Vidaković (87) iz Lipika.

VJENČANI: Višnja Hrg i Ivan Užarević iz Lipika UMRLI: Marija Jandrić (90) iz Poljane; Marica Adžijević (78) iz Bukovčana; Sava Dmitrović (81) iz Donjeg Čaglića; Ljubica Keć (87) iz Marinog Sela; Barbara Rubinić (93) iz Gaja; Drago Lujić (59) iz Kukunjevca; Dragica Supanc (90) iz Filipovca; Elizabeta Sarajlija (80) iz Lipika; Viktor Kordić (74) iz Lipika; Janko Pavetić (92) iz Poljane; Ivan Briški (66) iz Poljane; Ana Nenadić (93) iz Lipika;

ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE • Gamauf d.o.o. traži 9 šivača/ica i 2 ekonomska tehničar na određeno.

• Centar za soc. skrb Pakrac traži blagajnika/icu likvidatora na neodređeno.

MALI OGLAS • Iznajmljujem dvosobni, useljiv stan u Lipiku, Vukovarska 9.

Informacije: 098/9486-706

SJE∆ANJE na našeg dragog

DANIELA ŠMITA 18. 1. 2007. - 18. 1. 2015.

Na tvom grobu tišina, u domu praznina. Po dobrom te pamtimo, s ljubavlju te spominjemo. Uvijek ćeš biti u našim srcima i dušama jer oni koje se voli nikada ne umiru.

S ljubavlju... tvoja mama Katica, tata Franjo, brat Mihael s obitelji, baka Anelka i djed –uro

BRANKA MANOJLOVI∆A 6. 3. 1928. - 1. 12. 2014.

Zahvaljujemo rođacima, prijateljima, susjedima i drugovima koji su nam u najtežim trenucima, tuge i oproštaja izrazili sućut i podijelili s nama bol.

Hvala svima koji su posjetili našu kuću žalosti, iskazali nam sućut telefonom, telegramima ili na bilo koji drugi način te ga s tugom i dostojanstvom ispratili na vječno počivalište, okitivši mu odar vijencima i cvijećem. Velika hvala drugovima iz Udruge antifašističkih boraca narodnooslobodilačkog rata koji su mu odali posljednju počast te Tomi Jendrašiću na dirljivim i toplim riječima oproštaja.

Veliko hvala za iskazanu sućut i Sreti Dragičeviću, njegovom prijatelju iz djetinjstva, njegovom vršnjaku, jedinom danas živom iz generacije iz daleke 1928. i 1929. godine, iz generacija iz koje su gotovo svi bili i đaci pakračke učiteljske škole, a mnogi od njih i divni učitelji.

Velika hvala i onima koji iz raznih razloga nisu mogli doći na ispraćaj, ali su ga za života poštivali kao jednog od izuzetnih Pakračana koji je svoj rodni grad volio i uvijek mu se vraćao.

Pakrac je bio i ostao njegov početak i kraj.

Naš dragi i neprežaljeni Branko, predivan i iznad svega pažljiv suprug, otac, djed, svekar i pradjed, bio je jednostavan, pošten, skroman, pristupačan i srdačan čovjek, spreman pomoći svakome u svakom trenutku, često i iznad svojih mogućnosti a takvi ne odlaze u zaborav.

Volio je sve poštene ljude, bez razlike, a posebno nas, svoju obitelj, koji smo sretni i ponosni što smo ga imali, a pretužni i neutješni što smo ga je izgubili.

Velika hvala svima koji dijele našu bol i nose u sebi uspomenu na njega.

Ožalošćena porodica Manojlović

23

CMY

Pakrac, 16. sijeËnja 2015. godine