ABC o Gradu - Mali prirucnik o lokalnim zajednicama by dndopatija DND

Sanja Škoric i Ana Kola

ABC O GRADU Mali prirucnik o lokalnoj zajednici Društvo “NAŠA DJECA” Opatija

uz financijsku potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH

Tiskanje ove publikacije omogućeno je temeljem financijske potpore Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u skladu s Ugovorom broj 421-02/09-PP-4/05. Mišljenja izražena u ovoj publikaciji su mišljenja autora i ne izražavaju nužno stajalište Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva http://zaklada.civilnodrustvo.hr

CIP zapis dostupan u raèunalnom katalogu Sveuèilišne knjižnice Rijeka pod brojem 120702079 ISBN 978-953-55325-4-5

SADRŽAJ 1. AKCIJA GRADOVI/OPĆINE PRIJATELJI DJECE................................................. 6 2. RADIONICE “ABC O GRADU“............................................................................ 9 2.1. ŽIVOT U GRADU............................................................................................ 9 2.1.1. ZVUKOVI GRADA – ŽELJE............................................................... 9 2.1.2. PROMET U GRADU........................................................................12 2.1.3 PRIČE O GRADU KOJI IMA DOBRE UVJETE ZA ŽIVOT..................14 2.1.4. ARHITEKTURA GRADA..................................................................16 2.2. PROBLEMI ŽIVOTA DJECE U VELIKIM GRADOVIMA..................................18 2.2.1. ŽIVOT DJECE BESKUĆNIKA...........................................................18 2.2.2. SIROMAŠTVO.................................................................................19 2.2.3. ZAŠTO ONI MOGU, A MI NE?.......................................................21 2.3. KAKO FUNKCIONIRA GRAD/OPĆINA..........................................................22 2.3.1. DJECA I LOKALNA ZAJEDNICA.....................................................22 2.3.2. GRAD – TKO? ŠTO? KAKO? ZAŠTO?............................................24 2.3.3. PRORAČUN U MALOM..................................................................25 2.4. IGRAJMO SE GRADOM................................................................................27 2.4.1. SVIJET JE LIJEP, JER JE RAZLIČIT....................................................27 2.4.2. JEDAN GRAD PRIJATELJ DJECE.....................................................28 3. DJECA U AKCIJI..................................................................................................29 3.1. “ZA SREĆU ZNAJ, TREBA TI PRIJATELJSKI ZAGRLJAJ”...............................29 3.2. DJEČJI PUTOKAZI.........................................................................................30 3.3. DJEČJA IGRALIŠTA TREBAMO MI...............................................................31 BILJEŠKE O AUTORIMA.........................................................................................36 IZVORI korišteni u osmišljavanju radionica za djecu..............................................38

4 Poštovani! Ova je knjižica namijenjena svima koji se u svom radu na području dječje participacije susreću s pitanjima i dilemama kako i na koji način približiti djeci temu dječjih prava i dječjeg sudjelovanja u životu lokalne zajednice. Zašto je važno da djeca sudjeluju u donošenju odluka koje utječu na život ili na poboljšanje kvalitete života djece? Zato što će se djeca tako upoznati s kulturom demokratskoga odlučivanja u kojoj su djeca i odrasli ravnopravni. Aktivno će sudjelovati i u područjima donošenja odluke lokalne politike, te će na taj način graditi svoje samopouzdanje. Educirat će se za demokratsko građanstvo. Sudjelujući u kulturi donošenja odluka povećat će svijest o poštivanju javnih površina i javnoga dobra. Shvatit će koliko je važno čuvati okoliš, dječja igrališta te prostore koje su sami uredili. Naučit će se timskome radu učeći jedan od drugoga, naučit će poštivati jedni druge i slušati se međusobno. Razvit će socijalne vještine (metode rješavanja konflikata, metode donošenja odluka i vještine komuniciranja). Što će odrasli dobiti dječjim sudjelovanjem u donošenju odluka bitnih za razvoj djeteta? Učenje od djece vrijedno je edukativno iskustvo za odrasle. Ono odrasle uči kako, osjetljivi i misaoni dječji pogledi, mogu biti profinjeni i koliko znanja sadrže. Odrasli će se u većoj mjeri upoznati s dječjim pogledom i dobiti poticaj od djece. Samim time odrasli će se osvijestiti za potrebe, probleme, mišljenja i želje djece. Više će poštivati nove dječje ideje. Aktivno uključivanje odraslih u participacijske projekte s djecom dovest će do veće tolerancije odraslih prema djeci i ojačat će međugeneracijski dijalog. Odrasli na taj način uče dijeliti moć s djecom te rade na poboljšanju kvalitete odnosa. Društvena zajednica dječjim sudjelovanjem povećava, u najširim razmjerima, svijest o dječjim pogledima, željama i potrebama. Projekti participacije omogućuju jačanje demokracije, ohrabruju cijeloživotnu odgovornost djece i potiču razvoj civilnoga društva. Dobrobit koju imaju djeca od rada na projektima participacije korisna je čitavome društvu. Sudjelujući u procesima odlučivanja na lokalnoj razini, djeca uče kako postati svjesni građani koji odgovorno koriste svoja prava već od mladih dana. Participacija djece olakšava stvaranje tolerantne, nenasilne, sigurne

zajednice potičući kulturu međusobnog poštivanja, povjerenja i demokratičnog donošenja odluka. OBLICI PARTICIPACIJE – SUDJELOVANJA DJECE U DRUŠTVIMA “NAŠA DJECA” I U GRADOVIMA / OPĆINAMA PRIJATELJIMA DJECE: • DJEČJI FORUMI • DJEČJA GRADSKA VIJEĆA • SUSRETI DJECE S NAČELNICIMA, GRADONAČELNICIMA, ŽUPANIMA • SUSRETI FORUMAŠA SA SABORSKIM ZASTUPNICIMA • DJEČJI JAVNI SKUPOVI • PISANJE PORUKA DJECE ODARSLIMA • UKLJUČIVANJE DJECE KAO NOMINALNIH ČALNOVA DND-A Kako bi dječje sudjelovanje bilo kvalitetno pozivamo Vas da krenete u avanturu. Pomoću ove knjižice naučite lakše djecu “živjeti grad“. Mali priručnik o gradu “ABC O GRADU“ pomoći će vam u tome. Vaše Sanja i Ana! P.S. Zahvaljujem se forumašima Dječjih foruma DND Opatija Antoniji i Karlu, Ireni, Matei, Dorianu, Nini i Matiji na crtežima. Zahvaljujem se i našoj prof. Kristini Heger koja uvijek pomogne kod lektoriranja teksta.

1. AKCIJA GRADOVI/OPĆINE PRIJATELJI DJECE

Danas u gradovima većina djece ima dom. No, unatoč činjenici da je udio mladih koji žive u urbanim područjima u stalnom porastu, mnogi gradovi još uvijek nisu prilagođeni potrebama djece. Dječje siromaštvo, razni oblici socijalnoga isključivanja, zlostavljanja, iskorištavanja, djeca beskućnici koji žive na ulici samo su neki od problema u velikim gradovima Europe i svijeta. No, gradska su područja istovremeno i područja otvorenih mogućnosti. Tu je lakše pronaći sredstva, do informacija se dolazi brže, a gustoća stanovništva povećava ekonomsku produktivnost i pojeftinjuje socijalne usluge. U gradu naklonjenom djeci gradska uprava uključuje svoje najmlađe sugrađane u potpunu provedbu Konvencije UN-a o pravima djece. Da bi gradske vlasti odgovorile na rastuće zahtjeve za prilagodbu djeci, moraju u svojim programima djecu i dječja pitanja učiniti vidljivima; jasno izdvojiti sredstva namijenjena djeci, razviti prilagođene programe, pratiti provođenje strategija i planova za djecu te svakako čuti glas djece. Upravo su stoga Savez DND Hrvatske i Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju, pod pokroviteljstvom UNICEF-a, a uz podršku tadašnjeg Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži povodom 10 godina od usvajanja Konvencije UN-a o pravima djece, 1999. pokrenuli veliku akciju “GRADOVI/OPĆINE PRIJATELJI DJECE“. Cilj je akcije motivirati i stimulirati odrasle u gradovima i općinama Republike Hrvatske kako bi se potpunije ostvarivala prava i potrebe djece priznata Konvencijom UN-a o pravima djeteta. U akciju se može uključiti svaki grad i općina u Hrvatskoj koja dobrovoljno odluči ostvarivati cilj i program akcije te dokazati i pokazati što je učinjeno za djecu. Cilj akcije se ostvaruje: - poticanjem tijela lokalne uprave i samouprave, stručnih službi, ustanova za djecu, udruga građana, privrednih i drugih subjekata te roditelja i djece da u svojim gradovima/općinama čine što je najviše moguće za dobrobit djece

- evidentiranjem postignutih rezultata i vrednovanjem napretka na poboljšanju položaja djece u društvu - medijskim praćenjem akcije - dodjeljivanjem javnog društvenog priznanja gradu/općini za postignute učinke koji unapređuju i uljepšavaju život djece.

PROGRAM AKCIJE Što grad/općina treba imati za djecu i činiti za njih da bi dobio počasni i obavezujući naziva?

GRAD / OPĆINA PRIJATELJ DJECE Programska područja: 1. Program i plan grada/općine za ostvarivanje prava i potreba djece 2. Namjenska novčana sredstva za razvoj, zaštitu i odgoj djece 3. Podrška i pomoć udrugama koje imaju programe za djecu te uključivanje djece u osmišljavanje odluka koje se na njih odnose 4. Dijete u sigurnom i zdravom gradu/općini 5. Zdravlje djece 6. Odgoj i obrazovanje 7. Socijalna skrb za djecu 8. Kultura i šport djece i za djecu 9. Slobodno vrijeme i rekreacija djece 10. Podrška i pomoć roditeljima u skrbi i odgoju djece

“Grad prijatelj djece“ trebao bi poticati sve navedene oblike participacije, sudjelovanja djece kako bi djeca mogla što slobodnije iskazivati svoja mišljenja te da se dječji glas čuje u vezi sa svim pitanjima važnim za njihov život. Na taj će način djeca pridonijeti procesu odlučivanja o svim pitanjima važnim po svoju zajednicu i same sebe.

2. RADIONICE “ABC O GRADU” Slijedi opis radionica koje možete koristiti za rad s djecom od 7 do 10 godina. Ciljevi radionica su: poboljšanje kvalitete života djece i mladih u gradovima/općinama s naglaskom na aktivno sudjelovanje djece i mladih u životu lokalne zajednice i svjesno angažiranje oko problema koji ih se tiču te poticanje pažnje lokalne uprave, svijeta politike, organizacija koje se bave djecom i mladima na prava i potrebe djece i mladih, najmlađih stanovnika/građana. Na početku svake radionice nalazi se motivacijska priča za djecu te pitanja koja možete postaviti djeci za razmišljanje i raspravu. Krenimo na radionice!

2.1. ŽIVOT U GRADU 2.1.1. ZVUKOVI GRADA – ŽELJE Motivacijska priča za radionicu: “Lijepo je proljetno jutro. Rijetke su voćke još u cvatu po vrtovima. Gradić je tih jer su gotovo svi ljudi u vinogradima ili pristaništu. Ne čujem drugo no cvrkut ptica sve naokolo i zvižduk parobroda tamo dolje na gatu. Okolo crkve sve mirno. Samo se lastavice užurbale oko vrha zvonika, a preko poljanice lete dva leptira tražeći cvijetak. Ja gledam u nebo. Oblačić lebdi visoko iznad zvonika. Sunce ga obasjava samo s jedne strane pa su mu rubovi kao od zlata. Mijenja se polagano. Postaje dulji; pruža se uvis; sve je više nalik na odrasla dječaka s bijelim krilima.“ Ulomak iz pripovijetke: “Anđeo u zvoniku“, Vladimir Nazor

Motivacijska pitanja za djecu: Koje zvukove možete čuti u velikom gradu? Koji se zvukovi mogu čuti u manjem mjestu ili na selu? Koje zvukove volite slušati? Postoje li neki zvukovi koji vam jako smetaju? Koji su to zvukovi? Cilj radionice: - upoznavanje djece sa zvukovima i bukom grada - doprinijeti stvaranju spoznaje kod djece o zvukovima iz naše okoline i djelovanju na čovjeka Aktivnosti: - djeca se upoznaju s prigušenim zvukovima grada, naglašavajući jačinu onih zvukova koji smetaju dječjem uhu - “zvučna kulisa“ snimljena na cd-u se pušta djeci 10-20 min, a za to se vrijeme djeca predstavljaju i pokušavaju razgovarati - nakon toga se isključuje buka, govori se o razlici u komunikaciji kod buke i u tišini; razgovara se o izvorima buke, s ciljem razumijevanja buke - pokušava se zamisliti grad gdje su zvukovi blagi, ugodni te se pokušavaju pronaći izvori tih zvukova; snimaju se novi zvukovi i glasovi djece te zvukovi što ih djeca proizvode s prirodnim instrumentima - na taj se način snima zvučni ambijent “grada želja“ koji je nastao kao rezultat dječje kreativnosti Metode: - grupni rad, slušanje zvukova, razrada dobivenih podataka, konstruktivni i kreativni dijalog - snimanje rezultata na digitalne podloge (cd)

Korisnici: djeca od 7 do 10 godina Trajanje: 2 sata Materijali: - primjeri zvukova industrije i zvukova gradova današnjice (snimka zvukova na cd-u) - primjeri zvukova iz prirode (snimka zvukova na cd-u) - mikrofon i računalo za snimanje glasova djece i prirodni instrumenti za zvukove koje će proizvesti djeca - cd-i na koje će se snimiti finalni rezultat (snimka zvučnog ambijenta kojeg su stvorila djeca) koji se na kraju podijele djeci Rezultati: - djeca će doći do spoznaje kakav je zvučni ambijent u mjestu u kojem žive - razumjet će koliko je važno razlikovati i ispraviti zvučne izvore koji su štetni za ljudsko uho kako bi mogli živjeti u jednom svijetu koji je zvučno manje stresan - naučit će promatrati odnos između zvukova i zvučnih izvora kao i odnos između raznih čimbenika koji zagađuju okolinu

2.1.2. PROMET U GRADU

Motivacijska priča za radionicu: “-Već mi je dosadilo - potuži se semafor. - Stalno, u pravilnim razmacima, izmjenjujem svjetla: crveno - žuto - zeleno. To radim bez obzira na to je li na raskršću gužva ili na njemu nikog nema. Volio bih da mogu sam birati svjetlo koje je potrebno i njime svijetliti koliko ustreba. Jer ima majki koje s dječjim kolicima ne dospiju na drugu stranu ulice, a na meni se već upali crveno svjetlo. To se često događa i djeci kada se vraćaju iz škole. Posebno sam zabrinut zbog starijih ljudi. Neugodno mi je i kada prekinem svadbenu povorku. Ali što mogu, ljudi su mi odredili kako ću i koliko svijetliti i pritom nimalo ne misle kako je meni i onima koje ja pokrećem ili zaustavljam. Televizijska antena s krova obližnje kuće pozorno ga je slušala. - Znaš - reče - meni se čini da ljudi misle da su sigurniji kada se svjetla na tebi izmjenjuju na ovaj način. Vjerojatno misle da bi nastala velika gužva u prometu kada bi ti dopustili da svijetliš kako ti se sviđa. - Kao da ovako nije velika gužva - povrijeđeno uzvrati semafor.“ Ulomak iz priče: “Semaforsko i antensko srce“, Stjepan Lice

Motivacijska pitanja za djecu: Kakav je promet u velikom gradu? Zašto su važna prometna pravila kojih se moramo pridržavati? Osjećate li se vi sigurno kao pješaci u vašem mjestu? Cilj: - upoznavanje djece s prometom i pravilima ponašanja u prometu, kako u gradu tako i u manje naseljenim mjestima Aktivnost: - kreiranje igre “Igrom do škole“ na način da se izradi tabela koja sliči igri “Čovječe ne ljuti se“, ali se na određenom polju postavljaju dječji crteži i pitanja vezana uz prometna pravila na koja djeca trebaju u igri dati točne odgovore za prolaz Metoda: - igranje igre, upoznavanje s pravilima ponašanja u prometu, upoznavanje kulturnih znamenitosti mjesta i zelenih površina Trajanje: 1 sat Materijal: - izrađena tabela s poljima, kockica, figurice kao za igru “Čovječe ne ljuti se“ Korisnici: djeca od 7 do 10 godina Rezultat: - unaprijeđeno znanje o pravilima ponašanja u prometu i o važnosti prometa

2.1.3 PRIČE O GRADU KOJI IMA DOBRE UVJETE ZA ŽIVOT

Motivacijska priča za radionicu: “Moj grad ima stotinu tornjeva, mostova, lukova, stepeništa, prolaza. Moj grad je opleten svjetlom, sjenovito taman, prostran i uzak. Ulice vode do trgova, drveće se povija pod vjetrom, zdenci žubore, ljudi se smiju, neka majka doziva svoje dijete. Moj grad ima mnogo životinja, konja, magaraca, pasa i mačaka. Noću miševi cijuču po dvorištima, danju u njima galame vrapci. Na tržnici stoje šatre što se šarene jabukama, kruškama, grožđem. Moj je grad tajanstven. Pun je uglova, zakutaka, žitnica i podruma. Pun je duplji za skrivanje. Ima prozorčića na krovovima. Ima zidova, vrtova, a ima i uspinjaču. ta se uspinje gore sve do vrha brda, do zamka i do plavog neba. A od tamo letim kud god hoću…“ Ulomak iz priče: “Moj grad“, Sophie Brandes Motivacijska pitanja za djecu: Kako izgleda grad u kojem su sva djeca jako sretna? Što sve čini taj grad? Kako se djeca ponašaju u tom gradu? Kako se odrasli ponašaju u tom sretnom gradu? Ciljevi: - potaknuti kreativne forme pisanja (pisma) - potaknuti zajedničko pisanje jedne priče - potaknuti djecu na razmišljanje o gradu koji ima dobre uvjete za život

- upotrijebiti suvremene tehnologije (Internet) za prezentaciju vlastitih ideja - istraživati, razvijati i iznijeti ideje putem pisanja Aktivnosti: - podijeliti se u grupe te započeti pisati priču o idealnom gradu - razmijeniti napisane tekstove među djecom/grupama te ih dovršavati - napisane priče umnožiti i staviti na Internetske stranice udruge Metode: - stvaranje zajedničkih priča o gradu, kreativno pisanje, uzajamno aktivno sudjelovanje djece u radu Korisnici: djeca od 7 – 10 godina Trajanje: 4-5 sati Rezultati: - naučiti sakupiti karakteristične elemente jednog teksta za pripovijedanje - naučiti raspravljati o zadanom tekstu - naučiti primijeniti tehnike kreativnog pisanja - tiskanje vizije djece o idealnom gradu - prepoznati pisanje kao proces stvaranja

2.1.4. ARHITEKTURA GRADA

Motivacijska priča za radionicu: “Stari je dubrovački porat malo naručje mora što ga je tvrđava sv. Ivana nalik na čvrstu šaku prigrlila Gradu. U nju ne zalaze veliki brodovi. Stanu tek ispred nje, između Lokruma i obale i očima je visokog svog pramca gledaju kao malu igračku, a gore u tvrđavi, u Pomorskom muzeju, karake stare i filjuge i galije, u bijelim jedrima, nevjeste davno vjenčane za more, što ih je vrijeme lećama svoga obrnutoga dalekozora pretvorilo u modele, s čežnjom gledaju kroz debele kamene prozore, porat, mulo i kaše. Koliko ih je nekad bilo! U jedrima im bijahu svi vjetrovi, a u očima njihovih kapetana sjaj južnih i sjevernih zvijezda. Meki se govor konavoski, župski i primorski čuo na palubama njihovim uzdignutim, i svaki je brodski mali u duhu sebe vidio uspravna za timunom.“ Ulomak iz priče: “Stara gradska luka“, Luko Paljetak Motivacijska pitanja za djecu: Jesu li svi gradovi jednaki? Što neki gradovi imaju, što drugi nemaju? Znaš li neki grad koji je sličan gradu u kojem ti živiš? Po čemu su slični?

Ciljevi: - naučiti tehnike analize gradova - naučiti identificirati gradske potrebe, prostorne potrebe, individualne potrebe i zajedničke potrebe Aktivnosti: - analiza prostora, zgrada, cesta i putića te likova grada putem slika, karti, mapa - izrada maketa grada od recikliranog materijala - bojanje i crtanje po izrađenoj maketi Metode: - međusobni dijalog putem slika, oluja mozgova, ručni rad s jednostavnim materijalima, izrada maketa grada Materijal: - fotografije grada i likovi grada - papir formata A3 i A4 - kartoni (bijeli i u boji) - škare, ljepilo, flomasteri - reciklirani materijal (otpad koji se može iskoristiti) - računalo Korisnici: djeca od 7 do 10 godina Trajanje: 4 sata Rezultati: - razviti metode analize i promatranja arhitekture gradova - poboljšati vlastiti kritički osjećaj za iznošenje prijedloga o gradskoj arhitekturi - naučiti nove tehnike komunikacije i prezentacije

2.2. PROBLEMI ŽIVOTA DJECE U VELIKIM GRADOVIMA 2.2.1. ŽIVOT DJECE BESKUĆNIKA Motivacijska priča za radionicu: “No, premda je Oliver bio veoma mlad, bio je toliko pametan da se pretvara kao da silno žali što odlazi. Djetetu nije bilo nimalo teško da svoje oči zalije suzama. Glad i nedavno zlostavljanje uveliko će ti pomoći da po volji zaplačeš, i Oliver je zbilja veoma prirodno zaplakao. Gospođa ga je Mann grlila i ljubila i dala mu, a to je Oliver najviše želio, komad kruha s maslacem, da se ne bi pri dolasku u ubožnicu činilo da je odveć gladan. S kriškom kruha u ruci i s općinskom kapom od smeđeg sukna na glavi, gospodin je Bumble odveo Olivera iz tog bijednog doma u kojem nijedna dobra riječ, nijedan blagi pogled nisu nikada ublažili sumornost njegova prvog djetinjstva. Pa ipak, kada se iza njega zatvorila kapija, bolna tuga obuze njegovo dječje srce. Koliko god bili kukavni njegovi mali suparnici koje je ostavljao za sobom, ipak su bili jedini prijatelji koje je poznavao, i prvi put osjećaj da je sasvim sam u tom velikom svijetu obuze njegovo srce.“ Ulomak iz priče: “Oliver Twist“, Charles Dickens Motivacijska pitanja za djecu: Što misliš o tome da neka djeca u velikim gradovima nemaju svoj dom i da su prisiljena raditi? Što misliš kako se ona osjećaju? Jesu li njihovi uvjeti drugačiji od uvjeta djece koja žive u tvojem mjestu? Kako bi im ti pomogao/pomogla? Cilj: Progovoriti o djeci beskućnicima u velikim gradovima Aktivnost: - čitanje ulomaka iz knjige Oliver Twist (djeca moraju označiti dijelove teksta koji govore o životu djece beskućnika, o njihovim problemima, zlostavljanju, izrabljivanju, radu, uvjetima života) - nakon što djeca pročitaju što su podcrtala slijedi rasprava o pročitanom - uspoređivanje života djece koja žive u različitim uvjetima - djeci se ponude i tekstovi o djeci na ulici u velikim gradovima sakupljenih iz tiska i s Interneta Metode: igranje uloga, čitanje, prepričavanje, dijalog, rasprava, uspoređivanje

Materijali: - knjiga Oliver Twist, Charles Dickens - tekstovi o djeci beskućnika iz tiska i s Interneta - potrošni materijal, fotokopirani članci Korisnici: djeca od 7 do 10 godina Trajanje: 3 sata Rezultati: povećana svijest o problemu djece beskućnika kako kod nas tako i u svijetu

2.2.2. SIROMAŠTVO Motivacijska priča za radionicu: “Živio jednom neki bogat čovjek. Bio je široke ruke i rado je pomagao druge. Do njega je imao kućicu siromah koji se u životu nije nagledao obilja, nego bi ono što je imao raspoređivao tako da što bolje poveže kraj s krajem. Jednom zgodom, bogataš, zanesen svojim dobročinstvima, navede pred ljudima razgovor o tome tko je koliko vrijedan, te, u želji da pecne svojeg siromašnog susjeda, reče: - Vidiš, kolikima ja pomažem? A ti, kako živiš, nemaš dovoljno ni za sebe samoga. Siromah ga pogleda, pa odgovori: - A kad bi ti znao koliko sam ja puta, ljudima u nevolji dao sve što sam imao, do posljednjeg novčića? Hajde, učini ti to samo jedanput! Bogataš tada spusti pogled i šutke se udalji, osjećajući mnoge poglede na svojim leđima.“ Pripovijetka: “Bogataš i siromah“, Božidar Prosenjak Motivacijska pitanja za djecu: Što za vas znači pojam siromaštva? Tko je za vas siromašan? Kako se ljudi općenito odnose prema siromašnima? Imaju li o njima dobro ili loše mišljenje? Kako se može pomoći siromašnima kako bi oni bili ravnopravni u društvu? Cilj: Skretanje pozornosti na problem siromaštva u svijetu danas te na pravo svakog djeteta da bude zaštićeno od siromaštva

20 Aktivnosti: - Horoskop siromaštva – aktivnost koja kombinira znanje i kreativnost u obradi tema koje se bave posljedicama siromaštva i pružanjem prilika siromašnima za poboljšanje njihovog života. Izrađuju se kartice s 12 znakova horoskopa te 12 kartica s opisom života osobe koja ima neki problem i navede se koja je ona horoskopskog znaka. Djeca trebaju u kartice s horoskopskim znakom predvidjeti horoskop za svaku tu osobu u jednoj godini (npr. kako će im biti na poslu, ljubavi, zdravlju) Metode: izrada kartica s horoskopom i životopisima, čitanje, pisanje, razgovor i diskusija Materijal: - kartice s horoskopom, kartice sa životopisima, papir i olovka za sudionike, hamer, flomasteri i ljepilo Korisnici: djeca od 9 do 11 godina Trajanje: 1-2 sata Rezultati: - prošireno znanje o siromaštvu i nejednakim uvjetima života djece - nova saznanja o tome što je to ljudsko dostojanstvo i odgovornost

2.2.3. ZAŠTO ONI MOGU, A MI NE? Motivacijska priča za radionicu: “Velikom voljom i upornošću mogu se nadomjestiti fizički nedostaci. Osim toga, čovjek je stvaralačko biće, pa njegov um i duh valja više cijeniti od, recimo, širokih ramena i zaobljenih mišića. Jednoruki mogu igrati tenis, nogomet, baviti se raznim drugim športovima. A i bezbroj poslova kojima se ljudi bave, obavljaju jednom rukom. Dapače, neke poslove ljudi su u stanju uraditi malim prstom. Nema, dakle, zime za tvog jednorukog znanca. Ali, ako mu baš negdje nešto zapne i ne može lijevom rukom, budi mu ti desna ruka. Onako kao što je tvoja mama tebi.“ Ulomak iz pripovijetke: “Kako prijatelju bez ruke ublažiti muke“, Zvonimir Balog Motivacijska pitanja za djecu: Sjeti se neke situacije kada ti je trebala pomoć? Kako si se osjećao/ osjećala? Jesi tražio/tražila pomoć? Sada se sjeti situacije kada je nekom drugom trebala pomoć? Kako se osjećaš kada nekome pomogneš? Cilj: - stjecanje znanja o pravu svakog djeteta da bude zaštićeno od bilo kojeg oblika diskriminacije - poticanje poštivanja različitosti Aktivnosti: - razgovor o pročitanom tekstu - igra Vodim slijepca - djeca se podijele u parove, jedno dijete u paru ima zavezane oči, a drugo ga mora voditi kroz niz prepreka; nakon igre se povede razgovor o tome kako su se djeca osjećala u igri Metode: - pričanje, čitanje, igranje uloga, osmišljavanje mape Korisnici: djeca od 7 do 10 godina Trajanje: 1 sat Rezultat: povećana tolerancija i poštivanje razlika među djecom

2.3. KAKO FUNKCIONIRA GRAD/OPĆINA 2.3.1. DJECA I LOKALNA ZAJEDNICA

Motivacijska priča za radionicu: “Mama me dovela baki u Dubravi. To je istočni dio moga rodnoga grada Zagreba, gdje se u proljetnim večerima čuje cvrčanje stotine cvrčaka i struji zrakom miris slastica iz obližnje tvornice keksa. Da bih došla u Dubravu, morala sam tramvajem provesti pokraj zoološkog vrta iz kojeg je dopirala rika nemirnih lavova i kriještanje nezadovoljnih papiga. U samoj Dubravi postoji filmski grad, tvornica gramofonskih ploča, banka, pošta, tržnica, trgovačke kuće, kino, dom kulture, nekoliko malih parkova, puno osmoljetnih škola, dječjih vrtića i slastičarnica… mmm… iz kojih mi baka donosi sladolede i kolače!“ Ulomak iz Pripovjetke “Priče iz Dubrave“ Blanka Dovjak-Matković Motivacijska pitanja za djecu: Što mora imati jedan grad/općina kako bi djeca u njemu bila sretna? Što sve ima grad/općina u kojoj vi živite? Biste li voljeli nešto novo sagraditi u gradu/općini kako bi djeca bila sretnija? Kako se odrasli u gradu u kojem živite ponašaju prema vama? Cilj: - saznati koliko i kako djeca komuniciraju s pojedinim elementima koji čine lokalnu zajednicu

Aktivnosti: - izrada plakata - crtanje mape s označenom kvalitetom komunikacije između djece i subjekata koji čine lokalnu zajednicu - diskusija na temu “Kakvi odnosi se trebaju njegovati u gradu prijatelju djece?“ - donošenje prijedloga na temu “Što odrasli u lokalnoj zajednici trebaju učiniti za nas djecu?“ Metode: - uvodni razgovor (koji elementi čine lokalnu zajednicu, što je to lokalna zajednica), crtanje mape Materijal: flipchart, hamer, papir, bojice, flomasteri, ljepilo, škare Korisnici: 9 do 10 godina Trajanje: 2 sata Rezultat: veća znanja djece o pojmu lokalne zajednice, što sve čini lokalnu zajednicu, saznati od djece kako oni doživljavaju odnose u lokalnoj zajednici

2.3.2. GRAD – TKO? ŠTO? KAKO? ZAŠTO? Motivacijska priča: “Kao gradonačelnica napravit ću grad baš po mjeri djece. Sve će biti veselo. Zidovi zgrada bili bi šareni, škole bi bile velike i svijetlih boja, s puno zabavnih sadržaja. Djeci nikad ne bi bilo dosadno. Kulturni život bi bio bogat, redovito bi se održavale predstave, izložbe i koncerti. Pobrinula bih se i za one starije, pa ni na poslu ne bi bilo teško ni dosadno. Sve bi bilo savršeno, a djeca bi živjela život iz bajke.“ Anja, 14 godina Motivacijska pitanja za djecu: Što mislite tko donosi važne odluke u gradu npr. hoće li se sagraditi nova škola, hoće li se napraviti novo igralište? Cilj: - upoznati djecu s načinom funkcioniranja grada, općine, ulogom gradskog/općinskog vijeća, što je županija, župan, kako se donose odluke Aktivnosti: - posjet gradskim i općinskim službama (što je naselje; što je grad/ općina; koje poslove obavljaju gradovi/općine – jedinice lokalne samouprave; tko i kako donosi odluke) - izrada plana gradskih i općinskih službi s naznačenim zadacima - posjet županiji, upoznavane sa županijskim strukturama (što je to županija; zašto je Republika Hrvatska podijeljena na županije, gradove i općine) - Igranje igre “… da sam ja gradonačelnik/gradonačelnica“ - svatko dijete mora osmisliti što bi kao gradonačelnik/gradonačelnica napravio/napravila u svom gradu Metode: - razgovori, razgledavanje, crtanje, igranje igara, igra uloga Materijal: boje, papiri, hameri Trajanje: 6 sati Korisnici: djeca od 9 do 10 godina Rezultat: prošireno znanje kod djece o funkcioniranju županije, grada i općine

2.3.3. PRORAČUN U MALOM Motivacijska pjesma za radionicu: Štedionica za smijeh Želio bih, a to nije grijeh, osnovati štedionicu za smijeh. U toj vrlo važnoj štedionici smijeha bi bilo na svakoj polici. Ha-ha! Ha-ha! Ha-ha-ha-ha-ha! Oblijepio bih kuće plakatima, koji bi nad svakim vratima pozvali na štednju štediše: “Uštedite smijeha što više!“ Ha-ha! Ha-ha! Ha-ha-ha-ha-ha! Kad bi čuo šalu, debelu il tanku, odmah smijeh bih odnio u banku. Tu bih djeci potvrdio primitak takvog i takvog smijeha za užitak. Ha-ha! Ha-ha! Ha-ha-ha-ha-ha! I kad dođu teške godine starosti, kad ponestane smijeha i mladosti, tada bi svaki štediša moje štedionice uzimao svoj smijeh s police. Pjesma: “Štedionica za smijeh“, Blanka Dovjak-Matković

26 Motivacijska pitanja za djecu: Tko donosi odluke kako će se novac potrošiti u vašoj obitelji? Kako vi možete sudjelovati u tim odlukama? Što mislite tko odlučuje u gradu koliko će se novaca dati za izgradnju igrališta? Cilj: - upoznati djecu s načinom financiranja rada grada/općine, donošenjem proračuna, izdvajanjima za djecu Aktivnosti: - razgovor o tome tko odlučuje na što će se novac potrošiti - “Gradska/općinska vreća – što je to?“ - crtanje vreće i područja gdje se sve novac treba u jednom gradu podijeliti - crtanje na temu “Moj džeparac – što ću s njim?“ Metode: izrada plakata, zidnih novina, igra uloga, diskusija, osnove računanja Materijal: boje, papiri, hameri Trajanje: 3 sata Korisnici: djeca od 9 do 10 godina Rezultat: - prošireno znanje kod djece gradskom/općinskom budžetu - stečena znanja o raspolaganju i raspodijeli vlastitog džeparca - saznanje o vrijednosti novca

2.4. IGRAJMO SE GRADOM 2.4.1. SVIJET JE LIJEP JER JE RAZLIČIT Kad bi grad bio živ Kad bi grad bio živ Kao ptica ili pas Buka bi bila njegov glas Njegove bi žile ulice bile Drveće oko kuća Bila bi njegova pluća A prozori oči Što svijetle u noći. Kad bi grad bio živ Njegov bi ogrtač bio siv Njegov šešir crven I nov Kao krov. Ogromne dizalice Što dižu bez muke Bile bi njegove ruke A noga da korača Tisuću kotača. Mladen Kušec Motivacijska pitanja za djecu: Kakve geometrijske likove možete vidjeti u jednom gradu? Od kojih oblika su napravljene kuće, zgrade, automobili? Koji vam se oblici više sviđaju? Biste li neke oblike mijenjali? Cilj: potaknuti djecu na razmišljanje o izgledu grada, potaknuti zajedničko stvaranje kod djece Aktivnosti: - djeci se podijele razni geometrijski likovi, raznih boja i oblika - djeca se grupiraju prema geometrijskom liku ili boji u grupe - dobivenim likovima grade razne forme - sve grupe se na kraju objedinjavaju i grade zajedno jednu veliku formu Metode: kreativni rad u grupi Materijal: - kartoni u boji raznih oblika, olovke, škare Korisnici: djeca od 7 do 10 godina Trajanje: 2 sata Rezultati: - shvaćanje vrijednosti zajedništva, stvaranje novih oblika

2.4.2. JEDAN GRAD PRIJATELJ DJECE

Motivacijska priča: “Ne tako davno, ispred sedam mora i sedam gora bio jedan Cirkusgrad. Stanovnici su u njemu živjeli POSVE sretno. Bavili su se klauniranjem, kroćenjem kobri i hodanjem po žici… Bio je to divan grad, nepošaran. Djeca su obožavala pisati svoja imena, ali-po zraku. A mogli su ih napisati svim dijelovima tijela: laktom, nosom, potiljkom, koljenom, pa čak i stražnjicom. Promet je u Cirkusgradu bio jako dobro uređen. I kolika god gužva da je bila, nitko se ni na koga nije ljutio. Pred gradskom vijećnicom bio je predivan pomični kip. Na zvuk gradonačelnikova zijevanjaodmah se pomicao da ga zabavi! Gradom je često odjekivao gradonačelnikov smijeh, a njemu bi se začas pridružili i ostali.“ Ulomak iz priče: “Cirkusgrad“, Ines Škuflić Cilj: - potaknuti djecu na kreativno osmišljavanje grada, kako djeca zamišljaju/vide grad prijatelj djece Aktivnost: - crtanje “idealnog grada“ djece - postavljanje izložbe - izrada puzli Jedan grad prijatelj djece Metode: crtanje, slaganje Materijal: papir, boje, ljepilo, kolaž, puzle Korisnici: djeca od 7 do 10 godina Trajanje: 6 h Rezultat: grad prijatelj djece viđen očima djece u obliku puzli

3. DJECA U AKCIJI - primjeri akcija koje možete poduzeti zajedno s djecom u vašem gradu/općini

3.1. “ZA SREĆU ZNAJ, TREBA TI PRIJATELJSKI ZAGRLJAJ” Cilj: - senzibiliziranje djece na prava i potrebe djece s teškoćama u razvoju - osvijestiti odrasle i djecu kako se trebaju ponašati u blizini djece s poteškoćama Aktivnosti: INFO ŠTAND • informiranje građana o pravima i potrebama djece s teškoćama u razvoju • podjela letaka o pravima djece s teškoćama u razvoju iz Konvencije UN-a o pravima djeteta • podjela letaka o tome kako djeca s teškoćama u razvoju žive u svijetu ANKETIRANJE GRAĐANA Cilj: saznati mišljenje građana o tome kako je osobama s invaliditetom u gradu OZNAČAVANJE AUTA Cilj: upozoriti vozače koji su krivo parkirali te pohvaliti one koji su pravilno parkirani FOTOGRAFIRANJE ZGRADA I PRILAZA koji su prilagođeni te onih koji nisu prilagođeni osobama s invaliditetom ZABAVNO POPODNE ZA DJECU OD 1. DO 4. RAZREDA igranje igara pomoću kojih se djeca stavljaju u situacije svojih prijatelja vršnjaka s teškoćama u razvoju

3.2. DJEČJI PUTOKAZI Grad Opatija prvi u Hrvatskoj dobio dječji plan grada preveden na tri strana jezika kada djeca posjete Beč, Graz, München, Basel te još mnoge europske gradove i mjesta, u svakom će turističkom uredu moći dobiti i dječji plan grada sastavljen jezikom i grafikama prilagođenim djeci sa označenim svim mjestima koja bi im u tom gradu mogla biti interesantna. Grad Opatija je, prvi u Hrvatskoj, dobio svoj dječji plan grada nazvan Dječji putokazi, namijenjen svim malim posjetiteljima prve dame turizma. U njemu su na hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku opisana sva mjesta zanimljiva djeci, od dječjih vrtića, škola, igrališta, sportskih igrališta, knjižnice, dječjih plaža, pa do najboljih pizzeria, slastičarna, šetališta te izletišta, kao i liječnika za djecu te kulturnih i povijesnih znamenitosti. Dječji plan grada Opatije razlikuje se od ostalih planova grada jer je rađen za djecu, a osmislila su ga, izradila i oslikala djeca. Cilj: - djeci drugih gradova i državama približiti kulturne i prirodne znamenitosti našeg grada i liburnijskog kraja na dječji način Aktivnosti: - djeca u grupama upoznaju svoje mjesto, grad šetnjom, u razgovoru zaključuju što bi oni djeci “gostima“ pokazali, što smatraju zanimljivim u mjestu u kojem žive, dječjim jezikom pišu o znamenitostima, povijesti, zabavi i slobodnom vremenu djece u njihovom mjestu, izrađuju plan grada sa dječjim crtežima - uz pomoć izvoditelja programa osmišljavaju “dječji prospekt“ kojeg tiskaju Korisnici: - aktivnosti su predviđene za djecu od 5 do 15 godina - djeca i odrasli posjetitelji

3.3. DJEČJA IGRALIŠTA TREBAMO MI Cilj: - osvijestiti odrasle da su dječja igrališta, zelene površine i parkovi pravo i potreba svakog djeteta ŠTO JE DJEČJE IGRALIŠTE? Dječje igralište je: - otvoreni prostor na svježem zraku za ispunjavanje slobodnog vremena - nadopuna i proširenje stambenog prostora - sklonište na svježem zraku - radni stol malog djeteta - pozornica na kojoj glavne uloge igraju djeca - ambijent bez normativa i propisa - prostor slobode i fantazije - površina na kojoj se djeca igraju, okupljaju, odmaraju i zabavljaju - gradilište novih iskustava, samostalno stvorenih i osobno doživljenih - prvi korak malog čovjeka u veliki svijet - stepenica škole života. DJEČJE IGRALIŠTE mora biti : - djeci – omiljeni prostor za okupljanje, igru i druženje s vršnjacima i odraslima - dragocjeni oblik i sadržaj koji doprinosi zdravom razvoju djeteta, te mogućnost odgojnog utjecaja na djecu, doprinos suvremenom odgoju svakog djeteta

32 VRSTE DJEČJIH IGRALIŠTA U odnosu na dob djece postoje 1. za predškolsku djecu (i za podgrupe za djecu od 0-2 i 3-6 godina) 2. za djecu školske dobi (i za podgrupe za djecu od 7 –10 i 11-14 godina) 3. kombinirana igrališta, u kojima svaka dobna skupina ima svoj odgovarajući i specifičan prostor za igru i druge aktivnosti U odnosu na namjenu 1. za slobodnu igru djece (travnata površina)2. za razonodu na spravama (ljuljačka, njihaljka, tobogan i sl.) 3. za športske igre, utakmice i natjecanja 4. kombinirana dječja igrališta koja imaju na jednom mjestu sve ili samo neke od navedenih namjena U odnosu na lokaciju igralište može biti: - uz kuću - u dvorištu, između zgrada - na livadi, zelenoj površini - na neizgrađenoj parceli - u parku - u sastavu dječje ustanove - pri športskom centru... Kakvo će igralište tko graditi, uređivati i održavati ovisi o sedam kriterija: - za koju dob djece - očekivani broj djece – korisnika igrališta - gdje se nalazi lokacija i kakva joj je okolina - mogući oblik i površina prostora - vrsta sprava i opreme koja se predviđa postaviti - kakva se osnovna funkcija namjenjuje tom prostoru - način organizacije rada igrališta Osnovni tipovi dječjih igrališta su: - igralište s fiksnim spravama (tzv. klasično igralište) - igralište-gradilište, s pokretnom opremom za konstruktivne igre - slobodna zelena površina za igru i druge aktivnosti, uz pomoć rekvizita koje donose ili izrađuju sama djeca, roditelji i voditelji igara Poželjna površina dječjih igrališta - za predškolsko dijete potrebno je od 4 – 6 m2 korisne površine - za školsko dijete od 6 – 8 m2 korisne površine

- omjer površina na “idealnom“ igralištu: oko 50% slobodne zelene površine, 25% za igralište gradilište i 25% za klasične sprave Dobro uređeno igralište je komunalni objekt, a naše su ambicije veće da igralište bude i odgojni objekt tj. da ne ostane samo u domeni brige nadležnih komunalnih službi već da postane i prostor u kojem se odvijaju i različite osmišljene odgojne aktivnosti djece. Aktivnosti: - pronalaženje prostora za izgradnju novih dječjih igrališta - dogovori i ishodovanja dozvola za izgradnju novih dječjih igrališta - pronalaženje novčanih sredstava za izgradnju - odabir sprava prema dječjim željama - odabir imena novim dječjim igralištima uvažavajući dječje želje Korisnici: - aktivnosti su predviđene za djecu od 5 do 15 godina - djeca i odrasli posjetitelji

ONO ŠTO SE JOŠ MORA ZNATI

MOJ GRAD - GRAD OPATIJA PRIJATELJ DJECE Grad Opatija i Općina Lovran 2000. godine donijeli su odluku o uključivanju u akciju Gradovi/Općine prijatelji djece s ciljem povećanja kvalitete života djece u lokalnoj zajednici poštujući Konvenciju UN-a o pravima djece. Partner Gradu Opatiji i Općini Lovran u ovoj akciji je Društvo “NAŠA DJECA“ Opatija. Od tada do danas puno je toga učinjeno za djecu u našoj sredini. Izrađen je registar djece s posebnim potrebama i kroničnim bolestima, organizirane su radionice u slobodnom vremenu za djecu s posebnim potrebama i kroničnim bolestima, uređen su defektološki i logopedski kabinet pri DND Opatija, zaposleni su logoped, defektolog, socijalni pedagog te informatičar, koji čine stručni tim, a Grad Opatija osigurao je novčana sredstva za njihovo zapošljavanje. Izgrađeno je 29 dječjih igrališta u Opatiji, dječja plaža, osnovan je Centar za djecu do 15 godina Happy time pri DND Opatija, osnovano je Dječje gradsko vijeće Grada Opatije. U Lovranu smo izgradili dva dječja igrališta, izradili smo registar za djecu s teškoćama u razvoju, registar djece s jezičnim teškoćama te registar djece s kroničnim bolestima, pokrenuli smo akcije za senzibiliziranje odraslih o važnosti opstanka pedijatrijske ambulante, pokrenuli akcije za smanjenje dječjeg siromaštva u našem kraju… Rezultat zalaganja svih sudionika u akciji je da je upravo grad Opatija bio među prvih 5 gradova koji su 2005. godine proglašeni Gradovima/općinama prijateljima djece. Sudjelujući aktivno u ovoj akciji od samoga početka, uočili smo potrebu za većom informiranošću i edukacijom djece o gradu, općini, mjestu kao prijatelju djece. Stoga smo u nekoliko navrata anketirali naše male i velike sugrađane o tome koliko poznaju grad i akciju, te što bi oni učinili na po-

boljšanju kvalitete života u gradu. Anketirano je 390 odraslih osoba te 147-ero djece. Iz rezultata ankete vidljivo je kako je potrebno učiti djecu od malena da “žive grad“ kako bi sutra ta ista djeca bili aktivni i korisni građani u svojoj sredini. Djeca su se kroz anketu izjasnila da malo znaju o akciji Gradovi/ Općine prijatelji djece, o funkcioniranju lokalne samouprave i zajednice, da im nedostaje znanja o potrebi organiziranja društveno korisnih akcija u mjestu u kojem žive. Izjasnili su se o potrebi većega informiranja djece o radu Dječjega gradskog vijeća koje je do sada pokrenulo i ostvarilo niz hvalevrijednih projekata s ciljem poboljšanja života djece u gradu. Stoga smo pokrenuli dva projekta i to “ABC o gradu“ u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa te projekt “Zajedno do boljih odluka“ u suradnji s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva. Želja nam je djecu od prvog do četvrtog razreda sustavno educirati o životu u gradu i mogućnostima participacije djece u svojoj lokalnoj zajednici kako bi u trenutku kada im se pruži mogućnost sudjelovanja na izborima za Dječje gradskog vijeće (kraj četvrtog razreda, viši razredi osnovne škole) što kvalitetnije mogli obnašati dužnost malih vijećnika ako budu izabrani na tu funkciju.

BILJEŠKE O AUTORIMA Sanja Škorić,

rođena je 25.06.1964. godine u Rijeci. Po zvanju je upravni pravnik. U Društvu “Naša djeca” Opatija je od 1990. godine, od 1992. godine je predsjednik DND-a, a od 2003. profesionalni tajnik. Za vrijeme rata radila je u Međunarodnom crvenom križu i crvenom polumjesecu IFRC kao socijalni radnik. Educirana je za rad s djecom i za djecu, prošla je brojne edukacije za pomagače i samo pomagače, edukacije o dječjim pravima, radu s roditeljima, za voditelje igara s djecom i za djecu. Pri DND Opatija organizirala je brojne akcije i aktivnosti za djecu i s djecom: DJEČJI FORUM, OTVORENI TELEFON DND, PRIJATELJ PRIJATELJU, radionice i igraonice za male prognanike i izbjeglice pri hotelima, osnivanje radionice igraonice Kolibrići za djecu s posebnim potrebama i kroničnim bolestima, u suradnji s Gradom Opatija osnivanje DJEČJEG GRADSKOG VIJEĆA Opatija gdje je u prvom mandatu malih vijećnika bila predsjednik DGV-a. Od 2000. godine član je Izvršnog odbora Saveza društava NAŠA DJECA Hrvatske te županijski koordinator za akciju GRADOVI/OPĆINE PRIJATELJI DJECE. Predsjednik je koordinacijskog odbora akcije Gradovi/općine prijatelji djece u Opatiji i Lovranu. Od 1994. godine voditelj je Dječjih foruma – slobodne aktivnosti djece putem koja ona uče o svojim pravima i obavezama. Upravo je djevojčica iz Dječjeg foruma Opatija kojeg ona vodi izabrana među forumašima iz Hrvatske da s dječakom iz Kutine ide na SVJETSKI SUMMIT O DJECI što se održao u mjesecu svibnju 2002. godine u New Yorku. Sudjelovala je sa svojim forumašima na XIII susreta Dječjih foruma Hrvatske, na šest susreta forumaša sa saborskim zastupnicima u Saboru Republike Hrvatske te na brojnim kongresima o dječjim pravima (Makedonija, Francuska/Vijeće Europe, Austrija/Vijeće Europe). U mjesecu srpnju 2010. godine sudjelovala je na Dječjem susret o siromaštvu i socijalnoj isključenosti EY 2010. godine. Od 2003. godine edukator je malih vijećnika Dječjeg gradskog vijeća Grada Opatije.

Za svoj rad dobila je brojna priznanja među kojima se posebno ističu Zahvala gradonačelnika Grada Opatije gsp. Vlatkovića za postignute rezultate u radu Društva “Naša djeca” Opatija, u travnju 2005. godine najveće priznanje Općine Lovran – Povelja o nagradi Općine Lovran iz područja odgoja i prosvjete. Posebno ističemo Godišnju Nagradu za područje promicanja dječjih prava koju je u prosincu 2008. godine dobila od Vijeća za djecu RH i Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Ana Kola, rođena je 5.10.1981. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Rijeci, Odsjek psihologija, 2005. godine, te stekla zvanje dipl. psiholog, prof. 2007. godine položila je i stručni ispit pri Hrvatskoj psihološkoj komori. Pohađala je brojne seminare i radionice vezane uz rad s djecom i roditeljima, odgoj za dječja prava te aktivnosti udruge, u organizaciji Saveza društava “Naša djeca“ Hrvatske, Udruge Smart Rijeka, Hrvatske psihološke komore, Foruma za slobodu odgoja Hrvatske te Agencije za odgoj i obrazovanje. Od 2003. godine edukator je malih vijećnika Dječjeg gradskog vijeća Grada Opatije. Od 2004. do 2006. godine bila je aktivni član Opatijskog Kluba 4+ kao voditelj radionica o tehnikama učenja u Gimnaziji “E. Kumičić“ Opatija i voditelj projekta “Učimo zajedno“ – pomoć djeci u učenju u OŠ “R.K. Jeretov“ Opatija. Također, od 2004. do 2006. godine, sudjelovala je u organizaciji i provedbi akcije “Sigurno u prometu“ i “Sekunda koja mijenja život“ u organizaciji Autokluba Rijeka. U udruzi darovitih informatičara Rijeke sudjelovala je u evaluaciji projekata “Semafor“ i “Urban Jungle“. Od 2003. godine aktivna je u Društvu “Naša djeca“ Opatija kao stručni suradnik u projektima “Savjetovalište za djecu i roditelje – Prijatelj“ i “Otvoreni telefon za djecu“ kao voditelj edukativnih radionica za djecu i roditelje. Od 2006. godine je zaposlena u Društvu “Naša djeca“ Opatija kao stručni suradnik za rad s djecom i roditeljima te sudjelovala u brojnim projektima Društva “Naša djeca“ Opatija.

IZVORI korišteni u osmišljavanju radionica za djecu: 1. Balog, Z. (2005) Kako prijatelju bez ruke ublažiti muke. U: Turza-Bogdan, T., Pospiš, S., Svijet igre 4: čitanka za četvrti razred osnovne škole. Zagreb: Alfa, str. 51. 2. Brander, P. (2004) Kompas: priručnik o odgoju i obrazovanju mladih za ljudska prava. Slavonski Brod: Europski dom. 3. Brandes, S. (2009) Moj grad. U: Zokić, T., Bralić J., Tajna slova 3: čitanka za 3. razred osnovne škole. Zagreb: Školska knjiga, str. 20. 4. Dickens, C. (2008) Oliver Twist. Varaždin: Katarina Zrinski. 5. Dovjak-Matković, B. (1975) Priče iz Dubrave. Zagreb: Mladost. 6. Hart R., Lansdown G. (2003) Svijet se mijenja i otvara vrata djeci. Zagreb: Savez društava Naša djeca Hrvatske. 7. Kušec, M. (1976) Dobar dan! Zagreb: Mladost. 8. Lice S. (2009) Semaforsko i antensko srce. U: Budinski V., et al. Od slova do snova 4: čitanka za četvrti razred osnovne škole. Zagreb: Profil, str. 118. 9. Maleš, D., Stričević, I. (2003) Mi poznajemo i živimo svoja prava. Zagreb: Školska knjiga. 10. Nazor, V. (1979) Anđeo u zvoniku. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. 11. Paljetak, L. (2009). Stara gradska luka. U: Diklić, Z., Skok J., Merkler, D., Radost čitanja 5: hrvatska čitanka za 5. razred osnovne škole. Zagreb: Školska knjiga, str. 267. 12. Prosenjak B. (2008). Bogataš i siromah. U: Španić, A., Jurić, J., Čitanka 4: za 4 razred osnovne škole. Zagreb: Školska knjiga, str. 144. 13. Škuflić, I. (2008). Cirkusgrad. U: Težak, D., Polak S., Cindrić, D., Čarolija riječi: čitanka i jezični udžbenik za četvrti razred osnovne škole. Zagreb: Alfa.

14. Da sam ja gradonačelnik - gradonačelnica… (2002) Zagreb: Savez društava Naša djeca Hrvatske, str. 8. 15. Djeca, participacija i projekti-kako biti što djelotvorniji? (2005) Zagreb: Savez društava Naša djeca Hrvatske.

ISBN 978-953-55325-4-5