c m y
NOVI SAD *
UTORAK 13. MART 2012. GODINE
GODINA LXX BROJ 23374 CENA 30 DINARA * 0,50 EUR
Internet: www.dnevnik.rs * e-po{ta: redakcija@dnevnik.rs
DEJANOVI] I EGERE[I DANAS RASPISUJU IZBORE – STRAN KE U PRED IZ BOR NOJ MA TE MA TI CI
Li de ri kqu~ ni adu ti u kam pa wi str. 3
SIN DI KAT, PO SLO DAV CI I VLA DA DO GO VO RI LI PO VE ]A WE NAJ NI @E CE NE RA DA OD APRI LA
VOJSKA SRBIJE PRODAJE [EST OBJEKATA U SOMBORU
minimalac ve}i za 2.000 dinara mese~no
str. 5
S mawe para uradili vi{e od prethodnika
NASLOVI
Politika 2 Nova pravila nesigurnija za politi~ke stranke
Ekonomija 5 Nema Evrope bez jo{ milion radnih mesta
Novi Sad
Vojvodina 11 ^e{ka kompanija sti`e u Oyake 11 Spre~ena tu~a radikala i napredwaka u Vrbasu
Dru{tvo 13 Uskoro prvi sve{tenici u Vojsci Srbije 13 Vojska nudi svetu pet brendova
Crna
8 Dunav {est godina ~eka pristan „Zelenila”
str. 9
14 Poginula [i|anka 14 Haker „Anonimusa” u pritvoru 15 Istraga o krvavom obra~unu u Novom Sadu
grad bi kasarnu „]irpanov” i [ikaru
str. 10
no vi apa ra ti skra }u ju li stu ~e ka wa
str. 13
DA LI BI NAM PO MO GLO UVO \E WE EVRA
evrop ska va lu ta pre sku pa za Sr bi ju str. 4 POT PRED SED NIK AKS-a ZO RAN JE VRI] O PRO ME NA MA U PRA VO SU \U
Se ]a we na pR vog de mo kRat Skog pRe mi je Ra: ^la no vi Pred sed ni {tva De mo krat ske stran ke, pred vo |e ni pred sed ni kom Sr bi je Bo ri som Ta di }em i su pru gom ubi je nog pre mi je ra Ru `i com \in |i}, po lo `i li su cve }e na \in |i }ev grob u Ale ji ve li ka na na No vom gro bqu u Be o gra du i oda li mu po {tu. Po {tu ubi je nom pre mi je ru oda li su i za me nik pred sed ni ka DS-a Dra gan \i las, pot pred sed ni ci DS-a Bo jan Paj ti}, Du {an Pe tro vi} i Je le na Tri van, kao i mi ni stri u Vla di Sr bi je i ne ko li ko sto ti na ~la no va DS-a i gra |a na.
str. 2
SPORT
n ODJECI SA DOMA]E ELITNE n PET DECENIJA PLIVA^KOG SAVEZA VOJVODINE fUDBALSKE SCENE
Re for mi ne bi {ko di la re for ma str. 14 str. 16 – 22
n IZVE[TAJI I TABELE NI@ERAZREDNIh LIGA
toplije i sun~ano Najvi{a temperatura 14 °S
Seqaci ho}e pro{logodi{we uredbe str. 12
2
POLiTikA
utorak13.mart2012.
DE VET GO DI NA OD UBI STVA ZO RA NA \IN \I ]A
Se }a we na pr vog de mo krat skog pre mi je ra Polagawem venaca i finalom takmi~ewa „Besede u Zoranovu ~ast” ju~e je obele`eno devet godina od ubistva premijera Zorana \in|i}a, na koga je 12. marta
Aleji velikana na Novom grobqu u Beogradu i odali mu po{tu. Po{tu ubijenom premijeru odali su i zamenik predsednika DS-a Dra gan \i las, potpredsednici
2003. godine izvr{en atentat ispred zgrade Vlade Srbije. ^lanovi Predsedni{tva Demokratske stranke, predvo|eni predsednikom Srbije Bo ri som Ta di }em i suprugom ubijenog premijera, Ru `i com \in |i}, polo`ili su cve}e na \in|i}ev grob u
DS-a Bo jan Paj ti}, Du {an Pe tro vi} i Je le na Tri van, kao i ministri u Vladi Srbije i nekoliko stotina ~lanova DS-a i gra|ana. Ne{to ranije, u Aleji velikana po{tu prvom demokratskom predsedniku Vlade Srbije, ubijenom u atentatu 12. marta 2003,
odali su i ministri u \in|i}evoj vladi Alek san dar Vla ho vi}, Slo bo dan Mi lo sa vqe vi}, Ga {o Kne `e vi} i biv{i premijer Zo ran @iv ko vi}. ^lanovi vlade premijera Mir ka Cvet ko vi }a polo`ili su venac na spomen-plo~u kod zgrade Vlade posve}enu \in|i}u. Uz premijera Cvetkovi}a, u sedi{tu Vlade u Nemawinoj 11 bili su ministri Dra gan [u ta no vac, Vuk Je re mi}, Sne `a na Ma lo vi}, Du{an Petrovi}, Go ran Bog da no vi}, Oli ver Du li}, Mi lan Mar ko vi}. U delegaciji su bili i potpredsednica Vlade Ve ri ca Ka la no vi} i ministri @ar ko Ob ra do vi}, Sr |an Sre} ko vi}, Zo ran Stan ko vi}, Pre drag Mar ko vi}. Majka ubijenog premijera Zorana \in|i}a Mi la \in |i} polo`ila je cve}e i na spomen-plo~u u centru Pan~eva i prisustvovala otkrivawu table s novim imenom trga koji od danas nosi \in|i}evo ime. Vence na spomenplo~u polo`ile su i gradona~elnica Pan~eva Ve sna Mar ti no vi} i predsednica nevladine organizacije „Gra|anska akcija” Qi qa na Spa si}.
FI NA LE „BE SE DE U ZO RA NO VU ^AST”
Ta di}: Po pu lar nost ni je uvek is kaz vr li ne Predsednik Srbije Bo ris Ta di} izjavio je ju~e da se dru{tvo ne mo`e reformisati ukoliko se i gra|ani sami ne „reformi{u”, pre svega u svom odnosu prema radu i prema svojim neistomi{qenicima. Tadi} je, progla{avaju}i pobednika ovogodi{weg takmi~ewa „Besede u Zoranovu ~ast”, poru~io da se reforma najpre mora desiti u pojedincu pa onda i u ~itavom dru{tvu. – Da li je mogu}e reformisati dru{tvo a da mi ostanemo isti? Zoran je u javnu debatu, u govor javnosti ugradio zakon logike. Nije mogu}e, govorio je Zoran, ogoqavaju}i razne na{e predrasude i samoobmane – rekao je Tadi}, podsetiv{i na to da je, na primer, u pro{losti u Srbiji uobi~ajena `eqa bila da „radimo kao Srbi, a da imamo standard kao Nemci”. Tadi} je istakao da se taj dru{tveni i mentalni kod mora promeniti, onako kako je to preporu~ivao i \in|i} jer }e Srbija samo na taj na~in u materijalnom smislu prosperirati kao neke ekonomski naprednije dr`ave. – Reforma se prvo de{ava u ~oveku, u pojedincu. Zoranova
ideja je bila i da oni koji se bave javnim poslovima treba da promene pona{awe, pre svega u opho|ewu prema politi~kim protiv-
Uro{ Pa vlov po bed nik Uro{ Pa vlov iz Kikinde pobednik je ovogodi{weg takmi~ewa „Besede u Zoranovu ~ast”, odlukom `irija kojim je predsedavao lider Demokratske stranke i predsednik Srbije Boris Tadi}. Ovogodi{wi govori finalista bili su pro`eti duhom znamenitog citata premijera Zorana \in|i}a: „Reforme u Srbiji mogu da uspeju samo ako ose}awe nade i voqe pobedi nad ose}awem praznog mudrovawa i cinizma”, a Pavlov je pobedio besedom na temu „Vera u pravi put”. Drugo mesto osvojila je Ti ja na Gru mi} iz Stare Pazove, a tre}e Mi lu tin Ma ti} iz Svilajnca. nicima – rekao je Tadi}, podsetiv{i na to da je, upravo zahvaquju}i Zoranu \in|i}u, u Srbi-
ji okon~ana era u kojoj se zbog javno izre~enog mi{qewa moglo i poginuti. – U Srbiji se u politici postavqalo pitawe ko }e biti `iv, a ko mrtav posle izgovorenih re~i, a stvari su se promenile zato {to je Zoran promenio politi~ki diskurs i promenio kod, a bez promene koda mi ne mo`emo reformisati dru{tvo. Po wegovim re~ima, primer Zorana \n|i}a pokazuje i da popularnost nije uvek iskaz vrline jer upravo u vreme najve}e politi~ke snage on nije bio najpopularniji ~ovek, a danas ga politi~ki vole i oni koji ga nisu razumeli i podr`avali. Tadi} je istakao va`nost aktivizma svakog pojedinca u dru{tvu, odnosno spremnosti da se preduzimaju dela umesto {to neradnici iz prikrajka kritikuju one koji ne{to nastoje da u~ine. Po wegovim re~ima, i Zoran \in|i} je pre~esto bio usamqen i nije imao podr{ku dru{tva za reforme koje je pri`eqkivao, ali je, bez obzira na to, preuzimao na sebe rizik. Zbog toga, Tadi} je u~esnicima takmi~ewa ~estitao na hrabrosti s kojom su javno izneli svoje mi{qewe o nekim od goru}ih dru{tvenih problema.
Ne ma po li ti~ ke vo qe Biv{i premijer Srbije Zo ran @iv ko vi} ocenio je ju~e da u Srbiji ne postoji politi~ka voqa da se otkrije politi~ka pozadina ubistva Zorana \in|i}a. – Vrlo lako }ete do}i do zakqu~ka zbog ~ega se to doga|a, zato {to postoje „mnogi korisnici ubistva Zorana \in|i}a” – rekao je @ivkovi} ispred
zgrade Vlade Srbije gde su ~lanovi \in|i}eve vlade polagawem venca odali po{tu ubijenom premijeru. On je ocenio da je u proteklih devet godina bar sedam potro{eno vreme, u kojem su se politi~ari i na vlasti i u opoziciji bavili sami sobom, ali nikada onim {to je bilo \in|i}evo obele`je da {to
pre, hrabrije i odlu~nije Srbiju pomere napred i od we stvori modernu dr`avu. – Srbiji danas ponovo treba energija, hrabrost, mudrost i odlu~nost koju je nosio sam Zoran – rekao je @ivkovi}, i dodao da se nada da u Srbiji postoje qudi koji }e kao ekipa nadoknaditi energiju koju je \in|i} imao.
Isti na kad-tad Lider Liberalno-demokratske partije ^e do mir Jo va no vi} i predsednik Socijaldemokratske unije @ar ko Ko ra} ocenili su ju~e da je dr`ava nespremna da u potpunosti rasvetli politi~ku pozadinu ubistva premijera Zorana \in|i}a. Jovanovi} je izjavio da se bori za istinu o politi~koj pozadini ubistva \in|i}a „i tragedije ove zemqe”. – Se}awe na \in|i}a vi{e nije dovoqno, mora se u `ivot vratiti politika koju smo tada sprovodili i s tom ambicijom ulazimo u izbore. Srbija naredni 12. mart mora do~ekati kao Srbija
koja `ivi svoj `ivot na na~in kako ga je `iveo \in|i} pre devet godina – izjavio je Jovanovi}. Kora} je rekao da je Vo ji slav Ko {tu ni ca morao biti saslu{an u istrazi o pobuni JSO-a. On je ocenio da se u Srbiji ne `eli saznati puna istina o \in|i}evom ubistvu jer se neko boji istine. – Te{ko da je jedna grupa kriminalaca sama do{la na ideju da ukloni predsednika vlade. Sigurno su, u najmawu ruku, bili ohrabreni – rekao je Kora}, izraziv{i uverewe da }e se istina saznati kad-tad.
dnevnik NO VA PRA VI LA NE SI GUR NI JA ZA PO LI TI^ KE STRAN KE
Kqu~ na li stu, man dat u ru ke Da li je Srbija istinski zrela da prihvati pravila razvijenih demokratija zna}e se nakon predstoje}ih izbora, koji }e doneti nove skup{tine na svim nivoima. Na testu su stranke i integritet qudi koji }e ih predstavqati u republi~kom, pokrajinskom i lokalnim parlamentima u naredne ~etiri godine nakon {to su usvojena nova izborna pravila, a odlukom Ustavnog suda Srbije ukinute blanko ostavke, kao dugogodi{wi simbol partijske poslu{nosti. Novina je da ne samo svaki tre}i kandidat nego i svaki tre}i narodni predstavnik mora pripadati mawe zastupqenom polu, {to se u na{em slu~aju uglavnom odnosi na `ene. Kako tvrde kreatori novih zakonskih re{ewa, vi{e „nema la`i ni prevare“ po{to se mandati raspodequju po redosledu na izbornoj listi. Samim tim, kada zaokru`ite ime stranke, glasate ujedno i za kandidate koji }e, po redosledu koji je predat izbornoj komisiji, dobijati mandate. Zavisno od toga kolika je snaga neke partije, zna}e se s dosta velikom izvesno{}u koliko mesta u skup{tini ona mo`e osvojiti pa }e uglavnom, kada je o parlamentarnim strankama re~, izuzimaju}i dve najve}e, SNS i DS, prvih deset imena sigurno zauzeti poslani~ke klupe. A kakva je dosada{wa praksa, govori ~iwenica da je nekada{wi potpredsednik Vlade, a sada poslanik Mla |an Din ki} bio 45. na listi G17 plus, dok je premijer Mir ko Cvet ko vi} bio je na samom za~equ liste „Za evropsku Srbiju”. Nakon raspisivawa izbora stupa na snagu jedna od izmena
je bio dodeqen mandat poslanika. To pravilo va`i ukoliko oni prethodni odbiju poslani~ki mandat, kao i ako ga vrate zbog odlaska na neku drugu funkciju. Jedan od kurioziteta novih pravila je da se poslaniku kom prestane mandat jer je preuzeo neku funkciju u Vladi, mo`e ponovo dodeliti mandat u istom sazivu parlamenta. Jedan od uslova za povratak u skup{tin-
2005. godine Bo go qub Ka ri} optu`en da je formirao svoj poslani~ki klub bez izbora. Najdrasti~niji primer u ovom mandatu desio se kada su radikali ostali bez ~etvrtine mandata odlaskom poslanika koji su pre{li u SNS. Ostaje da se vidi kako }e na delu izgledati kada gra|ani glasaju za zatvorenu listu, a pri tome u ruke nekome daju slobodan odborni~ki ili poslani~ki mandat.
sku salu je da mu je prestala funkcija ~lana Vlade, drugi da postoji upra`weno poslani~ko mesto koje pripada istoj izbornoj listi, a tre}i da je Republi~koj izbornoj komisiji taj kandidat podneo zahtev za dodelu mandata poslanika. Pre nego {to su usvojena nova izborna zakonska re{ewa, najvi{e protivnika ove varijante upozoravalo je na to da su re{ewa lo{ija jer nema na~ina da se nagrade vredni qudi na lokalu. Mnoge stranke su odborni~ka, pa i poslani~ka mesta dodeqivale u nekim slu~ajevi-
Pro{le godine usvojen je i Zakon o finansirawu politi~kih aktivnosti, koji je, kao i izborni zakon, bio jedan od uslova za pozitivno mi{qewe o zahtevu Srbije za ~lanstvo u EU. Tim aktom je propisano da se za finansirawe redovnog rada stranaka ~iji su kandidati izabrani za poslanike, odnosno odbornike, izdvaja 0,15 odsto rashoda republi~kog, pokrajinskog i buxeta lokalnih samouprava. Ova odredba stupa na snagu 1. jula ove godine. Zakonom je propisan i dodatni novac za izbornu kampawu. Za tu namenu iz javnih izvora u godini u kojoj se odr`avaju izbori izdvaja se 0,1 odsto rashoda buxeta. Da bi dobile novac za kampawu iz dr`avne kase, stranke }e morati da polo`e izborno jemstvo, koje im se ne vra}a ako na izborima ne osvoje jedan odsto va`e}ih glasova, odnosno 0,2 odsto kad je re~ o strankama mawina. Tokom proteklih nekoliko meseci Agencija je organizovala obuku oko 200 qudi koji }e posmatrati kampawu. Oni }e obilaziti punktove, sakupqati informacije, pratiti medije i dolaziti do procena, a zatim }e tra`iti od stranaka da poka`u da je svako pojavqivawe u medijima, svaki bilbord ili miting prokwi`en. S. Stan ko vi}
Ka da se za o kru `i ime stran ke, gla sa se ujed no i za kan di da te ko ji }e, po re do sle du ko ji je pre dat iz bor noj ko mi si ji, do bi ja ti man da te Zakona o izboru narodnih poslanika, koja ka`e da }e Republi~ka izborna komisija najkasnije u roku od deset dana od dana objavqivawa ukupnih rezultata, sve dobijene mandate s izborne liste dodeliti kandidatima po redosledu, po~ev od prvog kandidata s liste. Mesta za male pretumbacije ipak ima. Izmenama zakona predvi|eno je da se mandati dodequju prvom slede}em kandidatu s iste izborne liste kome ni-
ma na osnovu izbornih rezultata, {to u situaciji kada su liste „zakqu~ane“ vi{e ne}e biti u mogu}nosti da ~ine. Kada se okon~aju izbori i prebroje poslani~ki i odborni~ki mandati, vide}e se, mo`da i ve} prilikom formirawa skup{tinske ve}ine, ho}e li biti preleta~a ako zafali mandat ili dva. Blanko ostavke su pod firmom ugovora sa strankom ugra|ene svojevremeno u Ustav Srbije, nakon {to je pre
DSS: Ko {tu ni ~i na kwi ga pred iz bor ni pro gram – Izborni program Demokratske stranke Srbije zasniva}e se na kwizi Vo ji sla va Ko {tu ni ce „Za{to Srbija, a ne Evropska unija„, koja predstavqa „jasnu platformu DSS-a o politi~koj neutralnosti zemqe – izjavio je ju~e portparol stranke Pe tar Pet ko vi}. On je na konferenciji za novinare rekao da }e to usvojiti i Glavni odbor stranke, koji }e se sastati u ~etvrtak.
– Kwiga predstavqa izborni program i jasnu platformu DSS-a o politi~koj neutralnosti zemqe, koji razume da Srbija treba da se mane evropskih integracija, da treba da ima razvijenu ekonomsku saradwu s dr`avama ~lanicama EU, ali da se vi{e ne govori o ~lanstvu – kazao je Petkovi}, i dodao da se ~lanstvo iskqu~uje politi~kom neutralno{}u. Kako je rekao, samo kroz politi~ku neutralnost Srbija mo-
`e da se razvija, i dodao da je „dobro poznato da je zbog evropskih integracija i kandidature, potpisanog SSP-a, dr`ava Srbija samo na gubitku i po pitawu teritorije i privrede„. – Politi~ka neutralnost nakon izbora treba da bude dr`avotvorna politika Srbije, gde bi nova skup{tina i nova vlada trebalo da proglase politi~ku neutralnost zemqe – zakqu~io je Petkovi}.
LA SLO RAC SA BO (GSM)
Or ba no va jed no stra na po dr {ka SVM-u Lider Gra|anskog saveza Ma|ara La slo Rac Sa bo iz Sente je ube|en u to da Vlada Ma|arske predstoje}e izbore u Srbiji posmatra jednostrano kada otvoreno podr`ava Savez vojvo|anskih Ma|ara, a druge ma|arske stranke u Vojvodini ne uzima u obzir. – U pozadini takvog stava Vlade Ma|arske stoji nedovoqna informisanost o stawu u Vojvodini – izjavio je Rac Sabo. – Nerazumqivo je za{to je izabran ba{ SVM, kada je ta stranka za-
pravo oli~ewe razjediwenosti. Ma|ari u Vojvodini razmi{qaju racionalno i ne}e dozvoliti da umesto wih odlu~uje neko drugi. Time {to je premijer Ma|arske Vik tor Or ban najavio da }e na izborima podr`avati SVM i da }e u~estvovati i u kampawi te stranke, zapravo je razbijena koalicija ~etiri ma|arske stranke koje su planirale zajedni~ki nastup na izborima. Zbog toga GSM razmi{qa o izbornoj saradwi s ostalim mawinskim strankama u Srbiji. M. Mr.
c m y
politika
dnevnik
Li de ri kqu~ ni adu ti u kam pa wi Dok pred sed nik Sr bi je po ku {a va da me |u gra |a ni ma pro bu di pred u zet ni~ ki en tu zi ja zam, po zi va ju }i ih da na kri zu od go vo re ma sov nim otva ra wem po ro di~ nih pred u ze }a i ti me pre u zmu od go vor nost za svo ju eg zi sten ci ju, po li ti~ ke par ti je tre nut no ni su oku pi ra ne kri zom ve} pri pre ma iz bro nih li sta s ko ji ma }e star to va ti u pred sto je }oj tr ci za vlast. Ta ko su u i{ ~e ki va wu for mal ne od lu ke o ras pi si va wu lo kal nih, po kra jin skih i re pu bli~ kih iz bo ra, a mo gu }e i pred sed ni~ kih,
mno gi po li ti~ ki ak te ri ve} iza {li u jav nost sa svo jim iz bor nim adu ti ma. Naj ve }a opo zi ci o na par ti ja, Srp ska na pred na stran ka, ko joj }e ovo, ina ~e, bi ti i pr vo for mal no o~i ta va we rej tin ga u iz bor nom pro ce su na re pu bli~ kom i po kra jin skom ni vou, pr va je is ta kla svog kan di da ta za me sto pre mi je ra Sr bi je. To bi tre ba lo da bu de li der te par ti je To mi slav Ni ko li}, ali sa mo pod uslo vom da se isto vre me no ne odr `e i pred sed ni~ ki iz bo ri jer bi u tom slu ~a ju Ni ko li} ra di je jo{ jed nom iza {ao na cr tu ak tu el nom {e fu dr `a ve i pred sed ni ku De mo krat ske stran ke Bo ri su Ta di }u. De mo kra te, pak, jo{ uvek ne ot kri va ju svog kan di da ta za pre mi je ra. Ni je iz ve sno ni da li }e to uop {te u~i ni ti pre iz bo ra. U me di ji ma se, pak, spe ku li {e o to me da bi naj o zbiq ni ji kan di dat mo gao bi ti ak tu el ni gra do na ~el nik Be o gra da Dra gan \i las, ina ~e za me nik pred sed ni ka DS-a, ali on sam po ru ~u je da je za in te re so va ni -
De ja no vi} i Ege re {i da nas ras pi su ju iz bo re Pred sed ni ca Skup {ti ne Sr bi je Sla vi ca \u ki}-De ja no vi} i pred sed nik voj vo |an ske skup {ti ne [an dor Ege re {i kon sta to va li su da }e iz bo ri za lo kal nu sa mo u pra vu i za Skup {ti nu Voj vo di ne bi ti ras pi sa ni da nas, isto vre me no, po {to pred sed nik Re pu bli ke Bo ris Ta di} ras pi {e par la men tar ne iz bo re. Iz pred sed ni ko ve Pres slu `be ju ~e su sa op {ti li da }e Ta di} da nas u 12 sa ti ras pi sa ti par la men tar ne iz bo re. Sla vi ca \u ki}-De ja no vi} i Ege re {i su na ju ~e ra {wem sa stan ku u Do mu Na rod ne skup {ti ne, ka ko je sa op {te no iz re pu bli~ kog par la men ta, raz go va ra li i o po tre bi da se za po ~e te ak tiv no sti Skup {ti ne Sr bi je i Skup {ti ne AP Voj vo di ne na sta ve i u sle de }em sa zi vu. Po Usta vu Sr bi je, iz bo re za na rod ne po sla ni ke ras pi su je pred sed nik Re pu bli ke, za od bor ni ke pred sed nik Skup {ti ne Sr bi je, a iz bo re za Skup {ti nu AP Voj vo di ne pred sed nik voj vo |an ske skup {ti ne. ji za jo{ je dan man dat na ~e lu glav nog gra da. No, s ob zi rom na to da su de mo kra te, ka ko sa me tvr de, za do voq ne ra dom ak tu el nog pre mi je ra Mir ka Cvet ko vi }a, mo `da i ne raz mi {qa ju o to me da ga me wa ju uko li ko i u na red nom man da tu bu du u po zi ci ji da for mi ra ju vla du. Po na ja vi li de ra DS-a, na iz bor noj li sti te par ti je na re pu bli~ kim par la men tra nim iz bo ri ma bi }e jo{ So ci jal de mo krat ska par ti ja Ra si ma Qa ji }a i Li ga so -
ci jal de mo kra ta Voj vo di ne Ne na da ^an ka, te ne ke stran ke na ci o nal nih ma wi na. Na pred wa ci su jo{ ra ni je ob ja vi li i kan di da ta za me sto gra do na ~el ni ka Be o gra da, a to }e bi ti za me nik pred sed ni ka SNS-a Alek san dar Vu ~i}. Ina ~e, SNS }e na na red nim iz bo ri ma na stu pi ti u ko a li ci ji s No vom Sr bi jom, Po kre tom so ci ja li sta, Po kre tom „Sna ga Sr bi je„, a do bi li su i po dr {ku Aso ci ja ci je ma lih i sred -
wih pred u ze }a i Ko a li ci je udru `e wa iz be gli ca u Sr bi ji. Upr kos ne dav nim raz mi ri ca ma, Ko a li ci ja SPS–PUPS–JS-a jo{ jed nom }e na stu pi ti sa za jed ni~ kom iz bor nom li stom, ~i ji no si lac }e bi ti li der so ci ja li sta Ivi ca Da ~i}, ko ji je na ja vqen i kao kan di dat ko a li ci je na pred sed ni~ kim iz bo ri ma, uko li ko i oni bu du ras pi sa ni na pro le }e. No si lac te iz bor ne li ste u Be o gra du bi }e pot pred sed nik PUPSa Mi lan Kr ko ba bi}. Li der Uje di we nih re gi o na Sr bi je Mla |an Din ki} bi }e kan di di dat te po li ti~ ke gru pa ci je za pre mi je ra Sr bi je, ko ji je ve} pred sta vio i svoj eko nom ski pro gram, za sno van na re for mi si ste ma PDV-a, ja ~a wu fi nan sij skih in sti tu ci ja, raz vo ju sa o bra }aj ne in fra struk tu re... Mi ni star zdra vqa Zo ran Stan ko vi} pri hva tio je zah tev URS-a da bu de no si lac li ste za Be o grad. A uko li ko isto vre me no bu du odr `a ni i pred sed ni~ ki iz bo ri, URS je na ja vio da }e iza }i sa svo jim pred sed ni~ kim kan di da tom. Li be ral no-de mo krat ska par ti ja na pred sto je }im iz bo ri ma na stu pi }e u ko a li ci ji sa Srp skim po kre tom ob no ve kao li sta „Pre o kret„, na ko joj }e bi ti re zre vi sa na i dva me sta za pred stav ni ke Aso ci ja ci je slo bod nih i ne za vi snih sin di ka ta. No si lac te li ste, na ko joj su i SDU, „Bo ga ta Sr bi ja”, i ne ke re gi o nal ne ma win ske stran ke, bi }e li der LDP-a ^e do mir Jo va no vi}. Srp ska ra di kal na stran ka i De mo krat ska stran ka Sr bi je na pred sto je }e iz bo re iz la ze naj ve ro vat ni je sa mo stal no, a iz ovih par ti ja do sa da ni su sa op {ti li ime na svo jih kan di da ta za kqu~ ne po zi ci je u dr `a vi. B. D. Savi}
U Voj vo di ni li ste pred vo de Paj ti}, ^a nak, Mi ro vi}... Kad je re~ o po kra jin skim iz bo ri ma, za sa da je iz ve sno da }e no si lac iz bor ne li ste DS-a bi ti pot pred sed nik te stran ke i ak tu el ni pred sed nik Vla de APV Bo jan Paj ti}, ko ji je na ja vio i kan di da tu ru za tre }i man dat u Ba no vi ni. Jo{ ni je po zna to da li }e osta le po li ti~ ke stran ke is ta }i svo je kan di da te za po kra jin skog pre mi je ra. Ta kvu am bi ci ju ra ni je je iz neo li der Li ge so ci jal de mo kra ta Voj vo di ne Ne nad ^a nak, ko ji je na go ve stio da bi tu funk ci ju pri hva tio uko li ko to od we ga bu de tra `i la we go va stran ka. Za me nik pred sed ni ka LSV-a Bo jan Ko stre{ iz ja vio je ju ~e na {em li stu da }e ^a nak bi ti pr vi na li sti LSV-a na po kra jin skim iz bo ri ma, kao i da ta
star nka na wi ma na stu pa sa mo stal no. – Ako LSV do bi je do voq no gla so va ko ji bi mu omo gu }i li da po sta vi pred sed ni ka Vla de Voj vo di ne, on da je Ne nad ^a nak sva ka ko naj o zbiq ni ji kan di dat za to me sto. U pro tiv nom, mi }e mo po dr `a ti kan di da ta naj ja ~e po li ti~ ke op ci je, na rav no, uko li ko do la zi iz spek tra na {ih ko a li ci o nih part ne ra – re kao je Ko stre{. Pr vi na po kra jin skoj iz bor noj li sti na pred wa ka bi }e funk ci o ner te stran ke i ak tu el ni pot pred sed nik po kra jin skog par la men ta Igor Mi ro vi}. U toj stran ci, me |u tim ne `e le da iza la ze i s kan di da tom za voj vo |an skog pre mi je ra jer sma tra ju da to pi ta we na dnev ni red do la zi tek na kon iz -
3
LIDER SPS-a IVICA DA^I]
STRANKE U PREDIZBORNOJ MATEMATICI
Ta di} da nas u 12 sa ti ras pi su je par la men tar ne iz bo re
utorak13.mart2012.
bo ra. Mi ro vi} je za na{ list ka zao da }e na pred wa ci i na po kra jin skim iz bo ri ma na stu pi ti u ka o- li ci ji s NS-om, PS-om i PSS-om. Ni u Srp skoj ra di kal noj stran ci jo{ ne iz la ze s kon kret ni ime ni ma, ali po re ~i ma wi ho vog funk ci o ne ra iz Voj vo di ne Sa {e San tov ca, ide ja je da se na iz bor nim li sta ma te stran ke u pred sto je }oj tr ci, ka ko na po kra jin skim, ta ko i na re pu bli~ kim iz bo ri ma, u pr vom pla nu na |u mla |i stra na~ ki ka dro vi „ko ji su bi li ve o ma ak tiv ni u ovom man da tu”. Ko a li ci ja SPS–PUPS–JS-a }e, ka ko je na ja vqe no, u tr ci za po kra jin ske man da te na stu pi ti za jed no sa So ci jal de mo krat skom par ti jom Sr bi je Ra si ma Qa ji }a. Sa vez voj vo |an skih Ma |a ra ra ni -
je je na ja vio sa mo sta lan na stup na svim iz bo ri ma. LDP }e, pak, i na voj vo |an skim iz bo ri ma na stu pi ti u part ner stvu sa Srp skim po kre tom ob no ve. Na ~e lu po kra jin ske iz bor ne li ste Uje di we nih re gi o na Sr bi je naj ve ro vat ni je }e bi ti pred sed nik voj vo |an ske or ga ni za ci je G17 plus Sa {a Pa vlov. On je ju ~e na {em li stu iz ja vio da }e ko na~ na od lu ka o iz bor nom na stu pu u Voj vo di ni bi ti do ne ta na da na {woj sed ni ci Po kra jin skog od bo ra. Me |u kan di da ti ma URS-a, po we go vim re ~i ma, na ovim iz bo ri ma bi }e naj ma we pro fe si o nal nih po li ti ~a ra, a do mi ni ra }e „pri vred ni ci i dru gi ko ji su se is ta kli u svo jim sre di na ma i u raz li ~i tim obla sti ma”. B. D. S.
Ne ka Ta di} pod ne se ostav ku i ras pi {e iz bo re So ci ja li sti~ ka par ti ja Sr bi je, Je din stve na Sr bi ja i PUPS pot pi sa li su ju ~e ko a li ci o ni spo ra zum, a ciq te ko a li ci je je, ka ko je re kao li der SPS-a Ivi ca Da ~i}, da osvo ji du plo vi {e gla so va na par la men tar nim iz bo ri ma ne go 2008. go di ne. Da ~i} je na ja vio i da
le kao „slav ski ko la~”.On sma tra da Ta di} i Ni ko li} ho }e da stvo re du a li zam, i da ti me po ka zu ju da su wi ho ve stran ke iste, ma {ta go vo ri li.”Ne }e mo }i. U Sr bi ji po sto ji sna ga ko ja ne mi sli da sva vlast pri pa da mo} ni ma i bo ga ti ma. Bo ri mo se da po be di mo sve i
Kalkulacije Ako bu de kal ku la ci ja, pa se kre ne u par la men tar ne i lo kal ne iz bo re, a on da po ~et kom apri la Ta di} pod ne se ostav ku, pa usred par la men tar ne kam pa we ima mo i pred sed ni~ ku, za bo ra vqa se ~i we ni ca da pred sed ni~ ke iz bo re ras pi su je Sla vi ca \u ki} De ja no vi}, re kao je Da ~i}. Pre ma to me, re kao je Da ~i}, Ta di} mo `e da pod ne se ostav ku po ~et kom apri la, ali }e iz bo ri bi ti ras pi sa ni u za kon skom ro ku, ko ji, ka ko mi se ~i ni, iz no si od 30 do 90 da na. Pa ako ne ko `e li da se igra sa na ma i gra |a ni ma, i mi ima mo adu te za igru, re kao je Da ~i}, do dav {i da ne vi di ar gu ment za van red ne pred se de ni~ ke iz bo re. }e ta ko a li ci ja ima ti kan di da ta za pred sed ni~ ke iz bo re, i do dao da bi ih tre ba lo od mah ras pi sa ti. – Ima }e mo svog pred sed ni~ kog kan di da ta i bo ri mo se da po be di mo i DS i SNS – re kao je Da ~i}. – Mi je dva ~e ka mo pred sed ni~ ke iz bo re, ali upo zo ra va mo Bo ri sa Ta di }a – ne ma kal ku la ci je, ne ka se od mah ras pi {u pred sed ni~ ki iz bo ri i ne ka pod ne se ostav ku – re kao je Da ~i} na kon fe ren ci ji za no vi na re. Pre ma we go vim re ~i ma, Sr bi ja se ne mo `e po de li ti na de mo kra te i na pred wa ke i Ta di} i Ni ko li} ne mo gu da je po de -
je dva ~e ka mo pred sed ni~ ke iz bo re”, po ru ~io je li der so ci ja li sta. „. Mi je smo u ko a li ci ji sa Ta di }em, ali `e li mo da ga po be di mo”, re kao je Da ~i}. Na kon fe ren ci ji, ko joj su pri su stvo va li i pred sed ni ci PUPSa i JS-a Jo van Kr ko ba bi} i Dra gan Mar ko vi}, sa op {te no je da je do go vo re no da SPS-u pri pad ne 142 me sta na iz bor noj li sti, PUPS-u 68, a JS-u 40. Iz bor na li sta no si }e ime „Ivi ca Da ~i} – SPS–PUPS–JS”. Da ~i}: Ta di} da od lu ~i i o pred sed ni~ kim iz bo ri ma.
LDP PROTIV PREVREMENIH PREDSEDNI^KIH IZBORA
Jo va no vi}: Ho }e da nas po to pe
Pred sed nik Li be ral no-de mo krat ske par ti je ^e do mir Jo va no vi} oce nio je ju ~e da na ja va odr `a va wa pre vre me nih pred sed ni~ kih iz bo ra isto vre me no s
par la men tar nim, po kra jin skim i lo kal nim pred sta vqa na me ru da se kam pa wa za re dov ne iz bo re „u pot pu no sti mar gi na li zu je”. Jo va no vi} je po sta vio pi ta we da li par ti je oku pqe ne oko LDP-a ima ju pra vo na svog pred sed ni~ kog kan di da ta ili mo ra ju da se po mi re s ide jom da pred sed ni~ ki iz bo ri bu du duel iz me |u pred sed -
ni ka Sr bi je Bo ri sa Ta di }a i li de ra Srp ske na pred ne stran ke To mi sla va Ni ko li }a, „ko ji tre ba da po to pi sve dru ge stran ke osim wi ho vih, da bi po sle iz bo ra mo gli pra vi ti vlast na svim ni vo i ma”. Po Jo va no vi }e vim re ~i ma, Srp ski po kret ob no ve, ko ji }e s LDPom na stu pi ti na iz bo ri ma u Ko a- li ci ji „Pre o kret„, tra `i po se ban po sla ni~ ki klub u bu du }em sa zi vu par la men ta. Jo va no vi} je iz ja vio da }e sve ~la ni ce Ko a li ci je ima ti ga ran to va no po sla ni~ ko me sto i da }e ras po red na iz bor noj li sti „Pre o kre ta„, ~i ji je no si lac, za vi si ti od no vih za kon skih pra vi la. Jo va no vi} je iz ja vio da pred sed nik SPO-a Vuk Dra {ko vi} ne vi di se be kao po sla ni ka u bu du }em sa zi vu re pu bli~ kog par la men ta.
SNS PROGNOZIRA DA SADA NE]E BITI I PREDSEDNI^KI IZBORI
REKLI SU
\i las: Kre }e mo iz Kra gu jev ca
Pa stor: SVM pro tiv ci vil nih stra `a
Go a ti: Bi lo bi za mor no
Zva ni~ na kam pa wa De mo krat ske stran ke na pred sto je }im iz bo ri ma kre nu }e 15. mar ta iz Kra gu jev ca, re kao je na sku pu u sport skoj ha li ho te la „[u ma ri ce„ za me nik pred sed ni ka DS-a Dra gan \i las. „Kra gu je vac je va `an grad, ne sa mo za to {to je sr ce [u ma di je ve} jer je ovo grad ko ji }e naj br `e da se raz vi ja, ali i zbog onih ko ji da nas ra de u „Fi ja tu„, zbog onih ko ji su oti {li u pen zi ju, zbog onih ko ji su po sta li teh no lo {ki vi {ak, za hva qu ju }i ko ji ma je da nas „Fi jat„ u Kra gu jev cu”, re kao je \i las. On je na gla sio da „’Fi jat’ ni je u Kra gu jev cu za hva qu ju }i Ve ro qu bu Ste va no vi }u ve} za hva qu ju }i to me {to su qu di ov de ra di li s ’Fi ja tom’ i za ’Fi jat’ de se ti na ma go di na, za hva qu ju }i to me {to Bo ris Ta di} vo di po li ti ku ko ju svet pri zna je i pri hva ta„. „Tra `im da u Kra gu jev cu bu de sve isto kao u Be o gra du, ako to ni je ta ko, to zna ~i da ne ko va {e pa re uzi ma”, na veo je \i las.
– Sa vez voj vo |an skih Ma |a ra se naj o {tri je ogra |u je od ide je o for mi ra wu ci vil nih stra `a u voj vo |an skim me sti ma gde je evi den ti ran ve }i broj kra |a – re kao je ju ~e no vi na ri ma pred sed nik te stran ke I{tvan Pa stor. Ci vil ne stra `e, po we go vom mi {qe wu, sa so bom no se ve li ki bez bed no sni ri zik, i wi ho vo pri su stvo pro iz vo di na pe tost. Pa stor upo zo ra va da to ne sme da po sta ne prak sa jer or ga ni zo va we ci vil nih stra `a sa so bom mo `e po vu }i i for mi ra we ne kih dru gih gru pa ci ja, a to ne vo di ni ~e mu do brom. – Jav nost ima va `nu ulo gu u re {a va wu tog pro ble ma, ali ni ko ne ma pra vo da oku pqa qu de u gru pu ko ja tre ba da pre u zme du `nost dr `a ve – re kao je Pa stor, do da ju }i da to ni je do li va we uqa, ve} „do li va we ke ro zi na na va tru”.
Po li ti~ ki ana li ti ~ar Vla di mir Go a ti oce wu je da }e pred sto je }i iz bo ri, zbog ve }eg bro ja iz bor nih li sta, bi ti svo je vr sno op te re }e we za bi ra ~e.Gra |a ne }e na iz bor nim me sti ma sa ~e ka ti naj ma we dva, a u Voj vo di ni ~ak ~e ti ri iz bor na li sti }a. Uko li ko bu du ras pi sa ni i pred sed ni~ ki iz bo ri, Voj vo |a ni }e po pu wa va ti i pe ti li sti}. Sve to mo glo bi bi ra ~i ma da za kom pli ku je i ote `a iz bor ni pro ces, sma tra po li ti~ ki ana li ti ~ar Vla di mir Go a ti. „Ako uz me te u ob zir to da je bi ra~ ko te lo ve li kim de lom ne pi sme no ili mo `da 25 ili 30 od sto je funk ci o nal no ne pi sme no i ako pra ti te iz bo re, {to se me ni de {a va lo i vi di te ne ke qu de ko ji ne mo gu da pro ~i ta ju osvr }u se tra `e da im ne ko ka `e za ko ga da gla sa ju, ta ko da }e broj ne va `e }ih li sti }a bi ti po ve }an”, ka `e Vla di mir Go a ti.
Ta di }e va pra vi la Za me nik pred sed ni ka Srp ske na pred ne stran ke Alek san dar Vu ~i} sma tra da }e vlast od lo `i ti ras pi si va we pred sed ni~ kih iz bo ra, da bi, ka ko tvdi, Bo ris Ta di} pred sed n i~ k u funk c i j u is k o r i stio za pro mo ci ju De mo krat ske stran ke. Vu ~i} tvr di da Ta d i} na m e r a v a da se kao pred sed nik Sr bi je po ja vqu je u udar nim ter mi ni ma u me di ji ma i na taj na ~in re kla mi ra DS. On je na kon fe ren ci ji za no vi na re re kao da su pra vi la o re kla mi ra wu stra na ka, ko je je pro pi sa la RRA, usme re na pro tiv SNS-a, od no sno ko a li ci je „Po kre ni mo Sr bi ju”. – Vlast je na lo `i la RRA-i da do ne se pra vi la ko ja su, ~i ni mi se, mo gla da se do no se sa mo u vre me Po la Po ta i Idi Ami n a. To ne po s to j i
nig de – sma tra za me nik {e fa SNS-a. Po we go vim re ~i ma, ce ne ter mi na od pet mi nu ta u elek tron skim me di ji ma su od 5.000 do 10.000 evra. Vu ~i} sma tra da }e Ta di}, sve do ras pi si va wa pred sed ni~ kih iz bo ra, ima ti sva kog da na bes plat nih 20 mi nu ta na svim te le vi zi ja ma u udar nom ter mi nu. Po we go vim re ~i ma, to ni je ferplej, a ne ma ni, ka ko ka `e, ele men tar ne ko rekt no sti pre ma po li ti~ kim pro tiv ni ci ma. Po we mu, pred sed ni~ ki iz bo ri mo gu bi ti ras pi sa ni i po ~et kom apri la. On sma tra da je li der SNS-a To mi slav Ni ko li} je di ni ko ji mo `e po be di ti Ta di }a. Vu ~i} o~e ku je da Pred sed ni {vo SNS-a pred lo `i Ni ko li }a za kan di da ta za pred sed ni ka Sr bi je.
4
ekonomija
utorak13.mart2012.
DA LI BI NAM POMOGLO UVO\EWE EVRA
U NBS-u 11,6 MILIJARDI EVRA
La ga no to pqe we de vi znih re zer vi De vi zne re zer ve Na rod ne ban ke Sr bi je iz no si le su kra jem fe bru a ra 11,2 mi li jar di evra, ne {to ma we ne go u ja nu a ru, ka da su bi le na ni vou od 11,6 mi li jar di evra, sa op {tio je ju ~e NBS. Naj ve }i de vi zni pri li vi to kom fe bru a ra ostva re ni su po osno vu pro da je dr `av nih har ti ja
od vred no sti Re pu bli ke Sr bi je, de no mi no va nih u evri ma – 52 mi li o na evra, i ko ri {}e wa kre di ta i do na ci ja, od 16,8 mi li o na evra. Isto vre me no, naj ve }i od li vi iz de vi znih re zer vi za be le `e ni su po osno vu do spe lih dr `av nih har ti ja od vred no sti, de no mi no va nih u evri ma, u iz no su od 204,2 mi li o na evra, kao i po osno vu in ter ven ci ja NBS-a na me |u ban kar skom de vi znom tr `i {tu od 188,5 mi li o na evra, na ve de no je u sa op {te wu.
dnevnik
Ne to de vi zne re zer ve, od no sno re zer ve uma we ne za de vi zna sred stva ba na ka po osno vu oba ve zne re zer ve, kao i za no vac po vu ~en od MMF-a, iz no si le su na kra ju fe bru a ra oko 6,3 mi li jar di evra. De vi zne re zer ve NBS-a obez be |u ju po kri ve nost nov ~a ne ma se (M-1) od 429 po sto, krat ko ro~ nog du ga u iz no su 1.663 po sto i isto vre me no po kri va ju vi {e od se dam me se ci uvo za ro be i uslu ga. Obim re a li zo va ne tr go vi ne de vi za ma na me |u ban kar skom de vi znom tr `i {tu u fe bru a ru iz no sio je oko 1,7 mi li jar du evra i bio je 128,1 mi li o na evra ma wi ne go u ja nu a ru. U pr va dva me se ca ove go di ne u me |u ban kar skoj tr go vi ni re a li zo va no je ukup no 3,5 mi li jar de evra. To kom pro {log me se ca NBS je pro dao na me |u ban kar skom de vi znom tr `i {tu de vi ze – 188,5 mi li o na evra – s ci qem ubla `a va wa pre te ra nih dnev nih osci la ci ja kur sa di na ra. U fe bru a ru je za be le `e na no mi nal na de pre ci ja ci ja di na ra pre ma evru od 3,7 od sto, dok je od po ~et ka ove go di ne di nar pre ma evru no mi nal no opao pet od sto.
Si mens za po {qa va u Su bo ti ci Si men so va fa bri ka u Su bo ti ci, naj zna ~aj ni ji do ma }i pro iz vo |a~ elek tri~ nih ma {i na i pre tva ra ~a ko ji se pri me wu ju u obla sti ob no vqi vih iz vo ra ener gi je, na ja vi la je da }e in ve sti ra ti u pro {i re we pro iz vod nih ka pa ci te ta i u pro iz vod wu no vog ti pa ge ne ra to ra i ti me otvo ri ti no va rad na me sta. Ru ko vod stvo Si men so ve fa bri ke u Su bo ti ci }e u sre du pred sta vi ti pla no ve raz vo ja, na vo di se u sa op {te wu te kom pa ni je i do da je da je, za hva qu ju }i kva li te tu pro iz vo da, stru~ no sti za po sle nih i po stig nu tim re zul ta ti ma, cen tra la Si e men sa od lu ~i la da pro ces pro iz vod we no vog ti pa ge ne ra to ra za ve tro elek tra ne re a li zu je ba{ u Si mens fa bri ci u Su bo ti ci.
Evrop ska va lu ta pre sku pa za Sr bi ju Ka da di nar po~ ne da kli z i pa ne pre s ta j e, kao sa da, tra `i se re {e we jer kurs ne raz li ke po ga |a ju mno go gra |a na i jo{ vi {e pri vred n i k a. Ovih da n a opet se po ja vi la ide ja o uvo | e w u evra kod nas ume sto di na ra. Ide ju je ne d av n o pro m o v i s ao biv {i pre mi jer i eko no mi sta Mi ro qub La bus. Ko le ge se sla `u, ali su i skep t i~ n e. Evro bi u Sr bi ji sma wio in fla ci ju, uki nuo kurs n e raz l i k e, ob u zdao dr `av na za du `i va wa. Lo {e stra ne su {to bi nas to pri li~ no ko {ta lo, a mno gi tran zi ci o ni pro ble mi ne bi se mo gli re {i ti ili ubla `i ti {tam pa wem pa ra. Evrop ska cen tral na ban ka uop {te ni je odu {e vqe na ide jom da ze mqe ko je ni su ~la ni ce Uni je i ni su se ni kva li fi ko va le za uvo |e we u evro zo nu, uvo de ovu va lu tu ume sto svo je na ci o nal ne. Ali, ona ne ma me ha ni zme da to spre ~i. Ozbiq ne pro ce ne go vo re da }e Sr bi ji na kon sti ca wa sta tu sa kan di da ta tre ba ti bar de ce ni ju da po sta ne ~lan EU. Isto vre me no, mi smo ve o ma mno go in te gri sa ni u Uni ju: tu su nam naj bit ni ji tr go vin ski part ne ri, za du `u je mo se u evri ma, ba{ kao {to i {te di mo u wi ma. O to me ka ko bi Evrop ska cen tral na ban ka re a go va la na sa m o i n i c i j a t iv n i ula z ak u evro zo nu sa rad nik In sti tu ta za evrop ske stu di je Go ran Ni ko li} ka `e:
– Ko li ~i na evra ko ja bi se na {la kod nas u op ti ca ju ne bi bi la ta kvog obi ma da bi to mo glo iza zva ti po re me }a je na tr `i {tu Uni je i stvo ri ti pro ble m e wi h o v oj cen t ral n oj ban ci, ta ko da tu ne bi bi lo
zo ni, zna ~i oko tri po sto go di { we, a stvo r i l i bi se i uslo vi da se sma we ka ma te. Isto vre me no, nad le `ni ne bi mo g li smi r i v a t i so c i j al n e ten zi je {tam pa wem pa ra. Sem tog po te za, Sr bi ji sto je na
Evro bi u Srbiji smawio inflaciju, ukinuo kursne razlike, obuzdao dr`avna zadu`ivawa, a lo{a strana je {to bi nas to prili~no ko{talo ve li kih te {ko }a – ob ja {wa va sa go vor nik. – Me |u tim, mo ra li bi smo da se od rek ne mo emi si o ne do bi ti ko ju sva ke go di ne ostva ru je mo, a ko ja iz no si oko dve i po mi li ja ra de evra. Za dr `a vu kao {to smo mi to ni je ma la su ma. Dr `av ni du go vi vi {e ne bi mo gli ra sti po po tre bi, kao ni bu xet, ve} bi bi li ome |e ni pri ho di ma. In fla ci ja bi nam bi la kao u ero -
ras po la ga wu i dru gi me ha ni zmi, pre sve ga fik sni kurs do ma }e va lu te ili va lut ni od bor. Ovo dru go se ve} niz go di na po ka za lo ve o ma uspe {nim u Bu gar skoj. Uz ova kve na ~i ne vo |e wa po li ti ke do ma }e va lu te uvek po sto ji opa snost da po tro {i te vi {e de vi zne re zer ve, ali to ga se ne bi smo re {i li ni ka da bi smo u{li u evro zo nu.
Mno go vi {e pred no sti ne g o ma n a vi d i i stru~ wak Si ni {a Osto ji}: – Mi {te di mo u evri ma, za du `u je mo se u wi ma, a i sve tro {ko ve ko ji ni su od da nas do su tra ra ~u na mo u toj va lu ti – ka `e Osto ji}. – Je di no ka da uzi ma mo di nar u ob zir je pri li kom ku po vi ne ro be u do ma }im pro dav ni ca ma, i to one ma we vred no sti. Za to sma tram da bi bi lo do bro da ovu ne zva ni~ nu evro i za ci ju pre tvo ri mo u zva ni~ n u. Po s eb n o na k on sti ca wa sta tu sa kan di da ta, ka da je put Sr bi je ja san. Pa vi {e od 95 od sto kre di ta je kod nas ve za no za evro, a one ko ji ih vra }a ju spa sli bi smo no} ne mo re ko ja se zo ve kurs ne raz li ke. Sma tram da bi pred no sti ko je bi evro do neo kod nas nad ma {i le ne ga tiv ne tren do ve s ko ji ma se da nas su sre }e mo. Pro {le go di ne, ka da je do ma }a va lu ta ima la da le ko ma we osci la ci je na vi {e ili na ni `e, evro se kao za me na ni je po mi wao pa je sa svim iz ve sno da se al ter na ti va di na ru ne bi tra `i la ka da bi on bio sta bil ni ji. Od no sno, ka da bi svi ko ji se za du `u ju i raz du `u ju u di na ri ma mo gli s ve }om iz ve sno {}u zna ti ko li ki }e dug bi ti. Di sku si je na te mu di nar ili evro bi }e si gur no jo{ ove go di ne. Ma da je bo qe da raz mi {qa mo o kur su di na ra jer evro, iz ve sno, ne }e po sta ti srp ska va lu ta u 2012. D. Vujo{evi}
FEBRUARSKA POSKUPQEWA BILA 0,8 POSTO
Ce ne po ra sle, in fla ci ja is pod pet po sto Po tro {a~ ke ce ne pro iz vo da i uslu ga u fe bru a ru su u pro se ku po ve }a ne 0,8 po sto u od no su na ja nu ar, a naj vi {e su po sku pe li hra na i tran sport, sa op {tio je ju ~e Re pu bli~ ki za vod za sta ti sti ku. Po tro {a~ ke ce ne u fe bru a ru su u od no su na isti me sec 2011. go di ne, po ve }a ne 4,9 po sto, a u od no su na de cem bar 0,9. U od no su na ja nu ar, u fe bru a ru je naj ve }i rast ce na za be le `en u gru pa ma hra na i bez al ko hol na pi }a i tran sport – po 1,4 po sto, re kre a ci ja i kul tu ra – 0,8, na me {taj, po ku} stvo i te ku }e odr `a va we sta na – 0,7 i al ko hol na pi }a i du van 0,6 po sto. Blag pad ce na od 0,5 od sto
za be le `en je u gru pi ode }a i obu }a, dok se ce ne osta lih
pro iz vo da i uslu ga ni su bit ni je me wa le.
DNEVNI IZVE[TAJ BEOGRADSKE BERZE Pet akcija s najve}im rastom
KURSNA LISTA NARODNE BANKE SRBIJE Zemqa
Valuta
Va`i za
Kupovni za devize
Privredna banka a.d. , Beograd
Sredwi Prodajni Kupovni za za za devize efektivu efektivu
EMU
evro
1
108,5230
110,7378
113,2848
108,1908
Australija
dolar
1
87,2231
89,0032
91,0503
86,9561
Kanada
dolar
1
83,5049
85,2091
87,1689
83,2493
Danska
kruna
1
14,5888
14,8865
15,2289
14,5441
Norve{ka
kruna
1
14,4822
14,7778
15,1177
14,4379
[vedska
kruna
1
12,1503
12,3983
12,6835
12,1131
[vajcarska
franak
1
89,7998
91,6324
93,7399
SAD
funta dolar
1 1
129,8433 82,8926
132,4932 84,5843
135,5405 86,5297
Cena
Promet
16,36%
256
2.819
Filip Moris a.d.
6,67%
1.120
16.800
Imlek a.d. , Beograd
1,56%
2.999
1.412.530
Danubius a.d. , Novi Sad
1,01%
8.000
400.000
Soja protein a.d. , Be~ej Pet akcija s najve}im padom
1,10% Promena %
553 Cena
393.432 Promet
-10,26%
350
3.500
Autoprevoz Gorwi Milanovac Messer Tehnogas a.d. , Beograd
-5,93%
4.000
12.000
Veterinarski zavod Subotica a.d.
-2,48%
315
1.575
Crvenka fabrika {e}era a.d. AIK banka a.d. , Ni{ Vojvo|anskih top-pet akcija
-1,98%
4.901
147.030
-0,72% Promena %
2.080 Cena
25.310 Promet
0,00%
504
1.512.000
89,5249
Ratar a.d. , Ja{a Tomi} V. Britanija
Promena %
129,4459 82,6389
Kursevi iz ove liste primewuju se od 12. 3. 2012. godine
BELEX 15 (554,42 Naziv kompanije
-0,15)
Promena %
Cena
Promet
Imlek a.d. , Beograd
1,56%
2.999
1.412.530
Komercijalna banka a.d. , Beograd
0,00%
900
198.000
AIK banka a.d. , Ni{
-0,72%
2.080
25.310
Jubmes banka a.d. , Beograd
-0,01%
12.194
12.194
Veterinarski zavod Subotica a.d.
-2,48%
315
1.575
NIS a.d., Novi Sad
-0,56%
708
4.099.829
Aerodrom Nikola Tesla a.d.
-0,98%
504
914.216
Energoprojekt holding a.d.
-1,19%
499
611.860
Soja protein a.d. , Be~ej
1,10%
553
393.432
Tigar a.d. , Pirot
3,61%
488
2.440
Metalac, Gorwi Milanovac
0.00
1.700
0.00
Univerzal banka, Beograd
0,00
1.878
0,00
Danubius a.d. , Novi Sad
1,01%
8.000
400.000
Jedinstvo Sevojno, Sevojno
0.00
4.733
0.00
Prerada drveta a.d. , Ada
0,00%
450
393.300
Alfa plam, Vrawe
0,00
7.500
0,00
Tigar, Pirot
0.00
471
0.00
Standard Novi Sad a.d. , Novi Sad
0,00%
500
197.500
Crvenka fabrika {e}era a.d.
-1,98%
4.901
147.030
Svi iznosi su dati u dinarima
GO STI IZ FRI U LI JE KOD TA DI ]A
Da se ugle da mo na Ita li ju Pred sed nik Sr bi je Bo ris Ta di} ju ~e je sa pred sed ni kom ita li jan ske re gi je Fri u li-Ve ne ci ja \u li ja Ren com Ton dom raz go va rao o pro du bqi va wu eko nom ske sa rad we, sa op {ti la je Ta di }e va pres slu `ba. „Pred sed nik Ta di} i we gov gost raz go va ra li su o pro du bqi va wu eko nom ske sa rad we te re gi je i Sr bi je, pre sve ga me |u ma lim
utorak13.mart2012.
c m y
ekOnOMiJA
dnevnik
SIN DI KAT, PO SLO DAV CI I VLA DA DO GO VO RI LI PO VE ]A WE NAJ NI @E CE NE RA DA OD APRI LA
Mi ni ma lac ve }i 2.000 di na ra me se~ no
Mi ni mal na ce na ra da u Sr bi ji od apri la }e bi ti po ve }a na sa 102 di na ra na 115 po sa tu, do go vo re no je na ju ~e ra {woj sed ni ci So ci jal no-eko mon skog sa ve ta – SES. Na kon vi {e dnev nih pre go vo ra, pred stav ni ci sin di ka ta, po slo da va ca i Vla de po sti gli su do go vor o po ve }a wu pla te ko je }e bi ti ~ak i ve }e ne go {to je sin di kat tra `io. Ka da su po ~e li pre go vo ri, sin di kal ci su tra `i li po ve }a we od de set po sto, to jest da mi ni ma lac ume sto 102 di na -
ra bu de oko 112. Po slo dav ci ta da za to ni su hte li ni da ~u ju ve} su sma tra li da je skok na 108 di na ra mak si mum ko ji pri vre da mo `e iz dr `a ti. Me |u tim, ju ~e je do {lo do obr ta jer je Vla da, to jest Mi ni star stvo fi na si ja is pu ni lo zah te ve po slo da va ca, ko ji su on da pri sta li na to da mi ni ma lac sa 102 di na ra po ra ste na 115. Mi ni ma lac u Sr bi ji tre nut no iz no si 16.320 di na ra i pri ma ga oko 98.000 za po sle nih, a no vi mi ni ma lac od apri la }e bi ti 18.400 di na ra me se~ no.
Ka ko je po sle sed ni ce SES-a za „Dnev nik” ju ~e po tvr dio pred sed nik Uni je po slo da va ca Sr bi je i ~lan So cio-eko nom skog sa ve ta Ne boj {a Ata nac ko vi}, mi ni mal na ce na ra da bi }e 115 di na ra na sat, a to zna ~i da }e naj ni `a pla ta na me se~ nom ni vou od apri la bi ti ve }a oko 2.000 di na ra. Po slo dav ci su pri sta li na to da po ve }a ju mi ni mal nu ce nu ra da jer je Vla da is pu ni la ono {to je dav no obe }a la, a to je da }e si gur no neo po re zi vi deo pla te s ne -
{to vi {e od 7.000 di na ra, ko li ko je sa da, bi ti po ve }an na 10.000 di na ra. Ta ko |e, va `e we mi ni mal ne ce ne ra da po ve }a no je sa {est me se ci na go di nu da na ta ko da }e ju ~e do go vo re ni mi ni ma lac va `i ti do mar ta, to jest apri la na red ne go di ne. Ata nac ko vi} je na gla sio i da }e usko ro bi li odr `a ni za jed ni~ ki sa stan ci re pu bli~ kog SES-a sa ~la no vi ma po kra jin skog da bi se i na tom ni vou pro na {li na ~i ni za {to lak {e su o ~a va we s te {kom eko nom skom kri zom. D. U. STI @U TUR SKI ULA GA ^I
SR BI JA MO RA HIT NO DA OTPO^NE RE FOR ME i sred wim pred u ze }i ma”, is ti ~e se u sa op {te wu. Pred sed nik Sr bi je je, ka ko se na vo di, is ta kao zna ~aj ta kve sa rad we, ko ja bi za re zul tat ima la otva ra we rad nih me sta u Sr bi ji”, „Ita li ja je {am pion ma lih i sred wih pred u ze }a i `e leo bih da na {i pri vred ni ci ta mo i u bu du} no sti pro na la ze svo je part ne re”, po ru ~io je Ta di}. IN VE STI TO RI ]E SE OKRE NU TI JU GO I STO KU EVRO PE
Sr bi ja i Hr vat ska cen tri ula ga wa
Ana li ti ~ar por ta la „Hr port fo lio.com„ Mar ko Re pec ki tvr di da }e ve} od idu }e go di ne Hr vat ska i Sr bi ja bi ti u cen tru pa `we ino stra nih in ve sti to ra. Re pec ki je to oce nio za por tal Bu si ness.hr, u ko jem je oce nio da }e stra ni in ve sti to ri, po sle za si }e wa na za pad nim tr `i {ti ma, po ~e ti ma sov ni je da se in te re su ju i se le u Ju go i sto~ nu Evro pu. Re pec ki ta kva o~e ki va wa za sni va na ~i we ni ci da }e Hr vat ska na red ne go di ne po sta ti pu no prav na ~la ni ca EU, ali i pro ce ni da je Sr bi ja, po sle do bi ja wa sta tu sa kan di da ta za ~lan stvo u Uni ji, ta ko |e po sta la in te re sant ni ja za stra ne ula ga ~e. – Hr vat sko i srp sko tr `i {te }e u na red nom pe ri o du stran ci po sma tra ti u sa svim druk ~i jem po li ti~ kom kon tek stu ne go do sa da pa }e ta ko bi ti i pri hva tqi vi je stra nim in ve sti to ri ma – sma tra Re pec ki.
5
Ne ma Evro pe bez jo{ mi lion rad nih me sta Na{ evrop ski put mo `e mo po sma tra ti na hi qa du na ~i na, mo `e mo slu {a ti na {e po li ti ~a re i ana li ti ~a re, mo `e mo ma {ta ti o spa so no snim re {e wi ma i ~a rob nim {ta pi }i ma, a mo `da je naj bo qe da kre ne mo od kri te ri ju ma ko je je EU po sta vi la. A oni ka `u da nas do Evro pe de le i za ko ni ko je tre ba do ne ti i re for me ko je tre ba spro ve sti, ali i da mi u tu Evro pu ne }e mo ni pri vi ri ti ako ne is pu ni mo za cr ta ne kri te ri ju me, a je dan od ve ro vat no naj va `ni jih je onaj po ko jem u Sr bi ji mo ra bi ti otvo re no jo{ naj ma we mi li o na rad nih me sta. Ka da je ovaj kri te ri jum u pi ta wu, ne da se pri bli `a va mo Evro pi ve} se u su {ti ni uda qa va mo. Broj za po sle nih je sve ma wi, a no va rad na me sta se otva ra ju sve te `e. Elem, EU je jo{ 2000. go di ne, u ta ko zva nim li sa bon skim ci qe vi ma, ili Li sa bon skoj agen di, po sta vi la kri te ri ju me po ko ji ma je za Evro pu, ~i ji deo Sr bi ja `e li da bu de, po treb no da 70 od sto po pu la ci je od 15 do 64 go di ne bu de za po sle no. E, tu je na{ kqu~ ni pro blem! Po re al nim pro ce na ma, u toj po pu la ci ji sta nov ni {tva u Sr bi ji je ma we od 45 od sto za po sle nih jer kod nas ra di sve ga 1,8 mi lion qu di. Ka da se cr ta pod vu ~e, ja sno je da, ako ho }e mo da is pu ni mo tu pre po ru ku, tre ba nam jo{ naj ma we mi lion no vih rad nih me sta. Do la skom eko nom ske kri ze, ti kri te ri ju mi su na ru {e ni u ne kim dr `a va ma EU, po put [pa ni je, ali to ne is kqu ~u je oba ve zu da na {a dr `a va ra di sve da bi se pri bli `a va la
Jav no-ko mu nal na pre za po sle nost O re for mi u jav nim i jav no-ko mu nal nim pred u ze }i ma ne tre ba ni tro {i ti re ~i jer ona ni su me sta za no va za po {qa va wa ve} pre sve ga za do dat na sma we wa bro ja za po sle nih. Me |u tim, ra ci o na li za ci ja ra da i is ko re wi va we ko rup ci je u jav nim i jav no-ko mu nal nim pred u ze }i ma pru `i }e {an su za raz vo ja, a ti me i za no va za po {qa va wa. tim pa ra me tri ma. Mo `da Li sa bon ska agen da ne }e bi ti pre sud na i uslov za na {e ~lan stvo, ali ona sa mo po ka zu je ko li ko smo mi da le ko o EU. Na rav no da ovaj li sa bon ski ciq ni je iz mi {qen ci qa ra di ve} zbog to ga {to je ja sno da sa mo 70 od sto za po sle nih mo `e obez be di ti za ra du i do pri no se za iz dr `a va we dr `a ve, pen zi o nog si ste ma, zdrav stva, {kol stva... U Sr bi ji se po lo vi na nov ca za pen zi je iz dva ja iz bu xe ta pa pro sta ma te ma ti ka ka `e da je po treb no du -
plo vi {e za po sle nih da bi se po pu ni la ru pa u Fon du PIO... Sve naj te `e re for me se go di na ma gu ra ju pod te pih. Od nos bro ja za po sle nih i pen zi o ne ra je neo dr `iv i na krat ko ro~ ni pe riod jer na jed nog pen zi o ne ra do la zi tek 1,06 za po sle ni. Zbog to ga, na rav no, po lo vi na pen zi ja mo ra da se pla }a iz bu xe ta, a ne iz Fon da PIO. Da bi oba ve zno osi gu ra we mo glo nor mal no funk ci o ni sa ti, po treb no je da taj od nos bu de 3,5:1 pa je tu ja sno oda kle EU na |e onih 70 od sto za po sle nih. Na po tre bu re for me pen zi -
o nog si ste ma go di na ma sti `u upo zo re wa, ali ni {ta. – Sr bi ja bi tre ba lo da spro ve de re for mu pen zi o nog si ste ma, po {to pen zi o ni fond ima vi so ke iz dat ke i de fi cit, a od nos za po sle nih i pen zi o ne ra je go to vo je dan pre ma je dan – po ru ~io je ne dav no {ef Kan ce la ri je MMF-a u Be o gra du Bog dan Li so vo lik. Ni sa {kol stvom ne sto ji ma naj bo qe, a i ono se, na rav no, fi nan si ra od ono ga {to za ra di ono ma lo za po sle nih. Jo{ pre go to vo ~e ti ri go di ne Svet ska ban ka je ura di la ana li zu na osno vu ko je je pred lo `i la da se u Sr bi ji, zbog me ra {ted we, uki ne 11.000 ode qe wa u osnov nim i sred wim {ko la ma, to jest 37 od sto svih ode qe wa u osnov nim {ko la ma i 13 od sto svih ode qe wa u sred wim {ko la ma! Ana li za je ura |e na na osno vu bro ja |a ka u ode qe wi ma, a SB je pred lo `io da se uki nu ona gde ima ma we od 30 |a ka da bi se u{te de li ve li ki nov ci u bu xe tu za pla te pro sve ta ra... Iako je ovo re al no pre tran zah tev, sva ka ko da je mo rao bi ti po vod za ana li zu jer, da se osta vri i po la ono ga {to se pro ce ni la Svet ska ban ka, u{te de bi sva ka ko bi le ve li ke. Pro ble ma ima i u zdrav stvu, gde su du go vi na ra sli na oko 38 mi li jar di di na ra, {to je ja san znak da pa ra za fi nan si ra we ne ma do voq no. Zbog sve ga to ga, svi ko ji pre ten du ju na vlast u ovaj dr `a vi, kao i da nas po ve du u EU, tre ba da ka `u ka da mi sle da za po sle jo{ mi li o na rad ni ka. D. U.
Po sle se ri ja ide eko no mi ja
– Tur ska pla ni ra zna ~aj ne in ve sti ci je u Sr bi ji u na red nom pe ri o du – na ja vio je ju ~e am ba sa dor te ze mqe u Be o gra du Ali Ri za ^o lak na srp sko-tur skom po slov nom fo ru mu. Tur ski pri vred ni ci su ka za li da su za in te re so va ni za ula ga we u pri vre du – tek stil nu in du stri ju, gra |e vi nar stvo i pre hram be nu in du stri ju, kao i Ko ri dor 10 u Sr bi ji, od no sno iz grad wu ho te la i dru gih tu ri sti~ ko-ugo sti teq skih obje ka ta od Be o gra da do Ni {a i Di mi trov gra da. Po seb no je uka za no na to da bi tre ba lo po ve }a ti rob nu raz me nu i po boq {a ti eko nom ske od no se dveju ze maqa.
– Po pu lar nost tur skih se ri ja u Sr bi ji je do bra pod lo ga i pod sti caj tur skim pri vred ni ci ma da in ve sti ra ju u Sr bi ju – re kao je am ba sa dor ^o lak, is ti ~u }i da je ve li ka gle da nost tur skih se ri ja „do kaz ve li ke sli~ no sti u shva ta wu po ro di~ nih od no sa” i da je „Sr bi ja pri ja teq ska ze mqa ko ja je po ka za la da vo li i ce ni Tur sku”. Am ba sa dor Tur ske, za ko ju je na sku pu is tak nu to da je 16. naj ve }a svet ska eko no mi ja, ko ja je upr kos svet skoj eko nom skoj kri zi u 2011. ima la pri vred ni rast od osam po sto, na veo je po vo dom ra ni jih pi sa wa me di ja da je „Tur ki{ er lajnz” naj za in te re so va ni ji za „Jat er vejz”, da o to me mo gu je di no da pre go va ra ju dve avio-kom pa ni je i da tu od lu ~u ju sa mo pri vred ni in tre si.
6
TRe]e dOBA
utorak13.mart2012.
dnevnik
Penzije br`e sti`u s Aqaske nego iz Slovenije Po po da ci ma iz Re pu bli~ kog fond za pen zij sko i in va lid sko osi gu ra we, slo ve na~ ki Pen zij ski fond upla tio je za pro te klih 14 me se ci, ko li ko je na sna zi Me |u dr `av ni spo ra zum o so ci jal nom osi gu ra wu, pen zi je za 2.771 pen zi o ne ra u Sr bi ji. Ka ko ob ja {wa va di rek tor ka Sek to ra za od no se s jav no {}u u Fon du PIO Je li ca Ti mo ti je vi}, to zna ~i da je za kqu~ no s ja nu a rom ove go di ne ob ra |e no vi {e od tre }i ne od 8.000 zah te va, ko li -
Bankarsko zlato bakino i dekino
Ode{ mator, do|e{ mlad iz Sokobawe
Besplatno le~ewe i u Atomskoj bawi Re pu bli~ ki fond za pen zij sko i in va lid sko osi gu ra we ras pi sao je kon kurs za od la zak na bes plat nu de se to dnev nu re ha bi li ta ci ju u ba wi za 2012. Ove go di ne pra vo da se ja ve na kon kurs, ko ji je otvo ren do 23. mar ta, ima ju svi ~i ji je ~ek ma wi od 22.334 di na ra, ne ma ju dru ga li~ na pri ma wa i ni su ko ri sti li bes pla tan baw ski bo ra vak po sled wih pet go di na, dok je uslov za biv {e pa o re da ima ju naj ma we de set go di na sta `a osi gu ra wa. Pri ja ve se pod no se op {tin skim or ga ni za ci ja ma pen zi o ne r a pre m a me s tu pre b i v a li{ta. Uz pri j a v u se pri l a ` e i pen zij ski ~ek za ja nu ar ili fe bru ar ove go di ne, do kaz o vi si ni pen zi je ostva ra ne po me |u na rod nim ugo vo ri ma, fo -
to ko pi ja li~ ne kar te, po sto je }a me di cin ska do ku men ta ci ja i pot pi sa na iz ja va o dru gim li~ nim pri ma wi ma i da u po sled wih pet go di na ni su ko ri sti li re ha bi li ta ci ju o tro {ku Fon da. Pr vi put Fond PIO sno si tro {ko ve za pra ti o ca de te ta ko je ko ri sti po ro di~ nu pen zi ju po osno vu ne spo sob no sti za sa mo sta lan `i vot i rad. Ina ~e, ove go di ne }e na bes plat nu de se to dnev nu re ha bi li ta ci ju u ne koj od 25 srp skih ba wa (od ove go di ne je na spi sku i Atom ska u Gor woj Trep ~i) oti }i oko 9.500 sta ro snih, in v a l id s kih i po r o d i~ n ih pen zi o ne ra svih ka te go ri ja i za tu na me nu iz dvo je no je 275,6 mi li o na di na ra,{to je 0,1 od sto pri ho da ostva re nih od do pri no sa. Q. M.
Euro ban ka je pri pre mi la no vi pa ket uslu ga pen zi o ne ri ma, ko ji se zo ve „Zlat ne go di ne”. Naj sta ri ji gra |a ni ko ji pri ma ju pen zi je pre ko ove fi nan sij ske ku }e mo gu uz po me nu ti pa ket do bi ti de bit ne i kre dit ne kar ti ce ti pa „di na„, „vi za„ i „ma ster kard„ bez pla }a wa iz da va wa i odr `a va wa. Nu di im se i po voq ni ja ka mat na sto pa za tro {ko ve ovih kar ti ca, ukqu ~u ju }i i ko ri {}e we mi nu sa po te ku }em ra ~u nu. Pa ket ra ~un omo gu }a va i bes plat na SMS oba ve {te wa o svim pro me na ma na ra ~u nu i kre dit nim kar ti ca ma. Po voq ni je je i pla }a we ra ~u na: tro {ko vi se uma wu ju 50 od sto. Mo `e se i po voq ni je {te de ti, a mi ni mal ni ulog je sto evra. Tu je traj ni {ted ni na log „^u var pen zi je” ko ji omo gu }u je kli jen ti ma pre ba ci va we pen zi je iz di na ra u evre po sred wem kur su NBS-a. Pen zi o ne ri mo gu {te de ti za de cu i unu ke i traj nim na lo gom u pro gra mu ko ji se zo ve „Zla to ba ki no/de ki no”. „Zlat ne go di ne” kli jen ti ma omo gu }a va ju bes plat ne pre gle de in ter ni ste, of tal mo lo ga, der ma to lo ga i le ka ra op {te prak se u kli ni ci „Bel me dik”, i to za vla sni ka ra ~u na i bra~ nog dru ga. Za wih su i osta le uslu ge 15 od sto jef ti ni je. D. V.
Dom za razonodu ostarelih U Wu jor ku je otvo ren pr vi ge ron to lo {ki cen tar za pen zi o ne re ho mo sek su al ce u SAD kao po mo} de lu sta nov ni {tva ko ji je pod sta re da ne ~e sto usa mqen. Na me wen je le zbij ka ma, ge je vi ma, bi sek su al ci ma i tran ssek su al ci ma i ni je kla si ~an sta ra~ ki dom ni spe ci ja li zo va na me di cin ska usta no va ve} me sto za dru `e we i ra zo no du sta ri jih od 60 go di na. Ka ko je me ga lo po lis Wu jork i grad s naj vi {e ho mo se ku a la ca i bi sek su a la ca u dr `a vi, sta ti sti~ ki gle da no oni ima ju dvo stru ko ve }i ri zik da osta re sa mi ne go he te ro sek su al ci i ~e ti ri pu ta ve }i ri zik da na ne ma ju de ce. Za to je pro ce we no da im je u po znim go di na ma po treb na po mo}, ali i me sto gde ni ko ne }e
upi ra ti pr stom u wih i gde }e se ose }a ti opu {te no. * * * Li li jan Har tli (95) i Alan Marks (98) ne dav no su iz go vo ri li sud bo no sno “da” i zva ni~ no po sta li naj sta ri ji mla den ci na sve tu. Uku pan zbir wi ho vih go di na na dan ven ~a wa je 193. Upo zna li su se pre 18 go di na u Palm Spring su. Na kon ne ko li ko me se ci po ~e li su da `i ve za jed no, du go su raz go va ra li o bra ku ali ni ka ko ni su mo gli da pro na |u slo bo dan dan da odu pred ma ti ~a ra.
“Vra go la sta” mla da Li li jan iz ja vi la je da su oni “Ro meo i Ju li ja me |u sta rim oso ba ma”, ali i da je, zbog to ga {to ne zna {ta se mo `e de si ti su tra, od lu ~i la da s Ale nom osta ne do kra ja `i vo ta. Q. M.
KAKO DOKTOR KA@E
Od anemije zuji u u{ima i ble{ti pred o~ima Ane mi ja na sta je zbog sma we - ble di lo ko `e i, po seb no, pre de la oko o~i ju ta ko |e mo gu nog bro ja cr ve nih krv nih zr na ca, gu bit ka kr vi, sla bi je pro iz - uka z a t i na wu. Uko l i k o ne tra je du go i ni je te {ka, mo `e vod we krv nih }e li ja, wi ho ve po ja ~a ne raz grad we ili kom bi na ci je svih tih bo le sti. Naj ~e {}e je iza zi va ne do sta tak gvo `|a u or ga ni zmu, ko je je sa stav ni deo he mo glo bi na, a on omo gu }a va tran sport ki se o ni ka u kr vi. Simp to mi i zna ci ane mi je ~e sto su od go vor na te `i nu i tra ja we hipok si je tki va, od no sno ne do stat ka ki se o ni ka. Ozbiq na ane mi ja mo `e bi ti udru `e na s po ja vom sla bo sti, umo rom, vr to gla vi com, gla vo bo qom, zu ja wem Popaja dostojna crvena krvna zrnca u u{i ma, ble sko vi ma pred se po ku {a ti iz le ~i ti is hra o~i ma... Da se od re di pra va te nom. Cr ve na me sa, po seb no xi ra pi ja, pr vo mo ra da se utvr di ge ri ca, naj bo qi su na ~in da se uzrok na stan ka ane mi je. Ana li zom kr vi utvr |u je se po boq {a krv na sli ka. Ali, ni da li po sto ji ane mi ja, ali i s wom ne pre te ri va ti jer obi -
lu je ho le ste ro lom. ^e sto se mo `e ~u ti da su spa na}, ko pri va i ze qe do bri za ane mi ju. Ovo li {}e je ste bo ga to gvo `|em, ali or ga ni zam ga oda tle sla bo ap sor bu je. Naj bo qa is ko ri {}e nost gvo ` |a je iz cr v e n og mesa i ja ja. U na rod noj me di ci ni po zna ti iz vo ri gvo `|a su i ku pi no vo vino, ~aj od ko pri ve ili bo rov ni ce. Ako se pro me nom u is hra ni ne po stig nu bo qi re zul ta ti, va qa uzi ma ti pre pa ra te gvo `|a. Vi t a m in C po m a ` e ap sorp ci ji gvo `|a pa uz na m ir n i c e bo g a t e gvo `|em tre ba uzi ma ti sa la tu, li mun ili ne ki dru gi iz vor vi ta mi na. Ze le ni i cr ni ~aj sa dr `e sup stan ce ko je sma wu ju ap sorp ci ju gvo `|a. J. Barbuzan
ko je srp ski fond upu tio slo ve na~ kom, dok za 1.810 ko ri sni ka na{ fond pla }a slo ve na~ kom od {tet ne zah te ve. Mno gi po stup ci su u to ku. Me |u 8.000 zah te va ko ji su upu }e ni slo ve na~ kom fon du su sta ro sni, po ro di~ ni i in va lid ski pen zi o ne ri iz Sr bi je. Ina ~e, pra vo na slo ve na~ ku pen zi ju ima ju i svi oni ko ji ra di li du `e od go di nu da na u ne koj slo ve na~ koj fir mi. Me |u dr `av ni spo ra zum sa Slo ve ni jom, osim
pen zi ja, re gu li {e i ostva ri va we dru gih pra va, pre sve ga na zdrav stve nu za {ti tu, kao i osi gu ra we u slu ~aj ne za po sle no sti. Pen zi o ne ri ko ji su ste kli pra vo na slo ve na~ ke pen zi je, bi lo da su ra di li u ovoj biv {oj ju go slo ven skoj re pu bli ci ili ne kom we nom pred stav ni {tvu, ne }e pri ma ti pen zi je za de ce ni ju una zad za ko li ko im je srp ski fond is pla }i vao pen zi je ne go sa mo od da tu ma pri me ne me |u dr `av nog spo ra zu ma. Q. M.
Mira Markovi} u azilu ~eka Slobin ~ek Ni {est go di na na kon smr ti Slo bo da na Mi lo {e vi }a we gova udo vi ca, biv {a uni ver zitet ska pro fe sor ka Mir ja na Mar k o v i}, ko j a je i zvani~ no do bi la azil u Ru si ji, ni je us pe la da do bi je po ro di~ nu pen ziju i ta ko du plo ve }i me se~ ni pri hod. Na i me, Uprav ni sud Sr bi je od b a c io je we n u `al b u pro t iv Re p u bli~ kog fon da za pen zij s ko i in v a l id s kog osu gu ra wa jer, ka ko je na ve de no, ni je u od re |e nom za kon skom ro ku do sta vi la ured no pu no mo} je za zastu pa we u uprav nom spo ru. La ne je Mir ja na Mar ko vi}, ko ja je u svo ju sta ro snu pen zi ju oti {la 23. de cem bra 2004. i me se~ no tre nut no pri ma 58.000 di na ra, pre ko pu no mo} ni ka pod ne la zah tev Fon du PIO na po ro di~ nu pen zi ju pre mi nu log su pru ga.
Fond je na pra vio ob ra ~un mi nu log ra da biv {eg pred sed ni ka Sr bi je, ali, po oce ni dr Mar ko vi}, ni su bi le na ve de ne sve
go di ne we go vog rad nog sta `a a ni sva pri ma wa. Za to je pod ne la tu `bu Uprav nom su du Sr bi je. Ina ~e, po sto ji prav na mo gu} nost da ona po kre ne no vi po -
stu pak i jo{ jed nom za tra `i po ro di~ nu pen zi ju. No, ma da je Mi lo {e vi} pre mi nuo u pri tvo ru Ha {kog tri bu na la a pro tiv we ga bi la po dig nu ta op tu `ni ca za rat ni zlo ~in, udo vi ca ima za kon sko pra vo na po ro di~ nu pen zi ju, ali je to mo ra la i zva ni~ no da za tra `i, {to je ona pro {le go di ne i u~i ni la. Na i me, we no je pra vo da bi ra da li }e za dr `a ti svo ju sta ro snu pen zi ju ili }e uze ti po ro di~ nu ako je iz nos na ~e ku ve }i ne go {to woj na ime pret hod nog ra da pri pa da. Po {to bi Mir ja na Mar ko vi} do bi ja wem re {e wa za po ro di~ nu pen zi ju do bi ja la go to vo du plo vi {e ne go sa da, sa svim je lo gi~ no da je od lu ~i la da za tra `i su pru go vu pen zi ju ko ja se, po za ko nu, uma wu je 30 od sto. Qubinka Male{evi}
STARI NAJVE]E @RTVE HAOSA NAKON KATASTROFE U FUKU[IMI
Birokrate i kukavice opasnije od radijacije Pre go di nu da na dok to ri i bol ni ~ar ke kli ni ke „Fu ta ba„ mo li li su za po mo} kad je opa snost od ra di ja ci je leb de la iz nad ovog de la Ja pa na. Bi lo im je na re |e no da se eva ku i {u, ali ni su ima li vo zi la ko ji ma bi mo gli da sa so bom po ve du sto ti ne pa ci je na ta o ko ji ma su se bri nu li. Po sle dva da na ~e ka wa na hlad no }i i bez stru je, po mo} je sti gla. Go to vo 30 pa ci je na ta pre mi nu lo je u tom ha o su. Ja pan ska vla da ob ja vi la je da je sa mo jed na oso ba – rad nik u nu kle ar noj elek tra ni – pre mi nu la od po sle di ca ra di ja ci je, iako je to bi la naj ve }a nu kle ar na ka ta stro fa jo{ od ^er no bi qa. Ipak, go di nu da na ka sni je, de ta qi in ter vjua s lo kal nim vla sti ma po ka za li su da ne sre }a ima vi {e `r ta va, naj vi {e zbog lo {eg pla ni ra wa i lo {e ko mu ni ka ci je iz me |u vla di nih agen ci ja. U stva ri, ako bi se po no vi le okol no sti ne sre }e od 11. mar ta 2011, opet bi bi lo ugro `e no na sto ti ne hi qa da `i vo ta, sma tra ju gra do na ~el ni ci, uprav ni ci bol ni ca i stru~ wa ci za du `e ni za hit ne in ter ven ci je. Svi ka `u da je ma lo to ga ura |e no da bi se po pra vi le si stem ske gre {ke u pre ven ci ji i br zom od go vo ru na ka ta stro fu. – Po sta li smo za stra {u ju }i pri mer za osta tak na ci je i za
Po iz ve {ta ju na 400 stra na, ko ji je ob ja vi la ne za vi sna ko mi si ja za utvr |i va we ~i we ni ca o ne sre }i u Fu ku {i mi, 784 pa ci jen ta je eva ku i sa no iz {est bol ni ca ko je su se na la zi le u ra di ju su od 25 ki lo me ta ra. Od 435 bo le sni ka iz bol ni ce Fu ta ba i cen tra za bri gu o sta ri ma ko ji joj pri pa da, 21 je umro u auto bu su na pu tu ka eva ku ci o nim cen tri ma, ili u sa mim cen tri ma, pre
Fatalna nuklearka i daqe ubija
ne go {to su mo gli bi ti sme {te ni u ne ku dru gu bol ni cu. – Vla dao je pot pu ni ha os – ka `e Jin I{i da, ko ji je bio za du `en za kon tro lu kri ze u Oku mi ko ja se na do ve zu je na Fu ta bu i ~i ji je de da pre mi nuo to kom eva ku a-
Ja pan ska vla da tvr di da je sa mo jed na oso ba – rad nik u nu kle ar ki – pre mi nu la od ra di ja ci je, ali ~e ka ju }i dva da na auto bu se, na hlad no }i i bez stru je, pre mi nu lo je go to vo 30 pa ci je na ta obli `we bol ni ce sva ki grad na sve tu u ko jem je sme {te na ne ka nu kle ar na elek tra na – re kao je gra do na ~el nik Fu ta be, jed nog od dva gra da ko ji je bio na di rekt nom uda ru ra di ja ci je iz Fu ku {i me, Ka cu ta ka Ido ka va. – Ja pan ska kri za po ka za la je da su eva ku a ci jom naj vi {e ugro `e ni sta ri i bo le sni qu di.
I{i da je u pr vom ta la su us peo da po teg ne ve ze i pre ba ci 200 qu di iz bol ni ce. Ali ve} su tra ni ko od vo za ~a ni je hteo da se vra ti i vo zi sle de }u tu ru bo le sni ka, pla {e }i se ra di ja ci je. Auto bu si su sti gli tek dva da na ka sni je, {to je za ne ke pa ci jen te bi lo pre ka sno. U obli `wem gra du Mi na mi So ma 96 pa ci je na ta ge ron to-cen tra je osam da na ~e ka lo pre voz. Osta li su u
ci je. – Ni smo bi li pri pre mqe ni za to {to nas je ~e ka lo, ni ti ima li ika kvu za {ti tu, opre mu, ni stru~ wa ke. Ko mu ni ka ci o ne li ni je bi le su u pre ki du, te le fon ske li ni je za kr ~e ne hi qa da ma po zi va. Ni smo ima li ni utvr |en plan za eva ku a ci ju bol ni ca. ^ak ni va tro ga sci ni su ima li plan.
me |u vre me nu bez hra ne i le ko va, a je dan pa ci jent je pre mi nuo u auto bu su. Vla da ni je od ba ci la na vo de iz ve {ta ja po ko ji ma je lo{ eva k u a c i o n i plan do v eo do smr ti vi {e de se ti ne sta ri jih qu di, ali ih ni je ukqu ~i la u uku p an zva n i~ n i broj po g i nulih. – Mno ge ove smr ti mo gle su se iz be }i, sa mo da smo bi li bo qe or ga ni zo va ni – re kao je, uprav nik ge ron to-cen tra u Mi na mi So no mi. Ma sa hi ro Sa ka {i ta Ipak, ob ja vqi va we iz ve {ta ja we go vi auto ri vi de kao pri li ku da se Ja pan ci ozbiq ni je an ga `u ju na pri pre ma wu pla no va za de lo va we u sli~ nim ka ta stro fa ma, na ro ~i to jer se broj sta ri jih gra |a na po ve }a va, a ti me i {an se da u sli~ nom do ga |a ju broj po gi nu lih bu de ve }i. I. Vujanov
TOPLANIN POKLON NAJMLA\IMA TRAJA]E MESEC DANA
Oaza [o dro{
Bes plat no u {ko lu te ni sa “No vo sad ska to pla na” od da nas na gra |u je naj mla |e No vo sa |a ne po klon va u~ e rom za {ko lu te ni sa u tra ja wu od me sec da na u Te ni skom klu bu „No vi Sad 2002“. De voj ~i ce i de ~a ci ro |e ni 2004. i 2005. go di ne ima ju je din stve nu pri li ku da po ha |a ju {ko lu te ni sa na te ni skim te re ni ma “Saj mi {ta”, uko li ko wi ho vi ro di te qi re dov no iz mi ru ju oba ve ze za gre ja we i ima ju zlat nu ku gli cu na ra ~u nu ob je di we ne na pla te „In for ma ti ke„.
Fo to: N. Sto ja no vi}
[o dro{ je me sto gde se u ovo do ba go di ne mo gu na }i la bu do vi. Da ni je su to pli ji, ali la bu do vi ne na pu {ta ju svo ju oazu. Dok pli va ju po hlad nom Du na vu pri dru `i im se i po ko ja pat ka u na di da }e i woj pro la zni ci do ba ci ti ne ki za lo gaj. Kad do |u de ca svi ma bu de ve se lo, i ma li {a ni ma ko ji se za ba va qa ju ba ca ju }i se men ke oko lo, i la bu do vi ma ko ji taj dan ne mo ra ju da bri nu za ru ~ak. De ca da nas ve }i nu `i vo ti wa vi |a ju sa mo na te le vi zi ji, pa je [o dro{ le pa pri li ka da se osve do ~e ka kve ~a ri nu di pri ro da. A. Va.
Novosadska Tra `i se lek za gu `vu ti da }e, ka sni je, gu `ve bi ti sve ve }e pro por ci o nal no sa du `i nom tra ja wa {traj ka, ali {ta je tu je. Za po sle ni `e le da is te ra ju svo je, su gra |a ni po obi ~a ju ne go du ju, a ka ko }e bi ti ka sni je osta je nam da vi di mo. Na da mo se sa mo da }e se po okon ~a wu {traj ka ina }i ne ki mo del da se gu `ve amor ti zu ju i da se si tu a ci ja ubla `i. U pro tiv nom ~e ka ju nas de be li re do vi, ~e ka we, {kr gu ta we zu bi ma i tro {e we vre me na ko ga ne ma mo na ba ca we. Da kle {trajk Grad ske upra ve, dan dru gi, ide mo da qe. B. Markovi}
Bi ci klom po sve tu Pro mo ci ja fil ma i iz lo `ba fo to gra fi ja „Bi ci klom po sve tu - 4. deo”, odr `a }e se u ~e tvr tak, 15. mar ta, u 19 ~a so va, u Po kra jin skom za vo du za za {ti tu
pri ro de, u Rad ni~ koj 20. Po se ti o ci }e mo }i da u`i va ju u pu to va wi ma kroz Ki nu, In do ki nu i In di ju, a pro gram }e vo di ti Zo ran Zi vlak. G. ^.
No se krup an ot pad Kon t ej n e r i za od l a g a w e krup nog ot pa da do su tra }e bi ti po sta vqe ni u MZ „Bi stri ca” na uglo vi ma Bu le va ra Slo bo da na Jo va no vi }a i Uli ce Ro do qu ba ^o la ko vi }a, uli ca Ka }e Da mja no vi} i Bra }e Dro wak, Ba te Br ki }a i Du {a na Da ni lo vi }a i u Uli ci Mi le ve Ma ri} 15.
Od da nas do ~e tvrt ka krup ni ot pad mo `e se od lo `i ti i u MZ „Ga vri lo Prin cip” na uglu pro du `et ka Uli ce Ba te Br ki }a i Mi lo ja ^i pli }a, Par ti zan skih bri ga da i Ste va na Hri sti }a, Fu to {kog pu ta 16 i pro sto ru iz me |u uli ca Vla di ke ]i ri }a, Si me o na Pi {~e vi }a 11 i Bra ni sla va Bo ro te. A. L.
V remeploV
Od „Bra ni ka” do „Za sta ve” Jan ko Pe ri} iz ^u ru ga, stu di ra ju }i pra va u Bu dim pe {ti, is ta kao se kao do pi snih „Bra ni k a”, gla s i l a Li b e r al n e stran k e. ^lan re d ak c i j e je zva ni~ no po stao 1898. da bi wen glav ni ured nik bio od 1900. Po iz bi ja wu pr vog svet skog ra ta, Pe ri} se kao i mno gi vi |e ni Sr bi na {ao u ma |ar skom lo go ru. Tu se zbli `io sa Ja -
hronika
Telefoni: 021 4806-833, 4806-834, 421-674, 528-765, faks: 6621-831 e-mail: nshronika@dnevnik.rs
DOBRO JUTRO, NOVI SADE
Za po sle ni u Grad skoj upra vi od ju ~e su stu pi li u ge ne ral ni {trajk do is pu we wa zah te va, pa ni jed na grad ska slu `ba ni je ra di la. Ta~ ni je, sa mo su se u Ma ti ~ar kom zva wu oba vqa le naj ne op hod ni je stva ri po put pri ja va smr ti, ro |e wa de ce i ven ~a wa za ka za nih jo{ ra ni je. Sve osta lo je za u sta vqe no ali su gra |a ni i da qe do la ze, ras pi tu ju se {ta se de {a va jer, jed no stav no, mo ra ju da po ra de svo je po slo ve. Ka da }e se {trajk ob u sta vi ti ni je po zna to, ali je evi dent no da nas na kon we ga po no vo ~e ka ju gu `ve pred {al te ri ma. Lo gi~ no je po mi sli -
c m y
{om To mi }em, svo jim do ta da {wim po li ti~ kim i po pri ro di stva r i, pro f e s i o n al n im su par ni kom. Po sle ra ta „Bra nik” ni je ob no vqen, ve} sa mo ra di kal ska „Za sta va”. A Pe ri} se na po ziv Ja {e To mi }a pri hva tio we nog ure |i va wa. Uspe {no je ra dio, ali ga je bo lest ste ~e na u lo go ru sa vla da la 13. mar ta 1921. N. C.
GENERALNI [TRAJK RADNIKA GRADSKE UPRAVE
[al te ri je du vre me „ma lom” ~o ve ku No vo sa |a ni od ju ~e ne mo gu da po ra de ve }i nu po slo va pred or ga ni ma lo kal ne sa mo u pra ve, jer su rad ni ci grad ske upra ve stu p i l i u ge n e r al n i {trajk. Na objek ti ma Grad ske upra ve oka ~e no je oba ve {te we da je u to ku {trajk, a za po sle ni, ~la no vi [traj ka~ kog od bo ra, sto je pred vra ti ma i ob ja {wa va ju gra |a ni ma da su {al ter sa le pra zne. Zbog {traj ka ne ra de me sne kan ce la ri je, {al ter sa la u Grad skoj ku }i, sve pi sar ni c e u No v om Sa d u, grad s ke upra ve a na te ren ne iz la ze in spek cij ske slu `be i ko mu nal na po li ci ja. Gra |a ni ko je smo ju ~e oko pod ne sre li is pred sa le u Grad skoj ku }i bi li su ve o ma ogor ~e ni i ner vo zni, jer ni su mo gli da za -
Dug spisak nemogu}ih misija U Grad skoj ku }i ju ~e se ni su mo gli ove ri ti ugo vo ri, rad ne kwi `i ce i iz ja ve sa dva sve do ka, a u Po re skoj upra vi ni je se mo gao pla ti ti po rez na imo vi nu. - Sin di kat }e pod ne ti kri vi~ ne pri ja ve pro tiv nad le `nih u Po re skoj upra vi, jer je ume sto jed ne slu `be ni ce na {al te ru do ve de na dru ga da ra di - us tvr dio je pred sed nik sin di ka ta La zar [ko ri}. Ka `e da se {trajk na sta vqa do is pu we wa zah te va. vr {e po slo ve zbog ko jih su tu do {li. - Trud na sam, u sed mom sam me s e c u i tre b a da iz va dim zdrav stve nu kwi `i cu. Pro me ni la sam pre zi me, pa sad mo ram da se ba vim pa pi ro lo gi jom {to mi u ovom mo men tu ni je omo gu }e no zbog {traj ka. Ve o ma mi je hit no da to ura dim i za i sta ne
Fo to: R. Hayi}
utorak13.mart2012.
Uz jed no sat ne ~a so ve dva pu ta ne deq no i opre mu za tre nin ge, ma li {a ni ima ju mo gu} nost da stek nu pr va zna wa o be lom spor tu. Po klon va u ~e ri za {ko lu te ni sa obez be |e ni su nov cem iz re pro gra ma du ga sa Spen som. Po tro {a ~i mo gu da po dig nu va u ~e re u Ko ri sni~ kom cen tru „To pla ne„ na pr vom spra tu Spen sa sva kim rad nim da nom od 8 do 19.30 ~a so va i su bo tom od 9 do 13 sa ti, a neo p hod no je po ne ti po sled wi ra ~un za gre ja we i zdrav stve nu kwi `i cu de te ta. B. M.
slu ` bi, ra d i sa m o de ` ur n i pro ce ne kao hit ni, za vi si }e od znam {ta }u - ka za la je su gra ko ji oba vqa upis no vo ro |e we na ~el ni ka tih upra va, do dao je. |an ka B. K. de ce u ma ti~ ne kwi ge, od no - Za sa da ne ma na zna ka da }e No vo sa |a nin Pe tar T. ob ja sno, u slu ~a ju ne ~i je smr ti, {trajk bi ti pre ki nut, ali su u snio je da zbog fir me, a ba vi se upis u kwi ge umr lih. Ka ko je sin di ka tu za po sle nih u Grad skoj do sta vom mo ra da iz va di po seb re k ao pred s ed n ik sin d i k a t a upra vi iz ra zi li sprem nost za nu do zvo lu da bi se vo zi lom kre za po sle nih u Grad skoj upra vi kom pro mis, od u sta ju }i od zah te tao kroz cen tar, ali da o~i gled La zar [ko ri} u hit nim slu ~a - va za du pli ra wem za ra da za sve no to ne} usko ro u~i ni ti. Pri bo ja va se da }e zbog to za po sle ne i pri sta ju ga we gov po sao ve o ma }i na po ve }a we pla ta Sa m o u hit n im slu ~ a j e v i m a gra | a n i mo g u tr pe ti, zna ~i i we gov od 15 od sto {to je u da za vr {e ne ke po slo ve. To se od no si na pro se ku za 2.000 do xep.”Svi ma su neo p- hod ne pa re, ja sno mi je smrt ni slu ~aj, ra ni je za ka za no ven ~a we, 3.000 di na ra. Pod se ti za {to {traj ku ju, ali mo da je ge ne ral nom ro |e we i uko li ko je stran ka do {la sa ne hra ne sa mo oni po {traj ku pret ho dio stra n e zbog ra n i j e ugo v o r e n ih oba v e z a ro di ce. To bi tre ba lo {trajk upo zo re wa, da ima ju na umu”, re kao zbog od lu ke Vla de Sr je vi ma gra |a ni mo gu oba vi ti bi je da sma wi pla te de lu za po je be sno Pe tar T. U {al ter sa li po li ci je na od re |e ne po slo ve. sle nih u ad mi ni stra ci ji. Kao Bu l e v a r u oslo b o | e w a ra d i - To se od no si na smrt ni slu - do dat ni raz log ne za do voq stva u ma wi broj {al te ra, jer rad ni - ~aj, ra ni je za ka za no ven ~a we, za - grad skom sin di ka tu is ti ~u da ci grad ske upra ve ko ji su po - tim ro |e we, ili ako je stran ka ta kva od lu ka Vla de ni je pri me zajm qe ni Mi ni star tsvu unu - do {la sa stra ne zbog ra ni je ugo - we na u po kra jin skoj ad mi ni tra {wih po slo va kao is po mo} vo re nih oba ve za - ka `e [ko ri}. stra ci ji i be o grad skoj grad skoj na iz da va wu do ku me na ta ta ko Da li }e se re {a va ti i oni upra vi. A. J. |e {traj ku ju. U Ma ti ~ar skoj slu ~a je vi ko ji se u sin di ka tu ne Z. D.
Mi mo ze najavquju pro le }e Na no vo sad skim pi ja ca ma po ja vi le su se mi mo ze, {to je pr vi znak da je pro le }e bli zu. Pi ja~ ni pro dav ci sva ke go di ne ovim cve }em otvo re cvet nu se zo nu, iako ono ni je ka rak te ri sti~ no za ovo pod ne bqe, ve} za Me di te ran. Ve ro vat no zbog to ga No vo -
sa |a ni mi mo ze ra do ku pu ju. Cvet je aso ci ja ci ja i za kar ne val u Her ceg No vom. U ov da {wim ba {ta ma ima jo{ vi si ba ba, dok su la le i zum bu li po ~e li da ni ~u. Z. D. Fo to: F. Baki}
8
nOvOSAdSkA HROnikA
utorak13.mart2012.
I DAQE SE PRIKUPQA POMO] ZA NATA[U [AKI]
Do ope ra ci je jo{ 8.800 evra
Ka ko bi se pri ku pio no vac neo p ho dan za ope ra ci ju No vo sa |an ke Na ta {e [a ki}, po vre |e ne u sa o bra }aj noj ne sre }i pre {est go di na, u pe tak je u Mu ze ju Voj vo di ne or ga ni zo va na hu ma ni tar na auk ci ja sli ka i umet ni~ kih de la u ko joj je sa ku pqe no 400 evra. U po mo} su pri te kli i Ta wa Ba wa nin i De jan Cu ki}, ko ji su na stu pi li u klu bu „La zi no te le”, a pla ni ra ne su i dru ge hu ma ni tar ne ak ci je. No vac se po la ko pri ku pqa, ali po Na ta {i nim re ~i ma, ne do sta je jo{ oko 8.800 evra ka ko bi kra jem mar ta mo gla da ot pu tu je u Ru si ju na ope ra ci ju. Ina ~e, ope ra ci ja ko {ta 41.600 evra, a Na ta {a je us pe la da uma wi ce nu na 15.000 evra, za hva qu ju }i an ga `o va wu pred sed ni ka Ru ske fe de ra ci je Vla di mi ra Pu ti na, ko me je po sla la mol bu. - Po red fi zi~ kog bo la ko ji tr pim, bo li me i to {to mi ni ko od grad skih zva ni~ ni ka ni je po mo gao, iako sam im pi sa la - ka `e Na ta {a [a ki}. – Ipak, na dam se da po mo} ne }e iz o sta ti sa da, ka da je naj po treb ni je.
Ova de voj ka je u sa o bra }aj noj ne sre }i i{ ~a {i la kar li cu i ve} pet go di na je ve za na za kre vet. Uz to, jed na je od 10 mi li o na qu di na pla ne ti sa ret kom di jag no zom, post tra u mat skom hi pe rin kli na ci jom kar li ce ve }om
od 70 ste pe ni ili sta wem ko je se jo{ na zi va na ru {e na sta ti sti ka ce log te la, pa joj je ope ra ci ja u ru skom Na u~ nom cen tru „Ili za rov“ u gra du Kur ga nu neo p hod na. Ak ci ji se mo gu pri kqu ~i ti i svi gra |a ni, upla tom na `i ro ra ~un Mo skov ske ban ke AD Be o grad, na broj 375000000000161024 i ime Na ta {a [a ki}, No vi Sad, Sr bi ja. G. ^.
Kwi ga naj br `im ~i ta oc i ma
nas pr vi ja¬ve od 13 do 13.05 ~a¬so¬va na broj te¬le¬fo¬na 528-765, a do sa da u ovoj ak ci ji ni su bi li do bit ni ci, do bi }e kwi gu Tej lor Sti vens „We na afri~ ka
avan tu ra”, u iz da wu „Mo no i Ma wa ne“. Do bit ni ci kwi ge mo gu pre u ze ti u no voj kwi `a ri “Vul kan”, u tr `nom cen tru “Mer ka tor”. Mo gu da ose tim tvoj strah i ~u jem la` u tvom gla su. Znam tvo je sla bo sti i ne }u se ustru ~a va ti da ih is ko ri stim. Ja sam ka me leon i lo vac. @i ve la sam u osam na est dr `a va, imam tri pa so {a i go vo rim dva de set dva je zi ka. Ubi ja la sam mno go. To se ne o~e ku je od de te ta ro |e nog u mi si o nar skoj po ro di ci u Afri ci, ali ra di la sam sve {to je bi lo po treb no da bih pre `i ve la. Ri skan tan po sao ko ji me je vo dio u ne ke od naj o pa sni jih dr `a va ko na~ no me je do veo ku }i, u cen tral nu Afri ku. Ov de, gde sam po sla ta da is tra `im ne sta nak ame ri~ ke ti nej xer ke, ume sto lov ca po sta la sam plen. Osta vqe na da umrem, mo je je di no re {e we za op sta nak je da se vra tim pri ~i ko ja me je na ~i ni la onim {to da nas je sam. Ja sam Va ne sa Majkl Man ro, i ovo je mo ja pri ~a. A. Va.
VESTI @e ne u kri vom ogle da lu U bi o skop skoj sa li Kul tur nog cen tra No vog Sa da su tra u 16 ~a so va bi }e pri ka zan do ku men tar ni film „Miss representation„, ko ji se ba vi uti ca jem mejnstrim me di ja pri pred sta vqa wu mo} nih i uti caj nih `e na u Ame ri ci. U fil mu se uka zu je na me di je ko ji oma lo va `a va ju `e ne i de voj ke, pot ce wu ju wi ho ve in te lek tu al ne vred no sti i na taj na ~in im ote `a va ju put do vo de }ih po zi ci ja u dru {tvu. Na kon fil ma je pla ni ra na di sku si ja u ko joj }e u~e stvo va ti ame ri~ ka pro fe sor ka, ak ti vist ki wa i no vi nar ka Ka ro li na Held man, a raz go va ra }e se o rod noj rav no prav no sti i pred sta vqa wu `e na u me di ji ma. Po red we, go vo ri }e i Ra jan Ro lands iz Ame ri~ ke am ba sa de i Ful brajt sti pen dist ki wa Awa Voj vo di}. Ulaz je bes pla tan, ali je re zer va ci ja oba ve zna - pu tem mej la americkikutak@nscable.net ili na te le fon 021/47-22-840. J. Z.
Kurs du bo re za Po ~et ni kurs du bo re za, ko ji vo di du bo re zac Ro bert Sil ber holc, po ~i we da nas u Mu ze ju Voj vo di ne, u Du nav skoj 35. Obu ka tra je ~e ti ri ne de qe, utor kom
KAKO RE[ITI MUKU OD 255.730 KVADRATA
Ra te, spas za rav ne kro vo ve U No vom Sa du ima 255.730 kva dra ta rav n ih kro vo va, pa sva ka ki {a sta na ri ma na po sled wem spra tu stva ra pra vu no} nu mo ru od `i vo ta. Rav ne kro vo ve ima ju zgra de na pra vqe ne u vre me so ci ja li zma, sta re iz me |u 35 i 40 go di na. Po je di ni su gra |a ni ovaj pro blem su re {i li ta ko {to su stan pro {i ri li i na do gra di li na rav nom kro vu. Ta kvih ni je mno go jer, po red sa gla sno sti skup {ti ne sta na ra, za ta kav po du hvat tre ba ima ti i nov ca. U „Stan„ ka `u da po sto je tri traj na, ali ne
ba{ jef ti na re {e wa - iz ra da la ke krov ne kon struk ci je, na do grad wa ta va na ili no va hi dro i zo la ci ja. Vi {e go di {we pro ki {wa va we rav nog kro va do vo di do o{te }e wa fa sa da, vla `e wa zi do va svih spra to va, ob ru {a va wa mal te ra i si gur nog pro pa da wa sve ve }eg bro ja zgra da u No vom Sa du. Fi nan sij ski pro ble mi, sku pi ra do vi, ko je pla }a ju sa mi sta na ri i pre o bim na do ku men ta ci je raz log su za od u sta ja we od po prav ke rav nih kro vo va, ka `u u
ovom pred u ze }u, gde ima ju go di {we oko 200 pri ja va za sa na ci ju rav nih kro vo va. Za sta na re ~i je zgra de odr `a va ju ovaj po sao na pla }u na ra te po do go vo ru sa Skup {ti na ma sta na ra. Iz tog grad skog pred u ze }a na vo de da po sto je i do bri pri me ri, a to je iz ra da ko sog kro va na zgra di broj 18 na Bu le va ru Mi haj la Pu pi na. Vi {e me se~ no sku pqa we do ku men ta ci je i kr pqe we pa ra naj zad se se sta na ri is pla ti lo. Ipak, ka ko ka `u u ovom pred u ze `u u mno gim slu ~a je vi ma i
sta na ri su sa mi kri vi, jer na te re nu ~e sto za ti ~u da po je din ci su {e ve{ na plo ~i rav nog kro va, ko ji ko ri ste kao te ra se. Na go to vo sva koj su ras po re |e ne broj ne `ar di we re i oka ~e ne an te ne. Sve to do dat no o{te }u je krov nu plo ~u, a na ro ~i to one, ko je ne ma ju be ton sku ili ce ment nu ko {u qi cu. Naj a lar mant ni ja si tu a ci ja po pi ta wu rav nih kro vo va je u uli ca ma An to na Ur ba na, Mi la na Glum ca, Jan ka ^me li ka i Pa ri ske ko mu ne. Q. Nato{evi}
^IME ]EMO PRED TURISTE OVE SEZONE
„DNEVNIK” I „MONO I MAWANA” POKLAWAJU
Iz¬da¬va~ ka ku¬}a “Mo no i Ma wa na”, u sa¬rad¬wi s “Dnev ¬ni¬kom”, da nas i u ~e tvr tak da¬ru je ~i¬ta¬o¬ce na¬{eg li¬sta sa po dve kwi¬ge. Dva ~i¬ta¬o¬ca, ko¬ja se da -
dnevnik
i ~e tvrt kom od 16.30 do 19 ~a so va. Ce na kur sa je 9.000 di na ra, a sve in for ma ci je se mo gu do bi ti na te le fon 064/349-4512 i 021/525-059. G. ^.
„Cr te `om na sli ku” U Spo men-zbir ci Pa vla Be qan skog su tra u 19 ~a so va otva ra se iz lo `ba „Cr te `om na sli ku”. Iz lo `ba, ko ju }e otvo ri ti rek tor Uni ver zi te ta u No vom Sa du Mi ro slav Ve sko vi}, pred sta vqa ra do ve {est stva ra la ca pro fe so ra no vo sad ske Aka de mi je umet no sti, in spi ri sa nih umet ni~ kim de li ma iz ko lek ci je Pa vla Be qan skog. Ra do vi }e bi ti iz lo `e ni u ne po sred noj bli zi ni sli ka na osno vu ko jih su na sta li. J. Z.
Kon cert stu de na ta gitare Kon cert stu de na ta gi ta re Aka de mi je umet no sti u No vom Sa du odr `a }e se su tra, u 19 ~a so va, u Mul ti me di jal nom cen tru Aka de mi je umet no sti, u Uli ci \u re Jak {i }a 7. Na stu pi }e stu dent ~e tvr te go di ne Veq ko Tor bi ca i ma ster stu dent De nis Pa lo{. Ulaz je slo bo dan. A. Va.
Du nav {est go di na ~e ka no vi pri stan „Ze le ni la” No vi Sad ~e ka no vi pri stan za tu ri sti~ ke bro do ve pu nih {est go di na. Ta da je do bi je no oko 50 mi li o na di na ra iz NIPa za iz grad wu si gur no naj sa vre me ni jeg pri sta na na ce lom to ku Du na va. Pro je kat su iz ra di li in `e we ri sa Fa kul te ta teh ni~ kih na u ka, a ko ri to je iz gra |e no u bo do gra di li {tu u Ba~ kom Mo no {to ru. - Za za vr {e tak po sla (na do grad wu pri sta na) po treb no je jo{ oko 30 mi li o na di na ra. „Ze le ni lo“ sva ke go di ne kon ku ri {e kod NIP-a za osta tak nov ca, ali i kod dru gih fon do va, ka ko bi ovaj pro je kat zna ~a jan za raz voj tu ri zma na {eg gra da bio pri ve den kra ju - ob ja {wa va za na{ list port pa rol u „Grad skom ze le ni lu” Ivan No `i ni}. Do da je da se u ovoj fir mi ipak na da ju da }e u do gled no vre me us pe ti da obez be de osta tak nov ca, ako ne iz NIP-a, on da iz dru gih re pu bli~ kih fon do va. Uko li ko se ne ko smi lu je i da no vac ili pak pre po zna tu ri sti~ ki po ten ci jal Du na va, no -
Ko ri to pri sta na odav no za vr {e no
Za nadogradwu pristana potrebno jo{ oko 30 miliona dinara. „Zelenilo“ svake godine konkuri{e kod NIP-a i drugih fondova, kako bi ovaj projekat, zna~ajan za razvoj turizma na{eg grada, bio priveden kraju
vi pri stan ima }e 320 kva drat nih me ta ra, a pla ni ra no je da sa dr `i i me wa~ ni cu, pro dav ni cu i re sto ran. Ko ri to je ve} tre }u go di nu sme {te no u Vo da ma Voj vo di ne i spa {e no je od pro pa da wa – ofar ba no je i po kri ve no. “Ze le ni lo” se ne pre da je, a to go vor i po da tak da sta ri pri stan sve bo qe po slu je. Pro {le go di ne je na we ga pri sta lo oko 200 bro do va, a uglav nom je re~ o te ret nim. Po sled wih se zo na u No vom Sa du na tri pri sta na bu de pre ko 250 pri sta ja wa tu ri sti~ kih bro do va sa pre ko 35 000 tu ri sta go di {we. Ovaj ob lik tu ri zma je se zon ski, sa {pi cem u to ku ju na, ju la i av gu sta a naj ve }i broj tu ri sta su sta ri ji qu di . Kru zing pu to va wa Du na vom u pot pu no sti or ga ni zu ju stra ne tu ri sti~ ke agen ci je a na{ grad se u sklo pu ovih tu ri sti~ kih aran `ma na na la zi me |u oni ma ko ji tu ri ste vo de u obi la zak sred weg i do weg to ka Du na va. Q. Nato{evi}
PO^IWU „ANTI]EVI DANI”
Mi ki na po e zi ja kao in spi ra ci ja „An ti }e vi da ni” po sve }e ni pe sni ku, no vi na ru i film skom stva ra o cu Mi ro sla vu Mi ki An ti }u po ~i we da nas u 19 ~a so va u Li kov nom sa lo nu no vo sad skog Kul tur nog cen tra pre zen ta ci jom ra do va sa pro {lo go di {we li kov ne ko lo ni je ko ja se odr `a va u okvi ru ove ma ni fe sta ci je. Na kon otva ra wa usle di }e pre zen ta ci ja fil ma Bog da na Jan ko vi }a, bi }e iz ve de ne i dve kom po zi ci je, ko je ne na pi sa la Do ro tea Vej no vi} - „Be lo” i „Ne po vrat na pe -
^ITAOCI PI[U SMS
sma”, in spi ri sa ne de li ma Mi ro sla va An ti }a, kao i po e zi ja Bra ni sla va @i va no vi }a,. Ovo go di {wa li kov na ko lo ni ja „MA 2012” po ~i we su tra, a te ma je ilu stra ci ja. U 10 ~a so va bi }e po lo `e no cve }e na pe sni kov grob, a za 12 ~a so va je za ka za no dru `e we osnov no {ko la ca s pe sni ci ma Qu bi vo jem R{u mo vi }em, Ni ko lom Vuj ~i }em i Pe rom Zup cem. Usle di }e iz vo |e we mo no dra me „Gde je mo je naj mo je” po mo ti vi ma po e zi je Mi ro -
sla va An ti }a, ko ju }e go vo ri ti Alek san dra Pa vlo vi}. U Klu bu „Tri bi na mla dih„ u 19 ~a so va po ~i we po et sko-mu zi~ ki pro gram aku sti ~ar ske gru pe „Pr kos drum ski„. „An ti }e vi da ni” tra ju do 17. mar ta, a po se ti o ci }e mo }i da po gle da ju iz lo `be i pro jek ci je fil mo va, kao i da se dru `e s go stu ju }im kwi `ev ni ci ma. Svi pro gra mi odr `a va }e se u Kul tur nom cen tru No vog Sa da, u Ka to li~ koj por ti. J. Z.
065/47-66-452
Uslu `no uzi ma we dan ka Ko me se `a li ti ka da mi auto ser vis za po gre {nu di jag no sti ku na pla ti 3.000 di na ra. Ni ko ne kon tro li {e uslu `ne de la no sti, a oni uzi ma ju da nak od na ro da. 065/6117... *** [ta bi od ka na li za ci je u Bu di sa vi? 064/6407... *** Od po ne deq ka u Grad skoj upra vi No vog Sa da ge ne ral ni {trajk ~i nov ni ka! Ho }e li ve }e pla te? Zar oni ve} ne {traj ku ju? Zar ima raz li ke ka da {traj ku ju, ili ra de? Re {e we je tu na do hvat ru ke: Od mah ih naj u ri te, a za po sli te mla de, pa met ne i glad ne qu de ko ji ho }e da ra de! 063/5230… *** Ovi na {i po li ti ~a ri }e ras pi sa ti iz bo re 6. ma ja, ve ro vat no ra ~u na ju na to da }e qu di bi ti pi ja ni od \ur |ev da na, pa ne }e zna ti ni za ko ga gla sa ju, a i sve jed no je! 060/6619... *** Upla ta sred sta va na ime du ga iz bu xe ta Sr bi je u bu xet po kra ji ne Voj vo di ne, pa po tom iz ja va Pa sto ra, da to za Po kra ji nu ni {ta ne zna ~i, jer su sred stva na me we na za pla te slu -
`be ni ka i tro {ko ve Aso ci ja ce za ka pi tal na ula ga wa. Po sto je eko nom ski da le ko opav da ni je po tre be Po kra ji ne. 064/3078... *** Oso ba ko ja nas je pre va ri la na pro {lim iz bo ri ma za 1000 evra ima hra bro sti da se opet po ja vqu je i obe }a va… 065/4606... *** Da bu de mo ja sni: rad ni ci upra ve ne {traj ku ju jer su im pla te dra sti~ no sma we ne u ovoj kri zi ve} i za to, jer su funk ci o ne ri ma po ve }a ne, i to ne ma lo! Za {to, ni smo do bi li od go vor. 064/4892...
*** [ta se to do ga |a sa No vim Sa dom! Ne vla di ne or ga ni za ci je i udru `e wa or ga ni zu ju raz ne per for man se u cen tru gra da, ne kim udru `e wi ma je pre ~e da udo me psa ili ma~ ku, ne go li ~o ve ka! Raz ne tri bi ne, ko je nas kao da smo ov ce, ne pre kid no bom bar du ju o evrop skom na ~i nu `i vo ta i evrop skim vred no sti ma! Po li ti ~a ri ko ji su to taln iz gu bi li kom pas, vi {e su na mod nim re vi ja ma i sa lo ni ma le po te ne go u svo jim ka bi ne ti ma! 062/8819... *** ^u jem da su spor ti sti je di ni za ra di li pa re po {te no u na {oj ze mqi. Ni je pi ta we to, ne go da li su svi spor ti sti osta li spor ti sti i po sle ka ri je re? Ne, jer su za bo ra vi li na fer-plej osno ve spor ta, pa i `i vo ta. 065/9137... *** Ka `e iz bo ri }e bi ti za \ur |ev dan. Le po za po ~e tak, sa mo se na dam da }e se do go vo ri ti za vla du pre Mi trov da na. 065/9137... *** Pen zi o ni si stem ne }e du go iz dr `a ti. 065/9137... *** Na {i po li ti ~a ri tra `e iz laz u ne iz la zu. Za {to? Pa za to {to je naj lak {e ob ja {wa va ti ume sto ra di ti!!! 065/9137...
nOvOSAdSkA HROnikA
dnevnik
utorak13.mart2012.
9
GRADONA^ELNIK PAVLI^I] PREDO^IO JAVNOSTI REZULTATE U SVOM MANDATU
S mawe para uradili vi{e od prethodnika Gra do na ~el nik Igor Pa vli ~i} pred sta vio je ju ~e me di ji ma {ta je ak tu el na vlast ura di la za ~e ti ri go di ne man da ta, a kon fe ren ci ji za no vi na re su pri su stvo va li i di rek to ri jav nih pred u ze }a i ~la no vi Grad skog ve }a. Pa vli ~i} je na bro jao za vr {e ne po slo ve, po re dio ih sa u~in kom pret hod ne grad ske vla sti i do dao da je No vi Sad za po sled we ~e ti ri go di ne da le ko oti {ao u raz vo ju. - Ima li bismo 280 mi li o na evra vi {e in ve sti ci ja, da smo ima li pa ra u bu xe tu kao pret hod ni ci i da nam ni je ostao wi hov dug od 4,3 mi li jar de di na ra. Pro sek na {eg bu xe ta gra da je 130 miliona evra, a wi hov je bio 200 mi li o na, pa smo i s ma we pa ra ura di li vi {e od wih i 10 mi li o na evra vi {e in ve sti ra li od wih. Ni je re al no bi lo o~e ki va ti da u vre me kri ze ima mo
Ima li bismo 280 mi li o na evra vi {e in ve sti ci ja da smo ima li pa ra u bu ye tu kao pret hod ni ci i da nam ni je ostao wi hov dug od 4,3 mi li jar de di na ra. Pro sek na {eg bu ye ta je 130 miliona evra, a wi hov je bio 200 mi li o na. S ma we pa ra smo ura di li vi {e od wih i 10 mi li o na evra vi {e in ve sti ra li
Grad tu`io Agenciju za borbu protiv korupcije Grad kao prav no li ce i gra do na ~el nik i ~la no vi Grad skog ve }a kao fi zi~ ka li ca po kre nu li su sud ski po stu pak pro tiv Agen ci je za bor bu pro tiv ko rup ci je, re kao je gra do na ~e nik Igor Pa vli ~i}. On je obra zlo `io da tra `e da se sa saj ta Agen ci je uklo ni sa op {te we da su pre kr {i li za kon jer je sud od ba -
cio to i da se utvr di od go vor nost qu di iz Agen ci je. - Na ne li su {te tu gra du i ~la no vi ma Grad skog ve }a zbog pod no {e wa tu `be ko ja je ka sni je od ba ~e na. Mi smo tu `bu pod ne li, a sa da je na nad le `nom su du da spro ve de po stu pak i utvr di osno va nost ili neo sno va nost na {eg zah te va - ob ja snio je Pa vli ~i}.
Gradwa „@e`eqa” ove godine Gra do na ~el nik Igor Pa vli ~i} na ja vio je ju ~e da bi to kom ove go di ne tre ba lo da po~ ne iz grad wa @e `e qe vog mo sta na Du na vu. Po no vio je da po ~e tak ra do va ka sni zbog pro ble ma ko ji su, ka ko je re kao vi {e for mal ne ne go su {tin ske pri ro de. - Most je na Ko ri do ru i zbog to ga ceo po sao vo de „@e le zni ce Sr bi je” ko je ni su ulo -
`i le ni je dan di nar u pro je kat. No vi Sad je ra ni je obez be dio 35 mi li o na evra od Evrop ske uni je za ka pi tal ni pro je kat zna ~a jan za ~i ta vu ze mqu. U to ku je iz me na de la pro jek ta ko ja se od no si na re {a va we pi ta wa vo do za {tit nog pod ru~ ja na srem skoj oba li Du na va i usko ro bi tre ba lo da bu de re {e no - re kao je Pa vli ~i}.
ve li ke in ve sti ci je, ali i ove su ve }e od pret hod ne vla sti. Ni smo hte li da pro da mo ze mqu kod Spen sa u bes ce we ka ko bi na dok na di li pri ho de i bra ni mo sve {to smo za ~e ti ri go di ne ura di li. @a lim {to ni smo us pe li da iz gra di mo cen tral ni pre ~i sta~ ot pad nih vo da. Za ~e ti ri go di ne sa mo je 2.000 No vo sa |a na vi {e bez po sla, ali za to je 37 od sto srp skog iz vo za u IT teh no lo gi ja ma upra vo u No vom Sa du - re kao je Pa vli ~i}. Gra do na ~el nik je pre zen to vao da je iz gra |e no 7.862 ki lo me tra no vih bu le va ra, da je 220 ki lo me ta ra uli ca as fal ti rao i za kr pqe no, da je tu ca ni kom na su to 219 ki lo me ta ra pu te va, iz gra |e no 50 ki lo me ta ra vo do vod ne i 29 ki lo me ta ra vre lo vod ne mre `e. Ta ko |e, iz gra |e no je 144 ki lo me ta ra ka na li za ci je, po sta vqe no 150 ki lo me ta ra op ti~ ke in fra struk tu re i 850 ka me ra, a Pa vli ~i} upra vo od op ti ke o~e ku je da u bu du} no sti do no si 27 od sto pri ho da gra du i da se po nu di jef ti ni ji in ter net. Pre ma re ~i ma Pa vli ~i }a iz gra |e no je 38 ki lo me ta ra bi ci kli sti~ kih sta za, po sta vqe no je 8.583 ko ma da jav ne ra sve te, ure |en je kej, kao i od bram be ni na sip, a plan je da se ista stvar ura di i uz ka nal DTD, na srem skoj stra ni gra da i uz Du nav do Ba~ ke Pa lan ke, za {ta se o~e ku je no vac od EU. On je jo{ na veo kao uspeh ma sov no oze le wa va we, iz grad wu 60 i re kon struk ci ju 104 de ~i ja igra li {ta, po ve }a we osnov nih {ko la za 17.162 i vr ti }a za 13.700 kva drat na me tra, kao i no ve sport ske te re ne, do mo ve zdra vqa, pi ja ce, kre dit ni rej ting gra da i pla ni ra nu re kon struk ci ju is to~ ne i ju go za pad ne tri bi ne „Ka ra |or |a” za ~e ga je iz dvo je no 186 mi li o na di na ra. D. Igwi} Fo to: R. Hayi}
SADA[WI SAZIV SKUP[TINE GRADA ZASEDA 30. MARTA POSLEDWI PUT
Jo{ jed nom o jav nim pred u ze }i ma Pred sed nik Skup {ti ne gra da Alek san dar Jo va no vi} na ja vio je za „Dnev nik” da }e se po sled wa sed ni ca ak tu el nog sa zi va grad skog par la men ta odr `a ti 30. mar ta. Pre ma we go vim re ~i ma na dnev nom re du }e se na }i po slov ni iz ve {ta ji grad skih pred u ze }a za pro {lu go di nu kao i iz me ne ovo go di {wih pro gra ma za ne ko li ko jav nih pred u ze }a. - Za sa da ni sam do bio ma te ri jal od Grad skog ve }a za jav no pri vat no part ner stvo
VESTI Kri ti ka rod nih ste re o ti pa Tri bi na “Prin ce za na be lom ko wu, princ na zr nu gra {ka: nu `nost me wa wa baj ki i cr ta nih fil mo va”, po sve }e na rod nim ste re o ti po vi ma u baj ka ma i cr ta nim fil mo vi ma, odr `a va se ve ~e ras u u pro sto ri ja ma Grad skog od bo ra So ci jal de mo krat ske par ti je Sr bi je, u @e le zni~ koj 28, na dru gom spra tu. Na tri bi ni }e go vo ri ti do cent ki wa na Fi lo zof skom fa kul te tu Alek san dra Iz gar jan, vas pi ta ~i ca Vi {wa Ne `i} i ne ko li ko maj ki, ~la ni ca SDPS-a. A. L.
Gas zbli `io SPO i „Pro spe ri tet” Grad ski od bor Srp skog po kre ta ob no ve i Udru `e we za za {ti tu pra va po tro {a ~a „Pro spe ri tet” ju ~e su sklo pi li spo ra zum o pro gram skoj sa rad wi, ko ji su pot pi sa li pred sed nik GO SPO Vla di mir Je li} i pred sed nik „Pro spe ri te ta” Ra do mir ]i ri lo vi}. Spo ra zu mom je pred vi |e no za jed ni~ ko de lo va we za ko na~ no re {e we sta tu sa DP „No vi Sad Gas”, obez be |e we pra vi~ ne na dok na de po tro {a ~i ma ga sa za ulo `e na re va lo ri zo va na sred stva… A. L.
„Vo do vo da”, ko ji je po vu ~en sa pro {le sed ni ce. Kao pred sed nik skup {tin skog do ma sma tram da je po treb no jav no pri vat no part ner stvo, a s dru ge stra ne kao po li ti ~ar mi {qe wa sam tu te mu zbog iz bo ra ko ji nam sle de ne ki mo gu da zlo u po tre be. Do bio sam svih 11 zah te va za vra }a we man da ta Srp skoj na pred noj stran ci i sad Ka drov ska ko mi si ja tre ba da od lu ~i da li }e se to na }i na dnev nom re du - re kao je Jo va no vi}.
Man da ti na pret hod noj sed ni ci ni su vra }e ni jer ni su bi li pre da ti svi zah te vi za po vr }aj man da ta, pa se ni je zna lo ko ji od bor nik tre ba da se za me ni no vim od bor ni kom. Sad kad su svi zah te vi tu, stvar je i prav no ja sna. O~e ku je se na sed ni ci i da se vr {i o ci du `no sti di rek to ra Za vo da za iz grad wu gra da Mir ja na De ja no vi} i „Li sja” Zo ri ca Baj kin Jo va no vi} iza be ru za di rek to re jer je od v.d. ime no va wa pro {lo {est me se ci. D. Ig.
FINALNO TAKMI^EWE U PILOTIRAWU
Pa pir na kri la vo de u Salc burg Na No vo sad skom saj mu u su bo tu je odr `a no Re gi o nal no fi nal no tak mi ~e we u pi lo ti ra wu pa pir nim avi o ni ma „Red bul pej per vings”, na ko jem je na stu pi lo 36 tak mi ~a ra iz Sr bi je, Cr ne Go re i Ma ke do ni je. Tak mi ~a ri su se nad me ta li u tri di sci pli ne - du `in ski, vre men ski i akro bat ski let, a pro gla {e na su tri rav no prav na po bed ni ka. No vo sa |a nin Alen Ala va wa po be dio je u ka te go ri ji du `in ski let, a we gov avion pre le teo je 40,16 me ta ra. U kon k u r en c i j i akro b a c i j a tri j um f o v ao je Mi r o s lav Dra go je vi}, ta ko |e No vo sa |a nin, a naj vi {e vre me na u va zdu hu, 11,43 se kun de pro veo
je avion Ne ma we Mak si mo vi }a iz Kra gu jev ca. Za va qu ju }i to me, wih tro ji ca obez be di li su put u Salc burg, gde }e 4. i 5. ma ja bi ti odr `a no Svet sko fi na le na ko jem }e se sa sta ti naj bo qi tak mi ~a ri iz 85 ze ma qa. Sa tak mi ~e wa u No v om Sa d u po b ed n i c i su, kao na gra du, po ne li skulp tu re avi o na, ko je su na pra vi li
stu den ti FPU iz Be o gra da. - Pra vqe we i ba ca we avi on ~i }a je moj ho bi iz de tiw stva, a na tak mi ~e we sam se pri ja vio da bih se za ba vio – re kao je Ala va wa. – Ve o ma sam za do vo qan re zul ta tom i po stig nu tom du `i nom le ta avi o na jer ni sam po seb no ve `bao. Ka da je na red do {lo iz vo |e we akro ba ci ja sa avi o ni ma, Mi ro slav Dra go je vi} je po ka zao na bo qe ma |i o ni ~ar ske tri ko ve. Po we go vim re ~i ma, za na stup se pri pre mao oko tri ne de qe, a uz po sao i oba ve ze ko je ima, ovaj ho bi omo gu }a va mu da se opu sti i do bro pro ve de. On je is ta kao da se ra du je po be di, da u Salc burg ide ka ko bi se za ba vio i dru `io, kao i da je pre tri go di ne u~e stvo vao na za vr {nom tak mi ~e wu. A. J.
LSV, SPO I NS BLOK U AKCIJI
Pre kre ~en gra fit mr `we Grad ski od bor Omla di ne Li ge so ci jal de mo kra ta Voj vo di ne pre kre ~io je ju ~e gra fit mr `we ko ji se na la zio na zi du zgra de na Bu le va ru oslo bo |e wa 23. Ak ci ji su se pri dru `i li i omla din ci Srp skog po kre ta ob no ve i Udru `e wa gra |a na „NS Blok“. - Gra fi ti ko ji su ov de is pi sa ni u naj ma wu ru ku ru `e na{ grad, ali po naj vi {e po zi va ju na mr `wu i na si qe. @e le li smo da po {a qe mo ja snu po ru ku da u gra du ne ma me sta jed no u mqu, ne to le ran ci ji i mr `wi - re kla je pot pred sed ni ca no vo sad ske Omla di ne LSV An drea Je ri ni}. Gra fi ti po dr {ke ha {kom op tu `e ni ku Rat ku Mla di }u is pi sa ni su prek si no} na po me nu tom me stu a pre kre ~e ni su u ak ci ji ko ju je pre ne ko li ko me se ci po kre -
nuo pred sed nik Skup {ti ne gra da Alek san dar Jo va no vi}. Ta ko je ak ci ja „Pre kre ~i mo no vo sad sku mr `wu” na sta vqe na. No vo sad ska po li ci ja je iden ti fi ko va la dve oso be ko je su prek si no} za pa li le za sta vu Voj vo di ne i pi sa le gra fi te po dr {ke Rat ku Mla di }u na zi du zgra de na Bu le va ru oslob |e wa 23. Jed na oso ba je ju ~e pri ve de na, a za dru gom se tra ga lo. Ak ti vi sti eks tre mi sti~ kog po kre ta SNP „Na {i” spa li li su za sta vu Voj vo di ne i is pi sa li gra fi te po dr {ke Rat ku Mla di }u na po me nu tom zi du, a po tom sni mak po sta vi li na „ju tjub“. Na tom zi du su u no vem bru ~el ni ci LSV-a i SPO-a pre kre ~i li ve li ki mu ral sa Mla di }e vim li kom. A. L.
DANAS PO^IWE OBNOVA FUTO[KOG PARKA
Sta ze vi {e ne }e iz vr ta ti zglo bo ve Pri prem ni ra do vi za ob no vu be ton skih sta za u Fu to {kom par ku po ~e li su ju ~e obe le `a va wem i po sta vqa wem gra di li {ta. Da nas po ~i we re kon struk ci ja pr vog de la od ukup no 3.245 kva drat nih me ta ra be ton skih sta za u ovom par ku, a ra do ve fi nan si ra Grad ska upra va za za {ti tu `i vot ne sre di ne. Be ton ske sta ze ~i ne po lo vi nu sta za u ovom spo me ni ku pri ro de, a po sled wa po prav ka iz ve de na je 2005. go di ne. To kom ra do va park }e bi ti otvo ren za po se ti o ce, a po je di ni de lo vi }e bi ti za tva ra ni ka ko po -
sao bu de od mi cao Fu to {ki park pro sti re se na osam hek ta ra, a od lu kom Skup {ti ne gra da od 2006. go di ne je kao pri rod no do bro svr stan u tre }u ka te go ri ju za {ti te. B. M.
O agro teh ni ci ra tar skih kul tu ra Gru pa agro no ma iz no vo sad skog In sti tu ta za ra tar stvo i po vr tar stvo odr `a }e pre da va we ve ~e ras u 19 sa ti u sve ~a noj sa li Ma gi stra ta u Srem skim Kar lov ci ma. Go vo ri }e se o agro teh ni ci ku ku ru za, so je i lu cer ke, a bi }e pro mo vi sa ne i no ve sor te hi bri da “NS se me”. Ve ~e ra {we pre da va we deo je tra di ci o nalng ci klu sa sa ve to va wa iz obla sti po qo pri vre de, ko je kar lo va~ ka op {ti na or ga ni zu je to kom zi me. Z. Ml.
Za {to in te lek tu al ci }u te Okru gli sto „Ima li in te lek tu a la ca u No vom Sa du” odr `a }e se ve ~e ras, u 18 ~a so va, u kon fe ren cij skoj sa li na Spen su. Jo van Zi vlak, dr Slo bo dan Vla du {i}, dr Vla di mir Gvo den, Ni ko la Xa fo, prof. dr Mir ja -
na Ste fa no vi }i i \or |e Vu ka di no vi} po ku {a }e da od go vo re za {to no vo sad ska in te lek tu al na eli ta da nas }u ti. Mo de ra tor okru gog sto la je Dra gan Sto ja no vi}. Z. D.
VOJVODINA / NOVI SAD
utorak13.mart2012.
c m y
10
DNEVNIK
ВОЈСКА СРБИЈЕ ПРОДАЈЕ ШЕСТ ОБЈЕКАТА У СОМБОРУ
Град би касарну „Ћирпанов” и Шикару СОМБОР: У реформистичким покушајима да постојећу, већином руинирану, имовину уподоби са властитом величином и реалним потребама, Војска Србије је недавно огласила на продају и шест својих објеката у Сомбору, вароши у деценијама пре распада СФРЈ познате по томе што су јој викендима улице биле закрчене и дословно хиљадама војника обучених у већином плаве, ваздухопловне, униформе. Ти дани су одавно за Сомборцима, а да ли ће и када нове власнике добити ових шест комплекса са укупно 55 објеката површине око 18.000 квадратних метара, за сада је непознато, тек потенцијални купци, у које се однедавно уврстио и сам Град Сомбор на располагању имају избор у Клубу Војске, касарни „Радивој Ћирпанов„, део комплекса Аеродрома, вежбалиште у Шикари, као и складиште „Венац Кудељара„ и оно на Гаковачком путу. Према мишљењу Пореске управе ови објекти и поред очигледне дотрајалости и дугогодишњег неодржавања процењени су
Дом Војске у Сомбору
„Венац Кудељара„ на рачун републичког буџета морао уплатити 734.000 евра. По овим вредностима, које утврђују филијале Пореске управе, комплекси се најпре нуде граду, па тек ако не постоји заинтересованост локалне самоуправе, следи јавно оглашавање и поступак прикупљања писаних понуда правних и физичких лица. Како ствари стоје, овдашња ло-
Локал и магацин по други пут на продају Републичка Дирекција за имовину недавно је, по други пут у последњих неколико година, огласила продају још два пословна простора у Сомбору у поседу ВС, која су „формацијски„ припадала некадашњем војно-трговинском предузећу “Дедиње”. Ради се о локалу од 693 квадратна метра и магацинском простору од 39 квадратног метра, смештеним у прииземљу тзв. војних зграда на Стапарском путу, чија је укупна процењена вредност 333.000 евра. поприлично велике вредности па би тако евентуални купци само за Клуб војске, смештен у центру града, површине око 2.700 квадратних метара требало да издвоје нешто преко два милиона евра, док би нови власник складишта
DANAS U NOVOM SADU POZORI[TA Srp sko na rod no po zo ri {te: Scena „Pera Dobrinovi}” drama „Brod za lutke„ (19.30), Kamerna scena drama „Presre}ni qudi” (20.30) Po zo ri {te mla dih: velika sala „Pop ]ira i pop Spira” (20) No vo sad sko po zo ri {te: „Mart de Sad” (19)
BIOSKOPI Are na: „Parada” (16.10, 20.30), „Alvin i veverice 3: „Urnebesni brodolom” (12, 16), „Misija spasiti Bo`i}” (11.50), „Ma~ak u ~izmama” (12.10, 13), „Kung fu panda 2” (12.15), „Hepi fit 2” (11, 14), „Mapetovci” (14.15), „[e{ir profesora Koste Vuji}a” (12.30, 15, 17.30, 20), „I u dobru i u zlu” (17.45, 22.40), „Kupili smo zoo vrt” (13.45), „Putovawe 2: tajanstveno ostrvo” (13.50, 15.45), „Ovo zna~i rat” (18.30), „@u}ko - pri~a o Radivoju Kora}u” (15.50), „Ratni kow” (17.35), „Drvo `ivota” (17.25), „Yej Edgar” (22.30), „Voza~” (20.20, 22.20), „Potomci” (20.10, 22.25), „Ko`a u kojoj `ivim” (20.15, 22.35), „Yon Karter” (14.45, 17.15, 19.45, 22.20)
RO\ENI U novosadskom porodili{tu od petka u 7 ~asova do ju~e u isto vreme rodile su: BLIZANCE: Mi ro sla va Bi je li} iz Koviqa (devoj~ice), DEVOJ^ICE: Je le na To do ro vi}, Zo ri ca [a {i}-Ki se la, Ka ti ca Ra ki}, Mi la na Ku ku ri}, Je le na Su vaj xi}, Ka ro li na Ba tar, Alek san dra Dra `i} iz Novog Sada, Iva na Bog da no vi}-Kur ba li ja iz Kleka, Do lo res Qu bo ja iz Gardinovaca, Bi qa na Pa ji} i Iva na Di nu lo vi} iz Ba~ke Palanke, Ve ra Kr stov ski iz Ba~kog Petrovca, Azra Haj ti} iz Veternika, Zo ri ca Te {i} iz Mo{orina, Ale na Hlo `an iz Kisa~a, Le na Ju has iz Malog I|o{a, An dri ja na He ve ra iz Temerina, Je li ca Ko {pi} iz Iriga, Mi la na Lu go wa iz Koviqa, Je le na Mi qe vi} iz Magli}a, DE^AKE: Iva na Ko tr qa no vi}, Gor da na Gru ba~, Div na Bo `o vi}, Da ni je la Var ga i Bo ja na [uw ka iz Novog Sada, Ve ri ca Ra di vo jev iz Be~eja, Alek san dra Po pov iz Koviqa, Bra ni sla va Ko sjer iz Ba~ke Palanke, Ka ta ri na Ma rin ko vi} iz Vizi}a, Bi qa na Kon di} i Bo ja na Pro da no vi} iz Ba~kog Jarka, Eva Vi zi iz Temerina, Su za na Dra `i} iz In|ije, Ka ro li na Si~ iz Malog I|o{a i Ani ta Ru `i} iz Veternika.
SAHRANE Na Gradskom grobqu danas }e biti sahraweni: Stana Draga Milo{evi} (1929) u 9.45 ~asova, Qiqana Spasoja Sekicki (1932) u 10.30, Miroslav Ilije Hor (1948) u 11.15, Vitomir Stefana Vuji} (1936) u 12, Danica Milana Zguri} (1931) u 12.45, Tihomir Petra Vi{noi} (1932) u 13.30, Vitomir Milosava Borivojevi} (1932) u 14.15 (ispra}aj) i Pero Mata Bla`evi} (1928) u 15. Na Alma{kom grobqu bi}e sahrawen Aleksa \or|a Mogin (1952) u 13. Na Mesnom grobqu u Sremskoj Kamenici bi}e sahraweni Radomir Rista Sladoje (1955) u 13 i Stanislav Rozalije Kaba~ (1938) u 15. Na grobqu Novi Majur u Petrovaradinu bi}e sahraweni Bla`enka Verice Tomi} (1968) u 13 i Etelka Jakoba Butina (1929) u 15.
VODI^
TelefONI VA@NIJI BROJeVI Policija 92 Vatrogasci 93 Hitna pomo} 94 Ta~no vreme 95 Predaja telegrama 96 [lep - slu`ba AMSJ 987 Auto-moto savez Srbije 987 Informacije 988 i 0900098210 Toplana kol centar 0800 100-021 reklamacije 24 sata 4881-104, za potro{a~e 420-853 Vodovod i kanalizacija, centrala 488-33-33 prijava kvara vodovod 0800-333-021 prijava kvara kanalizacija 442-145 ^isto}a 6333-884 “Novi Sad - gas” 6413-135 i 6413-900 JKP “Stan” 520-866 i 520-234 Kol centar preduze}a „Put” 6313-599 Kol centar „Parking servisa” 4724-140 „Gradsko zelenilo” marketing i PR 4881-633 rasadnik 403-253 “Dimni~ar”, 6622-705, 6615-834 „Elektrodistribucija” centrala 48-21-222 planirana iskqu~ewa i prijava kvara 421-066 @elezni~ka stanica 443-200 Me|umesna autobuska stanica 444-022 Prigradska autobuska stanica 527-399 Gradsko saobra}ajno 527-796 Gradsko grobqe 518-078 i 518-111 Pogrebno, JKP “Lisje” 6624-102 Pogrebna ku}a „Konkordija” 452-233 Dru{tvo krematista “Ogaw” 422-288 Ger. cent. - pomo} i nega 450-266 lok. 204, 205 Prihvatna stanica 444-936 Prihvatili{te Futog 895-760/117 Dnevni centar za stara lica 4889-512 Info centar za osobe sa invaliditetom radnim danom (od 10-15) 021/447-040 ili sms 066/447-040 Komunalna inspekcija 4872-444 (centrala), 4872-403 i 4872-404 (dispe~erski centar) SOS telefon za pu{a~e u krizi - od 7 do 10 ~asova 4790-668
APOTeKe No}no de`urstvo: “Bulevar” - Bulevar M. Pupina 7 (od 20 do 7)
кална самоуправа заинтересована је за поједине објекте, пошто је Градско веће Сомбора, на седници у септембру прошле године, усвојило информацију о располагању војним комплексима на територији Сомбора и по речима градона-
челника Немање Делића, исказало интерес за војни комплекс “Шикара”, односно шумско земљиште површине око скоро четири хектара, као и за део касарне “Радивој Ћирпанов” у који би, према плановима, било измештено сада грађевински руинирано Грудно одељење Опште болнице „Др Радивој Симоновић„ -Локална самоуправа ће војне непокретности покушати прибавити тако што ће их откупити за новац или их разменити за непокретности у власништву града, односно станове. Оно што је новина у односу на пређашње стање је да се поступак откупа или замене може обавити и у фазама, односно на рате- нагласио је недавно градоначелник Делић додајући да та чињеница додатно олакшава целу ситуацију око продаје, јер се цео поступак може обавити у току пет година. Дом војске је изузетно актрактиван објекат који би могао послужити за многе садржаје, али је највећи проблем за локалну самоуправу тренутни недостатак новца за прибављање, стављање у функцију и одржавање те зграде. М. Миљеновић
420-374
ZDRAVSTVeNA SlU@BA Dom zdravqa „Novi Sad”, kol centar 4879-000 Klini~ki centar 484-3484 No}no de`urstvo za decu u Zmaj Ogwena Vuka (subota i nedeqa) 6624-668 No}no de`urstvo za odrasle (Wego{eva 4) (subota i nedeqa i praznici) 6613-067 Vr{a~ka 28 4790-584 Klinika za ginekologiju i aku{erstvo 4899-222 De~ja bolnica 425-200 i 4880-444 Institut - Sremska Kamenica 4805-100
TAKSI Prevoz osoba ote`anog kretawa „Hendikeb” 432-005, 060/313-3103 Vojvo|ani - taksi 522-333 i 065-520-0-500 Pan-taksi 455-555 VIP - taksi 444-000, SMS 1088 Delta plus - taksi 422-244 Maksi Novosa|ani - taksi 970, 451-111 Grand - taksi 443-100 Luks 30-00-00 MB - taksi 500-222 De`urni taksi 6350-350 Halo - taksi 444-9-44, SMS 069/444-444-9
POLIKLINIKA „PEKI]” Gr~ko{kolska 3, tel: 426-555, 525-261, radnim danom od 8 do 20, subotom od 8 do 14
GINEKOLO[KOAKU[ERSKA ORDINACIJA „TODOROVI]”, Bulevar oslobo|ewa 48/I Tel: 442-645, 677-91-20
RADIOLO[KI KABINET „DIJAGNOSTIKA CENTAR”, rendgen, ultrazvuk, mamografija, [afarikova 13, tel: 572-646, 571-322 O^NI CENTAR „YINI]”, Vr{a~ka 34, tel: 639-5825, 520-961
GINEKOLO[KOAKU[ERSKA ORDINACIJA „PROF. DR DRA^A” Petra Drap{ina 50, radi od 9 do 13 i od 16 do 19 sati. Tel: 456-564 i 063/746-1693
„KOMPAS” TOURISM&TRAVEL, Bul. Mihajla Pupina 15, tel: 6611-299, 6612-306, mail:kompas@eunet.rs AUTO-SERVIS „ZORAN”, automehani~ar - autoelektri~ar, tehni~ki pregled, Reqkovi}eva 57, Petrovaradin, tel: 6433-748 PREVOD DOO, Novi Sad, Resavska 3, sve vrste prevo|ewa, inostrane penzije, tel: 6350-664, 6350-740
vojvodina
dnevnik BURA U VRBASKOJ SKUP[TINI
Spre~ena tu~a radikala i napredwaka VRBAS: Ju~era{wu sednicu Skup{tine op{tine Vrbas obele`io je incident koji je umalo doveo do fizi~kog obra~una izme|u odbornika Srpske radikalne stranke i Srpske napredne stranke. Naime, opoziciona odborni~ka grupa SRS-a je podnela inicijativu SO Vrbas da uputi predlog Ministarstvu za dr`avnu upravu i lokalnu samoupravu da se i u vrbaskoj op{tini raspi{u lokalni izbori, iako mandat vladaju}oj koaliciji isti~e tek naredne godine. Obrazla`u}i ovu inicijativu i razloge zbog kojih radikali smatraju da trenutni saziv lokalnog parlamenta treba da bude raspu{ten, {ef odborni~ke grupe Srpske radikalne stranke Branislav Petrovi} je sa skup{tinske govornice, izme|u ostalog, o{tro kritikovao i rad opozicionog SNS-a. – Oni konstantno daju podr{ku vladaju}oj koaliciji DS–SPS–JS–LDP–LSV-a. Srpska napredna stranka je grupa }utologa koji nisu nikakva opozicija vlasti – rekao je Petrovi}. [ef odborni~ke grupe Srpske napredne stranke Igor Be~i} je burno reagovao na ovu Petrovi}evu izjavu i s mesta izgovorio niz uvreda na wegov ra~un. Revoltiran, Petrovi} je pri{ao Be~i}u, {to je dovelo do „ko{kawa“ odbornika dve partije. Ipak, fizi~ki obra~un je izbegnut reagovawem ostalih odbornika SO Vrbas
koji su smirili situaciju. Nakon pauze koju je zbog incidenta odredila predsednica lokalnog parlamenta Marjana Mara{, Igor Be~i} se izvinio odbornicima, ali i javnosti koja prati televizijski prenos sednice. – Ovakvo pona{awe nama kao odbornicima svakako ne prili~i, ali ne mogu da dozvolim da odborni~ka grupa SRS-a vre|a na{e odbornike. Smatram da postoji na{a krivica, ali ukoliko predsednica SO Vrbas i daqe bude dozvolila ovako vre|awe, mi ne}emo daqe u~estvovati u radu parlamenta – rekao je Be~i}. Tako|e, on je izjavio da je ~itav incident unapred insceniran, za {ta, dodao je Be~i}, imaju odobrewe i centrale stranke. Marjana Mara{ je izrekla opomene odbornicima SNS-a Igoru Be~i}u i Novaku \edovi}u, kao i odborniku SRS-a Branislavu Petrovi}u. –Krenuo sam na Be~i}a jer mi je opsovao majku – istakao je Petrovi}. Iako se na ju~era{woj sednici vrbaskog parlamenta na{la samo jedna ta~ka dnevnog reda, vezana za izbor novih ~lanova Op{tinske izborne komisije, odbornici su se najvi{e bavili razlozima za raspisivawe lokalnih izbora s obzirom na to da SO Vrbas, najverovatnije, vi{e ne}e zasedati do izbora na pokrajinskom i republi~kom nivou. M. Kekovi}
ПОТПИСАН ПРОТОКОЛ О САРАДЊИ ДВАЈУ УДРУЖЕЊА
Очување традиције кроз јавне радове
БЕЛА ЦРКВА: Културнопросветно удружење „Чеси јужног Баната“, током једанаест година постојања, реализовало је низ пројеката, хуманитарних и из области културе. У реализацији пројеката учествовале су невладине организације из Србије и иностранства. Са „Белоцркванском слободном иницијативом“, како је објаснила председник удружења
Властенка Кришан, још прошле године су почели разговоре о реализацији неких заједничких пројеката, а резултат тога је потписивање Протокола о сарадњи. На конференцији за новинаре, која је тим поводом одржана у просторијама Удружења, председник „Белоцркванске слободне иницијативе“ Борис Ђурђев рекао је да су одабрали сарадњу са Удружењем, управо због резултата који иза њих стоје. У складу са статутом и оснивачким актом оба удружења,
области деловања су култура, образовање, екологија, локални развој, мултикултуралност, мултинационалност и област која са односи на младе. За обе стране потписивање протокола је гест којим се показује да се ипак могу удружити снаге како би се добило нешто што може да се назове бољим и квалитетнијим животом у Белој Цркви. „Белоцркванске слободан иницијатива“ како је Ђурђев нагласио, да сада није имала искуства са оваквим пројектима, јер су се бавили инфраст руктурним пројектима и да је ово прилика да нешто ново науче од Удружења „Чеси јужног Баната“. Са једим пројектом, кроз јавне радове, ова два удружења грађана већ су конкурисала, а он се односи на очување традиције, у реализацији ће бити ангажовани етнолози, а тиче се градском Музеја. Борис Ђурђев је, као следећи заједнички пројекат, најавио озбиљан пројекат едукативног центра у Белој Цркви. Први пројекат би почео да се реализује од априла, а већ од следеће недеље почињу активности, које се односе на едукативни центар. М. В.
Илија Војиновић, покрајински посланик Саво Добранић и по-
11
У ОЏАЦИМА ОДРЖАНА СЕДНИЦА СКУПШТИНЕ ОПШТИНЕ
Чешка компанија стиже у Оџаке ОЏАЦИ: На дневном реду јучерашњег заседања Скупштине општине Оџаци, најважнија тачка дневног реда је било изјашњавање одборника о Предлогу Елабората о оправданости отуђења грађевинског земљишта, без накнаде у радној зони „Блок 46“ у Оџацима, компанији „Mag na Se a ting Cho mu tov s.r.o.“ из Чешке Републике. Поред ове тачке, на дневном реду су се нашле и још две тачке, а то су Предлог решења о образовању Изборне комисије општине Оџаци у сталном саставу и Предлог Пословника о измени и допуни Пословника СО Оџаци. Највећу пажњу одборника СО Оџаци, свакако је привукла прва тачка дневног реда, као и грађана Оџака, пошто се ради о првој гринфилд инвестицији у општини Оџаци. Као што смо већ писали, ради се о реномираној канадској фирми, чија се пословна јединица налази у Чешкој, у предграђу Прага.Уводну реч по овој тачки днев-
ног реда, дао је председник општине и уједно председник општинског већа Предраг Цветановић, које је и сачинило овај Предлог Елабората на основу Уредбе Владе Републике Србије, о условима и начину под којим локална самоуправа може да отуђи или да у закуп грађевинско земљиште по цени мањој од тржишне цене, односно закупнине или без накнаде. - Ради се о инвестицији од неколико милиона евра и о угледној, светски познатој фирми „Mag na Se a ting Cho mu tov”. Градић Хомутов, у коме се налази ова фабрика, је био рударско место и после свих догађања које су се десиле у Чешкој и земљама источне Европе, остао је без ичега и веома је подсећао на наше Оџаке, а онда је дошла Mag na, као први инвеститор који је тамо запослио временом хиљаду људи, а за њом још двадесетак фирми отворило своје погоне. То је било пре двадесет година, а ми смо срећни сада
што се инвеститор одлучио за Оџаке, не желим да кажем да ће се исто догодити у Оџацима , али можемо очекивати да ће повући и друге инвеститоре. Одлучујуће је било покретање Фијатове фабрике у Крагујевцу, пошто се ради о фирми која производи ентеријер за аутомобилску индустрију, као и седишта и основне пресвлаке за ауто седишта. За прво време ће бити запослено стотинак радника, који ће ићи на обуку у Чешку, а већ следеће и наредне године очекује се да се запосли укупно 444 радника, према уговору који ће бити потписан након Зеленог светла које ће дати Влада Србије - рекао је Предраг Цветановић. У среду ће доћи директор „Mag ne“, који ће бити гост председника Владе Војводине Бојана Пајтића, а састанку ће присуствовати и председник општине Оџаци Предраг Цветановић. С. Милер
ЗАТИШЈЕ У ПРЕДУЗЕЋУ „АБС МИНЕЛ ФЕПО”
Штрајкачи чекају на испуњење договора
ЗРЕЊАНИН: После дводневног штрајка упозорења, запослени у зрењанинском погону београдске компаније “АБС Минел Фепо”, која се бави производњом електропостројења и мерних трафостаница, постигли су договор са пословодством фирме, да им до 16. марта испуни захтеве. У супротном, како су најавили, ступиће у генерални штрајк. Велика већина, од укупно око 70 радника овог предузећа, које робу извози на инострано тржиште, али и испоручује Електродистрибуцији Србије, дневно је штрајковала по један сат, изражавајући тако незадовољство због тога што им нису исплаћене зараде од октобра прошле године, као ни путни трошкови од августа 2011. Уз заостале плате, радницима нису уплаћени ни доприноси за пензијско и инвалидско осигурање. Организатори штрајка су оба репрезентативна синдиката у овој фирми - Самостални синдикат и Синдикат индустријских радника Војводине (СИРВ). Како је за наш лист рекао председник Самосталног синдиката у “АБС Минел Фепо” Милан Максимчев, штрајкачи у овом тренутку не траже да им
Погон „АБЦ Минел Фепо“
се намире све заостале зараде и путни трошкови, већ само део и за сада не инсистирају на доприносима за пензијско и инвалидско осигурање. - Свесни смо тешке ситуације и зато захтевамо да добијемо само део потраживања. Послодавац се сагласио да до 16. марта исплати целу октобарску плату и путне трошкове за август, септембар и октобар 2011. године. Верујемо у
договор и сачекаћемо. У противном, 19. марта ступамо у генерални штрајк – поручио је председник СИРВ Зоран Еремић. Извршни директор “АБС Минел Фепо” у Зрењанину Никола Ружин није желео детаљније да говори о актуелној ситуацији у предузећу, али је нагласио да је тешка економска ситуација у земљи узрок тренутног стања у фирми. Ж. Б.
За животну средину 18 милиона динара АПАТИН: Током прошле године, у Фонд за заштиту и унапређење животне средине општине Апатин, слило се близу 16 милиона динара, као буџетска средства, два милиона из Министарства животне средине за акцију „Очистимо Србију“, а 720.000 динара стигло је по конкурсу за израду пројекта санације и рекултивације депоније. Највише средстава утрошено је за лавицидни третман комараца и то 6,6 милиона динара. За сузбијање амброзије утрошено је 1,6, за спровођење локалног плана управљања отпадом, односно за набавку контејнера, близу два милиона динара, за дератизацију 1,7 , за чишћење и уклањање дивљих депонија 2,3 милиона динара . Ј. П.
Три хиљаде потписа за бебе КИКИНДА: Потписи за укидање ПДВ-а и смањење трговачких маржи на храну, опрему и одећу за бебе прикупљани су у Кикинди су од 2. до 8. марта. За то време око три хиљаде грађана и грађанки кикиндске општине потписало је петицију, а иницијативу су подржали и представници локалне власти. - На штанду, који се четири дана налазио испред Културног центра петицију је потписало 2.898 суграђана - каже Биљана Стојановић, координаторка Канцеларије за младе у кикиндској општини. - Одзив суграђана био је изнад наших очекивања. Свима се захваљујемо, али посебно морам поменути Независни синдикат полиције и Координациони центар Кикинда. Међу првима су иницијативу подржали председник општине
utorak13.mart2012.
моћница председника Гордана Булатовић. А. Ђ.
Промоција „Пасуљијаде“
ЕКО-ЦЕНТАР „ВОДОМАР 05” НАЈАВЉУЈЕ
Осма „Пасуљијада” у јуну
ТЕМЕРИН: Чланови скупштине Еко-центра „Водомар 05“ у Темерину прихватили су једногласно извештај о раду и финансијском пословању у прошлој години, као и план активности у 2012. години. - Имали смо учешће у 25 манифестација, а посебно истичем оне из области екологије „Буди уметник прави“, „Бицикло возимо, планети помозимо“, еко патроле, еко кампове на Перућцу, Фрушкогорски маратон, те „Лагани тиски спуст“ у Новом Кнежевцу. Освојили смо златну медаљу на „Госпојинским данима“ у Новом Бечеју, удружење „Рогаљ“ је „Бин фестивал“ у Темерину прогласило као најорганизованију манифестацију, а новосадски „Дневник“ је уручио пакет бесплатне рекламе осме „Пасуљијаде“, у вредности од 100.000 динара – истакао је Председник Управног одбора „Еко центра Водомар 05“ Драган Вукотић. На седмом „Бин фестивалу - Пасуљијади“ било је 276 екипа из 12 земаља. Бесплатно је подељено 3.000 порција пасуља, а интернационални жири је за најбоље прогла-
сио кулинаре из сремског села Павловци. Осми „Бин фестивал“ биће одржан од 1. до 3. јуна. Захтеви за спонзорство упућени су Министарству економије, покрајинском секретаријату за привреду, општини Темерин, ЈКП „Темерин“ и Туристичког организацији општине Темерин. Ова манифестација већ је промовисана на Сајму туризма у Београду, Сајму пољопривреде у Осијеку, „Кобасицијади“ у Турији, а посебан штанд биће обезбеђен на Пољопривредном сајму у Новом Саду. Промотер је глумац Горан Подлипец. -Мислимо да је ово једина манифестација у нашој земљи на којој је непосредан контакт и сарадња организатора, извођача богатог музичког програма са екипама које спремају пасуљ, односно учествују у другим равничарским играма – истакао је представник удружења „Рогаљ“ Чедомир Кецо. Он додаје да неће бити изненађење ако Еко центар „Водомар 05“ награду „Рогља“ добије и у 2012. години. М. Милојевић
У ритму Европе пева 300 деце СЕНТА: Са још 25 градова Србије Сента се укључила у пројекат „Србија у ритму Европе„, за шта су јуче у сенћанској Градскјој кући уговор потписали председница сенћанске општине Анико Ширкова и извршни директор пројекта Игор Карадаревић. Општина Сента је прихватила понуду да учествује у пројекту у 2012. години, а према речима Ширкове, реализацијом пројекта биће обухваћено 300 деце из основних и средњих школа која ће имати прилику да се обучавају у соло и хорском певању, модерном плесу и фолклору. Обука ће се реализовати у школама под руководством професора и стручњака за ове области из Београда, а на крају ће се организовати заједнички програм на завршној приредби на позорници у центру града. М. Мр.
КУД „Крајина” за Николу Мајсторовића АПАТИН: Културно- уметничко друштво „Крајина“ из Београда, са својим ансамблом децом избеглом из Хрватске и Босне и Херцеговине, организоваће 17. марта у Апатину, хуманитарни концерт за помоћ оболелом дечаку из Свилојева Николи Мајсторовићу, чији су родитељи такође прогнани из Лике. У програму, који ће се одржати у Дому културе, поред КУД „Крајина“, учествоваће ансамбли из Апатина и Силаша, код Осијека. - Имали смо више хуманитарних концерата у Србији, на којима смо прикупљали средства за оболела избегла лица. Надамо се да ће програм, у трајању од 90 минута, привући Апатинце који су се после Другог светског рата такође населили у Војводину из Лике и Баније - каже председник КУД „Крајина“ Милорад Загорац. Ј. П.
Међународно поетско вече КУЦУРА: Међународно поетско вече организује се у суботу 17. марта у Етно клубу „Отето од заборава” у Куцури. Пријем гостију је од 17-18 часова, следи служба у гркокатоличкој цркви и поетско вече на којем ће стихове читати поетесе и песници из Хрватске, Мађарске, као и из Шида, Руског Крстура, Новог Сада, Сремске Митровице. Реч је о првом целовечерњем програму Асоцијације русинских неполитичких удружења грађана. Планира се и потписивање Протокола о очувању русинског језика. В. Х.
utorak13.mart2012.
c m y
12
vojvodina
dnevnik
ГРАД СОМБОР У САРАДЊИ СА ЦРВЕНИМ КРСТОМ
Социјално угроженима 500 пакета
СВЕЧАНО ОТВОРЕНА ЗРЕЊАНИНСКА СУВЕНИРНИЦА
Кад жене излажу, има се шта видети
ЗРЕЊАНИН: Дуго је зврјала празна, ружила главни зрењанински трг, испред Градске куће, а онда је коначно добила своју намену. Војвођанска сувенирница премештена је на Житни трг и у њој ће убудуће бити стална продајна изложба рукотворина и стваралаштва сеоских жена. Дрвени објекат свечано су отворили покрајински секретар за рад, запошљавање и равноправност полова Мирослав Васин и градоначелник Зрењанина Милета Михајлов. Васин је подсетио да је Зрењанину припала једна сувенирница, у оквиру велике акције Владе Војводине и секретаријата, чији је циљ да се удружењима жена обезбеди место на коме ће моћи да понуде своје производе и сувенире. - Сада остаје задатак градоначелнику и свим осталима у ло-
калној самоуправи да обавезно, у све програме боравка својих гостију, уврсте и посету овој сувенирници - рекао је Васин. Чланица Форума жена „Луна” из Јанков Моста Ида Бесу казала је да је изузетно задовољна што жене са села имају прилику да на оваквом месту изложе део својих експоната. - Надамо се да ће ова кућица помоћи економском оснаживању жена, посебно оних са села које вредно раде, а до сада нису имале место на коме би представиле производе - рекла је она. Ова сувенирница део је програма Владе Војводине за оснаживање жена - чланица различитих удружења и својеврсна је промоција туристичког потенцијала општине. У оквиру тог програма до сада је додељено укупно 11 оваквих кућица. Ж. Б.
СОМБОР: Град Сомбор обезбедио је 500 прехрамбених пакета за кориснике материјалног обезбеђења породице (МОП) у селима на територији града, које су представници сеоских месних заједница преузели јуче у Црвеном крсту. Спискове корисника који ће добити пакете припремио је Центар за социјални рад, из сеоских месних заједница преузели су их приликом преузимања пакета. Тако ће ове пакете, у којима су према речима секретара Градске организације Црвеног крста Гордане Савин, конзерве, супе у кесицама, пасуљ и пиринач, у сеоским срединама дистрибуирати активисти сомборског ЦК. Тако ће у Бездану и Бачком Моноштору прехрамбене пакете
добити по 73 корисника социјалне помоћи, у Станишићу 63, а 41 пакет је спреман за кориснике МОП-а у Телечки. За кориснике МОП-а у Дорослову спремљено је 36, а за кориснике у Кљајићеву 34 пакета. У Стапару пакете ће добити 32, у Риђици 27, Бачком Брегу и Светозар Милетићу 25 корисника социјалне помоћи. За социјално угрожене у Чонопљи спремљена су 22 пакета, у Гаково је прослеђено 18, а Алекса Шантић 17 прехрамбених пакета. Према списковима Центра за социјални рад, 12 хуманитарних прехрамбених пакета добиће корисници у Колуту, а свега три у Растини, најмањем селу сомборског атара М. Мћ
Прехрамбени пакети за најсиромашније
ПРОТЕСТ ПОЉОПРИВРЕДНИКА У ЗРЕЊАНИНУ, КАЊИЖИ И СОНТИ
Хо ће про шло го ди шње уред бе
ЗРЕ ЊА НИН: Зрењанински пољопривредници протестовали су јуче испред Градске куће у Зрењанину, изражавајући незадовољство због аграрне политике коју спроводи Министарство пољопривреде, водопривреде и шумарства. Председник Управог одбора Удружења пољопривредника града Зрењанина Ог њен Рац ков рекао је да су разлози протестног окупљања неблаговремено доношење уредби, које се тичу пољопривреде. Зрењаниски паори сматрају и да су мере које су донете прошле недеље закаснеле. Рацков је додао да ће ратари своје захтеве предати градским челницима и захтевати од њих да их проследе ка “вишим инстанцама”.
- Наш конкретан предлог је да се континуитет мера из 2011. пренесе и на ову годину, односно да субвенције по хектару износе 14.000 динара, за регистрована газдинства до 100 хектара и да се исплаћују у три рате, по тромесечјима. Тражимо и да на снази остану уредбе које се стичу сточарства. Упозоравамо локалну самоуправу и Министарство пољопривреде да смо спремни за пролећну сетву, али и за радикализацију протеста, ако то буде потребно – поручио је јуче Рацков и позвао министарство да у што краћем року изађе у јавност са новим предлозима и уредбама како би паори могли да планирају производњу за ову годину. Ж. Б.
Ћорсокак из којег се не види излаз
АРХИВ ФОТОГРАФИЈЕ ОСТАО БЕЗ ТАБЛЕ
Вандали опет шенлучили
ЗРЕЊАНИН: Непознати починиоци насилно су скинули таблу Архива фотографије у Зрењанину, која је стајала на улазу објекта у Улици Народног фронта 5, а у ком је радни простор овог удружења. Објекат, на којем је била табла која текстом на седам језика, информише да се у њему налази Архив фотографије, јесте простор у коме је чувени Иштван Олдал старији имао свој фотографски атеље. - Архив фотографије је организација која се бави очувањем, едукацијом, истраживањем и промовисањем фотографског културног наслеђа. С обзиром на то да је реч
о организацији која се брине о интеркултуралном наслеђу града Зрењанина, банатске регије и шире, која негује потребу за упознавањем локалне и регионалне историје како би разумели зашто је важно да живимо заједно и поштујемо се без обзира којој етничкој групи припадали, чин вандалског понашања сматрамо атаком на основне вредности које негује Архив фотографије – истакла је асистенткиња уредника у овом удружењу Радмила Радојковић и изразила наду да ће починиоци бити пронађени. Ж. Б.
СОНТА: Пољопривредни произвођачи из Сонте окупили су се јуче испред Месне заједнице како би једночасовним штрајком указали на своје незадовољство због нове уредбе о субвенцијама у пољопривреди. Иако, како кажу још увек није јасно који ће се пољопривредни производи субенционисати, због промена они ће сами морати да сносе трошкове сетве што је у садашњим условима изузетно тешко с обзиром на значајан раст цена репроматеријала. - Окупили смо се због небриге о пољопривреди. Џабе нам и кредити и све остало јер све више упадамо у ћорсокак из
којег не видимо излаз. Нова уредба укида субвенције по хектару, а плаћаће се по килограму предатог рода. Откупљивачи још нису изашли са заштитном ценом сунцокрета и соје, житарице се нигде и не помиње. До сада нисмо добили субвенције ни за прошлогодишњу производњу а сада се морамо поново задужити за нову производњу. Први новци долазе тек када се скине пшеница, а за пшеницу колико за сада знамо и неће бити субвенције - рекао је Марин Шегрт, који обрађује 200 јутара земље на којој сеје пшеницу, кукуруз, уљарице и шећерну репу.
- Новом уредбом се фаворизују уљарице, а избацује се пченица и кукуруз који су једини суфицитни производи од којих држава остварује добре приходе.Уколико се ова производња не субвенционише онда ће у њихову производњу бити и мање уложено и биће мањи приноси.Иовако како је срочена уредба стиче се утисак да је нису писали стручњаци из пољоприврде, они који знају како и шта треба у овој производњи. Уколико је субвенција по килограму откупљивачи ће аутоматски скинути цену за толико па онда испада да се фаворизују откупљивачи- истакао је Марин Јакшић.
Закаснеле субвенције КАЊИЖА: Једночасовни протест паора са подручја кањишке општине организовала је јуче у подне Аграрна унија општине Кањижа. Мада је првобитно била најављена блокада пута код бензинске пумпе на раскрсници регионалног пута Сента-Хоргош и улице Алеја кестенова у Кањижи, пут није блокиран. Пољопривредници су предочили своје незадовољство мерама Министарства пољопривреде, трговине, шумарства и водопривреде Србије, сматрајући неприхватљивим да уочи пролећне сетве нису познате овогодишње субвенције државе, што додатно погађа паоре, принуђене да се морају ослањати на сопствене снаге које су већ крајње исцрпљене. Паори су захтеве Министарству прецизирали у седам тачака, захтевајући субвенције за репроматеријал од 17.000 динара по хектару, увећано за
проценат инфлације, као и да мере аграрне политике за наредну годину морају бити познате пре јесење сетве. - Врло неповољна је уредба за субвенцију дизела од 60 динара по литри на основу врсте житарица. Субвенција за 40 литара по хектару за житарице, ако помножимо са износом субвенције то је 2.400 динара, а прошле године смо имали 4.000 по хектару. За тај износ лане смо могли купити 39 литара горива, сада за предвиђену субвенцију свега 13,5 литара горива. Сматрамо да су произвођачи опет обманути - каже председник Аграрне уније општине Кањижа Александар Стојановић. Придруживању протесту подршку захтевима пољопривредника дали су председник општине Михаљ Њилаш и чланица Општинског већа Кањиже за ресор пољопривреде Валерија Салкаи Немеш. М. Митровић
Зоран Арсић обрађује 30 хектара земље од чега живи петочлана породица, јер осталих прихода нема и стога је разумљиво да је сваки динар који се добија од државе итекако битан. Пољопривредници у Сонти такође жељно очекују расписивање огласа за закуп 3.000 државног земљишта.Кажу да од тајкуна не могу доћи до жељених површина па су стога предложили да се у првом кругу подели по 50 хектара јер би то значила егзистенција за 300 породица, а не да сву земљу обрађује један корисник од чега живи пет породица. Сада ову земљу не обрађује нити један Сонћанин. Ј. Прелчец
Po dr {ka me ra ma Pre la zak na sub ven ci o ni sa we po pri no su a ne po hek ta ru, do bra je ide ja, jer bi se ti me sta lo na kraj ma hi na ci ja ma i omo gu }i lo da no vac za po ve }a we po qo pri vred ne pro iz vod we ko ri ste oni ko ji ma je i na me wen - ze mqo rad ni ci, oce ni li su ju ~e u iz ja va ma Ta nju gu pred stav ni ci udru `e wa po qo pri vred ni ka. Pred sed nik Udru `e wa „Star ~e va~ ki pa o ri” Ne ma wa Pe tro vi} oce nio je da je do sa da {wi na ~in sub ven ci o ni sa wa po qo pri vred ne pro iz vod we sa 14.000 di na ra po hek ta ru imao broj ne ne do stat ke. Pe tro vi} je pre neo da je ve }i na po qo pri vred ni ka sa te te ri to ri je za do voq na na ja vqe nim me ra ma. Ni ko la Bo dro `i}, pred sed nik Udru `e wa po qo pri vred ni ka iz Ali bu na ra slo `io se da je da va we po pri no su „od li~ na” stvar, jer po qo pri vred ni ci ne }e ima ti vi {e pro blem sa qu di ma od ko jih uzi ma ju ze mqu u za kup. @i vo jin Osto ji}, ~lan Uprav nog od bo ra Aso ci ja ci je po qo pri vred ni ka u No vom Sa du ra ni je je iz ja vio da po dr `a va pro me nu na ~i na sub ven ci o ni sa wa, oce wu ju }i da je da va we po ki lo gra mu „pra va stvar” ko ja }e omo gu }i ti ve }u pro iz vod wu.Osto ji}, ko ji je i pred sed nik udru `e wa far me ra „Ju `ni Ba nat Uq ma”, ka zao je Ta nju gu i da se, me |u tim, ne tre ba vra }a ti u pot pu no sti na sta ri mo del da va wa po pri no su ko ji je uki nut pre pet go di na, jer je ta da bi lo „pro ble ma sa ot ku pqi va ~i ma”.
Приоритет сали за физичко васпитање
ЕЧКА: Један од горућих проблема у Основној школи “Др Александар Сабовљев” у Ечки, недостатак сале за физичко васпитање, могао би ускоро бити решен и на томе заједнички раде град Зрењанин и Покрајина, рекли су председник зрењанинског локалног парламента Александар Мартон и директор те образовне установе Маринел Бугар. Настава се овде одвија двојезично, на српском и румунском језику, а школу похађа укупно 313 ученика.
- Ученици постижу добре резултате у спортским активностима, упркос чињеници да наставу физичког, током зимских месеци, имају у неадекватном простору, у ком је могуће изводити само поједине гимнастичке вежбе, али не и игре лоптом. То је могуће једино на отвореним теренима, када је лепо време – навео је Бугар. Заједничка је оцена да би нова сала не само унапредила наставу у школи, већ и обезбедила да се деца и омладина у Ечки организова-
но баве спортом. Управо из тих разлога разматрају се могућности на ком би делу садашњег школског дворишта сала била изграђена. - Пре неколико месеци започета је финансијска конструкција у вези са пројектом изградње сале за физичко и мислим да ће ове и наредне године коначно бити стављена тачка на проблеме недостатка фискултурних сала у селима на зрењанинској територији – истакао је Мартон. Ж. Б.
dRU[TvO
dnevnik
ME\UNARODNA AKTIVNOST NA[IH ORU@ANIH SNAGA
Voj ska nu di pet bren do va Jedan od najva`nijih spoqnopoliti~kih prioriteta Ministarstva odbrane je regionalna saradwa, u kojoj je Srbija ve} prepoznata kao predlaga~ mnogih inicijativa, a vojskama regiona mo`e da, u okviru te saradwe, ponudi svoje kapacitete koji su poznati u toj oblasti i predstavqaju brend. [ef odseka za bilateralu u Sektoru za me|unarodnu vojnu saradwu Vojske Srbije potpukovnik Zlat ko @i ki} isti~e da Srbija za saradwu na raspolagawu stavqa Tehni~ko-remontni zavod u Kragujevcu, Centar za obuku ABHO kadrova u Kru{evcu, nedavno zavr{enu bazu „Jug” kod Bujanovca, Vojnomedicinsku akademiju, kao i Centar za mirovne operacije, koji obu~ava kadrove za odlazak u misije UN i Evropske unije. Kao prvu grupu priotiteta Ministarstva odbrane u me|u-
narodnoj vojnoj saradwi @iki} je naveo saradwu s EU, SAD, Kinom, Rusijom i zemqama regiona, u drugoj su dr`ave Bliskog
ugovora, kao i 59 protokola o donacijama. On je, na seminaru koji je u E~ki, kod Zrewanina, organizovao Atlantski savet
Na aeromiting pozvano 20 dr`ava Aeromiting u vazduhoplovnoj bazi u Batajnici je ve} postao poznata i priznata manifestacija i u svetu. Ovogodi{wom smotrom, koja }e se odr`ati 1. i 2. septembra, obele`i}e se i 100 godina srpskog vojnog vazduhoplovstva. Zlatko @iki} ka`e da su za ovogodi{wu smotru u Batajnici pozivi da u~estvuju u leta~kom ili programu na zemqi upu}eni u 20 dr`ava. Pro{lom aeromitingu, odr`anom sredinom septembra 2009. godine u Batajnici, prisustvovalo je 100.000 qudi, a u leta~kom programu nastupilo je 40 aviona iz 15 dr`ava. istoka, Afrike i Azije, a u tre}oj Ju`na i Centralna Amerika i australijsko-pacifi~ki region. Ministarstvo odbrane Srbije je, kako je rekao, u protekle ~etiri godine potpisalo 24 me|unarodna i 24 administrativna
Srbije, istakao da su pro{le godine, od 990 planiranih aktivnosti vezanih za me|unarodnu saradwu, realizovane 764, {to je vi{e od 80 odsto. @iki} je posebno naglasio da su Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije i u pro{loj godini
ispunili sve obaveze iz dokumenata OEBS-a koji se ti~u „vojnopoliti~ke dimenzije bezbednosti”, a u {ta su ukqu~ene i obaveze proistekle iz Dejtonskog sporazuma vezane za kontrolu naoru`awa. Po wegovim re~ima, verifikacioni timovi Vojske Srbije su i{li u kontrole naoru`awa u zemqe regiona, a i wihovi timovi su dolazili u kontrole u Srbiju. Kontroli{e se, kako je objasnio, da li se po{tuje dogovor o ograni~ewu broja komada odre|enih vrsta naoru`awa, a tim svake dr`ave ima pravo da nenajavqeno do|e u kontrolu i pretra`i odre|eno podru~je. On je konstatovao da te nenajavqene kontrole za Vojsku Srbije nisu nikakav problem, kao ni za armije dr`ava regiona, „s obzirom na to da su sve stvari ve} poznate” i da se dogovor o naoru`awu po{tuje. M. Bozokin
VOJVODINA IMA SAMO DVA LINEARNA AKCELERATORA ZA TERAPIJU ZRA^EWEM OBOLELIH OD RAKA
No vi apa ra ti skra }u ju li stu ~e ka wa U na{oj zemqi godi{we se u proseku dijagnostikuje vi{e od 33.000 novoobolelih od malignog tumora, a oko 21.000 qudi umre zbog karcinoma. Rak predstavqa zna~ajan zdravstveni problem, na koji ukazuju podaci o stalnom porastu broja obolelih i umrlih od ovih bolesti i o wihovom visokom u~e{}u me|u uzrocima umirawa. U grupi vode}ih uzroka smrtnosti su na drugom mestu, odmah posle bolesti srca i krvnih sudova. Mesec mart posve}en je borbi protiv malignih bolesti. Klinika za radioterapiju Instituta za onkologiju Vojvodine je jedina visokospecijalizovana onkolo{ka ustanova u kojoj se sprovodi terapija zra~ewem u Vojvodini. Vi{e od ~etvrtine ukupne populacije Srbije gravitira ovoj klinici jer, osim cele Vojvodine, ovde se le~e i pacijenti iz cele zemqe. Me|utim, i pored velikog i stalnog unapre|ewa le~ewa pacijenata i kupovine novih aparata, tehni~ka opremqenost Klinike nije na zadovoqavaju}em nivou, posebno zbog nedovoqnog broja radioterapijskih aparata – linearnih akceleratora. Naime, u odnosu na gravitiraju}u populaciju Vojvodine (vi{e od 2,1 miliona stanovnika), broj aparata za terapiju zra~ewem ne zadovoqava minimum va`e}ih standarda, {to na tehnolo{kom nivou predstavqa osnovni i glavni razlog za preoptere}enost aparata i vi{emese~no ~ekawe pacijenata na po~etak le~ewa. – Po evropskim standardima i normativima, jedan linearni
akcelerator dolazi na populaciju od 250.000 stanovnika – ka`e upravnik Klinike za radioterapiju prof. dr Mar ko Erak. –
S obzirom na gravitiraju}u populaciju, u Vojvodini je potrebno osam linearnih akceleratora, a trenutno imamo samo dva. Raspolo`iva radioterapijska
skladu s postoje}im tehnolo{kim preduslovima na odgovarau}i na~in. Zastupqenost 3-D konformalne zra~ne terapije,
{to jeste zlatni standard, iznosi vi{e od 90 procenata i sprovedena je kod blizu 2.000 onkolo{kih pacijenata, iskqu~ivo iz Vojvodine.
Kroz rad u tri smene na Institutu za onkologiju Vojvodine dnevno se ozra~i od 160 do 180 pacijenata, {to je godi{we oko 2.000 oprema maksimalno se eksploati{e radom u tri smene, {to svakako umawuje wihov radni vek, a primewivane zahtevne tehnike zra~ewa izvode se u
Kroz rad u tri smene na Institutu za onkologiju Vojvodine dnevno se zra~i 160 do 180 pacijenata, {to godi{we iznosi oko 2.000. Sve to ura|eno je s
malim brojem aparata i lekara. Ina~e, na jednom aparatu za terapiju zra~ewem na Institutu se ozra~i tri puta vi{e pacijenata u odnosu na evropski standard i normative, a proizvo|a~ ovih ure|aja predvideo je da se godi{we na wemu ozra~i najvi{e 500 pacijenata. Na listi ~ekawa na ovu terapiju trenutno je 462 pacijenta. Sada se pozivaju oni koji su zakazani krajem novembra i po~etom decembra pro{le godine. Da bi Klinika za radioterapiju funkcionisala u skladu s va`e}im standardima, neophodno je do 2016. godine obnoviti opremu, i to sa ~etiri visokoenergetska linearna akceleratora. – Delimo mi{qewe s ekspertom Me|unarodne komisije za atomsku energiju iz Be~a prof. dr Stro ja nom Pri mo `a nom da je potpuno iracionalno i nesvrsishodno da se u krugu Instituta za onkologiju Vojvodine od samo sedamdesetak metara, podi`e nov radioterapijski centar, bez edukovanog qudstva koji }e raditi s tako visokosofi sti ci ranom tehno lo gi jom, sve dok stoje prazni bunkeri na na{oj Klinici. Na{ predlog je formirawe „satelistih” radioterapijskih centara u Vojvodini, odnosno u Subotici, Pan~evu, Zrewaninu, u kojima bi se spro vo di la radi o terapi ja na osnovu kompjuterskih planova za terapiju prethodno na~iwenih u na{em Instititutu i uz superviziju stru~waka s na{e klinike – ka`e pof. dr Marko Erak. J. Barbuzan
ZREWANINSKE RADIO-STANICE ZARATILE REZULTATIMA ISTRA@IVAWA
Etar pre pun {e ro va i pro ce na ta Ba{ kad i politi~ke stranke, i zrewaninske regionalne i lokalne radio-stanice po~ele su da ratuju rezultatima raznih isra`ivawa po kojima su upravo one najslu{anije na podru~ju Zrewanina. Tako je “Klik FM”, relativno nova radio-stanica u gradu na Begeju, koja je po~ela da emituje program lane, u posledwem broju nedeqnika “Zrewanin”, na polovini strane, obznanila da je to ime najslu{anijeg gradskog radija. Predo~eni su i rezulati ispitivawa koje je, od 10. oktobra do 29. decembra pro{le godine, sproveo “Ipsos stratexik marketing” i po kojima slu{aoci u najve}em banatskom gradu najvi{e vremena provode uz “Klik FM”, zatim uz novosadski “As FM”, pa tek onda uz zrewaninski “Santos”. Regionalni Radio Zrewanin, koji funkcioni{e kao javno preduze}e i finansira se
iz gradskog buxeta, po tom istra`ivawu, ima zanemarqiv broj slu{alaca. Kako navode u “Klik FM”-u, analiza je obavqena u kategoriji “market {er”, na uzorku u starosnoj grupi od 25 do 45 godina. Ali, zrewaninski “Santos”, pozivaju}i se na rezultate istra`ivawa opet “Ipsos stratexik marketinga”, obavqenog od 3. oktobra do 29. decembra 2011, u kategoriji “kam ri~”, tvrdi da je on najslu{anija lokalna radio-stanica u gradu. Po podacima koje predo~avaju u “Santosu”, slu{anost ovog radija iznosi 14,9 odsto, “Klik FM” 8,8, a Radio Zrewanina 7,2 odsto. I kome sada verovati? Bilo kako bilo, obe privatne komercijalne radio-stanice, s lokalnom frekvencijom, sla`u se u jednom – da malo gra|ana vreme provodi uz regionalni Radio Zrewanin. Na istra`iva-
wa su, me|utim, reagovali u ovoj medijskoj ku}i. Direktorka Zrewanina Qi qa na Po po vi} podse}a da je to jedina radio-stanica u Sredwobanatskom okrugu koja poseduje regionalnu dozvolu za rad, ima informativni program i emituje emisije, osim na srpskom, i na ma|arskom, rumunskom, slova~kom i romskom jeziku. – Ba{ zbog ove multikulturalnosti na{a medijska ku}a izuzeta je iz privatizacije, {to je ponovo i potvrdila Agencija za privatizaciju Republike Srbije – navodi Qiqana Popovi}. – Regionalna pokrivenost obavezuje nas na to da informi{emo gra|ane o svim sferama dru{tvenog `ivota i o onim temama koje su od vitalnog zna~aja za gra|ane sredweg Banata pa se zato ne mo`emo meriti s lokalnim radio-stanicama koje emituju samo muziku, male oglase i re-
klame, i “blic” vesti, ako se to uop{te mo`e nazvati vestima. Reaguju}i na reklamu “Klik FM” radija, objavqenu u posledwem broju nedeqnika “Zrewanin”, po kojoj je slu{anost zrewaninskog gradskog radija – nula, ona ka`e da jeste da papir trpi sve, ali da navodna istra`ivawa prevazilaze ~ak i pla}eni oglas. – Te iste rezultate dobio je i Radio Zrewanin, od Agencije “Amedija”, s kojom na{a ku}a sara|uje, a oni ukazuju na to da je na{ radio sa {erom 5,5 ispred “Santosa”, a iza nacionalnog radija “S”, radija “Klik FM” i “As FM”. Ponosni smo na program koji pravimo pune 33 godine, i ponosni smo na novinare koji osvajaju nagrade za svoje emisije i takmi~e se rame uz rame s najistaknutijim novinarima, a ne s kvazinovinar~i}ima – reagovala je Qiqana Popovi}. @. Balaban
utorak13.mart2012.
13
USKORO PRVI SVE[TENICI U VOJSCI SRBIJE
Cr kve u ka sar nu {a qu obra zo va ne i ob u ~e ne Dr`avni sekretar Ministarstva odbrane Igor Jo vi ~i} najavio je da }e u Vojsci Srbije uskoro biti anga`ovani i prvi sve{tenici u uniformi koji }e brinuti o duhovnim potrebama pripadnika sistema odbrane. Na taj na~in nakon gotovo godinu dana po~e}e primena Uredba Vlade Srbije od 24. marta pro{le godine o vr{ewu verske slu`be u Vojci Srbije, koja je omogu}ila da se posle vi{e od {est decenija uvede verska slu`ba u oru`ane snage. Ministar odbrane Dra gan [u ta no vac potpisao je oktobra pro{le godine s predstavnicima {est tradicionalnih crkava i verskih zajednica sporazume koji-
obu~ena, zdrava i sposobna za vojnu slu`bu, a vojnici }e im se obra}ati na osnovu sve{tenih zvawa, a ne u odnosu na ~inove koje nose. Svi moraju biti visokoobrazovni i pro}i testove koje ina~e prolaze oficiri Vojske Srbije. Startni ~in za sve{tena lica u vojsci je kapetan, a teoretski mogu do}i do ~ina pukovnika. Vojni sve{tenici }e imati svoje oznake na reveru, koje }e biti znak verske slu`be, a primera radi, oficiri pripadnici verske slu`be SPC ima}e krst s trolistom, a katolici latinski krst. Planirano je da na 100 do 500 pripadnika jedne verske zajednice u sistemu odbrane bude zaposlen jedan sve{tenik,
Od ideje do realizacije – 12 godina Usvajawem Zakona o Vojsci Srbije decembra 2007. godine stvoreni su uslovi da se i u srpskim oru`anim snagama organizuju verske slu`be. Ideja o uvo|ewu verske slu`be, po ugledu na armije drugih dr`ava kao {to su Holandija, SAD i Velika Britanija, datira iz 2000. godine ali zbog starog zakona, a i zbog potrebe za dodatnim usagla{avawem politi~kih partnera, do realizacije dolazi tek sada – dvanaest godina kasnije. ma se reguli{u me|usobni odnosi u vezi s obavqawem verske slu`be u Vojsci Srbije. Sporazum je potpisao s predstavnicima Srpske pravoslavne crkve, Katoli~ke crkve, Reformske hri{}anske crkve, Evangelisti~ke hri{}anske crkve, Jevrejske zajednice u Srbiji i Islamske zajednice Srbije. Ina~e, vojni sve{tenici u srpskoj vojsci postojali su sve do 1918. godine, kada je stvorena zajedni~ka dr`ava Srba, Hrvata i Slovenaca. U sastavu {taba komande postojao je vojni prota, a vojni sve{tenici bili su raspore|eni u {tabovima divizijskih komandi i aktivnih pukova. Sada }e se za sve{tenike u vojsci birati sve{tena lica koja su
kao i da dva sve{tenika dolaze na 500 do 1.000 pripadnika, dok }e na svakih slede}ih hiqadu pripadnika biti po jedan oficir verske slu`be. Pripadnici verske slu`be, odnosno vojni sve{tenici, ne}e nositi oru`je, a strogo }e ~uvati i tajnost ispovesti samih vojnika. Ministarstvo odbrane obezbedi}e poseban prostor za upra`wavawe verskih potreba vojnika svih nacionalnosti. Najavqeno je da }e vojni sve{tenici biti raspore|eni u General{tabu Vojske Srbije, komandama operativnog nivoa, komandama brigada i bataqona, Vojnoj akademiji i vojnozdravstvenim ustanovama. Q. Male{evi}
PRODU@EN ROK ZA PRIJAVE ZA PR TAKMI^EWE STUDENATA VOJVODINE
Me |u na gra da ma i rad s Egzitovim ti mom Centar za odnose s javno{}u Novog Sada, koji i ove godine organizuje PR takmi~ewe studenata Vojvodine „PRimer 2012”, produ`io je rok za prijavu na ovo takmi~ewe do 15. marta. Na takmi~ewu mogu da u~estvuju redovni i vanredni studenti mla|i od 27 godina i to u timovima od najmawe tri, a najvi{e pet ~lanova s istog ili razli~itih fakulteta. - Namera nam je da kroz ovo takmi~ewe studentima osnovnih akademskih, strukovnih i master studija na dr`avnim i privatnim fakultetima u Vojvodini, omogu}imo da se dodatno edukuju i steknu praksu iz oblasti odnosa s javno{}u, ali i da dodatno promovi{emo ulogu i zna~aj menaxmenta odnosa s javno{}u - ka`e predsednica Centra za odnose s javno{}u Novog Sada Ma ri je ta La zor. - Na „PRimeru 2012” studenti }e mo}i da pro{ire znawa koje sti~u na fakultetima i da se oprobaju u teorijskom i prakti~nom re{avawu studije slu~aja. Pro{le godine na takmi~ewu je u~estvovalo 37 ekipa sa 176 studenata,a ove godine o~ekujemo jo{ ve}e interesovawe. Za sve u~esnike bi}e organizovana besplatna edukacija, koja treba da im pomogne da savladaju prakti~ne ve{tine i znawa iz odnosa s javno{}u i {to uspe{nije re{e studiju slu~aja, kao takmi-
~arski zadatak. @iri sastavqan od uglednih stru~waka iz oblasti odnosa s javno{}u, ocewiva}e i u u`i izbor izabrati deset najuspe{wih radova koji }e se plasirati u polufinale. Plasman u finale obezbedi}e pet timova, koji }e se boriti za nagrade krajem aprila. Za sve u~esnike finala obezbe|ene su vredne nagrade, me|u kojima su mesec dana prakse sa PR timom Egzit festivala, rad u Pres centru tokom tog festivala ove godine, gexeti, pla}ene studentske ~lanarine u Centru za odnose s javno{}u Novog Sada, stru~na literatura, a za najuspe{nije komplet ulaznica za Egzit festival, ili u~e{}e na me|unarodnoj PR konferenciji. Svoje timove studenti mogu da prijave na veb stranici Dru{tva Srbije za odnose s javno{}u www.pr.org.rs do 15. marta,a vi{e informacija o takmi~ewu mogu dobiti na adresi prcentarns@gmail.com Centar za odnose s javno{}u Novog Sada je prva lokalna kancelarija Dru{tva Srbije za odnose s javno{}u - neprofitne nacionalne sturkovne organizacija profesionalaca koji se bave odnosima s javno{}u. Od osnivawa, NS COJ intenzivno radi na osna`ivawu ~lanova i promociji zna~aja struke i oblasti odnosa s javno{}u. D. D.
DNV ni je de lio na gra de „Dru{tvo novinara Vojvodine nije dodelilo Pe ru Do {e nu, Slo bo da nu Mi ri }u, Qu ben ku Zvi zdi }u i Ko sti Ra je vi }u nikakve, a pogotovu ne svoje tradicionalne, najve}e jednogodi{we nagrade za zapa`ena, najboqa novinarska ostvarewa koje smo nazvali imenima znamenitih prete~a novinarstva u Vojvodini”, saop{tila je ju~e ova organizacija. Kako se u saop{tewu isti~e, nagrade je podelilo ne-
priznato i neregistrovano dru{tvo, ta~nije podru`nica Udru`ewa novinara Srbije iz Beograda s kancelarijskom ispostavom u Novom Sadu. „UNS-DNV se oglu{uje i o Zakon o registraciji – koji je nedvosmislen u zabrani da se istim imenom nazivaju dva u svemu razli~ita pravna subjekta ({to oni i nisu!), kao i upotrebi sli~nih naziva koji mogu dovesti do zabune”, saop{tili su iz DNV-a.
crna hronika
utorak13.mart2012.
JU^E NA PUTU KUKUJEVCI–KUZMIN
Po gi nu la [i |an ka Na putnom pravcu Kukujevci–Ku zmin, na pod ru~ ju op {tine [id, ju~e oko 8.30 ~asova dogodila se saobra}ajna nesre}a u kojoj je `ivot izgubila M. B. (43) iz [ida, voza~ „gol fa”, sa op {ti la je ju ~e Po li cij ska upra va Srem ska Mitrovica.
U saobra}ajnoj nesre}i u~estvovali su putni~ki automobil „golf 2” i kamion marke „zastava”. Uvi|aj na licu mesta izvr{io je istra`ni sudija Osnovnog suda u Sremskoj Mitrovici, u prisustvu zamenika osnovnog javnog tu`ioca i policije, navodi se u saop{tewu. (Tanjug)
OPTU@EN ZREWANINAC
Na sud zbog po ro di~ nog na si qa i pi {to qa Zbog sumwe da je po~inio krivi~na dela nasiqa u porodici i nedozvoqene proizvodwe, dr`awa, no{ewa i prometa oru`ja i eksplozivnih materija, zrewaninsko Vi{e javno tu`ila{tvo podiglo je optu`nicu protiv Jo va na S. (51) iz Zrewanina. Kako se podozreva, on je 7. januara ove godine fizi~ki napao suprugu D. M. tako {to ju je pri-
likom sva|e vi{e puta o{amario. Tu`ila{tvo tvrdi i da je Jovan S. 8. januara neovla{}eno nosio pi{toq marke “crvena zastava”, s okvirom i osam metaka, od ku}e u kojoj `ivi, do naseqa Bagqa{. Potom je taksijem do{ao do Novog Sada, sve vreme uz sebe nose}i vatreno oru`je i municiju. @. B.
dnevnik
c m y
14
PRED SUDOM U ZREWANINU NEKOLIKO OSOBA OKRIVQENIH ZA PROIZVODWU DROGE
Pa li zbog he ro i na, ma ri hu a ne, ma ka… Zrewaninsko Vi{e javno tu`ila{tvo saop{tilo je ju~e da je podiglo optu`nicu protiv @eq ka R. (32) iz Zrewanina, zbog sumwe da je po~inio krivi~na dela neovla{}enog stavqawa u promet opojnih droga i omogu}avawa u`ivawa narkotika. Optu`nicom mu se stavqa na teret da je krajem 2011. i po~etkom ove godine, u vi{e navrata, kupovao u Beogradu heroin, prepakivao ga u svojoj ku}i i preprodavao zrewaninskim narkomanima, ali i davao drugima da koriste drogu. Od wega je oduzeto 6,76 grama heroina. Tu`ila{tvo je podiglo optu`nicu i protiv Ni ko le S. (36) iz Melenaca jer se podozreva da je po~inio krivi~na dela neovla{}ene proizvodwe i stavqawa u promet opojnih droga i te{ke kra|e, kao i protiv Mla |e na ^. (46) iz Aradca, za koga se sumwa da je po~inio te{ku kra|u, zatim neovla{}eno proizvo-
dio i stavio u promet, ali i dr`ao opojnu drogu. Kako se navodi u optu`nom aktu, Nikola S. je od ~aura maka, koje je kuvao, proizvodio koncentrat opijumskog maka. Isto to, po navodima Tu`ila{tva, radio je i Mla|en ^. Obojica se terete i da su 6. januara ove godine, u blizini Aradca, do{li do jedne vikendice, presko~ili ogradu i kle{tima presekli `icu na vratima pomo}nih prostorija, iz kojih su ukrali predmete vredne 15.000 dinara, i jedan motor za ~amac, ~ija je vrednost procewena na 40.000 dinara. Okrivqeni Mla|en ^. odgovara}e i zbog toga {to je 7. januara 2012. u ku}i u kojoj `ivi, za sopstvenu upotrebu, dr`ao supstance progla{ene za opojne droge, i to po 13 tableta “artane” i “bensedina”. Na optu`eni~koj klupi zrewaninskog Vi{eg suda na}i }e se i Mom ~i lo R. (23) iz Zrewanina.
Zgra da u ko joj se na la zi zre wa nin sko tu `i la {tvo
Wega Tu`ila{tvo sumwi~i da je izvr{io krivi~no delo neovla{}ene proizvodwe opojne droge. Na ju~era{woj konferenciji za novinare u Tu`ila{tvu re~eno je da je Mom~ilo R. u septem-
bru 2011. godine, na izlasku iz grada, iz zemqe i{~upao biqku indijske konopqe, ostavio je da se osu{i, a potom obrao listove i cvetove, usitnio ih i spakovao u papirne maramice. @. B.
POTPREDSEDNIK AKS-a ZORAN JEVRI] O PROMENAMA U PRAVOSU\U IZ UGLA ADVOKATURE
Re for mi ne bi {ko di la re for ma
VATRA JU^E ZAHVATILA KROV ZGRADE PSIHIJATRIJSKE BOLNICE U GORWOJ TOPONICI KOD NI[A
Po `ar pot pu no uga {en
– Po`ar na jednoj zgradi Psihijatrijske bolnice u Gorwoj Toponici kod Ni{a ju~e je potpuno uga{en, a vatrogasci i tehni~ka slu`ba bolnice de`ura}e da se vatra ne bi eventualno ponovo javila na krovu – rekao je Tanjugu komandant Vatrogasnospasila~ke brigade Sr |an Ni ko li}. U po`aru, koji je zahvatio krov zgrade u kojoj su odeqewa psihosocijalne i radne rehabilitacije, niko nije povre|en i oko 100 pacijenata je blagovremeno evakuisano iz objekta. Ni-
koli} je rekao da je osobqe reagovalo pravovremeno, da je odmah iskqu~ena struja u objektu, a betonska plo~a ispod krova je spre~ila da se vatra pro{iri na ni`e spratove. Lo`ionica, koja se nalazi u tom objektu, ne radi pa su jo{ tri objekta u krugu bolnice ostala bez grejawa. Uzrok po`ara, koji je izbio ju~e u 9.30 ~asova, zna}e se posle detaqne istrage i analize svih okolnosti pod kojim se zapalio krov objekta, saop{tili su u ni{koj policiji.
ODLUKA VI[EG SUDA U BEOGRADU
Ha ker „Ano ni mu sa” u pri tvo ru – Vi{i sud u Beogradu odredio je pritvor do osam dana pri pad ni ku ha ker ske gru pe „Anonimus Srbija” G. V., koji se sumwi~i za napad na nekoliko sajtova dr`avnih organa – izjavila je Tanjugu portparolka suda Du {i ca Ri sti}. – Pro-
tiv osumwi~enog se vodi skra}eni postupak zbog sumwe da je izvr{io krivi~no delo ra~unar ske sa bo ta `e. Skra }e ni krivi~ni postupak vodi se za krivi~na dela za koja je zapre}ena kazna do pet godina zatvora.
G. V. je uhap{en u ~etvrtak po nalogu Tu`ila{tva za visokotehnolo{ki kriminal jer se sumwi~i da je u toku prepodneva oborio sajtove Ministarstva pravde i Tu`ila{tva. – „Anonimus grupa„ je naj~uvenija i najja~a hakerska grupa na planeti – objasnio je tu`ilac za visokotehnolo{ki kriminal Bran ko Sta men ko vi} u izjavi za Tanjug. Ta organizacija radi upravo na izvr{ewu krivi~nih dela sabota`e dr`avnih institucija, dr`avnih organa, naveo je tu`ilac, i ukazao na to da su weni pripadnici ranije napadali i sajtove CIA-e, FBI-ja i ostale najbrawenije sajtove dr`avnih organa na svim serverima u svetu. U akciji razotkrivawa hakerske grupe su, osim Tu`ila{tva za visokotehnolo{ki kriminal, u~estvovali SBPOK i Odeqewe MUP-a Republike Srbije za visokotehnolo{ki kriminal.
U protekle dve godine i advokatura je pomno posmatrala efekte reforme pravosu|a, a potpredsednik Advokatske komore Srbije Zo ran Je vri} u razgovoru za „Dnevnik“ na prvom mestu isti~e da „sudovawe u Srbiji nije ni boqe ni efikasnije nego {to je bilo pre reforme“. – Nova mre`a sudova, sa ~etiri apelaciona suda, koji su prakti~no potpuno nezavisni, i s Vrhovnim kasacionim sudom, koji gotovo nema nikakvu mogu}nost uticaja na wihov rad, dovela je do toga da su apelacioni sudovi postali lokalni sudovi, ali s velikim ovla{}ewima jer se kod wih zavr{avaju sva su|ewa – ka`e Jevri}. – Reformisti su oti{li i korak daqe pa su i ono malo mogu}nosti da se do|e do Vrhovnog kasacionog suda u~inili nedosti`nim. Naime, u krivi~nim stvarima su eliminisali sva vanredna pravna sredstva kojima bi se moglo sti}i do Vrhovnog kasacionog suda, dok su u gra|anskim predmetima za predvi|eni vanredni pravni lek – reviziju – uveli kao cenzus ~ak 100.000 evra. Tako visok cenzus ne poznaju mnogo razvijenije zemqe Evrope, a u najve}em broju zemaqa taj cenzus se kre}e oko 30.000 evra. Na taj na~in je gra|anima Srbije onemogu}en slobodan pristup pravdi. U svetlu tih ~iwenica se pokazuje da su apelacioni sudovi postali bezgre{ni, budu}i da wihove odluke ni na koji na~in ne mogu biti predmet preispitivawa Vrhovnog kasacionog suda Srbije kao najvi{eg suda u dr`avi. Jevri} uz to ukazuje na to da su „procesni zakoni koji su usledili u reformi pravosu|a, doneti bez uticaja stru~ne javnosti i
Potrebne sudske jedinice u malim mestima Potpredsednik AKS-a Zoran Jevri} ukazuje na to da „preme{tawe sudova u velika mesta zbog toga da bi se izbegao uticaj lokala na male sudove ni u kojem slu~aju ne zna~i da treba zatvoriti sudovawe u malim mestima, ve} da treba da se odvija u okviru sudskih jedinica. Me|utim, sudske jedinice u ve}ini sudova nisu za`ivele i nije im dat onaj zna~aj koji treba da imaju. – Broj sudija je smawen, a broj predmeta po sudiji drasti~no uve}an – napomiwe Jevri}. Advokatura prime}uje i da su „uslovi rada u ve}ini sudova prakti~no nemogu}i, a problem su neodgovaraju}e sudnice, neuslovni kabineti koje koriste vi{e sudija, kao i nedovoqno stru~no osposobqeno administrativno osobqe“. advokature kao zna~ajnog dela pravosudnog sistema“. – U predloge zakona se ubacuju razna re{ewa iz zakona drugih zemaqa koja su potpuno u suprotnosti s duhom i tradicijom na{eg naroda. Najnoviji Zakon o parni~nom postupku, Zakonik o krivi~nom postupku i Zakon o izvr{ewu i obezbe|ewu apsolutno
nisu doneti u interesu gra|ana i stranaka u postupku ve} iskqu~ivo u interesu izvr{ne vlasti koja ih je i predlo`ila – navodi Jevri}. Ocewuju}i da su u novom Zakonu o parni~nom postupku „najva`nija ograni~ewa stranaka i strogi formalizam, a ne su{tinsko re{avawe sporova“, Jevri}
upozorava na to da „ne pla}a gra|anin sudsku taksu da bi mu sud iznalazio kojekakve razloge za odbacivawe tu`be, nego radi toga da se re{i sporni odnos“. – Novim Zakonikom o krivi~nom postupku je, i pored suprotstavqawa ogromnog dela stru~ne javnosti i advokature, uvedena tu`ila~ka istraga i anglosaksonsko sudovawe. Izvr{na vlast je predlo`ila zakonik koji je i usvojen – da se tu`iocima daju ogromna ovla{}ewa u krivi~nom postupku, a da se advokatura svede na pukog posmatra~a – ikebanu. Ako se zna da izvr{na vlast ima najva`niju ulogu u izboru tu`ilaca, ovo prakti~no zna~i da }e uticaj izvr{ne vlasti u krivi~nom postupku biti ogroman. U Americi takav model mo`e funkcionisati jer se tamo tu`ioci biraju na op{tim izborima kao i gradona~elnici i odgovaraju direktno bira~ima-gra|anima za svoj profesionalni rad. Kod nas }e ovako izvr{na vlast odlu~ivati protiv koga }e se voditi istraga, ko ne}e biti obuhva}en istragom, kada }e po~eti, {ta }e obuhvatiti, gde }e stati – ocewuje advokat Jevri}. Po wegovim re~ima, u pogledu Zakona o izvr{nom postupku, advokatura posebno isti~e da su „stranke li{ene bilo kakve mogu}nosti da se `ale na nezakonitosti koje se mogu javiti u toku izvr{nog postupka, pa proizlazi da su izvr{ni sud i izvr{ni organi potpuno bezgre{ni“. – [to se ti~e advokature i na{ih stranaka, reforma nije donela ni{ta {to bi poboq{alo efikasnost sudovawa i lak{i pristup pravdi – ka`e Jevri}. J. J.
ISPITUJE SE [TA JE UZROK DVA SUBOTWA INCIDENTA NA SPORTSKIM AERODROMIMA
Qud ske gre {ke do ve le do ne sre }a? – Narednih dana bi}e utvr|eni uzroci nesre}a u „Lisi~jem jarku„ i kod Nove Pazove, u kojima je prilikom leta nastradao jedan padobranac i te{ko povre|en pilot – izjavila je ju~e Ka ta ri na An dri}-Mi lo sa vqe vi} iz Republi~kog direktorata civilnog vazduhoplovstava gostuju}i na RTS-u. – Jo{ uvek je rano re}i {ta je uzrok pada iskusnog padobranca u „Lisi~jem jarku„, a najverovatnije je da je do{lo do wegove lo{e procene kada je u pitawu izvo|ewe nekih manevara. Ona je navela da je nejasno kako se nesre}a dogodila i da }e se narednih dana utvrditi {ta je
uzrok i okolnosti koje su dovele do toga. Kada je u pitawu probni let sportskog aviona nedaleko od Nove Pazove, u kojoj je te{ko povre|en pilot kada je prilikom sletawa proma{io pistu, ona je kazala da je taj avion imao sve odgovaraju}e sertifikate i da je pilot bio obu~en. – Narednih dana komisija }e utvrditi {ta je uzrok pada obe letelice – kazala je ona. Katarina Andri}-Milosavqevi} je apelovala na pilote da budu oprezni kada ulaze u kabinu i da vode ra~una o svim detaqima pre leta. – Treba da provere svoju letelicu, da provere da li je isprav-
na, svoju dozvolu, odnosno da utvrde da li je uredna i sertifikovana, da li se oni dobro ose}aju i da li je sve u redu jer su oni najodgovorniji za let – kazala je ona. Padobranac M. N. (37) iz Zemuna nastradao je u subotu oko 15 ~asova na sportskom aerodromu „Lisi~iji jarak“, 20 kilometara od Beograda. Po nezvani~nim saznawima, nesre}ni mladi} je sko~io iz aviona „cesna 182“ i udario celim telom o zemqu, iako mu se padobran otvorio. kako su kazali o~evici, on je najverovatnije napravio gre{ku pri padu i nije uspeo na vreme da „uspori sletawe“.
M. N. se godinama bavio sportsko-rekreativnim skakawem, a u subotu mu je, vele obave{teni, bio prvi dan posle zimske pauze. S trojicom drugova dva puta je veoma uspe{no i bez problema skakao, pre tre}eg, kobnog skoka. Istog dana, pilot Pre drag K. (43)je te{ko povre|en na sportskom aerodromu Vazduhoplovnog kluba „Vihor” iz Vojke kod Nove Pazove. Do nezgode je do{lo kada je wegov ultralaki avion „pionir 300”, prilikom probawa elise, rulaju}i po pisti, zaka~io zemqu. Svedoci ka`u da se sve de{avalo na pisti, a na letelici je iskrivqen samo to~ak. E. D.
crna hronika
dnevnik UHAP [EN I PRI TVO REN MLA DI] IZ NO VOG SA DA
Iza bra ve zbog osam pqa~ ki
Po li ci ja je uhap si la No vo sa |a ni na Go ra na I. (1983) pod sum wom da je po ~i nio osam raz boj ni {ta va na pod ru~ ju No vog Sa da, sa op {ti la je ju ~e no vo sad ska Po li cij ska upra va. On se te re ti da je, ma ski ran, pre te }i no `em, oti mao no vac iz se dam rad wi i jed ne apo te ke. Osum wi ~e ni je li {en slo bo de u su bo tu, ne po sred no na kon
{to je opqa~ ka na apo te ka u Je vrej skoj uli ci, a po tom mu je je po li ci ja od re di la za dr `a va we do 48 sa ti, do da je se u sa op {te wu MUP-a. Na kon sa slu {a wa, ju ~e je okri vqe nom de `ur ni is tra `ni su di ja Osnov nog su da Ana Sta me ni} od re di la pri tvor do me sec da na, sa zna je „Dnev nik”. M. V.
NA LOG HA [KOG TRI BU NA LA:
No va le kar ska eks per ti za [e {e qa Ha {ki tri bu nal ju ~e je na lo `io no vu le kar sku eks per ti zu Vo ji sla va [e {e qa. Sud je na re dio Se kre ta ri ja tu da ime nu je od bor od tri le ka ra i da naj ka -
sni je u ro ku od 30 da na pod ne se iz ve {taj o spo sob no sti op tu `e nog da bo ra vi u pri tvo ru ob zi rom na we go vo zdrav stve no sta we, na vo di se u sa op {te wu Tri bu na la do sta vqe nom Ta nju gu. Sud je isto vre me no, is ti ~e se u sa op {te wu, po zvao [e {e qa da sa ra |u je i po ka `e do bru vo qu ka ko bi ga ova tri le ka ra pre gle da la i ima la pri stup we go vom zdrav stve nom kar to nu. Ina ~e, Srp ska ra di kal na stran ka sa op {ti la je ju ~e da se li der te stran ke Vo ji slav [e {eq i da qe ose }a lo {e i da je ju ~e ra {wi pre gled po ka zao da
ima iz ra `e nu ta hi kar di ju i arit mi ju. „Pot pu no je ne ve ro vat no da se u jed noj re no mi ra noj in sti tu ci ji, kao {to je bol ni ca u ko joj je ope ri san [e {eq, ugra di ne is pra van de fi bri la tor„, na vo di se u sa op {te wu SRS-a. Ka ko tvr de ra di ka li, po wi ho vim in for ma ci ja ma, le ka ri su po de si li po pra vqe ni de fi bri la tor da iza zi va elek tro {o ko ve ka da [e {e qev sr ~a ni puls do stig ne 200 ot ku ca ja u mi nu tu, ume sto ra ni jih 180. [e {e qu je u ja nu a ru po zli lo, na kon ~e ga mu je ugra |en pejs mej ker, za ko ji se is po sta vi lo da ima jed nu ne is prav nu elek tro du, pa je u pe tak oba vqe na ope ra ci ja ko jom je elek tro da za me we na. Ra di k a l i tvr de da Ha {ki tri bu nal „po sva ku ce nu na sto ji da iza zo ve smrt Vo ji sla va [e {e qa” zbog wi ho ve ne mo gu} no sti da do ka `u ta~ ke op tu `ni ce. Ha {ki tri bu nal po di gao je op tu `ni cu pro tiv [e {e qa u ja nu a ru 2003. go di ne za rat ne zlo ~i ne na pod ru~ ju Hr vat ske, BiH i Voj vo di ne, a on se do bro voq no pre dao u fe bru a ru iste go di ne. Su |e we mu je po ~e lo u no vem bru 2007. go di ne, a iz no {e we za vr {nih re ~i po ~e lo je 5. mar ta za vr {nim re ~i ma Tu `i la {tva. Iz no {e we za vr {ne re ~i li de ra ra di ka la za ka za no je za sre du i ~e tvr tak, 14. i 15. mart.
NA GRA NI^ NOM PRE LA ZU VRB NI CA, KOD PRI ZRE NA
Eulek sov pas ot krio de set ki la ma ri hu an e
U za jed ni~ koj ope ra ci ji Eulek sa i lo kal nih ko sov skih vla sti, na gra ni~ nom pre la zu Vrb ni ca, na do mak Pri zre na, za ple we no je vi {e od de set ki lo gra ma ma ri hu a ne u auto bu su, sa op {ti la je ju ~e pres-slu `ba Eulek sa. U tu ope ra ci ju 10. mar ta bi li su ukqu ~e ni pri pad ni ci Eulek so ve mo bil ne ca rin ske je di ni ce i Ode qe wa spe ci jal ne po li ci je, je di ni ce sa spe ci jal no ob u ~e nim psi ma. Ka ko se na vo di u sa op {te wu, je dan pas je po ka zao in te re so va we za tri tor be osta vqe ne u auto bu su, a za tim su pri pad ni ci ko sov ske po li ci je i ca ri ne otvo ri li tor be i ta mo pro na {li de set pa ke ta uvi je nih u pro vid nu fo li ju, ukup ne te `i -
ne 10,5 ki lo gra ma, na vo di se u sa op {te wu. Slu ~a jem se sa da ba vi ko sov ska po li ci ja, ko ja je ra ni je sa op {ti la da je ta da uhap si la dve oso be osum wi ~e ne za ku po vi nu, pro da ju i di stri bu ci ju nar ko ti ka, po tvr dio je ju ~e Euleks. Ka ko je na ve de no, pri ve de ni su La zim D. (57) i Ro land J. (41), od ko jih je je dan vo za~ auto bu sa u ko jem je pro na |e na dro ga. Po od lu ci tu `i o ca, osum wi ~e ni ma je od re |e no po li cij sko za dr `a va we, a vo za~ auto bu sa i we gov sa put nik, po pre li mi nar nim re zu la ti ma is tra ge, sum wi ~e se da su se i ra ni je ba vi li kri jum ~a re wem dro ge, oru` ja i mu ni ci je, na ve la je ko sov ska po li ci ja. (Ta njug)
utorak13.mart2012.
IS TRA GA O KR VA VOM OB RA ^U NU U NO VOM SA DU
Da nas sa slu {a we vla sni ka sta na Osum wi ~e ni za po ku {aj ubi stva 7. mar ta u svom sta nu No vo sa |a nin Go ran G. (30), ko ji je ho spi ta li zo van na In sti tu tu u Srem skoj Ka me ni ci, bi }e sa slu {an da nas, a dru ga dvo ji ca mla di }a ko ji se te re te za u~e stvo va we u tu ~i, a te {ko su su po vre |e ni tom pri li kom, su gra |a nin Rad mi lo N. (28) i Bo jan D. (29) iz Fu to ga, da }e iz ja ve u is tra zi to kom sed mi ce, sa zna je „Dnev nik„ ne zva ni~ no. Ka ko je na{ list pi sao, sve tri ove oso be te {ko su po vre |e ne po me nu tog da tu ma oko 20
sa ti u Ki sa~ koj uli ci 51 u mi ste ri o znim okol no sti ma, ali ni ko od wih ni je bio pri sve sti na kon do ga |a ja. Po re ~i ma kom {i ja iz ula za u vi {e sprat ni ci u ko joj se kr va vi su kob od i grao, ni je is kqu ~e no da je do raz ra ~u na va wa do {lo zbog nar ko ti ka. Ve {ta ~a wa o ovom slu ~a ju ve} su po ~e la, a ove sed mi ce sle di sa slu {a we sve do ka. Na li cu me sta pro na |en je no`, sa op {tio je de `ur ni is tra `ni su di ja no vo sad skog Vi {eg su da Mi ro slav Alim pi}. M. V.
Stan u ko me je do {lo do ob ra ~u na
MI NI STAR IVI CA DA ^I] U NE MA^ KOJ
Pro blem azi la na ta mo ra se re {i ti Mi ni star unu tra {wih po slo va Sr bi je Ivi ca Da ~i} iz ja vio je ju ~e da je sa rad wa Sr bi je i Ne ma~ ke u obla sti unu tra {wih po slo va ve o ma do bra, ali da se mo ra re {i ti pro blem azi la na ta da ne bi do {lo do su spen zi je vi zne li be ra li za ci je za Sr bi ju. – Ne ma~ ko mi ni star stvo unu tra {wih po slo va pru `a po dr {ku na {em mi ni star stvu u sa vla da va wu svih pre pre ka na da qem pu tu ka Evrop skoj uni ji i u ja ~a wu na {ih ka pa ci te ta, ali tre ba ima ti u vi du da po sto je i od re |e ni pro ble mi u na {im od no si ma kao {to su pro ble mi azi la na ta – re kao je Da ~i} na kon raz go vo ra sa sa ve znim mi ni strom unu tra {wih po slo va Ne ma~ ke Han som Pe te rom Fri dri hom. Sr bi ja je u ja nu a ru, na veo je Da ~i}, bi la pr va na li sti ze ma qa oda kle do la ze azi lan ti u Ne ma~ ku, iako je pro {le go di ne wi hov broj u Za pad noj Evro pi sma wen sa 17.000 na 10.000, dok je u Ne ma~ koj sma wen osam od sto. – To je ne gde oko 4.500 azi la na ta u pro {loj go di ni i taj broj
Ivi ca Da ~i} i Hans Pe ter Fri drih.
se ne mo `e za dr `a ti na ta ko vi so kom ni vou, ina ~e }e Sr bi ji pre ti ti su spen zi ja vi zne li be ra li za ci je, {to je ne {to {to ne sme mo da do zvo li mo – na gla sio je Da ~i}. Naj ve }i broj azi la na ta su, ka ko je Da ~i} na gla sio, Al ban ci,
OD LU KA VI SO KOG SA VE TA SUD STVA
Od bi je no jo{ 13 ne i za bra nih su di ja Vi so ki sa vet sud stva je na po sled woj sed ni ci od bio pri go vo re jo{ 13 su di ja ko ji ni su bi li iza bra ni u po stup ku op {teg iz bo ra u de cem bru 2009. go di ne. Po od lu ka ma, ob ja vqe nim na saj tu VSS-a, me |u wi ma su i pri go vo ri {est su di ja ko ji su ne ka da bi li na vi so kim su dij skim funk ci ja ma. Ta ko su od bi je ni pri go vo ri ne ka da {wih su di ja Vr hov nog su da Sr bi je Na de `de Ra de vi}, Dra go qu ba \or |e vi }a i No vi ce Pe ko vi }a, ko ji je bio i ~lan po sled weg Vi so kog sa ve ta pra vo su |a i pred la gao ~la no ve za pr vi sa ziv Vi so kog sa ve ta sud stva. Osim to ga, VSS je od bio i pri go vo re De ja na Do bro sa vqe -
vi }a iz ne ka da {weg Dru gog osnov nog su da, ko ji je bio pred sed nik ve }a na su |e wu ja ta ci ma ge ne ra la Rat ka Mla di }a, i Vu ka Tu feg xi }a, ko ji je vo dio is tra gu u slu ~a ju „Top ~i der”, kao i su di je kri vi ~a ra ne ka da {weg Okru `nog su da Na ta li je Bo bot. U po stup ku re vi zi je od lu ka, za kqu~ no s 8. mar tom, VSS u no vom sa zi vu do sad je odr `ao 17 sed ni ca i od lu ~io o pri go vo ri ma ukup no 349 ne i za bra nih su di ja, od ko jih je 82 pri hva tio. Od 837 ne i za bra nih su di ja, na knad no je 32 iza bra no na do dat nom kon kur su ju la 2010. go di n e, ta k o da je na su dij s ke funk ci je do sad vra }e no ukup no 114 su di ja. (Ta njug)
zbog ~e ga tre ba ima ti pa `qiv od nos da ne bi do {lo do op tu `bi za dis kri mi na ci ju. – S dru ge stra ne, ne mo `e mo do zvo li ti da se neo d go vor nim po na {a wem po je di na ca, bez ob zi ra na to ko jem na ro du i na ci o nal noj gru pi pri pa da ju, ugro zi
Od lu ka o re ha bi li ta ci ji Dra `e ni je do ne ta Vi {i sud u Be o gra du ni je do neo od lu ku o re ha bi li to va wu ge ne ra la Dra go qu ba – Dra `e Mi ha i lo vi }a jer je po stu pak po vo dom ta kvog zah te va jo{ u to ku, sa op {tio je ju ~e taj sud. Sle de }e ro ~i {te za ka za no je za 23. mart, ka da bi tre ba lo da bu de na sta vqe no sve do ~e we pred sed ni ka Dr `av ne ko mi si je za taj ne grob ni ce stre qa nih po -
Su di je po rot ni ci pre te {traj kom Su di je po rot ni ci Pr vog osnov nog su da u Be o gra du za tra `i li su ju ~e da im do 16. mar ta bu du is pla }e ne za o sta le na kna de ko je ne pri ma ju od av gu sta pro {le go di ne. U zah te vu upu }e nom vr {i o cu du `no sti pred sed ni ka Pr vog osnov nog su da Ta wi [o bat, su di je po rot ni ci su na ja vi li da }e, u su prot nom, 20. mar ta pre sta ti da oba vqa ju svo je su dij ske du `no sti. Po sa op {te wu su di ja po rot ni ka tog su da, ob u sta va ra da }e tra ja ti dok im se ne is pla te sve za o sta le na kna de, a do pis iste sa dr `i ne upu }en je i Mi ni star stvu prav de i Vi so kom sa ve tu sud stva. Dru {tvo su di ja po rot ni ka Sr bi je je kra jem pro {le sed mi -
ce ve} oba ve sti lo Mi ni star stvo prav de i VSS o pro ble mu ne is pla }e nih na kna da su di ja ma po rot ni ci ma, ko je u ve }i ni su do va ka sne osam do de vet me se ci, a u po je di nim, kao u [ap cu i Qu bo vi ji, i po go di nu da na. U do pi su je is tak nu to da Dru {tvo su di ja po rot ni ka ima in for ma ci je da se „no vac re dov no pre no si su do vi ma i sa zna we da se pla te i za ra de re dov no is pla }u ju”, kao i u Mi ni star stvu i VSS-u. Zbog to ga su di je po rot ni ci iz ve }i ne su do va u Sr bi ji tra `e, ka ko je ob ja {we no, da se or ga ni zo va nom ak ci jom obez be di hit na is pla ta za o sta lih na kna da ili, u su prot nom, pre sta ne s oba vqa wem su dij skih funk ci ja do wi ho ve is pla te. (Ta njug)
ve li ko do stig nu }e kao {to je vi zna li be ra li za ci ja – pod vu kao je mi ni star. Da ~i} je uka zao na to da je u EU Ne ma~ ka je dan od naj va `ni jih part ne ra Sr bi je u obla sti unu tra {wih po slo va i po li ci je, ne za vi sno od po li ti~ kih od no sa i raz li ~i to sti sta vo va o ne kim va `nim po li ti~ kim te ma ma. Po we go vim re ~i ma, ne ma~ ka po li ci ja i Mi ni star stvo unu tra {wih po slo va go di na ma pru `a ju ve li ku po mo} srp skom MUP-u u re for mi i iz drad wi no vog si ste ma na osno vu ko jeg po li ci ja de lu je. Bi lo je i ne ko li ko va `nih pro je ka ta, na gla sio je Da ~i}, i kao pri me re na veo pro je kat ve zan za spe ci jal ne is tra `ne me to de, za jed ni~ ko u~e {}e u od lu ka ma ve za nim za pro tiv te ro ri sti~ ke je di ni ce ili je di ni ce ko je se ba ve za {ti tom gra ni ca. Da ~i} je na ja vio da }e sle de }i sa sta nak s ne ma~ kim ko le gom ima ti u Be o gra du, ka da }e bi ti pot pi san spo ra zum o po li cij skoj sa rad wi dve ze mqe. (Ta njug)
VI [I SUD U BE O GRA DU
ZBOG NE IS PLA ]E NIH NA KNA DA U PR VOM OSNOV NOM SU DU U BE O GRA DU
NA AERO DRO MU 14.000 CI GA RE TA U KOFERU: Ca ri ni ci su rend gen skom kon tro lom ko fe ra put ni ka M. S. na gra ni~ nom pre la zu Aero drom „Ni ko la Te sla„ ot kri li 14.000 ko ma da ci ga re ta mar ki „marl bo ro” i „fi lip mo ris”, sa op {ti la je Upra va ca ri na, a pre no si Ta njug. Ca ri ni ci su ci ga re te pro na {li 10. mar ta, u na pu {te nom ko fe ru put ni ka ko ji je pro pu stio let, do da je se u sa op {te wu.
15
Dra go qub – Dra `a Mi ha i lo vi}
sle Dru gog svet skog ra ta Slo bo da na Mar ko vi }a. Sud }e po tom sa slu {a ti i dru ge pred lo `e ne sve do ke i raz mo tri ti osta le do ka ze ko ji su u me |u vre me nu do sta vqe ni su du. Je dan be o grad ski dnev ni list ob ja vio je ju ~e da }e Mi ha i lo vi} „ko na~ no bi ti re ha bi li to van 23. mar ta”. Ima ju }i u vi du da po sto ji ve li ko in te re so va we za tok po stup ka, ka ko stru~ ne jav no sti, ta ko i jav no sti uop {te, ne sa mo u na {oj ze mqi, sud je po seb no upo zo rio me di je na to da se uz dr `e od „ne i sti ni tog” i „pro iz voq nog” oba ve {ta va wa jav no -
sti. Bez pret hod ne pro ve re u ko joj fa zi je po stu pak, ne za ko ni to se uti ~e na we gov da qi tok, ali i we go vo okon ~a we, na vo di sud u sa op {te wu. Po ni {te we pre su de od 15. ju la 1946. go di ne, ko jom je Mi ha i lo vi} osu |en na smrt stre qa wem, kao i vra }a we gra |an skih pra va, zah te vom za re ha bi li ta ci ju za tra `io je we gov unuk Vo ji slav Mi ha i lo vi}, a pri dru `i li su mu se Srp ska li be ral na stran ka, s aka de mi kom Ko stom ^a vo {kim na ~e lu, Udru `e we pri pad ni ka Ju go slo ven ske voj ske u otax bi ni, Udru `e we po li ti~ kih za tvo re ni ka i `r ta va ko mu ni sti~ kog re `i ma, pro fe sor ka me |u na rod nog pra va Smi qa Avra mov i dru gi. Pred la ga ~i zah te va tvr de da Mi haj lo vi }u ni je omo gu }e no pra vo na od bra nu i da ni je vi deo svog advo ka ta do po ~et ka su |e wa. On ni je imao ni pra vo na ne pri stra san sud, a op tu `ni ca mu je uru ~e na se dam da na pred su |e we. Zah te vom za re ha bi li ta ci ju za tra `e no je po ni {te we pre su de ko jom je Dra `a Mi ha i lo vi} osu |en na smrt i ko jom su mu pret hod no od u ze ta sva gra |an ska pra va. Mi ha i lo vi} je, dva da na po do no {e wu spor ne pre su de, 17. ju la 1946. go di ne stre qan kao dr `av ni ne pri ja teq „broj je dan”. Dr `av na ko mi si ja utvr di la je da je Mi haj lo vi} ubi jen na Adi Ci gan li ji, ali sum wa da su we go ve ko sti ka sni je pre ne te u se kun dar nu grob ni cu, naj ve ro vat ni je na Rat no ostr vo, da bi se one mo gu }i lo da ikad bu du pro na |e ne. (Ta njug)
SPORT
utorak13.mart2012.
dnevnik
c m y
16
TUR NIR U IN DI JAN VEL SU
Fo to: B. Lu ~i}
Janko na Davida
JUBILEJ PLIVA^KOG SAVEZA VOJVODINE: Po vo dom 50 go di na po sto ja wa i ra da Pli va~ kog sa ve za Voj vo di ne odr `a na je sve ~a na Skup {ti na.Iza da ta je i jav no sti pred sta vqe na Mo no gra fi ja PSV sa pre gle dom ak tiv no sti od osni va wa 25. no vem bra 1961. do da nas. Pred sed nik PSV Dra gan Ra do sav je, iz me |u osta log, re kao da je Sa vez za ovih 50 go di na iz ra stao u ozbiq nu or ga ni za ci ju, ko ja mo `e da se po no si vred nim us pe si ma i po `e leo da u bu du} no sti bu de jo{ bo qih i vred ni jih re zul ta ta. On se za hva lio svi ma ko ji su po mo gli Sa ve -
zu i {tam pa we Mo no gra fi je, a za tim su za slu `nim or ga ni za ci ja ma, od Po kra jin skog se kre tari ja ta za sport i omla di nu, Po kra jin skog zavo da za sport, PS Sr bi je, PS Be o gra da, PS cen tral ne Sr bi je, klu bo vi ma, tre ne ri ma, su di ja ma, za slu `nim po je din ci ma i pli va ~i ma po de qe ne za hval ni ce. U ime pli va ~a za hva lio se repre zen ta i vac ^a ba Si la |i (na sli ci Dra gan Ra do sav mu uru ~u je za hval ni cu) is takav {i da oni i po red te {kih uslo va u na {oj zemqi da ju sve od se be da na naj bo qi na ~in pre zen tu ju svo je gra do ve, Voj vo di nu i Sr bi ju. G. Ma le no vi}
AGRO @IV LI GA: VOJ VO DI NA SR BI JA GAS DO MA ]IN ME TAL CU
Za bodove i publiku Po sle za slu `e ne po be de u ^a~ ku, ko {ar ka {i Voj vo di ne Sr bi je gas `e le po be dom da spu ste za ve su na ovo go di {we tak mi ~e we, na svom par ke tu, u Agro `iv li gi. Me ta lac je
prav nu bor bu za pla sman u Ja dran sku li gu. - Ova utak mi ca nam je do bra pri pre ma za Su per li gu. Pro tiv nik je eki pa ko ja za slu `u je ve }i re spekt ne go me sto na ta be li koje tre nut no za u zi ma - opre zan je trener Si ni {a Ma ti}. Po svim ko {ar ka {kim atri bu ti ma, Me ta lac je eki pa za vr hu, ali sti ca jem okol no sti do {la je u po zi ci ju da se bo ri za op sta nak. U pro {lom ko lu su po be dom obez be di li op sta nak, ta ko da u ovaj su sret ula ze ras te re }e ni. I mi ula zi mo bez op te re }e wa, ta ko da o~e ku jem le pu ko {ar ku, a na dam se na {oj pobe di. Ovaj duel je {an sa da raz i gra mo igra ~e iz „dru gog e{a lo na”, igra ~e ko ji stica jem okol no sti ni su u do sada {wem to ku tak mi~e wa ima li pri li Vra }a se na par ket: Vla di mir Ive qa ku da po ka `u ko li ko mo gu. eki pa za re spekt, ali No vo sa Vla di mir Ive qa, po sle vi {e |a ni `e le da do brom igrom i me se~ nog od su stva sa par ke ta po be dom do ka `u da su stvar no zbog po ve re de, `e li da se po ka `e po naj bo qa eki pa u ovom ran gu u {to bo qem sve tlu i da se vra ti tak mi ~e wa i da na stup u Su per na po zi ci je ko je je imao u no vo li gi o~e ku ju pu ni en tu zi ja zma i sad skom Rad ni~ kom i be o grad sa `e qom da se upu ste u rav no skom FMP-u.
Raspored Da nas i su tra igra ju se utak mi ce 25. ko la Agro `iv mu {ke ko {ar ka {ke li ge Sr bi je. Da nas - NO VI SAD: Voj vo di na Sr bi ja gas - Me ta lac (20), BE O GRAD: Rad ni~ ki FMP Slo ga (18), OKK Be o grad Pro le ter Naf ta gas (18), KRU [E VAC: Na pre dak Sme de re vo (19). Su tra - IN \I JA: @e le zni ~ar - Bo rac (19), PAN ^E VO: Ta mi{ - Me ga Vi zu ra (18.30), BE O GRAD: BKK Rad ni~ ki - Slo bo da (17). - Ri val je ve o ma ozbiq na eki pa ko ja zna da igra ko {ar ku, po go to vo ka da je bez im pe ra ti va. Ako pru `i mo mak si mum, ako od i gra mo agre siv no, on da uspeh ne bi smeo da iz o sta ne. [to se ti ~e mog po vra tak na par ket, bi }e te `ak, pa u za je bi la du ga, ali da ne ve ru jem u se be ne bi se ni vra }ao - re kao je Ive qa. Utak mi ca Voj vo di na Sr bi ja gas - Me ta lac igra se u ma loj dvo ra ni Spen sa od 20 ~a so va,ulaz je slo bo dan. M. Sa vi }e vi}
Tek dru gi put u ka ri j e r a ma, a pr vi od 2007. go di ne, sa sta }e se Jan ko Tip sa re vi} i Da vid Nal ban di jan. Ar gen ti nac je ~e tvr ti put, u isto to li ko du e la, po be dio Hr va ta Ma ri na ^i li }a u dru gom ko lu tur ni ra u In di jan Vel su - 7:6, 7:6, po sle ~e ga je za ka zao duel tre }eg ko la sa na {im Jan kom, tre nut no 10. na ATP li sti.Nal ban di jan u ovaj duel, u ko jem je ulog osmi na fi na la i na gra da od 43.250 do la ra, ula zi kao 74. te ni ser sve ta, ali da le ko od to ga da }e Tip sa re vi} bi ti iz ra zi ti fa vo rit. Pret hod ni put, u pr vom ko lu Austra li jan ope na 2007. go di ne, Tip sa re vi} je pre dao Nal ban di ja nu u pe tom se tu! Bi lo je 6:7, 4:6, 7:6, 6:0 i 2:1 ka da na{ te ni ser ni je mo gao vi {e zbog po vre de. Go to vo je ne ve ro vat na ~i we ni ca da im se pu te vi du `e od pet go di na ni su ukr sti li sve do ovog mar ta 2012. go di ne ,ka da }e Tip sa re vi} po ku {a ti da za be le `i naj bo qi re zul tat ika da na In di jan Vel su. Ovaj tur nir u naj ma wu ru ku je bak su zan na na {eg te ni se ra, ko ji je 2007. go di ne sti gao do tre }eg ko la i iz gu bio od Da vi da Fe re ra i od ta da, ne ra ~u na ju }i ovu go di nu, za be le `io jed nu po be du i ~e ti ri
Jan ka Tip sa re vi }a ~e ka te `ak me~ s Nal ban di ja nom
po ra za! Tip sa re vi} je is pa dao u pr vom ko lu In di jan Vel sa sve od pro {le se zo ne, ka da je ko na~ no po be dio To bi ja sa Kam mkea u pr vom ko lu, ali od mah po tom is pao od Se ma Kve ri ja.Ove se zo ne, u dru gom ko lu nad i grao je Luk sem bur `a ni na @i la Mi le ra, a sa da ima pri li ku da iz bo ri osmi nu fi na la, gde bi igrao pro tiv bo qeg iz me ~a (6) @o-Vil fred Con ga (28) Ra dek Ste pa nek. Tre }i no si lac i tro stru ki {am pion In di jan Vel sa (2004, 2005. i 2006. go di ne) Ro xer Fe -
de rer za be le `io je de se tu uza stop nu po be du na ATP tu ru i po sle ti tu la u Du ba i ju (En di Ma rej) i Ro ter da mu (Huan Mar tin Del Po tro) kre nuo je ka fi na lu i u In di jan Vel su. U tre }em ko lu o~e ku je ga te `ak po sao u me ~u sa 27. na sve tu, Mi lo {em Ra o n i } em. Ka n a | a n in cr no gor skog po re kla ima skor 16-2 ove se zo ne i dve ti tu le u ^e na ju i San Ho zeu.To }e bi ti pr vi su sret Fe de re ra i Ra o ni }a, ko ji je u po be di nad Kar lo som Ber lo kom uba cio 79 od sto pr vih ser vi sa!
ZBOG VRE \A WA NA VI JA ^A NA RA SNOJ OSNO VI
Ka`wen Majkl Qodra Fran cu ski te ni ser Majkl Qo dra ka `wen je s 2.500 do la ra zbog to ga {to je u In di jan Vel su vre |ao na vi ja ~a na ra snoj osno vi. Qo dra, ko ji je u po sled wih go di nu da na dubl part ner Ne na -
run de s Le ton cem Er nest som Gul bi som, a da qi de ta qi ni su na ve de ni. Qo dra je taj duel do bio u tri se ta – 6:3, 5:7, 7:6 (7-3). Me di ji na vo de da je fran cu ski te ni ser vi kao na na vi ja ~i cu ki -
Majkl Qo dra i Ne nad Zi mo wi}
da Zi mo wi }a, po vu kao se s tur ni ra zbog po vre de u dru gom ko lu. U sa op {te wu ATP sto ji da se in ci dent do go dio u me ~u pr ve
ne skog po re kla, a ka nad ski no vi nar Tim Ti bat bio je ve o ma bli zu me sta do ga |a ja, pa je sve pre neo na Tvi te ru.
- Se deo sam u pr vom re du, u cen t ru zbi v a w a i ~uo sve. U`a sno po na {a we Qo dre. Ba cio je lop tu s te re na, za tim i re ket, a on da je Gul bi so vu na vi ja ~i cu na zvao „j****om Ki ne ski wom”. Pri ~ao sam ka sni je s we nim bra tom i on je po tvr dio da sam do bro ~uo - ob ja vio je Ti bat u uza stop nim tvi to vi ma Zva ni~ ni ci tur ni ra u Ka li f or n i j i do d a l i su da se Qodra lo {e po na {ao i pre ma sku pqa ~i ma lop ti i wi ho vom ko o r d i n a t o r u. Po r ed ka z ne, Fran cuz je mo rao da se iz vi ni na vi ja ~i ci. Qo dra i Zi mo wi} su u du blu iz gu bi li na star tu tur ni ra u In di jan Vel su, a u dru goj run di sin gla Qo dra je pre dao ze mqa ku Con gi zbog po vre de ko le na pri re zul ta tu 4:1. Fran cuz je u pa ru sa Zi mo wi } em pro { le se z o n e uspe {no igrao na dva tur ni ra u Ki n i, osvo j iv { i Pe k ing i sti gav {i do fi na la [an ga ja. Do sa da ni je po ka zi vao sli~ no po na {a we.
UZ PLA SMAN VOJ VO DI NE NS SE ME U PO LU FI NA LE PLEJ-OFA
Korak po korak do ciqa Od boj ka {i Voj vo di ne NS se me su u dva su sre ta sa vla da li Rib ni cu i pla si ra li se u po lu fi na le plejofa, gde ih o~e ku ju bor be s kra gu je va~ kim Rad ni~ kim. Ak tu el ni osva ja ~i Ku pa su dva pu ta (3:1, 3:1) sa vla da li Kra qev ~a ne i na sta vi li po hod ka dru gom ovo se zon skom pe ha ru. No vo sad ski cr ve no-be li ni su bri qi ra li na tra di ci o nal no te {kom go sto va wu kraj Ibra, pa je mo glo da se de si da se me~ odu `i, ali su na is ku stvo do bi li tre }i set (30:28) i tra si ra li put ka po lu fi na lu. - Po no vo ni smo od i gra li ona ko ka ko ume mo, bi lo je za i sta pri met no da nam fa le tre nin zi, ali na{ ciq je bio da ode mo ko li ko-to li ko zdra vi u Kra qe vo i da po be di mo. Va `an je
Termini polufinala Po lu fi nal na se ri ja plej-ofa za od boj ka {e po ~i we 18. mar ta, a igra se u si ste mu ne de qa-~e tvr tak. Rad ni~ ki }e bi ti do ma }in pr va dva me ~a (18. i 22. mar ta), ta da se se ri ja se li u No vi Sad. Tre }i su sret igra se 25. mar ta, a ako bu de tre ba lo i ~e tvr ti me~ je u Spen su 29. mar ta. Even ta ul na maj sto ri ca igra la bi se 1. apri la. Cr ve na zve zda }e ima ti pred nost do ma }eg te re na u po lu fi nal noj se ri ji u od no su na Mla di rad nik ili Par ti zan, a ~e tvr ti po lu fi na li sta bi }e po znat po sle ~e tvrt fi nal ne maj sto ri ce, ko ja se igra 15. mar ta.
re zul tat i pla sman u po lu fi na le, a za do vo qan sam {to su igra ~i bi li bor be ni, upor ni, kon cen tri sa ni i {to su u naj va `nim mo men ti ma po ka za li ve li ku `e qu, vo qu i kva li tet. Mno go nam zna ~i i to {to smo za vr {i li po sao u dve utak mi ce, sa da ima mo go to vo se dam da na da krat ko pre dah ne mo i da ja ~e tre ni ra mo, ka ko bi smo {to sprem ni je u{li u se ri ju s Kra gu jev ~a ni ma - re kao je {ef stru~ nog {ta ba Voj vo di ne NS se me Ni ko la Sa la ti}. Idu No vo sa |a ni ko rak po ko rak ka ostva re wu dru gog ovo se zon skog ci qa, a pri ma~ ser vi sa Mar ko Ivo vi} sma tra da }e stva ri do }i na svo je me sto po sle ne ko li ko da na pa u ze i tre nin ga. - Lo {e smo po ~e li pr vi i tre }i set u Kra qe vu, ali smo us pe li da se vra ti mo u igru. Na {a igra jo{ ne li ~i na onu ko ju `e li mo. Mo `da u ovom tre nut ku ni je ni lo {e {to sla bi je igra mo, a po be |u je mo, ali ta ko ne }e mo }i s Rad ni~ kim. Na dam se da }e mo u na red nih ne ko li ko da Mar ko Ivo vi} u na pa du na tre nin ga do }i do `e qe ne for me je na {a igra, a na pu tu do ti tu le mo ra mo da i da nam se ne }e de {a va ti pa do vi u igri kao do bu de mo bo qi od svih ri va la, jer `e li mo da sa da - re kao je Ivo vi}. is pu ni mo i dru gi ovo se zon ski ciq. Tre ba Pred sto ji po lu fi nal na se ri ja s kra gu je nam vi {e kon cen tra ci je u bit nim tre nu ci va~ kim Rad ni~ kim. - Pr va dva me ~a igra ju se u Kra gu jev cu, ali ma, ka da se re {a va ju se to vi i ako u to me pred nost do ma }eg te re na ni je pre sud na u na - uspe mo sve }e bi ti ka ko `e li mo - is ta kao je {im me |u sob nim su sre ti ma. Naj va `ni ja nam Ivo vi}. M. Ri sti}
c m y
dnevnik
SPORT
Pred sed nik FK Par ti zan Dra gan \u ri} smi ru je stra sti po sle utak mi ce sa Slo bo dom (0:0), u su bo tu. Osim lo {eg re zul ta ta me~ je obe le `io i na pad jed nog na vi ja ~a sa is to~ ne tri bi ne na La za ra Mar ko vi }a. - Ono {to se de si lo La za ru je za osu du, ali gle daj mo stva ri ka kve je su. Na sre }u, on ni je uda ren ka ko su ne ki me di ji pre ne li ne go je sa mo od gur nut. To su stva ri ko je se de {a va ju po sle ne po voq nog re zul ta ta, usled na vi ja~ kih stra sti. La zar ima po dr {ku svih u klu bu i ovo ga ne }e iz ba ci ti iz rav no te `e - re kao je \u ri}. Par ti zan je na ~i nio po tez shod no svom re no meu. Isto ve ~e ka da je Mar ko vi} na pad nut ko or di na tor za sport klu ba Al bert Na| ob i {ao je we go vu fa mi li ju. - To su ozbiq ne stva ri i klub je mo rao da re a gu je. Ro di te qi tre ba da zna ju da Par ti zan mi sli na we ga kao i na sve osta le svo je igra ~e. \u ri} zbog jo{ ne ~e ga spu {ta lop tu na ze mqu.
- Ima mo sni mak in ci den ta i sve }e mo do tan ~i na is tra `i ti. Ta ko |e, sta ri ji igra ~i me uve ra va ju da su se sli~ ne stva ri de {a va le ra ni je i wi ma i da ni ko ni je po vre |en. O lo {em po ~et ku pro le }a pred sed nik ka `e: - Na rav no da ni sam za do vo qan re zul ta ti ma, ali ra du je me igra ko ju pru `a mo. Ona je sve bo qa i na dam se da }e mo ve} na Ka ra bur mi za be le `i ti po be du - re kao je pred sed nik Par ti za na. Ve }i deo od oko 20 hi qa da gle da la ca tra `io je sme nu \u ri }a. - Te stva ri ne `e lim da ko men ta ri {em - kra tak je bio \u ri}. Ja sno je da at mos fe ra ni je naj bo qa u Hum skoj. Va qak po sr }e, uz to se de {a va ju i na pa di na igra ~e. Simp to ma ti~ no je da je on usle dio sa is to~ ne tri bi ne gde je jed na od dve za ra }e ne frak ci je na vi ja ~a Par ti za na. Ono {to klub pod hit no mo ra da ura di to je da re {i taj pro blem ka ko bi eki pa mir ni je mo gla da igra. I. La za re vi}
Par ti zan osu dio na pad na Mar ko vi }a Fud b al s ki klub Par t i z an iz dao je u sa op {te we za jav nost po sle na pa da na La za ra Mar ko vi }a na sta di o nu u Hum skoj po sle me ~a sa Slo bo dom u ko jem se, iz me |u osta log, naj o {tri je osu |u je taj atak. „Na k on utak m i c e iz m e | u FK Par ti zan i FK Slo bo da Po i nt Se v oj n o, od i g ra n e 10.03.2012. go di ne, pri li kom iz la ska igra ~a sa te re na, je dan gle d a l ac je pre s ko ~ io ogra du na is to~ noj tri bi ni i na atlet skoj sta zi od gur nuo igra ~ a La z a r a Mar k o v i } a. Iako se ra di o po je di na~ nom i
`a va wi ma. Taj trend je kul mi ni rao na pa dom na La za ra Mar ko vi }a. Sma tra mo da ova kav pri stup mo ra da se pro me ni, jer upra vo mla di igra ~i tre ba da ima ju naj ve }u po dr {ku na vi ja ~a i jav no sti. Ta ko |e, na vi ja ~i tre ba da bu du sve sni, da ni igra ~i ni klub ni su od go vor ni za po je di ne nat pi se u me di ji ma u ko ji ma se bez osno va li ci ti ra sa astro nom skim ci fra ma po ten ci jal nih tran sfe ra igra ~a. La zar Mar ko vi} za slu `u je ap so lut nu po dr {ku svih fud bal skih struk tu ra i qu bi te -
17
KA PI TEN VOJ VO DI NE MI RO SLAV VU LI ]E VI]:
DRA GAN \U RI], PRED SED NIK PAR TI ZA NA
Pre kret ni ca na Ka ra bur mi
utorak13.mart2012.
Se ri jom po be da do is ku pqe wa Te {ko da je iko mi slio da }e fud ba le ri Voj vo di ne na po ~et ku dru gog de la pr ven stva ostva ri ti dva mr {a va re mi ja. Na ja vqi va li su cr ve no-be li bor bu za dru go me sto na ta be li Je len Su per li ge, a za glav ni ciq po sta vi li su naj pre ula zak u fi na le, a on da i osva ja we Ku pa Sr bi je. Po sle dvo stru kih 0:0, naj pre u Kra gu jev cu, a on da i na svom te re nu s po sled we pla si ra nim Me tal cem, vi {e ne ma ju pra va na kiks. Na vi ja ~i su raz o ~a ra ni onim {to su vi de li na „Ka ra |or |u”, usle di le su i ri go ro zne nov ~a ne ka zne i osta je da se vi di ko li ko }e sve to de lo va ti na tim tre ne ra De ja na Vu ki }e vi }a. - To je fud bal i on uvek do ne se ne {to neo ~e ki va no - re kao je ka pi ten Voj vo di ne Mi ro slav Vu li }e vi}. - Bod iz Kra gu jev ca je ko li ko-to li ko mo gao da se svr sta pod ono {to je bi lo re al no, ali smo pro tiv Me tal ca do bi li vru} {a mar. Iskre n o, ne pam t im ova k o ble do iz da we na {e eki pe i sa da mo ra mo {to pre da se kon so li du je mo i u|e mo u se ri ju po be da ko jim je di no mo `e mo da se is ku pi mo. Bi li smo u ova kvoj si tu a ci ji i ra ni je i iz la zi li smo uvek ja ~i iz wih, pa se na dam i ve ru jem da }e ta ko bi ti i ovog pu ta.
Mi ro slav Vu li }e vi} (le vo)
[ta je, po va ma, uzrok iz u zet no lo {e par ti je pro tiv Me tal ca? - Eki pa je pre tr pe la do sta pro me na, ali to ni ka ko ne mo `e da nam bu de oprav da we. Za ono {to smo pru `i li, za pra vo, oprav da we ne po sto ji i uze li smo svu kri vi cu na se be. Te {ko
Osno van klub na vi ja ~a u Som bo ru U su bo tu je, u Som bo ru, osno van Klub na vi ja ~a Voj vo di ne u Som bo ru. U pro sto ri ja ma Me sne za jed ni ce Mla ka, oku pi li su se na vi ja ~i no vo sad skog klu ba iz Ga ko va, Do ro slo va, Ri |i ce, Kqa ji }e va i Som bo ra, ko ji su ugo sti li ge ne ral nog se kre ta ra Voj vo di ne Ra di sa va Ra bre no vi }a, se kre ta ra Alek san dra Vla {ka li }a i ured ni ka in ter net por ta la no vo sad skog klu ba Dra ga na ^a pe qu. No vo o sno va ni klub bro ji tre nut no 49 ~la no va, a za pred sed ni ka je iza bran Sa {a Pa ~ir ski.
Fo to: www.fkvoj vo di na.com
mi je da pri ~am, ali mo `da je i do bro {to se sve to ba{ sa da de si lo. [to se ka zni ti ~e, za slu `i li smo ih jer smo igra li is pod sva kog ni voa. Ve} su tra vas o~e ku je, ka ko tre ner Vu ki }e vi} re ~e, „pa kle no te {ko„ go sto va we u No vom Pa za ru. Do ma }i nu je sva ki bod `i vot no va `an u bor bi za op sta nak, uvek se igra pred ve li kim bro jem na vi ja ~a ko ji iz u zet no ak tiv no u~e stvu ju u utak mi ci. Ka ko pla ni ra te da stig ne te do ~i ta vog ple na i u No vi Sad se vra ti te s tri bo da? - Isti na je da je to jed no od te `ih go sto va wa, ali je ~i we ni ca i to da na {a eki pa, kad „na me sti gla vu”, mo `e da igra i po be di sva kog. U svim na red nim su sre -
ti ma i}i }e mo na po be de, a to se od no si i na duel u No vom Pa za ru. Qu bo mir Ri stov ski bio je na klu pi na {eg ti ma na po ~et ku pr ven stva i po zna je nas. Ako bu de mo od i gra li na svom ni vou, mo `e mo da se na da mo uspe hu. Pred na ma je zgu snut ras po red, ri va li su po ime ni ma ja ~i od Me tal ca i sa mo do bro fi zi~ ki pri pre mqen tim, a mi to je smo, mo `e da iz dr `i ta kav tem po. U idu }u sre du na pro gra mu je i pr vi po lu fi nal ni duel Ku pa Sr bi je s Bor cem u ^a~ ku? - Odav no je isti na da u fud ba lu ne igra ju ime na, ve} da se do re zul ta ta sti `e sa mo u~in kom na te re nu. Fa vo ri ti ma ni {ta ni je za ga ran to va no, po seb no ne u ku pu, gde se iz ne na |e wa do ga |a ju i uvek su mo gu }a. Ima mo do vo qan fond igra ~a i mi slim da }e mo u na red nim utak mi ca ma po ka za ti ka rak ter. Na i |e lo{ dan - ne tra `im iz go vor za u~i we no pro tiv Me tal ca, a sa da smo sve sni ozbiq no sti tre nut ka u ko ji smo do ve li sa mi se be, klub i sim pa ti ze re i ve ru jem da }e mo se mo bi li sa ti i po ~e ti da igra mo ona ko ka ko od nas o~e ku ju na vi ja ~i Voj vo di ne. Op ti mi sta sam, upr kos sve mu - za kqu ~io je ka pi ten No vo sa |a na Mi ro slav Vu li }e vi}. Fud ba le ri Voj vo di ne put No vog Pa za ra kre }u da nas, po sle pre po dnev nog tre nin ga. - Eki pa je ve} ne ko li ko da na u ka ran ti nu i da nas }e mo ot pu to va ti u ho tel „Tax”, gde }e mo sa ~e ka ti su tra {wu utak mi cu s No vim Pa za rom, ko ja po ~i we u 14.30 ~a so va - re kao je sport ski di rek tor cr ve no-be lih Mi o drag Pan te li}. - Na put kre }u svi igra ~i, ka `we nih i po vre |e nih ne ma mo, ta ko da }e tre ner De jan Vu ki }e vi} na ras po la ga wu ima ti sve ras po lo `i ve sna ge. A. Pre do je vi}
DA NAS I SU TRA PRE O STA LE RE VAN[ UTAK MI CE OSMI NE FI NA LA LI GE [AM PI O NA
In ter i Ba jern uhva ti li ri tam
izo lo va nom in ci den tu, ko ji je od mah pre ki nut in ter ven ci jom klup skog obez be |e wa, taj do ga |aj je sa pra vom do bio ve li ki pu bli ci tet u jav no sti, jer se ra di o jed nom od naj ta len to va ni jih i naj po pu lar ni jih mla dih igra ~a u Sr bi ji. Bez sum we ova kav ~in za slu `u je naj o {tri ju osu du jav no sti i svih u fud bal skoj or ga ni za ci ji, po go to vu, jer za we ga ni je po sto jao ni ka kav raz log. Po sled wih go di na je pri sut na po ja va da je deo na vi ja ~a po seb n o strog pre m a mla d im igra ~i ma po ni klim u {ko li FK Par ti zan, ko ji ma se ne pra {ta ni jed na gre {ka i ko ji su od stra ne de la na vi ja ~a iz lo `e ni uvre da ma i oma lo va -
qa fud ba la u Sr bi ji, a klub }e pred u ze ti me re da pred u pre di de la sva kog neo d go vor nog po je din ca. Uve re ni smo da ovaj do ga |aj ne }e ne ga tiv no uti ca ti na da qi raz voj na {eg ta len to va nog fud ba le ra, ko ji }e uz po dr {ku i raz u me va we svih pra vih na vi j a ~ a Par t i z a n a po s ti } i sport ske do me te za ko je je spo so ban.FK Par ti zan ovom pri li kom za hva qu je na ve li kom od zi vu i po dr {ci, ko ju su na vi j a ~ i pru ` i l i na po ~ et k u pro l e} n og de l a pr v en s tva. Uko li ko na sta vi mo tim pu tem, uve re ni smo da }e mo se za jed no ra do va ti na kra ju se zo ne, kao i pret hod nih go di na”, sto ji u sa op {te wu.
I In ter i Ba jern iz gle da da su uhva ti li for mu i da sprem no ~e ka ju re van{ utak mi ce osmi ne fi na la Li ge fud bal skih {am pi o na. U po sled wih ne ko li ko ne de qa azu ro – ne ri su pro la zi li kroz pra vi pa kao, Stan ko vi} i dru go vi gu bi li su od mno go sla bi jih ri va la, klu pa tre ne ra Kla u di ja Ra ni je ri ja se uve li ko dr ma la, ali na kra ju stra sti su se smi ri li i In ter je po ~eo da po be |u je. - Ima li smo pu no pro ble ma u ti mu – po tvr |u je pr vo ti mac In ter a De jan Stan ko vi}. – Du go ni smo mo gli da iz ve de mo naj ja ~i tim, ni sa da si tu a ci ja ni je ide la na, ali smo zbi li re do ve. Ima mo is ku snu eki pu, ko ji uvek mo `e da od i gra na re zul tat. Uprav no na tu kar tu igra }e mo i u me ~u s Olim pi kom. U Mar se ju smo ne sre} no pri mi li gol u po sled wim se kun da ma, uve ran sam
IN CI DENT [VED SKOG ASA PO SLE DU E LA S LE ]E OM
Ibra hi mo vi} opso vao no vi nar ku
Zla t an Ibra h i m o v i} je opso v ao i ga | ao no v i n ar k u „Ska ja” Ve ru Spal di ni, tvr de ita li jan ski me di ji. [ve |a nin je, po sle po be de Mi la na nad Le }e om (2:0) u ko joj je u~e stvo vao go l om i asi s ten c i j om, stao po red te re na ka ko bi od go va rao na pi ta wa jed nog no vi na ra. Ka da je za mo qen da pro ko men ta ri {e po tez tre ne ra Ma s i m i l i j a n a Ale g ri j a, ko ji ga je na me ~u s Ar se na lom sta vio da igra na ne ti pi~ nom
me stu, Ibra hi mo vi} se okre nuo ka Ve ri Spal di ni. Ona je sta ja la u bli zi ni, ne o~e ku ju }i da }e joj se Ibra hi mo vi} obra ti ti re ~i ma: - Ko ji ku... gle da{? Ne va spi ta ni na pa da~ „ro so ne ra” je za tim uzeo gu mi cu za ko su i ga |ao no vi nar ku. U Mi la nu su br zo re a go va li i u jav nost iza {li da pri ~om da je Ibra hi mo vi} ka sni je po zvao Ve ru Spal di ni ka ko bi ra{ ~i sti li ne spo ra zum.
Ri be ri u du e lu s od bra nom Ba ze la
da }e sa da i nas sre }a po gle da ti. U pe tak smo od i gra li sa svim do bar me~ pro tiv Kje va.Bi li smo u go to vo kom plet nom sa sta vu, s For la nom i Mi li tom u {pi cu, {to na go ve {ta va da }e mo sli~ no od i gra ti i s Olim pi kom. Olim pik ove se zo ne igra pro men qi vo, mo `da i bo qe u go sti ma ne go kod ku }e. - Ima mo ve li ki gol pred no sti – oce wu je tre ner Olim pi ka Di di je De {amp. – U Li gi {am pi o na do ma }i te ren ne do no si i pred nost. Sve za vi si ka ko }e mo otvo ri ti me~, ako us po sta vi mo rav no te `u, mo `e mo i do po be de. In ter mo ra da kre ne ofan ziv no,a u tim si tu a ci ja ma azu ro- ne ri su ra wi vi. Ima ju do sta star i spor tim, {to je na {a {an sa. U dru gom me ~u u Min he nu sna ge }e od me ri ti Ba jern i Ba zel. U pr vom okr {a ju [vaj car ci su na pra vi li ve li ko iz ne na |e we i
Da nas MI LAN: In ter – Olim pik (M) (0:1) (20.45) (su di Pro en ka, Por tu gal) MIN HEN: Ba jern – Ba zel (0:1) (20.45) (Kla ter nburg, En gle ska) LON DON: ^el si – Na po li MA DRID: Real – CSKA Ben fi ka – Ze nit Ar se nal – Mi lan Apoel – Olim pik (L) Bar se lo na – Ba jer
Su tra
Od i gra no
sa vla da li ve li kog fa vo ri ta. Po raz u Ba ze lu je iz gle da iz ba cio iz rav no te `e Ba var ce, ko ji su se tek sa da opo ra vi li i kre nu li da igra ju ona ko ka ko se to od wih o~e ku je. -Mo ra li smo u ho du da me wa mo si stem igre - ob ja {wa va tre -
(1:3) (20.45) (1:1) (20.45) 2:0 ( pr va utak mi ca 2:3) 3:0 (0:4) 1:0 (0:1) ( pe na li ma 4:3) 7:1 (3:1)
ner Ba jer na Jup Hajn kes. - Sa da je sve opet na me stu. Do du {e, pu no nam ne do sta je [vajn {taj ger, ali su u pu noj for mi Ro ben i Ri be ri, {to nam mno go zna ~i. Si gu ran sam da }e mo eli mi ni sa ti eki pu Ba ze la, ali upo zo ra vam da nas o~e ku je te `ak za da tak. [vaj car ci ima ju sja jan tim, od li~ nu kon tru i do bru od bra nu. Ba zel je, uz Apoel, naj pri jat ni je iz ne na |e we ovo go di {e we Li ge {am pi o na. Je se nas su iz da qeg tak mi ~e wa eli mi ni sa li Man ~e ster ju naj ted,a u pr vom me ~u osmi ne fi na la sa vla da li su i Ba jern (1:0). - Svi su u klu bu za do voq ni s onim {to smo ura di li – ka `e tre ner Haj ko Fo gel, ko ji je jed no vre me u Ba jer nu vo dio omla din ski po gon. – S ma lo sre }e mo gli bi smo i da eli mi ni {e mo Ba var ce, ali mno go to ga mo ra da se po klo pi. Naj va `ni je je da igra mo otvo re no, da lop tu dr `i mo {to du `e u svo jim no ga ma i da na te ra mo Nem ce da `u re. Na rav no, za Ro be na i Ri be ri ja pri pre mi li smo po seb nu tak ti ku. U pr vom me ~u od li~ no smo ih udva ja li, {to je i da lo re zul tat G. Ko va~
18
SPORT
utorak13.mart2012.
dnevnik
VOJ VO \AN SKA LI GA – IS TOK
Ki ta no vi} re {io kom {ij ski der bi Slo bo da - Ko za ra 0:2 (0:0) NO VI KO ZAR CI: Stadion „Ilija Panteli}”, gledalaca 1.000, sudija Naranxi} (Zrewanin), strelac V. Kitanovi} u 54. i 57. minutu. @uti kartoni: Trifunac, Mono{tori, Aramba{i}, Grubor (Sloboda), ]eran, V. Kitanovi}, Buni}, Mar~eta (Kozara). SLO BO DA: Ribakov 7, Dimitri} 7, Aramba{i} 6 (Markovi} 6), Fu}ak 7, Lani{tanin 6, Ostoji} 7, Mono{tori 6, Petrovi} 7, Grubor 6, Gavrilovi} 6, Trifunac 6. KO ZA RA: Atlagi} 7, Labus 7, Mesaro{ 7, Laki} 7, D. Kitanovi} 7, B. Buni} 7, Reqi} 8 (Zeqkovi} -), V. Kitanovi} 8 (Pepi} -), M. Buni} 7 (Be{lin 7), Mar~eta 7, ]eran 7. Kom{ijski derbi re{io je sa dva pogotka prvi strelac gostiju Vlado Kitanovi}. Pre po~etka susreta odr`ana je mala sve~anost, jer je ~lanica op{tinskog ve}a SO Kikinda za sport Gordana Trni}-Ili~i} uru~ila po loptu ekipama. U prvih 45. minuta igre oko 1.000 gledalaca nije videlo ni{ta od fudala. Golmani su bili bez posla, a jedino je u 37. minutu o{tar {ut doma}eg igra~a Fu}aka uzdrmalo pre~ku. U nastavku daleko boqa i aktivnija igra. Poveli su gosti prvim pogotkom Vlade Kitanovi}a koji je odbijenu loptu nakon udarca sa 20 metara od strane svog saigra~a smestio u mre`u. Doma}ini su smatrali da je gol postignut iz ofsajda, ali je sudija nije promenio odluku. Nekoliko minuta kasnije Kitanovi} se ponovo upisao u listu strelaca. Rezervista Kozare Be{lin uleteo je sa krila u kazneni prostor Slobode, nabacio loptu do V. Kitanovi}a kome nije bilo te{ko da savlada golmana Ribakova. Vaqa jo{ ista}i da je Reqi} u fini{u susreta pogodio pre~ku. M. S.
Je din stvo – Obi li} 13:0 (4:0) NO VI BE ^EJ: Stadion kraj Tise, gledalaca 150, sudija: Jelena Baweglav (Ba~ka Topola). Strelci: [ijanovi} u 1, 44. i 69, Radi{i} u 12, 46, 55, 63, 66. i 84, Drqa~a u 32, Vasi~in u 65, Male{ u 76. minutu. @uti kartoni: D. Jan~i} (Obili}). JE DIN STVO: Nem~ev -, Ivan~ev 8, Milosavqev 7 ([tefki} 7), [kero 8 (Balaban - ) Stankovi} 8, Drqa~a 8, Male{ 7, [ijanovi} 8, M. Mati} 7 (Vijoglavin 7), Radi{i} 8, Vasi~in 7. OBI LI]: Dra`i~ 5, [okolova~ki 5, Latinovi} 5, D. Jan~i} 5, Zivlak 5, Baji} 5 , V. Jan~i} 5, \uki} 5, Bo`anin 5 , Radulovi} 5 , Jefti} 5. Novobe~ejci su zabele`ili ubedqivu pobedu protiv podmla|enog i nedoraslog sastava Obili}a iz Novog Kne`evca, a prema prilikama koje su imali, ona je mogla biti i ubedqivija. Ovom pobedom, izabranici trenera Novice Glava{kog, nadma{ili su klubski rekord iz 2000. godine kada su, na svom terenu, pobedili Lehel iz Mu`qe 12:0. St. Da vi do vi}
Bu du} nost - Rad ni~ ki (ZR) 1:1 (0:0) SRP SKA CR WA: Igrali{te Budu}nosti, gledalaca 150, sudija: Zari} (Subotica). Strelci: Mom~ilov u 52. za Budu}nost, a Mom~ilov u 56. (autogol) za Radni~ki. @uti kartoni: Mom~ilov (Budu}nost), a Radulovi}, Popi} (Radni~ki). BU DU] NOST: ]irkovi}, Grban 7, Vasiqevi} 7, Manojlovi} 6, \ukanovi} 6, Mom~ilov 7 (Prpa), Ili} 7, Jankov 6, Popov 6, Radi{i} 7, Radin 7. RAD NI^ KI: Stojkov 8, Stankovi} 7, Miji} 7 (Grgur 6), Radulovi} 7, Vidi} 7, Studen 7, Su~evi} 5, @ivanov 7 (Tapai 6),
Srdi} 7 (Pajda~ki 6), Popi} 6, Markoski 7. Inicijativa doma}ih, u prvom poluvremenu nije dala rezultata. U nastavku Igor Mom~ilov je odli~nim {utem s 20 metara pogodio ugao Stojkova. A samo ~etiri minuta kasnije posle o{trog centar{uta sa strane Mom~ilovu je lopta pre{la preko noge i zavr{ila u sopstvenoj mre`i. Do kraja susreta doma}i su pogodili pre~ku, postigli su pogodak, ali ga je sudija poni{tio, a gosti su sa velikim bodom napustili \urinu varo{u.
Pr o le ter – AFK 1:0 (0:0) BA NAT SKI KAR LO VAC: Stadion Proletera, gledalaca 400, sudija B. Tomovi} ( Pan~evo), Strelac Aleksi} u 94. minutu, `uti kartoni: To-
nutu korner za goste iskoristio je Slobodan Markovi} i glavom overio trijumf Suboti~ana.
Voj vo di na – Bo rac 0:1 (0:0) NO VO MI LO [E VO: Stadion Voj vo di ne, gle da la ca 200, sudija: ]iri} (Subotica), strelac: Petru{i} u 72. mi nu tu. @u ti kar to ni: Pu {i}, V. Arsenov, Horvat, Golu {in, To mi} (Voj vo di na) Ar se ni je vi}, Ma ka run (Bo rac). VOJ V O D I N A: Ter zin 6, Filipov 6, Horvat 6, Balog 6, Doki} 6, Pu{i} 5 (Popov - ), Golu{in 5 (D. Arsenov -),Bala{ 6, Parabucki 6, V. Arsenov 6, Tomi} 6. BO RAC: Mr~i} 6, Stoji} 6 (Petkovi} -), Babi} Den Luka 6, Krsti} 6, Petru{i} 7, Hor-
BANATSKO KARA\OR\EVO: Jedinstvo - Ba~ka 1901 (Subotica) 0:2, NOVO MILO[EVO: Vojvodina - Borac (Star~evo) 0:1, KOVIN: Kolonija - Dinamo (Pan~evo) 0:2, NOVI KOZARCI: Sloboda - Kozara (Banatsko Veliko Selo) 0:2, NOVI BE^EJ: Jedinstvo - Obili} (Novi Kne`evac) 13:0, BANATSKI KARLOVAC: Proleter AFK (Ada) 1:0, BAJMOK: Radni~ki - Ba~ka (Pa~ir) igra se sutra, SRPSKA CRWA: Budu}nost - Radni~ki (Zrewanin) 1:1.
1. Proleter 2. Dinamo 3. Ba~ka 1901 4. Radn. (B) 5. Jedin. (NB) 6. Borac 7. Budu}nost 8. Kolonija 9. Sloboda 10. Kozara 11. AFK 12. Jedin. (BK) 13. Radn. (ZR) 14. Ba~ka (P) 15. Obili} (-1) 16. Vojvodina
16 16 16 15 16 16 16 16 16 16 16 16 16 15 16 16
10 10 10 10 9 9 8 7 7 6 5 5 3 2 2 1
6 0 3 3 3 3 2 3 2 5 2 5 3 5 4 5 2 7 3 7 4 7 4 7 7 6 1 12 0 14 0 15
35:12 39:14 36:12 30:22 38:23 36:27 28:19 30:20 16:21 15:17 23:24 22:25 17:30 15:37 11:66 13:36
36 33 33 32 29 29 27 25 23 21 19 19 16 7 5 3
Ko lo ni ja - Di na mo 0:2 (0:2)
Fud ba le ri Pro letera iz Banatskog Karlovca
mi}, Nastanovi} (Proleter), Ki{, Mihalec (AFK). PRO LE TER: Krivoku}a 7, Ili} 7, Nikoli} 7, ^e~ari} 7, (Tomi} 7 ), Nastanovi} 7, Rosi} 7 (Karakli} 7), Raki} 7 ([u qa gi} 7 ), Mo {e sku 7, Aleksi} 7, Ivanovi} 8, \or|evi} 7. AFK: Ereg 8, Peko 7 (]eran), Ki{ 6, Latak 6, [etet 7, Fekete 7 ( Golubovi}), Na| 7, Mandi} 7, Zmuki} 7, Mihalec 6, Sazi 6 ( Morovi}). Igralo se slabo, tek u drugom po lu vre me nu do ma }i su po~eli da opsedaju gol gostiju. Golman Ereg je je branio sjajno, skinuo je brojne zicere Aleksi}a, Nikoli}a, Ivanovi}a i drugih. I kad su svi ve} pomislili da }e se utakmica zavr{iti nere{enim rezultatom , u ~etvrtom minutu nadoknade posle kornera [uqagi}a sa desne strane ispred gol linije gostiju odli~no je reagovao Aleksi} i ubacio loptu u mre`u. Fudbaleri Proletera ihz Banatskih Karlovaca. R. Jo va no vi}
Je din stvo (BK) - Ba~ ka 1901 0:2 (0:1) BA N AT S KO KA R A \ OR \E VO: Igrali{te Jedinstva, gledalaca 200, sudija: P. Milanovi} (Pan~evo). Strelci: Nikutovi} u 38. S. Markovi} 85. minutu. @uti kartoni: Popovi}, Bicok (Jedinstvo), a Soviq (Ba~ka 1901). JE D IN S TVO: Me di} 6, Markov 7, Popovi} 6, Milakovi} 6, Bicok 7, Stanojevi} 6, Martinovi} 7, Krasi} 6 (Na|alin 6), Novak 6 (Ninkovi}), Ajdari} 6, Babi} 6 (Trkuqa 6). BA^ KA 1901: Gorjanac 7, \erek 7, Hubert 7, Vasi} 8, S. Mar ko vi} 8, Ko pri vi ca 7, Bursa} 7, N. Markovi} 7 (Rajkova~a), Soviq 6 (Vojni} Hajduk), Nikutovi} 7 (Kozo{ 7), Simovi} 6. Korektna igra oba rivala. U 38. minutu dosu|en je skra}eni korner za Suboti~ane. Lopta je upu}ena pred gola doma}ih, natr~ao je Nikutovi} i glavom loptu zakucao u mre`u Medi}a. Imali su doma}i ini ci ja ti vu i ne ko li ko do brih poku{aja, a onda u 85. mi-
nung 6, Stanisavqevi} 6, Guran 6, @ivkovi} 6 ( ]irkovi} -), Arsenijevi} 6 (Paraj~i} -), Makarun 6. Mada su doma}i igrali sa osam bo nus igra ~a bi li su ravnopravan rival ekipi iz Star~eva. U prvom poluvremenu vodila se izjedna~ena borba, a jedinu pravu priliku u 29. minutu nije iskoristio Pa ra buc ki, ka da se na {ao o~i u o~i sa golmanom gostiju. U nastavku prevagnulo je iskustvo gostiju. U 72. minutu najboqe se, u gu`vi pred golom doma}ih, sna{ao Milo{ Petru{i}, kda je glavom lobovao mladog golmana Terzi}a. Ste~enu prednost gosti su zna la~ ki ~u va li do kra ja utakmice. St. Da vi do vi}
KO VIN: Stadion Radni~kog, gledalaca 500. Sudija: Andreji} (Bela Crkva). Strelci: Kova~evi} u 1. i Savanovi} u 40. minutu. @uti kartoni: Bo`in, Ma|arov, D.Lakovi} (Kolonija), ]irka (Dinamo). KO LO NI JA: Rado{evi} 6, Anti} 6 (Kova~evi} 6), Pu{ica 6 (Ki{ 6), Bo`in 6, Radenkovi} 7, Delibla~anin 7, Milo{evi} 7, @ivi} 7, Kova~evi} 6, D. Lakovi} 6, Vel~anovi} 6. DI NA MO: Lukovi} 7, Raki} 7 (Popovi} 7), Teofanov 7, Kra~unov 7, ]irka 8, Nikolov 7, Savanovi} 7, Arbutina 7, Pe{terac 7, [alipurovi} 7 ([topuq 7), Kova~evi} 7 (Andonovski 7). Gledaoci na stadionu jo{ se nisu smestili na svoja mesta, a Pan~evci su iskoristili gre{ku doma}ih igra~a ve} u prvom minutu posle dodavawa Arbutine Kova~evi} i doveo svoj tim u vo|stvo. Doma}i igra~i su ve} u petom minutu imali su priliku da izjedna~e rezultat, ali je {ut Delibla~anina golman Lukovi} sjajno odbranio. Gosti su u 40. minutu evrogolom Savanovi}a iz slobodnog udarca sa nekih 25 metara obezbedili pobedu. U drugom poluvremenu vodila se ravnopravna borba na sredini terena. B.Stoj kov ski
ME MO RI JAL „NI KO LA KO STA DI NO VI] KO LE”
Tek sti lac naj bo qi Na fudbalskom memorijalu „Nikola Kostadinovi} Kole”, koji je tokom vikenda organizovan na oxa~koj Grbavici, pobedio je Tekstilac koji je u finalu pobedio BSK Iz Ba~kog Brestovca 4:0. Po za vr {et ku me mo ri ja la podeqena su priznawa najuspe-
{nijim ekipama i pojedincima. Najboqi pojedinac je Jovan Kora} (BSK). Najboqi strelac sa tri postignuta gola je Budimir Stojanovi} (OFK Oxaci), a titula najuspe{nijeg ~uvara mre`e je pripala Milo{u Igwatovi}u golmanu oxa~kog Tekstilca.
Tek sti lac - BSK 4:0 (0:0) OYACI: Stadion Grbavica, gledalaca 100, sudija Mitrovi} (Oxaci). Strelci: Jevti}, Kaurin, Nedeqkovi} dva gola. TEK STI LAC: Markovi}, Kr{i}, Ismaili, Arsi}, Mom~ilov, Jevti}, Buqak, Samarxi}, Baleti}, Maki}, Trivkovi}. Igrali su jo{: Pe{i}, Ili}, Risti}, Dokni}, Krznar, Nedeqkovi}, Kaurin, Kozomora, Da. Vukovi}, V. Vukovi}. BSK: Raja~i}, Bagi}, Bo`i}, Popovi}, Mitrovi}, Ba~i}, Kora}, Milanovi}, Divqak, Stani}, ^uqak. Igrali su jo{: Vukobratovi}, Stankovi}, Stani}, Agbaba, Kne`evi}, Petrli}.
OFK Oyaci - Omla di nac 6:7 (1:1, 1:1) OYACI: Stadion Grbavica, gledalaca 50, sudija: Ivani}evi} (Oxaci). Strelci: Stojanovi} za OFK Oxake, a Krsti} za Omladinac. Strelci sa penala: Stojanovi}, Mogu{, Spasi}, \or|evi}, B. Jovanovi}, Ostoji} (OFK Oxac), Bojani}, Segedi, Lu~ar, Krsti}, Savin, Stanisavqevi} i Seqakov (Omladinac). OFK OXA CI: Oreq, Marjanovi}, Vajc, Jakovqevi}, Spasi}, Vido{, \or|evi}, Min~i}, ]iri}, Mogu{, Stojanovi}. Igrali su jo{: Dragoqevi}, Jakovqevi}, Kesi}, Ostoji}, A. Jovnaovi}. OMLA DI NAC: Kuzmanovi}, Krsti}, Stanisavqevi}, Segedi, Lu~ar, Lazi}, Ogwenovi}, Savin, Bojani}, Savi} i Seqakov. S. Jo vin
Fud ba le ri Po ti sja iz Kni }a ni na
FI NA LE KU PA NA TE RI TO RI JI ZRE WA NI NA
Pe har Po ti sju Le hel - Po ti sje 0:3 (0:1, 0:0)
MU @QA: Stadion Lehela, gledalaca oko 500, sudija: Radmila Mom~ilovi} (Zrewanin). Strelac: Stojkovi} u 68. minut. @uti kartoni: Kara~owi (Lehel), a N. Stankovi}, Mihajlovi} (Potisje). LE HEL: Horvat 6, Vinai 7, Obradovi} 7, Kara~owi 7 (Pavlov), Mili}evi} 7, Vukovi} 7, Xajski 6, Ivanov 7, Mihajlov 6, Arsi} 6, Jovanovi} 7 (Popi}). PO TI SJE: Kurte{an 9, Stojanovi} 7, N. Stankovi} 7 (G. Ili}), Petrovi} 8, Bala` 8, Mihajlovi} 8, Marinkovi} 7, Stojkovi} 8, Ici} 7, D. Ili} 8, A. Stankovi} 7 (Sokolovi}).
U finalnoj utakmici Kupa na teritoriji OFS Zrewanin odlu~ili su prenali. Lehel je imao prednost iz prve utakmice. A u revan{u `ilavi gosti iz Kni}anina posle dobre akcije Stojkovi} je s 25 metara iz trka pogodio ra{qe. Po{to su obe utakmice zavr{ene identi~nim rezultatom odluku o pobedniku odlu~ili su penali. Gosti su bili uspe{niji jer doma}i iz tri poku{aja nisu uspeli pogoditi mre`u. Pehar fudbalerima Potisja predao je ispred Fudbalskog saveza Zrewanina poznati sportski radnik Mi{a Kurjak.
KUP NA TE RI TO RI JI OFS KI KIN DA – NO VI BE ^EJ
Raz i gra ni Ru sko sel ci Cr ve na zve zda - Voj vo di na 3:0 (0:0) RU SKO SE LO: Stadion Crvene zvezde, gledalaca 100, sudija Laki} (Banatsko Veliko Selo), strelci: Ili} u 48. Mujki} u 54. i 88. minutu. @uti kartoni: Balog (Vojvodina). Crveni karton: Todorov (Vojvodina). CR VE NA ZE ZDA: Mitrovi}a -, ^eki} 6 (Mujki} 8), Krxalin 6, Kne`evi} 7, Marijanovi} 7, Simi} 7, Kewalo 7, Klasni} 7, [ibul 7, Nikoli} 7, Ili} 7, ^udanov 7, [}epan~evi} 7. VOJ VO DI NA: A. Gruji} 7, G. Popov 6, [o{i} 7, Kiurski 6, Gavri} 6, Balog 7, Jakovqev 6, Gruji} 7, Todorov 6, Pani} 7, D. Popov 6. Iza bra ni ci no vog tre ne ra Jef te Jar ~e vi }a raz i gra li su se tek u dru gom po lu vre me nu. Ula skom Muj ki }a, Ke wa la i ^u da no va Ru sko sel ci ima ju i igru i re zul tat. Vo| stvo Cr ve noj zve zdi do neo je gol ge -
ter Ili}. Re zul tat je po vi sio agil ni Muj ki}, a isti igra~ je po sta vio i ko na ~an re zul tat. M. Ra ~i}
De li ja - Po let 3:2 (1:2) MO KRIN: Stadion Delije, gledalaca 100, sudija: Jerinki} (Kikinda). Strelci: Simi} u 15. i 54. (iz penala) i Barbat u 82. za Deliju, a Ke~a u 3. i ^udanov u 29. minutu za Polet. @uti kartoni: Da. Miladinov i De. Miladinov (Delija), a Mutavxi} i Biki} (Polet). DE LI JA: Petkovi}, Kri~kovi}, Srbqin, Bo{wakov (Barbat), Da. Miladinov, Stojin, @. Popov, Ivanovi}, De. Miladinov, Stepan~ev. PO LET: \ur|ev, Jawi}, Sl. Tubin, Zori}, ^udanov, Biki}, Mutavxi}, D. Tubin, \ori}, Spahi} i Ke~a. M. S.
PR VA @E NSKA LI GA
Sil ne Su bo ti ~an ke Ra van grad – Spar tak 0:12 (0:3) SOM BOR: Gradski stadion, gledalaca 50, sudija: Daniela Markovi} ( Beograd ), Strelci: ^ankovi} u 15, Damjanovi} u 23, 25, 58, 81, Dorine u 55, 60, 62, 74, Deborah u 67, Slovi} 70, Radoji~i} u 83. minutu. RA VAN GRAD: Erdei 6, Marks 5, Radi} 5, Marjanovi} 5, Purda 5, V. ^asar 5, Zindovi} 5, Mihajlovi} 5, Matkovi} 5, N. ^asar 5, Luki} 5. SPAR TAK: Ivanov -(Gardijan-), Ili} 7, Tenkov 7 (Radanovi} 7), Jovanovi} 7 (Adamov -), Slovi} 8, Deborah 8, Savanovi} 7, (@ivkovi} -), Damjanovi} 9, Dorine 9, (Male{evi} -), ^ankovi} 8, Radoji~i} 8. Fudbalerke Spartaka sjajnom igrom do vrha su napunile mre`u Somborki.Istakle su se Nevena Damjanovi} i tamnoputa Dorine. M. Jo vi }e vi}
No vi Be ~ej - Slo ga 0:4 (0:0) KU MA NE: Sportski centar, gledalaca 70, sudija: Ivana [argi} (Vaqevo). Strelci: Vukovi} u 51. Star~evi} u 56. Cako u 61. Ple~i} u 73.minutu. @uti karton: Milanovi} (Novi Be~ej). NO VI BE ^EJ: Popov 6, Pap 6, Lazi} 6, Sopka 6, Srdi} 6, Dani~i} 6, Beli} 6, Gavrilovi} 7, Marinkovi} 6, Milanovi} 6 (Bala` 6), Radi{i} 6 (Doroslova~ki 6). SLO GA: Jefti} 7, Donki} 7, Jankovi} 6, Vu{tar 6 (Marko-
NI[: Ma{inac - Napredak (Kru{evac) 2:1, LESKOVAC: Lemind lavice - [abac 2:0, BEOGRAD: Crvena zvezda - Nives (Kwa`evac) 12:0, SOMBOR: Ravangrad - Spartak (Subotica) 0:12, KUMANE: Novi Be~ej Sloga (Zemun) 0:4, [ABAC: Ma~va Po`arevac 2:2. 1. Spartak 12 11 1 0 127:2 34 2. Ma{inac 12 10 1 1 75:8 31 3. C. zvezda 12 9 1 2 86:4 28 4. Napredak 12 9 1 2 60:6 28 5. Po`arevac 12 6 1 5 16:31 19 6. Sloga 12 5 0 7 30:57 15 7. Lemind 12 4 1 7 15:51 13 8. N. Be~ej 12 4 1 7 12:54 13 9. [abac 12 3 2 7 13:38 11 10. Ravangrad 12 2 2 8 9:70 8 11. Ma~va 12 1 2 9 8:56 5 12. Nives 12 0 3 9 3:79 3
Dru ga `e nska li ga - Voj vo di na BOR^A: BSK - Rubin (Mol) igra se sutra, ZREWANIN: Radni~ki 1919 Kalemegdan (Beograd) 0:3, NOVI SAD: Fru{kogorac - Pan~evo 1:1. 1. BSK 10 10 0 0 59:6 30 2. Radni~ki 11 6 0 5 27:23 18 3. Fru{kog. 11 5 3 3 18:18 18 4. Pan~evo 11 4 2 5 20:27 14 5. Rubin 10 2 2 6 13:38 8 6. Kalemeg. (-1) 11 1 1 9 7:28 3
vi}), Izgarevi} 6 (Risti}), Stepanovi} 6, Boji} 7, Vukovi} 7, Star~evi} 8, Ple~i} 7, Cako 8. U prvom delu dopadqiva igra oba sastava. U nastavku susreta jednu izbijenu loptu je zahvatila Sa{ka Vukovi} i sa 25 metara pogodila ra{qe. Za samo nekoliko minuta go{}e su postigle jo{ tri gola.
c m y
dnevnik
SPORT
SENTA S PODMLA\ENIM SASTAVOM ^EKA NASTAVAK PRVENSTVA
Ciq gor wi deo ta be le
U ta b o r u fud b a l e ra Sen t e u zim s koj pa u z i do { lo je do znat n ih iz m e n a jer su iz pr v og po g o n a oti { li Bo r i { a Bo d i r o g a, Ne m a w a Voj v o d i}, Du { an Jo v i}, Da ni l o Vu k o b rat, Go r an Gru j i} i Ivan Kur t u { i}, ali je tim
sta n ak, ne g o za gor w i deo ta be l e, ali to tre b a do k a z a t i na te r e n u - opre z an je Ezve|. [ef Stru~ n og {ta b a Bra ni s lav Bu l a t o v i} o~e k u j e, ako ni { ta dru g o, da eki p a po n o v i u~i n ak iz je s e w eg de la pr v en s tva, ali da }e se svi tru d i t i da se pla s man i po -
19
utorak13.mart2012.
VOJVO\ANSKA LIGA – ZAPAD
Li der pao u na dok na di Crvena zvezda - Radni~ki 1:0 (0:0) NO VI SAD: Igra li {te Cr ve ne zve zde, gle da la ca 200, su di ja: Je ra i lo vi} (Apa tin). Stre lac: Gor da ni} u 93. mi nu tu. @u ti kar to ni: Vu ko vi}, Jo va no vi} i Ava ku mo vi} (Cr ve na zve zda), Ili}, Nin k o v i}, Sko r u p an (Rad ni~ ki). CR VE NA ZVE ZA: Vu ki} 7, Ba ji} 7, Ra do va no vi} 7, Jo va no vi} 7, Ava ku mo vi} 8, Iv ko vi} 7 (Ka ra}), Pe ki} 7, Ra |en (Oki qe vi}), Sto ji ~i} 7, Rat ko vi} 7 (Tri {i} 7), Gor da ni} 8. RAD NI^ KI: [i vo qi ski 7, Ste vi} 7, Mi ji} (Ga ~i} 7), Ivi} 7 (Pa v lo v i}), Ra d o v a n o v i} 7, Nin ko vi} 7, Ri sti} 7, Bo san ~i} 7, De ra ji} 7 (\ur |e vi}), Sko ru pan 7, Pro ki} 6. Pod m la | e n a eki p a Cr v e n e zve zde pri jat no je iz ne na di la svo je sim pa ti ze re. No vo sa |a ni
Jugovi} - Mladost (T) 0:0 KA]: Sport ski cen tar „Si get„, gle da la ca 500, su di ja Gro zda ni} (Ogar). @u ti kar to ni: Rn ki}, Na u mov, Stan ki} (Mla dost). JU GO VI]: Su va ra 7, Ki zi} 7, Ni ko li} 7, @i va nov 7, Gro zdi} 7, \u ki} 7, Ba bi} 7 (\e ki} 7), Su ka ra 7 (\or |e vi} 7), Sa vi} 7, Ter zi} 7, Sr di} 7. MLA DOST: \u ri kin 8, Ga vri lov 7, Vi da ko vi} 7 (Mi ti} 7), Ran ki} 7, [i ja ~i} 7, Be qi} 6 (M. Stan kov 7), S. Stan kov 7, Ko zo mo ra 7, ]uk 7, Bo jo vi} 6 (Jan dri} 6), Na u mov 7. U obo stra no do broj igri fud ba le ri Ju go vi }a i Mla do sti iz Tu ri je po de li li su bo do ve. Pre ma pri ka za noj igri Ka }a ni su bi li
Dra `i} 7 (\u ra ~e vi}), La za re vi} 6 (Vi la). Ima li su mom ci tre ne ra Je li }a te ren sku ini ci ja ti vu, ali ne i ras po lo `e nog strel ca. Ima li su {an se To mqa no vi}, \a ko vi} i Ku koq, ali su one osta le ne is ko ri {}e ne. Ka zna za pro ma {a je sti gla je u po sled wem mi nu tu, Pa pri} u na me ri da is pu ca lop tu po go dio Mar ~e tu, ko ji je pri mi rio lop tu i po go dio mre `u. M. Po.
Indeks - Polet 1:1 (1:0) NO VI SAD: \a~ ko igra li {te, gle da la ca: oko 200, su di ja: Pa pi {ta (Je me na). Strel ci: Vu ja no vi} u 26. za In deks, a V. Do bri je vi} u 92. mi nu tu (iz pe na la) za Po let. @u ti kar to ni: Vu ja no vi}, Bla go je vi}, Jo vo vi} (In deks), Ze -
MLADENOVO: Budu}nostBa~ka 7:0, NOVI SAD: BoracPrvi maj 0:1, Crvena zvezdaRadni~ki (SM) 1:0, KA]: Jugovi}-Mladost (T) 0:0, BA^KI PETROVAC: Mladost-Obili} 2:0, ERDEVIK: Sloga-Omladinac 0:0, STARA PAZOVA: Jedinstvo-Stani{i} 0:0, NOVI SAD: Indeks-Polet 1:1.
1. Radn. (SM) 16 2. Indeks 16 3. Jedinstvo 16 4. Omladinac 16 5. Sloga 16 6. Budu}nost 16 7. Mladost (T) 16 8. Mlad. (BP) 16 9. C. zvezda 16 10. Borac 16 11. Polet 16 12. Prvi maj 16 13. Stani{i} 16 14. Jugovi} 16 15. Obili} 16 16. Ba~ka 16
10 8 8 7 7 6 5 5 7 6 5 6 4 3 3 1
3 7 5 6 3 5 8 7 1 3 5 1 6 4 4 6
3 1 3 3 6 5 3 4 8 7 6 9 6 9 9 9
31:12 20:8 21:10 17:13 25:23 20:14 24:19 22:18 24:20 21:19 21:18 18:24 13:22 17:31 14:35 12:34
33 31 29 27 24 23 23 22 22 21 20 19 18 13 13 9
Sa stav Sen te ko ji je je se nas po be dio eki pu be o grad skog Par ti za na
plan s ki osve ` en do l a s kom osmo r i c e no v aj l i j a, pa su se u re d o v i m a srp s ko l i g a { a u va r o { i kraj Ti s e na { li: Mar k o @iv k ov (Ki k in d a) Mi l o{ Bo k i} (Spar t ak Zla ti b or vo d a), \or | i j a Mi l i} i Dar k o Te { a n o v i} (Rad n i~ ki, Som b or) Ra d o j i c a Jo v a no v i} (Je d in s tov Pu t e v i, U`i c e) Stra h i w a Ba n ov (Vo ` do v ac) Sta n i s lav Sa r a pa (^o k a) i Ivan Ma r a{ (Haj d uk, Ku l a). Pre m a pro c e n i se k re t a r a klu b a i tre n e r a gol m a n a Jo `e f a Ezve | a eki p a je za dru gi deo pr v en s tva ma l o ja ~ a i po l et n i j a, pod m la | e n a {ko lo v a n im igra ~ i m a me | u ko j i ma je ve } i n a do { la iz pr v o li g a { kih i su p er l i g a { kih klu b o v a. - To su mom c i ko j i ima j u `e q u da se do k a z u j u da po stig n u vi { e u fud b a l u, {to }e za na { u eki p u bi t i kva l i tet, ite k a k o po t re b an u pro le} n om de l u, ko j i sma t ram da }e bi t i ja k o te ` ak sko r o za sve eki p e u li g i. Sem ne k o li k o eki p a iz vr h a ta b e l e, svi osta l i su u zo n i bor b e za op s ta n ak - ka ` e Ezve|. Sen } a n i su je s en za v r { i l i na sed m om me s tu (21 bod), tek {est vi { e od onih sa z a ~ e q a, {to pre m a mi { qe w u Ezve | a ne da j e ni k a k vu ga r an c i j u, pa }e za sva k u utak m i c u bi t i po t r b e n o mak s i m al n o za l a ga w e i bor b e n ost. - Ova na { a eki p a ni j e tim ko j i tre b a da se bo r i za op -
pra v i. On sma t ra da je pla sman iz je s e w eg de l a re a l nost, me | u t im, da su mo g u} no s ti eki p e i pla s man ne k u ste p e n i c u vi { e iz m e | u pr vog i pe t og me s ta. - U zim s koj pa u z i smo pod mla d i l i eki p u i mi s lim da ova mla d a i po l et n a eki p a ima ogro m an po t en c i j al, a mla d i igra ~ i su `eq n i afir m a c i j e. Po { to tre n ut no ne po s to j e am b i c i j e za vrh ta b e l e, plan je da ova eki p a pro v e d e i od i g ra dru g i deo pr v en s tva za j ed n o, a ako se po t vr d e o~e k i v a w a Stru~ n og {ta b a i ru k o v od s tva klu b a, ima } e m o do b ar oslo n ac za na r ed n u se z o n u - op t i m i s ta je Bu l a t o v i}. Bu l a t o v i} na p o m i w e, da bez ob z i r a na ne p o v oq n e vre m en s ke pri l i k e, na s ta o ja w a su bi l a da se mak s i m al no is k o r i s te mo g u} n o s ti za uigra v a w e pod m la | e n og sa sta v a od i g ra v a w em osam pri prem n ih utak m i c a. Mak s i mal n o je is k o r i { }en bo r a vak u Ka p o { va r u (Ma | ar s ka) gde su tri utak m i c e od i g ra n e na te r e n u sa ve { ta~ k om tra vom. U pr v om okr { a j u u na s tav ku pr v en s tva Sen t a u ne d e q u pred svo j om pu b li k om do ~ e ku j e Slo g u iz Te m e r i n a, ko j a je tra d i c i o n al n o ne u g o d an pro t iv n ik, ali bez ob z i r a na to Bu l a t o v i} o~e k u j e da eki pa pru ` i mak s i m um ka k o bi ukwi ` i l a po b e d u. Tekst i foto: M. Mitrovi}
U SUBOTU STARTUJE NOVOSADSKO PODRU^JE
Ka bel u pu nom na po nu
Sle de }eg vi ken da star tu je i no vo sad ska Pod ru~ na li ga. Bor ba za vi {i rang i op sta nak bi }e kao ne iz ve sna do po sled w eg ko l a. Za ula z ak u Voj vo |an sku li gu kon ku ri sa }e ~ak pet klu bo va: je se wi pr vak Je din stvo, ko ji je za je dan bod is pred Sr bo bra na, Ka be la i Bor ca, a tri is pred Sla vi je. Po ne kim pro ce na ma i {e sto pla si ra ni Vr bas, a od mah iza we ga i po ja ~a wa Ba~ ka iz \ur |e va mo gu mno gi ma po mr si ti ra ~u ne. Ne ka da tre }i klub u gra du Ka bel ozbiq no je pri stu pio zim skoj pi ja ci, do veo kva li tet na po ja ~a wa: gol ma na Va si qe vi }a, Ce li na, Ra {i o va na, An |i }a i Ma ra vi }a, osta vio kva li te tan ko stur sa ko jim }e am b i c i o z ni tre n er Cvi j i} po k u { a t i da vra t i sta ri sjaj. Naj ve }a pre pre ka Ka b e l ov c i m a uz kva l i t et n e kon ku ren te bi }e i ne {to ne po voq ni ji `reb. - Kre nu li smo sa pri pre ma ma znat no ra ni je od osta lih i u pr ve dve ne de qe ima li od li~ ne uslo ve. Sve osta lo do po sled wih de set da na bi la je ~i sta im pro vi za ci ja s ob zi -
rom na vre men ske ne po go de ka `e stra teg Ka be la. - Iz po me nu tih raz lo ga i od ig ra nih kon t ro l a bi l o je ma w e od pla n i r a n og, pa smo osta l i kra }i za ~ak ~e ti ri utak mi ca. Zbog ne {to te `eg ras po re da jer u pr va ~e ti ri ko la tri pu ta go stu je mo Me tal cu, Vr b a s u i Sla v i j i, a kraj [tran da u der bi ju do ~e ku je mo Bo rac sve pro ve re igra li smo u go sti ma Po be di li smo Ju go vi}(1:0), no vo sad sku Mla dost (3:0) i Omla din cem 2:0. Igra li smo ne re {e no u Ba~ kom Pe t rov c u s Mla d o { }u (1:1) i do `i ve li dva po ra za od tre } e l i g a { a Mla d o s ti (Ba~ ki Ja rak) (0:1) i Ve ter nik Vi sko la (0:2). U ce l i n i za d o v o q an sam igra m a, {an s e sam pru ` io svim igra ~i ma, a {to je ve o ma bit no no vaj li je su oprav da le do la ske i bi }e istin ska po ja ~a wa. Igra }e mo u sva kom su sre tu na pa da~ ki, bez kal ku la ci ja i uz sav re spekt pre ma ri va li ma. Mi slim da ima mo re la ne {an se da se pla si ra mo u Voj v o | an s ku li g u - ja s an Cvi ji}. M. P.
Gol man Rad ni~ kog [i vo qic ki in ter ve ni {e is pred igra ~a Cr ve ne zve zde
su u pr vom po lu vre me nu bi li agil ni ji i vi {e na pa da li. Naj bo qu pri li ku u 24. mi nu tu pro pu stio je Pe ki} po sle dru gog kor ne ra sa 16 me ta ra neo me tan {u ti rao je za ma lo pre ko go la. U na stav ku bi lo je vi {e {an si. U 62. mi nu tu Sto ji ~i} je nad sko ~io vi {eg Ra do va no vi }a, lo bo vao je is tr ~a log gol ma na go sti ju, ali je lop ta oti {la po red le ve sta ti ve. Go sti su do kra ja pre u ze li ini ci ja ti vu. Naj bo qu pri li ku pro pu stio je ka pi ten Pro ki} u 64. mi nu tu. Sku ru pan ga je od li~ no upo slio, ali je lop ta za vr {i la po red de sne sta ti ve. Gol od lu ke pao je u tre }em mi nu tu na dok na de. Ra do va no vi} je od li~ no iz veo kor ner sa de sne stra ne, Gor da ni} je naj vi {e sko ~io, lop ta se od pre~ ke od bi la, isti igra~ je u pa du lop tu pro sto za ku cao u de sni gor wi ugao. D. Ivani}
bli `i po be de s ob zi rom da su to kom ce le utak mi ce ima li vi {e od igre i vi {e {an se, po go to vo u fi ni {u ka da su Sa vi}, Ter zi} i Sr di} pro pu sti li ne ko li ko sto po stot nih pri li ka. M. Grbi}
Borac - 1. maj 0:1 (0:0) NO VI SAD: Igra li {te Bor ca na Kli si, gle da la ca 200, su di ja: Alek si} Ba tri} (Vr bas). Stre lac: Mar ~e ta u 90. mi nu tu. @u ti kar to ni: Ili} (Bo rac), a An |i} i La zi} (1. maj). BO RAC: Ro mi} 7, Ili} 6, Iko ni} 7, Mi ri} 7, Pa pi} 6, Mak si mo vi} 6, \a ko vi} 6, Dam wa no vi} 7, Mi tro vi} 6 (Ra do vi} 6), Ku koq 6, @a ku la 6 (\or |i jev ski). 1. MAJ: Ar se no vi} 7, Pu ti ca 7, Alem pi} 6, La zi} 6, Kne `e vi} 7, Jo va no vi} 6, An |i} 7, Ko la ro vi} 6, Mar ~e ta 7 (Ra di}),
Ras po lo `e ni Ne na d Kaj te s Budu}nost – Ba~ka 7:0 (2:0) MLA DE NO VO: Sta dion Bu du} no sti, gle da la ca 200, su di ja Ra di} (No vi Sad), strel ci, B. Sr di} u 28, Kaj tes 35, 77, 85, Ma ri}, 59, An to ni} 87, i No vak 89. mi nu tu. BU DU] NOST: Lu go wa -, Ka ra no vi} 7 (An to ni} 7), Vig we vi} 7, Maj ki} 7, No vak 7, Pu |a 8, [e {um 7 (Haj ti} - ), Mar ~i} 7 (Kne `e vi} 7), Ma ri} 7, B. Sr di} 7, Kaj tes 8. BA^ KA: \ur ko vi} 5, N. Ra da no vi} 6 (Ko lar 6), Nin ko vi} 6, Tan ~i} 6, Ra de vi} 6, Stu par 6, Ma ri} 6, Ru bin 6, Avra mo vi} 6, M. Ra da no vi} 6 (Ra do va no vi} - ), Mi ti} 6 (Me dan 6). Bu du} nost je u 28. mi nu tu do {la u vo| stvo. Bo jan Sr di} je {u ti rao sa pre ko 20 me ta ra, lop ta je ima la ~ud nu pu ta wu i na kra ju za vr {i la po sre di ni go la is pod pre~ ke u mre `i gol ma na \ur ko vi }a. U 35. mi nu tu Ma ri} je iz veo kor ner sa le ve stzra ne, a Kaj tes je sa sve ga dva–tri me tra uba cio lop tu u mre `u. Igrao se 59. mi nut. Kaj tes je upu tio cen tar{ut sa de sne stra ne, a Ma ri} je sa sve ga pet–{est me ta ra po go dio ne bra we ni deo mre `e gol ma na \ur ko vi }a i do veo svo ju eki pu u vo| stvo od 3:0. U 77. mi nu tu Bu du} nost je po sti gla i ~e tvr ti gol. Na kon uba ci va wa lop te sa de sne stra ne od An to ni }a, Kaj te su ni je bi lo te {ko da sa sve ga pet–{est me ta ra po go di ciq. Isti igra~ svo jim tre }im go lom u 85. mi nu tu, mkru ni sao je svo ju do bru igru. Re zer vi sta An to ni} se u 87. mi nu tu do bro sna {ao pred go lom Ba~ ke i iz ne po sred ne bli zi ne, sa la ko }om uba cio lop tu u ne bra we ni deo mre `e. Ta~ ku na ovaj su sret, sta vio je No vak u 89. mi nu tu. No vak je is ko ri stio zbu we nost go stu ju }ih od bram be nih fud ba le ra Ba~ ke i sa ne ko li ko me ta ra po slao lop tu po red ne mo} ne od bra ne i gol ma na go sti ju \ur ko vi }a u mre `u.
qak, Ma lac ko (Po let). Cr ve ni kar ton: Jo vo vi} (In deks). IN DEKS: Ma rin ko vi} 7, Sta ki} 7, Jo vo vi} 6, Ne di} 7, \o ro vi} 7, Sa ve qi} 7, Po we vi} 7, Gu be ri ni} 6 (Vla i sa vqe vi}), Bla go je vi} 6 (Zlat ko vi}), Per vaz 6 (Ami xi} 6), Vu ja no vi} 7. PO LET: @iv ko vi} 7, Pe ja no vi} 6, Ra ko ~e vi} 6, Ba ko vi} 7, B. Do bri je vi} 7, V. Do bri je vi} 7, Ma lac ko 6, Ze qak 6 (Vu ka {i no vi}), Jo so vi} 7, Pe ro vi} 6 (Pu ri} 6), [e gan 6. Go sti su iz jed na ~i li u 92. mi nu tu iz pe na la pre ko V. Do bri je vi }a. In deks je pot pu no ne po treb no na pra vio pre kid u za u stav nom vre me nu na oko 20 me ta ra od go la. Lop ta je na ba ~e na u {e sna e ste rac, Jo so vi} je pri hva tio, i okre nut le |i ma go lu na oko pet-{est me ta ra, po ku {ao da {u ti ra pre ko gla ve. Su di ja Pa pi {ta je vi deo po vla ~e we od stra ne Jo vo vi }a i svi rao je pe nal. Do ma }in je sa mo de se tak mi nu ta ra ni je mo gao da po stig ne i dru gi gol i ta ko osi gu ra po be du. U kon tri Vu ja no vi} je ume sto da je {u ti rao po ku {ao da do da lop tu i {an sa je pro pa la. Vu ja no vi} je bio stre lac go la u 26. mi nu tu. Sta ki} je do dao lop tu Ne di }u po de snoj stra ni, ovaj je iz tr ka cen tri rao, a cen tar for do ma }ih je gla vom po go dio mre `u. M. Kova~evi}
Mladost (BP) - Obili} 2:0 (1:0) BA^ KI PE TRO VAC: Sta dion u Vr ba ri, gle da la ca 300, su d i j a: Joj k i} (No v i Sad). Strel ci: Zbu} no vi} u 4. i Ko ka n o v i} u 90. mi n u t u. @u t i kar t o n i: Uze l ac, Ko k a n o v i}, Ru par (Mla dost), a ]et ko vi}, Kr s ti}, @i v o j i n ov, Kre s o j a (Obi li}). MLA DOST: Ve se li} 8, Stra cin ski 7 (Pu pa vac 8), Ko bi la rov 8, Mo ji} 8, Uze lac 7, Ru par 8, Zor zi} 7 (Ja ku{ 7), \or |e vi} 7 (Ka wa 7), Ko ka no vi} 8, Zbu} no vi} 8, Sla do je vi} 8. OBI LI]: Du pqa nin 7, An |i} 6, ]et ko vi} 7, Di vjak 7,
Mar ~e ti} 6 (Gri wak), Ro di} 7, Kr sti} 7 (Bje lo gr li}), @i vo ji nov 7, Jo vo vi} 6, Kre so ja 7, Ili} 6 (Jan ko vi} 6). Na otva ra wu pro le }a u Ba~ kom Pe trov cu za slu `e na po be da do ma }ih. Go sti iz Zma je va do {li sa na me rom da bun ke rom po ku {a ju da osvo je bod, ali im to ni je us pe lo. Ka n o n a d a do m a } ih pre m a go lu Du pqa ni na po ~e la je od pr vog na pa da i ve} u 3. mi nu tu no vaj li ja \or |e vi} je lo bo vao gol ma na Du pqa ni na, a Mar ~e ti} lop tu iz bio sa gol li ni je. Kor ner je od li~ no iz veo Ko ka no vi}, a Zbu} no vi} bio na pra v om me s tu. Re | a l e su se pri li ke. U na stav ku se igra lo na je dan gol. Ma da su Zma jev ~a ni u ne k o l i k o na v ra t a ozbiq n o pri pre ti li iz kon tri, ali je Ve se li} bio na vi si ni za dat ka. U po sled wem mi nu tu utak mi ce sti gla je no va ra dost, re zer v i s ta Ja k u{ od l i~ n o je upo s lio Ko k a n o v i } a, a ovaj pro na {ao put ka mre `i. M. P.
Sloga - Omladinac 0:0 ER DE VIK: Sta dion Slo ge, gle da la ca 150, su di ja Bla `on (Ru ma).@u ti kar to ni: Si me u no vi}, ^o ba no vi}, Po va `an (Slo ga), Vi da ko vi} (Omla di nac).Cr ve ni kar ton: Ste fa no vi} (Omla di nac). SLO GA: Staj ~i} 7, Mi lo {e vi} 7, Jo va no vi} 7, ^o ba no vi} 7, Miq ko vi} 7, Ra i ~e vi} 7, Ko va ~e vi} 7 (Pen do ), \or |e vi} 7, Si me u no vi} 7, Po va `an 7, Va si} 7 (Bo ja ni}). OMLA DI NAC: Ja go di} 7, Lu ki} 7, Ili} 7, Sa vi} 6, Sto i sa vqe vi} 6, Mi ro sa vqe vi} 6, Ko va ~e vi} 7, Xe pi na 6, Cvi ja no vi} 6 (Ha ka~ 6), Ste fa no vi} 6, Vi da ko vi} 6 (\ur ~in 6). No vo ba nov ~a ni ni jed nog tre nut ka ni su re spek to va li do ma }i ne, pru `i li su sna `an ot por, i bi li rav no pra van ri val na te re nu. Od ne ko li ko pri li ka, u pr vom de lu, do ma }i ni su pro pu sti li naj bo qu, ka da je su di ja u 33. oprav da no do su dio pe nal. [ut Va si }a, Ja go di} je efekt no od bra nio. U na stav ku Er de vi ~a ni su bi li agil ni ji tim, po ku {a li su da osvo je sva tri bo da, ali bor be na od bra na go sti ju na ~e lu sa od li~ nim Ja go di }em, sva ki put je iza {la kao po bed nik. Ustva ri, go sti su za slu `e no osvo ji li bod. K. Vig
20
S PORT
utorak13.mart2012.
dnevnik
MU[KA SUPERLIGA
Cr ve no-be li iz u li ~a ra pa ne Vojvodina - Napredak 36:30 (18:15) NO V I SAD: SC „Slana bara”, gledalaca: 150, sudije: Kosa no vi} i Ni ko li} (Pan~evo). Sedmerci: Vojvodina 5 (5), Napredak 4 (3). Iskqu~ewa: Vojvodina 14, Napre dak 24 mi nu ta. Cr ve ni kartoni: Popov u 47. minutu (Vojvodina), [uki} u 53. minutu (Napredak). VOJ VO DI NA: Abaxi} (11 odbrana, 1 sedmerac), Radosavqevi} 7(6), Vukovi} 3, Popov, M. Radi{i}, Bari{i} 6,
no od najprijatnijih iznena|ewa dosada{weg dela Superli ge, kru {e va~ ki Na pre dak 36:30. Bila je ovo utakmica od velike va`nosti, pre svega na psiholo{kom planu kako za doma}ina, koji je eliminisan iz Kupa, tako i za Kru{evqane koji nikako da zaigraju kako umeju na gostovawima. Izabranici trenera ]irko vi }a lo {e su otvo ri li me~. Pred vo |e ni tan de mom Spasi} - Milovi}, gosti su poveli 3:1, a ne{to kasnije i
Iskoristio {ansu: Neven Stjepanovi}
Veselinov 2, Stjepanovi} 4, Suxum 1, Damjanovi}, B. Radi{i} 2, ^up ko vi} 2, \u ri}, Marjanac 7, Milo{evi} 1. NA PRE DAK: Xami} (3 odbrane), Jovanovi} 1, ]irkovi} 1, Mihajlovi} 2, Arsi} (4 odbrane), Milanovi} 7, [uki} 1, Milovi} 4, Spasi} 7 (1), Miqkovi} 3, Mikovi} 1, Zubi} 1 (1), Ran|elovi} 2 (1), Andreji}, Zuji}. Rukometa{i Vojvodine savladali su po drugi put ove sezone novajliju i ligi i jed-
Fo to: S. [u {we vi}
5:3. Uzvratili su Novosa|ani preko Bari{i}a i Marjanca, pa je Vo{a u 10. minutu povela 7:5, a prednost crveno -belih rasla je iz minuta u minut. Najve}u prednost u prvom poluvremenu doma}i rukometa{i stekli su u 23. minutu (15:11). Radosavqevi} je nepogre{ivo poga|ao sa linije sadam metara, Bari{i} svojim haubicama torpedovao golmana Xami}a, a po desnom kri lu do mi ni rao Vu ko vi}. Goste je u igri dr`ao raspo-
Voj vo di na - Na pre dak Ju go vi} Uni met - PKB Ru dar - Cr ven ka Ja fa C. zve zda - Di na mo Po `a re vac - Sme de re vo Ko lu ba ra - Obi li} Par ti zan - Rad ni~ ki @e le zn. - Me ta lo pl.
36:30 30:28 33:26 27:24 24:21 28:24 33:27 28:25
20 17 3 0 607:503 37 1. Voj vo di na 2. Par ti zan 19 17 2 0 599:501 36 3. Rad ni~ ki 19 12 2 5 532:476 26 4. Me ta lopl. 19 11 1 7 537:507 23 20 9 3 8 505:511 21 5. Ru dar 20 10 3 7 543:552 21 6. Na pre dak 7. C. zve zda 20 10 2 8 532:510 20 19 9 4 7 524:528 20 8. Ko lu ba ra 9. Ju go vi} 20 8 3 9 508:518 19 20 7 3 10 568:605 17 10. @e lezn. 11. Po `a re vac 20 8 0 12 512:530 16 12. Sme de re vo 20 7 1 12 455:503 15 20 6 2 12 515:542 14 13. PKB 19 6 0 13 491:517 12 14. Cr ven ka 20 4 1 15 536:587 9 15. Di na mo 16. Obi li} 18 4 0 14 464:530 8 U sle de }em ko lu (24/25.mar ta) sa sta ju se: Cr ven ka - Po `a re vac, Me ta lo pla sti ka - Voj vo di na, Di na mo - Ju go vi} Uni met, Ru dar - Ko lu ba ra, Sme de re vo - @e le zni ~ar, Na pre dak - Par ti zan, Rad ni~ ki - Cr ve na zve zda, PKB - Obi li}.
lo`eni Spasi} sa pet golova u prvom delu. Nastavak susreta nije doneo mnogo uzbu|ewa, mada su odbrane bile lo{ija strana oba tima, izuzev golmana Stanka Abaxi}a koji je u nekoliko na vra ta ski nuo `i ve lop te Mi la no vi }a, Mi lo vi }a i Spasi}a i bio najzaslu`niji {to su crveno - beli do{li do plus {est u 46. minutu (27:21). Kada se ~inilo da su Kru{evqa ni po to pqe ni, pro ra dio je Mi la no vi}. Na pre dak je pripretio smawiv{i na 30:28. Ipak, ulaskom Baneta Radi{i }a, i go lo vi ma mla dog Stjepanovi}a i Marjanca, crveno - beli su rutinski priveli me~ kraju izbegav{i tako neizvesnu zav{nicu. Na kraju zaslu`ena pobeda rukometa{a Vojvodine, koji i daqe dr`e ~elo superliga{kog karavana, a narednog vikenda ih o~ekuje derbi susret u [apcu sa Metaloplastikom. I. Grubor
KA]ANIN NIKOLA RADAKOVI] O @ESTOKOM DUELU S PKB-om
Iz da na u dan na pre du je mo
Ruko meta{i Jugo vi }a i PKB-a odigrali su utakmicu iznad superliga{kog proseka, slavili su Ka}ani (30:28) i odu{evili borbeno{}u, htewem, efi kasno {}u i is traj no {}u. Nisu poklekli pred rivalom koji je i{ao na sve ili ni{ta, u dobrom delu susreta igraju}i, ~ini se, i previ{e `estok rukomet. Posledica `estokih duela bio je sukob prvo dvojice igra~a, pa kratkotrajna gu`va, da bi se sve zavr{ilo iskqu~ewima Nikole Vugdragovi}a i Bojana @ivkovi}a. Mladen Krsman~i} i iskusni Nikola Radakovi}, u posledwih desetak minuta, sa nekoliko individualnih re{ewa doprineli su da Jugovi} sa~uva solidnu rezultatsku prednost, gde je ta~ku na trijumf stavio Qubomir Jo{i}. Nikolu Radakovi}a, koji je pokazao takti~ku pismenost i igra~ku virtuoznost, analizirao je ovj derbi susret. - Utakmica je bila mu{ka u pravom smislu te re~i, igrao se `estok rukomet, gde su gosti iz Beograda do{li s o~iglednom namerom da pobede. Odigrali su vi{e nego o{tro, ~ak bih rekao i prqavo. Od prvog minuta me~a igrali su na sve ili ni{ta, a upravo takva igra podrazumeva i sredstva koja u pojedinim momentima nisu bila sportska. Mi smo na to odgovorili ve}om `eqom i pokazali da nam je igra bila bitnija od grube igre. Na wihove grubosti odgovarali smo boqom igrom i upravo zbog toga sam ponosan na celu ekipu.
Ka}ki virtouz Nikola Radakovi}
Sve vreme smo kontrolisali rezultat i zaslu`eno pobedili rekao je Radakovi}. Bilo je ko{kawa, ~ak i razmena nekoliko udaraca? - Od starta Nikola Vugdragovi} i Qubomir Jo{i} primali su `estoke udarce. Jo{i}u je, u pr vom po lu vre me nu, raz bi jen nos, da bi se u drugom delu susre ta na me ti ru ko me ta {a
PKB-a na{ao Vugdragovi}, sjajni plejmejker, do tada mozak i du{a tima. U nekoliko navrata, posle grubih zahvata s le|a, padao je na parket i bilo je samo pitawe trenutka kada }e do`iveti te`u povredu. Te{ko je da ~ovek ostane imun na te stvari, a koliko je bio dobar govori i ~iwenica da smo posle wegovog iskqu~ewa izgubili te~nost u igri, a samim tim i efikasnost. Dva boda doprine}e podizawu samopouzdawa? - Sla`em se. Iz utakmice u utakmicu ekipa dobija sve lep{e konture i kada nam se uskoro vrate po vre|eni igra~i igra}emo mnogo boqe. Nadam se da }e uprava i igra~i prepoznati da je do{ao pravi trenutak da napadnemo Kup. Mla|i igra~i daju sve ve}i doprinos uspesima? - Iskusni Jo{i} je sa dvanaest postignutih golova jo{ jednom pokazao koliko nam je nedostajao u prole}nom delu prvenstva. Izdvojio bih Mladena Krsman~i}a zato {to je u kqu~nim momentima pokazao da poseduje kvalitet i sportski bezobrazluk neophodan za vrhunske domete. I ostali mladi rukometa{i su dali svoj doprinos ovoj va`noj pobedi. Nadam se da }e Mladenu ovo biti podsticaj da nastavi sa jo{ `e{}im radom i da }e u tom slu~aju blistati iz utakmice u utakmicu pedago{ki je rekao Nikola Radakovi}, ina~e profesor fizi~kog vaspitawa. J. Gali}
DRUGA LIGA – SEVER
Ti te qa ni bli sta li u Ba na tu Banatski Karlovac – Titel YD 18:27 (5:13) BA NAT SKI KAR LO VAC: Sportska dvorana, oko 700, sudije: D. Ban~ov (Pan~evo), D. Ivankov (Star~evo).Sedmerci : Banatski Karlovac 3 (1), Titel XD 4 ( 3 ), iskqu~ewa: Banatski Karlovac 6, Titel XD 2 minuta. BA NAT SKI KAR LO VAC: Kamberovi}, Jokovi} 2, Xamatovski 1,\uri}, Jak{i} 1, Arnautovi} 1, Veki} 1, Mutavxi}, Spasi} 1, Joki}, Jovanovi}, Vuji} Kova~evi}3, ]irkovi} 2, Mrvo{ 3. TI TEL XON DIR: Kuzmanov, Sele~ 4, Balog 1, Patri{kov, Ivkovi} 8, Kurte{ 5, Matijevi}, Mili~i} 1, Kova~ , Ubovi}, Todor~evi}, Marjanovi} 2, Vojvodi}, Perleta 5, Vik 1. Prvu utakmicu u novoj dvorani rukometa{u Banatskog Karlovca odigrali su s Titeqanima pred blizi 700 gledalaca. Ambijent je bio prelep, doma}i navija~i su se svojski trudili da svojim bodrewem pomognu qubimcima, me|utim to nije pomoglo protiv veoma dobre ekipe iz Titela. Gosti su na po~etku me~a ostvarili zna~ajnu prednost od 7: 3, {to je primoralo doma}ina da juri rezultat, {to donosi i gre{ke.U drugom poluvremenu doma}i igra~i su se silno trudili da eventualno stignu visoku prenost gostiju, ali na `alost brojne publike u tome nisu uspeli.Titeqani su ba{ pdigrali kvalitetno i zaslu`eno slavili u Banatskom Karlovcu. R. Jovanovi}
@SK - Radni~ki ([) 37:24 (19:10) @A BAQ: Sportska hala, gledalaca: 300, sudije: Kne`i} (Vrbas) i radovanov (Ba~ka Palanka), sedmerci: @SK 4 (3), Radni~ki 2 (2), iskqu~ewa: @SK 10, Radni~ki 14 minuta. @SK: Stevanovi} (9 odbrana), Kezija, Xaja, Stra`ivuk, Bosni} 2, Zuki} 1, Milutinovi} 1, Radoj~i} 9 (2), Stjepanovi} 1, Smoqan 13, Jovanovi} 1, Arseni} 1 (9 odbrana), Dragoqevi} 2 (1), Bojani} 6, Imbrowev. RAD NI^ KI ([): Mati} (6 odbrana, 1 sedmerac), Kreko 1, Gr~i} 2, Jankovi} 7, Maukovi} 4, Jovi} 1, Savi}, Trifkovi} 8 (2), Gerber (3 odbrane), Filipovi}, [alov, Der~an 1, Hrubik. Prvih petnaestak minuta susreta delovalo je da su @abaqci bez ikakvog osnova potcenili
Aleksandar Kurte{ (u sredini), petostruki strelac za Titeqane
goste iz [ida. Tim pre jer se u ekipi Radni~kog, u odnosu na jesewi deo prvenstva, pojavilo nekoliko iskusnih kvalitetnih igra~a. Uvidev{i da je |avo odneo {alu doma}i su stisli u odbrani i, uz ozbiqnu golmansku podr{ku, krenuli furiozno. Pored efikasnosti bilo je tu i sjajnih individualnih poteza i kolektivnih asistencija za koje [i|ani nisu imali re{ewe. Ozbiqnu minuta`u imali su i mla|i igra~i @SK-a koji su nastavili u ritmu prethodnika, a sve to publika je znala da nagradi burnim aplauzima, koji su po okon~awu me~a potrajali i nekoliko desetina sekundi, kada su im miqenici priredili svojevrsni performans. J. G. P. B.
Somborelektro – Hajduk 38:25 (15:13) SOM BOR: Gradska hala Mostonga, gledalaca 100, sudije: Ostoji}, Rajkovi} (Novi Sad). Sedmerci: Somborelektro 6(5), Hajduk 8(5), iskqu~ewa: Somborelektro 6 , Hajduk 8 minuta. SOM BO RE LEK TRO: Dobrijevi}, Dra{kovi} 3(1), Penze{ 2, Nikoli} 4, Vukovi} 1, Besla} 3, Bulatovi} 9(4), Mijovi} 3, @ivkovi} 2, Kopawa , L.Koji} 1,Gardijan 5, Bo{kovi} 3, Le`aji} 1, N. Koji} 1, Nenadi}. HAJ DUK: Gereg, Vujkov 3, Vje{tica 2, Nolin 2, Kara} 4,
Lon~ar, Andri}, Ili} 1, Spasojev 9(2), Vrgovi} 4(3), Mandi}, Labus, Radanovi}, Ponajvi{e zahvaquju}i golmanu Dobrijevi}u doma}a ekipa je visoko porazila rukometa{e Hajduka. Istina, gosti su poveli s 3:0, no sve {to se kasnije doga|alo na parketu bilo je u znaku doma}eg sastava. M. Jo.
Dalmatinac – Metalac AV 22:25 (9:13) RI \I CA: Sala O [ “ Petar Ko~i}”, gledalaca 600, sudije: Mandi} i Kova~ ( Novi Sad ). Sedmerci: Dalmatinac 4(2), Metalac A V 5(4), iskqu~ewa: Dalmatinac 30, Metalac 14 minuta. DAL MA TI NAC: Matijevi}, Trbojevi}, Baqak 1, Manojlovi} 3, Bokun 1, Bai} 1, Simi} 6(2), Graovac 1, Komazec 1, Urukalo 2, Kne`evi} 6,Kostatinovi}, Stjeqa, Macura. ME TA LAV AV: Ani~i}, Petrovi}, Gruji}, Eri}, Ili} 3(1), Radi}, Vojvodi} 1, Pribi~evi}, Tojagi}, @uki}, Joji} 9(2), Jawi}, Gaji}, Milo{evi} 7, Kor~ok 5(1), Manojlovi}. Rukometa{i Dalmatinca su se maksimalno trudili da nadigraju i pobede veoma ~vrst i kvalitetan sastav iz Futoga. U lepoj atmosferi igrao se `estok me~ koga je na kraju u svoju korist dobio Metalac. M. Jo.
DRUGA @ENSKA LIGA – SEVER
Cr wan ke le po kre nu le Mladost - Jabuka 36:33 (16:16) KI KIN DA: Hala SC Jezero, gledalaca 100, sudije: Dunkler (Sombor), Mar ti no vi} (Novi Sad). Sedmerci: Mladost 3 (3), Jabuka 8 (8), iskqu~ewa: Mladost 12, Jabuka 4 minuta. MLA DOST: Trnini}, Savkovi} 1, Jo{anovi}, ^ovi} 4, Solomun 7, Berta, ]eti} 12 (3), Grmi}, Lakovi} 1, Krsti}, Jovica 3, Mesaro{, Latkovi} 8, Prpa, Kaurin. JA BU KA 97: Cvetkovi}, B. Matija{evi} 6, S. Matija{evi} 1, Sekulovski, [krbi}, Naumovski, Risti} 8 (1), Mitri} 2, Markovski 1, Pani}, Dejanovski, Ruti} 13 (7), Angelovska 2. Rukometa{ice Mladosti su lepo krenule u drugom delu prvenstva, zaslu`eno su savladale borbenu ekipu Jabuke. Crwanke su u prvom delu igre imale prednost, ali go{}e su uspele u samom fini{u da izjedna~e na 16:16. Do 35. minuta igralo se gol za gol, a potom su Crwanke preuzele vo|stvo koje je u pojedinim trenucima iznosilo i {est golova razlike. Fini{ susreta pripao je ekipi Mladosti. U pobedni~koj ekipi istakla se
]eti}eva sa 12(3) golova, a u pora`enoj Ruti}eva sa 13 (7). M. S.
sile ni{ane, pa je kapital doma}ina, u pet navrata, iznosio i po deset golova razlike. M. Men.
Temerin – Srem 29:22 (17:9)
Radni~ki - Apatin 28:17 (15:8)
TE ME RIN: Dvorana JKP Temerin, gledalaca 200, sudije: Danijela Kova~evi} (Crvenka) i Milica Xaji} (Ba~ka Palanka). Sedmerci: Temerin 6 (6), Srem 4 (2), iskqu~ewa: Temerin 12, Srem 8 minuta. TE ME RIN: Ivanov (18 odbrana, sedmerac), Mari~i} 7, Tepi} 1 (1), Obradovi} 1, Milakovi}, Vukovi} 3, Nikoli} 7 (4), Blanu{a 3, Te{anovi}, Pani} (2 odbrane, sedmerac), Kremenovi}, Miku{ak 1, Miqanovi} (2 odbrane), Mora~a 4, Mitrovi} 1, Jankovi} 1 (1). SREM: [upuri} (7 odbrana), Vojvodi} 4, Plavqani} 1, Samac 5, \oki} 1, Sretenovi}, Pavlovi} 1 (1), Savi} 1, Mili} 4, Uskokovi} 5 (1), Varga (3 odbrane), Bak{a. Kvalitet za povratak u prvoliga{ko dru{tvo rukometa{ice Temerina potvrdile su laganom pobedom protiv go{}i iz Sremske Mitrovice. Na golu je lekciju odr`ala sjajna Mara Ivanov, dok su neuhvatqiva Bojana Mari~i} i kapiten Nikoleta Nikoli} pode-
BAJ MOK: Sportska hala, gledalaca 200, sudije: Vi{ekruna i ]irkovi} (Ba~ka Palanka). Sedmerci: Radni~ki 7 (3), Apatin 3 (1), iskqu~ewa: Radni~ki 6, Apatin 12 minuta. RAD NI^ KI: Stefanovi}, Aleksi}, \ali}, Ivkovi} 3, Tumbas 13, Farago, Petri} 2, Makulovi}, @igmund, Komenda 5, Radulovi}, Kosanovi}, Rotluk 4, Boki}, Saka~ 1, [terbik. APA TIN: Jakovqevi}, Kurixa 5, Bursa}, Lon~ar, Raj{i} 2, Dubaji} 1, @igi}, Stoisavqevi} 4, Andri}, Dimi} 4, Laki} 1, Kora}. Rukometa{ice Radni~kog su ubedqivo savaladale Apatinke, a ton igri davale su Salena Tumbas i golmanka [terbik , koja je zimus u Bajmok stigla iz Ade.I pored velikog truda go{}e ni jednog momenta nisu ozbiqnije pripretile doma}em sastavu koji je odigrao disciplinovano i kvalitetno i sasvim zaslu`eno ubedqivo trijumfovao. S. St.
SU SRE TI: PE TAR MA U KO VI], BOK SER NO VOG SADA
Pro fe sor isto ri je u rin gu
Pe tar Ma u ko vi} po mno go ~e mu je za ni mqi va li~ nost. On je pri mer ka ko sport i {ko la mo gu jed no s dru gim.Pe tar je bok ser No vog Sa da, pro fe sor je isto ri je i ba vio se i dru gim spor to vi ma . - U rin gu sam vi {e od se dam go di na. Pre to ga tre ni rao sam pli va we i rag bi. Me |u tim, qu -
Pe tar Ma u ko vi}
bav pre ma bok su je pre o vla da la, ma da sam imao do sta du gu pa u zu, po {to sam na stra dao u sa o bra }aj noj ne sre }i - ka `e Ma u- ko vi}. Ro |e ni [i |a nin je po vre me ni ~lan re pre zen ta ci je. Bok su je u te {koj ka te go ri ji, ima zla to sa pr ven stva Voj vo di ne i sre bro sa dr `av nog {am pi o na ta, a na me |u na rod nom tur ni ru Zlat na ru ka vi ca osvo jio je bron zu.
Stru~ wa ci ka `u da je iz u zet no vre dan i od go vo ran. - Sva ko dnev no tre ni ram dva pu ta, pre pod ne ra dim na sna zi i kon di ci ji, a uve ~e uve `ba vam tak ti ku i teh ni ku. Tre ne ri su mi bi li Slo bo dan i Ta di ja Ka ~ar, Pa vle Mi li}, Vo ji slav Mi lo {e vi}, Mi lan Mi lo vac, Du {an Le po jev i Vla sti mir Ti {ma. Od sva kog sam po ne {to na u ~io i sma tram da je ko ri sno i po `eq no ka da tre ni ra{ s vi {e stru~ wa ka. Us peo je Pe tar da uskla di vre me za tre nin ge i u~e we, za vr {io je fa kul tet i ni je stao u svom obra zo va wu, upi sao je dru gi fa kul tet. Ina ~e, ro di te qi i brat su mu prav ni ci. - Sve mo `e da se stig ne kad se ho }e. Upi sao sam spe ci ja li sti~ ke stu di je na Fa kul te tu za bez bed nost u Be o gra du. Osta lo mi je da po lo `im jo{ tri is pi ta. I sad ra dim po slo ve ob ze be |e wa, s tim {to `e lim da to bu de na vi {em ni vou, da obez be |u jem ne ke va `ne li~ no sti. [to se ple me ni te ve {ti ne ti ~e, am bi ci je mu, ta ko |e, ne maw ka ju. - Raz mi {qam o to me da za plo vim pro fe si o nal nim vo da ma. Nu |e no mi je jo{ pre dve go di ne da pot pi {em pro fe si o nal ni ugo vor i vo leo bih da odem u ne ki od ne ma~ kih kam po va. Bok so va }u jo{ bar pet go di na i u tom pe ri o du, ve ru jem, do ne kle }u se bi da obez be dim ne ku ma te ri jal nu si gur nost - is ta kao je Pe tar Ma u ko vi}. M. Pa vlo vi}
c m y
SPORT
dnevnik
Jed na me da qa – na {a re al nost Spu {te na je za ve sa na Evrop s ko pr v en stvo u rva wu slo bod nim i gr~ ko-rim skim sti lom u Be o gra du. Za raz li ku od srp s kih pred s tav n i k a u slo bod nom sti lu ko ji ni su bi li ni bli zu osva ja wa me da qe, re pre zen ta tiv ci u gr~ ko-rim skom svoj na stup za vr {i li su sa bron zom me da qom, ko ja je u ka t e g o r i j i do 60 ki l o g ra ma pri pa la Da vo ru [te fa ne ku.Ma lo je ne do sta ja lo da se i Alek san dar Mak si mo vi} (66) oki ti me da qom, on je ne sre} no po ra `en u po lu fi na lu, gde ga je sa mo ne ko li ko se kun di de li lo od fi na la. - Ciq je bio da osvo ji mo bar jed nu me da qu. Me |u tim, mo gle su da bu du dve. Ima li smo ve li ki peh. Mak si mo vi} je u po lu fi na lu iz gu bio od no vog {am pi o na Evro pe. Bi la je to te {ka i ne iz ve sna bor ba u ko joj su od lu ~i va le ni jan se. Ni je ne u speh bi ti pe ti u Evro pi, ali de set se kun di ga je de li lo od fi na la. Sa da se okre }e mo kva li fi ka ci ja ma za Olim pij ske igre – re kao je tre ner na ci o nal nog ti ma Sre ten Da mja no vi}. Se lek tor Mi lo rad Dok ma nac je do dao da su srp ski rva ~i u Be o gra du ostva ri li re zul ta te u okvi ru o~e ki va nog. - Srp sko rva we se na la zi tu gde je. Ne mo `e mo vi {e o~e -
ki va ti od na {ih tak mi ~a ra da od la ze na tak mi ~e wa kao fa vo ri ti. To je na {a stvar nost, ko ja tre ba da nas mo ti vi {e da jo{ vi {e ra di mo i da se {to pre vra ti mo na sta re sta ze sla ve. Sva ka me da qa je zlat na na ova ko ja kim {am pi o na ti ma, ali na ma je bio ciq naj sjaj ni je od li~ je. Sa dru ge stra ne, ka ko se si tu a ci ja raz vi ja la mo gli smo da osta ne mo bez me da qe. [te fa ne ku ni je i{lo, ni je imao dan, a ipak se iz di gao iz nad svih pro ble ma i po peo se na po bed ni~ ko po sto qe, {to je oso bi na istin skog asa. Imao je, prak ti~ no, sa mo jed nu lo {u run du pro tiv Slo va ka i to je pre su di lo da ne u|e u fi na le. U svim osta lim bor b a m a bio je mak s i m al n o mo ti vi san - re kao je za sajt EP Dok ma nac. O u~in ku osta lih re pre zen ta ti va ca Dok ma nac je re kao: - Mno go smo vi {e o~e ki va li. Mi s lim da je Spa s i} u ovom tre nut ku pru `io mak si mum u ka te go ri je do 120 kg. Fran ko vi} ni je po ka zao {ta mo `e. Ga zdag je mlad, jo{ ju ni or, i pred wi me je le pa bu du} nost. Mo ra mo da bu de mo objek tiv ni, u ne kim ka te go ri ja ma, iako ula `e mo ve li ke na po re, jo{ uvek ni smo us pe li da se pri b li ` i m o vr h u evrop s kog kva li te ta.
MO MIR PET KO VI]
Sr bi ja ima po ten ci jal
Da vor [te fa nek i se lek tor Mi lo rad Dok ma nac
Se l ek t or is t i ~ e da }e sle de } a tri kva l i f i k a c i o n a tur n i r a, u Bu g ar s koj, Ki n i i Fin s koj, na { em rva w u naj v i {e do n e t i dve olim p ij s ke nor m e. - Na { i glav n i adu t i za Olim p ij s ke igre su i da q e [te fa nek i Mak si mo vi}. Iz gu bi li smo Kri sti ja na Fri sa, a dru gi tak mi ~a ri tre nut no ni su na svet skom ni vou. Ne mo gu da se rav no prav no upu ste u bor bu za naj vi {i vrh - ka zao je Dok ma nac. - [te fa nek je u sve mu nad vi sio be lo ru skog re pre zen ta tiv ca u bor bi za bron za nu me da qu i bio je to naj lep {i za vr {e tak da na u ko me na {em rva ~u ni je i{lo. Sle de }i ciq su Olim pij ske igre u Lon do nu. Svi qu bi te qi rva wa i spor ta u Sr bi ji pri `eq ku ju da po sle du g o vre m e n a pro s la v i m o olim pij ski tro fej - re kao je pred sed nik RSS @eq ko Traj ko vi}.
ZBOG U^E STA LIH PO VRE DA
Po vla ~i se Awa Per son OYA^ KA MLA DOST USPE [NA U BR^ KOM
Ani ]i ri} zla to
Ka ra ti sti Mla do sti iz Oxa ka, ~i ji tre ner je Da mir Mi lo sa vqe vi}, ostva ri li su za pa `en uspeh na me |u na rod nom tur ni ru u Br~ kom. Ana ]i ri} osvo ji la je zlat nu me da qu u bor ba ma, u ap so lut noj ka te go ri ji, a Aj re din Aje ti bron zu u ka te go ri ji do 80 ki lo gra ma. Uspeh ]i ri }e ve je ve li ki, jer ona ima
osam na est go di na i jo{ je ju ni or ka, a tak mi ~i la se u kon ku ren ci ji se ni or ki. [to se Aje ti ja ti ~e, on je sve stran u bo ri la~ kim spor to vi ma i osva ja me da qe u kik bok su, sa va teu, xiu xi cu i te kvon dou. Na ovoj ma ni fe sta ci ji u~e stvo va lo je 240 tak mi ~a ra iz 24 klu ba iz Fe de ra ci je BiH, Re pu bli ke Srp ske i Sr bi je. M. P.
[ved ska ski ja {i ca Awa Per son po tvr di la je da }e joj tak mi ~e we u [lad min gu sle de }eg vi ken da bi ti po sled we u pro fe si o nal noj ka ri je ri. Biv {a olim pij ska {am pi on ka je ove se zo ne ima la pro ble ma s po vre dom ko le na, {to je ubr za lo od lu ku o od la sku u pen zi ju. - Te {ki ude si i u~e sta li pro ble mi s po vre da ma, sma wi li su mo ju spo sob nost da se tak mi ~im na naj vi {em ni vou. Od u vek sam bi la bo rac i ovo je te {ka od lu ka. Ipak, po sle mno go raz mi {qa wa od lu ~i la sam da se po sve tim no vim iza zo vi ma - na vo di se u sa op {te wu ski ja {i ce. Per son je de bi to va la u Svet skom ku pu pre 14 go di na na tak mi -
~e wu u Kran Mo ta ni. [ve |an ka je na Olim pij skim igra ma u To ri nu 2006. go di ne osvo ji la zlat nu me da qu u sla lo mu, a uz to u svo joj ri zni ci tro fe ja ima i se dam ti tu la svet skog pr va ka, kao i dva ve li ka kri stal na glo bu sa Svet skog ku pa.
Po sled wu po be du u Svet skom ku p u za b e l e ` i l a je u mar t u pro {le go di ne, u spu stu u ita li jan skom Tar vi zi ju. Tak mi ~e wem u [lad min gu sle de }eg vi ken da za vr {a va sa ovo go di {wi Svet ski kup.
Naj bo qi ve sla ~i u Ko to ru Zbog vre m en s kih ne p ri l i k a fe b ru a r ski ci klus pri pre ma ve sla~ ke re pre zen ta ci je Sr bi je je bio po me ren, pa na {i naj bo qi tak mi ~a ri ni su mo gli da u~e stvu ju na dr `av nom pr ven stvu na er go me tri ma u No vom Sa du. Ipak, re pre zen tatvci su uo~i od la ska na mar tov ski ci klus pri pre ma par ci jal no od ra di li er go me tar i po sti gli do bre re zul ta te. Da nas }e re pre zen ta ci ja u kom plet nom sa sta vu ot pu to va ti u Ko tor, gde }e od ra di ti po s led w u fa z u pri p re m a za pred sto je }u se zo nu u ko joj je, iz m e | u osta l og, o~e k u j e na stup na Olim pij skim igra ma u Lon do nu. Put Ko to ra ot pu to va }e 18 re pre zen ta ti va ca: Ni ko la Sto ji}, Jo van Po po vi}, Mi lo{ Va si}, Ra do je \e ri}, Go ran Ja gar, Mi qan Vu ko vi},
Mi lo{ To mi}, Mi lo{ Sta no je vi}, Ne nad Ba bo vi}, Ne ma wa Ne { i}, Mar k o Mar j a n o v i},
21
UZ ZA VR [ NI CU EVROPSKOG PRVENSTVA U RVA WU, U BE O GRA DU
Pro mo ter pr ven stva u Be o gra du, pro sla vqe ni srp ski rva~, olim pij ski po bed nik iz Mon tre a la 1976. go di ne Mo mir Pet ko vi} sma tra da na {a ze mqa i da qe ima ve li ki po ten ci jal, ali mo ra mno go vi {e da obra ti pa `wu na ne go va wu pod mlat ka. - Ima pu no mo ma ka ko ji vo le rva we. To sam vi deo i od zi vom pu bli ke u Are ni. Iz ovo ga tre ba da iz vu ~e mo po u ku i na {e rva we vra ti mo ta mo gde mu pri pa da me sto, a to je u svet ski vrh - re kao je Pet ko vi}.
Ana ]i ri}
utorak13.mart2012.
Ne nad Be |ik, Alek san dar Fi li p o v i}, Ni k o l a Si m o v i}, Go ran To do ro vi}, Ve se lin Sa -
vi}, Iva Ob ra do vi} i Iva na Fi li po vi}.Po red ve sla ~a, pu tu ju se lek tor Ne boj {a Ili},
tre ne ri Olek san dar Fe do t ov, De j an Gu s lov i Alek s an d ar Iv k o v i} i fi z i o t a r a p e u t Ste v an Ka stra to vi}. – U Ko to ru }e mo ima ti ide a l n e uslo v e za rad. O~e ku je nas pa kle nih 12 da na po sle ~e ga }e mo da od re di mo po sled wa zva ni~ na te sti ra wa na dva i {est ki l o m e t a r a. Na osno vu re zul ta ta na tim te sti ra wi ma, kao i u~in ka na ce lo kup nim pri pre ma ma od re di }e mo po sa de ko je }e nas pred sta vqa ti na re g a t i u Ita l i j i, u dru goj ne de qi apri la, ko ja }e bi ti po sled wa ve li ka pro ve ra za Svet ski kup u Be o gra du ,od 4. do 6. ma ja – re kao je za sajt VSS se lek tor Ne boj {a Ili}. J. G.
Na pi ta we da li RSS ima na me ru da se u do gled no vre me kan di du je za or ga ni za ju Svet skog pr ven stva, ob zi rom na od li~ ne uslo ve u Are ni i sjaj nu or ga ni za ci ju ko ja je do bi la sa mao ~e stit ke, Traj ko vi} je re kao: - Pred sed nik FI LA Mar ti ne ti i CE LA Ce nov ne {te de kom pli men te, ko ji nam na rav no pri ja ju, na ra ~un or ga ni za ci je i uslo va za tak mi ~e we. Si gur no je da ima mo uslo ve da bu de mo do ma }i ni SP, to je du go ro~ ni ciq RSS ko ji zah te va, pre sve ga, mno go ozbiq nog raz ma tra wa i pla ni ra wa. Di r ek t or [am p i o n a t a Evro pe Raj ko Bal ti} je sa za do voq stvom kon sta to vao: - U rva wu ima ma lo ne po zna ni ca, zna li smo da [et fa nek mo `e do tro fe ja, sa mo je bi lo pi ta we ko je bo je. Me da qa je i na gra da za trud svi ma ko ji su ukqu ~e ni u or ga ni za ci ju {am pi o na ta. J. G. IZ STRE QA^ KOG SA VE ZA
Olim pij ci pu tu ju u Ku vajt
Stre qa~ ki sa vez Sr bi je po tvr dio je Me |u na rod noj fer da ci ji stre qa~ kih spor to va (ISSF) da je pri hva tio svih osam olim pij skih vi za ko je su osvo ji li: An drea Ar so vi}, Iva na Mak si mo vi}, Ne ma wa Mi ro sa vqev (svi pu {ka), Zo ra na Aru no vi}, Bo ba na Ve li~ ko vi}, An dri ja Zla ti}, Da mir Mi kec i Di mi tri je Gr gi} (svi pi {toq). OKS i SS Sr bi je }e me sec da na pre Olim pij skih iga ra u Lon do nu (27.
jul – 14. av gust) pri ja vi ti i po i me ni~ no ko }e u~e stvo va ti na olim pij skom tur ni ru. Svi olim pij ci, osim Di mi tri ja Gr gi }a, ga |a }e od 19. do 26. mar ta na tur ni ru u Ku vaj tu. - Po ziv smo do bi li pre ko jed nog od tre ne ra ku vaj tske re pre zen ta ci je, ne ka da {eg na {eg olim pij ca Sre} ka Pe jo vi }a – ka `e v. d. se lek to ra Go ran Mak si mo vi}. - No si mo i MK oru` je, jer su na pro gra mu sve olim pij ske di sci pli ne. Da mir Mi kec }e osta ti u Ku vaj tu po sle tur ni ra jo{ iz ve sno vre me na pri pre ma ma. Od la zak na ovo ve o ma ja ko tak mi ~e we, gde do la ze strel ci iz svet skih ve le si la, je deo ne {eg pro gra ma ko ji fi nan sij ski po dr `a va Olim pij ski ko mi tet Sr bi je i bez te po mo }i ne znam ka ko bi smo iz dr `a li.
22
sport
utorak13.mart2012.
KO[ARKA[KI SEMAfOR ABA mu{ka liga Olim pi ja - Par ti zan Cr ve na zve zda - Ci bo na Bu du} nost - He mo farm Zla to rog - Rad ni~ ki He li os - Kr ka Ma ka bi - Za greb [i ro ki - Ce de vi ta 22 21 1 1. Makabi 24 18 6 2. Cedevita 3. Partizan 24 17 7 4. Budu}nost 23 16 7 25 14 11 5. [iroki 24 13 11 6. Olimpija 7. Cibona 24 12 12 24 12 12 8. Radni~ki 9. C. zvezda 24 11 13 10. Zagreb 24 11 13 11. Krka 24 7 17 24 7 17 12. Helios 13. Hemofarm 24 6 18 14. Zlatorog 24 2 22
70:57 80:67 84:65 65:79 82:92 88:68 76:65 1876:1526 43 2050:1796 42 1884:1674 41 1724:1627 39 1888:1833 39 1794:1838 37 1928:1908 36 1961:1959 36 1939:1906 35 1871:1962 35 1753:1862 31 1738;1976 31 1726:1921 30 1569:1913 26
Agro`iv mu{ka liga 78:80 Bo rac - Voj vo di na 72:68 Slo bo da - Pro le ter Slo ga - @e le zni ~ar 67:58 92:85 Me ta lac - Na pre dak 85:97 Sme de re vo - OKK Be o grad 67:76 Me ga Vi zu ra - FMP Rad ni~ ki BKK Rad ni~ ki - Ta mi{ 76:64 1. Vojvodina S. 24 21 3 2091:1787 45 24 17 7 1996:1905 41 2. BKK Radn. 3. Mega Vizura 24 17 7 1979:1898 41 4. Radn. FMP 24 15 9 1909:1803 39 5. OKK Beograd 24 14 10 1864:1766 38 24 14 10 1739:1737 38 6. Tami{ 7. Smederevo 24 13 11 2001:2003 37 24 12 12 1756:1717 36 8. Borac MS 9. Sloga 24 12 12 1942:1976 36 24 10 14 1782:1887 34 10. Sloboda 11. Metalac 24 9 15 1806:1894 33 14 7 17 1829:1935 31 12. Napredak 13. @elezni~ar 24 5 19 1886:1994 29 24 2 22 1778:2058 26 14. Proleter
Prva B mu{ka liga Vojvodina - Mladost (Z) Jedinstvo NB - Viva B. Spartak - Jagodina Radni~ki - Beovuk [abac - Radni~ki S. Mladost (^) - Naredak M. Konstantin - Crnokosa 1. Mladost (^) 21 13 8 2. Mladost (Z) 21 13 8 3. Jagodina 21 13 8 4. Konstantin 21 13 8 5. Spartak 21 13 8 6. Radni~ki (O) 21 12 9 7. Crnokosa 21 11 10 21 10 11 8. Napredak 9. Viva Basket 21 10 11 10. Beovuk 21 9 12 11. [abac 21 9 12 12. Vojvodina 21 8 13 13. Radni~ki S. 21 7 14 14. Jedinstvo NB21 6 15
81:75 89:104 88:81 93:74 92:79 79:74 48:61 1669:1551 34 1569:1554 34 1737:1701 34 1573:1468 34 1715:1618 34 1718:1721 33 1647:1599 32 1591:1660 31 1841:1881 31 1739:1755 30 1619:1604 30 1671:1781 29 1661:1757 28 1719:1846 27
Prva B `enska liga Srbobran R. - Para}in Moravac - Plej of Qubovija - Sivac Basket S. - Bor R. Kora} MT - Kraqevo Trep~a - @elezni~ar 1. Basket Stars18 16 2. Srbobran R. 17 16 3. R. Kora} MT 17 16 4. Qubovija 17 13 5. Plej of 17 10 6. Para}in 17 9 7. Bor 17 7 8. @elezni~ar 17 7 9. Sivac 18 5 10. Kraqevo 18 4 11. Moravac 17 3 12. Trep~a 22 0
2 1 1 4 7 8 10 10 13 14 14 22
92:56 48:55 68:32 72:34 102:25 0:20 (sr) 1445:783 34 1234:733 33 1216:670 33 1125:767 30 855:947 27 1081:1001 26 957:907 24 849:1079 24 755:1192 23 751:1166 21 638:1221 20 0:440 0
ODBOJKA
Prva srpska mu{ka liga - Sever Topola - Akademik 106:72 64:74 V. Kikinda - Radni~ki 112:102 Veternik - Vojvodina S. MT 85:74 Vrbas - Mladost Teletehnika 65:64 S. Pazova - Meridijana 99:53 Srem - Dunav 100:95 N. Pazova - Oyaci 1. Srem 20 19 1 1788:1457 39 2. Meridijana 20 18 2 1720:1527 38 3. Mladost T. 21 14 7 1726:1687 35 21 11 10 1746:1790 32 4. Vrbas 5. S. Pazova 20 11 9 1680:1575 31 6. Topola 20 11 9 1621:1540 31 7. Veternik 20 11 9 1753:1742 31 20 10 10 1591:1582 30 8. N. Pazova 20 10 10 1617:1603 30 9. Akademik 20 9 11 1759:1751 29 10. Vojvodina 11. Dunav 20 6 14 1542:1662 26 12. Oyaci 20 5 15 1526:1641 25 20 3 17 1403:1596 23 13. Radni~ki 14. V. Kikinda 20 3 17 1412:1731 23
Druga srpska mu{ka liga - Sever Krajina G. - Apatin Futog T. - Sveti \or|e Crvenka - BNS Spartak MT - Top Dinamo - hajduk ^oka - Ruma B. Palanka - Vojka 21 15 1. Hajduk 20 16 2. Sv. \or|e 21 15 3. Dinamo 4. BNS 20 15 5. Vojka 21 11 6. Ruma 19 13 7. Futog T. 21 11 19 10 8. Spartak 20 8 9. Apatin 19 9 10. Krajina G. 11. Crvenka 20 8 12. ^oka 20 5 13. Top 20 5 14. B. Palanka 21 0
6 4 6 5 10 6 10 9 12 10 12 15 15 21
87:69 82:101 83:92 86:69 69:71 87:104 0:20 1652:1445 36 1649:1432 36 1553:1454 36 1536:1419 35 1459:1403 32 1555:1436 32 1539:1505 32 1409:1329 29 1518:1536 28 1349:1385 28 1403:1501 28 1391:1592 25 1408:1564 25 0:420 0
Heba juniorska liga Radni~ki KG - Vojvodina S. C. zvezda Diva - Beovuk Kwa`evac - Sloboda Mega Vizura - Sloga 1. Vojvodina S. 17 16 1 2. C. zvezda D. 17 13 4 3. Hemof. [ta. 15 14 1 4. Beovuk 18 10 8 5. Partizan 16 12 4 17 8 9 6. Sloboda 18 7 11 7. Radni~ki 8. Mega Vizura 16 8 8 9. Mladost 16 6 10 10. Kwa`evac 18 3 15 11. Zdravqe 17 2 15 12. Sloga 17 2 15
73:100 90:71 72:79 115:59 1481:1239 33 1540:1197 30 1349:1089 29 1577:1546 28 1335:1025 28 1185:1389 25 1247:1383 25 1449:1391 24 1181:1229 22 1324:1553 21 1186:1498 19 1155:1470 19
ABS Elektro kadetska liga [abac - Sloga Hemofarm [. - Fle{ Nibak - Mladost Prokupqe - [umadija C. zvezda D. - Zemun 1. Mladost 18 15 2. Hemofarm 18 15 3. C. zvezda D. 18 13 4. Partiz. MTS 17 14 5. Zemun 18 10 18 9 6. Nibak 7. Fle{ 18 8 8. Star 17 8 9. [umadija 18 5 10. Sloga 18 5 11. [abac 18 3 12. Prokupqe 18 2
3 3 5 3 8 9 10 9 13 13 15 16
76:93 77:39 66:70 77:70 77:70 1387:1225 33 1507:1115 33 1363:1218 31 1348:1110 31 1466:1321 28 1301:1283 27 1200:1305 26 1252:1258 25 1264:1409 23 1433:1614 23 1212:1464 21 1115:1526 20
VATERPOLO PRVA A LIGA Re zul ta ti 6. ko la: @AK - Be grad 7:9, Cr ve na zve zda - Voj vod na 5:10, Par ti zan Raj faj zen - Ba wi ca 18:5. 1. Par ti zan 6 6 0 0 73:35 18 2. Voj vo di na 6 5 0 1 74:35 15
3. C. zve zda 4. Be o grad 5. Ba wi ca 6. @AK
6 6 6 6
dnevnik
3 3 1 0
0 0 0 0
3 3 5 6
42:43 45:49 40:69 31:55
9 9 3 0
PRVA B LIGA Rezultati 11. kola: Go~ - [abac 9:10, Dunav - Rabotni~ki 8:7, Partizan 2 Singidunum 5:8, Zemun - Be~ejac 9:8, Spartak - Nais 9:6. 1. Sin gi du num 10 10 0 0 106:45 30 2. Du nav 10 9 0 1 104:72 27 3. Par ti zan 2 10 7 1 2 108:70 22 4. Ze mun 10 6 1 3 95:83 19 5. Be ~e jac 10 4 2 4 84:87 14 6. TENT 10 4 0 6 107:1341 2 7. Spar tak 10 3 1 6 79:102 10 8. Go~ 10 3 0 7 86:101 9 9. Ra bot ni~ ki 10 2 2 6 79:91 8 10. [a bac 10 2 0 8 74:115 6 11. Na is 10 1 1 8 76:100 4
PRVA @ENSKA LIGA Klek - @elezni~ar (L) Novi Sad - Lazarevac Jedinstvo (SP) - Student Sme~ 5 - MD Zrewanin Crnokosa - Po{tar Gimnazijalac - Radni~ki (K) 1. Je din stvo 18 17 1 2. @e le zni ~ar 18 16 2 3. Cr no ko sa 18 14 4 4. Rad ni~ ki 18 12 6 5. Sme~ 5 18 9 9 6. La za re vac 18 8 10 7. Zre wa nin 18 8 10 8. Po {tar 18 8 10 9. Klek 18 4 14 10. Stu dent 18 4 14 11. No vi Sad 18 5 13 12. Gim na zi ja lac 18 3 15
52:11 50:8 46:15 39:27 31:35 33:37 30:37 28:38 21:44 19:44 17:46 22:46
0:3 3:2 3:0 3:1 3:0 1:3 50 49 42 35 26 25 23 21 15 15 12 11
PRVA MU[KA LIGA Dunav volej - Novi Pazar \erdap - Novi Sad Spartak (S) - Sterija Obili} - Borac VGSK - Ni{ Smederevo - Jagodina 1. Spartak 18 16 2 2. \erdap 18 15 3 3. Borac 18 13 5 4. N. Pazar 18 13 5 5. Obili} 18 12 6 6. D. volej 18 8 10 7. Smederevo 18 8 10 8. Jagodina 18 8 10 9. Novi Sad 18 6 12 10. Sterija 18 4 14 11. Ni{ 18 3 15 12. VGSK 18 2 16
51:17 48:19 43:21 45:26 43:26 34:38 31:35 32:41 24:42 20:46 22:48 16:50
1:3 3:0 3:0 1:3 1:3 1:3 46 42 39 38 38 24 24 22 18 13 12 8
DRUGA LIGA - SEVER (@) Ruma - Futog Srem - Ki 0230 Mladost (I) - @iti{te NS volej tim - Prvi tempo Kikinda - Ba~ki zmaj 1. Futog 12 11 1 2. P. tempo 12 10 2 3. Srem 12 10 2 4. Mladost 12 9 3 5. Ruma 12 5 7 6. Ki 0230 12 4 8 7. NS volej t. 12 4 8 8. Kikinda 12 4 8 9. B. zmaj 12 2 10 10. @iti{te 12 1 11
35:6 32:9 30:9 31:12 16:25 16:28 14:29 13:27 14:31 8:33
0:3 3:0 3:0 0:3 1:3 33 31 29 27 13 13 11 11 8 4
Vojvodina NS seme 2 - Bavani{te FOK - Sloven Mladost Ekspans - In|ija RFU - Srem Partizan - Apatin 1. Sloven 12 12 0 36:9 2. In|ija 12 10 2 34:10 3. Mladost E. 12 7 5 26:20 4. Vojvodina 12 7 5 27:20 5. Srem 12 7 5 27:24 6. Apatin 12 5 7 16:26 7. Bavani{te 12 4 8 17:26 8. Partizan 12 3 9 15:29 9. RFU 12 4 8 20:32 10. FOK 12 1 11 12:34
3:1 0:3 0:3 3:2 3:0 34 31 22 20 20 14 12 11 10 6
DRUGA LIGA - SEVER (M)
PRVA VOJVO\ANSKA LIGA - CENTAR (@) Novi Sad 2 - @abaq Partizan - Vojvodina 2 Turija - Futog vest VST - Varadin BMG 2 1. VST 10 9 1 2. Novi Sad 10 7 3 3. Vojvodina 10 7 3 4. Varadin 10 5 5 5. Futog vest 10 5 5 6. Partizan 10 4 6 7. Turija 10 3 7 8. @abaq 10 0 10
27:6 24:12 22:12 22:17 18:19 15:20 10:24 2:30
3:0 1:3 1:3 0:3 26 22 20 18 14 11 8 1
RUKOMET
PRVA VOJVO\ANSKA LIGA - SEVER (@) ^oka - Mladost (BP) Be~ej - Volejstars Merkur - Spartak 2 CVS - Vrbas 1. Spartak 10 10 0 2. Vrbas 10 7 3 3. CVS 10 7 3 4. Merkur 10 6 4 5. Mladost 10 5 5 6. Volejstars 10 3 7 7. Be~ej 10 2 8 8. ^oka 10 0 10
30:7 24:12 22:13 18:17 21:19 16:24 12:24 3:30
0:3 1:3 0:3 3:1 29 20 20 17 15 10 8 1
PRVA VOJVO\ANSKA LIGA - SREM (@) Dunav - Sloga 3:0 Prvi tempo 2 - Mladost Ekspans 0:3 Omladinav - Radinci 3:0 Srem 2 - Maks odgo|eno 1. Maks 9 8 1 26:8 24 2. Omladinac 10 7 3 24:13 21 3. Dunav 10 6 4 22:14 19 4. Mladost E. 10 6 4 20:15 18 5. Sloga 10 5 5 19:17 16 6. Srem 9 5 4 16:16 14 7. P. tempo 10 2 8 10:26 5 8. Radinci 10 0 10 2:30 0
PRVA VOJVO\ANSKA LIGA - BANAT (@) Kraji{nik - Koral Hercegovina - Klek 2 Proleter - Radni~ki MD Zrewanin 2 - Vr{ac Banat 1. Proleter 11 9 2 2. Vr{ac 10 9 1 3. Zrewanin 11 8 3 4. Banat 10 8 2 5. Radni~ki 11 5 6 6. Koral 11 3 8 7. Hercegovina 11 3 8 8. Kraji{nik 10 2 8 9. Klek 11 1 10
3:0 1:3 3:0 3:2 slobodan 29:9 28 29:5 27 27:13 24 25:8 23 16:20 14 12:24 10 10:29 7 7:25 6 9:31 5
PRVA VOJVO\ANSKA LIGA - CENTAR (M) Botafogo - Vo{a 0:3 Kulpin - [id 3:1 Mladost Ekspans 2 - Stra`ilovo 0:3 Vojvodina NS seme 3 slobodan Sloven 2 slobodan 1. Stra`ilovo 9 9 0 27:3 27 2. Vo{a 10 8 2 27:9 25 3. Vojvodina 8 6 2 20:10 18 4. Kulpin 9 6 3 20:13 17 5. [id 10 4 6 14:19 12 6. Botafogo 9 3 6 13:19 9 7. Sloven 9 1 8 6:26 2 8. Mladost E. 10 0 10 2:30 1
PRVA VOJVO\ANSKA LIGA - SEVER (M) Spartak 2 - Mladost (T) Mladost (BP) - Vrbas Be~ej - Merkur Kikinda 1. Vrbas 9 8 2. Merkur 8 7 3. Mladost (BP) 9 5 4. Mladost (T) 9 3 5. Kikinda 8 3 6. Spartak 8 2 7. Be~ej 9 2
1 1 4 6 5 6 7
3:2 0:3 0:3 slobodan 26:4 25 22:7 20 16:15 14 16:19 11 9:17 9 10:120 6 6:23 5
PRVA VOJVO\ANSKA LIGA - BANAT (M) Proleter - Gorwi grad Banat - Hercegovina Radni~ki - Borac 2 1. Proleter 10 9 2. Radni~ki 10 7 3. Banat 10 5 4. Hercegovina 10 4 5. Borac 10 3 6. G. grad 10 2
1 3 5 6 7 8
28:7 23:13 20:18 13:21 12:23 10:24
3:1 3:0 3:1 26 21 17 12 8 6
NBA LIGA
Lej ker si na mi {i }e Ko bi Bra jant pred vo dio je Lej ker se do po be de nad Bo sto nom 97:94. ^ak de set od ukup no 26 po e na dao je u po sled woj de o ni ci ukqu ~u ju }i i po go -
na ~an re zul tat.Kod go sti ju bo qi od osta lih bio je Re xon Ron do sa 24 po e na i de set asi sten ci ja. Fi la del fi ja je tri jum fo va la u Wu jor ku – 106:94. Go sti su
STONI TENIS SUPERLIGA ZA MU[KARCE
SUPERLIGA ZA @ENE
Rezultati 15. kola: IMT - Vr{ac 1:4, Crvena zvezda - Bus kompjuters Kikinda 4:0, Spartak - Obili} 4:1, Medijana Stenes 2:4, Partizan - banat 2:4. rezultati 16. kola: Bus - IMT 4:3, Banat Medijana 4:0. 1. C. zvezda 15 15 0 30 2. Banat 16 14 2 30 3. Bus 16 10 6 26 4. Partizan 15 10 5 25 5. Spartak 15 9 6 24 6. Vr{ac 15 7 8 22 7. Obili} 15 5 10 20 8. Medijana 16 3 13 19 9. Stenes 15 3 12 18 10. IMT 16 1 15 17
Rezultati 15. kola: ^oka - Senta 2:4, Josip Kolumbo - Vojvodina 2:4, Flip Obili} 0:4, Novi Sad - Ba~ka Topola 4:0, Palilula - Vr{ac 1:4. 1. Senta 2. ^oka 3. Vojvodna 4. Novi Sad 5. Vr{ac 6. B. Topola 7. Obili} 8. Flip 9. J. Kolumbo 10. Palilula
15 15 15 15 15 15 15 15 15 15
15 12 9 9 8 6 6 5 5 0
0 3 6 6 7 9 9 10 10 15
30 27 24 24 23 21 21 20 20 15
Mo me nat iz du e la Lej ker si – Bo ston
dak 40-ak se kun di pre kra ja za vo| stvo svog ti ma 95:94.Lej ker si su po sled wa dva i po mi nu ta do ~e ka li sa de fi ci tom od pet po e na, ali su ipak us pe li da ostva re 18. po be du u 19 utak mi ca na svom par ke tu. En dr ju Bi nam je u uspe hu do ma }i na u~e stvo vao sa 20 po e na i 14 sko ko va. Upra vo on je po go dio za ko -
me~ pre lo mi li u tre }oj ~e tvr ti ni naj vi {e za hva qu ju }i Luu Vi li jam su, ko ji je ukup no na ni zao 28 po e na. Evan Tar ner je do dao 24, a imao je i 15 sko ko va.Nik si su do `i ve li pe ti uza stop ni po raz (pr vi u toj se ri ji u Me d i s on Skver Gar d e n u). Kar me lo En to ni je bio naj e fi ka sni ji sa 22 po e na.
Superliga (@) ^a~ak - @elezni~ar MC BP Nopal - Radni~ki L. C. zvezda - M. sport JP Radni~ki - Naisa Jagodina - K. Milo{ Zaje~ar 1. Zaje~ar 12 12 0 2. Jagodina 14 10 1 3. Radn. L. 14 8 1 4. Naisa 13 7 1 5. K. Milo{ 14 7 0 6. C. zvezda 12 5 3 7. M. sport 14 6 0 8. Nopal 13 5 1 9. JP Radn. 13 4 0 10. ^a~ak 13 2 2 11. @elezn. 14 2 1
0 3 5 5 7 4 8 7 9 9 11
16:16 23:32 30:34 31:37 33:28 slobodan 425:259 24 377:312 21 312:307 17 365:363 15 376:409 14 319:331 13 327:338 12 380:395 11 318:344 8 264:343 6 296:358 5
Prva liga (M) Novi Pazar - Bane Ra{ka 32:27 C. zvezda - Vrbas K. 21:24 @elezni~ar - Proleter A. 23:27 Mladost TSK - Priboj 21:19 Jagodina - N. Beograd 27:27 M. Gora - N. Pazova 35:26 (16:13) Zaje~ar - Zlatar 29:25 Vojput slobodan 1. Zaje~ar 17 17 0 0 545:418 34 2. Vrbas 17 13 1 3 493:459 27 3. Vojput 16 10 2 4 454:376 22 4. Proleter 17 9 1 7 441:409 19 5. Zlatar 17 8 3 6 508:504 19 6. Priboj 17 9 1 7 405:407 19 7. M. Gora 17 7 1 9 515:501 15 8. B. Ra{ka 16 7 1 8 417:414 15 9. @elezni~. 16 6 2 8 432:446 14 10. N. Beograd 17 5 2 10 466:485 12 11. C. zvezda 16 5 2 9 398:421 12 12. N. Pazar 16 5 2 9 415:459 12 13. N. Pazova 17 6 0 11 462:527 12 14. Mladost 17 5 1 11 383:438 11 15. Jagodina 17 2 3 12 428:498 7
Prva liga (@) Ku~evo - Metalac AD 41:23 Radni~ki R. - Vojvodina 27:16 Proleter S. - BMS Milenium sino} Metalac - Halas Jo`ef 21:31 C. krst - ORK Beograd 19:25 Napredak - Radni~ki 34:28 1. Radn. R. 12 11 1 0 394:293 23 2. Milenijum 11 9 1 1 343:240 19 3. ORK Bgd 12 7 1 4 329:303 15 4. Ku~evo 12 7 0 5 393:349 14 5. Napredak 12 6 0 6 326:327 12
6. Vojvodina 12 7. H. Jo`ef 12 8. Radni~ki 12 9. Proleter 11 10. C. krst 12 11. Metalac AD 12 12. Metalac 12
5 4 4 4 2 3 3
2 2 1 0 3 1 0
5 6 7 7 7 8 9
303:307 293:296 325:353 333:339 297:341 314:390 264:376
12 10 9 8 7 7 6
Druga liga (M) Napredak - Apatin 29:28 Ruma - Hercegovina 32:32 @SK - Radni~ki ([) 37:24 B. Karlovac - Titel YD 18:27 Somborelektro - Hajduk 38:25 Radni~ki (NS) - Jedinstvo 32:31 Dalmatinac - Metalac AV 22:25 Jabuka - Potisje P. 49:19 1. @SK 17 15 0 2 526:441 30 2. Titel YD 17 13 1 3 507:443 27 3. Sombore. 17 13 0 4 494:414 26 4. Metalac 17 12 1 4 516:458 25 5. Jabuka 17 11 2 4 555:471 24 6. Radni~. NS 17 9 1 7 522:504 19 7. Jedinstvo 17 8 2 7 529:503 18 8. Apatin 17 8 1 8 478:445 17 9. Hajduk 17 8 0 9 535:528 16 10. Herceg. 17 6 2 9 466:474 14 11. Dalmatin. 17 6 1 10 448:480 13 12. Ruma 17 5 3 9 524:568 13 13. B. Karlovac 17 4 2 11 505:545 10 14. Napredak 17 5 0 12 500:563 10 15. Radni~. [.173 0 14440:5326 16. Potisje 17 1 2 14 420:577 4
Druga liga (@) Mladost - Jabuka 95 Temerin - Srem Spartak (D) - Lehel Spartak (s) - Ravangrad Vrbas - Radni~ki (K) Radni~ki (B) - Apatin Pan~evo - Kikinda 1. Kikinda 2 14 14 0 2. Spartak(D) 14 11 0 3. Temerin 14 11 0 4. Mladost 14 10 1 5. Pan~evo 14 9 0 6. Jabuka 95 14 8 0 7. Radni~.(B) 14 8 0 8. Srem 14 6 1 9. Lehel 14 5 0 10. Vrbas 14 4 1 11. Apatin 14 4 0 12. Ravangrad 14 3 1 13. Spartak(S) 14 2 0 14. Radni~.(K) 14 1 0
0 3 3 3 5 6 6 7 9 9 10 10 12 13
36:33 29:22 32:13 17:22 41:19 28:17 20:23 491:321 28 406:283 22 354:323 22 425:395 21 448:403 18 420:385 16 391:362 16 352:340 13 375:381 10 359:393 9 287:388 8 349:416 7 340:418 4 353:537 2
SUPERLIGA SRBIJE
Ba nat u der bi ju bo qi od Sen te Ku gla {i Be o gra da Po {tan ske {te di o ni ce od gi ra li su iz van red no u 14. ko lu Su per li ge na go sto va wu Ni{ pu tu u Aran |e lov cu i sa 3.626 ~u we va (pre ko 604 ~u wa pro sek po igra ~u) obo ri li ekip ni re kord ku gla ne. Sta ri re kord bio je ta ko |e u vla sni {tvu Be o gra da 3.608 ~u we va. Po je di na~ ni re kord obo rio je u ovom me ~u re pre zen ta ti vac Be o gra da Da niel Tep {a sa 658 ~u we va! Sta ri re kord dr `ao je Igor Ko va ~i} iz Cr ve ne zve de BN Bos sa 649 ~u we va. Cr ve na zve zda BN Bos je ta ko |e u Aran |e lov cu po be di la Me ta lac iz Gor weg Mi la nov ca.Ve li ko iz ne na |e we pre re di li su ku gla {i Kra qe va odnev {i bod sa Ba wi ce u me ~u sa Par ti za nom (4:4). U re do vi ma go sti ju De jan Tri fu no vi} je sa 669 ~u we va po neo ti tu lu igra ~a ko la i, nar vno, utak mi ce. Zre wa nin ski Ba nat je u der bi ju ko la sa vla dao Sen tu Vi sa prom i pro bio se na ~e tvr to me sto na ta be li. E| {eg iz Ba~ ke To po le je po be dio Vo do vod Kra gu je vac i po be gao iz opa sne zo ne. Od pet utak mi ce Su per li ge za ku gla {i ce sa mo su jed nu do bi le go {}e i to Kri stal na go sto va wu To zi Mar ko vi }u. U oba der bi ja bo do vi su osta li do ma }i ni ma: Ada kom pju ters je u No vom Sa du sa vla da la no vo be ~ej sko Je din stvo, a Apa tin je u Ba wi Ju na ko vi} bio bo qi od
SPC Voj vo di ne. Re pre zen ta tiv ka Apa ti na Zo ri ca Ba ra} sa 619 ~u we va je bi la igra ~i ca ko la. Be o- grad ski EDB se po be dom nad E| {e gom u~vr stio u zlat noj sre di ni.
Pr vo tim ka Apa ti na Zo ri ca Ba ra}
[am pi on ke iz su bo ti~ kog Pi o ni ra su sa 7:1 po be di le Srem iz Ru me. Re zul ta ti 14. ko la, ku gla {i: Me ta lac – Cr ve na zve zda BN Bos 3.356:3.544 (1:7). Naj bo qi igra ~i: Vu~ ko vi} 586 – I. Ko va ~i} i Ke re~ ki po 610.Ni{ put - Be o grad Po {tan ska {te di o ni ca 3.502:3.626 - re kord ku gla ne (2:6). Naj bo qi: Mi lin ko vi} 620 – Tep {a 658 (re kord ku gla ne). Ba nat – Sen ta Vi sa prom 3.455:3.429 (5,5:2,5). Naj bo qi: Da ni lo Vlaj kov 600 – Ki{ 617. Par ti zan - Kra qe vo 3.561:3,590 (4:4). Naj bo qi: Po li} 633 - Tri fu no vi} 669. E| {eg – Vo do vod Kra gu je vac Kugla{i 3.498:3.419 (6:2). Naj 1. Be o grad P[ 14 14 0 0 93,5:18,5 28 bo qi: G. Lon ~a re vi} 2. Sen ta V. pr. 13 10 0 3 67,5:36,5 20 668 – Ja gli ~i} 621. 3. C. zve zda 14 10 0 4 68:44 20 Ku gla {i ce: EDB 4. Par ti zan 14 8 2 4 66:46 18 E| {eg 3.320:3.146 5. Ba nat 14 6 0 8 54,5:57,5 12 (6:2). Naj bo qe: [o 6. Ni{ put 14 6 0 8 49:63 12 qa nin 591 – [a {i} 7. E| {eg 14 5 0 9 46,5:65,5 10 565. Ada kom pju ters – 8. Vo do vod Kg 13 3 1 9 36:68 7 SPC Voj vo di na 9. Me ta lac 14 3 0 11 37,5:74m,5 6 3.161:3.065 (5,5:3,5). 10. Kra qe vo 14 2 1 11 33,5:78,5 1 Naj bo qe: An |el ko (Kra qe vu su od u ze ta ~e ti ri bo da) vi} 554- Vu jac kov 529. Apa tin – SPC Kugla{ice Voj vo di na 3.379:3.225 1. Pi o nir 14 13 1 0 92,5:19,5 27 (5:3). Naj bo qe: Ba ra} 2. Je din stvo 14 9 1 4 72,5:39,5 19 619 - Mi le ti} 564. 3. Ada kom pj. 14 9 1 4 67,5:44,5 19 Pi o nir – Srem 4. Apa tin 14 8 1 5 58:54 17 3.119:2.954 (7:1). Naj 5. SPC Voj vo d. 14 8 0 6 61:51 16 bo qe: Jo ko vi} 554 – 6. EDB 14 8 0 6 56:56 16 Ra da ko vi} 541. To za 7. Srem 14 5 1 8 48,5:63,5 11 Mar ko vi} – Kri stal 8. Kri stal 14 5 0 9 46:56 10 2.888:3.112 (1:7). Naj 9. E| {eg 14 2 0 12 31,5:80,5 4 bo qe: Br ~in 515 10. T. Mar ko vi} 14 0 1 13 26,5:85,5 1 Acin 556.
utorak13.mart2012.
c m y
kultura
dnevnik
23
САОПШТЕНА СЕЛЕКЦИЈА 62. ФЕСТИВАЛА ПРОФЕСИОНАЛНИХ ПОЗОРИШТА ВОЈВОДИНЕ
Избор несвакидашњег квалитета Седам драмских представа, и четири за децу, уврштене су у селекцију 62. Фестивала професионалних позоришта Војводине, који ће се од 16. до 22. априла одржати у Кикинди, речено је на јучерашњој конференцији за новинаре. Овогодишњи избор, по речима селекторке Ане Тасић, театролошкиње и позоришне критичарке из Београда, говори „о изузетном, заиста несвакидашњем квалитету“, највишем међу десет селекција колико је досад имала прилике да састави. Изабране су представе: „Мара / Сад“ Петера Вајса, режија Андраш Урбан, Новосадско позориште / Ујвидеки синхаз; „Зла жена“ Ј.С.Поповића, режија Егон Савин, Народно позориште „Тоша Јовановић“ Зрењанин; „Поводом Галеба“ ауторски пројекат Бориса Лијешевића, Позориште младих; „Сеобе“ по роману Милоша Црњанског, драматизација и режија Вида Огњеновић, Српско народно позориште; „Догз енд драгз“ ауторски пројекат Андраша Урбана (редитељи сарадници Јелена Богавац, Ференц Петер и Золтан Пушкаш), позориште„Деже Костолањи“ Суботица; „Јулије Цезар“ Вилијама Шекспира, режија Андраш Урбан, Драма на српском језику Народног позоришта / Казалишта / Непсинхаз, Суботица; и „Процес“ по роману Франца Кафке, текст и режија Боро Драшковић, Професионално позориште на румунском у Војводини НП „Стерија“, Вршац.
Четири изабране представе за децу су: „Аска и вук“ према Иви Андрићу, драматизација Тибор Залан, режија Ђерђ Херњак, Драма на мађарском језику Народног позоришта / Казалишта / Непсинхаз, Суботица; „Приче птице лажљивице“, текст, режија, скице за лутке и сценографија Јован Царан, Народно позориште „Тоша Јовановић“ Зрењанин; “Чаробњак из Оза“ по мотивима дела Френка Баума, драматургија Литваи Корнелија, режија Ференц Петер, Дечје позориште / Ђермексинхаз Суботица; и „Црвенкапа“ текст Игор Бојовић, режија Драгослав Тодоровић, Позориште младих, Нови Сад. Постоји неколико заједничких одредница када је реч о тематским и стилским карактеристикама представа у селекцији, а то су, по речима Ане Тасић, присутност документарног израза, музичких елемената, форме позоришта у позоришту, изражена бруталност сценског језика, и бављење историјским догађајима чија се значења доводе у везу с нашим временом. Документарни израз у потпуности имају представе “Догз енд драгз“ „Поводом Галеба“, а делом и „Зла жена“, што Ана Тасић објашњава „потребом аутора да истину директно драматизују на сцени, да се баве стварношћу на најексплицитнији начин, без скривања фиктивних ликова“. Форма мјузикла је присутна у представи „Мара / Сад“, у
дечјим „Аска и вук“, „Чаробњак из Оза“ и „Приче птице лажљивице“, а у мањој мери у „Догз енд драгз“, „Поводом Галеба“ и „Црвенкапи“, навела је Ана Тасић, указујући да употреба музике превазилази комерцијална значења и функцију забављања публике. Историјским догађајима баве се представе „Сеобе“, „Мара / Сад“ и „Јулије Цезар“, али Ана Тасић истиче и да њихов гледалац добија могућност да шире сагледа актуелну друштвену стварност.
Као позориште у позоришту Ана Тасић је означила представе „Мара / Сад“, „Поводом Галеба“, „Приче птице лажњивице“ и „Црвенкапа“, сматрајући ову форму изазовном зато што подразумева самоиспитивање и проблематизацију функција и значења позоришта. Изразито је присутан бруталистички приступ у представама „Процес“, „Зла жена“, „Јулије Цезар“, „Мара / Сад“ и „Догз енд драгз“, што Ана Тасић објашњава осве-
шћивањем и активирањем критичког мишљења, путем усађивања нелагодности и немира у гледаоца. - Из наведених карактеристика које дефинишу селекцију 62. фестивала професионалних позоришта Војводине, јасно је да представе (у вечерњем програму), укидају могућност инерције и лагодне рецепције. Оне су веома удаљене од опције театра који промовише заборав и забаву без озбиљнијег идејног покрића. Оне оставља-
ју маркантне трагове који отварају пут до дубљег разумевања света. – закључује Ана Тасић. Овај фестивал организује Заједница професионалних позоришта Војводине, а домаћин је, после девет година паузе, Народно позориште Кикинда, подсетио је председник ове заједнице и управник поменутог позоришта Бране Маријановић, додајући да ће ту бити одигране све представе, осим „Сеоба“, које ће, због велике сценографије, ипак морати да буду изведене на матичној сцени, у СНП –у. Представе у селекцији ће се такмичити за укупно 13 награда, односно за 11 које додељује Заједница професоналних позоришта Војводине, за једну Савеза драмскикх уметника Војводине за најбољег младог глумца, и за меморијалну награду Зрењанина „Иванка Мирков Влачић“. О наградама одлучује жири у којем су: Илдико Бала, сценографкиња и костимографкиња из Будимпеште, Мирослав Мики Радоњић, театролог и позоришни критичар, и Филип Марковиновић, редитељ. Након представа биће уприличени и разговори за округлим столом критике, које ће водити драмски писац Милош Латиновић. У част награђених биће изведена представа „Сава Савановић- вампирска симфонија“ Даница Николић Николић, режија Никола Завишић, Народно позориште Кикинде. Н. Пејчић
ОДРЖАНА СКУПШТИНА ДРУШТВА КЊИЖЕВНИКА ВОЈВОДИНЕ
НА КОНКУРСУ СТЕРИЈИНОГ ПОЗОРЈА ЗА ОРИГИНАЛНИ ДОМАЋИ ДРАМСКИ ТЕКСТ
Година нових признања и старих тешкоћа
Прва награда Војиславу Савићу
Протеклог викенда у Новом Саду је одржана редовна Скупштина Друштва књижевника Војводине. У свечаном делу уручене су годишње награде ДКВ. За књигу године, Владимиру Гвоздену за студију „Српска путописна култура 1914–1941” у издању „Службеног гласника”. За превод године награђен је Игор Цвијановић, односно његов превод на српски приповедака америчког писца Џона Барта „Изгубљен у кући смеха”, у издању „Агоре” из Зрењанина. Награда „Иштван Конц“ уручена је Габору Вирагу, за књигу кратких прозних текстова, под насловом „Biciklizéseink Török Zolival“ (Вожње бициклом Золике Терека) у прошлогодишњем издању „Јoжефа Атиле“ из Будимпеште и „Симпозиона“ из Суботице. Истакнуто је да су чланови ДКВ ове године на посебан начин обележили књижевну годину у Срби-
Никола Страјнић уручио награду Владимиру Гвоздену
Новопримљени чланови ДКВ На скупштини ДКВ председник комисије за пријем Зоран Ђерић саопштио је имена новопримљених чланова: Љубица Вуков-Давчик из Петроварадина, Јован Михајило из Петроварадина, Татјана Тадић из Вршца, Јелена Зарубица из Куле, Гордана Шарчевић из Новог Сада, Дубравка Миленковић из Кикинде, Срето Батрановић из Новог Сада, Хаџи Зоран Лазин из Новог Сада, Горан Ибрајтер из Новог Сада; а по позиву су примљени Горана Раичевић, Драган Проле, Дамир Смиљанић и Игор Цвијановић из Новог Сада. ји. Писци из Новог Сада и Војводине су добитници десетак најзначајнијих књижевних награда. ДКВ је у прошлој години деловало у врло тешким финансијским условима, без оптималне техничке опремљености, без стално запослених, без одговарајућих средстава за своје најважније активности, али је упркос томе, са становиштва програмских циљева и садржаја, иза нас била успешна година, рекао је председник ДКВ Никола Страјнић.ДКВ је у 2011. години организовало око 80 програма и јавних активности.Најзначајније су Међународни новосадски књижевни фестивал и издавање часописа „Злат-
на греда”, који, упркос финансијским потешкоћама редовно излази. ДКВ је остварило широко ангажовање у проблематици националних пензија, статуса писца и удружења.Посебан значај има добијање статуса репрезентативног удружења, први пут у историји ДКВ, од стране Министарства културе Србије. Захваљујући Управи за културу града Новог Сада већ је шест писаца решило свој статус, а ДКВ ће настојати да подржи све чланове који испуњавају услове за статус слободног уметника. На Скупштини је утврђено да се упути апел надлежним да се питање просторија ДКВ и трошкова за-
купа реши оптималније и да организација писаца добије примереније просторије за своје деловање. У односу на 2010, средства су са пет милиона смањена на четири, а ове године је најављено смањење за још 20 посто. Посебно је истакнут неповољан положај чланова ДКВ у додели националних пензија. У комисији није било ниједног члана ДКВ или уметника са територије Војводине, што ствара лоше претпоставке за процену доприноса књижевника и уметника из Војводине. Скупштина је усвојила закључак да се тим поводом упути примедба Министарству. Јован Зивлак је посебно указао на неповољан положај писаца у Србији и Војводини, на њихово осиромашење и дефаворизовање у јавном животу. Он је нагласио да ће деловање ДКВ и даље бити у афирмисању високе културе и у настојању да трибине ДКВ буду место где ће се афирмисати уметничка књижевност, као и мултикултурализам и настојање да се покрећу питања важна за улогу писца у нашем времену. Р. Л.
На конкурсу Стеријиног позорја за оригинални домаћи драмски текст награђена је драма „Одлазак у красни“ Војислава Савића из Београда, а одлуку је једногласно донео жири у саставу Игор Бојовић, Љубослав Мајера и Славко Милановић. Жири је, с препоруком да буду објављени и извођени, издвојио и текстове „Брош“(шифра Брош), Ружићка (шифра Лена) и X (шифра ИЛИР2201). На конкурс је стигао 101 рад и жири је већ на првој седници констатовао да су приспели текстови изразито разнородни, како по избору тема, тако и у примењеном драмском поступку. Али Жири није био стриктан у захтеву да се поштују канонска правила драме, па је разматрао чак и текстове који су написани у формату филмског сценарија, затим текстове у којима је (у маниру постдрамских пракси) изостао издиференцирани дијалог, па чак и радове аутора који су, настојећи да буду иновативни, писали у недрамској приповедачкој форми. Првонаграђени текст „Одлазак у красни“ издвојио се пре свега потпуношћу артикулације у свим драмским елементима, али и снагом ауторове замисли и приступа теми. „Одлазак у красни“ је жестока критика друштва написана у традицији онога што би се приближно могло означити мрожековском гротескном комедијом, са којом континуитет чине значајни овдашњи експерименти са жанром - од Поповићевих “горчих фарси у једном парчету” и “сценских граја у четири обртаја” до Ковачевићевих “урнебесних трагедија”.
Аутор, од почетка до краја драме, исписује дијалог са сталним блесцима хумора у коме сви ликови аутоиронично потврђују да су друштвене позиције и односи једном и заувек дати. Његов текст, на тај начин, прераста размере локалне сатире на рачун осионости овдашње власти и поставља универзално питање ригидности друштвених односа који су постали замена за древне појмове судбине, предестинације, хибриса. Комад „Одлазак у красни“ садржи потенцијал за сценску надградњу: свеприсутна ауторова сатиричка оштрица у равнотежи је са уверљивим дијалозима, индивидуализованим карактерима и радњом која се развија динамично упркос сведености заплета. Ауторова жанровска поигравања не спутавају савремено позориште. Напротив, могу да подстакну редитеља, глумце и остале уметнике да текст у позоришном извођењу оствари своју пуну вредност, указује жири. Војислав Савић, 1971. дипломирао је драматургију на Факултету драмских уметности у Београду. Комади „Чујеш ли, мама, мој вапај!?“ и „Кенгури“ играни су у позориштима широм Србије (НП Београд, Крагујевац, Нови Сад...) и у Репу-
блици Српској и Словачкој. За комад „Чујеш ли, мама, мој вапај!?“ добио Награду за најбољи комедиографски текст (Јагодина). Словачка верзија „Вапаја“ својевремено је учествовала у званичној селекцији Стеријиног позорја. Драмске текстове, поезију и чланке објављивао у књижевним часописима. Добио је награду Дунав
филма за филмски сценарио „Равнодушје“ и (некадашњу) Октобарску награду града Београда за поезију. Ради(о) по телевизијама, тв продукцијама и маркетиншким агенцијама као уредник, сценариста или драматург. Предаје драматургију у средњој школи („Артимедиа“). Аутор десет нових и неизведених драмских текстова. Награда ће Савићу бити уречена 29. марта на Дан Стеријиног позорја. К. Р.
НОВИ ПРЕВОД РОМАНА ДРАГАНА ВЕЛИКИЋА
„Северни зид” на италијанском Италијанска издавачка кућа „Зандонаи„ објавила је роман Драгана Великића „Северни зид„, у преводу Алиће Пармеђани, саопштио је Великићев београдски издавач „Стубови културе„. Великић је један од најпревођенијих савремених српских писаца, а највише његових књига преведено је на немачки језик. У роману „Северни зид“ еликиц говори о политичким и историјским страстима средњое-
вропског света, о историјским догађајима на Балкану деведесетих година и о емигрантским судбинама младих Југословена. За овај роман Великић је добио стипендију Фонда „Борислав Пекић„. „Северни зид„ је трећи роман Драгана Великића објављен на италијанском језику. Претходна два романа, „Виа Пула„ и „Руски прозор„, такође је објавила издавачка кућа „Зандонаи„.
24
SveT
utorak13.mart2012.
PAD REJ TIN GA AME RI^ KOG PRED SED NI KA
UKRATKO Po gi nu lo 14 rad ni ka IS TAN BUL: U po `a ru ko ji je iz bio na jed nom gra di li {tu u Is tan bu lu, po gi nu lo je 14 gra |e vin skih rad ni ka, sa op {tio je Nex mi Ka di o glu, gra do na ~el nik is tan bul skog di strik ta Ese wurt. Po we go vim re ~i ma, po `ar je ka sno si no} za hva tio ve li ki {a tor u ko jem su bo ra vi li rad ni ci na gra di li {tu jed nog tr `nog cen tra. „Na ovom me stu se gra di tr `ni cen tar. Iz gle da da je po `ar po ve zan sa pro ble mom u ve zi gre ja wa”, re kao je on i do dao da je tre nut no ve o ma hlad no i da tem pe ra tu ra iz no si je dan ste pen is pod nu le. Tur ska dr `av na te le vi zi ja je ja vi la da je kvar na elek tri~ nim in sta la ci ja ma mo gu }i uzrok po `a ra.
Smrt u po tra zi za bla gom KA I RO: Ne da le ko od gra da Luk so ra de se to ro qu di je po gi nu lo ka da ih je za tr pa la go mi la ze mqe ko ju su ile gal no is ko pa li u po tra zi za drev nim bla gom is pod jed ne se o ske ku }e u cen tral nom de lu Egip ta, sa op {ti li su ju ~e po li cij ski zva ni~ ni ci. De se to ro wih, me |u ko ji ma su ~e ti ri bra ta, za ko pa ni su `i vi ka da su se na wih ob ru {i li zi do vi ja me ko ju su is ko pa li u se lu Arab el Ma na sra, se ver no od isto rij skog gra da Luk so ra, pre neo je AFP. Spa si la~ ke slu `be ra de na iz vla ~e wu za tr pa nih te la, sa op {tio je po li cij ski iz vor, do da ju }i da je u ovom in ci den tu jo{ dvo je qu di po vre |e no. @e qa za bo ga }e wem na br zi nu mno ge na vo di na ile gal na ar he o lo {ka is ko pa va wa, na ro ~i to na lo ka ci ja ma bo ga tim an ti kvi te ti ma kao {to su Luk sor, Asuan i Ka i ro, pod se }a fran cu ska agen ci ja.
Uru{i la se pru ga PE KING: Je dan deo no vo i zgra |e ne pru ge za br ze vo zo ve u cen tral noj Ki ni uru {io se po sle obil nih ki {a i lo {eg na ~i na iz grad we, ja vi li su ju ~e ni me di ji. Oil ne ki {e iza zva le su u pe tak uru {a va we 300 me ta ra br ze pru ge, du ge 291 ki lo me tar, ko ja je tre ba lo da bu de kom plet no iz gra |e na do ma ja. ri li kom ru {e wa pru ge u pro vin ci ji Hu bej ni ko ni je po vre |en, pre ne la je agen ci ja Roj ters. ine ski me di ji na vo de da su stru~ wa ci po ku {a li jo{ 2010. go di ne da upo zo re mi ni star stvo da }e pr ve obil ne pa da vi ne pro u zro ko va ti pro blem na pru zi. edi ji pre no se re ~i stru~ wa ka Ni Hon gju na ko ji na vo di da, kom pa ni ja ko ja gra di pru gu, za we nu pod lo gu ko ri sti ze mqu ume sto {qun ka i da bi obil ne ki {e mo gle da omek {a ju osno vu pru ge zbog ~e ga bi se ona, ka ko je oce nio, na {la u ve li kom bez bed no snom ri zi ku. Agen ci ja Roj ters pod se }a da je ovaj in ci dent sa mo je dan u ni zu skan da la i lo {ih od lu ka ki ne skog mi ni star stva za `e le zni cu u sko ri je vre me.
Ce na ben zi na obo ri la Oba mi nu po pu lar nost VA [ING TON: Po pu lar nost ame ri~ kog pred sed n i k a Ba r a k a Oba m e opa la je na is pod 50 od sto zbog ra sta ce na ben zi na {to, ~i ni se, po ve }a va iz gle de nej go vih po li ti~ kih pro tiv ni ka na no vem bar skim iz bo ri ma, po k a z u j u an k e t e jav n og mwe wa. U ze mqi gde 76 od sto qu di ide ko li ma na po sao, a ~e sto i u pro dav ni cu, ce ne ben zi na su od ve - Barak Obama li kog zna ~a ja, na ro ~i to u go Oba mu sa 49 od sto u od no su na di ni iz bo ra. 47 od sto gla so va. Pad rej t in g a ame r i~ k og Te le fon ska an ke ta ko ju su u pred sed ni ka da je no vu na du re mar tu spro ve li „Ej-bi-es wuz” pu bli kan skim pred sed ni~ kim i „Va {ing ton post” uka zu je da kan di da ta i ma. Pre ma re zul ta sa da sa mo 46 od sto Ame ri ka na ti ma an ke te, uko li ko bi pred ca sma tra da Oba ma do bro ra sed n i~ k i iz b o r i bi l i ju ~ e di svoj po sao, dok 50 pro ce na odr `a ni, re pu bli kan ski fa ta sma tra da ne ra di, pre no si vo rit Mit Rom ni po be dio bi AFP.
Po ~ et k om fe b ru a r a taj od nos je bio obra tan, 50 od sto is pi ta ni ka je od go vo ri lo da pred sed nik do bro ra di svoj po sao a 46 od sto da ne ra di. Is tra `i va we uka zu je da se pad po dr {ke mo `e pri pi sa ti na glom ra stu ce na ben zi na ko ji pre ti da ugro zi iz la zak ame ri~ ke pri vre de iz re ce si je - 59 od sto Ame ri ka na ca je Oba mi da lo ne ga tiv nu oce nu zbog eko no mi je, a 65 zbog ce na ben zi na. Oba ma je ra ni je imao znat nu pred nost u od no su na re pu bli kan ske kan di da te a sa da ne sa mo da za o sta je za Rom ni jem ve} se je dva ne {to bo qe ko ti ra od dru gog po po pu lar no sti re pu bli kan skog kan di da ta se na to ra Ri ka San to ru ma.
PO BU WE NI CI NA JA VI LI OSVE TU ZBOG UBI STVA CI VI LA U AV GA NI STA NU
Mer kel: Ne ma ta~ nog da tuma po vla ~e wa tru pa
KA BUL: Pri pad ni ci ta li ban skog po kre ta za kle li su se da }e se osve ti ti za na pa de u ko ji ma je je dan ame ri~ ki voj nik ubio 16 ci vi la na ju gu Av ga ni sta na. U sa op {te wu na svom veb-saj tu ta li ba ni su na ve li da su „umo bol ni ame ri~ ki
wa ju da je je dan voj nik mo gao da iz ve de na pa de u ku }a ma me |u sob no uda qe nim dva ki lo me tra. Ta li ba ni su po ro di ca ma `r ta va obe }a li osve tu „za sva kog mu ~e ni ka uz po mo} Ala ha”. Me |u na rod ne sna ge, pod vo| stvom SAD, po ja ~a le su bez bed -
Angela Merkel u poseti nema~kim trupama
di vqa ci” po ~i ni li „ne hu ma ni zlo ~in na to pqen kr vqu”. Ame ri~ ki na red nik, ko ji je sa da u pri tvo ru, ubio je 16 ci vi la u ne de qu u dva se la u Pan xva ju, se o skoj obla sti u pro vin ci ji Kan da har gde su se ko a li ci o ne sna ge go di na ma bo ri le za kon tro lu. Av ga ni stan ci sum -
no sne me re zbog za bri nu to sti da bi mo glo bi ti osvet ni~ kih na pa da, a Am ba sa da SAD upo zo ri la je ame ri~ ke dr `a vqa ne u Av ga ni sta nu na mo gu }e na pa de. Ubi stvo ci vi la u ne de qu ve ro vat no }e iza zva ti jo{ ve }e ne po ve re we iz me |u Va {ing to na i Ka bu la, na ve la je agen ci ja AP.
Ne ma~ ka kan ce lar ka An ge la Mer kel do pu to va la je u iz ne nad nu po se tu Av ga ni sta nu gde }e po se ti ti ne ma~ ke tru pe i tom pri li kom iz ja vi la da ne mo `e bi ti si gur na u po vla ~e we me |u na rod nih sna ga do 2014. go di ne. „Ni je se jo{ sti glo do ta~ ke ka da Ne ma~ ka mo `e da ka `e ta ~an da tum po vla ~e wa tru pa, ma da po sto ji vo qa i `e qa i mi ra di mo u tom prav cu”, iz ja vi la je kan ce lar ka za ne ma~ ke me di je. Mer ke lo va, ko ja je u Av ga ni stan sti gla pod naj stro `im me ra ma bez bed no sti i u naj ve }oj taj no sti, po se ti la je pr vo ne ma~ ku voj sku u ba zi Ma zar i [a rif u pro vin ci ji Balk. Iako je `e le la da naj pre po se ti voj ni ke u ne mir noj pro vin ci ji Kun dus, to, me |u tim, ni je bi lo mo gu }e zbog lo {eg vre me na. U Av ga ni sta nu ne ma~ ka voj ska, po red Ko so va ima svo ju naj ve }u mi si ju sa oko 5.000 voj ni ka. Mer ke lo va je pr vi put bi la u Av ga ni sta nu 2010. go di ne i ta da je mi si ju ozna ~i la kao „rat nu”. Ne ma~ ka je, po sle Ame ri ke i Ve li ke Bri ta ni je, tre }a po broj no sti tru pa u okvi ru sna ga NA TO-a u Av ga ni sta nu.
dnevnik
[VAJCARSKA
Pro te sti bez do zvo le – 110.000 do la ra @E NE VA: [vaj car ci su na re fe ren du mu ube dqi vom ve }i nom od ba ci li ini ci ja ti vu {vaj car skog sin di ka ta ra da o pre la sku na za kon ski mi ni mum od {est ne de qa od mo ra go di {we, pa }e ta ko, kao i do sa da, ko ri sti ti ~e ti ri ne de qe. [vaj car ci su gla sa ju }i, ka ko na vo di AP, „po slu {a li” upo zo re we vla de i po slo da va ca da bi vi {e od mo ra do ve lo do ve }ih tro {ko va ra da i ugro zi lo pri vre du. Ra ~u ni ca je po ka za la da bi dve ne de qe od mo ra vi {e ko {ta le naj ma we {est mi li jar di fra na ka do dat nih tro {ko va za rad nu sna gu.
Gra |a ni @e ne ve iz gla sa li su na re fe ren du mu ve }e re strik ci je za odr `a va we de mon stra ci je kao i ve }e ka zne za one ko ji ih pre kr {e, po ka zu ju pr vi re zul ta ti. Po no vim me ra ma, vla sti gra da u ko me je se di {te Sa ve ta UN za qud ska pra va i Cr ve nog kr sta mo }i }e da od re de ka zne do 100.000 {vaj car skih fra na ka (110.000 do la ra US) sva ko me ko bu de de mon stri rao bez do zvo le i ko ne bu de po {to vao do go vo re ne uslo ve, pre no si AFP. Ova od lu ka je usvo je na sa sko ro 55 od sto gla so va gra |a na @e ne ve. (Ta njug)
KINA
Stop izra el skim na pa di ma na Ga zu PE KING: Ki na je ju ~e za tra `i la od Izra e la da ob u sta vi va zdu {ne na pa de na Ga zu i po zva la obe stra ne na pre kid va tre. Izra el ska avi ja ci ja je ju ~e uju tro iz vr {i la no ve uda re na Ga zu ra ni je po ve }av {i uku pan broj `r ta va u toj en kla vi na 20 u po sled wa tri da na u me |u sob nim osvet ni~ kim
„Po zi va mo izra el sku stra nu da pre ki ne s va zdu {nim na pa di ma na Ga zu. Na da mo se da za in te re so va ne stra ne mo gu od mah da pre sta nu sa pu ca wem ka ko bi se iz be gle `r tve me |u ne du `nim ci vi li ma”, re kao je ki ne ski pred stav nik, a pre neo AFP. Ki ne sko ne u o bi ~a je no ja ko re a -
Na si qe u re gi o nu Ob no vqe ni na pa di u po ne de qak usle di li su na kon {to je Ne ta ni ja hu upo zo rio da }e na pa di bi ti na sta vqe ni „sve dok je neo p hod no”, Na si qe u re gi o nu je iz bi lo pro {log pet ka ka da su izra el ski avi o ni na pa li Ga zu i ubi li {e fa mi li tant ne gru pe Ko mi te ta na rod nog ot po ra, Zu ha i ra al-Ka i si ja, {to je iza zva lo pa le stin ski od go vor is pa qi va wem ra ke ta na je vrej sku dr `a vu. Izra el ska voj ska je sa op {ti la da je Ka i si bio ume {an u pla ni ra we smr to no snog na pa da av gu sta 2011. ka da su se mi li tan ti u{u wa li na Si naj pre ko gra ni ce iz Egip ta i ubi li osam Izra e la ca u ju `noj pu sti wi Ne gev. na pa di ma ko ji su po ~e li izra el skim ubi stvom jed nog vi {eg pa le stin skog voj nog funk ci o ne ra. „Ki na je za bri nu ta zbog eska la ci je si tu a ci je u Ga zi”, re kao je pred stav nik mi ni star stva spoq nih po slo va Liu Ve i min na kon fe ren ci ji za {tam pu.
go va we na va zdu {ne na pa de usle di lo je pred po se tu Pe kin gu izra el skog mi ni stra spoq nih po slo va Avig do ra Li e ber ma na u ~e tvr tak, ka da }e raz go va ra ti sa ki ne skim do ma }i nom Jan gom \i e }i jem i dru gim funk ci o ne ri ma.
Po dr {ka {en gen skoj zo ni BER LIN, VIL PENT: Ber lin iz ra zio po dr {ku [en gen skom spo ra zu mu, po sle pret wi pred sed ni ka Fran cu ske da bi ta ze mqa mo gla da is tu pi iz si ste ma kre ta wa bez vi za. Pred stav ni ci Sa ve zne Re pu bli ke Ne ma~ ke su po tvr di li da vla sti u Ber li nu po dr `a va ju [en gen ski spo ra zum o otvo re nim gra ni ca ma, je dan dan po {to je pred sed nik Fran cu ske Ni ko la Sar ko zi za pre tio da bi ta ze mqa mo gla da is tu pi iz spo ra zu ma. Port pa rol ne ma~ ke vla de Ge org Stre i ter re kao je da ko men ta re pred sed ni ka Ni ko le Sar ko zi ja vi di kao sa stav ni deo „pred iz bor ne re to ri ke“ pred
pred sed ni~ ke iz bo re u Fran cu skoj. Port pa rol Ge org Stre i ter je na gla sio da Ne ma~ ka ne na me ra va da „okre ne le |a“ {en gen skom re `i mu kre ta wa bez vi za. „Slo bo da kre ta wa u okvi ru Evrop ske uni je je kqu~ ni fak tor, ali ja mo ram da vas za mo lim da raz u me te da mi ne za u zi ma mo stav o ras pra vi ko ja se vo di u pred iz bor noj kam pa wi u Fran cu skoj“, na gla {a va port pa rol ne ma~ ke vla de. Pred sed nik Fran cu ske Re pu bli ke Ni ko la Sar ko zi je u ne de qu na jed nom pred iz bor nom sku pu re kao da `e li da se pre i spi ta {en gen ski spo ra zum u kon tek stu efi ka sni je bor be pro tiv ile gal ne imi gra ci je.
PETA STRANA SVETA
LI^NOSTI HEN RI KI SIN YER Biv {i ame ri~ ki dr `av ni se kre tar Hen ri Ki sin xer (88) re kao je da je ru ski pred sed nik Vla di mir Pu tin pa tri o ta i da ni je an ti za pad no ras po lo `en, ve} da je u su sre ti ma s wim po ka zi vao sprem nost na stra te {ko part ner stvo sa Va {ing to nom. „Ve ru jem, me |u tim, da je di ja log mo gu} i da na kon kret nim pi ta wi ma Pu tin mo `e is pa sti kon stuk ti van part ner”.
NI KO LA SAR KO ZI Fran cu ski pred sed nik Ni ko la Sar ko zi li~ no se iz vi nio po li caj ki ko ju su pa ra daj zi ma i kli ke ri ma ga |a li we gov 15-go di {wi sin Luj sa svo jim dru gom. Spi sak sum wi vih ko ji su u ~e tvr tak ga |a li po li caj ku iz pred sed ni~ ke pa la te su `en je na Lu ja i pri ja te qa sa ko jim je on u tom tre nut ku bio u dru {tvu.”Ona je vi de la de ~i je li ce na pro zo ru, iako ni je mo gla da bu de si gur na da je to bio Luj”, re kao je je dan zva ni~ nik.
SER GEJ MI TRO HIN Li der opo zi ci o ne par ti je Ja blo ka Ser gej Mi tro hin za tra `io je od Fe de ral nog tu `i la {tva Ru ske Fe de ra ci je da is pi ta svr hu ne dav nog sa stan ka pred sed ni ka Dmi tri ja Me dve de va i pre mi je ra Vla di mi ra Pu ti na sa Sil vi jem Ber lu sko ni jem kod So ~i ja. „Ru ko vod stvo na {e ze mqe na gla {a va eks klu ziv ni od nos sa jed nim od pred stav ni ka stra nog pri vat nog sek to ra, {to mo `e da uka `e na po sto ja we ile gal nih od no sa“.
Biv {i ne ma~ ki pred sed nik mir na {ao u ma na sti ru BER LIN: Po sle pod no {e wa ostav ke 17. fe bru a ra, biv {i ne ma~ ki pred sed nik Kri sti jan Vulf, pod pri ti skom te {kih op tu `bi da se oko ri stio od po li ti ke, mir je pro na {ao u ka to li~ kom ma na sti ru, pi {u ne ma~ ki me di ji.
Kri sti jan Vulf bo ra vak me |u ka lu |e ri ma pre ki nuo sa mo na krat ko, da bi pri su stvo vao ce re mo ni ji na ko joj se opro stio od dr `av ni~ ke funk ci je Ka to li~ ki ver nik, otac dvo je de ce iz dva bra ka, po li ti ~ar u ko ga su de mo hri {}a ni do ne dav no po la ga li ve li ke na de, Vulf je u ma na stir oti {ao jo{ pre ne go {to je Kristijan Vulf sa suprugom
pro {log ~e tvrt ka za we ga bi la or ga ni zo va na opro {taj na ce re mo ni ja i svoj bo ra vak u ma na sti ru je ta da na krat ko pre ki nuo sa mo zbog te sve ~a no sti, sa zna je Bild am Zon tag. Naj mla |i ne ma~ ki pred sed nik i pr vi ro |en po sle Dru gog svet skog ra ta je, zbog ne ja snog od no sa pre ma nov cu, bo ga tim pri ja te qi ma ko ji su, iz gle da, ume sto we ga zna li da „iz vu ku” svo je „pla ti na ste” kre dit ne kar ti ce, sku pih od mo ra u wi ho vim vi la ma i kre di ta, po zajm qe nih upra vo od wih - mo rao da pod ne se ostav ku, i ka ko sa da stva ri sto je, ode u po li ti~ ki za bo rav. Na Vul fo vo me sto }e 18. mar ta, sa svim je iz ve sno, bi ti iza bran Jo a him Ga uk, kan di dat i vla sti i opo zi ci je i biv {i pro tiv kan di dat Vul fa od pre dve go di ne.
BALkAn
dnevnik @R TVE NAJ TE @E PO SLE RAT NE KRI ZE U GR^ KOJ
Kraj dinastija Papandreu i Karamanlis ATINA: Ekonomska kriza u Gr~koj, kakva se ne pamti u godinama posle Drugog svetskog rata, odnela je mnoge `rtve, ukqu~uju}i i lidere dinastija Papandreu i Karamanlis koje su udarile neizbrisiv pe~at u savremenoj istoriji zemqe. „To je kraj dinastije Papandreu”, likuju politi~ki rivali posle odluke Jorgosa Papndreua da se povu~e sa mesta predsednika Panhelenisti~kog socijalisti~kog pokreta (PASOK),a krajem pro{le godine i sa mesta premijera. „Dinastija Papandreu je neuni{tiva”, uzvra}aju pristaJorgos Papandreu lice ~uvene gr~ke porodice koja je ostavila neizbrisiv trag u tri dinastije: Karamanlis, Papansavremenoj istoriji Gr~ke. Oni, dreu i kra}e porodica Micotakis. o~igledno, ra~unaju na povratak Na sporednom koloseku sada se Jorgosa (60) ili na dolazak wego- na{la i mo}na dinastija Karamanvog sina Andreasa, koji se dosad dr- lis. Wen osniva~ Konstantin, koji `ao van politike. je posle pada vojne hunte 1974. godiUspon porodice Papandreu za- ne izveo zemqu na put demokratije. po~eo je Georgios, deda dosada{weg Za wegovo ime vezan je i ulazak
Vanredni parlamentarni izbori u Gr~koj bi trebalo da se odr`e krajem aprila ili po~etkom maja. Prema svim procenama, novu vladu, koja }e sigurno biti koaliciona, formira}e ili PASOK, ili konzervativna Nova demokratija premijera Jorgosa. Posledwe dve decenije pro{log veka obele`io je wegov otac Andreas Papandreu. On je osnovao PASOK, koji je, uz kra}e prekide, gotovo sve vreme bio na vlasti. Posle wegove smrti nasledio ga je sin Jorgos koji je jedno vreme bio {ef diplomatije, a posledwe tri godine premijer. Gr~ku su decenijama, sa mawim prekidima, vodile
Atine u Evropsku zajednicu, kako se tada zvala EU. Mnogi Grci su skloni da ka`u da je Konstantin Karamanlis bio najve}i gr~ki dr`avnik u godinama posle Drugog svetskog rata. Na testamentu wegove slave na trenutak se uzdigao wegov bratanac koji je tako|e nosio ime Konstantin, ali ga Grci, da bi pravili razliku od slavnog pretka, oslo-
MAKEDONIJA
Privedeno 35 u~esnika sukoba SKOPQE: U Makedoniji nije bilo incidenata u posledwa 24 ~asa, dok policija intenzivno radi na otkrivawu huligana koji su u~estvovali u posledwim me|uetni~kim sukobima zbog kojih je dosad privedeno 35 osumwi~enih. Po najnovijim izve{tajima, pripadnici snaga bezbednosti rade na rasvetqivawu incidenata u kojima je pretu~eno dvadesetak maloletnika ali i starijih osoba. Posle serije me|uetni~kih incideta u Skopqu i Tetovu, na snazi je pove}ano prisustvo policije na terenu kako bi se spre~ili eventualno novi incidenti. Predsednik \or|e Ivanov pozvao je sve u dru{tvu- od roditeqa do nastavnika, nevladinih organizacija i nadle`nih dr`avnih institucija- da pomognu u smirivawu tenzija. On je najavio da }e, ukoli-
\or|e Ivanov
Fejsbuk, navija~i fudbalskog kluba „[kendija” iz Tetova, koji sebe nazivaju „balisti”, zapretili su, me|utim, da }e izazvati nerede ukoliko dvojica wihovih ~lanova ne budu oslobo|eni iz pritvora.
Pret we „Ba li sta” Pravi test za stabilnost Makedonije sledi u sredu, kada je na programu utakmica „[kendija” – „Vardar” u Tetovu, {to mnogi tuma~e kao najavu novih sukoba dve najja~e navija~ke grupe u Makedoniji, makedonskih „Komita” i albanskih „Balista”. „Policija je uhapsila na{a dva ~lana, [keqzena Metu i Arlinda Metu. Jedan od wih je na{ vo|a. Tra`imo da ih hitno oslobodite. Celo Tetovo daje podr{ku na{im ~lanovima. Ne `elite da znate {ta mo`emo da napravimo, zato ih pu{tajte”, objavili su „Balisti” na „Fejsbuku”.Makedonski fudbalski savez zabranio je organizovana putovawa na gostovawa u poku{aju da koliko-toliko uti~e na doga|aje.
ko to bude potrebno, sazvati sednicu Saveta za nacionalnu bezbednosti na kojoj }e se razmotriti najnovija situacija u zemqi. Premijer Nikola Gruevski i ministarka unutra{wih poslova Gordana Jankulovska obe}ali su da }e do kraja rasvetliti incidente, prona}i organizatore i u~esnike nemira i da }e oni biti izvedeni pred lice pravde i primereno ka`weni. Preko dru{tvene mre`e
Jedan od wih je vo|a ove navija~ke grupe, a obojica su privedeni zbog incidenata od pre dva dana u Tetovu kada su napali jednog policajca. U Makedoniji se desilo vi{e me|uetni~kih incidenata, izme|u Albanaca i Makedonaca, u kojima je deset lica povre|eno,a u Skopqu je namerno zapaqen drveni vise}i most preko Vardara koji vodi do jednog naseqa u kome ve}inom `ivi albansko stanovni{tvo.
vqavali kratko - Kostas. U vreme vladavine Kostasa Karamanlisa juniora zemqa je ogrezla u korupciju, suo~ila sa te{kom ekonomskom klrizom. Na vanrednim izborima 2009. godine on je pretrpeo te`ak poraz od Jorgosa Papndreua. Bio je prisiqen i da se povu~e i sa mesta predsednika konzervativne Nove demokratije i zasad se dr`i po strani aktuelnih politi~kih zbivawa. U povremene pukotine u vladavini dve velike dinastije, uspe{no se ubacivala porodica Konstatina Micotakisa. On se, u me|uvremenu, zbog godina, povukao sa aktivne politi~ke scene. Na trenutak je ustuknula i wegova }erka Dora Bakojani, biv{a {efica diplomatije i gradona~elnica Atine. Ona je u me|uvremenu osnovala svoju stranku koja zasad ne igra ve}u ulogu na politi~koj sceni Gr~ke. Kandidat za predsednika PASOK-a je sada{wi ministar finansija Evangelos Venizelos(55), koji je ranije dva puta bio pora`en od Jorgosa Papandreua. On }e na izbornoj konferenciji partije, koja je zakazana za idu}u sedmicu, sigurno biti izabran, po{to nema protivkandidata. Vanredni parlamentarni izbori u Gr~koj bi trebalo da se odr`e krajem aprila ili po~etkom maja. Prema svim procenama novu vladu, koja }e sigurno biti koaliciona, formira}e ili PASOK, ili konzervativna Nova demokratija na ~ijem je ~elu ambiciozni Andonis Samaras.Posle du`e vremena me|u „glavnim igra~ima” ne}e biti pripadnika tri velike dinastije: Karamanlis, Papandreu i Micotakis.
Gori {uma u Hrvatskoj ZA GREB: Na podru~uju Solina vi{e od 100 vatrogasaca bori se sa vatrom koja je zahvatila oko 80 hektara {ume, masliwaka, vinograda i niskog rastiwa, a po`ar preti i ku}ama. U nekim mestima nema struje, jer su izgoreli elektri~ni stubovi, javqaju hrvatski elektronski mediji. Po`ar je buknuo preksino} iza pono}i na podru~ju Rupotina i Klisa, ali i daqe nije lokalizovan. Veliki problem vatrogascima stvara jaka, povremeno orkanska bura. Tokom ga{ewa po`ara lak{e je povre|en i jedan vatrogasac.
utorak13.mart2012.
25
AM BA SA DOR SR BI JE U SA RA JE VU NI NO SLAV STO JA DI NO VI]
BiH se nije suo~ila s pro{lo{}u BAWALUKA: Ambasador Srbije u BiH Ninoslav Stojadinovi} izjavio da se Bosna i Hercegovina jo{ nije suo~ila sa zlo~inima iz pro{losti i dok to ne u~ini ne mo`e biti pomaka. Tu le`i problem BiH, jer se nije suo~ila sa zlo~inima, naro~ito onim koje su po~inili predstavnici bo{wa~kog naroda. Dok se to ne u~ini nema ozbiqnijih pomaka”, kazao je Stojadinovi} za „Glas Srpske”. On je ocenio da Srbi i Hrvati nemaju tih problema, dok je problem kod bo{wa~kih politi~ara, {to nemaju hrabrosti za dr`avni~ke odluke. Prema wegovim re~ima, Srbija je pokazala {ta treba da uradi svaka zemqa biv{e Jugoslavije da bi se suo~ila s pro{lo{}u, a pre svega sa zlo~inima koje su po~inili predstavnici wihovog naroda. Stojadinovi} je ocenio da je period od 2006. do 2010. bio dosta
lo{ za regionalnu saradwu koja je, kako smatra, veoma bitna ne samo za nas iz regiona nego i za na{e perspektive pridru`ewa Evropskoj uniji. „Stvari su po~ele da se mewaju posle izbora hrvatskog predsednika Ive Josipovi}a. Posle toga su predsednik Srbije Boris Tadi} i Josipovi} po~eli dobru sa- Ninoslav Stojadinovi} radwu. Slede}i korak koji je gumxije na funkciju ministra zna~io pomak u dobrom pravcu inostranih poslova BiH dobijen desio se posle posledwih izbora je boqi poznavalac prilika i u BiH”, rekao je Stojadinovi}. ozbiqniji politi~ar. On je posebno ukazao da je doStojadinovi} je najavio da }e lazak Bakira Izetbegovi}a umeLagumxija u zvani~nu posetu Srsto Harisa Silajd`i}a na funkbiji do}i 14. marta, a vrlo brzo ciju ~lana Predsedni{tva znanakon toga usledi}e i poseta ~io veliki pomak i druga~iju atpredsedavaju}eg Saveta ministamosferu, a dolaskom Zlatka Lara BiH Vjekoslava Bevande.
Bosna sve bli`a NATO-u SARAJEVO: Bosna i Hercegovina bi u maju na samitu u ^ikagu trebalo da dobije zeleno svetlo za po~etak primene Akcionog plana za ~lanstvo u NATO. Ovo bi bio zna~ajan iskorak na putu zemqe ka prijemu u Severnoatlantski vojni savez. Od aprila 2009, kada je BiH uslovno dobila Akcioni plan za ~lanstvo u NATO, nije bilo pomaka u re{avawu pitawa vojne imovine, na ~emu su insistirali ~elnici NATO i zvani~-
ni Va{ington i Brisel. Ameri~ki dr`avni sekretar Hilari Klinton u junu 2010. godine upu ti la je pi smo ~la no vi ma Predsedni{tva BiH u kojem je pozvala doma}e vlasti da re{e pitawe raspolagawa i vlasni{tva nad vojnom imovinom, kako bi zemqa iskoristila sve pogodnosti koje im pru`a ovaj akcioni plan. Klintonova je tra`ila da 69 lo ka ci ja per spek tiv ne voj ne imovine mora biti registrovano na BiH, ta~nije na kori-
{}ewe Ministarstvu odbrane BiH. I upravo su se lideri {est najja~ih politi~kih partija u BiH usaglasili da perspektivna vojna imovina, koja je utvr|ena odlukom Predsedni{tva BiH, bude ukwi`ena u vla sni {tvo or ga na od bra ne BiH. Lider SNSD Milorad Dodik istakao je da }e Savet ministara BiH u roku od 60 dana utvrdi ti ko ja je ne per spek tiv na vojna imovina potrebna organima BiH.
CRNA GORA
Peticija Briselu zbog napada na novinare PODGORICA: Predstavnici crnogorskih medija uputili su ju~e, sa protestnog skupa u Podgorici zbog napada na novinarku „Vijesti” Oliveru Laki}, peticiju Evropskoj uniji, u kojoj se navodi da vlast u Crnoj Gori u kontinuitetu sprovodi nasiqe nad poslenicima javne re~i. Peticiju za slobodu govora u Crnoj Gori potpisalo je oko 1.500 zaposlenih u medijima, predstavnika nevladinog sektora, opozicionih stranaka i gra|ana. U~esnici protesta nosili su transparent sa napisom „Ko je slede}i?”, kao i papire na kojima su bile iscrtane mete. U peticiji, koja je upu}ena zvani~nicima EU @oze Manuelu Barozu i [tefanu Fileu - navodi se da novinari u Crnoj Gori ve} godinama `ive i rade u okru`ewu u kome su lake mete, a gde za napade na slobodu
govora niko ne snosi odgovornost. Napadi na novinare deo su kontinuirane kampawe, koju pored fizi~kih nasrtaja, prate stalni sudski procesi koje su prvo pokretali politi~ari, a sada ih, uglavnom, vode osobe povezane sa organizovanim kriminalom, navodi se u dokumentu. U peticiji se ukazuje da vlast i nadle`ni organi ne samo da nisu
poku{ali da sprovedu temeqne istrage kako bi se otkrili nalogodavci i po~initeqi napada na poslenike javne re~i, ve} su u~inili sve da se istrage obesmisle, a pravi krivci nikad ne dotaknu. „To nas je dodatno u~vrstilo u uverewu da pronala`ewe odgovornih vodi do samog vrha aktuelne crnogorske vlasti”, navodi se u peticiji. Direktor „Vijesti” @eqko Ivanovi} je najavio da }e prekid nasiqa nad poslenicima javne re~i biti jedan od zahteva za gra|anskog protesta koji je za 18. mart najavqen u Podgorici, u organizaciji Mre`e za afirmaciju nevladinog sektora, Unije slobodnih sindikata i Studentske unije.
utorak13.mart2012.
c m y
26
dnevnik
dnevnik
OGLASi
utorak13.mart2012.
27
IZDAJEM nov jednosoban name{ten stan u Mi~urinovoj sa grejawem telefonom, kablovskom. Telefon 060/547-4478. 48771
VODOINSTALATER pru`a sve usluge u delatnosti: odgu{ewa odmah, vr{imo emajlirawe kada, lajsne oko kade. I van grada. Telefoni: 063/7509499, 065/5610864, 021/6394167. 48834
PRIRODNI preparat protiv hemoroida - {uqeva ispitan u nadle`noj ustanovi i li~no proveren, eliminisan za 7 dana. Rado{. Telefoni: 064/240-55-49, 037/490-797. 48179
POTREBNA `ena za ~uvawe starije osobe. Telefon 067/618-350. 48767
PRODAJEM bukova drva sa prevozom, ta~na mera, mo`e rezana i cepana. Telefoni: 064/1433-409, 021/6419-439. 48053 KUPUJEMO staro gvo`|e, ve{ ma{ine, {porete, akumulatore, bakar, mesing, el. motore. ^istimo tavane i podrume. Dolazimo na adresu. Telefon 062/649-000. 48560 MASA@A relaks 1000 din, celog tela 2000 din, kraqevska 3.000 din. Maserka sa iskustvom. Telefon 061/294-3277. 48577 KUPUJEM stare automobile, staro gvo`|e, ve{ ma{ine, {porete, akumulatore, karoserije, ~istimo podrume, tavane, odnosimo {ut. Telefoni: 6618-846, 063/8485-495, 064/95-33-943. 48606 KUPUJEM kwige. Telefon 064/99-45-002. Mile. 48827
28
^iTUQe l POMeni
utorak13.mart2012.
Preminula je 12. 3. 2012. godine
Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je iznenada 10. 3. 2012. godine preminuo na{ dragi
Posledwi pozdrav dragom ocu, dedi i tastu
dnevnik
Sa velikom tugom obave{tavamo prijateqe i rodbinu da nas je napustio dragi suprug i otac
Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je preminula na{a
Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je preminuo na{
Aleksa Mogin 1952 - 2012.
Butina Etelka
Milka Luki} Majko, po~ivaj u miru. Uvek sam te volela i vole}u te dok sam `iva. Tvoja }erka Nada sa suprugom Mirkom. Sahrana }e se obaviti 13. 3. 2102. godine u Beo~inu u 13 ~asova.
Radomir Rista Sladoje
Milanu Zuki}u
1955 - 2012. Sahrana je danas, 13. 3. 2012. godine, u 13 ~asova, na grobqu u Sremskoj Kamenici.
od: }erke Zorice, zeta Dragana i unuke Teodore.
1939 - 2012.
ro|ena Neme{ Sahrana }e se obaviti u sredu, 14. 3. 2012. godine, u 15 ~asova, na Tranxamentu. O`alo{}ene }erke Ru`ica i Marica i porodice Jev|eni}, [tanfeq i Grgin~evi}.
Posledwi bratu
pozdrav
dragom
Sahrana }e se obaviti 13. 3. 2012. godine, u 15 ~asova, na Ka}kom grobqu.
48844
Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je preminula na{a
Posledwi pozdrav
O`alo{}ena porodica Zuki}.
od drugara iz bloka. Kiki, Fan|o, [tela, Sloba, Pera, @eqac, @. Zokac, Kobac, Sava, Izolacija, Nani}, Samir, Despot, Bogdan, Sr|an, Zdrave, Sale, Proka, ^ovek, Lune, Prpa, Isa, Palma, Steva, Bogi, Kova~evi}, Peca, Stani}, Zoran, Sa{ka, Marko, Rajko, Kimi, Sandra, Ale, Obave{tajac, Deba, Qube, Stefan, Backo.
48863
Posledwi penzioneru
na{em
[tefaniji Pa{}an
od Skup{tine stanara zgrade Bul. kraqa Petra I br. 45.
od sestre Stoje Ivi} sa porodicom.
[tefanija Pa{}an 1932 - 2012. Sahrana je danas, 13. 3. 2012. godine, u 13 ~asova, na Magar~evom bregu u Sremskim Karlovcima. O`alo{}ena porodica.
48867
Posledwi bratu
Posledwi pozdrav
pozdrav
Milanu
48861
48857
Posledwi pozdrav kumu
O`alo{}ena porodica.
48847
48868
48856
Posledwi pozdrav
Sahrana je danas, 13. 3. 2012. godine, u 13 ~asova, na Alma{kom grobqu u Novom Sadu.
O`alo{}ena porodica.
Kici
Bur~er Katica
Sahrana je danas, 13. 3. 2012. godine, u 15 ~asova, na Novomajurskom grobqu u Petrovaradinu.
Milan Zuki}
O`alo{}ena porodica.
48869
Sa velikom tugom i bolom obave{tavamo da nas je napustila na{a voqena majka
1922 - 2012.
pozdrav
48843
48848
dragom
Posledwi pozdrav dragoj babi
Posledwi sestri
pozdrav
dragoj
Tomislavu Nimrihteru Mogin Aleksi
Radomiru
od zaposlenih u Privrednom dru{tvu za odr`avawe i za{titu objekata i ugostiteqstvo „Odr`avawe i usluge� d. o. o. Novi Sad, Bulevar oslobo|ewa br. 100.
Milanu od [tele. od sestre Jovanke Blagojevi} sa porodicom.
od porodice \urkovi}.
48862
48860
S tugom obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je preminuo na{ dragi
Stanislav Kapa~
Posledwi bratu
pozdrav
348/P
dragom
Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je preminula na{a
Sahrana je 13. marta, u 15 ~asova, na grobqu u Sremskoj Kamenici. O`alo{}ena familija.
prof. dr Miomiru Vukobratovi}u redovnom ~lanu SANU Zahvalni za dugogodi{wu plodnu saradwu i doprinos razvoju ROBOTIKE. Kolektiv Fakulteta tehni~kih nauka u Novom Sadu. 584/P
od brata Novice Milo{evi}a sa porodicom.
Sahrana }e se obaviti u sredu, 14. 3. 2012. godine, u 12.45 ~asova, na Gradskom grobqu u Novom Sadu.
48841
48851
Posledwi pozdrav dragoj babi
1930 - 2012.
od brata Mirka Zuki}a sa porodicom.
Posledwi prijatequ
pozdrav
dragom
Radomiru Sladoju
od: Mi}e, Tace i Bebe.
od prije i prijateqa Simovi}.
48850
48842
O`alo{}ena porodica.
48854
Posledwi pozdrav izuzetnom ~oveku, nau~niku i velikom prijatequ FTN-a
od Braleta i Zvezdane.
Stani Milo{evi}
Milica Ili}
Milki Luki} ro|enoj Milo{evi}
Po~ivaj u miru Bo`ijem!
48866
Milanu Zuki}u
Stani Milo{evi}
Posledwi bratu
pozdrav
48864
48852
dragom
Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je preminuo na{
Posledwi pozdrav prijatequ
Radoslav Igwi} 1964 - 2012.
Milanu Zuki}u
Radomiru Sladoju
od sestre Bosiqke Kondi} sa porodicom.
Sahrana }e se obaviti u sredu, 14. 3. 2012. godine, u 11.15 ~asova, na Gradskom grobqu u Novom Sadu. O`alo{}eni: supruga i deca.
48865
48853
Danilo ^abrilo.
48840
^iTUQe l POMeni
dnevnik
Sa bolom i tugom se opra{tamo od na{e drage koleginice i nastavnice
Posledwi pozdrav Marijinom dedi
utorak13.mart2012.
Posledwi pozdrav
29
Posledwi pozdrav dragoj majci i supruzi
Qubomiru Milovi}u 1928 - 2012. Po~ivaj u miru! Porodica Bolesnikov. 48810
Zaspao je ve~nim snom moj mili deda
Leonore Miler Hristidis Kolektiv Baletske {kole u Novom Sadu.
Qubomir Milovi}
Stanku Drekovi}u
od wegove Marije sa porodicom.
1928 - 2012.
Bla`enki Tomi} Oprosti}emo se od we 13. 3. 2012. godine, u Petrovaradinu na Novomajurskom grobqu, sa po~etkom u 13 ~asova. Tvoji: }erke Jelena i Majda i suprug Branislav.
582/P
48808
48833
TU@NO SE]AWE na na{u voqenu
POMEN Voqeni mu`u, o~e i deda! Pro{lo je deset godina od kako nisi me|u nama, ali si jo{ uvek u na{im mislima, srcima i se}awima.
Dragi deda, za tebe me ve`u najlep{e uspomene detiwstva, zato }e{ ostati u mom srcu, uvek voqen, nikada zaboravqen.
Posledwi pozdrav
Oti{ao je u ve~nost moj brat
Tvoja unuka Marija, Rale i Luka. 48809
@ivanu ^udi}
Obave{tavamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da je 10. 3. 2012. godine u 84. godini preminuo na{ dragi
13. 3. 2004 - 13. 3. 2012. Mnogo je lepih uspomena da te ve~no pamtimo i da te nikada ne zaboravimo.
Tihomir Vi{wi} Ti}a
Vitomiru Borivojevi}u
dobar i plemenit ~ovek. Hvala ti za svu pa`wu i qubav koju si nam godinama pru`ao.
Ilija Glavo~evi} 12. 3. 2002 - 12. 3. 2012.
Suprug Ivan, }erka Biqana, sinovi Nikola i Dragan sa porodicama.
od: Sowe, Sa{e i Dragana Jovanovi}a.
Porodica Simonovi}.
Wegovi najmiliji. 48807
48817
48812
POMEN Danas, 13. 3. 2012. godine navr{avaju se dve godine od smrti
Sa velikom tugom obave{tavamo prijateqe i rodbinu da nas je iznenada napustio na{ voqeni
Pero Bla`evi}
Du{anka Bogdan Mijin Mirka [arca ^uvamo ga od zaborava. Tuguju za wim: supruga Ka}a, }erke Vesna i Nata{a sa porodicama.
48813
Draga na{a jedna godina priviknemo preduga jer svakoga dana.
mama i Dudo, je premalo da se da te nema, a nam nedostaje{
Sahrana je danas, 13. 3. 2012. godine, u 15 sati, na Gradskom grobqu u Novom Sadu.
Stanko Drekovi}
Miroslav Hor
1948 - 2012. O`alo{}ena deca: Slavica, Zoran i Marica sa porodicama.
Posledwi pozdrav dragom bratu Miri od: sestre Jelene, brata Mileta i Dade sa porodicama.
48822
48820
na{em
Posledwi pozdrav bratancu i bratu
Tvoji najmiliji.
Sahrana je 14. 3. 2012. godine, u 12 ~asova, na Gradskom grobqu u Novom Sadu. Sa tugom i qubavqu wegovi: }erka Stanislava, zet Zoran i unuk Aleksa. 48832
48814
48805
Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je preminula na{a
Posledwi bratu
Stana Milo{evi} 1929 - 2012.
pozdrav
dragom
Wegova porodica iz Novog Sada.
O`alo{}ena porodica.
Stanka Jovanovi} sa sinovima Predragom i Nenadom.
Po~ivaj u miru, nikad te ne}e zaboraviti: stric Aco i Marsela, sestre Julkica i Slavica sa porodicama.
48821
48824
48837
48846
Miroslavu Horu
Vitomiru Borivojevi}u
Tomislavu Nimrihteru
Sahrana je danas, 13. 3. 2012. godine, u 9.45 ~asova, na Gradskom grobqu u Novom Sadu.
Posledwi pozdrav dragom prijatequ
S tugom u srcu obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je na{ voqeni
Posledwi pozdrav dragoj tetki i babu{ki
SE]AWE
1984 - 2012.
2007 - 2012.
Smiqa
Nikola Grubor Sa qubavqu i ponosom, wihovi najmiliji. 48828
Posledwi pozdrav dragom kumu
3 Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je iznenada preminula na{a
Zorica @aki} Miroslav Hor
Milici Ili} 1930 - 2012. od wenih najmilijih.
preminuo u 63-oj godini posle te{ke bolesti. Sahrana je danas, 13. 3. 2012. godine, na Gradskom grobqu u Novom Sadu, u 11.15 ~asova.
Radomiru Sladoju
od kumova: Milo{a i Vere Sari} sa porodicom.
1950 - 2012. iz Beograda
Tuguju za wom: tetka Qubica iz Bege~a, sestra Vera i brat Bora iz Rusije.
O`alo{}eni: supruga Vera, sin Zlatibor i }erka Gordana sa porodicama. 48845
48819
48825
48826
tv program
utorak13.mart2012.
Марина Фратуцан
06.00 08.00 10.00 11.00 12.30 13.00 14.00 16.00 17.00 17.30 18.00 19.00 20.00 20.30 22.00 23.00 00.00 00.30
Музичко свитање Панонско јутро Аналија Е ТВ Простор Без цензуре Ноге на пут Панонска хроника И-вести Војвођанске вести Аналија Наш гост Војвођанске вести Агропарламент Војвођанске вести Дискавери Глас Америке Ноћни програм
Радар Предстојећи избори на свим нивоима, четврти по реду после петооктобарских промена 2000. године, према истраживањима јавног мњења могли би на биралишта извести до сада најмање бирача. Са друге стране, рејтинзи највећих странака показују да би ови избори могли бити најнеизвеснији до сада. Уредница: Марина Фратуцан (РТВ 1, 21.00) 06.30 Добро јутро, Војводино 09.00 Међународни тероризам од 1945. 09.30 Агро мозаик 10.10 Миљеница 11.00 Комшилук 11.30 Кухињица 12.10 Нови таблоид НС 13.05 Грување 14.05 Изблиза 14.30 Сећање на др Зорана Ђинђића, док. емисија 15.00 Вести за особе са оштећеним слухом 15.05 Без упута 16.00 Миљеница 16.50 Временска прогноза 17.00 ТВ Дневник 17.20 Један на један 17.50 Разгледнице 19.00 Комшилук 19.30 ТВ Дневник 19.50 Најбоље из Петказања 20.10 Време борбе 1940.-1960., док. серија 21.00 Радар 22.00 Војвођански дневник 22.30 Злогласни атентати 23.00 Време борбе 1940.-1960., док. серија 23.50 Један на један 00.20 Радар 01.10 Концерт: Руски козаци 2. део 01.55 Нови таблоид НС
06.30 Кухињица – мађ. 07.00 Здраво живо 07.20 Без упута 08.10 Све(т) око нас 08.35 ТВ баштина 09.30 5. меморијал Исидор Бајић Иља Леканов 10.25 Музички програм 11.05 У славу вршачких библиотека 11.35 Еко 12.00 Чари риболова 12.30 Вести (мађ) 12.40 Изравно (хрв) 13.10 Инспектор Колиандро 15.15 Наши дани (мађ) 16.15 Песничка кафана НС позоришта (мађ) 16.45 Културолошка емисја (ром) 17.45 ТВ Дневник (хрв) 18.00 ТВ Дневник (слов) 18.15 ТВ Дневник (рус) 18.30 ТВ Дневник (рум) 18.45 ТВ Дневник (ром) 19.00 ТВ Дневник (мађ) 19.25 Спортске вести (мађ) 19.30 Кухињица – мађ. 20.00 Добро вече, Војводино (ром) 21.30 Крв и ружа 23.10 ТВ баштина 00.00 ТВ Продаја
06.05 08.00 09.05 09.50 10.04 10.31 11.10 12.00 12.15 12.38 13.21 14.56 15.10 15.58 17.00 17.20 17.45 18.25 18.58 19.30 19.50 20.40 23.10 23.55 00.20 01.16 02.45 03.41 03.52 04.25
Јутарњи програм Јутарњи Дневник Оно као љубав Гастрономад Квадратура круга Путопис Биографије Дневник Спорт плус Истражитељи из Мајамија Повратак кући, филм Гастрономад Ово је Србија Село гори, а баба се чешља Дневник РТ Војводина Шта радите, бре Београдска хроника Око магазин Слагалица Дневник Село гори, а баба се чешља Фудбал: Лига шампиона, Интер-Олимпик (Марсеј), пренос Истражитељи из Мајамија Дневник Оперативци Ноћни биоскоп: Тајсон, док. филм Оно као љубав Гастрономад Око магазин Квадратура круга
Па нон ско ју тро (Па но ни ја, 08.00)
07.03 07.35 07.40 07.45 08.07 08.17 08.22 08.35 09.05 09.29 10.01 10.32 11.01 11.30 12.01 12.33 13.00 14.00 14.14 14.44 15.08 15.25 16.00 16.38 17.09 18.04 18.29 18.54 19.21 19.59 20.25 20.40 21.15 22.12 22.41 22.45 23.15 23.43 00.17 01.17 01.57 03.57
06.30 08.30 09.10 10.05 10.30 11.00 11.10 11.30 12.30 13.10 14.00 14.30 15.10 15.40 16.00 16.15 16.30 17.00 17.30 18.45 19.00 19.30 19.45 20.00 20.30 21.00 22.00 22.30 23.10 23.20
Новосадско јутро Храна и вино Серијски програм Документарни програм Азбука родитељства Вести Рецепт Лауре Равајоли Капри Серијски програм Опчињени Време је на мојој страни Спринт Украдена срца Рецепти Лауре Равајоли Објектив (слов) Објектив (мађ) Истрага Храна и вино Новосадско поподне Неон сити Објектив Објектив (слов) Објектив (мађ) Најбољи лек Вреле гуме Опчињени Објектив Рецепти Лауре Равајоли Капри Украдена срца
10.00 11.00 13.00 14.00 14.30 15.30
Белгијска лига НБА: ЛА Лејкерс – Бостон Холандска лига Швајцарска лига Премијер лига Премијер лига: Арсенал – Њукасл 17.30 Прави НБА 18.30 Тенис 04.30 АТП Мастерс Индијан Велс
07.00 Уз кафу, 07.30 Бели лук у папричица, 08.30 Цртани филм, 09.00 Одељење за убиства, 10.00 Шоу - Парови, 11.00 Кућа 7 жена, 12.00 Суботом поподне, 14.00 Живети свој живот, 15.00 Спортски преглед, 16.00 Освета, 17.00 Политикон, 18.00 Одељење за убиства, 19.00 Објектив, 19.30 Цртани филм, 20.00 Ток шоу, 22.00 Објектив, 22.30 Жива ватра, 00.00 Објектив, 00.30 Ток шоу 08.00 Дечији програм, 09.00 Кухињица, 10.00 Дечији програм, 12.00 Репризе вечерњих емисија, 14.30 Инфо К9 15.00 Дечији програм, 16.30 Инфо К9, 17.00 Бибер, 18.00 Култура тела, 18.30 Инфо К9, 19.00 Кухињица, 19.30 Бибер, 20.15 Отворени екран, 21.15 Никад се не зна..., 22.15 Бибер, 22.30 Инфо К9, 23.00 Филм, 01.00 Бибер, 01.30 Ноћни програм
Де јан Стан ко вић
ФУД БАЛ: ЛИ ГА ШАМ ПИ О НА
Ин тер – Олим пик (Мар сеј)
Слагалица Ози бу Мифи Попај Томас и другари Животиње којима се дивимо Математичке приче Енциклопедија за радознале Животна раскрсница Сазвежђа и легенде Све боје живота Мера за музику Траг Грађанин Хор ‘’Лола’’ Светом Симеону Трст-град науке Трезор Математичке приче Енциклопедија за радознале Животна раскрсница Сазвежђа и легенде Завичај Време је за бебе Еко рецепт за здрав живот Поаро Мирис баштине Закључано Ликовна колонија РТС Попај ТВ мрежа Фудбал: Лига шампиона Хит либрис Поаро Европа и Срби Знакови времена Добро је, добро је знати ТВ фељтон Бред Лили други пут у Београду Трезор Фудбал: Лига шампиона Фудбал: Лига шампиона, Интер-Олимпик (Марсеј) Еко рецепт за здрав живот
06.30 Здравље и Ви 07.00 Маратон 07.00 Двоугао 08.00 Копаоник 08.30 Породица Серано 10.00 Отворени студио 11.00 Топ шоп 11.35 Отворени студио 12.00 Породица Серано 13.30 Копаоник 14.30 Доктор Хаус 15.30 Терминатор 16.15 24 17.05 НЦИС 18.00 Вести 18.30 Филм: Коен и Тејт 20.10 Доктор Хаус 21.00 Филм: Електрични снови 23.00 Менталист 00.00 Филм: Неки то воле вруће 02.00 24 03.00 Терминатор 04.30 Филм: Електрични снови
(РТС 1, 20.40)
05.15 05.30 06.00 06.40 07.20 08.05 09.20 10.50 12.00 13.00 14.00 14.55 15.00 16.05 17.00 18.05 18.25 19.00 19.20 20.05 20.15 21.05 22.00 00.00 00.30 01.00 02.00
Ексклузив Експлозив Тајна старог моста Сулејман Величанствени Три Хил Дођи на вечеру Бандини Аси Тајна старог моста Тачно 1 Сулејман Величанствени Срећне вести Дођи на вечеру Сурвајвер Бандини Ексклузив Експлозив Вести Аси Лото Сулејман Величанствени Сурвајвер Филм: Свети ратник 2 Сурвајвер-без цензуре Три Хил Експлозив Ексклузив
dnevnik
c m y
30
Петси Кенсит
Тем пи ра на бом ба Филм је ин спи ри сан исти ни тим до га ђа јем ко ји се од и грао 1993. го ди не, ка да је је дан чо век из не на да уше тао у учи о ни цу пу ну де це, опа сан ди на ми том. Хра бра учи те љи ца и ње ни ђа ци за те кли су се у учи о ни ци, по став ши та о ци опа сне от ми це. Уло ге: Јур ген Прох ноу, Пет си Кен сит, Ро берт Спиц Ре жи ја: Ен то ни Пејџ (Б92, 01.55) 06.00 Доушници 08.15 Топшоп 08.40 Долина сунца 09.30 Хоћу да знам 10.00 Вести 10.35 Топшоп 11.00 Цртани филмови 12.55 Филм: У змајевом гнезду 14.50 Топшоп 15.05 Истражитељи из Мајамија 16.00 Вести 16.40 Спортски преглед 17.05 Два и по мушкарца 18.30 Вести + Између две ватре 19.30 Штрумфови 20.00 Истражитељи из Мајамија 21.00 Одлука 2012. 23.00 Вести 23.35 Спортски преглед 23.55 Филм: Породица полицајаца 01.30 Саут Парк 01.55 Филм: Темпирана бомба
05.45 10.00 11.45 12.00 13.00 15.00 15.30 16.00 16.30 17.30 18.30 19.00 20.00 21.00 22.00 23.30 00.15 01.45 02.30 04.00 05.00
Добро јутро Магазин ин Градске вести Тачно у подне- живо Звезде гранда Сестре Мирис пролећа Национални дневник Острво Мала невеста Национални дневник Мала невеста Острво Гранд парада Мултимилионер Добро вече, Србијо Филм: Избачени из колосека Калифорникација Филм: Приватна истрага Витезови из блата Тајна љубав
07.55 08.05 08.25 08.35 08.45 09.00 09.15 09.25 09.35 09.45 10.00 10.25 10.50 11.00 11.25 11.50 12.10 12.35 12.50 13.20 13.40 14.00 14.45 16.00 16.15 17.55 18.30 18.40 19.05 20.30 22.00 22.05 22.50 23.20 03.00
Вести Хунтик Мали меда Чарли Мала принцеза Ешли Боба и Биба Залив шкољки Тајни свет меде Бенџамина Торк Телешоп Сабринин тајни живот Генератор Рекс Метеор и моћни камиони Бакуган Хунтик Кунг фу мајстори Зодијака Легенда о Неши Ешли Квизић Пресовање Телешоп Добра жена Парови уживо поподне Телешоп Ћирилица Телемастер Рекорд Насловна страна - квиз Парови уживо вече Граница Вести Добра жена Парови - преглед дана Парови - уживо ноћ Звездана капија - Атлантис
Алка Вуица
Граница Добар развод - лош брак, где је граница? Да ли је кукавички прекинути лош брак и одустати од борбе, јер немамо снаге да решимо проблеме? Шта учинити када особине које смо волели код вољене особе, постану оне које не подносимо? Гости Јелене Хелц су: Снежана ДакићМикић, Алка Вуица, Јован Марић и Сања Пурић. (Хепи, 20.30)
Мерилин Монро
Не ки то во ле вру ће Му зи ча ри Џо и Џе ри гу бе по сао у клу бу ко ји је био у вла сни штву ма фи ја ша Спат са Ко лум ба. Не ко ли ко не де ља ка сни је, 14. фе бру а ра, Џо и Џе ри до би ја ју по сао у но вом клу бу и слу чај но по ста ју све до ци ганг стер ског об ра чу на на пар кин гу. Уло ге: Ме ри лин Мон ро, То ни Кер тис, Џек Ле мон, Џо И. Бра ун Ре жи ја: Би ли Вајл дер (Ава ла, 00.00)
Radio Novi Sad PROGRAMNASRPSKOMJEZIKU: UKT87.7,99.3,99.6MHziSR1269KHz(00,00-24,00) PROGRAMNAMA\ARSKOMJEZIKU: UKT90.5,92.5i100.3MHz(00,00-24,00) PROGRAMNAOSTALIMJEZICIMA- SLOVA^KOM,RUMUNSKOM, RUSINSKOM,ROMSKOM,BUWEVA^KOMIMAKEDONSKOMJEZIKU UKT100i107,1MHz(00,00-24,00)
08.15 Школа, 08.45 Топ шоп, 09.00 Ауто шоп, 09.10 Туристичке, 09.25 Тандем, 09.30 Фокус, 10.00 Мозаик, 12.00 Кухињица, 12.45 Туристичке, 13.05 Фокус, 13.45 Топ шоп, 14.00 Мозаик, 16.00 Фокус, 16.25 Тандем, 16.40 Булевар, 17.30 Златибор, 18.00 Мозаик, 20.00 Фокус, 21.00 Фам, 21.25 Филм, 23.15 Фокус, 23.40 Туристичке, 00.25 Ауто шоп, 00.35 Хај-фај, 01.30 Фокус
08.00 555 личности, 09.00 Преглед штампе, 09.30 Актуелно, 09.40 НС инфо, 10.15 Док. филм, 11.00 Пун гас, 12.15 Уторком у 21, 13.20 ИнЏој, 14.00 Акценти, 14.15 Писмо глава, 15.15 Токови моћи, 16.00 Акценти, 16.30 Квиз, 18.00 Акценти, 18.15 Наш град, 19.00 Актуелно, 20.05 Икс арт, 21.00 Екстреми, 23.00 Ко пре њему две, 00.15 Комерцијални програм
12.00 Срем на длану:Шид, 13.00 Џубокс, 14.30 Ловци на змајеве, 15.00 Доктор Ху, 15.45 Кухињица, 16.15 Спорт СТВ-а, 17.00 Новости 1, 17.15 Срем на длану: Рума, 18.10 Између редова, 19.00 Новости 2, 19.30 Ловци на змајеве, 20.00 Доктор Ху, 20.45 Док. програм, 21.15 Ток шоу: Очи уочи, 22.00 Новости 3, 22.30 Шоу програм: Парови, 23.30 Између редова, 00.15 Глас Америке
08.00 Банат данас, 09.00 Господин муфљуз, 09.30 Опстанак, 10.00 Филм, 12.00 Катедрале, 13.00 Квиз, 14.30 Земља наде, 15.30 Док. програм, 16.00 Пријатељи и супарници, 17.00 Под сунцем, 17.50 Вести за глувонеме, 18.00 Банат данас, 19.00 Мозаик дана, 19.30 Храна и вино, 20.00 Пријатељи и супарници, 21.00 Тајни знак, 22.00 Мозаик дана, 22.30 Макс Кју, 23.15 Квиз, 00.15 Под сунцем.
dnevnik
utorak13.mart2012.
IZBOR IZ SATELITSKOG PROGRAMA
FEQTON
8
31
ИЗ ВО ЂАЧ РЕ КЛАМ НИХ РА ДО ВА НА БАЛ КА НУ
Пи ше: Иван Станковић 10.25 11.20 12.15 13.10 14.05 15.00 15.30 15.55 16.20 17.15 18.10 19.05 20.00 20.55 21.50 22.45 23.40 00.40 01.40
Моја грчка кухиња Нова нада посластичара Л.А. Инк Стручњак за торте Обрачун посластичара Краљ посластичара као кувар Џон, Кејт и осморо деце Венчаница из снова Шта не треба обући Четири венчања - Америка Највећи губитник Мајами инк Ургентни центар Породилиште Последице гојазности Болести којих се стидимо Л.А. Инк Ургентни центар Породилиште
08.00Најгори послови у историји 09.00 Човекова историја 10.00 Свет новца: Бил Гејтс – како је штребер променио свет 11.00 Суђење нацистима у Нирнбергу 12.00 Домаћица број 49. 13.30 Свет новца: свет по Гуглу 14.00 Хитлерови фалсификатори 15.00 Тајм тим година XИ 16.00 Викторијанска апотека 17.00 Гиганти готике – поглед у небо 18.00 Истина о Јурију Гагарину 19.00 Исток-Запад: путовања из средишта Земље 20.00 Египат 21.00 Александрова највећа битка 22.00 Скривена блага афричке, аустралијске и индијске уметности 23.00 Тајм тим година XИ 00.00 Викторијанска апотека 01.00 Гиганти готике – поглед у небо
08.00 09.30 11.00 13.15 16.00 18.00 20.00 22.00 00.00 01.00
Завера Розвел Путовање у средиште земље Како је пропао рокенрол Осветник Рад на одређено време Посрећило се Чудо у Ливерпулу Дракула 2000 Еротски филм Еротски филм
Ка ко је про пао рокенрол Филм је у фор ми три при че. У пр вој мла дић Ко ма је по ка зао да све бо ље мо же да ура ди од свог та те, ма кар при то ме мо рао да по ста не и „нин џа”... Уло ге: Велимир-Бата Живојиновић, Срђан Тодоровић, Соња Савић, Бранимир Брстина, Петар Краљ, Аница Добра, Небојша Бакочевић (Синеманија, 11.00)
Срђан Тодоровић
06.00 07.35 09.00 10.45 12.15 14.10 15.45 17.15 18.15 20.05 21.55 23.40 00.40 01.10
Рупа На слободи План Б Џеси Стоун: Танак лед Папирни човек Смрт на сахрани Југио Срећа Џек Драги Џоне Ти и ја, ми смо света два Царство порока На исток и доле Завера на двору
07.00 Добро јутро, Хрватска 09.04 Лугарница 10.13 На резерви - стотину година нафтне политике, док. филм 11.09 Деби Тревис преуређује 12.00 Дневник 12.31 Кад заволим, време стане 13.17 Др Оз, ток шоу 14.10 Међу нама 14.41 Научна петица 15.08 Понос Раткајевих 16.02 Алиса, слушај своје срце 16.45 ТВ календар 17.25 Хрватска уживо 18.21 8. спрат, ток-шоу 19.12 20пет, квиз 19.30 Дневник 20.10 Све у 7!, квиз 21.04 У Европи, док. серија 21.40 24 22.30 Отворено 23.10 Дневник 3 23.45 Јудита, снимак ораторија 01.01 Циклус европског филма: Крвава недеља, филм 02.44 Ин медијас рес 03.29 Злочиначки умови
07.20 Вокер, тексашки ренџер 08.20 Неш Бриџис 09.20 Филм: Убиства у Мидсамеру 11.20 Вокер, тексашки ренџер 12.20 Неш Бриџис 13.20 Дијагноза: Убиство 14.20 Монк 15.20 Вокер, тексашки ренџер Убиства у 16.20 Филм: Мидсамеру 18.20 Дијагноза: Убиство 19.20 Монк 20.20 Хаваји 5-0 21.20 Краљевски болесници 22.20 Браћа и сестре 23.20 Филм: Пољубац у поноћ
11.10 Ватрено небо 13.10 Ружа ветрова 14.05 Крв није вода 15.00 Кобра 11 16.55 РТЛ 5 до 5 17.05 Вечера за 5 18.00 Ексклузив таблоид 18.30 РТЛ Данас 19.05 Крв није вода 20.00 Ружа ветрова 21.00 Сурвајвер 21.45 Кости 23.40 Сурвајвер: Без цензуре 00.35 Хитман - Агент 47, филм
СЕ РИ ЈА
Ко сти
Бри љант на док тор ка за о ку пље на је ка ри је ром по пут Бре нан, про на ђе на је у квар ту на злом гла су с не ко ли ко по вре да на гла ви... Уло ге: Емили Дешанел, Дејвид Бореаназ, Ерик Милеган, Тамара Тејлор Ре жи ја: Бери Џосефсон (РТЛ, 21.45)
Тели Савалас
СЕ РИ ЈА
Ко џак Ко џак се бо ји да би зар но да вље ње мла де же не зна чи по нов ну по ја ву пси хо пат ског уби це ко ји је пре две го ди не од у зео се дам жи во та и не стао. Ње го ви се нај го ри стра хо ви оства ру ју... Уло ге: Тели Савалас, Дан Фрејзер, Кевин Добсон, Демостенес Ставрос Ре жи ја: Вилијам Хејл (ХРТ 2, 01.51) 07.50 08.20 08.45 09.10 10.00 10.45 11.07 11.30 11.55 12.05 13.25 14.55 15.17 15.40 16.25 17.10 18.00 18.20 18.30 19.13 20.00 20.45 22.37 23.21 23.50 00.30 00.50 01.10 01.51 02.40
Мала ТВ Мега Минди Конор на тајном задатку Школски сат Алиса, слушај своје срце Деграси Нови нараштај Ждероња Реконструкција Музика, музика... Топ гир 10, док. серија Млади нинџа, филм Деграси Нови нараштај Обична клинка Школски сат Мала ТВ Доктор Ху Регионални дневник Жупанијска панорама Три Хил Телетабис Ин медијас рес Бријачи, филм Трачара Ружиона Злочиначки умови У уреду Симпсони Мерси Коџак Ноћни музички програм
08.20 09.55 11.55 13.20 15.20 16.50 18.30 19.55 21.15 22.50
Осамнаести анђео Срамота Девојка из сестринства Божићни поклон Завера Мастергејт Диван човек Божић за ожењене Татини анђели На ивици Управник Ред Рока
04.00 06.00 08.00 10.00 12.00 14.00 16.00 18.00 20.00 22.00 00.00 02.00
Ухвати Картера Неконтролисана моћ Како је Гринч украо Божић Сјај Чувај се лепих отмичарки Срећни бројеви Злочини и преступи Боб Робертс Милерово раскршће Ухвати Картера Приче Цимери
Емили Дешанел
10.00 10.30 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 19.40 20.05
01.40
Како то раде? У делићу секунде Преживљавање Генералка Трговци аутомобилима Амерички чопери Прљави послови Опасан лов Разоткривање митова Врхунско градитељство Преживљавање Како се прави? Како то раде? Радионица за праве мушкарце са Џејмсом Мејом Кризне ситуације Борна кола браће Хау Врхунско градитељство Разоткривање митова Радионица за праве мушкарце са Џејмсом Мејом Кризне ситуације
08.35 09.30 10.30 11.00 12.00 15.00 16.30 17.45 18.00 19.00 23.00 23.30 00.30 00.45
Фудбал Атлетика Биатлон Скијашки скокови Тенис Бициклизам Атлетика Атлетика Тенис Тенис Аутомобилизам Мотоспортови Мотоспортови Тенис
21.00 21.55 22.50 23.45 00.40
У влаку и Београд изгледа лепше
М
о ја пу то ва ња у Хр ват ску су се на ста ви ла ухо - да ми се обра те, а мо жда ни же ле ли. На кон из ве сног да ном ста зом – ко ли ма до Бу дим пе ште а он да вре ме на, схва тио сам да су За греп ча ни, углав ном при на воз, ко ји се пре тва рао у влак, до За гре ба. сил но мо би ли са ни сту ден ти. Раз го во ри су по че ли да Ма ње сам пу то вао од кад смо име но ва ли ди рек тор ку по при ма ју „ци вил ни је“ об ли ке – о фуд ба лу, шко ли, де Гин ку Ми лин ко вић ко ја је, иако ро ђе на у Хр ват ској, вој ка ма… Кад се по ве ла реч о ту лу ми ма, по че ли су да чи тав жи вот пр о ве ла у Бе о гра ду и 1993. оти шла ди - се при се ћа ју фан та стич них пр о во да. До бар пр о вод је рект но „меч ки на ру пу“. И ка сни је Хр ва ти ни су баш бла го на кло но гле да ли ни на ко га ко до ла зи из Бе о гра да. Они с има ло хр ват ске кр ви, би ли су још сум њи ви ји, у скла ду с по у ком: по ту ри ца го ри од Тур чи на. Гин ка је пре жи вља ва ла раз не ства ри и успе шно по сло ва ла. Нај го ре је би ло кад се у њи хо вом во де ћем по ли тич ком тјед ни ку „Да нас„ по ја вио чла нак, ко ји је по чи њао опи сом мог са стан ка с љу ди ма на ХРТ-у, уз те зу да смо шпи јун ска орга ни за ци ја ко ја функ ци о ни ше на це лој те ри то ри ји Ју го сла ви је, да је Са кан ге не рал КОС-а, да ра ди мо за Ми ло ше ви ћа све кам па ње и још мно го слич них глу по сти. Рат се во дио по це лој Хр ват ској, али За греб ни је био не по сред но угро жен. Сло бо и Фра њо На сплавовима и Загрепчанке играју по столу су се тај но са ста ја ли по ре пре зен та тив ним ви ла ма, љу ди су па ти ли и стра да ли, а ми по - на рав но под ра зу ме вао и огром ну ко ли чи ну ал ко хо ла, ку ша ва ли да их убе ди мо да су „пам перс„ пе ле не нај бо - глу по сти и де во ја ка. Мој не за ин те ре со ва ни по глед иза ље за гу зу ва шег де те та. Пи тао сам се че сто да ли сам там них на о ча ра је не стао, по го то ву кад је је дан од њих пр о дао ду шу ђа во лу. А он да сам, ана ли зи ра ју ћи се бе, ре као: Сје ћа те ли се ка ко смо пред рат ишли на ма ту схва тио да ни сам осо ба за ве ли ка де ла. Мо ја жи вот на рал но пу то ва ње и фан та стич но се пр о ве ли у Бе о гра ду! ми си ја ни је да ме њам свет већ по ку шам да учи ним не - Би ло ка кво по зи тив но по ми ња ње Бе о гра да, тих го ди на што ле по и до бро за се бе, сво ју по ро ди цу, при ја те ље, у Хр ват ској, би ло је рав но чу ду. При се ћа ли су се сјај ко ле ге. ног пр о во да по спла во ви ма, до че ки ва ња зо ре на Ушћу, У Хр ват ску сам од ла зио ре ла тив но че сто, углав ном бе о град ских де во ја ка и њи хо ве игре на сто лу уз тру ба на кључ не са стан ке кад је мо је при су ство би ло нео п ход - че. С ди вље њем су при ча ли о „Зве зди„, а кад су пре но. Та ко је би ло и овог пу та. Вра ћао сам се из За гре ба, шли на му зи ку, би ла је то пра ва кул ми на ци ја оду ше где сам пр о вео два-три да на, а на не дав но за вр ше ну вој - вље ња – „Чор ба„, Ба ја га, „Пар ти бреј кер си„, ЕКВ… ну опе ра ци ју под се ћа ли су ме са мо члан ци у но ви на ма Слу ша ју ћи их ка ко се с но стал ги јом се ћа ју до брих ко је сам пре ли ста вао. У њи ма је ства ри из Бе о гра да, мо је ју го но гло ри фи ко ва на „по бје да хра бре стал ги чар ско ср це је по че ло да Пи сао је глав ни за гре бач ки ра сте. хр ват ске вој ске над раз у ла ре ним по ли тич ки тјед ник „Да нас” ср бо ћет нић ким по строј ба ма“. При зна јем да имам, гле де и Огу глао на ло ше ве сти, све то ме уна точ го ди на ма и жи вот ном ис ка ко је на ша фи ли ја ла ни је по себ но за ни ма ло. Вест о ку ству, огром ну ко ли чи ну на ив ре клам не аген ци је смр ти јед ног чо ве ка или му че њу но сти у ста ву пре ма љу ди ма. Ја, „Са ч и&Са ч и” за п ра в о не ке жи во ти ње мно го је дра ма тич на и ме, ми слим да су љу ди, у су ни ја од ве сти да је по ги ну ло не ко - шпи јун ска орга ни за ци ја ко ја шти ни, по зи тив ни и, ако си ти ра ди на це лој те ри то ри ји ли ко сто ти на љу ди. Ин ди ви ду ал не ОК, и они та кви. То ком лу ди ла суд би не увек иза зи ва ју ви ше емо де ве де се тих ни сам из гу био ни ти Ју го сла ви је, док је Дра ган ци ја не го ко лек тив не. јед ног при ја те ља, а љу ди с ко ји Са кан ге не рал КОС-а До шао сам, да кле, на ко ло двор ма сам ја при ват но био до бар пре и тра жио влак за Бу дим пе шту. ра та, без об зи ра на ве ре, на ци ју и Пе рон је био пре пун вој ске ко ја се с фр он та вра ћа ла у др жа ву, оста ли су исти. И да ље смо при ја те љи. Овај ка сар не. Ма скир не уни фор ме, ша хов ни це, ран ци пре - рат во ди ли су дру ги не ки љу ди, ко ји су се по зна ва ли с пу ни опре ме, шле мо ви и – ду ге це ви. Нор мал на си ту - љу ди ма с „дру ге стра не“ јер су би ли слич ни. Мо жда су а ци ја за не нор мал но ста ње ра та. На ста ни ци је би ла са - ово би ли ра то ви се ла пр о тив гра да, па па ка пр о тив ра мо јед на ком по зи ци ја. Об ја сни ли су ми да су оста ли је. Да кле, пу на ср ца и сре ћан што сам на шао „нор мал ан га жо ва ни на тран спор ту вој ске. Схва тио сам да ре - не“ ме ђу тим вој ни ци ма, при ку пљао сам сна гу да им зер ва ци је се ди шта (ко ју сам на рав но имао) не ва же; да се „от кри јем“, да ка жем: Бра ћо, па ја сам из Бе о гра да, вој ске, пу ша ка и ра на ца има мно го ви ше не го се ди шта; див но је што та ко ми сли те, опет ће мо би ти бра ћа… да сам је ди ни ци вил ко ји пу ту је с њи ма и да ће мо би Мој ен ту зи ја зам је то тал но спла снуо, сре ћом на ти са пут ни ци све до Ва ра жди на. Ужас. вре ме, кад је је дан од њих, асо ци ран не ким сме шним Пре ми јер Ђин ђић је јед ном ре као: кад тре ба да пр о- де та љем при че, ре као: „А сје ћа те ли се ка ко су ћет ни гу таш го ми лу жа ба, пр во пр о гу тај нај ве ћу. Хра бро сам ци бје жа ли смје шно кад смо их по ју ри ли?“ Схва тио ушао у воз, до шао до свог ку пеа пр ве кла се, пр о би ја - сам да је бо ље да се још ма ло стр пим, крај ра та је да ју ћи се кр оз го ми лу вој ни ка. На ме стио сам, за слич не ле ко, би ће вре ме на за љу бав. Али кад су иза шли из при ли ке уоби ча је ни, аро гант ни из раз ли ца, ста вио вла ка ко ји се, из ла зе ћи из Хр ват ске, пре тва рао у воз, там не на о ча ре и уду био се у не ки ен гле ски ча со пис. ни сам одо лео. „Хра бро“ сам отво рио пр о зор, прет Влак је кре нуо, раз го вор био нео пи си во глуп, уоби ча - ход но пр о ве рив ши да је бр зи на до вољ на, мах нуо им јен за вој ни ке, и ја сам по чео да се опу штам. Нор мал - и до вик нуо: Ћао мом ци, хва ла на ле е е е е пим при ча ма но, уоп ште ни сам пр о го ва рао, они се ни су усу ђи ва ли о Бе о гра ду. Књи гу Ива на Стан ко ви ћа „ОСНО ВИ КА КО ДА ЛО ГИ ЈЕ”, уз по пуст од 30 од сто, за 907 ди на ра, мо же те на ру чи ти од из да вач ке ку ће „Клио” (Го спо дар Јо ва но ва 44, Бе о град), путем те ле фо на 011/ 2626–858 и 3035–696 или меј ла office@clio.rs
Prvi broj Slobodne Vojvodine" {tampan je kao organ Pokrajinskog narodnooslobodila~kog odbora za Vojvodinu " 15. novembra 1942. u ilegalnoj {tampariji u Novom Sadu. Od 1. januara 1953. Slobodna Vojvodina" izlazi pod imenom Dnevnik”. " " Prvi urednik - narodni heroj SVETOZAR MARKOVI] TOZA pogubqen od okupatora 9. februara 1943. Izdava~ „Dnevnik Vojvodina pres d.o.o.”, 21000 Novi Sad, Bulevar oslobo|ewa 81. Telefaks redakcije 021/423-761. Elektronska po{ta redakcija@dnevnik.rs, Internet: www.dnevnik.rs. Glavni i odgovorni urednik Aleksandar \ivuqskij (480-6813). Generalni direktor Du{an Vlaovi} (480-6802). Ure|uje redakcijski kolegijum: Nada Vujovi} (zamenik glavnog i odgovornog urednika, unutra{wa politika 480-6858), Miroslav Staji} (pomo}nik glavnog i odgovornog urednika, nedeqni broj 480-6888), Dejan Uro{evi} (ekonomija 480-6859), Petar Tomi} (desk, no}ni urednik 480-6819), Vlada @ivkovi} (novosadska hronika, 421-674, faks 6621-831), Nina Popov-Briza (kultura 480-6881), Svetlana Markovi} (vojvo|anska hronika 480-6837), Vesna Savi} (svet 480-6885), \or|e Pisarev (dru{tvo 480-6815), Mi{ko Lazovi} (reporta`e i feqton 480-6857), Branislav Puno{evac (sport 480-6830), Jovan Radosavqevi} (Internet slu`ba 480-6883), Ivana Vujanov (revijalna izdawa 480-6822), Filip Baki} (foto 480-6884), Branko Vu~ini} (tehni~ka priprema 480-6897, 525-862), Nedeqka Klincov (tehni~ki urednici 480-6820), Zlatko Ambri{ak (Slu`ba prodaje 480-6850), Svetozar Karanovi} (Oglasni sektor 480-68-68), Filip Gligorovi} (Sektor informatike 480-6808), Mali oglasi 021/480-68-40. Besplatni mali oglasi za Oglasne novine 021/472-60-60. Rukopisi i fotografije se ne vra}aju. Cena primerka 30 dinara, subotom i nedeqom 35 dinara. Mese~na pretplata za na{u zemqu 940, za tri meseca 2.820, za {est meseci 5.640 dinara (+ptt tro{kovi). [tampa „Forum” Novi Sad @iro ra~uni: AIK banka 105-31196-46; Rajfajzen banka 265201031000329276
Dnevnik" je odlikovan Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem " i Ordenom rada sa zlatnim vencem
monitor
utorak13.mart2012.
Horoskop OVAN 21.3-19.4.
Уто рак је ло ги чан на ста вак прет ход ног да на па ће те на ста ви ти ак тив но сти. Има те по вољ не окол но сти и мо гућ но сти за све. На лич ном пла ну сте успе шни, скло ни љу ба ви и хе до ни зму. Сма њи те слат ки ше.
BLIZANCI 21.5- 21.6.
LAV 23.7-22.8.
DEVICA 23.8- 22.9.
13. mart 2012.
Има те до бре од но се с ино стран ством и про мен љи ве окол но сти око ре а ли за ци је сво јих да ле ких ци ље ва и иде а ла. А до бро би би ло да има те иде а ле јер их мо же те оства ри ти упор но шћу и од луч но шћу.
BIK 20.4-20.5.
RAK 22.6-22.7.
dnevnik
c m y
32
Парт нер ски од нос је на гла шен. По ве ди те ра чу на о то ме ка ко вас она дру га стра на схва та и до жи вља ва. Мо же те се оте ти кон тро ли и де ло ва ти при лич но енер гич но, што ина че ни је у ва шем сти лу. Тај на љу бав.
Ме сец да нас пло ви кроз то пли и жо ви јал ни знак Стрел ца, што је по вољ на окол ност за кра ћа или ду жа пу то ва ња, за кон так те с ино стран ством и до бре пре го во ре, пот пи са не уго во ре на ду же ста зе.
Има те мно го по сла, али је до шло вре ме и да га за вр ши те, уоб ли чи те и на пла ти те све што се да на пла ти ти, у би ло ко јем сми слу. Иде те на све или ни шта, ис кљу чи ви сте, и то је ОК. На пре дак у ка ри је ри.
До ми нант ни сте, ја ки и не у мо љи ви. Ни ко вам ни шта не мо же јер вас не до ти че. Тач но зна те шта и ка ко хо ће те да ра ди те, и то ће та ко би ти. Окол но сти ни су то ли ко огра ни ча ва ју ће као што из гле да ју на пр ви по глед.
Nena Radaшin, astrolog nena.r@eunet.rs VAGA 23.9- 23.10.
[KORPION 24.10- 23.11.
STRELAC 24.11- 21.12.
JARAC 22.12-20.1.
Не ка ко сте у хар мо ни ји са ми са со бом. Дру ги мо гу ка ко хо ће, али на вас не ће ути ца ти. У тој вр сти го то во не све сне изо ла ци је, са свим до бро функ ци о ни ше те са ми са со бом и у жи во ту.
Кроз ваш знак је за пло вио Ме сец па ће те да нас и су тра би ти не ка ко скло ни ту ђим ути ца ји ма и спо ља шњим ути сци ма. До бре су при ли ке за пу то ва ње, у ма шти или на ја ви. При хва ти те ре а ла ти ви зам.
Оства ру је те сво је за ми сли и на ме ре, на овај или онај на чин. Циљ оправ да ва сред ства, али то не зна чи да ће те би ло ко га угро зи ти или по вре ди ти. Љу бав ни од нос кул ми ни ра у сво јој ле по ти и хе до ни зму.
VODOLIJA 21.1-19.2.
RIBE 20.2-20.3.
Пра во је вре ме да ре кон стру и ше те свој жи вот ни про стор, ку ћу и ба шту, али и сво ју ду шу. Про ле ће је на ви ди ку, ми ри ше у ва зду ху, па се на вре ме при пре ми те за леп ше, ве дри је и ду же да не.Ак ци ја!
Вре ме ле ти, про ле ће је за вас већ уве ли ко по че ло јер иде те ис пред свог вре ме на, ис пред свих оста лих. И то је до бро јер се по не кад гу би те на све стра не па скре ће те с пу та при о ри те та. Пла но ви.
Уме те ле по да се из ра жа ва те, пи ше те и по ла же те ис пи те, на би ло ко јем по љу, у би ло ко јем сми слу. Ге не рал но, пред ва ма је леп пе ри од у ко јем са мо тре ба да бу де те до вољ но па мет ни и му дри. Љу бав!
TRI^-TRA^
За што су ове старлете по зна те V REMENSKA
Џон Хем, који у хит серији о пословном свету шездесетих игра Дона Дрејпера, рекао је у једном интервјуу да не разуме зашто су људи попут Парис Хилтон или Ким Кардашијан звезде. - Изгледа да је данас важно бити што глупљи. Парис Хилтон, Ким Кардашијан... Па, то су обичне ћурке! Ако си потпуни је... идиот, постаћеш звезда и зарадићеш гомилу пара. Не могу да разумем то - рекао је глумац. Обе старлете, иначе пријатељице из детињства, прославиле су се „кућним” порно-снимцима, након којих су добиле своје ријалитије, модне колекције, уговоре за писање књига или снимање албума и новац о којем већина људи може само да сања.
PROGNOZA
ТоПлије
Vojvodina Novi Sad
12
Subotica
12
Sombor
14
Kikinda
12
Vrbas
11
B. Palanka
12
Zreњanin
11
S. Mitrovica 12 Ruma
13
Panчevo
11
Vrшac
9
Srbija Beograd
11
Kragujevac
11
K. Mitrovica
8
Niш
10
Evropa
и Сунчано
Madrid
НО ВИ САД: Пре те жно сун ча но и то пли је вре ме са ма ло обла ка. Ве тар слаб до уме рен се вер ни и се ве ро за па ди. При ти Rim сак из над нор ма ле. Ми ни мал на тем пе ра ту ра око -2, а мак си мал London на до 12 сте пе ни. Cirih СР БИ ЈА: Ују тру хлад но, а то ком да на сун ча ни пе ри о ди и то пли је вре ме. Ве тар слаб до уме рен се вер ни и се ве ро за пад ни. Berlin При ти сак из над нор ма ле. Ми ни мал на тем пе ра ту ра -4, а мак си Beч мал на 14 сте пе ни. ВОЈ ВО ДИ НА: Пре те жно сун ча но и то пли је вре ме са ма ло Varшava обла ка. Ве тар слаб до уме рен се вер ни и се ве ро за па ди. При ти Kijev сак из над нор ма ле. Ми ни мал на тем пе ра ту ра -3, а мак си мал на Moskva 14 сте пе ни на се ве ро за па ду Вој во ди не. Прог но за за Ср би ју у на ред ним да ни ма: Од сре де сле ди Oslo да љи по раст те ме пра ту ре уз сун ча не пе ри о де. Ма ло обла ка St. Peterburg би ће у сре ду и че твр так. Кра јем сед ми це тем пе ра ту ре око 20 сте пе ни. Atina
БИ О МЕ ТЕ О РО ЛО ШКА ПРОГ НО ЗА ЗА СР БИ ЈУ: Не што по вољ ни је би о ме те о ро ло шке при ли ке по го до ва ће хро нич ним бо ле сни ци ма и осе тљи вим осо ба ма. Из ве стан опрез са ве ту је се осо ба ма са це ре бро-ва ску лар ним, ре у мат ским и пси хич ким обо ље њи ма.
23 20 18 13 11 13 10
VIC DANA Ула зи Пи ро ћа нац у рад њу: - Мо лим, дај те ми че тврт ки ле цр ног хле ба. И, ако вам ни је те шко, за мо тај те га у да на шње но ви не.
6 1 11 1 12
Pariz
17
Minhen
12
Budimpeшta
14
Stokholm
10
SUDOKU
Upiшite jedan broj od 1 do 9 u prazna poљa. Svaki horizontalni i vertikalni red i blok od po 9 praznih poљa (3h3) mora da sadrжi sve brojeve od 1 do 9, koji se ne smeju ponavљati.
VODOSTAњE DUNAV
TAMI[
Bezdan
223 (-29)
Slankamen
298 (-14)
Jaшa Tomiћ
Apatin
292 (-33)
Zemun
335 (-11)
Bogojevo
362 (-28)
Panчevo
352 (-8)
Smederevo
498 (-6)
Baч. Palanka 274 (-20) Novi Sad
263 (-19)
Tendencija opadawa i stagnacije
SAVA
N. Kneжevac
186 (-8)
Tendencija stagnacije
Senta
248 (-6)
STARI BEGEJ
Novi Beчej
317 (0)
Tendencija opadawa i stagnacije
Titel
290 (-14)
NERA
Hetin
72 (4)
TISA
100 (-4)
Tendencija stagnacije
Tendencija stagnacije i opadawa
S. Mitrovica 206 (-24) Beograd
Kusiћ
287 (-11)
64 (6)
Reшeњe iz proшlog broja