Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet Zagreb
Model i program restrukturiranja Hrvatskih šuma d.o.o.
Zagreb, 2009.
Autori studije Voditelj projekta: Prof. dr. sc. Darko Tipurić Koordinator projekta: Mr. sc. Domagoj Hruška, MBA Izvršna tajnica projekta: Tanja Slišković Ostali autori: 1. Prof. dr. sc. Vinko Belak 2. Prof. dr. sc. Marina Dabić 3. Prof. dr. sc. Želimir Dulčić 4. Prof. dr. sc. Lovorka Galetić 5. Prof. dr. sc. Mirjana Pejić-Bach 6. Prof. dr. sc. Velimir Srića 7. Prof. dr. sc. Boris Tušek 8. Prof. dr. sc. Vesna Vašiček 9. Doc. dr. sc. Vlatka Bilas 10. Doc. dr. sc. Hana Horak 11. Doc. dr. sc. Mislav Ante Omazić 12. Doc. dr. sc. Jasna Prester 13. Dr. sc. Mirko Palić 14. Dr. sc. Jasminka Pecotić Kaufman 15. Mr. sc. Ana Aleksić 16. Mr. sc. Ivan Čipin 17. Mr. sc. Jakša Krišto 18. Mr. sc. Marina Lovrinčević 19. Mr. sc. Milivoj Marković 20. Mr. sc. Ivana Načinović 21. Mr. sc. Najla Podrug 22. Mr. sc. Ivana Pokrovac 23. Fran Galetić, MBA 24. Kosjenka Dumančić, mr. spec. 25. Davor Filipović, univ. spec. oec. 26. Sanja Franc, univ. spec. oec. 27. Mirjana Hladika, univ. spec. oec. 28. Maja Daraboš 29. Ivan Gašpar 30. Davor Labaš 31. Marina Mešin 32. Kristina Petljak 33. Rebeka Danijela Vlahov 34. Ante Vuletić 35. Zoran Wittine 36. Jovana Zoroja
Sadržaj Uvod ............................................................................................................................................................................................................................................ 1 1. Model restrukturiranja za Hrvatske šume d.o.o. .......................................................................................................................................... 2 2. Unaprjeđenje korporativnog upravljanja u Hrvatskim šumama d.o.o. .............................................................................................. 4 2.1 Struktura organa upravljanja u Hrvatskim šumama d.o.o. .......................................................................................................... 4 2.1.1 Pravni okvir upravljanja u društvima s ograničenom odgovornošću ......................................................................... 4 2.1.1.1 Organi društva s ograničenom odgovornošću .................................................................................................................. 4 2.1.1.2 Uprava ................................................................................................................................................................................................. 4 2.1.1.3 Nadzorni odbor ............................................................................................................................................................................... 7 2.1.1.4 Skupština ........................................................................................................................................................................................... 8 2.1.2 Analiza postojećeg stanja u Hrvatskim šumama d.o.o. ..................................................................................................... 10 2.1.3 Prijedlog budućeg modela unutrašnjeg ustroja Hrvatskih šuma d.o.o. ..................................................................... 11 3. Restrukturiranje direkcije................................................................................................................................................................................... 14 3.1 Analiza postojeće strukture Direkcije ................................................................................................................................................. 14 3.2 Prijedlog novog strukturiranja Direkcije ........................................................................................................................................... 18 3.2.1 Sektor gospodarenja šumama ..................................................................................................................................................... 21 3.2.1.1 Služba za gospodarenje šumama .......................................................................................................................................... 21 3.2.1.2 Služba za ekologiju ...................................................................................................................................................................... 22 3.2.1.3 Služba prodaje ............................................................................................................................................................................... 23 3.2.1.4 Služba za uređivanje šuma....................................................................................................................................................... 24 3.2.1.5 Služba zaštite na radu ................................................................................................................................................................ 24 3.2.2 Sektor ekonomskih poslova .......................................................................................................................................................... 24 3.2.2.1 Financijska i računovodstvena služba ................................................................................................................................ 25 3.2.2.2 Služba za provedbu programa opće korisnih funkcija šuma (OKFŠ) ................................................................... 25 3.2.2.3 Kontroling ....................................................................................................................................................................................... 26 3.2.3 Sektor podrške korporativnim procesima ............................................................................................................................. 27 3.2.3.1 Služba za pravne poslove ......................................................................................................................................................... 27 3.2.3.2 Služba za imovinskopravne odnose..................................................................................................................................... 28 3.2.3.3 Služba nabave ................................................................................................................................................................................ 28 3.2.3.4 Služba za informatiku ................................................................................................................................................................ 30 3.2.3.5 Služba za razvoj i upravljanje kadrovima ......................................................................................................................... 31 3.2.4 Centar za razvoj djelatnosti .......................................................................................................................................................... 32 3.2.4.1 Centar za proizvodnju ................................................................................................................................................................ 32 3.2.4.2 Centar za lovstvo .......................................................................................................................................................................... 32 3.2.4.3 Centar za rasadnike..................................................................................................................................................................... 32 3.2.4.4 Centar za ugostiteljstvo - turistička agencija ................................................................................................................... 33 3.2.5 Ured uprave i stožerne službe ..................................................................................................................................................... 33 3.2.5.1 Strateški razvoj ............................................................................................................................................................................. 34 3.2.5.2 Služba interne revizije ............................................................................................................................................................... 34 3.2.5.3 Služba marketinga i korporativnih komunikacija ......................................................................................................... 35 3.2.5.4 Projektni ured za upravljanje promjenama ..................................................................................................................... 35 3.3 Prednosti restrukturiranja Direkcije ................................................................................................................................................... 36 4. Restrukturiranje djelatnosti Hrvatskih šuma d.o.o. ................................................................................................................................ 37 4.1 Gospodarska osnova Uprava šuma podružnica.............................................................................................................................. 42 4.1.1 Uprava šuma podružnica Vinkovci ............................................................................................................................................ 42 4.1.2 Uprava šuma podružnica Osijek ................................................................................................................................................. 43 4.1.3 Uprava šuma podružnica Našice ................................................................................................................................................ 44 4.1.4 Uprava šuma podružnica Požega ............................................................................................................................................... 44 4.1.5 Uprava šuma podružnica Bjelovar............................................................................................................................................. 45 4.1.6 Uprava šuma podružnica Koprivnica ....................................................................................................................................... 45 4.1.7 Uprava šuma podružnica Zagreb ............................................................................................................................................... 46 4.1.8 Uprava šuma podružnica Sisak ................................................................................................................................................... 47 4.1.9 Uprava šuma podružnica Karlovac............................................................................................................................................ 47 4.1.10 Uprava šuma podružnica Ogulin ................................................................................................................................................ 48 4.1.11 Uprava šuma podružnica Delnice .............................................................................................................................................. 48 4.1.12 Uprava šuma podružnica Senj ..................................................................................................................................................... 49 4.1.13 Uprava šuma podružnica Gospić ................................................................................................................................................ 50 4.1.14 Uprava šuma podružnica Buzet .................................................................................................................................................. 50 4.1.15 Uprava šuma podružnica Split..................................................................................................................................................... 51 4.1.16 Uprava šuma podružnica Nova Gradiška ................................................................................................................................ 51 4.2 Financijska analiza uprava šuma podružnica .................................................................................................................................. 52
4.2.1 Uprava šuma podružnica Vinkovci ............................................................................................................................................ 53 4.2.2 Uprava šuma podružnica Osijek ................................................................................................................................................. 56 4.2.3 Uprava šuma podružnica Našice ................................................................................................................................................ 59 4.2.4 Uprava šuma podružnica Požega ............................................................................................................................................... 62 4.2.5 Uprava šuma podružnica Bjelovar ............................................................................................................................................ 65 4.2.6 Uprava šuma podružnica Koprivnica ....................................................................................................................................... 68 4.2.7 Uprava šuma podružnica Zagreb ............................................................................................................................................... 71 4.2.8 Uprava šuma podružnica Sisak ................................................................................................................................................... 74 4.2.9 Uprava šuma podružnica Karlovac ........................................................................................................................................... 77 4.2.10 Uprava šuma podružnica Ogulin ................................................................................................................................................ 80 4.2.11 Uprava šuma podružnica Delnice .............................................................................................................................................. 83 4.2.12 Uprava šuma podružnica Senj ..................................................................................................................................................... 86 4.2.13 Uprava šuma podružnica Gospić ................................................................................................................................................ 89 4.2.14 Uprava šuma podružnica Buzet .................................................................................................................................................. 92 4.2.15 Uprava šuma podružnica Split .................................................................................................................................................... 95 4.2.16 Uprava šuma podružnica Nova Gradiška ............................................................................................................................... 98 4.2.17 Zaključno ............................................................................................................................................................................................ 100 4.3 Analiza organizacije i ljudskih potencijala po Upravama šuma podružnica .................................................................. 101 4.3.1 Uprava šuma podružnica Nova Gradiška ............................................................................................................................ 101 4.3.2 Uprava šuma podružnica Osijek .............................................................................................................................................. 103 4.3.3 Uprava šuma podružnica Vinkovci ......................................................................................................................................... 104 4.3.4 Uprava šuma podružnica Sisak ................................................................................................................................................ 106 4.3.5 Uprava šuma podružnica Zagreb ............................................................................................................................................ 108 4.3.6 Uprava šuma podružnica Našice ............................................................................................................................................. 110 4.3.7 Uprava šuma podružnica Požega ............................................................................................................................................ 111 4.3.8 Uprava šuma podružnica Koprivnica .................................................................................................................................... 113 4.3.9 Uprava šuma podružnica Bjelovar ......................................................................................................................................... 114 4.3.10 Uprava šuma podružnica Ogulin ............................................................................................................................................. 117 4.3.11 Uprava šuma podružnica Split ................................................................................................................................................. 118 4.3.12 Uprava šuma podružnica Buzet ............................................................................................................................................... 120 4.3.13 Uprava šuma podružnica Senj .................................................................................................................................................. 121 4.3.14 Uprava šuma podružnica Gospić ............................................................................................................................................. 122 4.3.15 Uprava šuma podružnica Delnice ........................................................................................................................................... 124 4.3.16 Uprava šuma podružnica Karlovac ........................................................................................................................................ 126 4.4 Modeli i programi provedbe restrukturiranja djelatnosti Hrvatskih šuma d.o.o. ........................................................ 135 4.4.1 Model i program provedbe restrukturiranja djelatnosti gospodarenja šumama ............................................. 135 4.4.2 Analiza djelatnosti proizvodnje u Hrvatskim šumama d.o.o. ..................................................................................... 136 4.4.2.1 Analiza proizvodnih procesa prema Upravama šuma podružnica ..................................................................... 137 4.4.2.2 Mogući scenariji restrukturiranja proizvodnih faza F1 – F3 ................................................................................... 154 4.4.2.3 Model i program provedbe restrukturiranja djelatnosti proizvodnje u Hrvatskim šumama d.o.o. .... 157 4.4.3 Analiza djelatnosti rasadničarstva u Hrvatskim šumama d.o.o. ................................................................................ 158 4.4.3.1 Analiza stanja – anketno istraživanje .............................................................................................................................. 160 4.4.3.2 Model i program provedbe restrukturiranja djelatnosti rasadničarstva u Hrvatskim šumama d.o.o.211 4.4.4 Analiza djelatnosti ugostiteljstva u Hrvatskim šumama d.o.o. .................................................................................. 213 4.4.4.1 Pregled ugostiteljskih kapaciteta Hrvatskih šuma d.o.o.......................................................................................... 213 4.4.4.1.1 Ugostiteljske usluge u ugostiteljskim objektima ................................................................................................ 216 4.4.4.1.2 Objekti za odmor na moru - odmarališta na moru ............................................................................................ 217 4.4.4.2 Analiza stanja ugostiteljskih objekata po Upravama šuma podružnica ........................................................... 218 4.4.4.2.1 Analiza stanja ugostiteljskih objekata na kontinentu ...................................................................................... 220 4.4.4.3 Analiza stanja ugostiteljskih objekata na moru........................................................................................................... 264 4.4.4.4 Sumarni pregled turističkih objekata .............................................................................................................................. 300 4.4.4.5 Zaključna razmatranja o djelatnosti ugostiteljstva u Hrvatskim šumama d.o.o. .......................................... 307 4.4.4.6 Model i program provedbe restrukturiranja djelatnosti ugostiteljstva u Hrvatskim šumama d.o.o. . 309 4.4.5 Analiza djelatnosti lovstva ......................................................................................................................................................... 310 4.4.5.1 Pregled zakona o lovstvu ....................................................................................................................................................... 312 4.4.5.2 Širi okvir lovstva u Republici Hrvatskoj ......................................................................................................................... 316 4.4.5.3 Problematika lovstva u Hrvatskim šumama d.o.o. temeljem intervjua zaposlenih .................................... 328 4.4.5.4 Osnovni podatci o lovištima po Upravama šuma podružnica ............................................................................... 331 4.4.5.5 Analiza stanja lovišta obzirom na geografsku pripadnost ..................................................................................... 360 4.4.5.6 Usporedni prikaz lovišta ........................................................................................................................................................ 371 4.4.5.7 Model i program provedbe restrukturiranja djelatnosti lovstva u Hrvatskim šumama d.o.o. ............... 379 4.4.6 Analiza postojećih i potencijalnih kamenoloma u vlasništvu Hrvatskih šuma d.o.o........................................ 380 4.4.6.1 Analiza postojećih i potencijalnih eksploatacijskih polja ....................................................................................... 380
4.4.6.2 Inventura postojećih i potencijalnih eksploatacijskih polja Hrvatskih šuma d.o.o. .................................... 384 4.4.6.3 Troškovi eksploatacije kamenoloma ................................................................................................................................ 390 4.4.6.4 Lanac dodane vrijednosti – nadogradnja kroz sektore ............................................................................................ 391 4.4.6.5 Model i program provedbe restrukturiranja djelatnosti kamenoloma u Hrvatskim šumama d.o.o.... 393 5. Modeliranje i provedba privatizacije društava kćeri Hrvatskih šuma d.o.o. ............................................................................. 395 5.1.1 Privatizacija i restrukturiranje poduzeća ............................................................................................................................ 396 5.1.1.1 Privatizacija kao globalni fenomen ................................................................................................................................... 396 5.1.1.2 Razlozi privatizacije državnih poduzeća ........................................................................................................................ 396 5.1.1.3 Misija i ciljevi privatizacije .................................................................................................................................................... 397 5.1.1.4 Utjecaj privatizacije na poslovanje poduzeća ............................................................................................................... 397 5.1.1.5 Privatizacija javnih djelatnosti ............................................................................................................................................ 397 5.1.1.5.1 Osnovna obilježja javnih poduzeća .......................................................................................................................... 399 5.1.1.5.2 Konkurencija i zaštita potrošača kao ključne komponente privatizacije javnih poduzeća ............. 399 5.1.1.5.3 Opravdanost privatizacije javnih poduzeća ......................................................................................................... 400 5.1.2 Modeli privatizacije ....................................................................................................................................................................... 401 5.1.2.1 Općenito o modelima privatizacije.................................................................................................................................... 401 5.1.2.2 Privatizacijski modeli bez prijenosa vlasništva (Non-divestiture options) ...................................................... 402 5.1.2.2.1 Menadžmentski privatizacijski modeli ................................................................................................................... 402 5.1.2.2.2 Ugovori o menadžmentu ............................................................................................................................................... 402 5.1.2.2.3 Leasing .................................................................................................................................................................................. 402 5.1.2.2.4 Koncesije .............................................................................................................................................................................. 403 5.1.2.2.5 Zajednička ulaganja ......................................................................................................................................................... 403 5.1.2.2.6 Contracting out metoda ................................................................................................................................................. 403 5.1.2.2.7 Javno-privatno partnerstvo (JPP) ............................................................................................................................. 403 5.1.2.3 Privatizacijski modeli s prijenosom vlasništva (Divestiture options) ................................................................ 404 5.1.2.3.1 Reprivatizacija ................................................................................................................................................................... 404 5.1.2.3.2 Izravna prodaja ................................................................................................................................................................. 404 5.1.2.3.3 Prodaja najboljem ponuđaču ...................................................................................................................................... 404 5.1.2.3.4 Aukcijska prodaja ............................................................................................................................................................. 405 5.1.2.3.5 Prodaja putem konkurentskog nadmetanja ......................................................................................................... 405 5.1.2.3.6 Prodaja dionica (udjela) na tržištu kapitala (Share Issues Privatization) .............................................. 405 5.1.2.3.7 Prodaja dionica menadžmentu i radnicima .......................................................................................................... 405 5.1.2.3.8 Masovna privatizacija ..................................................................................................................................................... 407 5.1.2.3.9 Strateško povezivanje razmjenom vlasničkih udjela ....................................................................................... 407 5.1.2.3.10 Likvidacija i prodaja imovine ................................................................................................................................... 408 5.1.2.3.11 Ostali modeli privatizacije ......................................................................................................................................... 408 5.2 Modeliranje i provedba privatizacije društava kćeri Hrvatskih šuma d.o.o. .................................................................. 409 5.2.1 Model privatizacije povezanog društva Kamenolom Krašić d.o.o. ........................................................................... 409 5.2.1.1 Financijska analiza ................................................................................................................................................................... 412 5.2.1.2 Metoda diskontiranih novčanih tokova .......................................................................................................................... 416 5.2.1.2.1 Projekcije prihoda ............................................................................................................................................................ 417 5.2.1.2.2 Projekcije rashoda ........................................................................................................................................................... 418 5.2.1.2.3 Projekcije bilance ............................................................................................................................................................. 419 5.2.1.2.4 Projekcije slobodnih novčanih tokova .................................................................................................................... 420 5.2.1.3 Prosječni ponderirani trošak kapitala – WACC ........................................................................................................... 422 5.2.1.4 Izračun fer vrijednosti društva Kamenolomi Krašić d.o.o. ..................................................................................... 423 5.2.1.5 Model i program privatizacije povezanog društva Kamenolom Krašić d.o.o. ................................................ 424 5.2.2 Model privatizacije povezanog društva Ambalaža d.o.o. Lanišće ............................................................................. 425 5.2.3 Model privatizacije povezanog društva Rasadnik Piket d.o.o. ................................................................................... 427 5.2.4 Model privatizacije povezanog društva Galanterija Vrbovsko d.o.o. ...................................................................... 428 6. Zaključak .................................................................................................................................................................................................................. 429 Popis slika .......................................................................................................................................................................................................................... 430 Popis tablica ...................................................................................................................................................................................................................... 434
1 Uvod Hrvatske šume d.o.o. se nalaze u prijelomnom trenutku. Izazovi domaće industrije, s jedne strane, te procesi priključivanja Hrvatske Europskim integracijama, s druge strane, zahtijevaju adekvatan strateški odgovor poduzeća koje upravlja najvećim nacionalnim bogatstvom. Kvalitetno modelirana i dobro provedena poslovna strategija jedini je način ostvarivanja održivog poslovanja. Ključan sastojak provedbe strategije je postavljanje organizacijske strukture koja će biti u mogućnosti ostvariti postavljene strateške ciljeve. Model restrukturiranja koji predlažemo za Hrvatske šume d.o.o. proizlazi iz analiza uže i šire okoline Hrvatskih šuma d.o.o., kao i iz analize internih sposobnosti poslovnog sustava. Model restrukturiranja za temeljni cilj ima povećati odgovornost za obavljanje poslova na svim organizacijskim razinama. Četiri osnovna dijela restrukturiranja su: restrukturiranje djelatnosti, restrukturiranje direkcije, unapređenje sustava korporativnog upravljanja i restrukturiranje povezanih društava. Kompletan proces restrukturiranja prema predloženom programu treba provesti u razdoblju od 3 godine, tj. do kraja 2011. godine. Temeljna načela po kojima je definiran model restrukturiranja su da poslovni sustav treba postaviti na način da se poveća odgovornost za obavljeni rad na svim organizacijskim razinama, te da se restrukturiranje treba provoditi inkrementalno, na način koji će imati podršku sadašnjih zaposlenika i koji će biti u njihovom interesu kao i u interesu HŠ d.o.o.
2 1. Model restrukturiranja za Hrvatske šume d.o.o. Kako bi se poslovni sustav Hrvatskih šuma približio željenom stanju iskazanom u misiji i viziji poduzeća nužno je provesti proces restrukturiranja. Prijedlog restrukturiranja sastoji se od 4 temeljne dimenzije – restrukturiranje djelatnosti, restrukturiranje direkcije, restrukturiranje društava kćeri i restrukturiranje sustava korporativnog upravljanja. Slika 1.1 Sastavnice restrukturiranja Hrvatskih šuma d.o.o.
Temelj restrukturiranja djelatnosti je nova organizacijska orijentacija poduzeća temeljena na profitnim centrima. U fokusu organizacije po profitnim centrima nalazi se decentralizacija poslovanja na pojedine djelatnosti, ali uz podršku i nadzor centrale u segmentu rada pojedinih poslovnih segmenata. Djelatnost HŠ obuhvaća veći broj djelatnosti u lancu vrijednosti šumarstva i drvoprerađivačke industrije: rasadničarstvo, gospodarenje šumama, sječu i prateće djelatnosti (proizvodnja), drvoprerada. Uz ove djelatnosti HŠ se bave i djelatnostima vezanim za integralno upravljanje šumama: lovstvom, ugostiteljstvom i kamenolomima. Kako bi osigurali veću razinu efikasnosti sustava, nužno je odrediti unutar kojeg dijela lanca vrijednosti Hrvatske šume žele graditi svoju konkurentnost, a koji elementi lanca vrijednosti nisu od ključnog značaja za budućnost poslovnog sustava. Restrukturiranje svake pojedine djelatnosti treba teći postupno, uvažavajući scenarijski pristup, obzirom na ključni kriterij efikasnosti. Scenarijski pristup restrukturiranju pojedinih djelatnosti (rasadnik, lovstvo, ugostiteljstvo) kreće od rezultata profitnih centara tijekom određenog razdoblja. Na taj način se svakom zaposleniku pruža mogućnost da utječe na smjer restrukturiranja. Samo odvajanje elemenata iz poslovnog sustava je u predloženom modelu restrukturiranja sredstvo, a ne svrha. Od krucijalne važnosti za budućnost Hrvatskih šuma je utvrditi i provoditi višu razinu odgovornosti na svim organizacijskim razinama. Veća predanost ostvarenju poslovnih rezultata bit će omogućena kroz provođenje modela restrukturiranja po načelu centara odgovornosti. Osim restrukturiranja djelatnosti Studija nudi interesantna rješenja za unapređenje rada direkcije. Osobito je interesantna sinergija između restrukturiranja direkcije i restrukturiranja djelatnosti koja se ostvaruje kroz organizacijsko rješenje mrežne organizacije u segmentu pojedinih djelatnosti.
3
Model restrukturiranja direkcije nudi tri značajne inovacije u odnosu na prijašnje rješenje. Prvo, predlaže se konsolidacija službi tako da se ukinu redundantni procesi i da se otvore nove služe koje će omogućiti povećanu efikasnost koja se postavlja kao cilj restrukturiranja. Nadalje, službe su podijeljene u četiri sektora prema osnovnim poslovnim segmentima: sektor za gospodarenje šumama, sektor ekonomskih poslova, sektor podrške korporativnim procesima i centri za razvoj djelatnosti. Unutar svakog sektora nalaze se službe koje logički pripadaju tom poslovnom segmentu. Odgovornost za svaki poslovni segment treba biti raspoređena pojedinim članovima Uprave (što ne znači da Uprava nužno treba imati pet članova). Podjela bliskih službi po sektorima za koje su zaduženi pojedini članovi uprave ima za cilj poboljšati komunikaciju među službama kao i jasnije definirati osnovne grupe poslovnih procesa koji se odvijaju u direkciji. Drugo, u Direkciji je potrebno osnovati četiri štabne organizacijske jedinice koje su vezane direktno uz predsjednika Uprave, a to su: Služba za Strateški razvoj i planiranje, Služba za Korporativne komunikacije i marketing, Služba za Internu reviziju i ključna, služba za provedbu modela restrukturiranja koju smo nazvali Projektni ured za upravljanje promjenama. Treće, model afirmira matričnu organizacijsku strukturu kao rješenje za efikasniju kontrolu od strane Uprave zbog decentralizacije poslovne aktivnosti na podprofitne centre unutar Uprava šuma. Predlažemo osnivanje četiri centra za razvoj djelatnosti koji se javljaju u gotovo svim upravama šuma: centar za proizvodnju, centar za lovstvo, centar za rasadničku proizvodnju i centar za ugostiteljstvo (turizam). Uloga centara izvrsnosti za razvoj pojedinih djelatnosti je prvenstveno koordinacija, informiranje, stručna podrška i ujednačenje prakse rada u svim upravama šuma. Kao treći element procesa restrukturiranja, u cilju povećanja organizacijske i strukturne povezanost društva Hrvatske šume d.o.o., razmotrena je struktura organa upravljanja u HŠ d.o.o. s osvrtom na zakonska rješenja i dane su preporuke u cilju unapređenja tih odnosa. Model restrukturiranja povezanih društava Hrvatskih šuma d.o.o. proistječe iz modela restrukturiranja djelatnosti i prikazan je u posljednjem dijelu ovog segmenta Studije. Smatramo da je u izgradnji strategije poslovnog sustava HŠ nužno donijeti odluke o mjestu i perspektivi postojećih povezanih društava. S druge strane, perspektivne djelatnosti kojima se pojedina društva kćeri bave treba dodatno osnažiti. Prihvatljiv model privatizacije društava kćeri Hrvatskih šuma treba sjediniti sve ključne interesno- utjecajne skupine, stvoriti kontekst koji će poticati ekonomsku efikasnost poslovanja, afirmaciju dioničarstva i koji će potaknuti menadžment na oblikovanje, kako inkrementalnih, tako i radikalnih promjena. S druge strane, treba težiti izbjegavanju onih rješenja i postupaka koji bi mogli dovesti do promašaja procesa privatizacije i neželjenih posljedica. Izbor privatizacijskog modela društava kćeri Hrvatskih šuma za Vladu Republike Hrvatske predstavlja vrlo važnu stratešku odluku, jer je riječ o procesu koji utječe na cjelokupno poslovanje Hrvatskih šuma. HŠ d.o.o. u svom sastavu imaju šest povezanih društava. To su: Kamenolom Krašić, Ambalaža Lanišće, Galanterija Vrbovsko, Rasadnik Piket, HŠ Konzult i Šumska biomasa. Svako od tih društava je nastalo iz različitih razloga i ima drugačiju razvojnu perspektivu. Donošenje odluke o strateškim opcijama vezanim za društva kćeri promatramo prvenstveno iz perspektive predloženog modela restrukturiranja kojim smo se odredili za usredotočenje na osnovni posao gospodarenja šumama, dok u dugom roku treba napraviti odmak od poslova unutar lance vrijednosti drvoprerađivačke industrije.
4 2. Unaprjeđenje korporativnog upravljanja u Hrvatskim šumama d.o.o. 2.1 Struktura organa upravljanja u Hrvatskim šumama d.o.o. Kako bi se povećala organizacijska i strukturna povezanost društva Hrvatske šume d.o.o. potrebito je razmotriti strukturu organa upravljanja u društvu HŠ d.o.o. s osvrtom na zakonska rješenja. Po tako provedenoj analizi bit će moguće predložiti eventualne organizacijske izmjene.
2.1.1 Pravni okvir upravljanja u društvima s ograničenom odgovornošću Zakon o trgovačkim društvima (dalje ZTD)1 izmijenjen je i dopunjen 2007. godine Zakonom o izmjenama i dopunama ZTD-a, koji je stupio na snagu 1. travnja 2008. godine. Sukladno tekstu prijedloga zakona predmetne su izmjene uvedene radi: usklađenja zakona sa sekundarnim izvorima europskog prava društava, (u mjeri u kojoj još to nije bilo ostvareno); radi unošenja promjena do kojih je došlo nakon 2003. godine, a kako bi se spriječilo zlouporabe do kojih dolazi u praksi te poboljšao položaj dioničara i članova društava s ograničenom odgovornošću. Cilj Zakona je uvođenje mogućnosti izbora između monističkog i dualističkog ustroja organa dioničkog društva i sprečavanja prakse protivne duhu i smislu Zakona i njezino usmjeravanje prema onome kako se odgovarajuća rješenja primjenjuju u državama članicama Europske unije.2 Društvo Hrvatske šume d.o.o. je društvo s ograničenom odgovornošću te kao jedini oblik upravljanja predviđen ZTD-om koristi dualistički sustav upravljanja. Dualistički sustav korporativnog upravljanja karakterističan je i, do uvođenja monističkog sustava, temeljem Zakona o izmjenama i dopunama ZTD-a, bio je jedini sustav upravljanja u trgovačkim društvima kapitala u Republici Hrvatskoj. Ukoliko svoje organe ustroje temeljem dualističkog sustava, dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću moraju imati upravu (uvijek, obje vrste društava kapitala) i nadzorni odbor kada je to propisano u društvu s ograničenom odgovornošću, odnosno uvijek u dioničkom društvu. U nastavku teksta daje se prikaz dualističkog sustava kako je on reguliran ZTD-om s osvrtom na društvo s ograničenom odgovornošću kakvo je društvo Hrvatske šume d.o.o.
2.1.1.1 Organi društva s ograničenom odgovornošću Obvezatni organi društva s ograničenom odgovornošću su uprava i skupština. Nadzorni odbor mora postojati samo u zakonom predviđenim slučajevima, inače nije nadležan. I onda kada društvo ne mora imati nadzorni odbor, društvenim ugovorom se može odrediti njegovo postojanje. U dioničkom društvu, ukoliko se ono ustroji prema dualističkom sustavu, obavezna su sva tri organa. Članovi društva su onaj činitelj koji odlučuje o bitnim pitanjima društva, ali može davanjem obaveznih uputa maksimalno utjecati na vođenje poslova, pa tako i na svakodnevni život društva. To se posebice vidi u položaju uprave prema skupštini jer se, za razliku od uprave dioničkog društva koju nadzorni odbor imenuje i opoziva njezino imenovanje, za opoziv imenovanja uprave u društvu s ograničenom odgovornošću ne traži se postojanje važnog razloga, što upravi oduzima onu samostalnost koju ima uprava dioničkog društva i stavlja je u podređeni položaj skupštini. Skupština imenuje članove uprave i bez ikakvih pravnih ograničenja opoziva njihovo imenovanje. Ograničenja mogu biti druge naravi, (kao: velika otpremnina koju bi trebalo isplatiti opozvanim članovima uprave na temelju ugovora što su ga sklopili s društvom), ali se tada ne može govoriti o pravnom ograničenju ovlasti skupštine.
2.1.1.2 Uprava Načelno će upravljanje u trgovačkim društvima biti podijeljeno razmjerno udjelima članova. To će značiti kako će član s većinskim udjelom imati i odlučujući utjecaj u upravljanju. Taj će član u pravilu imati veći broj glasova od ostalih članova, a broj glasova imat će odlučujuću ulogu u upravi društva. Međutim, treba imati na umu da stvarna uloga nekog člana u društvu ne ovisi samo o njegovom udjelu. Postoje različiti čimbenici koji 1 2
Zakon o trgovačkim društvima, N.N. br. 111/93, 34/99, 52/00, 118/03. 107/07. Barbić, J.: Pregled odredaba Zakona o trgovačkim društvima o monističkom ustroju organa dioničkog društva, Hrvatska pravna revija, Zagreb, prosinac 2007., str. 44.
5 mogu promijeniti utjecaj članova od onog koji bi se mogao primijeniti pravilima o većinskom udjelu. Tako će član koji posjeduje željenu tehnologiju, kontrolira tržište ili raspolaže imovinom, sredstvima i vještinama, odnosno član koji može osigurati kredit ili raspolaže nekom vještinom i znanjem potrebnim društvu, obavezno imati pregovaračku prednost i utjecaj u odnosu prema članovima koji se tim prednostima žele koristiti. Konačni dogovor oko upravljanja društvom, odražavat će ukupnu snagu članova, a ne samo njihov omjer u ulozima ili udjelima. Stvarna kontrola bit će u rukama onih članova društva koji nemaju većinu uloga, ali koji raspolažu drugim odlučujućim prednostima. Članovi društva slobodni su da u društvenom ugovoru utvrde načela upravljanja. Svojim dogovorom oni mogu stvoriti načela za zaštitu manjinskih članova ili načela koja jamče ravnopravni princip odlučivanja. Postoji velika sloboda kod reguliranja načina upravljanja i vođenja poslova društvom koja je prepuštena njegovim osnivačima, međutim ukoliko oni drukčije ne urede društvenim ugovorom primjenjivat će se odredbe ZTD-a. Društvo s ograničenom odgovornošću mora imati upravu koja ima najmanje jednog člana (direktora), jer je uprava obvezatni organ društva. Samo postojanje uprave jedan je od glavnih elemenata razlikovanja društva kapitala od društva osoba. Dok u društvima osoba svi članovi društva, odnosno u komanditnom društvu komplementari, upravljaju društvom, vode poslove društva i zastupanju društvo, u društvima kapitala postoji organska struktura, tj. podjela zadaća između pojedinih organa društva. Ovlasti uprave društva s ograničenom odgovornošću su: vođenje poslova društva, zastupanje društva, uredno vođenje poslovnih knjiga društva, izrađivanje financijskih izvješća društva, vođenje knjige poslovnih udjela. Uprava je organ društva koji vodi poslove društva (poslovodstvo) i zastupa društvo. Čine ju jedan ili više direktora (čl. 422. ZTD-a). Članovi društva svojom odlukom imenuju upravu društva, ako društvenim ugovorom nije predviđeno da je imenuje netko drugi u društvu. Ako se za člana uprave imenuje nekoga od njih, to se može učiniti i u društvenom ugovoru pa i za vrijeme dok je član uprave član u društvu. Ako se društvenim ugovorom odredi da se svi članovi društva imenuju članovima uprave, to se odnosi samo na one članove društva koji su to bili u vrijeme kada se odredba o tome unosila u ugovor. U društvenom se ugovoru može predvidjeti da će upravu imenovati i neko javnopravno tijelo (čl. 423. ZTD-a). Broj članova uprave određuje se izjavom o osnivanju društva. Ne mora se propisati fiksni broj članova uprave, nego se može samo odrediti koliko najmanje i koliko najviše članova uprava može imati. Takvo rješenje omogućava članovima društva da svojom odlukom broj članova uprave u određenom trenutku prilagode zahtjevima poslovanja. Trajanje mandata članova uprave nije propisano zakonom. Mandat se može odrediti izjavom o osnivanju društva ili odlukom o imenovanju članova uprave. Ako se to ne učini on traje do opoziva. Član društva može člana uprave opozvati u svako doba. To je temeljno pravilo. No, ako bi se članovi društva imenovali izravno izjavom o osnivanju, njome se istodobno može odrediti da ih se može opozvati samo ako za to postoji važan razlog. Što se smatra važnim razlogom, procjenjuje se prema okolnostima slučaja (članak 424. ZTD-a). Imenovanje i opoziv člana uprave uvijek je konstitucijske naravi u odnosu prema društvu. To znači da on vrijedi već od trenutka kada je odluka o imenovanju odnosno opozivu donešena i priopćena članu uprave. Slijedom navedenog, upis u sudski registar novog člana uprave i brisanje starog imaju samo deklaracijski učinak. Uprava društva može se imenovati društvenim ugovorom, ako se za člana uprave imenuje osoba koja je ujedno i član društva, a ako imenovani nije član društva, onda odlukom članova društva donešenom u pisanom obliku i odlukom skupštine društva za čije je donošenje potrebna natpolovična većina danih glasova. Ako odluku donosi skupština, potrebna je natpolovična većina svih glasova. Prilikom sklapanja društvenog ugovora potrebna je suglasnost svih članova, dok je kod donošenja odluke o izmjeni društvenog ugovora dovoljna tročetvrtinska većina danih glasova. Ako se broj članova uprave spusti ispod broja koji je društvenim ugovorom određen kao najmanji broj članova uprave (da bi ona mogla voditi poslove društva i zastupati ga), a nisu određeni njihovi zamjenici, članovi društva moraju svojom odlukom bez odgode imenovati članove koji nedostaju. Do obavljenog imenovanja preostali članovi uprave obavljaju samo neodložne poslove. Društvenim se ugovorom može odrediti da za u vremenu dok članovi društva ne imenuju nove članove, nadzorni odbor može imenovati
6 članove koji nedostaju. Ako otpadnu svi članovi uprave ili oni nisu u mogućnosti obavljati svoje dužnosti, nadzorni odbor je dužan članove uprave imenovati bez odgode (čl. 423., st. 5. ZTD-a). Iz ovog proizlazi kako bi u slučaju kada nedostaju svi članovi uprave, postojala potpuna nemogućnost rada uprave, a u slučaju kada nedostaju neki članovi uprave, djelomična nemogućnost rada uprave. Djelomična nemogućnost je stanje kada broj članova uprave padne ispod broja koji je određen društvenim ugovorom kao najmanji broj potreban za vođenje poslova i zastupanje društva, a ne postoje zamjenici članova uprave. Članovi društva bez odgode moraju imenovati nedostajuće članove uprave, a preostali članovi uprave, ako ih ima, dužni su i ovlašteni obavljati samo neodgodive poslove. To su poslovi koji se poduzimaju u svrhu otklanjanja štete i opasnosti od nastanka štete za društvo, njegovu imovinu i poslove. Potpuna nemogućnost je stanje kada otpadnu svi članovi uprave ili preostali članovi uprave nisu u mogućnosti obavljati svoje dužnosti. Tada ne postoji mogućnost poduzimanja ne samo redovnih i odgodivih poslova već i onih koji ne trpe odgodu, stoga postoji opasnost da društvo pretrpi znatniju štetu. Zbog toga je nadzorni odbor dužan bez odgode imenovati članove uprave čiji će mandat trajati dok članovi društva ne imenuju nove članove uprave. Ako društvo nema nadzorni odbor ili nadzorni odbor ne imenuje članove uprave koji obavljaju neodgodive poslove, sud će imenovati privremenog upravitelja društva. Dužnost privremenog upravitelja je brinuti se oko imenovanja nove uprave, a do tada je ovlašten obavljati samo neodgodive poslove. Uprava vodi poslove društva na vlastitu odgovornost (čl. 422. ZTD-a), što znači da uprava poslove vodi samostalno, tj. u okviru svojih zadaća sama donosi odluke. U pojam poslovodstva ulaze sve one zadaće uprave koje su joj zakonom izrijekom i točno stavljene u djelokrug, a ne potpadaju pod pojam zastupanja. Ex lege u pojam poslovodstva uvrštava: vođenje poslovnih knjiga, sastavljanje godišnjih financijskih izvješća društva, vođenje knjige poslovnih udjela, svakogodišnje dostavljanje sudu popisa članova društva, sazivanje skupštine društva, obavještavanje suda o broju zaposlenih, obavještavanje suda o promjenama u knjizi poslovnih udjela, podnošenje svih prijava za upis u sudski registar, vođenje evidencije odluka skupštine i članova društva, dostavljanje članovima društva izvadaka iz te evidencije i davanje uvida u nju, dostavljanje bilance sudu. Neprijeporno je, iako to nije izričito propisano, da u vođenje poslova društva, tj. u ovlasti i odgovornosti uprave pripadaju sve unutarnje (unutar društva) radnje koje su potrebne za redovno odvijanje poslova: planiranje, priprema, odvijanje i nadziranje tekućih poslova, izradba unutrašnjeg ustrojstva poduzeća, izradba kratkoročnih planova poslovanja i slično. Sve to mora biti u skladu s predmetom poslovanja odnosno djelatnostima društva naznačenima u društvenom ugovoru koji predstavljaju točan okvir vođenja poslova. Način rada uprave propisuje se društvenim ugovorom. Ako neka pitanja glede načina rada uprave nisu uređena društvenim ugovorom ili ZTD-om, može ih urediti uprava posebnim aktom koji u tu svrhu donosi. Ako uprava ima više članova, a društvenim ugovorom nije drugačije određeno, članovi zajedno poduzimaju radnje potrebne za vođenje poslova društva (skupno vođenje poslova društva), osim ako postoji opasnost od toga da se radnje pravodobno ne poduzmu. Ako postoji opasnost od odgode, radnje može poduzeti i samo pojedini član uprave. Koji su to slučajevi, ovisi o konkretnim okolnostima (članak 422. ZTD-a). Njih se može odrediti pobliže i izjavom o osnivanju društva. Ako je po društvenom ugovoru svaki član uprave ovlašten da sam poduzima radnje vođenja poslova društva (pojedinačno vođenje poslova društva), on ne smije poduzeti namjeravanu radnju usprotivi li se tome neki od članova uprave, osim ako spomenutim ugovorom nije drugačije određeno (čl. 422., st. 4. i 5. ZTD-a). Uprava zastupa društvo (čl. 426. ZTD-a). Uprava je zakonski zastupnik društva. Ovlasti uprave za zastupanje društva nemoguće je povjeriti nekom drugom uz istodobno isključenje uprave od te ovlasti. Pravilo je: ako u društvenom ugovoru nije drugačije određeno, članovi uprave skupno zastupaju društvo. Zastupanje društva je valjano kada svi članovi uprave društva poduzmu odgovarajuću pravnu radnju odnosno pravni posao i potpisuju se tako da uz navođenje tvrtke društva stavljaju svoj potpis. Društvenim ugovorom mogu se predvidjeti i drukčiji načini zastupanja društva od skupnog zastupanja. Ako uprava ima više članova, društvenim ugovorom može se odrediti da društvo zastupa jedan član uprave zajedno s prokuristom. Nije dopuštena odredba u društvenom ugovoru kojom se određuje da pojedini ili svi članovi uprave zastupaju društvo samo zajedno s jednim ili s više prokurista. Da bi se očitovanje volje trećih
7 prema društvu kod skupnog zastupanja smatralo valjanim, dovoljno je ako se to učini samo prema jednoj od osoba koje su skupno ovlaštene za zastupanje. Način na koji više osoba zastupa društvo, mora se javno objaviti istovremeno s upisom takve ovlasti u sudskom registru. Ako društvo nema članove uprave koji su potrebni za njegovo zastupanje, osobu ovlaštenu za zastupanje može u hitnim slučajevima, na prijedlog zainteresirane osobe, odrediti sud za vrijeme dok društvo ne imenuje odgovarajućeg člana uprave, odnosno dok sud ne postavi privremenog upravitelja. Ako društvo ima samo jednoga člana koji je ujedno i jedini član uprave, on ne može, ako mu se ne dozvoli drugačije, sklapati pravne poslove u ime društva sa samim sobom ili kao zastupnik nekoga drugoga, osim ako se posao sklapa isključivo radi ispunjenja neke obveze (čl. 426., st. 7. ZTD-a). Članovi uprave moraju poštovati ograničenja ovlasti za zastupanje postavljena društvenim ugovorom, odlukom članova društva i obvezatnim uputama nadzornog odbora. Ovakva ograničenja bez pravnoga su učinka prema trećima. To prije svega vrijedi ako se ovlast za zastupanje ograničava na sklapanje određenih poslova, ili poslova određene vrste, ili se ono daje samo pod određenim okolnostima, za određeno vrijeme ili mjesto, ili je za sklapanje pojedinih poslova potrebna suglasnost članova društva, nadzornog odbora ili nekog drugog organa društva (čl. 427. ZTD-a). Govoreći o opsegu ovlasti u svezi sa zastupanjem, potrebno je istaknuti razliku između unutarnjeg i vanjskog pravnog odnosa. Unutarnji pravni odnos bio bi odnos između društva i njegove uprave, a vanjski pravni odnos bio bi pravni odnos između društva (što ga zastupa uprava) i trećih osoba. U svezi s opsegom ovlasti članova uprave da zastupaju društvo prema trećim osobama (tj. u vanjskom pravnom odnosu) postoji temeljno pravilo prema kojem su te ovlasti neograničene, tj. prema trećima eventualna ograničenja ne proizvode pravne učinke. Ako neko ograničenje postoji, onda su ga se članovi uprave dužni pridržavati i ta njihova obveza u unutarnjem odnosu s društvom posve je neprijeporna. Dosljedno tome, kad se ne bi pridržavali postavljenih ograničenja, onda bi odgovarali društvu.
2.1.1.3 Nadzorni odbor Društvo s ograničenom odgovornošću najčešće je puno manje društvo nego dioničko društvo, kako po broju članova tako i po obuhvatnosti poslovanja radi kojeg se osniva, tako da je temeljno pravilo da u društvu s ograničenom odgovornošću ne mora postojati nadzorni odbor. Postojanje nadzornog odbora ovisi o odluci osnivača društva. Samo iznimno, u određenim slučajevima propisanim zakonom, društvo mora imati nadzorni odbor i to ako je prosječan broj zaposlenih u godini veći od 300 ili ako je to za društvo koje obavlja određenu djelatnost propisano posebnim zakonom. Prosječan broj zaposlenih određuje se prema brojevima zaposlenih u društvu svakog posljednjeg dana u mjesecu u prethodnoj kalendarskoj godini. Kada obvezu osnivanja nadzornog odbora nameće broj zaposlenih, uprava je dužna s danom prvoga siječnja utvrditi prosječan broj zaposlenih u prethodnoj godini. Ako taj broj prelazi 300 zaposlenih, dužna je to bez odgode priopćiti registarskom sudu zajedno s popisom članova društva, odnosno s izjavom da u članstvu društva nije bilo promjene. Prijeđe li u vremenu između dva takva priopćenja prosječan broj zaposlenih u društvu 300 mora se registarskom sudu priopćiti bez odgode (čl. 434. ZTD-a). Kada nastane obveza postojanja nadzornog odbora, uprava je o tome dužna obavijestiti i članove društva, a ne samo registarski sud. Ukoliko društvo ima nadzorni odbor tada ga čine najmanje tri člana. Društvenim ugovorom može se odrediti da nadzorni odbor ima više članova, ali njihov broj mora biti neparan (čl. 435. ZTD-a). Zakon ne propisuje maksimalan broj članova nadzornog odbora. Za određivanje tko može biti članom nadzornog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o imenovanju člana uprave društva s ograničenom odgovornošću. To može biti svaka potpuno poslovno sposobna fizička osoba, hrvatski ili strani državljanin. Član nadzornog odbora ne može biti izabrana ili imenovana osoba: koja je već član u deset nadzornih odbora dioničkih društava ili društava s ograničenom odgovornošću (ako je neka osoba izabrana ili imenovana u više nadzornih odbora, smatra se da je izabrana, odnosno imenovana samo u jednom odboru ako to čini kao predstavnik nekog javnopravnog tijela, društva unutar koncerna ili financijske institucije koja s društvom trajnije posluje da bi štitila njihove interese, ali samo onda ako nije član više od dvadeset nadzornih odbora); koja je član uprave ili zamjenik člana uprave toga društva;
8
punomoćnik društva; prokurist društva; koja je kažnjena za kaznena djela (prouzročenje stečaja, povreda obveze vođenja poslovnih knjiga, oštećenje vjerovnika, pogodovanje vjerovniku…) za vrijeme pet godina po pravomoćnosti presude kojom je osuđena, pri čemu se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne.
Članovi društva svojom odlukom izabiru članove nadzornog odbora (čl. 437. ZTD-a). Ako se drukčije ne odredi društvenim ugovorom, odluka se donosi običnom većinom glasova. Posebnim se zakonom može propisati da neke od članova nadzornog odbora imenuju zaposleni u društvu. Ako se na istoj skupštini izabiru najmanje tri člana nadzornog odbora, na zahtjev članova društva čiji ulozi čine najmanje trećinu temeljnog kapitala zastupljenog na skupštini, o izboru svakoga člana odbora odlučuje se odvojeno. Društvenim ugovorom može se odrediti da određeni članovi društva ili članovi koji imaju određene poslovne udjele mogu imenovati određeni broj članova nadzornog odbora. Takvo pravo može se dati onim članovima koji mogu raspolagati sa svojim poslovnim udjelom samo uz suglasnost društva. Na taj način, u nadzorni odbor može se imenovati najviše trećina njegovih članova (čl. 437., st. 2. ZTD-a). Mandat članova nadzornog odbora traje najviše četiri godine. Društvenim ugovorom može se odrediti kraći mandat. Članovi nadzornog odbora mogu biti iznova birani odnosno imenovani (čl. 439. vezano za čl. 258. ZTD-a). Članove nadzornog odbora može opozvati skupština društva, odnosno članovi društva svojom odlukom za čije je donošenje potrebna većina od najmanje tri četvrtine danih glasova. Ne mogu se izabrati ni imenovati zamjenici članova nadzornog odbora (čl. 437., st. 3. ZTD-a). Prilikom određivanja članova nadzornog odbora bit će potrebno uzeti u obzir i odredbe Zakona o radu koje se odnose na imenovanje predstavnika radnika u Nadzornom odboru društva, ukoliko ga ono ima. Tako je u čl. 166. Zakona o radu propisano da u trgovačkom društvu u kojem je zaposleno više od 200 radnika, kao i u trgovačkom društvu koje je preko 25% u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, te u javnim ustanovama, neovisno o broju zaposlenih radnika u tom društvu odnosno ustanovi, jedan član nadzornog odbora mora biti predstavnik radnika. Temeljna zadaća nadzornog odbora je nadziranje vođenja poslova društva. Nadzorni odbor ne može voditi poslove društva, ali se društvenim ugovorom ili odlukom članova društva može predvidjeti da se određeni poslovi mogu obavljati samo uz njegovu suglasnost (čl. 439. u vezi s čl. 263. ZTD-a), stoga se o njegovu djelovanju na odgovarajući način primjenjuju pravila o nadzornom odboru dioničkog društva. Članovi nadzornog odbora biraju između sebe predsjednika i najmanje jednog zamjenika. Rad nadzornog odbora odvija se u sjednicama, a nadzorni odbor može imenovati komisije koje pripremaju njegove odluke, ali one ne mogu umjesto ili pored njega odlučivati o pitanjima iz njegove ovlasti. Ako društvenim ugovorom nije predviđen način odlučivanja u nadzornom odboru, primjenjuju se odredbe zakona koje to uređuju. Ako društveni ugovor ne odredi nešto drugo, nadzorni odbor može donositi odluke uz kvorum koji čini polovina propisanog broja članova nadzornog odbora, ali ne manje od tri, dok je za donošenje odluke potrebna većina danih glasova (čl. 439. u vezi s čl. 264.-267. ZTD-a). Na dužnu pozornost uz koju moraju djelovati članovi nadzornog odbora te na njihovu odgovornost ako povrijede svoje obveze, primjenjuju se pravila o dužnoj pozornosti i odgovornosti članova nadzornog odbora dioničkog društva (čl. 439. ZTD-a).
2.1.1.4 Skupština Skupština je obvezatni organ društva s ograničenom odgovornošću. Članovi društva ipak mogu u dva slučaja odluke iz ovlasti skupštine donositi i izvan skupštine: ako se svi članovi društva u pisanom obliku dogovore o odluci koju valja donijeti (traži se dakle jednoglasnost odluke) ili ako svi članovi društva izjave kako su suglasni da se o odluci glasuje pismeno. Ako društvo ima samo jednog člana, skupštinu društva čini, zapravo, samo ta osoba. Odmah po donošenju odluke, za čije je donošenje prema zakonu odnosno prema izjavi o osnivanju društva ovlaštena skupština
9 društva s ograničenom odgovornošću, jedini član društva mora o tome sastaviti zapisnik i potpisati ga (čl. 440. ZTD-a). Članovi društva u skupštini donose odluke za koje su ovlašteni zakonom i društvenim ugovorom, osim ako se svi članovi u pojedinom slučaju u pisanom obliku ne dogovore o odluci koju treba donijeti ili izjave da su suglasni s tim da se o njoj glasuje pismeno. Ako se odluka donosi pismeno, većina koja je potrebna za to da bi se ona donijela, ne određuje se na temelju danih glasova nego na temelju ukupnog broja glasova kojima raspolažu članovi društva. Ako sve poslovne udjele u društvu drži samo jedan član ili uz njega i društvo, on mora bez odgode po donošenju odluke o tome sastaviti zapisnik i potpisati ga (čl. 440. ZTD-a). Skupština odlučuje o pitanjima određenima društvenim ugovorom kao što su: financijska izvješća društva, upotreba ostvarene dobiti i pokrivanje gubitka, zahtjev za uplatama temeljnih uloga, povrat dodatnih uplata novca članovima društva, imenovanje i opoziv članova uprave, izbor i opoziv članova nadzornog odbora (ako ga društvo ima), podjela i povlačenje poslovnih udjela, davanje prokure ili trgovačke punomoći za sve pogone koju treba dati uprava, mjere za ispitivanje i nadzor nad vođenjem poslova, izmjene društvenog ugovora, postavljanje zahtjeva za naknadu štete koje društvo može imati protiv članova uprave i nadzornog odbora te zamjenika članova uprave te o imenovanju zastupnika u sudskom postupku ako društvo ne mogu zastupati članovi uprave ni nadzorni odbor. Skupštinu društva saziva uprava ako zakonom ili društvenim ugovorom to pravo nije dano drugom tijelu. Ako u društvenom ugovoru nije drugačije određeno, skupština se održava u sjedištu društva. Skupština se svakako mora sazvati: najmanje jednom godišnje te u skladu sa zakonskim odredbama i društvenim ugovorom; uvijek kada to zahtijevaju interesi društva, bez odgode, a napose onda ako se uoči da je društvo izgubilo polovinu temeljnog kapitala; onda kada to u pisanom obliku uz navođenje svrhe zatraže članovi društva koji su preuzeli temeljne uloge koji zajedno čine najmanje desetinu temeljnog kapitala društva, a društvenim se ugovorom može odrediti da to pravo imaju članovi koji su zajedno preuzeli i manje uloge; tada se skupština mora sazvati bez odgode (čl. 442. ZTD-a). Ako organ koji je ovlašten sazvati skupštinu, ne udovolji zahtjevu članova društva koji su preuzeli temeljne uloge u visini najmanje desetine temeljnog kapitala društva u roku 14 dana od dana kada je zahtjev primljen ili takvoga organa nema, osobe koje su podnijele zahtjev mogu uz navođenje dnevnog reda same sazvati skupštinu, a skupština u tom slučaju odlučuje o snošenju troškova za održavanje tako sazvane skupštine. Zakon sadrži pravila o načinu i rokovima za sazivanje skupštine, no ona se primjenjuju samo ako se društvenim ugovorom ne predvidi drukčije. Zakon određuje da se skupština saziva preporučenim pismom koje se upućuje svim članovima društva. Od predaje pisma pošti, odnosno od oglašavanja da se saziva skupština, mora svakako proteći najmanje sedam dana. U pozivu za skupštinu treba precizno odrediti njezin dnevni red. Dopunu dnevnog reda mogu tražiti članovi društva koji imaju udjele najmanje u visini od jedne desetine (10 %) temeljnog kapitala društva ako navedu razlog zašto to traže i to učine u roku tri dana od dana objave, odnosno primitka poziva za skupštinu. Skupština može valjano odlučivati, ako društvenim ugovorom nije određeno drugačije, kada su na njoj prisutni članovi društva ili njihovi zastupnici koji predstavljaju najmanje desetinu temeljnog kapitala društva (čl. 443. ZTD-a). Na skupštini koja nije uredno sazvana niti su članovi društva na propisani način stavili zahtjev za odlučivanje o određenim pitanjima najkasnije tri dana prije njezina održavanja, mogu se donositi odluke samo onda ako su na njoj prisutni ili zastupljeni svi članovi društva, ali se taj uvjet ne mora ispuniti za donošenje odluke o sazivu nove skupštine. U slučaju da skupština nije podobna za odlučivanje, a društvenim ugovorom nije drugačije određeno, nova se skupština mora sazvati pozivom na tu okolnost tako da se njezin dnevni red ograničava na dnevni red skupštine na kojoj se nije moglo odlučivati. Na toj skupštini mogu se donositi valjane odluke bez obzira na to koliko je temeljnog kapitala na njoj zastupljeno. Odlučivanje na skupštini uređeno je čl. 445. ZTD-a. Ako zakonom i društvenim ugovorom nije drugačije određeno, skupština donosi odluke većinom od danih glasova. Svaki iznos temeljnog uloga od 200,00 kn daje
10 pravo na jedan glas, a dijelovi toga iznosa ne uzimaju se u obzir za određivanje prava glasa. Uprava društva dužna je u knjizi poslovnih udjela pri upisu svake promjene veličine udjela unijeti i broj glasova na koji on daje pravo u skupštini društva te o tome članu društva izdati potvrdu ako on to zatraži. U društvenom ugovoru može se odrediti da članovi društva imaju drugačije pravo glasa od onoga kako je to određeno u prethodnom stavku ovoga članka tako da svaki član mora imati najmanje jedan glas. Član može glasovati i preko punomoćnika koji se mora na skupštini društva iskazati pisanom punomoći u kojoj je navedeno da se daje u svrhu glasovanja na skupštini. Zakonski zastupnici fizičkih osoba i osobe koje zastupaju pravne osobe na temelju statuta mogu za zastupane članove glasovati na skupštini bez punomoći. Na skupštini ne može o odluci glasovati osoba kojoj se tom odlukom pribavlja neka korist ili se oslobađa neke obveze. Takva osoba ne može glasovati ni kao zastupnik člana društva. Isto vrijedi i kada se odlučuje o pravnome poslu između člana i društva te o pokretanju ili rješenju spora među njima. Nema ograničenja u pravu glasa za člana društva kada se odlučuje o njegovu izboru, odnosno imenovanju ili o opozivu kao člana uprave, nadzornog odbora ili likvidatora društva. Članovi koji predstavljaju većinu temeljnog kapitala donose najvažnije odluke društva. Kako ne bi došlo do zlouporabe većine, ZTD pruža manjini određenu zaštitu koja se najsnažnije očituje pravom manjine (1/10 temeljnog kapitala) u zahtjevu da financijsko poslovanje društva pregledaju posebni revizori. Ako je odlukom članova društva odbijen prijedlog da se imenuju revizori radi pregleda posljednjih godišnjih financijskih izvješća, sud može na prijedlog članova društva koji zajedno imaju temeljne uloge, koji čine najmanje deseti dio temeljnog kapitala, imenovati jednog ili više revizora. Sud će tom zahtjevu udovoljiti samo onda ako se učini vjerojatnim da su načinjene grube povrede zakona ili društvenog ugovora. Članovi društva koji su stavili ovakav prijedlog ne mogu za trajanja revizije prenositi svoje poslovne udjele bez suglasnosti društva. Revizija se smatra neopravdanom ako u cjelini potvrdi ispravnost financijskih izvješća, odnosno ako utvrdi da su poslovne knjige uredno vođene (čl. 450. ZTD-a). Revizori imaju pravo pregledati poslovne knjige i dokumentaciju društva te tražiti obavijesti i izjave od članova uprave i nadzornog odbora te od osoba zaposlenih u društvu kako bi utvrdili stanje poslovanja u društvu. Osobe od kojih revizori zatraže obavijesti i izjave, moraju ih dati bez odgode točno i istinito. U rad revizora mora se uključiti nadzorni odbor, ako ga društvo ima. Revizori imaju pravo na nagradu za svoj rad koju određuje sud. Revizori ne mogu ni od koga drugog primiti nikakvu nagradu za svoj rad (čl. 451. ZTD-a).
2.1.2 Analiza postojećeg stanja u Hrvatskim šumama d.o.o. Hrvatske šume d.o.o. su prema podacima o vrijednosti imovine među najvrjednijim hrvatskim društvima, a o njihovom radu, djelovanju i suradnji s ostalim sudionicima na ovom tržištu zapravo ovisi čitava hrvatska drvna industrija. Hrvatske šume d.o.o. su trgovačko društvo osnovano radi gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj temeljem Zakona o šumama i Odluke Vlade RH od 07. ožujka 2002. godine. HŠ d.o.o. ustrojene su kao društvo s ograničenom odgovornošću. Jedini član i osnivač društva je Republika Hrvatska. Tijela društva su skupština, nadzorni odbor i uprava društva. Kako je Republika Hrvatska jedini član društva, to ona predstavlja i skupštinu društva. Skupština društva odlučuje o: svim pitanjima za koja je ovlaštena Zakonom o trgovačkim društvima. Skupština društva odlučuje o financijskim izvješćima društva, upotrebi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitaka, davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog odbora, imenovanju i opozivu članova uprave, izboru i opozivu članova nadzornog odbora, statusnim promjenama društva, te obavlja ostale poslove određene Zakonom. Skupština društva daje prethodnu suglasnost upravi društva za odluke koje donosi uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora u slučajevima kada nadzorni odbor odbije dati suglasnost, te daje naknadnu suglasnost na Poslovnik o radu Uprave HŠ d.o.o.
11 Nadzorni odbor društva ima sedam članova, od čega šest članova bira osnivač i jedini član društva, dok preostalog jednog člana imenuje radničko vijeće društva. Članovi nadzornog odbora biraju se na četiri godine. Skupština društva može opozvati članove nadzornog odbora i prije isteka roka na koji su izabrani. Nadzorni odbor nadzire vođenje poslova društva te u vezi s tim obavlja poslove pregledavanja i ispitivanja poslovnih knjiga i dokumentacije društva, blagajne, vrijednosnih papira i drugih isprava, daje nalog revizoru za ispitivanje godišnjih financijskih izvješća društva i koncerna, podnosi skupštini društva pisano izvješće o obavljenom nadzoru, može sazvati skupštinu društva, a to uvijek mora učiniti kad je to potrebno radi dobrobiti društva. Nadzorni odbor može donositi odluke kada u odlučivanju sudjeluju najmanje četiri člana od ukupnog broja članova nadzornog odbora, a odluka se donosi većinom svih glasova članova nadzornog odbora. Svaki član nadzornog odbora ima jedan glas. U slučaju podijeljenog broja glasova odlučujući je glas predsjednika nadzornog odbora. Uprava društva sastoji se od jednog do pet članova – direktora koje imenuje skupština društva svojom odlukom, a na prijedlog Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. Ukoliko upravu čine dva ili više članova, jedan član uprave društva mora se imenovati predsjednikom uprave. Svaki član društva zastupa društvo pojedinačno ili skupno. Uprava zastupa društvo i vodi poslove društva. Poslove društva uprava je dužna voditi s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika te čuvati poslovnu tajnu društva. Uprava društva ne može bez prethodne suglasnosti Nadzornog odbora donositi odluke, odnosno poduzimati pravne radnje i zaključivati pravne poslove: donošenje plana poslovanja društva, osim plana gospodarenja šumama (plan biološke obnove šuma i plana sječe), pribavljanje, otuđivanje i opterećenje nekretnina društva, osim zakupa i najma nekretnine u trajanju od četiri godine, sklapanje ugovora o kreditu za razdoblje dulje od jedne godine, sklapanje svih drugih ugovora na razdoblje dulje od četiri godine. Osim društvenim ugovorom rad uprave reguliran je i Poslovnikom o radu uprave HŠ d.o.o. Poslovnikom o radu uprave pobliže se uređuju pitanja značajna za rad uprave koja nisu uređena Izjavom o osnivanju društva, a posebno sastav, organizacija i način rada uprave, te priprema, održavanje i odlučivanje na sjednicama uprave društva. O pravilnoj primjeni i poštivanju ovog poslovnika brine se predsjednik uprave. Odredbe poslovnika i na temelju njega donesene odluke obvezuju sve članove uprave i sve ostale osobe koje sudjeluju u radu uprave ili su na bilo koji način povezane s radom uprave.
2.1.3 Prijedlog budućeg modela unutrašnjeg ustroja Hrvatskih šuma d.o.o. Analiza upravljačke strukture u društvu Hrvatske šume d.o.o. ukazuje na potrebu izmjena u određenim segmentima upravljanja i djelovanja. Jedna od mogućnosti koja se nameće je preoblikovanje društva Hrvatske šume d.o.o. u dioničko društvo i to temeljem monističkog sustava upravljanja. Mogućnost izbora između dva sustava upravljanja u trgovačkim društvima izuzetno je pogodna obzirom na specifične potrebe nekog društva koje posluje u određenoj djelatnosti, odnosno koje ima određenu vlasničku strukturu. Naravno, valja imati na umu kako se ne radi o apsolutnoj slobodi već o mogućnosti odabira u skladu s prisilnim odredbama, konkretno, u hrvatskom pravu ZTD-om. Slijedom navedenog, potrebno je da statut dioničkog društva bude u skladu s prisilnim odredbama ZTD-a. Iz prethodno navedenog u Studiji, temeljne karakteristike dualističkog sustava su: odvojenost funkcije vođenja poslova društva i zastupanja društva u upravi društva, te funkcija nadzora u nadzornom odboru društva. Iz ovakve odvojenosti proizlazi i problem balansa između navedenih organa. Najvažniji aspekt monističkog sustava je ujedinjavanje vođenja poslova društva i nadzora u jednom organu – upravnom odboru, čime se osigurava uža povezanost između funkcije vođenja poslova društva i nadzora. Modernizacija i usklađivanje nacionalnih prava u području korporativnog upravljanja u Europi ukazuju na potrebu povećanja fleksibilnosti u korporativnom upravljanju.
12 Da bi se odgovorilo na pitanje, jesu li su svi modeli korporativnog upravljanja jednako dobri za različita društva, utječu li razlike između ponuđenih modela na uzajamnu elastičnost koju zahtjeva svaki od modela, te tko su potencijalni korisnici kojima će određeni model upravljanja biti od posebne koristi, potrebna je sveobuhvatna pravno ekonomska analiza. Pravni okvir koji omogućuje izbor jednog od dva modela korporativnog upravljanja u Republici Hrvatskoj postoji. No, uvođenjem monističkog sustava u pravo trgovačkih društava Republike Hrvatske, obzirom da poslovna praksa još ne postoji, neće se automatski moći odgovoriti na pitanje koji je model korporativnog upravljanja „bolji ili efikasniji“ jer to ovisi o potrebama svakog društva, vlasničkoj strukturi, dioničarskoj strukturi, te specifičnostima društava koje postoje u određenoj djelatnosti. Prihvaćanje jednog ili drugog sustava korporativnog upravljanja ovisit će i o troškovima koji su vezani uz poslovanje društva ovisno temelji li se unutrašnji ustroj na monističkom ili dualističkom sustavu. Troškovi će biti značajna stavka i kod odluke o promjeni već postojećeg sustava, budući će promjena iziskivati dodatne troškove. Izbor između dva modela upravljanja ovisi o veličini društva, pravnom okviru, ali i o vlasničkoj strukturi društva. Države koje su u posljednjem desetljeću uvele mogućnost izbora (npr. Italija) imaju iskustvo koje ide u prilog tome kako je monistički sustav prihvaćen uglavnom u društvima koja imaju jednog vlasnika ili koja imaju jednog većinskog vlasnika, dok je dualistički sustav prihvaćen u društvima koja su u pretežitom vlasništvu države ili lokalne zajednice. Kako društvo Hrvatske šume d.o.o. zadovoljava oba ova kriterija potrebno je temeljitom analizom utvrditi koji bi od predloženih modela bio bolji za učinkovitost društva HŠ. Prilikom odlučivanja trgovačkih društava o tome koji će oblik korporativnog upravljanja primijeniti na društvo, u početku, značajna činjenica je nedostatnost odnosno nepostojanje sudske prakse u Republici Hrvatskoj koja bi regulirala monistički ustroj organa društva, odnosno kojom bi se dao odgovor na pravna pitanja u vođenju svakodnevnih poslova društva. Kako bi se izbjegla neizvjesnost u poslovanju društva bit će potrebno istu ukloniti jasnim definiranjem tog modela u svom statutu. U društvima gdje postoji većinski dioničar(i) i relativno mali ukupni broj dioničara, najvjerojatnije će se pravo na kontrolu rada društva koje omogućuje dualistički sustav zadržati, budući bi prenošenje ovlasti na upravni odbor u kojem je potrebno imenovati većinu neizvršnih neovisnih direktora smanjilo utjecaj dioničara na vođenje poslova društva. Mišljenja smo da je unutar nadzornog odbora HŠ d.o.o. potrebno ustrojiti posebne komisije (pododbore). Predviđa se ustrojavanje komisije za imenovanje, komisije za nagrađivanje i komisije za reviziju. Nedostatci u sustavu korporativnog upravljanja u društvima s ograničenom odgovornošću uvjetovali su potrebu osnivanja posebnih komisija unutar nadzornih odbora. Pri tome osobiti se naglasak stavlja na nezavisnost članova tih komisija koje bi trebale jamčiti nepristranost i objektivnost pri donošenju odluka o nadzoru nad revizijom godišnjih financijskih izvješća i izbora vanjskih revizora, određivanja naknada za rad i imenovanja članova uprava i nadzornih odbora. Komisije pomažu nadzornom odboru u pripremi odluka i njihovom donošenju u situacijama kada je moguća pojava sukoba interesa između članova upravnih i nadzornih tijela društva i samog društva. Konačnu odluku, bez obzira na ustroj pododbora, donosi nadzorni odbor. ZTD propisuje postojanje posebnih komisija unutar nadzornog odbora. Nadzorni odbor može imenovati komisije iz reda svojih članova te im povjeriti pripremu odluka koje donosi nadzorni odbor i nadzor nad njihovom provedbom. Komisije ne mogu odlučivati o pitanjima iz nadležnosti nadzornog odbora, te su dužne redovito izvještavati nadzorni odbor o svom radu (čl. 246., st. 3. ZTD). Članovi nadzornog odbora imaju pravo prisustvovati sjednicama komisija iako nisu njihovi članovi, osim ako predsjednik komisije odredi drukčije (čl. 266., t.2. ZTD). Postojanje posebnih komisija regulira i Kodeks korporativnog upravljanja3 (dalje: Kodeks). Kodeksom se preporučuje osnivanje komisije za imenovanje, komisije za nagrađivanje i komisije za reviziju. Komisije moraju imati najmanje tri člana, a iznimno društva s malim nadzornim odborom (manje od sedam članova) mogu ustanoviti komisije od dva člana ili objediniti funkcije vezane uz imenovanje i nagrađivanje u jednoj komisiji. Komisije moraju redovito izvještavati nadzorni odbor o svom radu i rezultatima, a društvo jedanput godišnje izrađuje i objavljuje izvješće o radu, sastavu, broju sastanaka i nazočnosti na sastancima komisija 3
Kodeks korporativnog upravljanja, objavile HANFA i Zagrebačka burza. Dostupno na: http://zse.hr/default.aspx?id=10865
13 nadzornog odbora. Većinu članova komisije za imenovanje moraju činiti nezavisni članovi nadzornog odbora, a ta komisija prati i odlučuje o problematici imenovanja članova uprave i nadzornog odbora. Komisija za imenovanje ima obvezu uzimati u obzir prijedloge uprave i članova društva te se savjetovati s predsjednikom uprave, osobito kad je riječ o članovima uprave i višem rukovodećem kadru. Komisija za nagrađivanje mora biti sastavljena većinom od neovisnih članova nadzornog odbora. Ona predlaže sadržaj ugovora članova uprave i njihovo nagrađivanje, kao i nagrađivanje članova nadzornog odbora. Komisija za reviziju osniva se zbog detaljne analize financijskih izvješća, pružanja potpore računovodstvu društva i uspostavi dobre i kvalitetne unutarnje kontrole u društvu. Većinu članova komisije za reviziju čine neovisni članovi nadzornog odbora. Trajanje mandata komisije za reviziju može se ograničiti na četiri godine kontinuiranog rada ili ograničavanjem broja komisija u koje član može biti izabran u drugim društvima. Komisija za reviziju odgovara za svoj rad nadzornom odboru te nesmetano surađuje s upravom i nadzornim odborom, vanjskim i unutarnjim revizorima. S druge strane, uprava društva ima obvezu pravodobno i periodično dostavljati prikaze financijskih izvješća prije objave (kao i podatke o promjenama u računovodstvenim načelima i kriterijima), računovodstvene postupke, bitna odstupanja između knjigovodstvene i stvarne vrijednosti po pojedinim stavkama te korespondenciju s odjelom za unutarnju reviziju ili vanjskim revizorima.
14 3. Restrukturiranje direkcije Hrvatske šume d.o.o. su organizirane po tradicionalnom ustrojstvu s tri hijerarhijske razine: Direkcija, uprave šuma i šumarija. Njihova uloga, obveze i zadaće su definirane zakonskim okvirom te statutom i drugim internim propisima poduzeća. Do preoblikovanja poduzeća u trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću postojao je Upravni odbor, a sada postoji Skupština i Nadzorni odbor čija je zadaća upravljanje i nadzor nad upravljanjem poduzeća. Današnjih 16 Uprava šuma podružnica odgovara Predsjedniku uprave odnosno Upravi HŠ d.o.o. Od osnivanja HŠ proveden je čitav niz aktivnosti s ciljem redefiniranja uloge i organizacije Hrvatskih šuma, a s nakanom pronalaženja optimalnih rješenja za njihov budući rad u dinamičnom okruženju. Primjerice, komisija za poboljšanje rada "Hrvatskih šuma" d.o.o. Zagreb 1997. godine bila je predložila čitav niz radikalnih promjena u cilju poboljšanja ustroja i organizacije rada poduzeća. Predložila je da se odjeli u Upravama šuma ukinu i da oni postanu dijelom Direkcije u okviru funkcijskih ureda. Šumarija je trebala, prema navedenom prijedlogu o poboljšanju, osjetiti najveće promjene, jer bi postala administrativnogospodarskom jedinicom poduzeća i u njoj bi se obavljali svi poslovi koji se najdjelotvornije mogu obavljati na toj razini, a odsjeci funkcijskih ureda i sami Uredi (Direkcija) obavljali bi one poslove koje nije moguće obaviti na razini šumarije. Pored opisanog prijedloga, 2001. i 2002. godine je angažiran Coillte Consult iz Irske, oni su izradili opsežnu studiju s analizom situacije i preporukama za strateški razvoj Hrvatskih šuma, a 2006. su angažirane Hrvatske šume Consult d.o.o. i Ramsauer Consuliting International (CRI) s ciljem definiranja strateških prijedloga za proces razvoja Hrvatskih šuma u desetogodišnjem vremenskom razdoblju. Međutim niti prethodno opisane studije niti niz drugih koje su izrađene za potrebe strateškog razvoja nisu doživjele fazu operativne primjene predloženih rješenja u Hrvatskim šumama. Pravilnik o unutarnjoj organizaciji Hrvatskih šuma d.o.o. propisuje organizaciju društva kroz tri organizacijska dijela: Direkciju, uprave šuma podružnica i šumarije. Dodatno, zasebne organizacijske jedinice na najnižoj razini, pored šumarija, čine i radne jedinice. Organizacijski dijelovi organizirani su u skladu s načelom djelatnosti i ekonomičnosti obavljanja poslova. Postojeća je organizacijska struktura primjer klasične trostupanjske organizacije. U skladu s najnovijim spoznajama iz organizacijskog dizajna i svakodnevnim promjenama u poslovnom okruženju mijenjaju se i trendovi u oblikovanju organizacija, pri čemu različite organizacije prema svojim karakteristikama odabiru promjene koje će provesti i s kojim ciljem. Sve organizacije i poduzeća, pa tako i Hrvatske šume d.o.o., organizacijsku strukturu trebaju prilagođavati prvenstveno strategiji, ali i kontekstu u kojem posluju. Promjene su moguće u ključnim dijelovima organizacije: Direkciji, Upravama šuma podružnicama i šumarijama. Organizacijski dizajn odrediti će važna pitanja kao što su: raspon kontrole i odgovornosti, broj i način formiranja odjela ili raspodjelu zadataka po radnim mjestima.
3.1 Analiza postojeće strukture Direkcije U unutarnjoj raščlambi ukupnog zadatka Hrvatskih šuma d.o.o., na prvoj razini podjele, poslovi su podijeljeni na službe okupljene u Direkciji. Na dan 30. kolovoza 2008. godine u Direkciji je zaposleno 149 osoba ili 1,57% ukupnog broja zaposlenih u HŠ d.o.o. Prema postojećoj situaciji Direkcija okuplja sljedeće organizacijske jedinice, oblikovane korištenjem funkcijske raščlambe zadataka u organizaciji: 1. Ured Uprave, 2. Proizvodna služba, 3. Komercijalna služba, 4. Planska i analitička služba, 5. Služba razvoja, 6. Služba za uređivanje šuma, 7. Služba za ekologiju, 8. Služba za lovstvo, 9. Pravna, kadrovska i opća služba,
15 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.
Financijska služba, Računovodstvena služba, Informatička služba, Imovinskopravna služba, Služba zaštite na radu, Služba interne revizije i kontrole, Nadzorna stanica za ekološku proizvodnju, Služba za javnu nabavu, Služba za provedbu programa OKFŠ, Služba za ljudske potencijale, Putnička agencija HRVATSKE ŠUME TOURS.
Uloga Direkcije svodi se uglavnom na pružanje stručne podrške u gospodarenju šumama i šumskim zemljištima na jedinstvenom teritoriju Republike Hrvatske, uz uvažavanje specifičnosti šuma i šumskih zemljišta, a sve u cilju dugoročnog očuvanja šuma. Direkcija koordinira rad šesnaest Uprava šuma podružnica oblikovanih po teritorijalnom načelu. Također, Direkcija, tj. Uprava nastupa kao predstavnik poduzeća prema vanjskim subjektima i obavlja jedinstveno utvrđene poslove nabave i prodaje za svih šesnaest Uprava. Slika 3.1 Prikaz organizacijskih jedinica unutar Direkcije, stanje na dan 30. listopada 2008.
Uprava Služba interne kontrole i revizije
Služba marketinga
Proizvodna služba
Računovodstvena služba
Komercijalna služba
Informatička služba
Planska i analitička služba
Imovinskopravna služba
Služba razvoja
Služba zaštite na radu
Služba za uređivanje šuma
Nadzorna stanica za ekološku proizvodnju
Služba za ekologiju
Služba za javnu nabavu
Služba za lovstvo
Služba za provedbu OKFŠ
Pravna, kadrovska i opća služba
Služba za ljudske potencijale
Financijska služba
Putnička agencija
Izvor: Pravilnik o unutarnjoj organizaciji Hrvatskih šuma d.o.o., interni materijali HŠ d.o.o.
Poslove Direkcije, ali i čitavog poduzeća, organizira i kontrolira Uprava HŠ d.o.o. Postojeća Uprava sastoji se od Predsjednika i četiri člana kojima su povjerene odgovornosti za različite poslove, u skladu s Poslovnikom o radu uprave. Postavlja se pitanje: Na koji način organizirati rad Uprave tj. koji će se poslovi dodijeliti pojedinom članu Uprave? Pravilnici o organizaciji ne predviđaju podjelu na sektore koji bi okupljali pojedine službe koje obavljaju povezane poslove. U slučaju postojanja sektora bilo bi moguće unaprijed definirati odgovornosti članova uprave, tj. sektore kojima će rukovoditi pojedini članovi Uprave. Svakom službom u Direkciji, osim Ureda Uprave, rukovodi rukovoditelj službe koji odgovara Upravi ili po posebnoj odluci i Pomoćniku uprave. Broj zaposlenika po pojedinim službama se uvelike razlikuje. U nastavku će se kratko opisati poslovi koji predodređuju ovlasti i odgovornosti svake službe. Određene službe unutar Direkcije zajedno s odjelima koji se nalaze u pojedinim Upravama šuma čine jedinstvenu cjelinu, dok poslovi nekih službi nisu dalje raščlanjeni pa se obavljaju isključivo na razini Direkcije. Odnos između službe i odjela koji čine jedinstvenu cjelinu posebno je zanimljiv u analizi
16 organizacije jer se postavlja pitanje kakvu ulogu dodijeliti Voditelju UŠP, tj. postoje li razlike u komunikacijskim tokovima i delegiranim odgovornostima koje bi eventualno rezultirale dvostrukim zapovjednim lancem, što u većini slučajeva ima negativne posljedice za odvijanje poslova i moral zaposlenika. Poslovi u Direkciji analizirani su prema Pravilniku o unutarnjoj organizaciji, i to zadnjoj dostupnoj verziji pročišćenog teksta. Moguće razlike između poslova koji se obavljaju u stvarnosti i poslova opisanih pravilnikom nisu analizirane. Ipak, uočeno je kako postoje odstupanja između Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i stvarnog stanja što je važno dalje istražiti te analizirati i otkloniti uzroke odstupanja. Ured Uprave obavlja stručne i administrativne poslove nužne za rad Uprave. U Ured ulaze poslovi zamjenika i pomoćnika direktora, poslovi savjetnika direktora, administracijsko-stručni poslovi, poslovi protokola, prijevoda i korespondencije. Trenutno se u Uredu obavljaju i marketinški poslovi kao primjerice poslovi odnosa s javnošću, interno informiranje zaposlenih, stvaranje i održavanje poslovnog ugleda, unapređivanje odnosa s javnošću i poslovnim partnerima i izdavanje lista "Hrvatske šume" i drugih internih glasila te stručnih izdanja. Ured Uprave odgovoran je za cjelokupno unaprjeđenje odnosa s medijima. Proizvodna služba uključuje sve poslove vezane uz gospodarenja šumama: jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju, iskorištavanje šuma i šumskog zemljišta, nasada i sporednih šumskih proizvoda, projektiranje, izgradnju i korištenje šumskih prometnica u svrhu gospodarenja šumama. Na nižoj organizacijskoj razini proizvodna služba usklađuje rad proizvodnih odjela. Komercijalna služba zadužena je za poslove planiranja i izvršenja prodaje i nabave, predlaganje cjenika, istraživanje i analiziranje tržišta te predlaganje metoda za kalkulacije, normative i cijene. Komercijalna služba ima veliki značaj za rezultate poslovanja Hrvatskih šuma d.o.o. jer sudjeluje u procesima nabave i prodaje, koji su u HŠ d.o.o. u velikoj mjeri centralizirani. Komercijalna služba upravlja radom komercijalnih odjela. Obzirom na novousvojenu zakonsku regulativu o javnoj nabavi očito je kako je postojeću komercijalnu službu potrebno reorganizirati. Planska i analitička služba obavlja poslove organizacije i provedbe planiranja i izrade planova različitih vremenskih i prostornih obuhvata, organizira tehnologije izrade analiza, kontrolira i izrađuje izvješća o izvršenju planova poslovanja, priprema analitičku podlogu za ocjenu cjelokupne uspješnosti rada Hrvatskih šuma d.o.o., izrađuje procjene i prognoze privrednih kretanja i položaja Hrvatskih šuma d.o.o. te vrši obradu statističkih izvještaja. Na razini Uprava šuma plansko-analitički poslovi obavljaju se u plansko-analitičkom odjelu. Služba razvoja zadužena je za izradu kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih razvojnih programa i ciljeva različitih dijelova Hrvatskih šuma d.o.o. Služba također istražuje postojanje mogućnosti i predlaže uvođenje novih tehnologija, metoda, sredstava i organizacije rada uz provjeru na stalnim ispitivalištima, surađuje sa stručnim, proizvodnim i znanstvenim institucijama u zemlji i inozemstvu, radi na razvoju poduzetništva i marketinga te na izradi informatičkih programa. Služba za uređivanje šuma zadužena je za poslove koordinacije i izvođenja poslova uređivanja šuma. Konkretni zadatci službe su: planiranje, izrada i usvajanje šumarskogospodarske osnove područja, osnove gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa gospodarenja državnim i privatnim šumama, izrada i ujednačavanje normativa radova u uređivanju šuma, projektiranje, vođenje i koordinacija stanja šumskog fonda Republike Hrvatske. Odjel za uređivanje šuma na razini pojedinih Uprava šuma surađuje sa Službom za uređivanje šuma. Služba za ekologiju nadležna je za obavljanje poslova za cjelokupni sustav Hrvatskih šuma d.o.o. Služba obavlja poslove utvrđivanja mjera i aktivnosti koje je potrebno provesti glede zaštite šuma, organizira poslove praćenja zdravstvenog stanja šuma, vodi brigu o površinama na kojima će se provesti suzbijanje bolesti i štetnika šuma, sudjeluje u izradi i izvođenju protupožarne zaštite, sudjeluje u donošenju prostornih planova, daje mišljenja za proglašavanje zaštitnih šuma i šuma s posebnom namjenom. Na razini Uprava šuma poslove obavlja Odjel za ekologiju.
17 Služba za lovstvo koordinira poslove na izradi lovnogospodarske osnove, koordinira poslove izrade i izvršenja godišnjih planova gospodarenja lovištima, koordinira izradu cjenika lovnoturističkih usluga i odštetnog cjenika za divljač, radi na programima razvoja lovstva te organizira objavljivanje radova u području lovstva. Odjel za lovstvo, formiran u određenim Upravama šuma, surađuje sa Službom za lovstvo Direkcije. Pravna, kadrovska i opća služba po definiciji ima složenu ulogu izvršavanja zadataka iz različitih područja. U segmentu pravnih poslova obavlja poslove: izrade ugovora, praćenja propisa, davanja stručne pomoći u tumačenju propisa, pripreme i izrade općih akata, prijava i upisa u sudske registre te zastupa Društvo pred sudovima. Kadrovski poslovi uključuju kreiranje i provedbu kadrovske politike, ustrojavanje kadrovskih evidencija, rješavanje radno pravnih odnosa, obrazovanje i vođenje profesionalnog razvoja, motiviranje zaposlenika, ostvarivanje prava iz kolektivnog ugovora te zdravstvenu i socijalnu zaštitu zaposlenih. Opći poslovi obuhvaćaju općenito uredsko poslovanje, upravljanje imovinom i ostale administrativne poslove. Uprave šuma uglavnom imaju Pravni, kadrovski i opći odjel koji obavlja ove poslove. Financijska služba obavlja sve financijske poslove u tuzemnom i deviznom poslovanju, kao i poslove investicijskog poslovanja. Tuzemno poslovanje uključuje ključne poslove kao što su kreiranje, predlaganje i provođenje financijske politike društva, praćenje novčanih tokova, izrada planova priljeva i odljeva novčanih sredstava, pronalaženje financijskih aranžmana u svrhu pribavljanja nedostatnih sredstava, praćenje propisa iz područja financija, suradnja s revizorima i Računovodstvenom službom. Investicijski poslovi uključuju planiranje sredstava za investicije, koordiniranje realizacije investicija i vođenje operativnih poslova za zajedničke investicije i investicije Direkcije. Financijska služba surađuje s Financijsko-računovodstvenim odjelom na razini Uprava šuma podružnica. Računovodstvena služba zadužena je za računovodstveno praćenje poslovanja i provođenje računovodstvene politike. Poslovi službe uključuju sudjelovanje u izradi plana i analize, vođenje bilance, financijskog, materijalnog, robnog i pogonskog knjigovodstva, izradu izvješća za interne i eksterne organe, posebice obveznih izvješća za državne organe. Računovodstvena služba surađuje s Financijskoračunovodstvenim odjelom na razini Uprava šuma podružnica. Informatička služba pruža podršku svim ostalim organizacijskim jedinicama u HŠ d.o.o. Obavlja poslove: organizacije i održavanja komunikacijskog sustava, organizacije i podrške u primjeni programa i alata i računarske opreme te sudjelovanje na GIS i DTP području. Poslove na razini Uprava šuma podružnica obavljaju formirani Informatički odjeli. Imovinskopravna služba predstavlja nužnost u poslovanju HŠ d.o.o. zbog još uvijek brojnih neriješenih imovinskopravnih odnosa. Obavlja poslove: koordinacije upisa prava na nekretnine, kupnje, prodaje, zamjene i darovanja ili zakupa i najma nekretnina, vodi postupke zasnivanja prava služnosti, koordinira poslove povrata nekretnina vlasnicima kojima su oduzete, organizira katastar nekretnina društva, te općenito, rješava imovinskopravne odnose i obavlja ostale poslove vezane uz pravni status imovine društva. Službi zaštite na radu povjeren je važan zadatak koordiniranja poslova zaštite na radu. Služba utvrđuje i pruža pomoć u provođenju mjera i aktivnosti za unaprjeđenje zaštite na radu, koordinira poslove zaštite od požara objekata te surađuje s tijelima inspekcije. Služba interne revizije i kontrole zadužena je za kontrolu internog poslovanja. Brojnost uprava šuma i određena samostalnost koju imaju u radu nameće potrebu da se poslovanje tih, ali i svih ostalih organizacijskih jedinica kontrolira kroz poslove jedinstvene službe. Zadatak službe interne revizije i kontrole je praćenje realizacije planiranih prihoda i rashoda i ostvarenih rezultata poslovanja kako bi se pravovremeno uočila odstupanja koja je potrebno otkloniti. Nadzorna stanica za ekološku proizvodnju obavlja poslove izdavanja dozvola za sakupljanje šumskih plodova i izdavanje certifikata o ekološkoj proizvodnji. Poslovi nisu usko vezani uz HŠ d.o.o., ali ih je nadležno Ministarstvo povjerilo HŠ d.o.o.
18 Služba za javnu nabavu obavlja poslove nabave za Hrvatske šume d.o.o. u skladu s Zakonom o javnoj nabavi. Neki od poslova nabave još uvijek se odvijaju u sklopu komercijalne službe, u čijem su se sastavu donedavno odvijali i poslovi nabave. Služba za provedbu programa OKFŠ obavlja zadatke koji proizlaze iz prikupljanja, naplate i plaćanja naknade za OKFŠ (općekorisne funkcije šuma). Poslovi službe su uglavnom vezani naplatu, tj. ulaze u domenu financija, pa je služba nekada i bila u sastavu Službe financija, ali je nedavno izdvojena u zasebnu organizacijsku jedinicu. Služba za ljudske potencijale jedna je od novoosnovanih službi u HŠ d.o.o. Dostupan Pravilnik o unutarnjoj organizaciji ne definira poslove koje obavlja služba, a obzirom da još uvijek postoji i Pravna, kadrovska i opća služba potrebno je razgraničiti poslove ovih službi. U ostalim poduzećima je često pravilo da se upravo Pravna, kadrovska i opća služba reorganizirala u Službu ljudskih potencijala. Turistička agencija obavlja poslove: organizacije, prodaje i provođenja turističkih paket aranžmana, prodaje i posredovanja u prodaji ugostiteljskih i turističkih usluga, prihvata i prijevoza putnika, zastupanja domaćih i stranih turističkih agencija. Poslovi službe uključuju i posredovanje u pribavljanju putnih isprava, viza i drugih isprava za prijelaz granice i boravak u inozemstvu, te isprava za lov, ribolov, ronjenje i drugih isprava potrebnih za organiziranje i provođenje različitih oblika turizma, te organiziranje i posredovanje u prodaji nautičkog, seljačkog, zdravstvenog, kongresnog, sportskog, lovnog i drugih oblika turizma. Postojećih osamnaest službi na razini Direkcije ne pridonosi efikasnosti i optimizaciji poslovanja pa je tamo gdje je to moguće potrebno obaviti restrukturiranje i racionalizirati broj službi primjenom klasičnog principa modeliranja organizacijske strukture «odozgo prema dolje» te nadopunjavanjem s ostalim strategijama izgradnje organizacijske strukture.
3.2 Prijedlog novog strukturiranja Direkcije Cilj restrukturiranja je izgraditi kvalitetniju organizacijsku strukturu koja će odgovarati potrebama poduzeća i okolnostima u kojima se trenutno nalazi HŠ d.o.o. Svako strukturiranje treba omogućavati ostvarivanje postavljenih ciljeva, optimalnu podjelu rada u organizaciji (posebno menadžerskih zadataka), posvećivanje pune pažnje ključnim funkcijama u organizaciji, efikasnu uporabu svih raspoloživih resursa, fleksibilnost organizacije, jasno alociranje odgovornosti, racionalnu uporabu kvalifikacija, iskustava i specijalističkih znanja, rad zaposlenih u efikasnim timovima, a sve treba biti zasnovano na adekvatnom sustavu informiranja i komuniciranja. Prijedlog reorganizacije Direkcije utemeljen je u organizacijskim promjenama čiji je zadatak povećati učinkovitost HŠ d.o.o. Za one organizacijske jedinice koje prema postojećoj organizaciji imaju smisleno zaokružene zadatke i dodijeljene zadatke obavljaju uspješno nisu nužno predlagane promjene. Svaka organizacijska promjena za zaposlenike predstavlja izvor neizvjesnosti i traži određeno vrijeme i resurse za prilagodbu, stoga je potrebno inzistirati samo na onim organizacijskim promjenama koje imaju jasan cilj i za koje se unaprijed mogu sagledati sve prednosti i nedostatci promjene kao i buduće prednosti koje HŠ mogu ostvariti. U analizi kadrovske strukture pokazalo se kako je poslovanje HŠ d.o.o. uvelike opterećeno režijskim osobljem i to je jedan od glavnih problema koje je potrebno sanirati u narednom razdoblju. Među zaposlenicima, pogotovo na nižim organizacijskim razinama (UŠP i šumarija) prevladava mišljenje kako je upravo Direkcija suvišni organizacijski dio u poslovanju HŠ d.o.o. Ipak, velika teritorijalna raščlanjenost u organizaciji HŠ d.o.o. nameće potrebu za centraliziranim dijelom organizacije čiji će zadatak biti usmjeravanje rada organizacijskih jedinica na nižoj razini podjele zadataka. Naravno, problem režijskog osoblja podjednako je izražen u svim organizacijskim jedinicama, nikako samo u Direkciji ili UŠP. U Direkciji je zaposlen, relativno mjereno, vrlo mali broj ljudi u odnosu na ukupni broj zaposlenih u HŠ d.o.o. Štoviše, Direkciji veći problem predstavlja pretjerana ovisnost HŠ d.o.o. o vladajućim političkim strukturama i zapošljavanje koje nije temeljeno isključivo na kriteriju stručnosti i kvalificiranosti nego brojnost režijskog osoblja.
19
Restrukturiranje Direkcije potrebno je provesti s glavnim ciljem povećanja efikasnosti poslovanja. Detaljno raščlanjivanje zadataka, kao što je to slučaj u Hrvatskim šumama d.o.o. gdje Direkcija okuplja čak osamnaest službi različite veličine, može rezultirati preklapanjem poslova i odgovornosti i ne pridonosi efikasnijem poslovanju. Broj službi potrebno je odrediti prema odgovarajućem broju i obuhvatu poslova kako bi se pokrili svi zadatci i poslovi koji se odvijaju u organizaciji, ali na način da se poštuje princip racionalizacije broja službi, jer svaka služba iziskuje troškove voditelja i dodatne administrativne podrške. Okrupnjavanjem poslova ubrzat će se odvijanje poslovnih procesa. Kao rezultat procesa restrukturiranja, preraspodjelom poslova, moguće je već u prvoj fazi racionalizirati broj službi okupljenih u Direkciji, a važno je naglasiti kako zaposlenici neće postati „višak“, već bi samo poslovi bili prebačeni u druge ili novoosnovane organizacijske jedinice. Neovisno o restrukturiranju Direkcije, uz službe u Direkciji koje na nižim organizacijskim razinama zajedno s odjelima čine jedinstven sustav, vezuje se dodatni problem. Naime, u određenim situacijama ovdje dolazi do dvostrukog zapovjednog lanca, jedan ide direktno od Rukovoditelja službe (Direkcija) do Rukovoditelja odjela (UŠP), a drugi posredno preko Voditelja Uprave šuma Podružnice do odjela. Ovakva je situacija izrazito nepovoljna za učinkovito obavljanje zadataka i potrebno ju je razriješiti i prije samog restrukturiranja. Obzirom da su Odjeli osnova za poslovanje Uprava šuma logično je da Voditelj UŠP rukovodi i Odjelima. Ipak, uzimajući u obzir argument stručnosti nije neopravdano da Odjeli odgovaraju Službama. Uzimajući u obzir sveukupnost organizacije HŠ d.o.o. i planove za aktivnim uvođenjem centara odgovornosti javlja se potreba da Voditelj UŠP kao voditelj profitnog centra ima sveobuhvatnu ovlast nad aktivnostima koje se odvijaju u UŠP, pa time i nad Odjelima. Službe zadržavaju pravo stručnog nadzora nad radom Odjela, ali lanac zapovijedanja treba ići preko Voditelja UŠP. U određenim slučajeva ovaj će se problem riješiti uvođenjem elemenata matrične organizacije. Glavne organizacijske promjene koje će se dogoditi tijekom restrukturiranja Direkcije su: - formiranje sektora - uvođenje stožernih službi i jasno razgraničenje linijskih i stožernih službi - promjene u obuhvatu aktivnosti ili nazivima postojećih službi - osnivanje novih službi Velik broj službi u Direkciji nameće potrebu za sektorizacijom kako bi se poslovi grupirali te kako bi se razgraničile odgovornosti pojedinih članova Uprave. Jedan od glavnih razloga za uvođenje sektora je smanjivanje birokratiziranosti i ubrzavanje procesa grupiranjem sličnih poslova i povezanih organizacijskih jedinica u sektore. Trorazinska struktura HŠ d.o.o. teoretski ne bi trebala previše usporavati donošenje odluka, štoviše trebala bi omogućiti brzo donošenje odluka i reakcije na promjene u okolini. Ipak, praksa pokazuje kako to do sada nije uvijek bio slučaj pa je postojeću situaciju potrebno revidirati i unaprijediti, nikako radikalno mijenjati. Važno je naglasiti da postoji pozitivno očitovanje djelatnih sindikata u HŠ d.o.o. u pogledu uvođenja sektora. Sindikati su čak samoinicijativno predlagali uvođenje Sektora za gospodarenje šumama (poslovi proizvodnje, lovstva, plana i analize), Sektora za ekologiju, uređivanje šuma i pravne poslove (poslovi ekologije i prostornog uređenja, uređivanja šuma, pravni poslovi i zaštita na radu) i Ekonomskog sektora (poslovi marketinga i prodaje, nabave, financija i računovodstva i informatike). Postojećem broju službi i vrsti poslove koje obavljaju odgovaralo bi uvođenje tri sektora, međutim, obzirom da će se strategija HŠ d.o.o u budućnosti temeljiti na razvoju dodatnih djelatnosti, dodan je i četvrti sektor u kojem će se koordinirati svi poslovi vezani uz razvoj novih djelatnosti. Dakle, organizacija Direkcije temeljila bi se na radu četiri sektora: Sektora ekonomskih poslova, Sektora gospodarenja šumama, Sektora za podršku korporativnim procesima i Centra za razvoj djelatnosti. Uvođenjem sektora u organizaciju Direkcije svaki bi sektor odgovarao za određeno područje. Razgraničavanjem odgovornosti po sektorima omogućio bi se individualizirani pristup različitim područjima u poduzeću, olakšao bi se kontinuirani rad poduzeća, uspostavila bi se bolja suradnja između sektora i njihovih menadžera, koji su ujedno članovi Uprave HŠ d.o.o. pa bi i informacije brže kolale, tj. donosile bi se kvalitetnije odluke. Sektori omogućuju delegiranje autoriteta od vrha prema dolje, a odgovornost za uspjehe
20 ili pak neuspjehe lakše se može pratiti i vrednovati unutar svake organizacijske jedinice. Za poticanje aktivnosti u HŠ d.o.o. povoljna je čak i blaga doza rivalstva među sektorima. Pored uvođenja sektora, promjene se predlažu i za neke organizacijske jedinice Direkcije - Službe. Nekolicina službi u HŠ d.o.o. postoji tradicijski ili obavlja poslove uz minimalne izdatke pa stoga kod takvih službi nisu predlagane radikalnije promjene. Činjenica je kako su HŠ d.o.o. poduzeće od državnog značaja, gdje država kroz zakone i pravilnike uvelike utječe na poslovanje, a time i na mogućnosti organiziranja poduzeća. Prilikom predlaganja optimalnog modela organizacije uzete su u obzir navedene činjenice zbog kojih je nemoguće provesti sve promjene koje su možda potrebne. U ovom je kontekstu najočitiji primjer velikog broja šumarija na teritoriju RH, ali uslijed značajne uloge u životu lokalnih zajednica inicijative za smanjenjem broja šumarija nikada nisu provedene do kraja. Dakle, kriterij maksimalne efikasnosti poslovnog sustava u organizaciji neće biti moguće primijeniti u apsolutno svim situacijama u HŠ d.o.o. U prilog činjenici o smislenom provođenju organizacijskih promjena u Direkciji ide i porazna činjenica kako organizacijska rješenja koja su predlagali konzultanti angažirani od strane HŠ d.o.o., Coillte Consult i kasnije Ramsauer Consulting International (CRI), nisu implementirana zbog radikalnog pristupa u reorganizaciji HŠ d.o.o. Upravo zato, ova Studija nastoji izbjeći istu sudbinu pa su predložene organizacijske promjene koje Direkciju ne udaljavaju pretjerano od postojeće uhodane prakse raspodjele zadataka, ali su ipak identificirane promjene koje su nužne za poboljšanje učinkovitosti čitavog sustava. Daljnji zamah efikasnijem funkcioniranju organizacije dati će intenzivnija primjena modela organizacije po centrima odgovornosti gdje će se pratiti poslovni rezultat svake pojedine organizacijske jedinice, što će biti ujedno osnova za utvrđivanje varijabilnog dijela plaće, pa će prema tome, postojati socijalni pritisak između zaposlenih u smislu povećavanja vlastitog radnog učinka, što će u konačnici pospješiti brzinu i kvalitetu aktivnosti koje se odvijaju u pojedinim organizacijskim jedinicama. Organigram prikazuje prijedlog novog strukturiranja Direkcije. Izmijenjena organizacijska struktura Direkcije temelji se na nekim postojećim organizacijskim jedinicama (Službama), postojećim organizacijskim jedinicama za koje je predložena izmjena aktivnosti i odgovornosti te nekoliko sasvim novih Službi. Promjene su označene različitim bojama.
21 Slika 3.2 Prijedlog novog strukturiranja Direkcije
3.2.1 Sektor gospodarenja šumama Sektor gospodarenja šumama osmišljen je tako da obavlja sve poslove koji su neposredno vezani uz gospodarenje šumama, tj. sektor bi se trebao koncentrirati na tradicionalno šumarske poslove očuvanja šuma. Glavni razlog za formiranje ovakve organizacijske jedinice je maksimalno očuvanje šuma i šumskih zemljišta povezivanjem svih stručnih poslova u gospodarenju šumama u jedinstvenu cjelinu – Sektor za gospodarenje šumama. Unutar Sektora koordinirali bi se svi specijalizirani poslovi važni za očuvanje šuma. Pored sveukupnog gospodarenja šumama, za ovaj sektor je specifično to što ima kontrolu nad funkcijom prodaje. Rezultat aktivnosti gospodarenja šumama, pored očuvanja šuma, jesu i drvni sortimenti koji se prodaju na tržištu. U cilju dugoročnog gospodarenja šumama važno je da prodaja trupaca tj. iznosi koji će se ponuditi na tržištu budu strogo kontrolirani. U tom smislu, logično je da prodaja sortimenata bude pod kontrolom Sektora gospodarenja šumama, a ne primjerice Sektora ekonomskih poslova, kao što bi se to moglo očekivati. Ekonomska komponenta prodaje je važna, ali primarna funkcija HŠ d.o.o. je ipak očuvanje šuma, a tek onda ostvarivanje gospodarske učinkovitosti.
3.2.1.1 Služba za gospodarenje šumama Poslovi direktnog gospodarenja šumama trenutno su podijeljeni između nekoliko organizacijskih jedinica: Proizvodne službe, Službe za uređivanje šuma i Službe za ekologiju. Navedene službe angažirane su na aktivnostima uzgoja i rasta šuma, ali se problematici pristupa iz različitih temeljnih struka. Dublja analiza poslova različitih službi otkrila je kako se poslovi koje obavljaju različite službe mogu povezati s ciljem bržeg i jednostavnijeg izvršavanja.
22 Postojeća Proizvodna služba je jedna od ključnih službi, uzimajući u obzir osnovnu djelatnost Hrvatskih šuma d.o.o. Služba pored Rukovoditelja zapošljava još 12 ljudi na različitim poslovima i jedna je od najvećih službi u Direkciji. Naziv službe ne odgovara u potpunosti poslovima koji se obavljaju u Službi, budući da upućuje na klasične proizvodne procese, a služba se zapravo bavi poslovima gospodarenja šumama. Djelatnost HŠ d.o.o. ima svoje proizvodne specifičnosti pa naziv „proizvodnja“ odgovara tehničkim poslovima sječe i privlačenja koji od šuma stvaraju glavni proizvod HŠ d.o.o. – trupce. Prikladnije je stoga naziv „proizvodnja“ dodijeliti organizacijskoj jedinici koja će se baviti ovim poslovima, dok je za sadašnje poslove koji se nazivaju „proizvodnim“ moguće izabrati točniji naziv (kao predloženo gospodarenje šumama). Pravilnik o unutarnjoj organizaciji predviđa da Proizvodna služba obavlja čitav niz zadataka, što nije u potpunosti razvidno iz popisa popunjenih radnih mjesta u Službi. Služba bi se morala orijentirati na osnovni posao HŠ d.o.o., tj. sadnju, uzgoj i pripremu za sječu šuma. Neke promjene su u ovoj Službi već započete pa su tako poslovi zaštite na radu izdvojeni u zasebnu organizacijsku jedinicu, iako Pravilnik o organizaciji predviđa da se odvijaju upravo u ovoj službi. Služba je još uvijek zadužena za poslove projektiranja i izgradnje šumskih prometnica iako je ova skupina poslova tek posredno vezana uz uzgoj šuma. Službu za gospodarenje šumama potrebno je osnovati u cilju efikasnijeg gospodarenja šumama. Kako bi se tijekom restrukturiranja Hrvatske šume d.o.o. trebale okrenuti prvenstveno svom osnovnom poslu, tj. sadnji, uzgoju i pripremi za sječu šuma, logično je da se posao gospodarenja šumama povjeri jednoj organizacijskoj jedinici na razini Direkcije, a koja će na razini Uprava šuma surađivati s Odjelima za gospodarenje šumama. Služba za gospodarenje šumama preuzela bi nakon restrukturiranja stručnu odgovornost za očuvanje šumskog fonda na teritoriju Republike Hrvatske.
3.2.1.2 Služba za ekologiju Služba za ekologiju organizira i vodi poslove praćenja zdravstvenog stanja šuma te utvrđivanja mjera i aktivnosti koje je potrebno poduzeti glede zaštite šuma. Poslovi Službe za ekologiju više su vezani uz gospodarenje šumama nego uz klasično poimanje ekologije, što je snažan argument koji ide u prilog tome da poslovi Službe za ekologiju uđu čak u sastav Službe za gospodarenje šumama. Ipak, posao koji obavljaju HŠ d.o.o. ima značajnu ekološku komponentu te je, s nakanom naglašavanja značaja ekologije u poslovanju HŠ d.o.o, ekologija izdvojena u zasebnu organizacijsku jedinicu. HŠ d.o.o. su pravi primjer ekološki odgovornog poduzeća, na čemu treba razvijati i imidž poduzeća. Poslovi Službe za ekologiju mogu se značajno unaprijediti u odnosu na postojeći Pravilnik o organizaciji koji posao službe ograničava isključivo na zaštitu šuma. Ekološki pristup značajan je u lovstvu, sadnji, pa čak i u djelatnosti kamenoloma. Službu je potrebno osnažiti zapošljavanjem stručnjaka za ekologiju različitih specijalizacija, a krajnji ishod rada službe trebala bi biti javna prepoznatljivost HŠ d.o.o. kao ekološki odgovornog poduzeća i kao benchmark za ostala hrvatska poduzeća. Pored službe za ekologiju trenutno se u HŠ d.o.o. poslovima ekologije bavi još jedna organizacijska jedinica, Nadzorna stanica za ekološku proizvodnju. Radi se o organizacijskoj jedinici koja je postala dio HŠ d.o.o. kao posljedica zakonskih obveza koje je nadležno Ministarstvo prenijelo na HŠ d.o.o. U Nadzornoj stanici djeluju tri osobe. Nadzorna stanica obavlja poslove za vanjske subjekte, ali za usluge koje obavlja ne naplaćuje nikakvu naknadu, što znači da ne doprinosi gospodarskoj učinkovitosti HŠ d.o.o. Mogućnost za uvođenje naknade za aktivnosti koje jedinica obavlja postoji, pa ih je nužno što prije komercijalizirati. Nije isključena mogućnost da Ministarstvo poslove koje trenutno obavlja Nadzorna stanica povjeri kakvoj novoosnovanoj specijaliziranoj instituciji. Status Nadzorne stanice za ekološku proizvodnju treba se rješavati u dogovoru s nadležnim Ministarstvom. Do tada, u postojećim okolnostima, važna je komercijalizacija aktivnosti, a u organizacijskom smislu biti će efikasno Nadzornu stanicu povezati sa Službom za ekologiju. Dugoročno, kako Nadzorna stanica za ekološku proizvodnju obavlja poslove koji nisu od strateške važnosti za HŠ d.o.o. Najpovoljniji scenarij razvoja za HŠ d.o.o. bio bi kad bi ove poslove preuzela neka od specijaliziranih državnih institucija. Ukoliko se to ne dogodi, organizacijski se poslovi Nadzorne stanice za ekološku proizvodnju mogu i dalje odvijati u sklopu znatno ojačane Službe za ekologiju.
23
3.2.1.3 Služba prodaje Služba prodaje je jedna od najvažnijih službi u svakom poduzeću jer omogućuje da se proizvodi ili usluge poduzeća realiziraju, tj. pretvore u novac. Prodaja na taj način osigurava novčana sredstava za nastavak proizvodnog procesa. Postoji latentna opasnost da upravo zbog zastoja u prodaji, poduzeće zapadne u poteškoće, usprkos primjeni vrhunske tehnologije ili visokoobrazovanim ljudskim potencijalima. Unaprjeđenje prodajnih kanala u HŠ d.o.o. je prepoznato među strateškim inicijativama za razvoj poduzeća u budućnosti. Tradicionalno je u hrvatskim poduzećima prodaja bila dio komercijalne službe koja je uključivala poslove nabave i prodaje. Ovakva se situacija još uvijek održala kod nekolicine poduzeća, kao primjerice HŠ d.o.o., iako postoje brojni argumenti za razdvajanje ovih funkcija. Ovisno o predmetu djelatnosti poduzeća, poslovi nabave i prodaje čak ne moraju imati puno dodirnih točaka, jer se može raditi o sasvim različitim tržištima. Osim toga, došlo je do napretka u poslovima koje službe obuhvaćaju, javila se i potreba za nekim poslovima koji se prije nisu obavljali (kao primjerice istraživanje tržišta, promidžba, javna nabava i sl.). Promjene koje su se dogodile na tržištu u zadnjih par desetljeća općenito izazivaju individualizirani pristup ovim službama, što je prihvatio veći broj poduzeća te formirao zasebne službe nabave i prodaje. Veličina HŠ d.o.o. i velik broj različitih djelatnosti samo dodatno idu u prilog činjenici o ukidanju Komercijalne službe i osnivanju Službe prodaje i Službe nabave. Trenutno Komercijalna služba u Direkciji zapošljava 4 osobe, a novoosnovana Služba za javnu nabavu još 5 osoba. Slika 3.3 Nastanak Službe prodaje Situacija nakon restrukturiranja Postojeća situacija Sektor ekonomskih poslova
Komercijalna služba
Služba prodaje
Služba za javnu nabavu
Služba nabave
Prodaja u HŠ d.o.o. ima usvojene principe po kojima se odvija. Najveći nedostatak prodaje je pretjerano oslanjanje na dogovornu prodaju nauštrb prodaje na slobodnom tržištu. Funkcija prodaje bi za poduzeće trebala osigurati maksimalno povoljnu prodaju proizvedenih proizvoda ili usluga, a dugoročni ugovori koje sklapaju HŠ d.o.o. s odabranim kupcima ne pridonose porastu prihoda od prodaje. Moguće je identificirati nekolicinu ključnih poslova koji moraju biti obuhvaćeni prodajnom funkcijom: priprema prodaje, istraživanje potreba tržišta, ekonomska promidžba, ili u slučaju monopola kao kod HŠ d.o.o. priprema novih proizvoda za kojima postoji tržišna potreba. Prodaja u HŠ d.o.o. ima specifična obilježja – brojnost djelatnosti i dislociranost zahtijeva složen pristup organizaciji Službe prodaje. Jedna je od glavnih odluka je ona o centralizaciji ili decentralizaciji prodajne funkcije. Upravo heterogenost proizvoda i usluga ide u prilog činjenici za decentraliziranu prodaju, ali će centralizirana prodaja HŠ d.o.o. omogućiti bolju pregovaračku moć i tržišnu poziciju, pa smo mišljenja kako
24 prodaja drvnih sortimenata mora ostati centralizirana na razini Direkcije. Kod prodaje ostalih proizvoda (rasadnik, divljač, ugostiteljski kapaciteti) Upravama šuma se može dopustiti određena samostalnost, ali je potrebno postaviti sustav odgovornosti za ove poslove, tj. ako to već nije slučaj, odrediti radna mjesta koja će se u potpunosti ili djelomično, specijalizirati za bavljenje prodajom. Veliki je značaj koji ima Služba prodaje, i koji će tek imati. Funkcija prodaje mora se ogledati i u odgovarajućoj kadrovskoj strukturi službe. Od službe prodaje se često traži velika fleksibilnost i prilagođavanje tržišnim uvjetima, što će osiguravati samo visokokvalificirani zaposlenici spremni na promjene. Postavlja se pitanje kakva će biti sama unutarnja organizacija prodajne službe, hoće li prodaja biti organizirana prema predmetima (drvni sortimenti, rasadnik, divljač, kamen i sl.) ili će se usvojiti teritorijalna organizacija (domaća prodaja i izvoz). Naravno, tamo gdje će to zahtijevati priroda proizvoda koji se prodaju trebat će omogućiti i maloprodaju krajnjim kupcima kao primjerice u slučaju rasadnika Piket.
3.2.1.4 Služba za uređivanje šuma Služba za uređivanje šuma obavlja poslove planiranja, izrade i donošenja šumarskogospodarske osnove područja, osnove gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje državnim i privatnim šumama. Ovi poslovi su temelj za aktivnosti vezanih uz očuvanja šuma, te je logično da uređivanje šuma bude unutar Sektora gospodarenja šumama. U ovoj organizacijskoj jedinici nije potrebno provoditi veće organizacijske promjene.
3.2.1.5 Služba zaštite na radu Poslovi zaštite na radu u različitim poduzećima smještaju se u različite organizacijske jedinice. U manjim poduzećima poslovi zaštite na radu nerijetko su odgovornost odjela za ljudske potencijale. Obzirom na specifičnosti HŠ d.o.o., zahtjevnost poslova i potrebom za aktivnim vođenjem politike zaštite na radu najkvalitetnija zaštita na radu ostvarivati će se ukoliko ovi poslovi budu dodijeljeni linijskoj organizacijskoj jedinici – Službi zaštite na radu. Služba zaštite na radu odgovorna je za planiranje i provođenje aktivnosti koje osiguravaju sigurnost i zaštitu zdravlja radnika te osoba koje nisu u radnom odnosu s poslodavcem, odnosno osoba koje se nalaze na stručnom osposobljavanju, učenika i studenata na praktičnoj obuci i drugih osoba koje dolaze u prostorije i prostore poslodavaca. Pored ispunjavanja svih zahtjeva proizašlih iz Zakona o zaštiti na radu, služba je zadužena i za provedbu ostalih aktivnosti koje osiguravaju sigurnost radnika.
3.2.2 Sektor ekonomskih poslova Upravljanje financijama, odnosno skup aktivnosti i zadataka koji pripadaju tom području od iznimne su važnosti za HŠ d.o.o. Sektor ekonomskih poslova specijalizirati će se za provođenje svih računovodstvenofinancijskih poslova. Uključivat će četiri službe koje će obavljati poslove koji su slični ili međusobno povezani, a u nekim poduzećima smješteni čak i u jedinstvenu organizacijsku jedinicu. Služba kontrolinga biti će novoosnovana služba u ovom sektoru. Grupiranje ekonomskih poslova uobičajeno je u većini poduzeća. Glavni razlog za osnivanje Sektora ekonomskih poslova je efikasno korištenje ograničenih resursa pa će većina poslova sektora biti centralizirana, što je važno i s aspekta društava kćeri jer je u većini modernih poduzeća centralizirana funkcija financija pravilo. U ovisna društva treba decentralizirati osnovne financijske aktivnosti koje se provode na operativnoj razini.
25 3.2.2.1 Financijska i računovodstvena služba Službe financija i računovodstva uglavnom imaju jasno utvrđene zadatke i u većini slučajeva upravo organizacija ovih službi predstavlja najmanji problem. Nisu rijetke situacije kada se zbog povezanih poslova obje službe nalaze u jedinstvenoj organizacijskoj jedinici. Ipak, slijedom značajnih promjena i mogućnosti u financijskom sektoru poželjnija je situacija odvojenih službi. Tržište kapitala ostavlja poduzećima mogućnosti za ostvarivanje dodatne zarade ili pak pribavljanje potrebnih novčanih sredstava, te će se investicijsko-kreditnim poslovima pridati veća pažnja ukoliko financijska funkcija bude odvojena od računovodstvene. Zajednička financijsko-računovodstvena funkcija na razini UŠP pridonosi racionalnijem obavljanju poslova i smanjuje režijske troškove poslovanja. Financijska služba u HŠ d.o.o. zapošljava 12 osoba, dok je Računovodstvena služba nešto manja i trenutno zapošljava 9 ljudi. Glede organizacije, svjetska je praksa da se poslovi financija centraliziraju na razini Uprave, te i HŠ d.o.o. moraju usvojiti ovaj pristup. Financijska služba s dislociranim financijskim poslovima koji se obavljaju u Upravama šuma i nadalje treba činiti jedinstveni sustav. Uz predlaganje i provođenje financijske politike društva, služba ima najveću ulogu u osiguravanju nesmetanog odvijanja platnog prometa. Pored vođenja operativnih financija, Financijska služba zadužena je za odnos s financijskim institucijama i vođenje riznice. Služba će zbog prirode poslova koje obavlja usko surađivati sa svim ostalim službama. Postojeći pravilnik o unutarnjoj organizaciji propisuje kako služba obavlja i poslove koordinacije investicija. Ipak, ovi zadaci su primarna odgovornost Službe razvoja, a Financijska služba ima ulogu koordiniranja realizacije investicija s ciljem nenarušavanja likvidnosti. Računovodstvena služba, zajedno s Financijsko-računovodstvenim odjelima, čini jedinstveni računovodstveni sustav. Poslovi službe dobro su strukturirani i u budućnosti ne treba vršiti značajnije promjene. Pri tome, pod računovodstvom se ne podrazumijeva samo knjigovodstvo kao temeljni dio računovodstva koje evidentira nastale poslovne događaje i koje priprema financijska izvješća, već računovodstvo HŠ d.o.o. treba uključiti i: računovodstveno planiranje, računovodstvenu kontrolu, računovodstvenu analizu i računovodstveno informiranje. Suvremena struktura računovodstva u praksi obuhvaća financijsko računovodstvo i upravljačko računovodstvo. Financijsko računovodstvo pruža informacije svim utjecajno-interesnim skupinama poduzeća. Za razliku od financijskog računovodstva, upravljačko računovodstvo je potpora i pomoć menadžmentu poduzeća u realizaciji dvije temeljne menadžerske funkcije: planiranju (definiranju ciljeva) i kontroli ostvarivanja postavljenih ciljeva. U budućnosti će doći do izražaja veza Računovodstvene službe, Interne revizije i Kontrolinga (suradnja službi biti će nužna za kvalitetni kontroling.) Također, organizacija po centrima odgovornosti mogla bi povećati intenzitet poslova službe, jer će se poslovni rezultati morati utvrđivati za pojedine organizacijske jedinice.
3.2.2.2 Služba za provedbu programa opće korisnih funkcija šuma (OKFŠ) Zakon o šumama u dijelu financiranja propisuje kako se financijska sredstva potrebna za gospodarenje šumama i/ili šumskim zemljištima, odnosno za osiguravanje biološke obnove šuma te za znanstvene radove i programe u području šumarstva jednim dijelom osiguravaju i iz naknade za korištenje opće korisnih funkcija šuma (OKFŠ) koju plaćaju sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost. Zakonom je propisano kako prikupljanjem sredstava rukovodi Financijska agencija, no u praksi ove poslove obavlja upravo Služba za provedbu programa OKFŠ. Poslovi službe su uglavnom financijske prirode te obuhvaćaju proračun i naplatu naknade za OKFŠ, a obavlja ih organizacijska jedinica s dva zaposlenika. Argumente za osnivanje organizacijske jedinice treba tražiti u ocjeni kako će se na ovaj način sredstva prikupljati na najefikasniji mogući način. U sličnoj poziciji kao i HŠ d.o.o. nalaze se Hrvatske vode d.o.o. koje od poreznih obveznika naplaćuju iznos naknade za korištenje voda. U osnovi se radi o sličnim naknadama, ali je pristup naplati drugačiji.
26 Naknada za OKFŠ važan je izvor prihoda za HŠ d.o.o. te je potrebno naplatu organizirati na način da se sredstva prikupe u što kraćem roku od trenutka u kojem je nastala obveza, i uz što manje troškove. Veliki broj fizičkih i pravnih osoba u RH koje obavljaju gospodarsku djelatnost znači veliki obuhvat posla, te vjerojatno dvoje zaposlenih nije dovoljno za obavljanje svih zadataka službe. Glavni kriterij u organizaciji naplate sredstava za OKFŠ treba biti trošak prikupljanja sredstava. Poslove koje obavlja Služba moguće je prepustiti nekoj od ostalih državnih službi, primjerice Poreznoj upravi. Porezna uprava bi zbog detaljnog uvida u ažurne podatke o poslovanju poduzeća mogla efikasno prikupljati naknadu (ali se postavlja pitanje koji bi trošak to predstavljalo za HŠ d.o.o.)
3.2.2.3 Kontroling Kontroling se tek u novije vrijeme počeo uvoditi kao samostalna organizacijska jedinica u hrvatskim poduzećima. U hrvatskoj je poslovnoj praksi postojala tradicija plansko-analitičke službe koja je posljednjih petnaestak godina zanemarena, a u nekim poduzećima čak i prekinuta. Istraživanja pokazuju kako poduzeća često upravo odjel plana i analize zamjenjuju odjelom kontrolinga, iako nisu rijetke situacije da poduzeća u prijelaznom razdoblju imaju oba odjela. Važno je napomenuti kako „mlađe“ organizacije uglavnom imaju samo odjel kontrolinga što upućuje na trend u poslovnoj praksi, dok praksa svjetskih organizacija još snažnije ukazuje na jačanje važnosti kontrolinga, uz smanjenu važnost plansko-analitičke službe. Predmet planiranja i kontrolinga mogu biti različiti aspekti poslovanja, kao primjerice: pokazatelji proizvodnje, materijalni i ljudski resursi; odnosno komponente poslovanja poduzeća: financijski pokazatelji poslovanja, razvojni pravci poduzeća, rezultati poslovanja i njihova raspodjela. Glavna funkcija poslovnih planova je, pored usmjeravanja aktivnosti prema strateškim ciljevima, i kontrola poslovanja poduzeća. Uspoređivanjem planskih ciljeva i ostvarenih rezultata dobiva se slika stvarnog u odnosu na moguće stanje i poziciju poduzeća. Praćenjem i analizom ekonomskih procesa i pojava u poduzeću osigurava se analitička osnova za reviziju i izmjene planova. Analizom se također dolazi do podataka i saznanja o djelovanju tržišta i poslovnog okruženja (konkurencija, ekonomska politika države i sl.). Dakle, neovisno o nazivu, HŠ d.o.o. imaju potrebu za jedinicom koja će se baviti plansko-analitičkim poslovima. Planska i analitička služba u HŠ d.o.o. zapošljava 4 osobe. U poslovanju HŠ d.o.o. služba ima veliku ulogu zbog učestalog oslanjanja na planove prilikom raspodjele sredstava, pa čak i utvrđivanja varijabilnog dijela plaće. Plan je važna vodilja u poslovanju svih organizacijskih jedinica, a pogotovo UŠP i šumarija. Planska i analitička služba nužna je u organizaciji godišnjih planova, praćenju izvršenja planova i izvještavanju o ostvarenim planovima. Aktivnosti koje služba obavlja su detaljno utvrđene Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji. Ipak, kako bi se HŠ d.o.o. približile trendovima koji se događaju u poduzećima koja posluju po tržišnim principima, moguće je unaprijediti popis zadataka koje obavlja služba Planska i analitička služba te preimenovati službu u Službu kontrolinga. Dio poslova kontrolinga odvija se u postojećoj Službi interne revizije i kontrole, ali je u skladu s praksom ostalih poduzeća poslove kontrolinga potrebito razdvojiti od interne revizije. Kontroling pruža stručnu pomoć menadžmentu u upravljanju i vođenju u turbulentnom okruženju. Zanimljivo je i pitanje položaja službe, tj. treba li se raditi o linijskoj ili stožernoj službi. Nerijetko se kontroling smješta kao stožerna služba pri upravi, ali kako su poslovi kontrolinga usko vezani uz financijsko-računovodstvene procese moguće ih je smjestiti i u Sektor ekonomskih poslova (kao što je to u prijedlogu za HŠ d.o.o.)
27
Slika 3.4 Nastanak službe Kontrolinga Situacija nakon restrukturiranja Postojeća situacija Interna revizija
Interna revizija i kontrola
Sektor ekonomskih poslova
Planska i analitička služba
Kontroling
Samostalna služba Kontrolinga je novost za HŠ d.o.o. Poslovi službe trebaju uključivati: financijsko izvještavanje internih klijenata, planiranje i/ili prognoziranje, budžetiranje, analize poslovnog rezultata, analize troškova poslovanja, prodaje i odstupanja, upravljanje i koordinaciju projekata, kontrolu troškova, zaduženosti i procesa i sl. U konačnici, služba bi se trebala značajnije baviti poslovima strategijskog planiranja, ali i pružanja operativne pomoći u izradi planova tj. proračuna. Planovi su trenutno nezamjenjivi jer predstavljaju jasne, konkretne i ostvarive ciljeve. Planiranjem se zapravo predviđa razvoj poduzeća, uzimajući u obzir sve unutarnje snage i vanjske prilike i prijetnje za poduzeće.
3.2.3 Sektor podrške korporativnim procesima Sektor za podršku korporativnim procesima, kao što naziv nalaže, okuplja sve poslove koji su nužni za nesmetano obavljanje poslova: pravne i imovinskopravne poslove, nabavu, informatiku i razvoj i upravljanje kadrovima. Službama podrške uglavnom će odgovarati centralizacija aktivnosti, i uspostavljanje matričnog odnosa prema Upravama šuma, što znači da će Službe direktno surađivati s pojedincima iz Uprava šuma. Uvođenje sektora podrške korporativnim procesima bit će važan temelj u povećanju gospodarske učinkovitosti HŠ d.o.o. Iako se ovdje radi o poslovnim funkcijama koje su u prvom redu troškovni centri za koje ne postoji mogućnost mjerenja prihoda, poslovi koje obavljaju službe su itekako važni za ostvarivanje prihoda i rashoda HŠ d.o.o.
3.2.3.1 Služba za pravne poslove Rješavanje pravnih aspekata često nije organizacijski smješteno u zasebnu organizacijsku jedinicu, već je češći slučaj da se pravni poslovi obavljaju u Uredu Uprave ili Pravnim, kadrovskim i općim poslovima. Ipak, situacija u HŠ d.o.o. je specifična te postoji dovoljno argumenata za postojanje zasebne Službe za pravne poslove i Službe za imovinskopravne odnose. Služba za pravne poslove proizaći će iz postojeće Službe za pravne, kadrovske i opće poslove. Novoosnovanoj službi za pravne poslove povjerili bi se poslovi pravne prirode, osim imovinskopravnih odnosa, i opći poslovi. Glavne skupine poslova Službe za pravne poslove su ugovaranje, zastupanje, arbitraže, izrada općih akata i upravljanje općim poslovima. Služba bi obavljala poslove savjetovanja menadžmenta o svim pitanjima koja zahtijevaju pravno ispitivanje i pravno formuliranje. Također, služba bi oblikovala i prosuđivala nacrte ugovora te sudjelovala pri
28 pregovaranju u pravnim pitanjima s eksternim čimbenicima. Osim toga, upravo bi ova služba zastupala HŠ d.o.o. u svim pravnim sporovima koje vodi ili u kojima su HŠ d.o.o. u svojstvu tuženika. Opći poslovi podrazumijevaju obavljanje uredskih poslova, poslova održavanja imovine te ostalih operativnih poslova bez kojih nije moguća realizacija poslova, kao ni ostvarivanje ciljeva. Postoje razlozi da Služba za pravne poslove i Služba za imovinskopravne odnose budu jedinstvena služba (imovinskopravni odnosi su tek segment pravnih poslova). U postojećoj situaciji potpuno spajanje službi nije preporučljivo, zbog još uvijek brojnih neriješenih imovinskopravnih odnosa.
3.2.3.2 Služba za imovinskopravne odnose Imovinskopravna služba nužna je u organizacijskoj strukturi Hrvatskih šuma d.o.o. zbog specifičnosti hrvatskog šumskog prostora. HŠ d.o.o. nisu vlasnici šuma kojima raspolažu, ali zbog nacionalizacije/denacionalizacije postoje brojni slučajevi koje je potrebno riješiti. Štoviše, problemi se ne odnose samo na šume i zemljišta već i nekretnine u vlasništvu HŠ d.o.o. Racionalno je sve imovinskopravne pravne poslove zaokružiti u okvir Imovinskopravne službe. U srednjoročnom ili čak dugoročnom razdoblju, nakon što bude dovršen postupak povrata nekretnina koji se vodi temeljem „Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine“ (NN92/96.) obujam poslova službe u segmentu imovinskih odnosa će se značajno smanjiti te će se moći razmatrati učinci jedinstvene Službe za pravne poslove koja bi obavljala i imovinskopravne poslove.
3.2.3.3 Služba nabave Poslovna funkcija nabave vrlo je često podcijenjena – poduzeća često zaboravljaju kako bez kvalitetne nabave svi ostali poslovni procesi nisu mogući. Pored toga, upravo na troškove nabave otpada najveći dio rashoda poduzeća. Nabava podrazumijeva nabavljanje materijala ili usluga, odgovarajuće kvalitete iz odgovarajućeg izvora, te pravovremenu dostavu na odgovarajuće mjesto uz odgovarajuću cijenu, tj. različiti čimbenici određuju kvalitetu nabavne funkcije. Ovisno o djelatnosti poduzeća, postoje poslovne funkcije koje se smatraju važnijima od drugih za cjelokupni uspjeh poduzeća. Nabava se nerijetko svrstava u skupinu manje važnih poslovnih funkcija, što nikako nije slučaj. Primjerice, u HŠ d.o.o. u prosjeku trećina rashoda otpada na troškove nabave što ukazuje na potrebu transparentnosti postupka nabave. Najjednostavnija formula za povećanje uspješnosti poduzeća je povećanje prihoda uz smanjenje rashoda, gdje nabavna funkcija ima značajniji utjecaj na smanjenje troškova i učinkovito trošenje sredstava. Nabavi je potrebno posvetiti značajnu pažnju, kako bi upravo funkcija nabave mogla predstavljati jednu od snaga poduzeća. Upravo zato se treba razraditi unutarnja organizacija nabavne službe i smještaj nabave u poduzeću, kadrovska struktura službe i provođenje postupka javne nabave. Zakonodavac je prepoznao potrebu namjenskog trošenja proračunskog novca ili fondova poduzeća u državnom vlasništvu te sprečavanja upotrebe sredstava u neproizvodne svrhe. Novim Zakonom o javnoj nabavi definiraju se sve aktivnosti vezane uz nabavu: potpun opis svakog postupka i načina javne nabave (uvjeti za odabir, tijek i sudionici postupka odnosno načina nabave), opis natječaja – do sada je postojala pravna praznina koja je novim Zakonom regulirana, javno otvaranje ponuda s mogućnošću nazočnosti svake osobe bez obzira je li ponuditelj u postupku nabave – otvorenost /transparentnost sustava javne nabave mogućnost uvida u ponude, osim u dijelove zaštićene posebnim pravom, brži postupak pravne zaštite, brži ne znači i manju/slabiju zaštitu prava jer postoji mogućnost kontrole postupka nabave i ulaganje zahtjeva u svim fazama postupka nabave, postupak objavljivanja slučajeva izuzeća od primjene zakona, pregovaračkog postupka bez prethodne objave (bivša direktna pogodba) prije sklapanja ugovora o javnoj nabavi – povećanje
29 transparentnosti sustava javne nabave kao i mogućnosti ulaganja žalbe u postupku javne nabave prije sklapanja ugovora o javnoj nabavi. Služba za javnu nabavu pripada skupini novoosnovanih službi u HŠ d.o.o., a osnivanje je uvjetovano Zakonom o javnoj nabavi (NN 110/07) koji i HŠ d.o.o. obuhvaća kao obveznika spomenutog Zakona. Prethodno su se svi poslovi vezani uz nabavu odvijali u Komercijalnoj službi, a u suradnji s Proizvodnom službom koja je razvila niz propisa o nabavi. Prema stanju u listopadu 2008. godine služba zapošljava 4 osobe, a svaka Uprava šuma ima po jednu osobu koja je zadužena za poslove javne nabave i odgovara Službi javne nabave. Zaposlenici Službe javne nabave preraspoređeni su iz postojećih službi i odjela, pa kadrovska struktura službe nije optimalna. Obzirom da su poslovi javne nabave uvelike uvjetovani Zakonom o javnoj nabavi, zaposlenici koji su raspoređeni u Službu javne nabave, usprkos postojećem radnom iskustvu, nemaju nužno sva znanja koja su potrebna za uspješno obavljanje poslova javne nabave. Slična je situacija i na tržištu rada gdje postoji manji broj pojedinaca koji poznaju javnu nabavu. Za svako radno mjesto u nabavnoj službi potrebno je izraditi opis posla, koji će, pored popisa aktivnosti i zadataka na radnom mjestu uključivati i popis potrebnih vještina i kvalifikacija za uspješno obavljanje zadataka u službi. Nabava u društvima kćerima HŠ d.o.o. zauzima specifičan položaj jer poduzeća nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi, pa se nameće pitanje kako organizirati nabavu u ovim poduzećima i u kojoj mjeri i na koji način koristiti usluge Službe za javnu nabavu. Služba za nabavu velika je potreba Hrvatskih šuma d.o.o. Funkcija nabave mora biti centralizirana za cjelokupni sustav Hrvatskih šuma d.o.o. Ipak, centralizacija nabave znači i potrebu detaljne razradite načina djelovanja ove službe, kao i suradnju službe s ostalim službama i Upravama šuma. Potrebno je poraditi na postizanju maksimalne efikasnosti javne nabave, što u konkretnom slučaju znači kako ne samo da će se nabaviti najjeftiniji proizvod nego će se taj isti proizvod korisniku dostaviti u najkraćem mogućem roku. Prvi korak je razlučiti je li potrebno nabavke manjeg iznosa i značaja povjeriti Upravama šuma. Zbog brojnosti Uprava šuma logično je da će se centraliziranom nabavom moći ostvariti prednosti bolje pregovaračke moći i velikih količina, te je ovo jedan od dodatnih razloga koji ide u prilog činjenici o centraliziranoj nabavi. Tijekom dosadašnjeg provođenja javne nabave u Hrvatskim šumama d.o.o. uočeni su problemi koji se uglavnom mogu otkloniti poboljšanjem organizacije. Jedna od mogućnosti je da u Upravama šuma bude osoba koja će preuzeti odgovornost za javnu nabavu svoje organizacijske jedinice, te surađivati sa Službom za javnu nabavu kako bi se tražena roba što prije nabavila. Upravo je izostanak individualne odgovornosti za javnu nabavu često razlog zakašnjele nabave, a zakašnjela nabava razlog neispunjenja zadataka, što u konačnici rezultira i neispunjenjem planova. Javna nabava za Hrvatske šume d.o.o. ima podjednako prednosti i nedostataka, a samo pažljivim dizajniranjem poslova ove službe mogu se minimizirati nedostatci, a naglasiti prednosti javne nabave. U praksi, to prije svega znači kako se svi postupci vezani uz javnu nabavu moraju itekako razraditi, moraju biti poznati načini i kanali komuniciranja među službama, Upravama i šumarijama kao i odgovornosti za pojedine faze u postupku javne nabave. Generalni princip koji je nužno primijeniti u strukturiranju Hrvatskih šuma d.o.o. u budućnosti je decentralizacija, međutim u organizaciji nabave potrebno je zauzeti upravo suprotan pristup. Zakonski propisi za javnu nabavu uvjetuju za većinu poduzeća obveznika javne nabave kako nabava mora biti centralizirana poslovna funkcija. U Hrvatskim šumama d.o.o. djeluje čak 169 šumarija i 16 Uprava šuma koje obavljaju uglavnom istu djelatnost, što znači da će i potrebe nabave biti jednake tj. centralizirana nabava omogućit će smanjenje troškova. Međutim, upravo brojnost organizacijskih jedinica koje imaju potrebu za nabavom istodobno predstavlja i veliku prepreku za javnu nabavu. Zato je potrebno pažljivo pristupiti izgradnji organizacije ove službe, poštujući pritom odredbe Zakona o javnoj nabavi, ali i sve specifičnosti Hrvatskih šuma d.o.o. Služba za javnu nabavu osnovana u HŠ d.o.o. obavlja isključivo poslove javne nabave, međutim neki od poslova koji su po svojoj prirodi vezani uz nabavu još uvijek se obavljaju u sklopu Komercijalne službe. Primjerice, stanje skladišta vodi se u Komercijalnoj službi, iako zadatci Službe nabave u potpunosti ovise o stanju na skladištu.
30 Neučinkovitost funkcije nabave uvjetovana je primjerice: prevelikom nabavkom robe, nabavom uz visoke cijene, pomanjkanjem specifikacije standarda nabavljene robe (težina, kvaliteta, količina), nedovoljnim prakticiranjem poziva na ponudu i iskorištavanjem konkurencije između dobavljača, pomanjkanjem koordinacije, kontrolom i centralizacijom nabave, slabim odnosima s dobavljačima, nedostatkom proračuna (plana) nabave i nedostatkom kontrole faktura i dokumentacije, prakticiranjem stalnih i trajnih narudžbi dobavljačima umjesto varijabilnih narudžbi prema potrebama ili spekulativnim nabavama (davanje provizija osobama odgovornim za nabavu od dobavljača). Za učinkovito obavljanje poslova nabave važna je standardizacija. Standardi su osnova racionalizacije svih poslovnih aktivnosti u nabavi i mjerilo za učinkovitost nabavne funkcije. U današnjim uvjetima poslovanja nezamjenjivu ulogu ima informacijska tehnologija koja omogućuje dio rješenja problema koji nastaju u neracionalnom izvršavanju procesa nabave. U HŠ d.o.o. potrebno je napraviti standardizaciju artikala, te koristiti sustav informatičke potpore za obračun stanja zaliha i identifikaciju količina i vrsta materijala koje je potrebno nabaviti. Dislociranost i brojnost UŠP nameću potrebu evidentiranja svih procesa nabave evidentiraju korištenjem odgovarajuće programske potpore. Za veća ulaganja koja se mogu predvidjeti potrebno je razraditi sustav planiranja nabave. Proces nabave ne podrazumijeva samo sklapanje dogovora s dobavljačem, već i primanje i preuzimanje robe, evidenciju, skladištenje i izdavanje iz skladišta. Svi se navedeni zadatci moraju organizacijski uskladiti u cilju besprijekornog funkcioniranja nabavne funkcije. U organizaciji nabave potrebno je definirati odnos između Službe nabave i tvrtki kćeri HŠ d.o.o. Naime, društva kćeri mogu samostalno obavljati nabavi ili se koristiti uslugama Službe nabave. Također, društva kćeri su trenutno u prednosti jer se na njih ne primjenjuju odredbe Zakona o javnoj nabavi pa mogu nabavu obavljati u direktnom kontaktu s ponuđačima. Ipak, smisao javne nabave trebao bi biti da osigura troškovne prednosti za naručitelja nabave, te će ponekad poduzećima biti u interesu koristiti usluge Službe nabave. Krajnost u odabranim rješenjima bila bi da Služba nabave u potpunosti preuzme nabavu za sva društva kćeri, i postane im pružatelj usluga.
3.2.3.4 Služba za informatiku Informatička tehnologija i telekomunikacije neizostavni su elementi velikih organizacijskih sustava. Služba za informatiku, obzirom na veličinu poslovnog sustava Hrvatskih šuma d.o.o., mora kao i do sada biti izdvojena u zasebnu linijsku organizacijsku jedinicu. Organiziranje informatičke podrške većim dijelom mora biti centralizirano u Direkciji, no zbog broja korisnika i teritorijalne udaljenosti Informatički odjeli Uprava šuma koji pružaju operativnu podršku korisnicima ostaju potreba, te će doći do uspostavljanja matričnog odnosa između Službe za informatiku i Uprava šuma. S ciljem osiguranja transparentnog i učinkovitog poslovanja, odnosno omogućavanja horizontalne i vertikalne protočnosti informacija te maksimalnog iskorištavanja računalno-komunikacijskih resursa HŠ d.o.o. za vlastite potrebe i dalje prema tržištu, Informatička služba je nadležna za održavanje, izgradnju i razvoj ukupnih informatičkih i telekomunikacijskih resursa HŠ d.o.o. Služba za informatiku trebala bi obavljati raznovrsne poslove koji uključuju: izradu i održavanje korporativnih aplikacija, održavanje i unaprjeđenje infrastrukture, razvoj komunikacija, provođenje sigurnosti informacijskih i komunikacijskih sustava, edukaciju korisnika te pružanje podrške i usluga korisnicima. Promjene koje se svakodnevno događaju zahtijevaju od organizacija visoku razinu fleksibilnosti pa dolazi do matričnih odnosa u organizacijama. Centralizirana IT služba prisutna je u većini poduzeća, ali je važno utvrditi odnos između niže organizacijske razine i Službe informatike. U HŠ d.o.o. će neminovno doći do uspostavljanja matričnih odnosa, pojedinci u UŠP biti će stručno odgovorni Rukovoditelju službe za informatiku, ali će disciplinski odgovarati i Voditelju UŠP. Definiranje odnosa na ovaj način spriječit će nezadovoljstvo kod zaposlenika i sukobe između Rukovoditelja službe i Voditelja UŠP.
31 3.2.3.5 Služba za razvoj i upravljanje kadrovima Služba za ljudske potencijale još je jedna od službi koje trenutno postoje u Hrvatskim šumama d.o.o., međutim značaj, funkcija i zadaci ove službe u potpunosti će se izmijeniti nakon strukturiranja. Nova Služba za razvoj i upravljanje kadrovima preuzet će dio poslova postojeće Pravne službe, kadrovskih i Službe općih poslova te poslova Službe za ljudske potencijale. Služba za razvoj i upravljanje kadrovima odgovorna je za kadrovsku administraciju, selekciju i obučavanje menadžera za ključne položaje u novoj strukturi te uspostavu standarda i globalno usmjeravanje optimiranja ljudskih potencijala zaposlenih prema potrebama Hrvatskih šuma d.o.o. Ljudski potencijali su najvažnija imovina suvremenih poduzeća. Profitabilnost, pa čak i opstanak poduzeća, ovise o kvaliteti menadžmenta i radnika. Jedna od najvažnijih odgovornosti zaposlenika u ljudskim potencijalima bit će poticanje procesa učenja u organizaciji, razvijanje ljudskih potencijala prema potrebama poduzeća, provedba kulture promjene i učenje od ostalih sličnih poduzeća. Uspješna funkcija ljudskih potencijala treba uključiti inteligenciju, znanja, vještine, motivaciju i odanost svih radnika u postizanju strateških ciljeva. Služba uključuje ključne skupine poslova: kadrovsku administraciju, zapošljavanje i razvoj kadrova, obrazovanje i razvoj organizacije. Slika 3.5 Nastanak Službe za razvoj i upravljanje kadrovima Postojeća situacija
Služba za pravne, kadrovske i opće poslove
Situacija nakon restrukturiranja
Sektor podrške korporativnim procesima Služba za pravne poslove
Služba za ljudske potencijale Služba za razvoj i upravljanje kadrovima
Poslovi Službe za razvoj i upravljanje kadrovima preuzeti su od Službe općih, kadrovskih i pravnih poslova i Službe ljudskih potencijala. Ipak, u skladu sa svjetskim trendovima važno je da i sam naziv službe upućuje na povećanu pažnju koja će se pridavati ljudskim potencijalima, pa stoga i ovakav naziv službe. Cilj je objediniti sve poslove koji su vezani uz zaposlenike na jednom mjestu, pa je poželjno provesti ovu organizacijsku promjenu. U okviru Službe za ljudske potencijale važno je odvojiti poslove koji će se obavljati centralizirano, a koji po Upravama i odgovarajućim odjelima. Primjerice, administriranje je potrebno obavljati i na razini Direkcije i u pojedinim Upravama, dok je obrazovanje poželjno centralizirati. Slično je i sa zaštitom na radu, planiranje zaštite mora biti centralizirano, no provedba zaštite na radu mora biti spuštena na razinu Uprava šuma, te će i ovdje doći do matričnog odnosa između Služba za razvoj i upravljanje kadrovima i Uprava šuma.
32 3.2.4 Centar za razvoj djelatnosti Zaseban sektor u novoj organizaciji Direkcije predviđen je za Centre za razvoj djelatnosti. U skladu s dugoročnim strateškim planovima HŠ d.o.o., Centri za razvoj djelatnosti zamišljeni su kao linijske organizacijske jedinice za pružanje stručne podrške svim Upravama šuma koje će razvijati dodatne djelatnosti. Centri za razvoj djelatnosti preuzeli bi funkciju centra izvrsnosti, bili bi referentni centri za razvoj različitih djelatnosti u svim Upravama šuma. Poslovi centara bili bi pružanje usluga, savjetovanje, prenošenje znanja i iskustva, osiguravanje tehnološke podrške i koordinacija korištenja financijskih sredstava. Centri bi trebali osiguravati svu operativnu i stratešku podršku u razvoju novih djelatnosti. Centri za razvoj pojedinih djelatnosti dominantno bi surađivali s Upravama šuma, ali bi predstavljali centar izvrsnosti i izvan granica poduzeća u razvoju definiranih djelatnosti.
3.2.4.1 Centar za proizvodnju Centar za proizvodnju organizacijska je jedinica koja će pružati podršku Upravama šuma koje se bave poslovima sječe, privlačenja i odvoza. U ovim poslovima trenutno postoji vrlo mala razina centralizacije i odgovornost za proizvodnju je uglavnom prepuštena Upravama šuma. Velika je pogreška poistovjećivati šumarski posao s proizvodnjom. Proizvodnja je važna, ali ne i primarni zadatak HŠ d.o.o. Poslove proizvodnje već sada ne obavljaju u potpunosti HŠ d.o.o. nego se koriste i vanjske usluge. Centar za proizvodnju preuzeo bi funkciju centra izvrsnosti za razvoj proizvodnje u HŠ d.o.o. Kako se u skoroj budućnosti predviđa potpuno restrukturiranje djelatnosti proizvodnje, zadaci centra bili bi u manjoj mjeri operativne prirode, a u većoj mjeri bi se usmjerili na pružanje stručnih usluga različitim poduzećima koja će obavljati proizvodnu djelatnost, uključujući pomoć u financiranju i nabavci opreme, pomoć zaposlenicima u osnivanju vlastitih izdvojenih društava itd.
3.2.4.2 Centar za lovstvo Lovstvo ima dugu tradiciju u organizaciji i poslovanju HŠ d.o.o. Služba za lovstvo je organizacijska jedinica koja je tradicijski sastavni dio Hrvatskih šuma d.o.o., pa tako i na nižoj organizacijskoj razini Uprava šuma djeluju Odjeli za lovstvo. Služba ima popunjena tek dva radna mjesta. U cilju efikasnosti postoje argumenti za povezivanje ove Službe s nekom drugom organizacijskom jedinicom, međutim zbog povijesnog značaja Službe nije najpoželjnije provoditi takve organizacijske promjene. Veliki utjecaj na organizaciju Službe ima i zakonodavac. Obzirom da je Zakonom o lovu propisana aktivna uloga Hrvatskih šuma d.o.o. u izdavanju dozvola za stjecanje prava lova, lovstvo u pravilu treba ostati zasebna organizacijska jedinica kako bi se olakšala prepoznatljivost uloge Hrvatskih šuma d.o.o. Značaj lovstva za HŠ d.o.o. bit će pojačan ukoliko poslove lovstva preuzme Centar za lovstvo. Centar bi preuzeo sve postojeće aktivnosti Službe za lovstvo, ali i nove zadatke. Konačni cilj je da centar za lovstvo bude referenti centar u toj djelatnosti za čitavu Republiku Hrvatsku.
3.2.4.3 Centar za rasadnike Mišljenja i iskustva s rasadnicima u HŠ d.o.o. su podijeljena. Gotovo sve Uprave šuma i šumarije imaju vlastiti rasadnik, ali se poslovni rezultati rasadnika razlikuju. Argumenti za razvijanje djelatnosti rasadništva su: poznavanje struke, obrazovani kadrovi i razvijeno tržište. Povoljna iskustva rasadnika Piket idu tome u prilog. Centar za rasadnike pružao bi administrativno-stručnu pomoć u razvoju rasadnika. Zbog velike rasprostranjenosti rasadnika nemoguće je centralizirano voditi poslove rasadništva pa bi Centar za rasadnike preuzeo ulogu pružanja stručne podrške u daljnjem razvijanju postojećih rasadnika. Promjena je
33 predviđena i u postojećim rasadnicima jer bi rasadnici preuzeli veću razinu odgovornosti nego što je trenutno imaju. Veliko iskustvo HŠ d.o.o. u ovom poslu preduvjet je da centar za rasadnike bude centar izvrsnosti ne samo za HŠ d.o.o., već i šire.
3.2.4.4 Centar za ugostiteljstvo - turistička agencija Postojeća organizacijska struktura Direkcije predviđa linijsku organizacijsku jedinicu - Turističku agenciju. Turistička agencija formirana je u HŠ d.o.o. kao samostalna organizacijska jedinica isključivo zbog potrebe da se ispune pravni preduvjeti koje zahtjeva ugostiteljska djelatnosti kojom se HŠ d.o.o. bave. Turistička agencija HŠ d.o.o. nije turistička agencija u punom smislu te riječi, u agenciji je zaposlena samo jedna osoba na radnom mjestu Voditelja putničke agencije. Turistička agencija se nikako ne bi mogla opisati kao jedna od temeljnih djelatnosti HŠ d.o.o. Turistička agencija direktno je povezana sa smještajnim i ugostiteljskim kapacitetima kojima raspolažu HŠ d.o.o. i koje se trenutno najčešće koriste za potrebe poduzeća i smještaj zaposlenika. Ipak, Pravilnik o unutarnjoj organizaciji vrlo ambiciozno definira popis svih zadataka koje agencija treba ispunjavati pa je nejasno da li se osnivanjem agencije uistinu namjeravalo djelatnost proširiti i na turizam. Budućnost Turističke agencije kao organizacijske jedinice će uvelike ovisiti o pravcima restrukturiranja HŠ d.o.o. Razvoj ugostiteljstva jedna je od povoljnih mogućnosti za HŠ d.o.o., ostvariva brojnim kategoriziranim i nekategoriziranim ugostiteljskim objektima u vlasništvu HŠ d.o.o. Pod pretpostavkom da se u HŠ d.o.o. pristupi razvoju ugostiteljstva i postojeća Turistička agencija će dobiti značajnu ulogu, tj. bit će temelj oko kojeg će se razvijati djelatnost ugostiteljstva. Centar za ugostiteljstvo treba definirati strategiju nastupa HŠ d.o.o. u ovoj djelatnosti i koordinirati razvoj ugostiteljstva u različitim UŠP. Poslovi centra uključivati će prikupljanje dozvola, pomoć u prodaji kapaciteta, unaprjeđenje ponude popratnim uslugama i sl. Ugostiteljstvo je propulzivna djelatnost, sasvim različita od osnovnog posla HŠ d.o.o. pa će centar morati koordinirati sve poslove u kojima postojeći zaposlenici nemaju iskustva.
3.2.5 Ured uprave i stožerne službe Ured Uprave je konstanta u svim većim poduzećima. U pravilu Ured Uprave pruža administrativnu podršku Upravi i Nadzornom odboru poduzeća. Radna mjesta u Uredu Uprave uobičajeno uključuju: Voditelja Ureda, tajnicu, savjetnike članova Uprave, prevoditelje i vozača. Trenutno su u Uredu Uprave HŠ d.o.o., pored pet članova Uprave, zaposlene čak 24 osobe. Ured Uprave je u HŠ d.o.o. nužan za neometani rad Uprave. Ipak, određene poslove koji se trenutno odvijaju u Uredu Uprave potrebno je izdvojiti u prikladne novoosnovane ili postojeće organizacijske jedinice. Prvenstveno se to odnosi na marketinške poslove koji su za sada pod direktnom ingerencijom Uprave. Upravo ovi poslovi su važni za izgradnju imidža Hrvatskih šuma d.o.o. te ih je potrebno povjeriti zasebnoj organizacijskoj jedinici – službi koja će se specijalizirati za ovu problematiku. Prema postojećoj situaciji predviđeno je radno mjesto Voditelj marketinga, locirano u Uredu Uprave, ali to nije povoljna pozicija već je potrebno oformiti i stožernu službu unutar Direkcije. Odnosi s javnošću se sada obavljaju u Uredu Uprave, ali se ovdje radi o specifičnom graničnom području koje je moguće zadržati u Uredu uprave ili pak povjeriti službi koja se bavi marketingom. Ukoliko poslovi odnosa s javnošću ostanu u Uredu Uprave moguće je zadatke povezati s poslovima protokola te nazvati radno mjesto primjerice: Stručni suradnik za protokol i odnose s javnošću. U pravilu će zadaća djelatnika na ovom radnom mjestu biti predstavljanje stavova Uprave javnosti. Poslovi protokola svakako pripadaju Uredu Uprave.
34 Izdavanje lista Hrvatske šume organizacijski je također smješteno u Ured Uprave, iako je u funkcijskom smislu izdavanje lista svojevrsni marketing. U Uredu Uprave je, prema rečenom, smještena i nekolicina novinara, što nije česta praksa u ostalim poduzećima. Povoljnija situacija može se postići ukoliko se poslovi izdavanja lista povjere marketingu, a ujedno se znanja novinara mogu iskoristiti za izdavanje internog lista za zaposlenike Hrvatskih šuma koji će se baviti isključivo obavještavanjem zaposlenika. Poslovi vezani uz obranu i zaštitu i standard radnika koji su postojećom sistematizacijom predviđeni u Uredu Uprave trebaju se uključiti u službu koja se baviti isključivo pitanjima radnika – Službu za ljudske potencijale. Poslovi Ureda Uprave trebaju biti: omogućavanje nesmetanog rada Uprave, dok je sve funkcijske zadatke potrebno povjeriti specijaliziranim službama kako bi se osiguralo stručno izvršenje zadataka. Ured Uprave zahtijeva manje organizacijske promjene jer su poznati poslovi koji se trebaju odvijati u Uredu, dok je Ured potrebno osloboditi poslova koji se iz određenih razloga trenutno odvijaju u HŠ d.o.o., a praksa ostalih poduzeća ukazala je kako je te poslove smislenije obavljati u zasebnim organizacijskim jedinicama. Ured Uprave je na ovaj način nepotrebno opterećen režijskim osobljem, koje funkcijski pripada nekim drugim organizacijskim jedinicama, u kojima bi im bila omogućena i veća ovlast i odgovornost.
3.2.5.1 Strateški razvoj Razvoj spada u temeljna funkcijska područja koja se pokrivaju specijaliziranim organizacijskim jedinicama. Glavni zadatak službe je razmatrati širu perspektivu poduzeća i pravce i područja u kojima bi se poduzeće moglo razvijati u narednim razdobljima. Ponekad se služba neopravdano zanemaruje i nema mjesto koje joj po stvarnom značenju pripada, iako su zadaci ove službe usko vezani uz strategiju, tj. budućnost poduzeća. U HŠ d.o.o. postojeća Služba razvoja jedna je od manjih službi, zapošljava tek četiri osobe. Ipak, značajno je to da postoji kao samostalna služba; nisu rijetke situacije da se poslovi razvoja nalaze primjerice u sklopu službe proizvodnje. Zadaci koje obavlja razvojna služba po svojoj su prirodi vrlo delikatni i zahtijevaju obučene stručnjake koji dobro poznaju poduzeće i realne mogućnosti razvoja poduzeća. Služba razvoja prema postojećoj unutarnjoj organizaciji obavlja važne poslove izrade razvojnih programa i ciljeva te brine o razvoju poduzetništva i marketinga. Poslovi službe obavljaju se isključivo na centralnom mjestu, u Direkciji, pa služba treba biti kvalitetno kadrovski popunjena stručnjacima ekonomske i tehničke struke. Veličina sustava HŠ d.o.o. i brojnost djelatnosti na kojima se poduzeće angažira otvara velike mogućnosti za doprinos Službe razvoja. Služba mora pratiti najnovija znanstvena i tehnološka dostignuća, samostalno ili uz pomoć specijaliziranih institucija, kako bi se mogla odabrati najpovoljnija rješenja koja će se moći primijeniti u poduzeću. Prema Pravilniku o unutarnjoj organizaciji služba je uključena i u razvoj informatičkih programa što se tijekom strukturiranja može u potpunosti prepustiti Informatičkoj službi. U budućnosti se službi mogu povjeriti poslovi koji su vezani uz investicije Društva, tj. može joj se povjeriti koordiniranje realizacije investicija u Društvu. Postojeća služba razvoja preimenovala bi se u Strateški razvoj, a osim toga, Službi bi se dodijelio i stožerni položaj, tj. Služba bi bila direktna podrška Upravi. Naravno, promjena položaja službe odrazila bi se i na proširivanje aktivnosti i veće usmjeravanje na aktivnosti strateškog karaktera, uz prepuštanje operativnih poslova ostalim specijaliziranim organizacijskim jedinicama.
3.2.5.2 Služba interne revizije Služba interne revizije ima veliki značaj u poslovanju Hrvatskih šuma d.o.o., i upravo je unaprjeđenje rada ove službe prepoznato među inicijativama koje je potrebno poduzeti tijekom strukturiranja Hrvatskih šuma d.o.o. Organizacijski, važno je da služba odgovara direktno Upravi, tj. da ima uvid u poslovanje svih ostalih službi, što podrazumijeva aktivnu suradnju s ostalim službama.
35 U organizacijskom smislu, potrebno je odvojiti poslove interne revizije i kontrole u zasebne organizacijske jedinice. Obzirom na novoosnovani odjel Kontrolinga, poslove financijskog kontroliranja preuzeti će linijski odjel Kontrolinga. Nova služba interne revizije bavila bi se isključivo poslovima unutrašnjeg nadzora poslovanja HŠ d.o.o. Predmet rada interne revizije je: revizija poslovanja poduzeća, organiziranost poslovnih funkcija, načina donošenja poslovnih odluka i funkcioniranja informacijskog sustava društva, a glavni zadatak je pomoći rukovodstvu, odnosno Upravi, u što uspješnijem obavljanju poslova. Na temelju svog rada, Služba interne revizije daje izvješća i informacije Upravi i Odboru za reviziju. Odbor za reviziju je stručno i neovisno tijelo Uprave koje nadzire sustav interne revizije i kontrole s ciljem primjerenog djelovanja sustava kontrole i neovisnog djelovanja interne revizije, a u skladu s profesionalnim vrednotama.
3.2.5.3 Služba marketinga i korporativnih komunikacija Služba marketinga i korporativnih komunikacija je prema dostupnim podacima u HŠ d.o.o. u osnivanju. Ostvarivanje inicijative jačanja branda Hrvatskih šuma neće biti moguće bez službe čiji će isključivi zadatak biti upravo navedeno. Takva je služba nužna kako bi se mogle pojačati aktivnosti u segmentu marketinga, ali i u segmentu korporativnih komunikacija. U segmentu marketinga služba bi trebala obavljati poslove istraživanja tržišta, promocije, marketinškog planiranja i kontrole te razvoja usluga i proizvoda. Služba bi kao krovna marketinška organizacijska jedinica, trebala raditi na izgradnji imidža i korporativne marke Hrvatskih šuma d.o.o. Korporativne komunikacije, unutar poduzeća i prema vani važan su element u izgradnji imidža poduzeća. Brojne su zamjerke izrečene na loše komunikacijske tokove unutar poduzeća, te je potrebno poraditi na izgradnji i unaprjeđenju komunikacijskih kanala kao što su: interno glasilo, oglasne ploče, intranet i slično. Poželjno je da poslovi planiranja i koordiniranja komunikacijskih kanala budu centralizirani u Službi koja će se baviti korporativnim komunikacijama. Izdavanje lista „Hrvatske šume“, čiji je cilj popularizacija šumarstva, treba biti u nadležnosti Službe marketinga i korporativnih komunikacija, zajedno sa svim ostalim poslovima usmjerenim na izgradnju poslovnog ugleda Hrvatskih šuma d.o.o. Poslovi glasnogovornika također trebaju pripasti ovoj službi.
3.2.5.4 Projektni ured za upravljanje promjenama Uspješno upravljanje promjenama, čak i kada su promjene malog razmjera, može biti kompleksno i teško. Upravo je neučinkovito upravljanje promjenama često razlog za neuspjeh provođenja organizacijskih promjena. Faza tranzicije između starog i novog rješenja kritično je razdoblje u kojem je stara organizacija već srušena, a nova još uvijek nije sasvim izgrađena. Stoga je organizacijske promjene potrebno pažljivo planirati, izvoditi i kontrolirati, tj. upravljati njima, a ne ih pustiti da se “odvijaju svojim tijekom”. Ciljevi su tog procesa dvojaki: on mora osigurati prihvatljivo funkcioniranje organizacije u vrijeme tranzicije, ali i stalno usmjerivati proces promjena prema postavljenim ciljevima. Kako ovo ne bi bio slučaj i u HŠ d.o.o. predlaže se osnivanje stožerne službe Projektni ured za upravljanje promjenama. Teoretske spoznaje otkrivaju da bi poduzeća veličine HŠ d.o.o. trebala imati zasebnu organizacijsku jedinicu koja će se baviti poslovima projektiranja organizacije i upravljanja organizacijskim promjenama. Projektni ured za upravljanje promjenama imao bi važnu ulogu u oblikovanju organizacije i u projektima provedbe organizacijskih promjena. Praksa pokazuje kako se optimalan broj zaposlenih u Uredu kreće oko 5 ljudi različitih kvalifikacija.4 Već i predložene organizacijske promjene u Direkciji zahtijevati će čvrsto vodstvo. Uspjeh provođenja promjena značajno će se povećati ukoliko se odgovornost za provođenje promjena dodijeli organizacijskoj jedinici u sklopu Direkcije. Poslovi koje bi organizacijska jedinica obavljala organizirani su po principu projekata, tj. svaka promjena ima svoje uzroke, postupak, cilj koji se namjerava ostvariti i predviđeno 4
Alfirević, N. (2000) Potencijal velikih hrvatskih poduzeća za upravljanje organizacijskim promjenama, Ekonomski pregled, 51 (11-12), str. 12561281.
36 vrijeme za provođenje promjene. Projektni ured za upravljanje promjenama upravljao bi provođenjem organizacijskih promjena i pružao podršku svima onima na koje promjena direktno utječe.
3.3 Prednosti restrukturiranja Direkcije Organizacijsko restrukturiranje, prije svega, podrazumijeva prilagođavanje organizacijske strukture i sustava menadžmenta novim poslovnim uvjetima. Prema samoj definiciji, ono uključuje velike promjene organizacijske strukture, čemu pripada i smanjenje radne snage (downsizing) te slični organizacijski zahvati. Korisno je konceptualno podijeliti proces organizacijskog restrukturiranja na dvije razine: razinu strateškog restrukturiranja i razinu operativnog restrukturiranja. U okviru procesa strateškog restrukturiranja, trebalo bi (re)definirati poslovnu strategiju poduzeća te odrediti ukupan opseg radnih aktivnosti koje će se uopće provoditi u okviru novog organizacijskog rješenja. Tek kada poduzeće ima strategiju razvitka treba pristupiti redefiniranju organizacijskog rješenja, što čini sadržaj druge faze organizacijskog restrukturiranja, operativnog restrukturiranja. Na prvoj razini podjele zadataka u HŠ d.o.o. poslovi su raščlanjeni u veći broj organizacijskih jedinica nego što je to običaj kod ostalih poduzeća. Detaljnijim uvidom u poslove organizacijskih jedinica i kadrovsku strukturu uočava se kako većina organizacijskih jedinica ima svoje mjesto i uglavnom opravdan razlog postojanja (ili zahtijeva manje promjene u poslovima koji se odvijaju). Iz već navedenog, neka organizacijska rješenja primijenjena u HŠ d.o.o. ne mogu se mijenjati upravo zbog tradicije poslovanja uz ovaj način organizacije. Dublja analiza organizacije ukazala je kako u nekim funkcijskim područjima HŠ d.o.o. zaostaju, ali i da postoji potreba za reorganizacijom postojećih poslova ili čak uvođenjem novih poslova kako bi se poduzeće približilo tržištu. U HŠ d.o.o. postoji razvijena svijest o potrebi za kontinuiranim prilagođavanjem prema djelovanju unutarnjih i vanjskih čimbenika oblikovanja organizacije pa su neke promjene već započete, međutim u većini situacija nije dovoljno tek osnovati određeni odjel već je potrebno odjelu dodijeliti ovlasti i odgovornosti za izvršavanje zadataka, i definirati suradnju između različitih odjela. Organizacija Direkcije, i HŠ d.o.o. općenito, još uvijek je uvelike pod utjecajem vanjskih faktora kojima se poduzeće mora prilagođavati. Primjerice, institucionalni uvjeti i društveno-politički-pravni aspekti značajno oblikuju organizaciju HŠ d.o.o. Poslovna okolina HŠ d.o.o. mijenja se te se postoji potreba za radikalnijim promjenama u nekim postojećim organizacijskim jedinicama, a također i potreba za osnivanjem novih organizacijskih jedinica. Uspješnost reorganizacije Direkcije pospješiti će i službeno usvajanje sistematizacije radnih mjesta, što bi se trebalo dogoditi u što kraćem roku. Sistematizacija radnih mjesta će nedvojbeno utvrditi područja u kojima postoji višak zaposlenih na radnim mjestima, radna mjesta koja nemaju izvršitelje, ali i kvalifikacije koje moraju imati izvršitelji na pojedinim radnim mjestima. Predložene organizacijske promjene usklađene su sa strategijom HŠ d.o.o. za buduće razdoblje. Ipak, organizacija se treba kontinuirano prilagođavati vanjskim i unutarnjim čimbenicima čijem je djelovanju izložena i prema potrebi raditi na revidiranju organizacijske strukture.
37 4. Restrukturiranje djelatnosti Hrvatskih šuma d.o.o. U ključnom dijelu Studije koje se bavi restrukturiranjem djelatnosti Hrvatskih šuma d.o.o. analiziraju se pojedine djelatnosti i daju se preporuke za provedbu procesa restrukturiranja po pojedinim djelatnostima. Osnovna djelatnost HŠ-a je niz aktivnosti koje nose zajednički naziv gospodarenje šumama. Cilj obavljanja ove djelatnosti je višestruk: ekološki, socijalni i gospodarski. Ostale djelatnosti su u većoj ili manjoj mjeri povezane s gospodarenjem šumama. Cilj drugih djelatnosti, s izuzetkom lovstva, je isključivo gospodarski. Ovisno o temeljnom cilju djelatnosti, model restrukturiranja nudi dva oblika centara odgovornosti: profitne i pseuduprofitne centre. Pseudoprofitni centri su: gospodarenje šumama, sa šumarijama kao centrima odgovornosti i lovstvo, s pojedinim lovištima kao centrima odgovornosti. Šumarije i lovišta nisu profitni centri jer osim gospodarske moraju zadovoljiti ciljeve integralnog gospodarenja šumama što uključuje i ekološku i socijalnu dimenziju. S druge strane, ostale djelatnosti: rasadnike, proizvodne odjele i ugostiteljske objekte treba organizirati prema modelu profitnih centara. Kamenolom i dva drvoprerađivačka pogona su posebna društva koja već funkcioniraju kao profitni centri. Odgovornost za profit će dovesti do veće odgovornosti poslovanja u pojedinim djelatnostima. Pojedine djelatnosti su u načelu podprofitni centri, dok je Uprava šuma pravi profitni centar. Određena Uprava šuma odgovara prema centralnoj Upravi za rezultat svih djelatnosti unutar centra. Prema predloženom modelu restrukturiranja jedini investicijski centar HŠ-a je glavna Uprava. Model restrukturiranja prikazan je Slikom 4.1. Slika 4.1 Model restrukturiranja djelatnosti Hrvatskih šuma d.o.o.
Prema predloženom modelu, centralna uprava je investicijski centar, pojedine Uprave šuma su profitni centri, a djelatnosti unutar pojedinih Uprava šuma dijele se na podprofitne centre i na pseudoprofitne centre. Pseudopfofitni centri bi, zbog višestrukih ciljeva koje ostvaruju, bile djelatnosti gospodarenja šumama i djelatnost lovstva, dok bi djelatnosti proizvodnje, rasadnika, ugostiteljstva i kamenoloma bili čisti podprofitni centri. Djelatnost drvoprerade je trenutno unutar sustava Hrvatskih šuma, međutim, ona se odvija u zasebnim trgovačkim društvima i moguće ju je značajno brže odvojiti od matičnog poduzeća. Gospodarenje šumama kao temeljna djelatnost HŠ-a u potpunosti se treba zadržati unutar poslovnog sustava. Ipak, u ovoj djelatnosti restrukturiranje nosi značajne promjene. Druge djelatnosti treba selektivno i postupno odvojiti od HŠ-a vodeći brigu o strateškoj važnosti djelatnosti za osnovu djelatnost, profitabilnosti tih djelatnosti i efikasnosti poslovanja.
38
Restrukturiranje djelatnosti se odvija kroz „interno koncesioniranje“ i programe provedbe djelomičnog ili potpunog zaposleničkog dioničarstva. „Interno koncesioniranje“ je u načelu „profit sharing“ model kompenzacijskog menadžmenta u kojem se za uspješno obavljanje aktivnosti unutar profitnog centra (iznad planiranih vrijednosti) otvara prostor za podjelu sredstava zaposlenicima koji su sudjelovali u ostvarenju poslovnog rezultata. „Interno koncesioniranje“ je mehanizam koji može povećati odgovornost zaposlenika u HŠ. Predstavlja važnu kariku na putu prema djelomičnoj ili potpunoj privatizaciji sporednih djelatnosti kao i prijelaz između rada u velikom sustavu gdje se plaće određuju neovisno o stvarno obavljenom poslu i čistog tržišnog odnosa, osmišljavaju se nova rješenja kolektivnog ugovora, do kojih dolazi kod odvajanja u zasebno društvo. „Interno koncesioniranje“ je put za provođenje restrukturiranja koji je prihvatljiv svim interesnoutjecajnim skupinama. U teorijskom okviru restrukturiranja djelatnosti nalazi se koncept eksternalizacije, odnosno internalizacije kao metode poslovnog upravljanja. Razvoj koncepta eksternalizacije, odnosno internalizacije ili core businessa i outsourcinga5 veže se uz transakcijsku teoriju tvrtke. Prema transakcijskoj teoriji tvrtke, polazi se od hipoteze kako se usporedbom transakcijskih troškova, odnosno troškova tržišne razmjene i menadžerskih troškova, tj. troškova upravljanja transferima unutar poduzeća - može donijeti odluka o internalizaciji ili eksternalizaciji transakcija čime se može osigurati veća efikasnost tvrtke. U tom kontekstu, veća efikasnost tvrtke se može postići ako se transakcije, koje nisu strateškog karaktera, a koje se jeftinije mogu nabaviti na tržištu eksternaliziraju, a transakcije koje su na tržištu skuplje i čija je nabava otežana internaliziraju. Drugi način povećanja efikasnosti prema spomenutoj transakcijskoj teoriji je model centara odgovornosti, no oni su predmet rasprave u drugim dijelovima Studije.6 Eksternalizacija poslovanja predstavlja napuštanje „sekundarnih“ poslovnih aktivnosti u onim segmentima gdje je konkurencija bolja, odnosno efikasnija. Poduzeća se orijentiraju na svoj glavni posao, a ostale poslove, u kojima su slabija od konkurencije - eksternaliziraju. U najužoj vezi s eksternalizacijom aktivnosti (outsourcing) je orijentacija poduzeća na sržni, odnosno glavni posao (core business). Drugim riječima, outsourcing predstavlja dugoročni partnerski odnos utemeljen na ugovoru u kojem obje strane ulažu sredstva, vrijeme i ljude kako bi uspješno realizirale određene aktivnosti. Antipod outsourcingu je insourcing i predstavlja vraćanje eksternaliziranih aktivnosti u okvir poduzeća ili obavljanje aktivnosti koje su se prije kupovale na tržištu.7 Orijentacija poduzeća na core business i outsourcing uzajamno su uvjetovane strategije.8 Uporište za izbor strategije inzistiranja na sržnom programu i eksternalizaciji aktivnosti nalazi se u ekonomiji izvrsnosti. Uvijek, kada je poduzeću povoljnije (gledajući strateški i dugoročno) kupiti nego proizvesti, poduzeće mora izabrati tu strategiju. Čim pojedino poduzeće izabere strategiju kupnje, ono se implicitno orijentira na core business i outsourcing.9 Orijentacija na core business, uz istodobni outsourcing je orijentacija visokotehnoloških poduzeća i došla je u poslovni fokus krajem 1990-tih godina prošlog stoljeća. Ona je posljedica sve veće konkurencije i tržišne nesigurnosti poduzeća, koja se moraju fokusirati na svoj glavni posao kako bi opstale u neizvjesnoj i turbulentnoj okolini. Posljedica je to i nemogućnosti poduzeća da jednako uspješno razvijaju sve svoje programe. Znači, core business i outsourcing prisutni su u industrijama gdje su promjene toliko brze da nijedno, pa ni najveće, poduzeće nije u stanju pratiti cjelokupni razvoj na tom području, nego dolazi do različitih oblika integracija (posebice strateških alijansi).10 Evidentna posljedica navedenih orijentacija je i umrežavanje s drugim poduzećima te uspostavljanje virtualne organizacije.11 Upravo te dvije dimenzije (core business i outsourcing) daju iznimnu važnost virtualnoj organizaciji, čineći svaku organizaciju nužnom članicom mreže.
Eng. outsourcing obilježava izdvajanje poslovnih procesa iz poduzeća i njihovo dobavljanje na tržištu. Belak, V. (2005), Računovodstvo poduzetnika - s primjerima knjiženja, RRiF plus d.o.o. Zagreb, str. 7. 7 Belak, V. (2005), op. cit., str. 8-9. 8 Bahtijarević-Šiber, F., Sikavica, P. ur. (2001), Leksikon menedžmenta, Masmedia, Zagreb, str. 102. 9 Sikavica, P., Novak, M. (1999), Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, str. 240. 10 Sikavica, P., Novak, M. (1999), op. cit., str. 114. 11 Bahtijarević-Šiber, F., Sikavica, P. ur. (2001), op. cit., str. 139. 5 6
39 U prošlosti je veći naglasak bio na samostalnom obavljanju što većeg broja aktivnosti i na internalizaciji. Međutim, suvremeni uvjeti poslovanja, promjene u zahtjevima tržišta i tehnologiji, imaju za posljedicu razvijanje temeljnih kompetencija (eng. core competencies) i eksternalizaciju većeg broja aktivnosti. Pioniri u primjeni te ideje su bili British Petroleum, IBM, AT&T, American Express i General Electric.12 Danas je gotovo nemoguće izbjeći outsourcing, a mogućnosti koje on otvara predstavljaju izazov menadžerima u svim tipovima organizacija i na svim razinama unutar spomenutih organizacija.13 Moguće je zaključiti kako je odluka o outsourcingu pitanje opstanka organizacije u suvremenim, iznimno kompetitivnim uvjetima poslovanja.14 Deavers izdvaja ubrzani tehnološki napredak, povećanje rizika i potrebu za fleksibilnošću, naglasak na ključnim kompetencijama i globalizaciju, kao faktore koji su uvjetovali intenzivan rast outsourcinga u američkim poduzećima.15 Posljednjih desetak godina rezultiralo je evolucijom procesa outsourcinga od tradicionalnog ka strateškom. Tradicionalni koncept podrazumijeva outsourcing onih procesa koji nisu kritični za poduzeće, dok je strateški outsourcing onaj u kojem se provodi outsourcing svih aktivnosti, osim onih koje predstavljaju jedinstvenu konkurentsku prednost.16 Prema Struebingu, istraživanje o zastupljenosti outsourcinga u poslovnim funkcijama ukazuje na najveću prisutnost outsourcinga u pravnim poslovima (59%), transportu (41%), informatičkoj potpori (36%), proizvodnji (31%) i u financijskim funkcijama (26%).17 Donošenjem odluka o eksternalizaciji i internalizaciji zapravo se definiraju formalne granice poduzeća. U Tablici 4.1 su prezentirane transakcije koje je potrebno zadržati, odnosno internalizirati i one koje je potrebno eksternalizirati. Internalizacija osigurava držanje strateški važnih transakcija pod kontrolom glavne uprave tvrtke, a eksternalizacija može ići u dva smjera. Jedna mogućnost je potpuno napuštanje eksternaliziranih transakcija i dijelova poduzeća te kupovanje tih transakcija na slobodnom tržištu, ako su uopće potrebne. Druga mogućnost je eksternalizacija transakcija i zadržavanje veza temeljem dugoročnih ugovora radi opskrbljivanja iz vanjskih izvora. Tablica 4.1 Struktura transakcija prema kriteriju internalizacije/eksternalizacije INTERNALIZACIJA
EKSTERNALIZACIJA
1. Strateški značajna transakcija
1. Transakcija koju drugi rade efikasnije te se može kupiti
2. Transakcija koja je skuplja na tržištu nego u vlastitoj izvedbi
2. Transakcija skuplja nego na tržištu i nije strateški značajna
3. Transakcija koja sse ne može kontrolirati
3. Transakcija koja nam je povremeno potrebna te se može kupiti
Izvor: prilagođeno prema Belak, V. (2006) Upravljanje centrima odgovornosti, interni materijal PDS Organizacija i management, Ekonomski fakultet Zagreb, str. 7.
Duening, T. N.,Click, R. L. (2005), Essentials of Business Process Revolution, John Wiley & Sons, New Jersey, str. 23. Duening, T. N.,Click, R. L. (2005), op. cit., str. 29. 14 Duening, T. N.,Click, R. L. (2005), op. cit., str. 148. 15 Deavers, K. L. (1997), Outsourcing: a corporate competitiveness strategy, not a search for low wages, Journal of Labor Research, Vol. 18, No. 8, str. 503. prema Zhu, Z., Hsu, K., Lillie, J. (2001), Outsourcing – a strategic move: the process and the ingredients for success, Management Decision, Vol. 39, No. 5, str. 373. 16 Franceschini, F., Galetto, M., Pignatelli, A., Varetto, M. (2003), Outsourcing: guidelines for a structured approach, Benchmarking: An International Journal, Vol. 10, No. 3, str. 247. 17 Struebing, L. (1996), Outsourcing is the answer – or is it?, Quality Progress, Vol. 29, No. 3, str. 20. prema Lankford, W. M., Parsa, F. (1999), Oursourcnig: a primer, Management Decision, Vol. 37, No. 4, str. 310. 12 13
40 Prednosti outsourcinga su sljedeće: smanjivanje troškova preko superiornih performansi i niže troškovne strukture opskrbitelja; povećanje efektivnosti fokusiranjem na sržne aktivnosti; pristup inače nedostupnim znanjima, sposobnostima i tehnologijama; korištenje internih resursa za druge svrhe; omogućavanje transformiranja organizacije; olakšavanje upravljanja funkcijama koje su presložene za poduzeće; oslobađanje kapitalnih fondova smanjivanjem investicija na nesržne aktivnosti; podjela rizika s opskrbiteljem; povećanje fleksibilnosti promjenom uvjeta poslovanja, potražnje na tržištu te korištenih tehnologija; pristup novim tržištima i poslovnim mogućnostima preko poslovne mreže opskrbitelja; rast poduzetnosti i energičnosti u nesržnim područjima; rast vrijednosti proizvoda i usluga, zadovoljstvo kupaca te vrijednosti dionica.18 Dakako, postoji i niz drugih, posrednih koristi od outsourcinga, jer on ukazuje na potrebu za promjenama u drugim dijelovima poduzeća, utječe na poboljšanje kontrole troškova i onih aktivnosti koje nisu eksternalizirane, stimulira razne druge poslovne analize i drugo. Osim navedenih prednosti eksternalizacije, ostvaruje se profit iz core businessa, koji uključuje sljedeće pretpostavke: (1) izgradnju tržišnog utjecaja i moći u core businessu ili u segmentu core businessa; (2) proširenje core businessa; (3) promjenu ili redefiniranje core businessa u turbulentnim uvjetima industrije.19 Također, potrebno je napomenuti kako postoje i brojna ograničenja navedenim prednostima outsourcinga. Primjerice, povećanje fleksibilnosti je navedeno kao prednost, premda ponekad promjenom uvjeta poslovanja interno osoblje može se brže preusmjeriti, dok ugovor o outsourcingu često uključuje fiksne količine isporuka i ciljane performanse. U tom kontekstu važno je izdvojiti i neke nedostatke outsourcinga: postojanje značajnih nesigurnosti (o prirodi outsourcinga, o postojanju kvalitetnih opskrbitelja te njihovoj vjerodostojnosti i drugo); reputacija opskrbitelja te obećanja koja on pruža često nisu realna; mogućnost gubitka kontrole; ovisnost o opskrbitelju; gube se teško stečena znanja, sposobnosti i poslovne veze; mogućnost odavanja poslovnih tajni od strane opskrbitelja; konfliktni interesi dviju strana uzrokuju probleme u odnosima; nezadovoljstvo zaposlenih; gubitak posla dijela zaposlenih, odnosno stvaranje viška zaposlenih unutar poduzeća; opasnost od slabije kvalitete, jer u cijenu nižu od interne cijene treba uključiti trošak proizvodnje i profit opskrbitelja; te zaposlenici opskrbitelja rade za tuđe vlasnike te gledaju svoje interese, čak i na uštrb svojih kupaca.20 Nedostaci outsourcinga često proizlaze zbog njegovog nekritičnog provođenja i zbog pogrešnih razloga. U praksi, najčešće se to događa kada se preko outsourcinga traži prvenstveno smanjivanje troškova, bez sagledavanja drugih aspekata i rizika koji prate tu metodu. Među navedenim nedostacima su i troškovi outsourcinga. Troškovi outsourcinga mogu biti financijski (vezani uz pripremu i provedbu programa) i strateški, koje je znatno teže identificirati, a mogu značajno djelovati na sposobnost kompanije za tržišno natjecanje.21 Ukupni troškovi outsourcinga uključuju sljedeće kategorije: (1) izravne troškove outsourcinga; (2) prikrivene troškove koje je moguće jednostavno kvantificirati, no teško identificirati; i (3) oportunitetni trošak koji je jednostavan za identifikaciju, no ne i za kvantificiranje. Prikriveni i oportunitetni trošak su
Belak, V. (2005), op. cit., 58-59. Zook, C., Allen, J. (2001), Profit from the Core: Growth Strategy in an Era of Turbulence, Harvard Business School Publishing, Boston, MA, str. 18. 20 Belak, V. (2005), op. cit., str. 62. 21 Duening, T. N.,Click, R. L. (2005), op. cit., str. 68. 18 19
41 prisutni u svim fazama i akumuliraju se u vremenu, stoga ih je neizostavno procijeniti kako bi se dobila potpuna slika o ukupnim troškovima outsourcinga.22 Tablica 4.2 Model odlučivanja o outsourcingu ili insourcingu OUTSOURCING DA Povezanost s osnovnom djelatnošću Broj ponuđača na tržištu Dodana vrijednost za poduzeće Kompetentnost u odnosu na outsourcera Troškovi outsourcinga Kvaliteta outputa nakon outsourcinga Konkurentnost poduzeća na tržištu nakon outsourcinga Stjecanje nove tehnologije Rizik na poduzeće nakon outsourcinga Povećani pristup resursima Eksternalizacija strateških aktivnosti
visoka niska puno malo visoka niska visoka niska visoki niski viša niža viša niža DA NE > = ili < DA NE DA NE
INSOURCING
NE
DA
X
X
Outsourcing moguć nakon dodatnih razmatranja
X X X X X X
X
X
X
X
X
X
X
X X X X X X X
X
X X X X X
Izvor: prilagođeno prema Belak, V. (2006) Upravljanje centrima odgovornosti, interni materijal PDS management, Ekonomski fakultet Zagreb, str. 64.
Organizacija i
Detaljna analiza prednosti i nedostataka olakšava donošenje odluke o outsourcingu. Kako bi taj proces bio što jednostavniji, razvijen je i model odlučivanja o outsourcingu, odnosno insourcingu. Primjenom predloženog modela definiraju se transakcije na koje treba primijeniti outsourcing/insourcing (ako je veći broj odgovora u prilog outsourcingu, poduzeće treba provesti eksternalizaciju i obrnuto). Prilikom donošenja odluke o outsourcingu potrebno je biti iznimno oprezan, budući su brojna poduzeća imala neugodna iskustva i probleme. Primjerice, neka od njih više nisu mogla kontrolirati niti cijene niti kvalitetu eksternaliziranih aktivnosti. Iz prethodnog proizlazi kako outsourcing može polučiti niz prednosti i koristi, a istodobno skriva i čitav niz potencijalnih opasnosti i nedostataka. Menadžment treba osigurati potporu unutar organizacije za provedbu outsourcinga, vertikalno i horizontalno.23 Prema istraživanju Yankee Group, gotovo 80% zaposlenika će inicijalno negativno percipirati outsourcing.24 Stoga, menadžment treba biti svjestan potencijalno negativne klime u organizaciji i proaktivno pristupiti spomenutom problemu tako da se zaposlenicima objasne ciljevi outsourcinga, izmjene u ulogama i očekivanjima vezanim uz njihovo ponašanje kao i korporativni prioriteti.25
Duening, T. N.,Click, R. L. (2005), op. cit., str. 70. i 93-94. Duening, T. N.,Click, R. L. (2005), op. cit., str. 150. 24 Yankee Group (1996), Outsourcing, Canadian Business, Vol. 69, No. 6, str. 87-92. prema Embleton, P. R., Wright, P. C. (1998), A practical guide to successful outsourcing, Empowerment in Organizations, Vol. 6, No. 3, str. 103. 25 Embleton, P. R., Wright, P. C. (1998), A practical guide to successful outsourcing, Empowerment in Organizations, 6(3): 94-106, str. 104. 22 23
42 Outsourcing je vezan i uz benchmarking, jer upravo njime i započinje proces outsourcinga. Ponajprije, provodi se interni benchmarking, koji uključuje analizu svih transakcija, kao i njihove efikasnosti te procjenu transakcija primjerenih za outsourcing. Iznimno je važno uz proces outsourcinga povezati sve elemente koji mogu utjecati na strateško odlučivanje, ekonomske faktore, organizaciju i ljudske potencijale. Potrebno je koristiti univerzalni model upravljanja procesom outsourcing, koji uključuje četiri faze: interni benchmarking; eksterni benchmarking; pregovaranje o ugovoru; upravljanje outsourcingom.26 U Tablici 4.2 je dan pregled raspoloživih odnosa između poduzeća i vanjskog ponuđača. Eksterni benchmarking podrazumijeva sve interakcije između poduzeća i vanjskog ponuđača, od izbora vanjskog ponuđača do strategije definiranja njihovog odnosa. Potom slijedi sklapanje ugovora i realizacija procesa outsourcinga.27 Brojna istraživanja o rezultatima i učincima outsourcinga donose različite zaključke. Primjerice, jedno istraživanje o iskustvima američkih kompanija pokazalo je da je više od 35% ugovora raskinuto prije vremena, da je više od 50% poduzeća prije ili poslije vratilo eksternaliziranu aktivnost pod okrilje poduzeća, dok je čak 75% očekivalo znatno više od outsourcinga.28 S druge, pak, strane jednogodišnje međunarodno istraživanje Andersena i The Economist Intelligence Unit-a je potvrdilo kako je 91% promatranih kompanija zadovoljno ostvarenim rezultatima outsourcinga.29 Zaključno se može reći kako outsourcing, kao metoda poslovnog upravljanja, nije jednodimenzionalna strategija već predstavlja dio korporativne strategije i u tom smislu menadžment treba oblikovati optimalnu kombinaciju insourcinga i outsourcinga za konkretno poduzeće.30
4.1 Gospodarska osnova Uprava šuma podružnica Organizacija Hrvatskih šuma d.o.o. (HŠ) dijeli se na tri rukovodne razine: direkciju, upravu šuma i šumarije. Svaka od rukovodnih razina obuhvaća specifična radna mjesta, odnosno poslove i zadatke. U poduzeću postoji 16 uprava šuma podružnica koje su izravno odgovorne upravi Hrvatskih šuma. Svaka uprava šuma sastoji se od određenog broja šumarija, odnosno broj šumarija po upravi varira između 6 i 17. U organizacijskoj strukturi ispod Direkcije i Uprave slijede šumarije koje su ujedno i temeljna organizacijska jedinica za gospodarenje šumama. Danas u HŠ ima 169 šumarija. Neka od karakterističnih radnih mjesta u šumskom gospodarstvu su: voditelj odjela za gospodarenje šumama, voditelj proizvodnje, koordinator za uzgoj i zaštitu šumskog gospodarstva, voditelj lovstva, voditelj razvojnog tima i dr.
4.1.1 Uprava šuma podružnica Vinkovci Podružnica Vinkovci sastoji se od dvanaest šumarija. Većina šuma klasificirana je kao male šume (normativi se kreću između 0,60 i 0,70) s površinom od oko 5 000-6 000 ha. Šumarije Vrbanja i Otok imaju status velikih šuma (normativ preko 1,68 i 1,94) s površinama od 8 305 ha, odnosno 11 209 ha, dok šume na području šumarija Lipovac, Vinkovci i Županja imaju status srednjih šuma (normativi su 0,98 i 1) (Tablica 4.3).
Franceschini, F., Galetto, M., Pignatelli, A., Varetto, M. (2003), op. cit., str. 247. Franceschini, F., Galetto, M., Pignatelli, A., Varetto, M. (2003), op. cit., str. 251. 28 Belak, V. (2005), op. cit., str. 59. 29 Struebing, L. (1996), op. cit., str. 20., prema Lankford, W. M., Parsa, F. (1999), op. cit., str. 310. 30 Embleton, P. R., Wright, P. C. (1998), op. cit., str. 105. 26 27
43 Tablica 4.3 Osnovni podatci o UŠP Vinkovci Šumarija Cerna Gunja Ilok Lipovac Mikanovci Otok Strizivojna Strošinci Vinkovci Vrbanja Vukovar Županja UKUPNO UPRAVA
Površina (ha) 5.523 6.137 1.818 6.593 3.722 11.209 4.508 5.325 6.030 8.305 6.307 6.892 72.369
Veličina šuma prema normativu 0,70 0,77 0,60 0,98 0,61 1,94 0,61 0,71 1,00 1,68 0,62 0,98
Status šuma mala šuma mala šuma mala šuma srednja šuma mala šuma velika šuma mala šuma mala šuma srednja šuma velika šuma mala šuma srednja šuma
(Normativ za dobivanje statusa male šume: 0,6 - 0,9, srednje šume: 0,91 - 1,1, velike šume: preko 1,1) Izvor: HŠ d.o.o.
Prema dostupnim izvorima podataka, uprava šuma Vinkovci posluje pozitivno s prihodima većim od rashoda. Prosječan broj zaposlenih u upravi podružnice Vinkovci je 939.
4.1.2 Uprava šuma podružnica Osijek Ukupno je osam šumarija u okviru podružnice Osijek. Većina šuma na tom području ima status malih šuma s površinama od 5 600 ha do gotovo 15 000 ha, međutim normativi im se kreću od 0,75 do 0,90. Šumarija Tikveš-Bilje im status srednje šume s površinom od 9 207 ha i normativom 0,97, dok su šume Đakovo i Osijek velike šume i njihovi normativi prelaze 1,50, odnosno 1,60. Ukupna površina koju pokriva podružnica Osijek iznosi 77 227 ha (Tablica 4.4). Tablica 4.4 Osnovni podatci o UŠP Osijek Šumarija Batina Baranjsko Petrovo selo Darda Đakovo Osijek Tikveš- Bilje Valpovo Levanjska Varoš UKUPNO UPRAVA
Površina (ha) 11.280 7.074 14.993 11.748 8.766 9.207 5.640 8.519 77.227
Veličina šuma prema normativu 0,90 0,81 0,84 1,58 1,61 0,97 0,81 0,75
Status šuma mala šuma mala šuma mala šuma velika šuma velika šuma srednja šuma mala šuma mala šuma
(Normativ za dobivanje statusa male šume: 0,6 - 0,9, srednje šume: 0,91 - 1,1, velike šume: preko 1,1) Izvor: HŠ d.o.o.
Podružnica Osijek u nekoliko posljednjih godina bilježi negativan rezultat poslovanja. Prosječno zapošljava 520 radnika.
44 4.1.3 Uprava šuma podružnica Našice Ovoj podružnici pripada devet šumarija, a prevladavaju velike i srednje šume prema izračunatim normativima (Tablica 4.5). Jedina šuma sa statusom male šume je Ćeralije koja zauzima površinu od 8 053 ha, odnosno ima normativ u vrijednosti 0,89. Ukupna površina šuma koju obuhvaća ova podružnica je 82 916 ha. Tablica 4.5 Osnovni podatci o UŠP Našice Šumarija Ćeralije Donji Miholjac Đurđenovac Koška Našice Orahovica Podravska Slatina Slatinski Drenovac Voćin UKUPNO UPRAVA
Površina (ha) 8.053 11.477 8.229 9.249 8.542 9.189 10.672 7.587 9.918 82.916
Veličina šuma prema normativu 0,89 1,45 0,98 1,05 1,31 1,05 1,46 1,08 1,21
Status šuma mala šuma velika šuma srednja šuma srednja šuma velika šuma srednja šuma velika šuma srednja šuma velika šuma
(Normativ za dobivanje statusa male šume: 0,6 - 0,9, srednje šume: 0,91 - 1,1, velike šume: preko 1,1) Izvor: HŠ d.o.o.
Podružnica Našice karakteristična je po svojim oscilirajućim rezultatima poslovanja, međutim ipak više naginje konačnom negativnom poslovnom rezultatu. Podružnica zapošljava prosječno oko 690 radnika.
4.1.4 Uprava šuma podružnica Požega Uprava šuma podružnice Požega obuhvaća ukupno 51 227 ha površine šuma i šumskih zemljišta te spada među manje podružnice poduzeća. Podružnica se dijeli na šest šumarija, u kojima je većina šuma dobila status malih šuma. Šumarija Požega dobila je status srednje šume i pokriva područje od 9 705 ha, a šumarija Kamenska ima status velike šume te obuhvaća područje od 10 945 ha (Tablica 4.6). Tablica 4.6 Osnovni podatci o UŠP Požega Šumarija Čaglin Kamenska Kutjevo Pleternica Požega Velika UKUPNO UPRAVA
Površina (ha) 7.727 10.945 7.624 7.502 9.705 7.724 51.227
Veličina šuma prema normativu 0,75 1,15 0,81 0,71 0,92 0,71
Status šuma mala šuma velika šuma mala šuma mala šuma srednja šuma mala šuma
(Normativ za dobivanje statusa male šume: 0,6 - 0,9, srednje šume: 0,91 - 1,1, velike šume: preko 1,1) Izvor: HŠ d.o.o.
Podružnica Požega tijekom nekoliko posljednjih godina bilježi konstantno negativan rezultat poslovanja, a razlozi tomu mogu se djelomično pripisati dosta siromašnom sječivom etatu djelatnosti iskorištavanja šuma i obavljanju radova biološke obnovljivosti. U podružnici Požega prosječno je zaposleno oko 400 radnika.
45 4.1.5 Uprava šuma podružnica Bjelovar Uprava šuma podružnica Bjelovar jedna je od većih u Republici Hrvatskoj i obuhvaća oko 131 823 ha površine. Veći dio šuma prema normativima dobilo je status velikih ili srednjih šuma. Tri šumarije imaju status malih šuma (Ivanska, Suhopolje i Daruvar) s površinom od oko 6 000-7000 ha i normativima koji se kreću u vrijednostima od 0,77 do 0,90. (Tablica 4.7). Pet je šumarija, odnosno šuma dobilo status srednjih šuma: Lipik, Đulovac, Veliki Grđovac, Virovitica i Vrbovec. Ostalih sedam šumarija: Bjelovar, Čazma, Garešnica, Grubišno Polje, Pakrac, Sirač i Velika Pisanica dobilo je status velikih šuma. Tablica 4.7 Osnovni podatci o UŠP Bjelovar Šumarija Bjelovar Čazma Daruvar Garešnica Grubišno Polje Ivanska Lipik Đulovac Pakrac Sirač Suhopolje Veliki Grđevac Velika Pisanica Virovitica Vrbovec UKUPNO UPRAVA
Površina (ha) 11.318 8.991 7.317 10.950 9.612 6.913 9.712 6.177 13.008 10.404 6.325 7.561 7.694 7.649 8.192 131.823
Veličina šuma prema normativu 1,74 1,28 0,88 1,36 1,36 0,90 0,96 0,94 1,30 1,33 0,77 0,98 1,59 1,04 1,01
Status šuma velika šuma velika šuma mala šuma velika šuma velika šuma mala šuma srednja šuma srednja šuma velika šuma velika šuma mala šuma srednja šuma velika šuma srednja šuma srednja šuma
(Normativ za dobivanje statusa male šume: 0,6 - 0,9, srednje šume: 0,91 - 1,1, velike šume: preko 1,1) Izvor: HŠ d.o.o.
Za podružnicu Bjelovar karakteristično je uglavnom pozitivno poslovanje i najveći prosječni broj zaposlenih, čak 1200 radnika.
4.1.6 Uprava šuma podružnica Koprivnica Uprava šuma podružnica Koprivnica ima jedanaest šumarija koje imaju diversificiran status šuma. Međutim, na ovom području ima i šumarija u kojima šume ne udovoljavaju zadanim normativima te nemaju uvjete za klasifikaciju kao male, srednje ili velike šume. Riječ je o šumarijama Ivanec, Ludbreg, Pitomača i Varaždin koje zauzimaju površinu od 2 681, 5 259, 2 292 i 5 453 ha, međutim normativi im se kreću u vrijednostima od 0,31 do 0,58 (Tablica 4.8). Za razliku od njih, šumarije, odnosno šume Đurđevac i Križevci imaju status velikih šuma s normativima 2,03 i 1,48. Šume u okvirima šumarija Koprivnica i Sokolovac-Koprivnica imaju status srednjih šuma s normativima 1,08 i 1,10, odnosno pokrivaju površinu od 6 763 ha i 7 600 ha, a Kloštar Podravski i Repaš su klasificirani kao male šume i pokrivaju 5 760 ha i 4 202 ha površine.
46 Tablica 4.8 Osnovni podatci o UŠP Koprivnica Šumarija Čakovec Đurđevac Ivanec Kloštar Podravski Koprivnica Križevci Ludbreg Pitomača Repaš Sokolovac-Koprivnica Varaždin UKUPNO UPRAVA
Površina (ha) 3.771 8.541 2.681 5.760 6.763 10.043 5.259 2.292 4.202 7.600 5.453 62.365
Veličina šuma prema normativu 0,31 2,03 0,36 0,80 1,08 1,48 0,58 0,25 0,67 1,10 0,50
Status šuma nema uvjete velika šuma nema uvjete mala šuma srednja šuma velika šuma nema uvjete nema uvjete mala šuma srednja šuma nema uvjete
(Normativ za dobivanje statusa male šume: 0,6 - 0,9, srednje šume: 0,91 - 1,1, velike šume: preko 1,1) Izvor: HŠ d.o.o.
Uprava šuma podružnica Koprivnica karakteristična je po svojim dobrim rezultatima poslovanja, pa tako unazad nekoliko posljednjih godina bilježi pozitivan poslovni rezultat. Zapošljava prosječno oko 700 radnika.
4.1.7 Uprava šuma podružnica Zagreb Podružnica Zagreb obuhvaća dvanaest šumarija. Status šuma je diversificiran, a postoje i tri šumarije koje nisu u okvirima normativa i nemaju uvjete za dobivanje statusa male, srednje ili velike šume (Tablica 4.9). Spomenute šumarije su Donja Stubica, Remetinec i Zlatar koje pokrivaju 2 660 ha, 4 802 ha i 2 726 ha površine. Nasuprot njima, četiri šumarije imaju status velikih šuma (Kutina, Lipovljani, Novoselec i V. Gorica) koje pojedinačno pokrivaju površinu veću od 7 000 ha, štoviše, šuma Novoselec obuhvaća 12 014 ha površine. Šumarija Popovača ima status srednje šume (normativ 0,91 i obuhvaća 8 513 ha površine), a četiri šumarije imaju status male šume (Krapina, Remetinec, Dugo Selo, Samobor i Zagreb) te obuhvaćaju 4 560 ha, 4 802 ha, 5 008 ha, 6 533 ha i 6 862 ha površine. Tablica 4.9 Osnovni podatci o UŠP Zagreb Šumarija Čakovec Đurđevac Ivanec Kloštar Podravski Koprivnica Križevci Ludbreg Pitomača Repaš Sokolovac-Koprivnica Varaždin UKUPNO UPRAVA
Površina (ha) 3.771 8.541 2.681 5.760 6.763 10.043 5.259 2.292 4.202 7.600 5.453 62.365
Veličina šuma prema normativu 0,31 2,03 0,36 0,80 1,08 1,48 0,58 0,25 0,67 1,10 0,50
Status šuma nema uvjete velika šuma nema uvjete mala šuma srednja šuma velika šuma nema uvjete nema uvjete mala šuma srednja šuma nema uvjete
(Normativ za dobivanje statusa male šume: 0,6 - 0,9, srednje šume: 0,91 - 1,1, velike šume: preko 1,1) Izvor: HŠ d.o.o.
Za podružnicu Zagreb karakteristično je pozitivno poslovanje u posljednjih nekoliko promatranih godina, a prosječno zapošljava oko 660 zaposlenika.
47 4.1.8 Uprava šuma podružnica Sisak Uprava šuma podružnica Sisak obuhvaća područje od 87 988 ha. Veći dio šumarija, odnosno šuma u okviru šumarija ima status srednjih šuma. Dvije šumarije, Kostajnica i Pokupsko, iako obuhvaćaju površinu od 5 797 ha i 4 031 ha, ne zadovoljavaju normative te nemaju uvjet za dobivanje statusa male, srednje ili velike šume (Tablica 4.10). Tablica 4.10 Osnovni podatci o UŠP Sisak Šumarija Čakovec Đurđevac Ivanec Kloštar Podravski Koprivnica Križevci Ludbreg Pitomača Repaš Sokolovac-Koprivnica Varaždin UKUPNO UPRAVA
Površina (ha) 3.771 8.541 2.681 5.760 6.763 10.043 5.259 2.292 4.202 7.600 5.453 62.365
Veličina šuma prema normativu 0,31 2,03 0,36 0,80 1,08 1,48 0,58 0,25 0,67 1,10 0,50
Status šuma nema uvjete velika šuma nema uvjete mala šuma srednja šuma velika šuma nema uvjete nema uvjete mala šuma srednja šuma nema uvjete
(Normativ za dobivanje statusa male šume: 0,6 - 0,9, srednje šume: 0,91- 1,1, velike šume: preko 1,1) Izvor: HŠ d.o.o.
Podružnica Sisak u posljednjih nekoliko godina bilježi pozitivne rezultate poslovanja. Zapošljava prosječno oko 290 radnika, što je znatno manje nego ostale podružnice.
4.1.9 Uprava šuma podružnica Karlovac Kao što je vidljivo iz Tablice 4.11, podružnica Karlovac obuhvaća 82 449 ha površine. Velik broj šumarije u okviru ove podružnice nema uvjete za dobivanje statusa male, srednje ili velike šume. Od ukupno četrnaest šumarija, svega četiri zadovoljavaju normative i imaju status male, odnosno srednje šume. Status male šume imaju šume Jastrebarsko s površinom 6 136 ha i normativom 0,81, Topusko sa 7 303 ha površine i normativom 0,85, Vojnić s površinom od 5 300 ha i normativom 0,84 te Gvozd koji obuhvaća 6 330 ha površine te ima normativ u vrijednosti 0,78. Šumarija Karlovac ima status srednje šume s normativom od 0,98 i pokriva površinu od 8 151 ha. Podružnica Karlovac bilježila je oscilacije u svom poslovanju, međutim ipak je zadnjih nekoliko godina zabilježen negativan poslovni rezultat. Prosječno zapošljava oko 550 zaposlenika.
48 Tablica 4.11 Osnovni podatci o UŠP Karlovac Šumarija Cetingrad Draganić Duga Resa Jastrebarsko Karlovac Krašić Krnjak Ozalj Pisarovina Rakovica Slunj Topusko Vojnić Gvozd UKUPNO UPRAVA
Površina (ha) 5.190 3.475 7.944 6.136 8.151 7.510 4.278 2.750 4.381 6.301 7.400 7.303 5.300 6.330 82.449
Veličina šuma prema normativu 0,55 0,42 0,56 0,81 0,98 0,51 0,51 0,47 0,43 0,53 0,48 0,85 0,84 0,78
Status šuma nema uvjete nema uvjete nema uvjete mala šuma srednja šuma nema uvjete nema uvjete nema uvjete nema uvjete nema uvjete nema uvjete mala šuma mala šuma mala šuma
(Normativ za dobivanje statusa male šume: 0,6 - 0,9, srednje šume: 0,91 - 1,1, velike šume: preko 1,1) Izvor: HŠ d.o.o.
4.1.10 Uprava šuma podružnica Ogulin Podružnica Ogulin ima pet šumarija od kojih tri (Drežnica, Jasenak i Saborsko Plaški) imaju status srednjih šuma te zauzimaju površinu od 10 654 ha, 8 104 i 12 185 ha, a dvije šumarije (Josipdol i Ogulin) imaju status velike šume te prekrivaju površinu od 11 804 ha i 16 830 ha. Ukupna površina koju pokriva ova podružnica je 59 577 ha. Tablica 4.12 Osnovni podatci o UŠP Ogulin Šumarija Drežnica Jasenak Josipdol Ogulin Šumarija Saborsko - Plaški UKUPNO UPRAVA
Površina (ha) 10.654 8.104 11.804 16.830 12.185 59.577
Veličina šuma prema normativu 1,04 1,06 1,22 2,01 0,91
Status šuma srednja šuma srednja šuma velika šuma velika šuma srednja šuma
(Normativ za dobivanje statusa male šume: 0,6 - 0,9, srednje šume: 0,91 - 1,1, velike šume: preko 1,1) Izvor: HŠ d.o.o.
Podružnica Ogulin bilježi negativan rezultat poslovanja već duži niz godina. Podružnica zapošljava prosječno 470 djelatnika.
4.1.11 Uprava šuma podružnica Delnice Podružnica Delnica obuhvaća četrnaest šumarija, te time spada među podružnice s najvećim brojem šumarija. Sve šume su u okvirima zadanih normativa i imaju status male, srednje ili velike šume (Tablica 4.13).
49 Tablica 4.13 Osnovni podatci o UŠP Delnice Šumarija Crni Lug Delnice Fužine Gerovo Gomirje Klana Mrkopalj Prezid Ravna Gora Rijeka Skrad Tršće Vrbovsko Lokve UKUPNO UPRAVA:
Površina (ha) 3.460 8.149 4.940 7.154 5.583 7.121 9.511 5.652 6.293 13.795 7.735 4.423 9.948 2.329 96.311
Veličina šuma prema normativu 1,24 1,11 1,09 1,20 0,81 0,82 1,48 0,83 1,08 0,91 1,79 1,14 1,51 1,43
Status šuma velika šuma velika šuma srednja šuma velika šuma mala šuma mala šuma velika šuma mala šuma srednja šuma srednja šuma velika šuma velika šuma velika šuma velika šuma
(Normativ za dobivanje statusa male šume: 0,6 -0,9, srednje šume: 0,91 - 1,1, velike šume: preko 1,1) Izvor: HŠ d.o.o.
U posljednjim godinama postojale su oscilacije u rezultatima poslovanja ove podružnice. Međutim, obzirom na prirodne uvjete (dijelom krš), ostvaruje zadovoljavajuće prihode od oko 160 mil. kuna godišnje. U podružnici je zaposleno oko 870 osoba.
4.1.12 Uprava šuma podružnica Senj Podružnica Senj obuhvaća 112 186 ha površine šuma i šumskih zemljišta. U okviru podružnice je sedam šumarija, od kojih čak četiri (Crikvenica, Krk, Pag i Rab) nema uvjete za dobivanje statusa male, srednje ili velike šume, odnosno njihovi normativi su 0,53, 0,20, 0,12 i 0,16 (Tablica 4.14). Šumarija Senj dobila je status srednje šume, a Krasno i Novi Vinodolski imaju status velikih šuma. Tablica 4.14 Osnovni podatci o UŠP Senj Šumarija Crikvenica Krasno Krk Novi Vinodolski Pag Rab Senj UKUPNO UPRAVA:
Površina (ha) 16.918 20.569 14.511 15.584 10.679 5.190 28.735 112.186
Veličina šuma prema normativu 0,53 1,51 0,20 1,94 0,12 0,16 0,91
Status šuma nema uvjeta velika šuma nema uvjeta velika šuma nema uvjeta nema uvjeta srednja šuma
(Normativ za dobivanje statusa male šume: 0,6 - 0,9, srednje šume: 0,91 - 1,1, velike šume: preko 1,1) Izvor: HŠ d.o.o.
U prosjeku, ova podružnica ostvaruje veće prihode od rashoda. Primjer je organizacijskog oblika gdje se kombiniranim gospodarenjem šumama i šumskim zemljištima ostvaruju uspješni poslovni rezultati.
50 4.1.13 Uprava šuma podružnica Gospić Podružnica Gospić pokriva površinu od 312 667 ha te spada u jednu od većih podružnica u Republici Hrvatskoj. Samo šumarija Sveti Rok, odnosno pripadajuće šume, nema uvjete za dobivanje statusa male, srednje ili velike šume jer je to područje visokog krša. Dio šuma u okviru šumarije Perušić također je područje visokog krša, a takva je područja teže kvalitetno i u potpunosti iskoristiti. Za šume ove podružnice karakteristično je da pokrivaju iznimno veliko područje, gotovo sve šume zauzimaju više od 12 000 ha, a najveća zauzima gotovo 60 000 ha (Tablica 4.15). Tablica 4.15 Osnovni podatci o UŠP Gospić Šumarija Brinje Donji Lapac Gospić Gračac Karlobag Otočac Perušić Sveti Rok Korenica Udbina Vrhovine UKUPNO UPRAVA:
Površina (ha) 18.067 20.800 44.088 58.297 26.811 27.046 38.712 12.375 28.221 25.521 12.729 312.667
Veličina šuma prema normativu 0,95 0,88 1,13 1,31 0,63 1,17 1,33 0,24 1,30 0,97 0,89
Status šuma srednja šuma mala šuma velika šuma velika šuma mala šuma velika šuma velika šuma nema uvjeta velika šuma srednja šuma srednja šuma
(Normativ za dobivanje statusa male šume: 0,6 - 0,9, srednje šume: 0,91 - 1,1, velike šume: preko 1,1) Izvor: HŠ d.o.o.
Obzirom na nepovoljne prirodne uvjete i veliku površinu koju pokriva, te s druge strane nedostatak radnog kadra i nisku tehničku opremljenost, nije iznenađujuće da ova podružnica posluje s negativnim poslovnim rezultatom. U podružnici je zaposleno prosječno oko 600 osoba.
4.1.14 Uprava šuma podružnica Buzet Podružnica Buzet obuhvaća devet šumarija i jednu novu u nastanku. Gotovo sve šume na tom području spadaju u primorski krš i nemaju uvjete za dobivanje statusa šuma određene veličine. Dvije šumarije su u okvirima potrebnih normativa te su dobile status malih šuma (šumarije Labin i Opatija) te zajedno pokrivaju površinu od 20 372 ha. Ukupna površina koju obuhvaća ova podružnica iznosi 72 277 ha (Tablica 4.16). Tablica 4.16 Osnovni podatci o UŠP Buzet Šumarija Buje Buzet Cres Lošinj Labin Opatija – Matulji Pazin Poreč Pula Rovinj NOVO UKUPNO UPRAVA:
Površina (ha) 4.495 3.035 10.164 10.556 9.816 1.730 4.114 3.696 4.797 19.874 72.277
Veličina šuma prema normativu 0,42 0,18 0,47 0,65 0,69 0,23 0,32 0,53 0,22 /
Status šuma nema uvjeta nema uvjeta nema uvjeta mala šuma mala šuma nema uvjeta nema uvjeta nema uvjeta nema uvjeta /
(Normativ za dobivanje statusa male šume: 0,6 - 0,9, srednje šume: 0,91 - 1,1, velike šume: preko 1,1) Izvor: HŠ d.o.o.
51 Podružnica šuma Buzet posluje s negativnim rezultatom već posljednjih nekoliko godina. Zapošljava prosječno oko 190 radnika. Glavne djelatnosti koje su nositelji dobiti na ovom području su uzgajanje šuma i hortikultura.
4.1.15 Uprava šuma podružnica Split Podružnica šuma Split pokriva područje od 548 015 ha i zasigurno spada među najveće podružnice HŠ na području Republike Hrvatske. Obuhvaća sedamnaest šumarija koje se nalaze na području primorskog krša. Šest šumarija (Biograd, Brač, Makarska, Metković te Šibenik i Vrgorac) nisu zadovoljile normativ i nemaju status male, srednje ili velike šume (Tablica 4.17). Samo je jedna šuma dobila status velike šume, a to je ona u okviru šumarije Zadar te obuhvaća površinu od 40 760 ha i ima normativ u vrijednosti od 1,25. Tablica 4.17 Osnovni podatci o UŠP Split Šumarija Benkovac Biograd Brač Drniš Dubrovnik Hvar Imotski Knin Korčula Makarska Metković Obrovac Sinj Split Šibenik Vrgorac Zadar UKUPNO UPRAVA:
Površina (ha) 32.918 9.395 10.356 47.338 25.399 6.257 30.028 67.908 10.284 16.743 21.223 38.683 61.051 89.298 27.726 12.648 40.760 548.015
Veličina šuma prema normativu 0,87 0,37 0,22 0,70 0,60 0,63 0,60 1,02 0,60 0,50 0,33 0,66 1,01 1,45 0,52 0,27 1,25
Status šuma mala šuma nema uvjeta nema uvjeta mala šuma mala šuma mala šuma mala šuma srednja šuma mala šuma nema uvjeta nema uvjeta mala šuma srednja šuma velika šuma nema uvjeta nema uvjeta velika šuma
(Normativ za dobivanje statusa male šume: 0,6 - 0,9, srednje šume: 0,91 - 1,1, velike šume: preko 1,1) Izvor: HŠ d.o.o.
Unatoč neiskorištenosti potencijala turističkog pojasa, podaci pokazuju kako je ova podružnica poslovala s pozitivnim poslovnim rezultatom. Prosječan broj zaposlenih u podružnici je oko 470 osoba.
4.1.16 Uprava šuma podružnica Nova Gradiška Podružnica šuma Nova Gradiška pokriva područje od 73 571 ha. Obuhvaća devet šumarija, od kojih veći dio, njih pet ima status malih šuma, a to su: Oriovac, Slavonski Brod, Trnjani, Stara Gradiška i Okučani. Tri šumarije imaju status velikih šuma: Nova Kapela, Nova Gradiška i Novska, a šumarija Jasenovac ima status srednje šume (Tablica 4.18).
52 Tablica 4.18 Osnovni podatci o UŠP Nova Gradiška Šumarija Oriovac Slavonski Brod Trnjani Nova Kapela Nova Gradiška Stara Gradiška Okučani Jasenovac Novska UKUPNO UPRAVA:
Površina (ha) 5.572 6.541 5.989 8.512 14.434 5.390 7.031 7.372 12.730 73.571
Veličina šuma prema normativu 0,61 0,89 0,60 1,38 1,67 0,85 0,78 1,08 1,60
Status šuma mala šuma mala šuma mala šuma velika šuma velika šuma mala šuma mala šuma srednja šuma velika šuma
(Normativ za dobivanje statusa male šume: 0,6 -0,9, srednja šuma: 0,91- 1,1, velika šuma: preko 1,1) Izvor: HŠ d.o.o.
Ovu podružnicu karakterizira pozitivno poslovanje u posljednjih nekoliko godina te je kao takva vrlo značajna u sustavu Hrvatskih šuma. Podružnica Nova Gradiška prosječno zapošljava više od 630 radnika.
4.2 Financijska analiza uprava šuma podružnica U ovom poglavlju analizira se uspješnost uprava podružnica šuma kroz analizu računa dobiti i gubitka u razdoblju od 2003. do 2007. godine. Kako bi se dobila potpuna slika o uspješnosti svake podružnice korištena je kombinacija vertikalne i horizontalne analize računa dobiti i gubitka (engl. horizontal and vertical common-size analysis), kao i analiza trenda (engl. trend or time-series analysis). Vertikalna analiza provodi se na način da se svaka stavka računa dobiti i gubitka izražava kao postotak poslovnih prihoda. Izrazito je bitna za usporedbu različitih društava u okviru iste industrije i pomaže u ocjeni uspješnosti istih. Obzirom na to da uprave podružnica šuma funkcioniraju kao zasebne organizacijske jedinice, vertikalna analiza korištena je prilikom analize poslovnih rashoda koji su izražavani kroz udio u poslovnim prihodima. Profitabilnost podružnica, koristeći vertikalnu analizu, mjerena je kroz izračunavanje profitnih marži, točnije marže dobiti prije amortizacije, marže poslovne dobiti i neto marže. Horizontalna analiza korištena je za izračunavanje povećanja ili smanjenja svake stavke računa dobiti i gubitka u odnosu na prethodnu godinu. Na ovaj način, ističu se stavke koje su očekivano ili neočekivano smanjene, ili povećane, ili su pak ostale iste u odnosu na prethodnu godinu. Analiza trenda, obzirom na analizirano razdoblje od 2003. do 2007. godine, jednako je bitna kao horizontalna i vertikalna analiza. Trend povijesnog kretanja pojedinih stavki računa dobiti i gubitka može uvelike pomoći menadžmentu kod planiranja i prognoziranja budućeg kretanja istih.31 Tijekom analize posebna pažnja je usmjerena na operativne rezultate podružnica koji su rezultat sučeljavanja poslovnih prihoda i poslovnih rashoda. Fokus na operativne rezultate izrazito je značajan kako bi se utvrdila uspješnost pojedinih podružnica iz osnovne djelatnosti (ostvarivanje poslovne dobiti ili gubitka iz poslovanja) i kako bi se pritom analizirao utjecaj financijskih i izvanrednih aktivnosti na ukupan rezultat poslovanja. U nastavku su prikazani računi dobiti i gubitaka svake podružnice šuma, nakon čega je analiziran i objašnjen trend kretanja svih prihoda i rashoda, kao i rezultata poslovanja, na način da se sve stavke računa dobiti i gubitka kroz promatrane godine uspoređuju u odnosu na prethodnu godinu, dok se poslovni prihodi uz usporedbu po godinama analiziraju i kroz udio u poslovnim prihodima. Financijska analiza započinje pregledom računa dobiti i gubitka uprave podružnice šuma Vinkovci, a nastavlja se analizom podružnice Osijek, Našice, Požega, Bjelovar, Koprivnica, Zagreb, Sisak, Karlovac, Ogulin, Delnice, Senj, Gospić, Buzet, Split te podružnice Nova Gradiška. 31
CFA Program Curriculum (2008), Financial Statement Analysis: Techniques, Applications, and international Standards Convergence. Pearson Custom Publishing: Boston USA, str. 577.
53 4.2.1 Uprava šuma podružnica Vinkovci Račun dobiti i gubitka uprave podružnice šuma Vinkovci prikazan je u Tablici 4.19, nakon čega je u nastavku analiziran i objašnjen. Tablica 4.19 Račun dobiti i gubitka UŠP Vinkovci
1 2 3 1 2 3 4 5 6 7
8 9
I. II.
I. II.
RAČUN DOBITI I GUBITKA (HRK) POSLOVNI PRIHODI Prihodi od prodaje proizvoda i usluga Prihodi od prodaje robe POSLOVNI RASHODI Nabavna vrijednost prodane robe % Poslovnih prihoda Povećanje vrijednosti zaliha Smanjenje vrijednosti zaliha Troškovi sirovina, materijala i energije % Poslovnih prihoda Troškovi usluga % Poslovnih prihoda Troškovi rezerviranja % Poslovnih prihoda Troškovi plaća % Poslovnih prihoda Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine % Poslovnih prihoda Neto troškovi na osnovi internih odnosa % Poslovnih prihoda Ostali troškovi poslovanja % Poslovnih prihoda POSLOVNA DOBIT PRIJE AMORTIZACIJE % Poslovnih prihoda Amortizacija POSLOVNA DOBIT % Poslovnih prihoda Financijski rezultat Financijski prihodi Financijski rashodi Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti Izvanredni prihodi Izvanredni rashodi DOBIT % Neto marža
2003
2004
2005
2006
2007
% 04/03
% 05/04
% 06/05
% 07/06
172.678.308
182.614.977
204.191.368
237.660.905
201.822.282
6%
12%
16,4%
-15%
172.302.561
182.399.513
204.009.653
237.348.187
201.489.275
6%
12%
16%
-15%
375.748
215.464
181.715
312.718
333.006
(152.091.211)
(151.820.611)
(175.978.509)
(201.173.940)
(170.619.481)
-43% -0,2%
-16% 16%
72% 14,3%
-15,2%
(391.990)
(333.237)
(249.385)
(449.346)
(471.964)
-15%
-25%
80%
5%
0,23% 1.298.970 0
0,2% 5.528.662 0
0,1% 0 (1.374.347)
0,2% 0 (2.605.089)
0,2% 0 (771.296)
326% 0%
0% 0%
0% 90%
0% -70%
(20.237.250)
(18.582.350)
(19.980.023)
(27.238.055)
(22.752.563)
-8%
8%
36%
-16%
12% (6.970.615) 4% (29.150.727) 17% (68.234.737) 40%
10% (7.853.942) 4% (30.356.831) 17% (72.700.334) 40%
10% (14.427.820) 7% (34.273.260) 17% (77.600.129) 38%
11% (16.892.261) 7% (37.836.773) 16% (89.370.619) 38%
11% (23.347.390) 12% (5.213.975) 3% (93.212.532) 46%
13%
84%
17%
38%
4%
13%
10%
-86%
7%
7%
15%
4%
(3.696.365)
(1.784.578)
(522.136)
(539.922)
(280.613)
-52%
-71%
3%
-48%
2%
1%
0,26%
0,23%
0,14%
(3.367.236)
(5.151.128)
(4.824.065)
(6.717.960)
(4.204.161)
53%
-6%
39%
-37%
2% (21.341.262) 12%
3% (20.586.873) 11%
2% (22.727.345) 11%
3% (19.523.915) 8%
2% (20.364.986) 10%
-4%
10%
-14%
4%
20.587.097
30.794.366
28.212.859
36.486.964
31.202.801
50%
-8%
29%
-14%
11,9% (7.441.314) 13.145.784 7,6% 31.609 701.537 (669.928)
16,9% (17.622.627) 13.171.739 7,2% 413.373 979.337 (565.964)
13,8% (8.583.737) 19.629.122 9,6% 42.140 931.508 (889.367)
15,4% (7.849.604) 28.637.360 12,0% 313.682 664.360 (350.679)
15,5% (7.679.668) 23.523.133 11,7% 213.141 783.045 (569.904)
137% 0,20%
-51% 49%
-9% 46%
-2% -18%
1208% 40% -16%
-90% -5% 57%
644% -29% -61%
-32% 18% 63%
(809.540)
(2.261.992)
9.506.258
(3.461.989)
6.177.984
179%
520%
-136%
278%
1.595.521 (2.405.062) 12.367.852 7%
1.017.485 (3.279.477) 11.323.120 6%
13.377.537 (3.871.278) 29.177.521 14%
2.431.391 (5.893.380) 25.489.054 11%
8.627.387 (2.449.403) 29.914.259 15%
-36% 36% -8%
1215%
-82% 52% -13%
255% -58% 17%
18% 158%
6%
U promatranom razdoblju, od 2003. do 2007. godine, uprava podružnica šuma Vinkovci ostvaruje pozitivne rezultate poslovanja. Poslovni prihodi imaju tendenciju rasta, osim u 2007. godini. U 2004. godini rastu po stopi od 6% u odnosu na 2003. godinu. Rast poslovnih prihoda nastavljen je i u 2005. i 2006. godini i to po stopama od 12% odnosno 16%. U 2007. godini, poslovni prihodi bilježe smanjenje od 15% i iznose 201,8 milijuna kuna, što je posljedica smanjenja prihoda od prodaje proizvoda i usluga. Smanjenje prihoda u 2007. godini ne utječe na ukupnu profitabilnost ove podružnice jer su proporcionalno smanjeni i poslovni rashodi. Poslovni rashodi se sa 152 milijuna kuna u 2003. godini smanjuju na 151,8 milijuna kuna u 2004. godini, da bi u 2005. godini porasli na 175,9 milijuna kuna što je povećanje od 16% u odnosu na 2004. godinu. U 2006. poslovni rashodi rastu po stopi od 14%, dok u 2007. godini bilježe pad od 15%. U strukturi poslovnih rashoda najznačajnije stavke su troškovi sirovina, materijala i energije, troškovi usluga, troškovi rezerviranja, troškovi plaća te ostali troškovi poslovanja. Troškovi sirovina, materijala i
54 energije fluktuiraju u rasponu od 20,2 milijuna kuna u 2003. godini do 22,7 milijuna kuna u 2007. godini. Značajan skok troškova sirovina, materijala i energije primjetan je 2006. godine kada su isti troškovi rasli po stopi od 36% u odnosu na 2005. godinu i uvelike pridonijeli laganom smanjenju ukupne profitabilnosti podružnice u 2006. godini. Troškovi sirovina i materijala u 2007. godini smanjeni su za 16% što je pridonijelo ukupnom padu poslovnih rashoda u 2007. godini. Troškovi usluga značajna su stavka u strukturi poslovnih rashoda. U 2003. i 2004. godini udio troškova usluga u ukupnim prihodima iznosi 4%, da bi nakon rasta istih od 84% u 2005. godini udio troškova usluga u poslovnim prihodima iznosio 7% kao i u 2006. godini. U 2007. godini troškovi usluga iznose 23,3 milijuna kuna što predstavlja povećanje za 38% u odnosu na 2006. godinu. Udio troškova usluga u poslovnim prihodima najviši je u 2007. godini i iznosi 12% poslovnih prihoda. U razdoblju od 2003. do 2005. godine udio troškova rezerviranja u poslovnim prihodima iznosi 17%, dok u 2006. iznosi 16%. Troškovi rezerviranja se u 2007. godini drastično smanjuju i to za 86% u odnosu na 2006. godinu i iznose 5,2 milijuna kuna, čime se njihov udio u poslovnim prihodima smanjuje na 3%. Smanjenje troškova rezerviranja najznačajnije je utjecalo na ukupni rezultat poslovanja u 2007. godini. Troškovi plaća konstantno rastu u promatranom razdoblju. Tako sa 68,2 milijuna kuna u 2003. godini rastu po stopi od 7% u 2004. i 2005. godini, da bi u 2006. godini rasli po stopi od 15%. U 2007. godini troškovi plaća rastu po stopi od 4% i iznose čak 93,2 milijuna kuna, odnosno njihov udio u poslovnim prihodima je najviši u promatranom razdoblju i iznosi 46%. U promatranom razdoblju udio ostalih troškova poslovanja u poslovnim prihodima se kreće od 12% u 2003. godini do 10% u 2007. godini. U 2007. godini ostali troškovi poslovanja rastu po stopi od 4% i iznose 20,3 milijuna kuna. Poslovna dobit prije amortizacije raste u 2004. godini po stopi od 50%, da bi se u 2005. godini smanjila za 8%, dok u 2006. godini ponovno raste po stopi od 29%. Poslovna dobit se u 2007. godini smanjuje za 14% u odnosu na 2006. godinu, prije svega zbog smanjenja poslovnih prihoda u 2007. godini. Nakon rasta troškova amortizacije u 2004. godini za 137%, isti imaju tendenciju smanjenja u 2005. i 2006. godini. Troškovi amortizacije u 2007. godini smanjuju se po stopi od 2%. Kao posljedica visokog troška amortizacije poslovna dobit u 2004. godini neznatno raste po stopi od 0,2%. U 2005. godini poslovna dobit raste za 49%, da bi u 2006. godini rasla po stopi 46%. U 2007. godini podružnica uprave šuma Vinkovci ostvaruje 23,5 milijuna kuna poslovne dobiti usprkos njenom smanjenju od 18% u odnosu na 2006. godinu. Sučeljavanjem financijskih prihoda i financijskih rashoda dobiva se financijski rezultat. Podružnica u promatranom razdoblju ostvaruje pozitivan financijski rezultat koji u 2007. godini iznosi 213 tisuća kuna. Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti, kao rezultat razlike izvanrednih prihoda i izvanrednih rashoda, negativan je tijekom 2003. i 2004. godine da bi u 2005. godini iznosio 9,5 milijuna kuna. U 2006. godini neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti je negativan, dok u 2007. godini iznosi 6,1 milijuna kuna. Podružnica uprave šuma Vinkovci je u svim godinama promatranog razdoblja ostvarivala dobit koja je u 2007. godini rasla po stopi od 17% u odnosu na 2006. godinu. Dobit podružnice je u 2007. godini bila najveća i iznosila je 29,9 milijuna kuna. Veliki rast dobiti, u najuspješnijoj godini poslovanja, posljedica je smanjenja poslovnih rashoda od 15% koji su u najvećoj mjeri smanjeni zbog smanjenja troškova rezerviranja (smanjenje od 86% u 2007. godini), te povećanja izvanrednih prihoda po stopi od 278% u odnosu na 2006. godinu. Kontinuirano poboljšanje uspješnosti podružnice vidljivo je i iz kretanja neto marže koja od 2003. godine, kada iznosi 7%, ima tendenciju rasta i u 2007. godini iznosi 15% poslovnih prihoda. Uspješnost poslovanja podružnice uprave šuma Vinkovci vidljiva je na Slici 4.2 koja ističe pozitivan trend poslovanja kroz prikaz kretanja poslovne dobiti prije amortizacije, poslovne dobiti i neto dobiti.
55 Slika 4.2 UspjeĹĄnost poslovanja UĹ P Vinkovci 40.000.000 30.000.000 20.000.000 10.000.000 2003 2004 2005 2006 Poslovna dobit prije amortizacije
2007
Poslovna dobit
Dobit
56 4.2.2 Uprava šuma podružnica Osijek U nastavku je analizirana uspješnost poslovanja uprave šuma podružnica Osijek. Prikazan je račun dobiti i gubitka za razdoblje od 2003. do 2007. godine, stope rasta prihoda i rashoda, te udio troškova u poslovnim prihodima za analizirano razdoblje. Tablica 4.20 Račun dobiti i gubitka UŠP Osijek
1 2 3 1 2 3 4 5 6 7
8 9
I. II.
I. II.
RAČUN DOBITI I GUBITKA (HRK) POSLOVNI PRIHODI Prihodi od prodaje proizvoda i usluga Prihodi od prodaje robe POSLOVNI RASHODI Povećanje vrijednosti zaliha Smanjenje vrijednosti zaliha Troškovi sirovina, materijala i energije % Poslovnih prihoda Troškovi usluga % Poslovnih prihoda Troškovi rezerviranja % Poslovnih prihoda Troškovi plaća % Poslovnih prihoda Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine % Poslovnih prihoda Neto troškovi na osnovi internih odnosa % Poslovnih prihoda Ostali troškovi poslovanja % Poslovnih prihoda POSLOVNA DOBIT/GUBITAK PRIJE AMORTIZACIJE % Poslovnih prihoda Amortizacija POSLOVNA DOBIT/GUBITAK % Poslovnih prihoda Financijski rezultat Financijski prihodi Financijski rashodi Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti Izvanredni prihodi Izvanredni rashodi DOBIT/GUBITAK % Neto marža
2003
2004
2005
2006
2007
% 04/03
% 05/04
% 06/05
% 07/06
83.249.144
92.933.081
100.248.139
111.977.118
125.727.244
12%
8%
12%
12%
83.249.144
92.933.081
99.748.139
111.677.118
125.627.244
12%
7%
12%
12%
0 (96.037.236) 0 (127.723)
0 (96.768.760) 0 (295.972)
500.000 (101.097.253) 166.733 0
300.000 (110.008.251) 0 (306.987)
100.000 (113.934.713) 1.254.708 0
0% 1% 0% 132%
0% 4% 0% 0%
-40% 9% 0% 0%
-67% 4% 0% 0%
(13.824.401)
(13.075.408)
(14.503.012)
(15.396.894)
(13.329.201)
-5%
11%
6%
-13%
17% (11.345.666) 14% (12.116.895) 15% (37.761.334) 45%
14% (16.155.724) 17% (12.253.588) 13% (38.853.856) 42%
14% (16.795.499) 17% (12.590.382) 13% (38.709.318) 39%
14% (22.870.010) 20% (14.362.808) 13% (43.278.993) 39%
11% (35.382.600) 28% (2.285.532) 2% (48.559.928) 39%
42%
4%
36%
55%
1%
3%
14%
-84%
3%
-0,37%
12%
12%
(1.508.387)
(2.252.541)
(2.294.046)
(431.951)
(1.845.217)
49%
2%
-81%
327%
2%
2%
2%
0,39%
1%
(2.069.701)
(2.961.649)
(2.745.606)
(4.053.500)
(2.828.652)
43%
-7%
48%
-30%
2% (17.283.129) 21%
3% (10.920.023) 12%
3% (13.626.124) 14%
4% (9.307.109) 8%
2% (10.958.293) 9%
-37%
25%
-32%
18%
(12.788.092)
(3.835.679)
(849.114)
1.968.867
11.792.531
-70%
-78%
332%
499%
-15,4% (5.868.307) (18.656.399) -22,4% 192.297 689.650 (497.353)
-4,1% (5.980.378) (9.816.056) -10,6% 255.772 675.854 (420.082)
-0,8% (6.218.070) (7.067.184) -7,0% 343.121 770.521 (427.400)
1,8% (5.661.584) (3.692.718) -3,3% 645.414 968.490 (323.077)
9,4% (5.515.290) 6.277.242 5,0% 847.181 1.220.581 (373.400)
2% -47%
4% -28%
-9% -48%
-3% 270%
33% -2% -16%
34% 14% 2%
88% 26% -24%
31% 26% 16%
1.546.015
1.602.253
4.682.332
(4.005.647)
1.752.044
4%
192%
-186%
144%
2.745.467 (1.199.452) (16.918.087) -20%
2.148.362 (546.110) (7.958.031) -9%
6.741.050 (2.058.717) (2.041.730) -2%
3.338.668 (7.344.315) (7.052.951) -6%
3.224.313 (1.472.268) 8.876.467 7%
-22% -54% -53%
214% 277% -74%
-50% 257% 245%
-3% -80% 226%
Vidljivo iz računa dobiti i gubitka uprave podružnice šuma Osijek, poslovni prihodi ove podružnice konstantno rastu. Od 2003. godine, kada iznose 83,2 milijuna kuna, rastu po stopama od 12% i 8% u 2004. i 2005. godini i ponovno 12% u 2006. godini. Poslovni prihodi 2007. godine iznose 125,7 milijuna kuna. Poslovni rashodi imaju tendenciju rasta kroz cijelo promatrano razdoblje. Tako u 2004. godini rastu po stopi od 1% u odnosu na 2003. godinu, da bi u 2004. i 2005. godini rasli po stopama od 4% odnosno 9%. U periodu od 2003. do 2005. godine poslovni rashodi su bili veći od poslovnih prihoda. Poslovni rashodi u 2006. godini rastu po stopi od 9%, dok u 2007. godini rastu po stopi od 4% i iznose 113,9 milijuna kuna. U strukturi poslovnih rashoda, kao i kod uprave podružnice šuma Vinkovci, najznačajnije stavke su troškovi sirovina, materijala i energije, troškovi usluga, troškovi rezerviranja, troškovi plaća te ostali troškovi poslovanja. Udio troškova sirovina, materijala i energije u poslovnim prihodima kreće se od 17% u 2003. godini, preko 14% u sljedeće tri godine, da bi u 2007. godini troškovi sirovina, materijala i energije iznosi 13,3 milijuna kuna odnosno njihov udio u poslovnim prihodima je pao na 11%. Troškovi sirovina i materijala u 2007.
57 godini su smanjeni po stopi od 13% u odnosu na 2006. godinu što je u toj godini, uz rast poslovnih prihoda od 12%, utjecalo i na veću profitabilnost podružnice. Troškovi usluga kontinuirano rastu. U 2003. godini udio troškova usluga u ukupnim prihodima iznosi 14% da bi nakon rasta istih od 42% odnosno 4% u 2004. i 2005. godini udio troškova usluga u poslovnim prihodima iznosio 17%. U 2006. i 2007. godini troškovi usluga značajno rastu i to po stopama od 36% i 55% te se njihov udio u poslovnim prihodima u 2006. godini i 2007. godini povećava na 20% odnosno 28%. U razdoblju od 2003. do 2006. godine udio troškova rezerviranja u poslovnim prihodima je konstantan, osim u 2003. godini kada iznosi 15%, te iznosi 13% poslovnih prihoda. Troškovi rezerviranja se u 2007. godini drastično smanjuju i to za 84% u odnosu na 2006. godinu i iznose 2,2 milijuna kuna, čime se njihov udio u poslovnim prihodima smanjuje na 2%. Smanjenje troškova rezerviranja najznačajnije je utjecalo na rezultat poslovanja u 2007. godini jer je podružnica sve do 2007. godine poslovala s gubitkom. Troškovi plaća konstantno rastu u promatranom razdoblju. Tako s 37,7 milijuna kuna u 2003. godini rastu po stopi od 3% u 2004., dok se u 2005. godini troškova plaća neznatno smanjuju, tako da je njihov udio u poslovnim prihodima 39%. U 2006. i 2007. godini troškovi plaća rastu po stopi od 12%, kao i poslovni prihodi, te njihov udio u poslovnim prihodima iznosi 39% odnosno troškovi plaća u 2007. godini iznose 48,5 milijuna kuna. Neto troškovi na osnovi internih odnosa32 fluktuiraju u promatranom razdoblju, te se nakon rasta u 2006. godini od 48% u 2007. godini smanjuju za (30%) i iznose 2,8 milijuna kuna. U promatranom razdoblju udio ostalih troškova poslovanja u poslovnim prihodima se kreće od 21% u 2003. godini do 9% u 2007. godini. U 2007. godini ostali troškovi poslovanja rastu po stopi od 18% i iznose 10,9 milijuna kuna. Podružnica ostvaruje gubitak prije amortizacije u razdoblju od 2003. do 2005. godine, jer su operativni troškovi poslovanja bili veći od poslovnih prihoda. Od 2006. godine podružnica ostvaruje poslovnu dobit prije amortizacije koja u 2007. godini iznosi 11,7 milijuna kuna. Nakon rasta troškova amortizacije u 2005. godini za 4%, isti imaju tendenciju smanjenja u 2006. i 2007. godini. Troškovi amortizacije u 2007. godini smanjuju se po stopi od 2% i iznose 5,5 milijuna kuna. Posljedica visokih poslovnih rashoda podružnice je ostvareni gubitak iz operativnih aktivnosti u razdoblju od 2003. do 2006. godine. U 2007. godini poslovna dobit raste za 270% u odnosu na 2006. godinu i iznosi 6,2 milijuna kuna, prije svega zbog rasta poslovnih prihoda od 12% i manjeg rasta poslovnih rashoda od 4%. Financijski rezultat podružnice je pozitivan tijekom cijelog analiziranog razdoblja. Tako sa 192 tisuće kuna u 2003. godini financijski rezultat raste na 847 tisuća kuna u 2007. godini. Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti, kao rezultat razlike izvanrednih prihoda i izvanrednih rashoda, pozitivan je tijekom cijelog analiziranog razdoblja, osim u 2006. godini kada je zbog visokih izvanrednih rashoda bio negativan. Podružnica uprave šuma Osijek, nakon negativnog trenda u periodu od 2003. do 2006. godine kada je ukupni rezultat poslovanja bio negativan, u 2007. godini ostvaruje dobit u iznosu od 8,8 milijuna kuna. Veliki rast dobiti, od 226% u odnosu na gubitak iz 2006. godine, posljedica je rasta poslovnih prihoda od 12% u odnosu na sporiji rast poslovnih rashoda od 4%. Na smanjenje rasta poslovnih rashoda najviše je utjecalo smanjenje troškova rezerviranja koji su u 2007. godini smanjeni za 84% u odnosu na 2006. godinu, a u manjoj mjeri je utjecalo smanjenje troškova sirovina, materijala i energije, te neto troškova na osnovi internih odnosa. Nakon negativnog rezultata poslovanja koji je podružnica ostvarivala, neto marža podružnice u 2007. godini iznosi 7% poslovnih prihoda. Uspješnost poslovanja podružnice uprave šuma Osijek prikazana je na sljedećoj slici koja ističe pozitivno poslovanje podružnice uprave šuma Osijek u 2007. godini nasuprot negativnom trendu poslovanja iz razdoblja od 2003. do 2006. godine.
32
Neto troškovi na osnovi internih odnosa = interni prihodi – interni rashodi.
58 Slika 4.3 UspjeĹĄnost poslovanja UĹ P Osijek 20.000.000 10.000.000 0 (10.000.000)
2003
2004
2005
2006
(20.000.000)
Poslovna dobit/gubitak prije amortizacije Poslovna dobit/gubitak Dobit/gubitak
2007
59 4.2.3 Uprava šuma podružnica Našice U nastavku je analizirana uspješnost poslovanja uprave šuma podružnica Našice. Na sljedećoj stranici dan je prikaz računa dobiti i gubitka za razdoblje od 2003. do 2007. godine, kao i stope rasta prihoda i rashoda, te udio troškova u poslovnim prihodima. Tablica 4.21 Račun dobiti i gubitka UŠP Našice
1 2 1 2 3 4 5 6 7
8 9
I. II.
I. II.
RAČUN DOBITI I GUBITKA (HRK) POSLOVNI PRIHODI Prihodi od prodaje proizvoda i usluga POSLOVNI RASHODI Povećanje vrijednosti zaliha Smanjenje vrijednosti zaliha Troškovi sirovina, materijala i energije % Poslovnih prihoda Troškovi usluga % Poslovnih prihoda Troškovi rezerviranja % Poslovnih prihoda Troškovi plaća % Poslovnih prihoda Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine % Poslovnih prihoda Neto troškovi na osnovi internih odnosa % Poslovnih prihoda Ostali troškovi poslovanja % Poslovnih prihoda POSLOVNA DOBIT/GUBITAK PRIJE AMORTIZACIJE % Poslovnih prihoda Amortizacija POSLOVNA DOBIT/GUBITAK % Poslovnih prihoda Financijski rezultat Financijski prihodi Financijski rashodi Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti Izvanredni prihodi Izvanredni rashodi DOBIT/GUBITAK % Neto marža
2003
2004
2005
2006
2007
% 04/03
% 05/04
% 06/05
% 07/06
114.201.533
127.522.586
139.164.266
156.249.973
158.513.072
12%
9%
12%
1%
114.201.533
127.522.586
139.164.266
156.249.973
158.513.072
12%
9%
12%
1%
(117.477.582)
(120.195.699)
(132.985.108)
(152.730.328)
(142.692.514)
0 (574.334)
6.377.235 0
0 (3.718.490)
0 (1.719.129)
3.441.566 0
2% 0% 0%
11% 0% 0%
15% 0% -54%
-7% 0% 0%
(16.330.779)
(15.546.398)
(17.798.401)
(20.936.017)
(18.418.917)
-5%
14%
18%
-12%
14% (12.799.074) 11% (16.528.399) 14% (49.896.362) 44%
12% (13.914.967) 11% (18.845.952) 15% (51.443.292) 40%
13% (15.302.845) 11% (19.849.610) 14% (54.009.341) 39%
13% (24.441.012) 16% (20.132.882) 13% (62.389.414) 40%
12% (27.185.727) 17% (3.656.015) 2% (74.487.054) 47%
9%
10%
60%
11%
14%
5%
1%
-82%
3%
5%
16%
19%
(2.370.252)
(8.934.004)
(2.481.844)
(1.888.110)
(1.334.279)
277%
-72%
-24%
-29%
2%
7%
2%
1%
1%
(2.872.879)
(3.936.975)
(3.950.360)
(5.277.374)
(3.868.237)
37%
0,34%
34%
-27%
3% (16.105.504) 14%
3% (13.951.346) 11%
3% (15.874.218) 11%
3% (15.946.393) 10%
2% (17.183.854) 11%
-13%
14%
0,45%
8%
(3.276.049)
7.326.887
6.179.159
3.519.644
15.820.558
324%
-16%
-43%
349%
-2,9% (6.818.164) (10.094.213) -8,8% (127.085) 1.245.608 (1.372.693)
5,7% (10.090.041) (2.763.155) -2,2% 737.476 1.428.481 (691.005)
4,4% (7.633.506) (1.454.348) -1,0% 1.227.503 2.167.319 (939.816)
2,3% (7.279.242) (3.759.598) -2,4% 1.682.783 2.289.975 (607.191)
10,0% (8.291.154) 7.529.404 4,8% 1.219.123 2.163.112 (943.988)
48% -73%
-24% -47%
-5% 159%
14% 300%
-680%
15% -50%
66% 52% 36%
37% 6% -35%
-28% -6% 55%
2.194.085
3.656.651
209.178
3.050.885
(122.472)
67%
-94%
1359%
-104%
2.911.393 (717.307) (8.027.213) -7%
5.873.473 (2.216.822) 1.630.972 1%
3.115.246 (2.906.067) (17.667) -0,01%
4.405.286 (1.354.401) 974.070 1%
2.589.475 (2.711.947) 8.626.055 5%
102% 209% 120%
-47% 31%
41% -53% 5614%
-41% 100% 786%
-101%
Pozitivan trend kretanja poslovnih prihoda uprave podružnica šuma Našice primjetan je tijekom cijelog analiziranog razdoblja. Poslovni prihodi, sa 114,2 milijuna kuna u 2003. godini, u 2004., 2005. i 2006. godini rastu po stopama od 12%, 9% i ponovno 12% da bi u 2007. godini iznosili 158,5 milijuna kuna. U 2007. godini zaustavljen je kontinuirani rast poslovnih rashoda, kada se isti smanjuju za 7% u odnosu na 2006. godinu i iznose 142,6 milijuna kuna. U 2004. godini poslovni rashodi su rasli po stopi od 2%, po stopi od 11% u 2005. godini, te po stopi od 15% u 2006. godini. U strukturi poslovnih rashoda, kao i kod prethodnih podružnica, najznačajnije stavke su troškovi sirovina, materijala i energije, troškovi usluga, troškovi rezerviranja, troškovi plaća te ostali troškovi poslovanja. Udio troškova sirovina, materijala i energije u poslovnim prihodima kreće se od 14% u 2003. godini, preko 12% u 2004. godini i 13% u 2005. i 2006. godini. U 2007. godini udio troškova sirovina i materijala u poslovnim prihodima iznosi 12% odnosno 18,4 milijuna kuna što je smanjenje od 12% u odnosu na 2006. godinu kada su isti iznosili 20,9 milijuna kuna. Smanjenje troškova sirovina i materijala u 2007. godini velikim je dijelom utjecalo na povećanje profitabilnosti ove podružnice. Troškovi usluga kontinuirano rastu. U razdoblju od 2003. do 2005. godine udio troškova usluga u ukupnim prihodima iznosi 11% uz stope rasta od 9% i 10%. Nakon rasta troškova usluga u 2006. godini, kada su isti
60 rasli po stopi od 60%, njihov udio u poslovnim prihodima povećan je na 16%. U 2007. godini troškovi usluga rastu po stopi od 11% i iznose 27,1 milijun kuna. U razdoblju od 2003. do 2006. godine udio troškova rezerviranja u poslovnim prihodima varira u rasponu od 13% do 15% poslovnih prihoda. Troškovi rezerviranja se u 2007. godini drastično smanjuju i to za 82% u odnosu na 2006. godinu i iznose 3,6 milijuna kuna, čime se njihov udio u poslovnim prihodima smanjuje na 2%. Smanjenje troškova rezerviranja najznačajnije je utjecalo na ukupni rezultat poslovanja u 2007. godini i on je najbolji u analiziranom razdoblju. Troškovi plaća konstantno rastu u promatranom razdoblju. Tako sa 49,8 milijuna kuna u 2003. godini rastu po stopi od 3% u 2004., dok u 2005. godini rastu po stopi od 5%, te njihov udio u poslovnim prihodima iznosi 39%. U 2006. i 2007. godini troškovi plaća rastu po stopama od 16% i 19%. Udio troškova plaća u poslovnim prihodima u 2007. godini iznosi visokih 47% odnosno 74,4 milijuna kuna. Udio neto troškova na osnovi internih odnosa, u razdoblju od 2003. do 2006. godine je konstantan i iznosi 3% poslovnih prihoda, a nakon smanjenja od 27% u 2007. godini isti iznose 1,3 milijuna kuna. U promatranom razdoblju udio ostalih troškova poslovanja u poslovnim prihodima se kreće od 14% u 2003. godini do 11% u 2007. godini. U 2007. godini ostali troškovi poslovanja rastu po stopi od 8% i iznose 17,1 milijuna kuna. Podružnica ostvaruje gubitak iz poslovanja prije amortizacije u 2003. godini, jer su operativni troškovi poslovanja bili veći od poslovnih prihoda, što je u konačnici rezultiralo negativnim ukupnim rezultatom poslovanja. Od 2004. do 2007. godine podružnica ostvaruje poslovnu dobit prije amortizacije koja je u 2007. godini najveća i iznosi 15,8 milijuna kuna. Nakon rasta troškova amortizacije u 2004. godini za 48%, isti imaju tendenciju smanjenja u 2005. i 2006. godini. Troškovi amortizacije u 2007. godini rastu po stopi od 2% i iznose 8,2 milijuna kuna. Posljedica visokih troškova amortizacije je ostvarenje gubitka podružnice iz operativnih aktivnosti (poslovni gubitak) u razdoblju od 2003. do 2006. godine. U 2007. godini poslovna dobit raste za 349% u odnosu na 2006. godinu i iznosi 7,5 milijuna kuna, prije svega zbog smanjenja poslovnih rashoda od 7%. Financijski rezultat podružnice je, osim u 2003. godini, pozitivan tijekom cijelog analiziranog razdoblja. Tako sa 737 tisuća kuna u 2004. godini financijski rezultat raste na 1,2 milijuna kuna u 2007. godini. Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti, kao rezultat razlike izvanrednih prihoda i izvanrednih rashoda, pozitivan je u razdoblju od 2003. do 2006. godine, da bi u 2007. godini zbog visokih izvanrednih rashoda bio negativan. Podružnica uprave šuma Našice, nakon ostvarenog gubitka 2003. godine, u 2004. godini posluje pozitivno. Pozitivan rezultat u 2004. godini posljedica je visokih izvanrednih prihoda koji su anulirali negativnu poslovnu dobit te godine. U 2005. godini podružnica ponovno posluje s gubitkom, da bi se 2006. i 2007. godine nastavio pozitivan trend poslovanja. Najuspješnija godina poslovanja podružnice uprave šuma Našice je 2007. godina jer podružnica ostvaruje poslovnu dobit prije amortizacije, poslovnu dobit kao i neto dobit. Neto dobit podružnice u 2007. godini iznosi 8,6 milijuna kuna uz neto maržu od 5% poslovnih prihoda. Visoka profitabilnost podružnice, u usporedbi s rezultatima prethodnih godina, ponajprije je rezultat smanjenja poslovnih rashoda od 7% u odnosu na 2006. godinu na što je u velikoj mjeri, kao i kod drugih podružnica, utjecalo smanjenje troškova rezerviranja koji su u 2007. godini smanjeni za 82%. Kao što je istaknuto u prethodnom odjeljku, podružnica je najbolje poslovne rezultate u promatranom razdoblju ostvarila u 2007. godini, dok je u razdoblju od 2003. do 2006. godine ostvarivala gubitak iz operativnih aktivnosti. Poslovni gubitak sugerira visoke operativne troškove i samim time nisku ili nikakvu profitabilnost koja je najbolje vidljiva iz neto marže koja je u 2004. i 2006. godini iznosila tek 1% poslovnih prihoda, dok je u 2003. i 2005. godini bila negativna. Sljedeća slika prikazuje poslovanje uprave šuma podružnice Našice kroz poslovnu dobit/gubitak prije amortizacije, poslovnu dobit/gubitak i neto rezultat poslovanja.
61 Slika 4.4 Uspješnost poslovanja UŠP Našice 20.000.000 10.000.000 0 (10.000.000)
2003
2004
2005
2006
(20.000.000)
Poslovna dobit/gubitak prije amortizacije Poslovna dobit/gubitak Dobit/gubitak
2007
62 4.2.4 Uprava šuma podružnica Požega U nastavku je analizirana uspješnost poslovanja uprave šuma podružnica Požega. Tablica 4.22 prikazuje račun dobiti i gubitka za razdoblje od 2003. do 2007. godine, kao i stope rasta prihoda i rashoda, te udio troškova u poslovnim prihodima. Tablica 4.22 Račun dobiti i gubitka UŠP Požega RAČUN DOBITI I GUBITKA (HRK) 1 2 1 2 3 4 5 6 7 8 9
I. II.
I. II.
POSLOVNI PRIHODI Prihodi od prodaje proizvoda i usluga POSLOVNI RASHODI Povećanje vrijednosti zaliha Smanjenje vrijednosti zaliha Troškovi sirovina, materijala i energije % Poslovnih prihoda Troškovi usluga % Poslovnih prihoda Troškovi rezerviranja % Poslovnih prihoda Troškovi plaća % Poslovnih prihoda Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine % Poslovnih prihoda Troškovi na osnovi internih odnosa % Poslovnih prihoda Ostali troškovi poslovanja % Poslovnih prihoda POSLOVNA DOBIT/GUBITAK PRIJE AMORTIZACIJE % Poslovnih prihoda Amortizacija POSLOVNA DOBIT/GUBITAK % Poslovnih prihoda Financijski rezultat Financijski prihodi Financijski rashodi Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti Izvanredni prihodi Izvanredni rashodi DOBIT/GUBITAK % Neto marža
2003
2004
2005
2006
2007
% 04/03
% 05/04
% 06/05
% 07/06
60.312.434
64.600.619
68.222.115
74.535.736
79.270.252
7%
6%
9%
6%
60.312.434
64.600.619
68.222.115
74.535.736
79.270.252
7%
6%
9%
6%
(63.592.009)
(63.273.582)
(69.872.093)
(79.107.966)
(76.411.018)
410.907
41.080
0
0
1.536.412
-1% 0%
10% 0%
13% 0%
-3% 0%
0
0
(604.659)
(384.705)
0
0%
0%
-36%
0%
(8.069.214)
(7.877.485)
(8.871.084)
(10.285.241)
(10.576.855)
-2%
13%
16%
3%
13% (6.667.101) 11% (7.616.273) 13%
12% (6.925.613) 11% (7.451.852) 12%
(29.357.049)
49%
13%
14%
13%
(10.392.499)
(15.671.185)
(18.599.646)
4%
50%
51%
19%
15% (7.342.501) 11%
21% (7.837.607) 11%
23% (1.089.503) 1%
-2%
-1%
7%
-86%
(30.106.591)
(30.981.218)
(35.271.903)
(38.777.343)
3%
3%
14%
10%
47%
45%
47%
49%
(927.264)
(592.544)
(1.302.730)
(412.240)
0
-36%
120%
-68%
0%
2% (1.444.907) 2% (9.921.109) 16%
1% (2.047.576) 3% (8.313.001) 13%
2% (1.748.756) 3% (8.628.647) 13%
1% (2.601.069) 3% (6.644.017) 9%
0% (1.880.416) 2% (7.023.667) 9%
42%
-15%
49%
-28%
-16%
4%
-23%
6%
(3.279.575)
1.327.037
(1.649.978)
(4.572.231)
2.859.235
140%
-224%
177%
163%
-5,4% (3.373.769) (6.653.345) -5,8% 2.168.290 2.536.773 (368.483)
2,1% (3.860.618) (2.533.581) -2,0% 216.731 501.875 (285.144)
-2,4% (4.553.572) (6.203.550) -4,5% (23.560) 600.233 (623.793)
-6,1% (4.650.491) (9.222.722) -5,9% 413.491 775.658 (362.167)
3,6% (4.995.009) (2.135.774) -1,3% 473.993 961.612 (487.619)
14% -62%
18% 145%
2% 49%
7% -77%
-90% -80% -23%
-111%
20% 119%
1855% 29% -42%
15% 24% 35%
127.694
(687.977)
153.107
1.505.120
2.996.787
639%
-122%
883%
99%
526.234 (398.541) (4.357.361) -7%
764.378 (1.452.355) (3.004.826) -5%
1.037.864 (884.757) (6.074.002) -9%
3.126.805 (1.621.685) (7.304.111) -10%
3.458.598 (461.812) 1.335.006 2%
45% 264% -31%
36% -39% 102%
201% 83% 20%
11% -72% 118%
Poslovni prihodi uprave šuma podružnice Požega rastu tijekom cijelog analiziranog razdoblja. Poslovni prihodi, sa 60,3 milijuna kuna u 2003. godini, rastu po stopama od 7% u 2004. godini, 6% i 9% u 2005. i 2006. godini, da bi u 2007. godini iznosili 79,2 milijuna kuna. Nakon smanjenja poslovnih rashoda u 2004. godini za 1%, isti rastu po stopama od 10% i 13% u 2005. i 2006. godini. U 2006. godini poslovni rashodi su najveći u promatranom razdoblju i iznose 79,1 milijuna kuna što se reflektiralo i na ukupni rezultat poslovanja podružnice u 2006. godini (gubitak od 7,3 milijuna kuna). Poslovni rashodi bilježe pad od 3% u 2007. i iznose 76,4 milijuna kuna. Kao i kod prethodno analiziranih podružnica, u strukturi poslovnih rashoda, najznačajnije stavke su troškovi sirovina, materijala i energije, troškovi usluga, troškovi rezerviranja, troškovi plaća te ostali troškovi poslovanja. Udio troškova sirovina, materijala i energije u poslovnim prihodima kreće se od 13% u 2003. godini, preko 12% u 2004. godini, do 13% i 14% u 2005. i 2006. godini. U 2007. godini udio troškova sirovina i materijala u poslovnim prihodima iznosi 13% odnosno 10,5 milijuna kuna što je smanjenje od 3% u odnosu na 2006. godinu kada su isti iznosili 10,2 milijuna kuna.
63
Troškovi usluga kontinuirano rastu. U 2003. i 2004. godini udio troškova usluga u ukupnim prihodima iznosi 11%. Nakon rasta troškova usluga u 2005. godini, kada su isti rasli po stopi od 50%, njihov udio u poslovnim prihodima povećan je na 15%. U 2006. i 2007. godini troškovi usluga rastu po stopama od 51% i 19 %, dok se njihov udio u poslovnim prihodima povećava na 21% odnosno 23%. Veliko povećanje troškova usluga značajno je utjecalo na negativan rezultat poslovanja koji je podružnica ostvarivala u 2005. i 2006. godini. U razdoblju od 2003. do 2006. godine udio troškova rezerviranja u poslovnim prihodima varira u rasponu od 13% do 11% poslovnih prihoda. Troškovi rezerviranja se u 2007. godini, kao i kod prethodno analiziranih podružnica, smanjuju i to za 86% u odnosu na 2006. godinu i iznose 1,1 milijun kuna, čime se njihov udio u poslovnim prihodima smanjuje na 1%. Smanjenje troškova rezerviranja najznačajnije je utjecalo na rezultat poslovanja koji je u 2007. godini pozitivan za razliku od ostalih godina kada podružnica ostvaruje gubitke. Troškovi plaća konstantno rastu u promatranom razdoblju. Tako s 29,3 milijuna kuna u 2003. godini rastu po stopi od 3% u 2004. i 2005. godini, dok u 2006. godini rastu po stopi od 14% te njihov udio u poslovnim prihodima iznosi 47%. U 2007. godini troškovi plaća rastu po stopi od 10%. Udio troškova plaća u poslovnim prihodima u 2007. godini iznosi visokih 49% odnosno 38,7 milijuna kuna. Neto troškovi na osnovi internih odnosa fluktuiraju u promatranom razdoblju, tako da se nakon rasta od 49% u 2006. godini smanjuju za 28% u 2007. godini i iznose 1,8 milijuna kuna. U promatranom razdoblju udio ostalih troškova poslovanja u poslovnim prihodima se kreće od 16% u 2003. godini do 9% u 2007. godini. U 2007. godini ostali troškovi poslovanja rastu po stopi od 6% i iznose 7 milijuna kuna. Podružnica ostvaruje poslovni gubitak prije amortizacije u 2003. godini, jer su operativni troškovi poslovanja bili veći od poslovnih prihoda. U 2004. godini podružnica ostvaruje poslovnu dobit prije amortizacije, dok u 2005. i 2006. godini ponovno ostvaruje gubitak. Negativan trend zaustavljen je 2007. godine kada dobit prije amortizacije iznosi 2,8 milijuna kuna. Troškovi amortizacije imaju tendenciju rasta u cijelom promatranom razdoblju. U 2004. godini rastu za 14%, 18% u 2005. i 2% u 2006. godini. Troškovi amortizacije u 2007. godini rastu po stopi od 7% i iznose 4,9 milijuna kuna. Kao posljedica visokih operativnih troškova, koji uključuju troškove amortizacije, podružnica ostvaruje poslovni gubitak u razdoblju od 2003. do 2007. godine. U 2007. godini poslovni gubitak iznosi 2,1 milijun kuna. Financijski rezultat podružnice je, osim u 2005. godini, pozitivan tijekom cijelog analiziranog razdoblja, uz laganu tendenciju smanjenja. Tako se s 2,1 milijun kuna u 2003. godini financijski rezultat smanjuje na 473 tisuće u 2007. godini. Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti, kao rezultat razlike izvanrednih prihoda i izvanrednih rashoda, pozitivan je u svim promatranim godinama, osim u 2004. godini. Rezultat iz izvanrednih aktivnosti je najveći u 2007. godini kada iznosi 2,9 milijuna kuna, što direktno utječe na pozitivan rezultat ukupnog poslovanja podružnice. Podružnica uprave šuma Požega ostvaruje gubitak u svim godinama poslovanja osim u 2007. godini. Zaustavljanje negativnog trenda u 2007. godini rezultat je smanjenja troškova rezerviranja za 86%, smanjenja troškova na osnovi internih odnosa, te visokih izvanrednih prihoda koji u najvećoj mjeri utječu na dobit koju podružnica ostvaruje u 2007. godini. Neto marža podružnice je negativna u promatranom razdoblju, osim u 2007. godini kada iznosi 2% poslovnih prihoda. Podružnica uprave šuma Požega najbolje poslovne rezultate ostvaruje u 2007. godini kada posluje s dobiti od 1,3 milijuna kuna. Međutim, poslovanje ove podružnice je u cijelom promatranom razdoblju negativno. Podružnica u svim godinama ostvaruje poslovni gubitak koji je rezultat sučeljavanja poslovnih prihoda i operativnih troškova, a to znači da podružnica u sklopu svoje osnovne djelatnosti generira više poslovnih rashoda nego prihoda. Prikaz poslovanja uprave šuma podružnice Požega kroz poslovnu dobit/gubitak prije amortizacije, poslovnu dobit/gubitak i neto rezultat poslovanja dan je na sljedećoj slici.
64 Slika 4.5 Uspješnost poslovanja UŠP Požega 5.000.000 0
2003
2004
2005
2006
(5.000.000) (10.000.000)
Poslovna dobit/gubitak prije amortizacije Poslovna dobit/gubitak Dobit/gubitak
2007
65 4.2.5 Uprava šuma podružnica Bjelovar Uspješnost poslovanja uprave šuma podružnica Bjelovar analizirana je u nastavku. Prikazan je račun dobiti i gubitka za razdoblje od 2003. do 2007. godine, kao i stope rasta prihoda i rashoda, te udio troškova u poslovnim prihodima. Tablica 4.23 Račun dobiti i gubitka UŠP Bjelovar
1 2 1 2
3 4 5 6 7
8 9
I. II.
I. II.
RAČUN DOBITI I GUBITKA (HRK) POSLOVNI PRIHODI Prihodi od prodaje proizvoda i usluga Prihodi od prodaje robe POSLOVNI RASHODI Povećanje/smanjenje vrijednosti zaliha Nabavna vrijednost prodane robe % Poslovnih prihoda Troškovi sirovina, materijala i energije % Poslovnih prihoda Troškovi usluga % Poslovnih prihoda Troškovi rezerviranja % Poslovnih prihoda Troškovi plaća % Poslovnih prihoda Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine % Poslovnih prihoda Troškovi na osnovi internih odnosa % Poslovnih prihoda Ostali troškovi poslovanja % Poslovnih prihoda POSLOVNA DOBIT PRIJE AMORTIZACIJE % Poslovnih prihoda Amortizacija POSLOVNA DOBIT/GUBITAK % Poslovnih prihoda Financijski rezultat Financijski prihodi Financijski rashodi Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti Izvanredni prihodi Izvanredni rashodi DOBIT/GUBITAK % Neto marža
236.222.268
% 04/03 0,3%
% 05/04 8%
% 06/05 10%
% 07/06 -14%
274.948.548
235.810.907
0,4%
8%
10%
-14%
282.899 (239.154.110)
318.804 (257.147.707)
411.362 (206.637.081)
-22% 3%
8% 4%
13% 8%
29% -20%
741.812
(2.541.476)
(1.684.772)
4.706.502
167%
-443%
-34%
4932%
(249.289)
(224.658)
(216.524)
(240.914)
(324.209)
-10%
-4%
11%
35%
-0,11%
-0,10%
-0,09%
-0,09%
-0,14%
(28.880.063) 13% (26.242.829) 11% (38.239.018) 17% (87.863.963) 38%
(23.960.786)
(29.400.938)
(30.812.728)
(27.080.283)
-17%
23%
5%
-12%
10% (22.603.769) 10% (40.964.502) 18% (89.298.521) 39%
12% (27.859.060) 11% (41.283.970) 16% (89.373.454) 36%
11% (38.779.733) 14% (44.230.426) 16% (102.611.092) 37%
11% (38.141.773) 16% (6.173.647) 3% (109.435.770) 46%
-14%
23%
39%
-2%
7%
1%
7%
-86%
2%
0,1%
15%
7%
(3.007.750)
(16.709.157)
(11.977.982)
(6.663.492)
(2.890.942)
456%
-28%
-44%
-57%
1%
7%
5%
2%
1%
(5.837.977)
(8.372.853)
(7.926.601)
(11.050.100)
(5.483.201)
43%
-5%
39%
-50%
3% (30.574.779) 13%
4% (27.488.360) 12%
3% (28.574.106) 11%
4% (21.074.454) 8%
2% (21.813.759) 9%
-10%
4%
-26%
4%
8.572.725
2.472.891
11.111.642
18.119.645
29.585.187
-71%
349%
63%
63%
3,7% (10.519.311) (1.946.586) -1,7% 1.715.920 2.837.174 (1.121.254)
1,1% (11.186.409) (8.713.519) -6,8% 2.302.979 3.172.935 (869.957)
4,4% (12.280.641) (1.168.999) -0,8% 2.587.609 4.091.711 (1.504.102)
6,6% (11.937.530) 6.182.115 4,0% 1.887.943 2.729.172 (841.229)
12,5% (11.532.507) 18.052.680 11,4% 2.464.912 3.453.124 (988.212)
6% 348%
10% -87%
-3% 629%
-3% 192%
34% 12% -22%
12% 29% 73%
-27% -33% -44%
31% 27% 17%
4.194.450
2.454.462
2.075.944
7.099.969
2.582.527
-41%
-15%
242%
-64%
5.268.511 (1.074.061) 3.963.785 2%
3.352.594 (898.132) (3.956.078) -2%
4.771.232 (2.695.288) 3.494.554 1%
8.077.771 (977.802) 15.170.027 6%
3.690.538 (1.108.011) 23.100.118 10%
-36% -16%
42% 200% 188%
69% -64% 334%
-54% 13% 52%
2003
2004
2005
2006
2007
230.570.734
231.353.684
250.265.752
275.267.352
230.232.817
231.090.940
249.982.853
337.917 (221.998.009)
262.744 (228.880.794)
(1.102.342)
-200%
U analiziranom razdoblju, od 2003. do 2007. godine uprava podružnica šuma Bjelovar ostvaruje pozitivne ukupne rezultate poslovanja, osim u 2004. godini kada posluje s gubitkom od 3,9 milijuna kuna. Poslovni prihodi imaju tendenciju rasta, s iznimkom u 2007. godini, pa tako u 2005. godini rastu po stopi od 8% u odnosu na 2004. godinu. Rast poslovnih prihoda nastavljen je i u 2006. godini i to po stopi od 10%. U 2007. godini, poslovni prihodi bilježe smanjenje od 14% u odnosu na 2006. godinu i iznose 236,2 milijuna kuna, što je posljedica smanjenja prihoda od prodaje proizvoda i usluga. Smanjenje prihoda u 2007. godini ne utječe na ukupnu profitabilnost ove podružnice jer su proporcionalno smanjeni i poslovni rashodi. Poslovni rashodi s 221,9 milijuna kuna u 2003. godini rastu na 228,8 milijuna kuna u 2004. godini, da bi u 2005. godini porasli na 239,1 milijun kuna što je povećanje od 4% u odnosu na 2004. godinu. U 2006. poslovni rashodi rastu po stopi od 8%, dok u 2007. godini bilježe pad od 20% i iznose 206,6 milijuna kuna. Najznačajnije stavke poslovnih rashoda su, kao i kod prethodno analiziranih podružnica, troškovi sirovina, materijala i energije, troškovi usluga, troškovi za pričuve i rizike, troškovi plaća te ostali troškovi poslovanja. Troškovi sirovina, materijala i energije fluktuiraju u rasponu od 28,8 milijuna kuna u 2003. godini do 27
66 milijuna kuna u 2007. godini. Značajan skok troškova sirovina, materijala i energije primjetan je 2005. godine kada su isti troškovi rasli po stopi od 23% u odnosu na 2004. godinu. Troškovi sirovina i materijala se u 2007. godini smanjuju po stopi od 12% što je, obzirom na pad poslovnih prihoda u toj godini, utjecalo i na profitabilnost podružnice u 2007. godini. Troškovi usluga značajna su stavka u strukturi poslovnih rashoda. U 2003. i 2004. godini udio troškova usluga u ukupnim prihodima iznosi 10% i 11%, da bi nakon rasta istih od 23% u 2005. godini udio troškova usluga u poslovnim prihodima iznosio 11% odnosno 27,8 milijuna kuna. Rast troškova usluga nastavljen je u 2006. godini po stopi od 39% čime je udio troškova usluga u ukupnim prihodima porastao na 14%. U 2007. godini troškovi usluga iznose 38,7 milijuna kuna, a čime se njihov udio u poslovnim prihodima povećava na 16%. U 2003. i 2004. godini udio troškova rezerviranja u poslovnim prihodima iznosi 17% odnosno 18%. Troškovi rezerviranja u 2005. i 2006. godini iznose 41,2 i 44,2 milijuna kuna, a njihov udio u poslovnim prihodima iznosi 16%. U 2007. godini troškovi rezerviranja se drastično smanjuju za 86% u odnosu na 2006. godinu i iznose 6,1 milijun kuna, čime se istovremeno smanjuje njihov udio u poslovnim prihodima na 3%. Smanjenje troškova rezerviranja najznačajnije je utjecalo na rezultat poslovanja u 2007. godini. Uz spomenuto smanjenje troškova rezerviranja u 2007. godini značajno se smanjuju i troškovi vrijednosnog usklađenja kratkotrajne imovine za 57% i iznose 2,8 milijuna kuna, te neto troškovi na osnovi internih odnosa koji se smanjuju za 50%. Troškovi plaća konstantno rastu u promatranom razdoblju. Tako s 87,8 milijuna kuna u 2003. godini rastu po stopi od 2% i 0,1% u 2004. i 2005. godini, da bi u 2006. godini rasli po stopi od 15%. U 2007. godini troškovi plaća rastu po stopi od 7% i iznose čak 109,4 milijuna kuna, odnosno njihov udio u poslovnim prihodima je najviši u promatranom razdoblju te iznosi 49%. U promatranom razdoblju udio ostalih troškova poslovanja u poslovnim prihodima se kreće od 13% u 2003. godini do 9% u 2007. godini. U 2007. godini ostali troškovi poslovanja rastu po stopi od 4% i iznose 21,8 milijuna kuna. Poslovna dobit prije amortizacije se u 2004. godini smanjuje za 71%, da bi u 2005. godini rasla po stopi od 349%. U 2006. i 2007. godini rast poslovne dobiti prije amortizacije je nastavljen i to po stopi od 63%. Nakon rasta troškova amortizacije u 2004. i 2005 godini, isti imaju tendenciju smanjenja u 2006. i 2007. godini. Troškovi amortizacije u 2007. godini smanjuju se po stopi od 3%. Kao posljedica visokog troška amortizacije podružnica ostvaruje poslovni gubitak u 2004. godini koji iznosi -8,7 milijuna kuna. Poslovni gubitak ostvaren je i 2005. godine, da bi u 2006. i 2007. godini poslovna dobit rasla po stopama od 629% i 192%. U 2007. godini podružnica uprave šuma Bjelovar ostvaruje 18 milijuna kuna poslovne dobiti s maržom poslovne dobiti od 7,6% poslovnih prihoda. Financijski rezultat podružnice varira u rasponu od 1,7 milijuna kuna u 2003. godini do 2,4 milijuna kuna u 2007. godini. Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti pozitivan je tijekom cijelog promatranog razdoblja i zajedno s financijskim rezultatima podružnice u velikoj mjeri utječe na uspješnost poslovanja podružnice u analiziranom razdoblju. Podružnica uprave šuma Bjelovar je u svim godinama promatranog razdoblja, osim u 2004. godini, ostvarivala dobit koja je u 2007. godini rasla po stopi od 52%. Dobit podružnice je u 2007. godini bila najveća i iznosila je 23,1 milijun kuna. Veliki rast dobiti, u najuspješnijoj godini poslovanja, posljedica je smanjenja poslovnih rashoda od 20% koji su u najvećoj mjeri smanjeni zbog smanjenja troškova rezerviranja (smanjenje od 86% u 2007. godini), troškova sirovina i materijala te neto troškova na osnovi internih odnosa. Kontinuirano poboljšanje uspješnosti podružnice vidljivo je i iz kretanja neto marže koja od 2003. godine, kada iznosi 2%, ima tendenciju rasta i u 2007. godini iznosi 10% poslovnih prihoda. Potrebno je istaknuti da je na rast neto marže u cijelom promatranom razdoblju značajno utjecala dobit iz financijskih i izvanrednih aktivnosti. Uspješnost poslovanja uprave podružnice šuma Bjelovar prikazana je na sljedećoj slici koja ističe kretanje poslovne dobiti prije amortizacije, poslovne dobiti/gubitka i neto rezultata poslovanja u analiziranom razdoblju.
67
Slika 4.6 UspjeĹĄnost poslovanja UĹ P Bjelovar 30.000.000 20.000.000 10.000.000 0 (10.000.000)
2003
2004
2005
2006
Poslovna dobit prije amortizacije Poslovna dobit/gubitak Dobit/gubitak
2007
68 4.2.6 Uprava šuma podružnica Koprivnica U nastavku je analizirana uspješnost poslovanja uprave šuma podružnica Koprivnica. Tablica 4.24 prikazuje račun dobiti i gubitka za razdoblje od 2003. do 2007. godine, stope rasta prihoda i rashoda, te udio troškova u poslovnim prihodima za analizirano razdoblje. Tablica 4.24 Račun dobiti i gubitka UŠP Koprivnica
1 1 3 4 5 6 7
8 9
I. II.
I. II.
RAČUN DOBITI I GUBITKA (HRK) POSLOVNI PRIHODI Prihodi od prodaje proizvoda i usluga POSLOVNI RASHODI Povećanje vrijednosti zaliha Smanjenje vrijednosti zaliha Troškovi sirovina, materijala i energije % Poslovnih prihoda Troškovi usluga % Poslovnih prihoda Troškovi rezerviranja % Poslovnih prihoda Troškovi plaća % Poslovnih prihoda Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine % Poslovnih prihoda Neto troškovi na osnovi internih odnosa % Poslovnih prihoda Ostali troškovi poslovanja % Poslovnih prihoda POSLOVNA DOBIT/GUBITAK PRIJE AMORTIZACIJE % Poslovnih prihoda Amortizacija POSLOVNA DOBIT/GUBITAK % Poslovnih prihoda Financijski rezultat Financijski prihodi Financijski rashodi Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti Izvanredni prihodi Izvanredni rashodi DOBIT % Neto marža
2003
2004
2005
2006
2007
% 04/03
% 05/04
% 06/05
% 07/06
130.674.593
128.938.849
132.891.581
145.098.155
123.348.835
-1%
3%
9%
-15%
130.674.593
128.938.849
132.891.581
145.098.155
123.348.835
-1%
3%
9%
-15%
(121.118.286) 788.488 0
(122.715.236) 959.155 0
(129.685.920) 0 (2.471.076)
(148.782.140) 0 (1.024.780)
(124.637.066) 1.435.677 0
1% 22% 0%
6% 0% 0%
15% 0% -59%
-16% 0% 0%
(14.953.045)
(12.836.041)
(13.172.475)
(15.129.975)
(14.328.567)
-14%
3%
15%
-5%
11% (11.118.831) 9% (19.881.015) 15% (52.841.441) 40%
10% (10.490.500) 8% (19.418.309) 15% (54.083.136) 42%
10% (11.631.098) 9% (20.562.420) 15% (55.298.492) 42%
10% (18.313.150) 13% (22.192.804) 15% (64.922.314) 45%
12% (17.572.538) 14% (2.954.095) 2% (69.024.797) 56%
-6%
11%
57%
-4%
-2%
6%
8%
-87%
2%
2%
17%
6%
(1.216.817)
(5.331.204)
(3.904.778)
(8.507.588)
(6.854.350)
338%
-27%
118%
-19%
1%
4%
3%
6%
6%
(3.465.616)
(4.406.357)
(4.273.703)
(5.623.094)
(2.753.009)
27%
-3%
32%
-51%
3% (18.430.009) 14%
3% (17.108.843) 13%
3% (18.371.879) 14%
4% (13.068.436) 9%
2% (12.585.388) 10%
-7%
7%
-29%
-4%
9.556.307
6.223.613
3.205.661
(3.683.985)
(1.288.231)
-35%
-48%
-215%
-65%
7,3% (5.214.285) 4.342.022 3,8% 413.051 846.763 (433.712)
4,8% (5.682.756) 540.857 0,4% 902.892 1.199.927 (297.036)
2,4% (6.461.304) (3.255.642) -2,3% 2.248.220 2.850.568 (602.348)
-2,5% (6.635.260) (10.319.245) -6,6% 1.753.016 2.065.658 (312.643)
-1,0% (7.001.877) (8.290.108) -5,2% 496.797 831.242 (334.445)
9% -88%
14% -702%
3% 217%
6% -20%
119% 42% -32%
149% 138% 103%
-22% -28% -48%
-72% -60% 7%
1.811.209
44.400
4.330.887
11.293.438
8.291.445
-98%
9654%
161%
-27%
2.495.873 (684.664) 6.566.282 5%
658.374 (613.974) 1.488.148 1%
5.079.110 (748.223) 3.323.465 3%
13.169.305 (1.875.866) 2.727.209 2%
11.841.243 (3.549.798) 498.134 0,40%
-74% -10% -77%
671% 22% 123%
159% 151% -18%
-10% 89% -82%
Vidljivo iz računa dobiti i gubitka uprave podružnice šuma Koprivnica, nakon pada poslovnih prihoda u 2004. godini od 1%, isti rastu u 2005. i 2006. godini po stopama od 3% i 9%. U 2007. godini poslovni prihodi se smanjuju za 15%, te iznose 123,3 milijuna kuna. Poslovni rashodi rastu sa 121,1 milijun kuna u 2003. godini na najviših 148,7 milijuna kuna u 2006. godini što predstavlja rast od 15%. Kontinuirani rast poslovnih rashoda zaustavljen je 2007. godine kada se isti smanjuju za 16% i iznose 124,6 milijuna kuna. U strukturi poslovnih rashoda, kao i kod prethodno analiziranih podružnica, najznačajnije stavke su troškovi sirovina, materijala i energije, troškovi usluga, troškovi rezerviranja, troškovi plaća te ostali troškovi poslovanja. Udio troškova sirovina, materijala i energije u poslovnim prihodima kreće se od 11% u 2003. godini, preko 10% u sljedeće tri godine, da bi u 2007. godini troškovi sirovina, materijala i energije iznosili 14,2 milijuna kuna. Troškovi sirovina i materijala se u 2007. godini smanjuju po stopi od 5% u odnosu na 2006. godinu.
69 Troškovi usluga u 2004. godini se smanjuju za 6%, da bi u 2005. i 2006. godini rasli po stopama od 11% odnosno 57%. Troškovi usluga se, nakon vrhunca u 2006. godini kada iznose 18,3 milijuna kuna, smanjuju za 4% i iznose 17,5 milijuna kuna čime njihov udio u poslovnim prihodima iznosi 14%. U razdoblju od 2003. do 2006. godine udio troškova rezerviranja u poslovnim prihodima je konstantan i iznosi 15% poslovnih prihoda. Troškovi rezerviranja se u 2007. godini smanjuju za 87% u odnosu na 2006. godinu i iznose 2,9 milijuna kuna, čime se njihov udio u poslovnim prihodima smanjuje na 2%. Smanjenje troškova rezerviranja najznačajnije je utjecalo na ukupno smanjenje poslovnih rashoda u 2007. godini. Troškovi plaća konstantno rastu u promatranom razdoblju. Tako s 52,8 milijuna kuna u 2003. godini rastu po stopi od 2% u 2004. i 2005. godini, a za 17% u 2006. godini. U 2007. godini troškovi plaća rastu po stopi od 6%, te je njihov udio u poslovnim prihodima najveći u promatranom razdoblju i iznosi čak 56% poslovnih prihoda, odnosno 69 milijuna kuna. Neto troškovi na osnovi internih odnosa fluktuiraju u promatranom razdoblju, tako da se nakon rasta u 2006. godini od 32% smanjuju za 30% u 2007. godini i iznose 2,7 milijuna kuna. U promatranom razdoblju udio ostalih troškova poslovanja u poslovnim prihodima se kreće od 14% u 2003. godini do 10% u 2007. godini. U 2007. godini ostali troškovi poslovanja smanjuju se za 18% u odnosu na prethodnu godinu i iznose 10,9 milijuna kuna. Podružnica ostvaruje poslovnu dobit prije amortizacije u razdoblju od 2003. do 2005. godine, dok je od 2006. godine primjetan negativan trend i podružnica ostvaruje poslovni gubitak prije amortizacije. Gubitak prije amortizacije u 2006. i 2007. godini iznosi -3,6 odnosno, -1,2 milijuna kuna. Troškovi amortizacije kontinuirano rastu u promatranom razdoblju. U 2007. godini troškovi amortizacije iznose 7 milijuna kuna, te kao 2005-e i 2006-e godine direktno utječu na gubitak iz operativnih aktivnosti koji podružnica ostvaruje u tom periodu. Poslovni gubitak implicira da podružnica iz osnovne djelatnosti ne ostvaruje dobit u posljednje tri godine. Podružnica uprave šuma Koprivnica je u 2003. i 2004. godini ostvarila 4,3 milijuna odnosno 540 tisuća kuna poslovne dobiti, ali pozitivni rezultati nisu zadržani u narednim godinama. Financijski rezultat podružnice je pozitivan tijekom cijelog analiziranog razdoblja. Tako sa 413 tisuća kuna u 2003. godini raste na 496 tisuća kuna u 2007. godini. Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti, kao rezultat razlike izvanrednih prihoda i izvanrednih rashoda, pozitivan je tijekom cijelog analiziranog razdoblja. Pozitivan rezultat iz izvanrednih aktivnosti zajedno s financijskim rezultatima evidentno je utjecao na rezultate ukupnog poslovanja podružnice u razdoblju od 2005. do 2007. godine. Podružnica uprave šuma Koprivnica, u cijelom promatranom razdoblju, ostvaruje pozitivan rezultat poslovanja. Nakon velikog rasta dobiti u 2004. godini, kada je ista rasla po stopi od 123% i iznosila najvećih 3,3 milijuna kuna, dobit se smanjuje za 18% u 2006. godini. Potrebno je istaknuti da je dobit od 3,3 milijuna kuna u 2006. godini rezultat visokih financijskih i izvanrednih prihoda koji su anulirali poslovni gubitak te godine. Usprkos pada dobiti od 82% u 2007. godini, ista je još uvijek pozitivna i iznosi 498 tisuća kuna. Veliki pad dobiti u posljednjoj godini promatranog razdoblja rezultat je smanjenja poslovnih prihoda od 15%, smanjenja financijskih i izvanrednih prihoda za 60%, odnosno 10%. Poslovni rashodi, u istoj su godini smanjeni za 16%, što u konačnici nije utjecalo na povećanje profitabilnosti ove podružnice koje je najbolje vidljivo iz neto marže koja iznosi 0,40% poslovnih prihoda (uz negativnu maržu poslovne dobiti). Prikaz poslovanja uprave šuma podružnice Koprivnica kroz poslovnu dobit/gubitak prije amortizacije, poslovnu dobit/gubitak i neto rezultat poslovanja u razdoblju od 2003. do 2007. godine dan je u Slici 4.7.
70 Slika 4.7 UspjeĹĄnost poslovanja UĹ P Koprivnica 10.000.000 5.000.000 0 (5.000.000)
2003
2004
2005
2006
(10.000.000) (15.000.000)
Poslovna dobit/gubitak prije amortizacije Poslovna dobit/gubitak Dobit/gubitak
2007
71 4.2.7 Uprava šuma podružnica Zagreb Uspješnost poslovanja uprave šuma podružnica Zagreb analizirana je u nastavku. U sljedećoj tablici prikazan je račun dobiti i gubitka za razdoblje od 2003. do 2007. godine, kao i stope rasta prihoda i rashoda, te udio troškova u poslovnim prihodima. Tablica 4.25 Račun dobiti i gubitka UŠP Zagreb
1 2 1 2
3 4 5 6 7
8 9
I. II.
I. II.
158.110.136
% 04/03 2%
% 05/04 3%
% 06/05 8%
% 07/06 -7%
170.721.704
156.913.658
2%
3%
8%
-8%
147.249 (139.513.450) 0 (788.501)
26.093 (161.501.197) 0 (1.013.431)
1.196.478 (137.057.195) 3.187.031 0
1% -70% 0%
3% -278% 0%
16% 29% 29%
-414%
(84.934)
0
0
10%
0%
0%
0%
-0,05%
-0,06%
0,00%
0,00%
0,00%
(18.588.895)
(12.188.952)
(16.156.873)
(19.108.790)
(13.807.819)
-34%
33%
18%
-28%
12% (21.709.681) 14% (22.571.483) 15% (51.038.121) 34%
8% (20.671.117) 13% (24.170.685) 16% (54.422.463) 35%
10% (22.164.649) 14% (24.519.845) 15% (55.306.871) 35%
11% (28.167.464) 16% (24.361.127) 14% (66.042.827) 39%
9% (33.695.847) 21% (3.762.682) 2% (72.930.651) 46%
-5%
7%
27%
20%
7%
1%
-1%
-85%
7%
2%
19%
10%
(1.326.448)
(4.722.264)
(77.882)
(4.577.436)
(150.947)
256%
-98%
5777%
-97%
1%
3%
0,05%
3%
0,10%
(3.400.127)
(5.005.588)
(4.575.663)
(6.187.739)
(3.837.899)
47%
-9%
35%
-38%
2% (16.904.620) 11%
3% (15.086.282) 10%
3% (15.923.168) 10%
4% (12.042.385) 7%
2% (12.058.381) 8%
-11%
6%
-24%
0,13%
16.601.191
17.480.462
18.743.040
9.246.599
21.052.941
5%
7%
-51%
128%
11,0% (6.037.121) 10.564.070 9,3% 1.298.525 1.866.254 (567.729)
11,4% (6.139.762) 11.340.700 8,9% 983.770 1.408.223 (424.453)
11,8% (6.468.655) 12.274.386 8,8% 936.933 1.710.271 (773.337)
5,4% (6.311.327) 2.935.273 1,9% 4.773.166 5.162.314 (389.148)
13,3% (6.837.136) 14.215.805 9,0% 295.423 1.047.155 (751.732)
2% 7,35%
5% 8%
-2% -76%
8% 384%
-24% -25% -25%
-5% 21% 82%
409% 202% -50%
-94% -80% 93%
340.387
(1.319.447)
266.467
4.687.088
384.070
-488%
120%
1659%
-92%
1.653.153 (1.312.767) 12.202.982 8%
662.569 (1.982.016) 11.005.024 7%
3.754.011 (3.487.544) 13.477.786 9%
5.504.214 (817.126) 12.395.526 7%
1.909.758 (1.525.688) 14.895.297 9%
-60% 51% -10%
467% 76% 22%
47% -77% -8%
-65% 87% 20%
RAČUN DOBITI I GUBITKA (HRK)
2003
2004
2005
2006
2007
POSLOVNI PRIHODI Prihodi od prodaje proizvoda i usluga Prihodi od prodaje robe POSLOVNI RASHODI Povećanje vrijednosti zaliha Smanjenje vrijednosti zaliha Nabavna vrijednost prodane robe % Poslovnih prihoda Troškovi sirovina, materijala i energije % Poslovnih prihoda Troškovi usluga % Poslovnih prihoda Troškovi rezerviranja % Poslovnih prihoda Troškovi plaća % Poslovnih prihoda Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine % Poslovnih prihoda Neto troškovi na osnovi internih odnosa % Poslovnih prihoda Ostali troškovi poslovanja % Poslovnih prihoda POSLOVNA DOBIT PRIJE AMORTIZACIJE % Poslovnih prihoda Amortizacija POSLOVNA DOBIT % Poslovnih prihoda Financijski rezultat Financijski prihodi Financijski rashodi Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti Izvanredni prihodi Izvanredni rashodi DOBIT % Neto marža
150.761.705
153.390.666
158.256.490
170.747.797
150.356.041
152.920.833
158.109.241
405.665 (134.160.514) 1.456.155 0
469.833 (135.910.204) 442.081 0
(77.295)
-15% 0%
U promatranom razdoblju, od 2003. do 2007. godine, uprava podružnica šuma Zagreb ostvaruje pozitivne rezultate poslovanja. Poslovni prihodi imaju tendenciju rasta, osim u 2007. godini. U 2004. godini rastu po stopi od 2% u odnosu na 2003. godinu. Rast poslovnih prihoda nastavljen je i u 2005. i 2006. godini i to po stopama od 13% odnosno 8%. U 2007. godini, poslovni prihodi bilježe smanjenje od 7% u odnosu na 2006. godinu i iznose 158,1 milijun kuna. Smanjenje prihoda u 2007. godini ne utječe na ukupnu profitabilnost ove podružnice jer su proporcionalno smanjeni i poslovni rashodi. Poslovni rashodi sa 134,1 milijuna kuna u 2003. godini rastu na 135,9 milijuna kuna u 2004. godini, da bi u 2005. godini porasli na 139,5 milijuna kuna što je povećanje od 3% u odnosu na 2004. godinu. U 2006. poslovni rashodi rastu po stopi od 16% i iznose 161,5 milijuna kuna, dok u 2007. godini bilježe pad od 15%.
72 U strukturi poslovnih rashoda najznačajnije stavke su troškovi sirovina, materijala i energije, troškovi usluga, troškovi za pričuve i rizike, troškovi plaća te ostali troškovi poslovanja. Udio troškova sirovina, materijala i energije u poslovnim prihodima varira u rasponu od 12% u 2003. godini do 9% u 2007. godini. Značajan skok troškova sirovina, materijala i energije primjetan je 2005. godine, kada su isti troškovi rasli po stopi od 33%, dok su u 2006. rasli po stopi od 18%. Troškovi sirovina i materijala se u 2007. godini smanjuju po stopi od 28% što je obzirom na pad poslovnih prihoda u toj godini značajno utjecalo na profitabilnost podružnice u 2007. godini. Troškovi usluga značajna su stavka u strukturi poslovnih rashoda. U 2003. i 2004. godini udio troškova usluga u poslovnim prihodima iznosi 14% i 13% da bi u 2005. godini njihov udio iznosio 7%. Veliki rast troškova usluga evidentan je u 2006. godini kada isti rastu za 27%. U 2007. godini troškovi usluga rastu po stopi od 20%, te iznose 33,6 milijuna kuna čime se njihov udio u poslovnim prihodima povećava na 21%. U razdoblju od 2003. do 2006. godine udio troškova rezerviranja u poslovnim prihodima kreće se u rasponu od 16% do 14% poslovnih prihoda. Troškovi rezerviranja se u 2007. godini smanjuju za 85% u odnosu na 2006. godinu i iznose 3,7 milijuna kuna, tako da se njihov udio u poslovnim prihodima smanjuje na 2%. Smanjenje troškova rezerviranja najznačajnije je utjecalo na rezultat poslovanja u 2007. godini. Troškovi plaća konstantno rastu u promatranom razdoblju. Tako s 51,1 milijun kuna u 2003. godini rastu po stopi od 7% i 2% u 2004. i 2005. godini, da bi u 2006. godini rasli po stopi od 19%. U 2007. godini troškovi plaća rastu po stopi od 10% i iznose 72,9 milijuna kuna, odnosno njihov udio u poslovnim prihodima je najviši u promatranom razdoblju i iznosi 46%. Uz spomenuto smanjenje troškova rezerviranja u 2007. godini, značajno se smanjuju i troškovi vrijednosnog usklađenja kratkotrajne imovine, koji se smanjuju za 97% i iznose 150 tisuća kuna, te neto troškovi na osnovi internih odnosa koji se smanjuju za 38%. U promatranom razdoblju udio ostalih troškova poslovanja u poslovnim prihodima se kreće od 11% u 2003. godini do 8% u 2007. godini. U 2007. godini ostali troškovi poslovanja iznose 12,1 milijun kuna. Poslovna dobit prije amortizacije raste u 2004. godini po stopi od 5%, da bi u 2005. godini rasla za 8%, dok u 2006. godini bilježi pad od 51%. Razlog ovakvog pada poslovne dobiti prije amortizacije leži u činjenici da su poslovni rashodi rasli po stopi od 16%. Poslovna dobit prije amortizacije u 2007. godini raste za 128% u odnosu na 2006. godinu, prije svega zbog smanjenja poslovnih prihoda u 2007. godini. Nakon rasta troškova amortizacije u razdoblju od 2003. do 2004. godine, isti se smanjuju u 2006. godini za 2%. Troškovi amortizacije u 2007. godini rastu po stopi od 8%. Poslovna dobit raste u razdoblju od 2003. do 2005. godine, da bi se u 2006. godini smanjila za 76%. Veliko smanjenje poslovne dobiti posljedica je rasta poslovnih rashoda od 16% naspram rasta poslovnih prihoda od 8% u istom periodu. U 2007. godini poslovna dobit raste za čak 128% i iznosi najviših 21,1 milijun kuna. Snažan rast poslovne dobiti posljedica je smanjenja poslovnih prihoda za 17% u odnosu na 2006. godinu. Sučeljavanjem financijskih prihoda i financijskih rashoda dobiva se financijski rezultat. Podružnica u cijelom analiziranom razdoblju ostvaruje pozitivan financijski rezultat koji u 2007. godini iznosi 295 tisuća kuna. Najviši financijski rezultat podružnica bilježi 2006. godine kada on iznosi 4,7 milijuna kuna. Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti, kao rezultat razlike izvanrednih prihoda i izvanrednih rashoda, negativan je tek 2004. godine. U ostalim godinama promatranog razdoblja podružnica ostvaruje pozitivan financijski rezultat koji u 2007. godini iznosi 384 tisuće kuna. Podružnica uprave šuma Zagreb je tijekom analiziranog razdoblja ostvarivala dobit koja je u 2007. godini rasla po stopi od 20% u odnosu na 2006. godinu. Dobit podružnice je u 2007. godini bila najveća i iznosila je 14,8 milijuna kuna. Veliki rast dobiti, u najuspješnijoj godini poslovanja, posljedica je smanjenja poslovnih rashoda od 15% koji su u najvećoj mjeri smanjeni zbog smanjenja troškova rezerviranja (smanjenje od 85% u 2007. godini), te smanjenja troškova sirovina, materijala i energije (za 28%), kao i smanjenja neto troškova na osnovi internih odnosa. Uspješnost poslovanja podružnice uprave šuma Zagreb prikazana je na sljedećoj slici koja ističe pozitivan trend poslovanja kroz prikaz kretanja poslovne dobiti prije amortizacije, poslovne dobiti i neto dobiti.
73 Slika 4.8 UspjeĹĄnost poslovanja UĹ P Zagreb 25.000.000 20.000.000 15.000.000 10.000.000 5.000.000 0
2003
2004
2005
Poslovna dobit prije amortizacije
2006 Poslovna dobit
2007 Dobit
74 4.2.8 Uprava šuma podružnica Sisak U nastavku je analizirana uspješnost poslovanja uprave šuma podružnica Sisak i prikazan je račun dobiti i gubitka za razdoblje od 2003. do 2007. godine, kao i stope rasta prihoda i rashoda, te udio troškova u poslovnim prihodima. Tablica 4.26 Račun dobiti i gubitka UŠP Sisak
1 1 3 4 5 6 7
8 9
I. II.
I. II.
RAČUN DOBITI I GUBITKA (HRK) POSLOVNI PRIHODI Prihodi od prodaje proizvoda i usluga POSLOVNI RASHODI Povećanje vrijednosti zaliha Smanjenje vrijednosti robe Troškovi sirovina, materijala i energije % Poslovnih prihoda Troškovi usluga % Poslovnih prihoda Troškovi rezerviranja % Poslovnih prihoda Troškovi plaća % Poslovnih prihoda Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine % Poslovnih prihoda Neto troškovi na osnovi internih odnosa % Poslovnih prihoda Ostali troškovi poslovanja % Poslovnih prihoda POSLOVNA DOBIT PRIJE AMORTIZACIJE % Poslovnih prihoda Amortizacija POSLOVNA DOBIT % Poslovnih prihoda Financijski rezultat Financijski prihodi Financijski rashodi Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti Izvanredni prihodi Izvanredni rashodi DOBIT % Neto marža
101.452.365
% 04/03 9%
% 05/04 10%
2003
2004
2005
2006
2007
98.054.375
107.191.370
118.434.353
126.477.525
% 06/05 7%
% 07/06 -20%
98.054.375
107.191.370
118.434.353
126.477.525
101.452.365
9%
10%
7%
-20%
(93.326.101) 0 (736.575)
(96.532.836) 500.137 0
(101.948.930) 0 (898.866)
(112.725.294) 0 (1.534.637)
(91.540.680) 1.938.907 0
3% 0% 0%
6% 0% 0%
11% 0% 71%
-19% 0% 0%
(6.697.201)
(7.368.616)
(7.533.492)
(7.453.488)
(7.683.029)
10%
2%
-1%
3%
7% (29.906.402) 30% (16.758.488) 17% (23.857.715) 24%
7% (29.523.743) 28% (18.802.810) 18% (25.529.102) 24%
6% (29.548.516) 25% (20.616.929) 17% (26.733.476) 23%
6% (32.204.758) 25% (21.717.221) 17% (30.212.755) 24%
8% (38.291.837) 38% (2.772.437) 3% (32.558.982) 32%
-1%
0,08%
9%
19%
12%
10%
5%
-87%
7%
5%
13%
8%
(1.269.804)
(1.808.453)
(1.912.986)
(5.071.587)
(1.047.730)
42%
6%
165%
-79%
1%
2%
2%
4%
1%
(2.833.530)
(4.334.078)
(3.809.865)
(5.203.847)
(2.194.529)
53%
-12%
37%
-58%
3% (11.266.386) 11%
4% (9.666.171) 9%
3% (10.894.801) 9%
4% (9.327.002) 7%
2% (8.931.043) 9%
-14%
13%
-14%
-4%
4.728.274
10.658.534
16.485.423
13.752.230
9.911.685
125%
55%
-17%
-28%
4,8% (4.688.762) 39.512 0,0% 28.793 634.702 (605.909)
9,9% (4.857.141) 5.801.393 4,5% 498.898 899.264 (400.366)
13,9% (5.168.095) 11.317.329 8,1% 1.181.399 1.478.690 (297.292)
10,9% (4.917.384) 8.834.846 5,7% 1.126.115 1.657.203 (531.089)
9,8% (4.939.599) 4.972.085 3,1% 1.141.460 1.374.014 (232.554)
4% 14583%
6% 95%
-5% -22%
0,45% -44%
1633% 42% -34%
137% 64% -26%
-5% 12% 79%
1% -17% -56%
165.140
534.954
240.195
(516.004)
981.297
224%
-55%
-315%
-290%
1.269.155 (1.104.015) 233.445 0,24%
1.453.249 (918.296) 6.835.244 6%
2.255.238 (2.015.043) 12.738.923 11%
2.390.796 (2.906.800) 9.444.957 7%
4.029.163 (3.047.866) 7.094.842 7%
15% -17% 2828%
55% 119% 86%
6% 44% -26%
69% 5% -25%
Pozitivan trend kretanja poslovnih prihoda uprave podružnica šuma Sisak primjetan je tijekom cijelog analiziranog razdoblja, osim u 2007. godini. Poslovni prihodi, s 98,1 milijun kuna u 2003. godini, rastu po stopama od 9%, 10% i 7% da bi se u 2007. godini smanjili za 20% i iznosili 101,4 milijuna kuna. Nakon kontinuiranog rasta poslovnih rashoda, u 2007. godini zaustavljen je rast istih. Poslovni rashodi se u 2007. godini smanjuju za 19% i iznose 91,5 milijuna kuna što je ujedno i najniži iznos poslovnih rashoda u promatranom periodu. Kao i kod prethodno analiziranih podružnica, najznačajnije stavke poslovnih rashoda su troškovi sirovina, materijala i energije, troškovi usluga, troškovi rezerviranja, troškovi plaća te ostali troškovi poslovanja. Udio troškova sirovina, materijala i energije u poslovnim prihodima kreće se od 7% u 2003. i 2004. godini preko 6% u 2005. i 2006. godini. U 2007. godini udio troškova sirovina i materijala u poslovnim prihodima iznosi 8% odnosno 7,6 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 3% u odnosu na 2006. godinu kada su isti iznosili 7,4 milijuna kuna.
75 Troškovi usluga, nakon smanjenja u 2004. godini kontinuirano rastu. U razdoblju od 2003. do 2006. godine udio troškova usluga u ukupnim prihodima iznosi 30%, 28% i 25%. Nakon rasta troškova usluga u 2006. godini, kada su isti rasli po stopi od 9%, u 2007. godini troškovi usluga rastu po stopi od 19% i iznose 38,2 milijuna kuna, čime se njihov udio u poslovnim prihodima povećava na 38%. U razdoblju od 2003. do 2006. godine udio troškova rezerviranja u poslovnim prihodima varira od 17% do 18% poslovnih prihoda. Troškovi rezerviranja se u 2007. godini smanjuju za 87% u odnosu na 2006. godinu i iznose 2,7 milijuna kuna, a njihov se udio u poslovnim prihodima smanjuje na 3%. Smanjenje troškova rezerviranja najznačajnije je utjecalo na rezultat poslovanja u 2007. godini. Uz troškove rezerviranja, značajno smanjenje bilježe troškovi vrijednosnog usklađenja kratkotrajne imovine koji se smanjuju za 79% i njihov udio u poslovnim prihodima iznosi 1% u 2007. godini. Udio neto troškova na osnovi internih odnosa, u razdoblju od 2003. do 2006. godine kreće se u rasponu od 3% do 4% poslovnih prihoda, a nakon smanjenja od 58% u 2007. godini iznose 2,1 milijuna kuna. U promatranom razdoblju udio ostalih troškova poslovanja u poslovnim prihodima se kreće od 14% u 2003. godini do 11% u 2007. godini. U 2007. godini ostali troškovi poslovanja rastu po stopi od 8% i iznose 17,1 milijun kuna. Troškovi plaća konstantno rastu u promatranom razdoblju. Tako s 23,8 milijuna kuna u 2003. godini rastu po stopi od 7% u 2004., dok u 2005. godini rastu po stopi od 5%, te njihov udio u poslovnim prihodima iznosi 23%. U 2006. i 2007. godini troškovi plaća rastu po stopama od 13% i 8%. Udio troškova plaća u poslovnim prihodima u 2007. godini iznosi 32% odnosno 32,5 milijuna kuna. Podružnica ostvaruje poslovnu dobit prije amortizacije u cijelom promatranom razdoblju. Poslovna dobit najveća je 2006. godine kada iznosi 13,7 milijuna kuna. U 2007. godini poslovna dobit prije amortizacije se smanjuje za 28%, ponajprije zbog smanjenja rasta poslovnih prihoda, te iznosi 9,9 milijuna kuna. Nakon rasta troškova amortizacije u 2004. i 2005. godini za 4% odnosno 6%, isti se smanjuju u 2006. godini. Troškovi amortizacije u 2007. godini neznatno rastu i iznose 4,9 milijuna kuna. Podružnica ostvaruje poslovnu dobit u cijelom razdoblju analize i ona raste u razdoblju od 2003. do 2005. godine, da bi se u 2006. godini smanjila za 22%. U 2007. godini poslovna dobit se smanjuje za 44% i iznosi 4,9 milijuna kuna. Snažan pad poslovne dobiti posljedica je smanjenja poslovnih prihoda za 20% u odnosu na 2006. godinu. Financijski rezultat podružnice je pozitivan tijekom cijelog analiziranog razdoblja. Tako s 28,7 tisuća kuna u 2003. godini financijski rezultat raste na 1,1 milijuna kuna u 2007. godini. Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti, kao rezultat razlike izvanrednih prihoda i izvanrednih rashoda, pozitivan je u razdoblju od 2003. do 2005. godine, da bi u 2006. godini zbog visokih izvanrednih rashoda bio negativan. Podružnica uprave šuma Sisak je tijekom analiziranog razdoblja ostvarivala dobit koja je bila najveća u 2005. godini kada je iznosila 12,7 milijuna kuna uz neto maržu od 11%. Dobit podružnice se u 2006. i 2007. godini lagano smanjuje te iznosi 9,4 odnosno 7,1 milijuna kuna uz neto maržu od 7%. Razlog smanjenja profitabilnosti u 2007. godini leži u činjenici da su poslovni prihodi smanjeni za 20% u odnosu na 2006. godinu i to sa 126,4 na 101,4 milijuna kuna. Uspješnost poslovanja podružnice Sisak dana je na sljedećoj slici kroz prikaz kretanja poslovne dobiti prije amortizacije, poslovne dobiti i neto rezultata poslovanja.
76 Slika 4.9 UspjeĹĄnost poslovanja UĹ P Sisak 20.000.000 15.000.000 10.000.000 5.000.000 0
2003
2004
2005
Poslovna dobit prije amortizacije
2006 Poslovna dobit
2007 Dobit
77 4.2.9 Uprava šuma podružnica Karlovac Uspješnost poslovanja uprave šuma podružnica Karlovac analizirana je u nastavku, a Tablica 4.27 prikazuje račun dobiti i gubitka za razdoblje od 2003. do 2007. godine, kao i stope rasta prihoda i rashoda, te udio troškova u poslovnim prihodima. Tablica 4.27 Račun dobiti i gubitka UŠP Karlovac
1
1
3 4 5 6 7
8 9
I. II.
I. II.
RAČUN DOBITI I GUBITKA (HRK) POSLOVNI PRIHODI Prihodi od prodaje proizvoda i usluga Prihodi od prodaje robe POSLOVNI RASHODI Povećanje vrijednosti zaliha Smanjenje vrijednosti zaliha Nabavna vrijednost prodane robe Troškovi sirovina, materijala i energije % Poslovnih prihoda Troškovi usluga % Poslovnih prihoda Troškovi rezerviranja % Poslovnih prihoda Troškovi plaća % Poslovnih prihoda Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine % Poslovnih prihoda Neto troškovi na osnovi internih odnosa % Poslovnih prihoda Ostali troškovi poslovanja % Poslovnih prihoda POSLOVNA DOBIT/GUBITAK PRIJE AMORTIZACIJE % Poslovnih prihoda Amortizacija POSLOVNA DOBIT/GUBITAK % Poslovnih prihoda Financijski rezultat Financijski prihodi Financijski rashodi Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti Izvanredni prihodi Izvanredni rashodi DOBIT/GUBITAK % Neto marža
126.840.051
% 04/03 -3%
% 05/04 10%
% 06/05 18%
136.825.894
126.791.509
-3%
10%
17%
-7%
296.259 (141.221.388) 0 (1.081.945)
48.541 (122.867.997) 2.011.981 0
0% 1% 103% 0%
0% 16% 0% 0%
0% 14% 0% 55%
-84% -13% 0% 0%
0
0
(24.293)
0%
0%
0%
0%
(7.748.048)
(8.981.958)
(10.266.388)
(10.983.377)
-1%
16%
14%
7%
7% (22.533.060) 21% (18.240.550) 17% (40.249.702) 37%
7% (20.476.205) 19% (17.453.470) 16% (41.551.782) 39%
8% (27.082.878) 23% (18.504.219) 16% (44.436.089) 38%
7% (33.724.631) 25% (20.908.260) 15% (54.158.507) 39%
9% (33.091.108) 26% (3.041.559) 2% (59.437.449) 47%
-9%
32%
25%
-2%
-4%
6%
13%
-85%
3%
7%
22%
10%
(1.399.640)
(5.120.518)
(6.005.590)
(2.603.127)
(1.456.132)
266%
17%
-57%
-44%
1%
5%
5%
2%
1%
(2.754.284)
(4.182.379)
(3.775.246)
(5.280.958)
(2.594.440)
52%
-10%
40%
-51%
3% (13.136.007) 12%
4% (11.649.507) 11%
3% (14.306.096) 12%
4% (13.197.573) 10%
2% (14.251.621) 11%
-11%
23%
-8%
8%
4.170.514
(567.766)
(7.325.087)
(4.099.235)
3.972.054
-114%
1190%
-44%
197%
3,8% (5.954.955) (1.784.442) -1,6% 717.009 2.007.939 (1.290.930)
-0,5% (6.130.608) (6.698.374) -5,3% 1.666.567 2.488.689 (822.122)
-6,3% (6.979.559) (14.304.646) -10,3% 1.003.091 1.906.236 (903.144)
-3,0% (5.763.766) (9.863.001) -6,3% 2.489.234 2.928.328 (439.094)
3,1% (5.602.320) (1.630.266) -1,0% 1.439.573 1.910.830 (471.257)
3% 275%
14% 114%
-17% -31%
-3% -83%
-40% -23% 10%
148% 54% -51%
-42% -35% 7%
(3.412.879)
(4.970)
4.046.861
3.237.546
298.730
-81520%
-20%
-91%
837.835 (4.250.715) (4.480.312) -4%
1.206.727 (1.211.697) (5.036.778) -5%
5.523.079 (1.476.218) (9.254.694) -8%
3.663.294 (425.748) (4.136.221) -3%
3.750.370 (3.451.640) 108.037 0,09%
132% 24% -36% 100% 44% -71% 12%
358% 22% 84%
-34% -71% -55%
2% 711% 103%
2003
2004
2005
2006
2007
109.577.712
106.187.679
116.466.464
137.122.153
109.577.712
106.187.679
116.466.464
0 (105.407.198) 702.700 0
0 (106.755.444) 1.426.463 0
0 (123.791.552) 0 (699.476)
0
0
(7.796.656)
% 07/06 -7%
Poslovni prihodi uprave šuma podružnice Karlovac se sa 109,5 milijuna kuna u 2003. godini smanjuju za 3% 2004. godini, da bi u 2005. i 2006. godini rasli po stopama od 10% i 18%. U 2007. godini poslovni prihodi se smanjuju za 7% u odnosu na 2006. godinu, te iznose 126,8 milijuna kuna. Poslovni rashodi rastu u razdoblju do 2003. do 2006. godine. Tako u 2004. godini rastu za 1%, da bi u 2005. i 2006. rasli po stopama od 16% i 14%. U 2006. godini poslovni rashodi su najviši u promatranom razdoblju i iznose 141,2 milijuna kuna što se, kao i 2005. godine, reflektira i na ukupni rezultat poslovanja podružnice u 2006. godini (gubitak od 4,1 odnosno 9,2 milijuna kuna). Poslovni rashodi bilježe pad od 7% u 2007. i iznose 122,8 milijuna kuna. Udio troškova sirovina, materijala i energije u poslovnim prihodima kreće se od 7% u 2003. i 2004. godini, preko 8% u 2005. godini, te ponovno 7% u 2006. godini. U 2007. godini udio troškova sirovina i materijala u poslovnim prihodima iznosi 9% odnosno 10,9 milijuna kuna što je povećanje od 7% u odnosu na 2006. godinu kada su isti iznosili 10,2 milijuna kuna.
78
Troškovi usluga rastu sve do 2007. godine. U 2003. i 2004. godini udio troškova usluga u ukupnim prihodima iznosi 21% i 19%. Nakon rasta troškova usluga u 2005. godini, kada su isti rasli po stopi od 32%, njihov udio u poslovnim prihodima povećan je na 23%. U 2006. troškovi usluga rastu po stopi od 25%, dok se njihov udio u poslovnim prihodima povećava na 25%. Negativan trend rasta troškova usluga zaustavljen je 2007. godine kada se smanjuju za 2%. Veliko povećanje troškova usluga uvelike je utjecalo na negativan rezultat poslovanja koji je podružnica ostvarivala u 2005. i 2006. godini. U razdoblju od 2003. do 2006. godine udio troškova rezerviranja u poslovnim prihodima varira u rasponu od 17% do 15% poslovnih prihoda. Troškovi rezerviranja se u 2007. godini, kao i kod prethodno analiziranih podružnica, smanjuju za 85% u odnosu na 2006. godinu i iznose 3,1 milijun kuna, čime se njihov udio u poslovnim prihodima smanjuje na 2%. Smanjenje troškova rezerviranja najznačajnije je utjecalo na rezultat poslovanja koji je u 2007. godini pozitivan, za razliku od ostalih godina kada podružnica ostvaruje gubitke. Troškovi plaća konstantno rastu u promatranom razdoblju. Tako sa 40,2 milijuna kuna u 2003. godini rastu po stopama od 3% i 7% u 2004. i 2005. godini, dok u 2006. godini rastu po stopi od 22% te je njihov udio u poslovnim prihodima 39%. U 2007. godini troškovi plaća rastu po stopi od 10%. Udio troškova plaća u poslovnim prihodima u 2007. godini iznosi visokih 47%, odnosno 59,4 milijuna kuna. Neto troškovi na osnovi internih odnosa fluktuiraju u promatranom razdoblju te se nakon rasta u 2006. godini od 40% smanjuju za 51% u 2007. godini i iznose 2,5 milijuna kuna. U promatranom razdoblju udio ostalih troškova poslovanja u poslovnim prihodima se kreće od 12% u 2003. godini do 11% u 2007. godini. U 2007. godini ostali troškovi poslovanja rastu po stopi od 8% i iznose 14,2 milijuna kuna. Podružnica ostvaruje poslovnu dobit prije amortizacije u 2003. godini, da bi u razdoblju od 2004. do 2006. godine ostvarivala gubitak iz poslovanja. Negativan trend zaustavljen je 2007. godine kada dobit prije amortizacije iznosi 3,9 milijuna kuna. Troškovi amortizacije u 2004. godini rastu za 3%, da bi u 2005. godini rasli za 14%. U 2006. i 2007. godini troškovi amortizacije smanjuju se po stopama od 17% odnosno 3%, te iznose 5,7 i 5,6 milijuna kuna. Kao posljedica visokih operativnih troškova podružnica ostvaruje poslovni gubitak u razdoblju od 2003. do 2007. godine. U 2007. godini podružnica ostvaruje gubitak iz poslovanja u iznosu -1,6 milijuna kuna. Financijski rezultat podružnice je pozitivan tijekom cijelog analiziranog razdoblja. Tako sa 717 tisuća kuna u 2003. godini financijski rezultat raste na 1,9 milijuna kuna u 2007. godini. Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti, kao rezultat razlike izvanrednih prihoda i izvanrednih rashoda, pozitivan je u razdoblju od 2005. do 2007. godine i iznosi 298 tisuća kuna, što zajedno s dobiti iz financijskih aktivnosti direktno utječe na pozitivan rezultat ukupnog poslovanja podružnice. Podružnica uprave šuma Karlovac ostvaruje gubitak u svim godinama poslovanja osim u 2007. godini. Zaustavljanje negativnog trenda u 2007. godini rezultat je smanjenja troškova rezerviranja za 85%, smanjenja troškova na osnovi internih odnosa, te visokih izvanrednih prihoda koji u najvećoj mjeri utječu na dobit koju podružnica ostvaruje u 2007. godini. Neto marža podružnice je negativna u promatranom razdoblju, osim u 2007. godini kada iznosi tek 0,09% poslovnih prihoda. Unatoč dobiti koju podružnica ostvaruje u 2007. godini poslovanje ove podružnice je u cijelom promatranom razdoblju negativno. Podružnica u svim godinama ostvaruje poslovni gubitak koji je rezultat sučeljavanja poslovnih prihoda i operativnih troškova, a to znači da podružnica u sklopu svoje osnovne djelatnosti generira više poslovnih rashoda nego prihoda. Kao i kod prethodno analiziranih podružnica, troškovi sirovina i materijala, plaća i ostali troškovi poslovanja veliki su uteg za poslovanje ove podružnice. Prikaz poslovanja uprave šuma podružnice Karlovac kroz poslovnu dobit/gubitak prije amortizacije, poslovnu dobit/gubitak i neto rezultat poslovanja u razdoblju od 2003. do 2007. godine dan je na sljedećoj slici.
79 Slika 4.10 UspjeĹĄnost poslovanja UĹ P Karlovac 5.000.000 0 (5.000.000)
2003
2004
2005
2006
(10.000.000) (15.000.000)
Poslovna dobit/gubitak prije amortizacije Poslovna dobit/gubitak Dobit/gubitak
2007
80 4.2.10 Uprava šuma podružnica Ogulin U nastavku je analizirana uspješnost poslovanja uprave šuma podružnica Ogulin. U sljedećoj tablici prikazan je račun dobiti i gubitka za razdoblje od 2003. do 2007. godine. Tablica 4.28 Račun dobiti i gubitka UŠP Ogulin
1 1 3 4 5 6 7
8 9
I. II.
I. II.
86.875.703
% 04/03 2%
% 05/04 9%
% 06/05 16%
% 07/06 -3%
86.875.703
2%
9%
16%
-3%
(88.143.495) 0 (837.673)
(81.544.973) 0 (242.147)
-2% 0% 0%
13% 0% 0%
12% 0% -60%
-7% 0% -71%
(9.335.677)
(10.053.851)
(9.826.118)
2%
3%
8%
-2%
13% (7.893.036) 11% (8.019.748) 11% (35.420.841) 50%
12% (9.382.779) 12% (8.539.713) 11% (36.411.317) 47%
11% (13.369.546) 15% (9.871.620) 11% (41.596.718) 46%
11% (14.416.852) 17% (1.845.031) 2% (45.049.350) 52%
9%
19%
42%
8%
-4%
6%
16%
-81%
5%
3%
14%
8%
(912.617)
(1.106.183)
(786.994)
(1.167.917)
(193.788)
21%
-29%
48%
-83%
1%
2%
1%
1%
0,22%
(1.681.015)
(2.143.124)
(2.070.055)
(2.878.194)
(2.109.564)
27%
-3%
39%
-27%
2% (10.410.258) 15%
3% (9.048.982) 13%
3% (10.283.354) 13%
3% (8.367.976) 9%
2% (7.862.125) 9%
-13%
14%
-19%
-6%
(1.670.220)
1.295.848
(1.017.275)
1.814.018
5.330.730
178%
179%
278%
194%
-2,4% (3.504.924) (5.175.144) -4,5% (692.153) 587.518 (1.279.671)
1,8% (3.897.813) (2.601.965) -2,0% 130.191 573.682 (443.492)
-1,3% (4.125.608) (5.142.883) -3,7% 231.611 741.161 (509.551)
2,0% (3.628.682) (1.814.664) -1,2% 201.049 595.427 (394.379)
6,1% (3.431.820) 1.898.910 1,2% 174.157 526.777 (352.620)
11% -50%
6% 98%
-12% -65%
-5% 205%
119% -2% -65%
78% 29% 15%
-13% -20% -23%
-13% -12% -11%
17.039
(989.640)
(451.632)
413.673
84.038
-5908%
-54%
192%
-80%
633.230 (616.191) (5.850.258) -8%
130.886 (1.120.527) (3.461.415) -5%
538.725 (990.357) (5.362.904) -7%
835.731 (422.058) (1.199.942) -1%
792.746 (708.708) 2.157.105 2%
-79% 82% -41%
312% -12% 55%
55% -57% -78%
-5% 68% 280%
RAČUN DOBITI I GUBITKA (HRK)
2003
2004
2005
2006
2007
POSLOVNI PRIHODI Prihodi od prodaje proizvoda i usluga POSLOVNI RASHODI Povećanje vrijednosti zaliha Smanjenje vrijednosti zaliha Troškovi sirovina, materijala i energije % Poslovnih prihoda Troškovi usluga % Poslovnih prihoda Troškovi rezerviranja % Poslovnih prihoda Troškovi plaća % Poslovnih prihoda Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine % Poslovnih prihoda Neto troškovi na osnovi internih odnosa % Poslovnih prihoda Ostali troškovi poslovanja % Poslovnih prihoda POSLOVNA DOBIT/GUBITAK PRIJE AMORTIZACIJE % Poslovnih prihoda Amortizacija POSLOVNA DOBIT/GUBITAK % Poslovnih prihoda Financijski rezultat Financijski prihodi Financijski rashodi Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti Izvanredni prihodi Izvanredni rashodi DOBIT/GUBITAK % Neto marža
69.924.882
71.126.362
77.873.800
89.957.513
69.924.882
71.126.362
77.873.800
89.957.513
(71.595.103) 0 (249.852)
(69.830.515) 2.874.733 0
(78.891.075) 0 (2.081.188)
(8.884.458)
(9.073.334)
13% (7.222.157) 10% (8.348.123) 12% (33.886.623) 48%
Poslovni prihodi uprave šuma podružnice Ogulin rastu tijekom cijelog analiziranog razdoblja, osim u 2007. godini. Poslovni prihodi, sa 69,9 milijuna kuna u 2003. godini rastu po stopama od 2% u 2004. godini, 9% i 16% u 2005. i 2006. godini, da bi se u 2007. godini smanjili za 3% i iznosili 86,8 milijuna kuna. Nakon smanjenja poslovnih rashoda u 2004. godini za 2%, isti rastu po stopama od 13% i 12% u 2005. i 2006. godini. U 2006. godini poslovni rashodi su najveći u promatranom razdoblju i iznose 88,1 milijun kuna. Poslovni rashodi bilježe pad od 7% u 2007. godini i iznose 81,5 milijuna kuna. Kao i kod prethodnih podružnica, u strukturi poslovnih rashoda, najznačajnije stavke su troškovi sirovina, materijala i energije, troškovi usluga, troškovi rezerviranja, troškovi plaća, te ostali troškovi poslovanja. Udio troškova sirovina, materijala i energije u poslovnim prihodima kreće se od 13% u 2003. i 2004. godini, preko 12% i 11% u 2005. i 2006. godini. U 2007. godini troškovi sirovina i materijala smanjuju se za 3% te iznose 9,8 milijuna kuna. Troškovi usluga kontinuirano rastu. U 2003. i 2004. godini udio troškova usluga u ukupnim prihodima iznosi 10% i 11% uz stopu rasta od 9%. Nakon rasta troškova usluga u 2005. godini, kada su isti rasli po stopi od
81 19%, njihov udio u poslovnim prihodima povećan je na 15%. U 2006. i 2007. godini nastavljen je rast troškova usluga za 42% i 8%, dok se njihov udio u poslovnim prihodima povećava na 15%, odnosno 17%. U razdoblju od 2003. do 2006. godine udio troškova rezerviranja u poslovnim prihodima varira od 12% do 11% poslovnih prihoda. Troškovi rezerviranja se u 2007. godini, kao i kod prethodno analiziranih podružnica, smanjuju za 81% u odnosu na 2006. godinu i iznose 1,8 milijuna kuna, čime se njihov udio u poslovnim prihodima smanjuje na 2%. Smanjenje troškova rezerviranja najznačajnije je utjecalo na rezultat poslovanja koji je u 2007. godini pozitivan, za razliku od ostalih godina kada podružnica posluje s gubicima. Troškovi plaća konstantno rastu u promatranom razdoblju. Tako s 33,8 milijuna kuna u 2003. godini rastu po stopi od 5% i 3% u 2004. i 2005. godini, dok u 2006. godini rastu po stopi od 14%, te njihov udio u poslovnim prihodima iznosi 46%. U 2007. godini troškovi plaća rastu po stopi od 8%. Udio troškova plaća u poslovnim prihodima u 2007. godini iznosi visokih 52%, odnosno 45,1 milijun kuna, što predstavlja veliko opterećenje za poslovne prihode podružnice. Značajno smanjenje, uz troškove rezerviranja, bilježe i troškovi vrijednosnog usklađenja kratkotrajne imovine koji se u 2007. godini smanjuju za 83% i čine tek 0,22% poslovnih prihoda u 2007. godini. Udio neto troškova na osnovi internih odnosa u razdoblju od 2003. do 2006. godine kreće se u rasponu od 3% do 2% poslovnih prihoda. Podružnica ostvaruje gubitak prije amortizacije u 2003. godini, jer su operativni troškovi poslovanja bili veći od poslovnih prihoda. U 2004. godini podružnica ostvaruje poslovnu dobit prije amortizacije, dok 2005. godine ponovno ostvaruje gubitak. Od 2006. godine podružnica ostvaruje poslovnu dobit prije amortizacije, koja je najviša u 2007. godini kada iznosi 5,3 milijuna kuna. Nakon rasta troškova amortizacije u 2004. i 2005. godini za 11%, odnosno 6%, isti se smanjuju u 2006. godini za 12%. Smanjenje troškova amortizacije nastavljeno je u 2007. godini kada isti iznose 3,4 milijuna kuna. Posljedica visokih operativnih troškova su i troškovi amortizacije podružnice te ona ostvaruje gubitak iz poslovanja u razdoblju od 2003. do 2006. godine. U 2007. godini prekinut je negativan trend i poslovna dobit iznosi 1,8 milijuna kuna. Financijski rezultat podružnice je, osim u 2003. godini, pozitivan tijekom cijelog analiziranog razdoblja. Tako se sa 130 tisuća kuna u 2004. godini financijski rezultat povećava na 174 tisuće u 2007. godini. Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti negativan je 2004. i 2005. godine, da bi u 2006. i 2007. godini bio pozitivan i to u iznosu od 83 tisuće kuna. Podružnica uprave šuma Ogulin ostvaruje gubitak u svim godinama poslovanja osim u 2007. godini. Zaustavljanje negativnog trenda u 2007. godini rezultat je smanjenja poslovnih rashoda čemu je u najvećoj mjeri pridonijelo smanjenje troškova rezerviranja za 81%. Neto marža podružnice je negativna u promatranom razdoblju, osim u 2007. godini (kada iznosi 2% poslovnih prihoda). Podružnica uprave šuma Ogulin najbolje rezultate poslovanja ostvaruje u 2007. godini kada posluje s dobiti od 2,1 milijun kuna. Međutim, uspješnost poslovanja ove podružnice nije na zadovoljavajućoj razini. Naime, podružnica ostvaruje negativan operativni rezultat u razdoblju od 2003. do 2006. godine, a tek u 2007. godini taj je rezultat pozitivan. Pozitivan rezultat poslovanja, u posljednjoj godini, posljedica je smanjenja poslovnih rashoda u iznosu od 7% na koje je najviše utjecalo smanjenje troškova rezerviranja i vrijednosnog usklađenja. Slika 4.11 prikazuje uspješnost poslovanja podružnice Ogulin i daje prikaz kretanja poslovne dobiti/gubitka prije amortizacije, poslovne dobiti i neto rezultata poslovanja.
82 Slika 4.11 UspjeĹĄnost poslovanja UĹ P Ogulin 10.000.000 5.000.000 0 (5.000.000)
2003
2004
2005
2006
2007
(10.000.000)
Poslovna dobit/gubitak prije amortizacije Poslovna dobit/gubitak Dobit/Gubitak
83 4.2.11 Uprava šuma podružnica Delnice Uspješnost poslovanja uprave šuma podružnica Delnice analizirana je u nastavku. Na sljedećoj tablici prikazan je račun dobiti i gubitka za razdoblje od 2003. do 2007. godine, kao i stope rasta prihoda i rashoda, te udio troškova u poslovnim prihodima. Tablica 4.29 Račun dobiti i gubitka UŠP Delnice
1 1 3 4 5 6 7
8
9
I. II.
I. II.
RAČUN DOBITI I GUBITKA (HRK) POSLOVNI PRIHODI Prihodi od prodaje proizvoda i usluga POSLOVNI RASHODI Povećanje vrijednosti zaliha Smanjenje vrijednosti zaliha Troškovi sirovina, materijala i energije % Poslovnih prihoda Troškovi usluga % Poslovnih prihoda Troškovi rezerviranja % Poslovnih prihoda Troškovi plaća % Poslovnih prihoda Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine % Poslovnih prihoda Neto troškovi na osnovi internih odnosa % Poslovnih prihoda Ostali troškovi poslovanja % Poslovnih prihoda POSLOVNA DOBIT/GUBITAK PRIJE AMORTIZACIJE % Poslovnih prihoda Amortizacija POSLOVNA DOBIT/GUBITAK % Poslovnih prihoda Financijski rezultat Financijski prihodi Financijski rashodi Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti Izvanredni prihodi Izvanredni rashodi DOBIT/GUBITAK % Neto dobit
175.441.769
% 04/03 -1%
% 05/04 -2%
% 06/05 16%
% 07/06 -3%
181.487.597
175.441.769
-1%
-2%
16%
-3%
(158.038.092) 0 (4.737.796)
(180.021.850) 0 (2.678.176)
(165.549.051) 0 (1.452.173)
-4% -3% 0%
4% 0% 0%
14% 0% -43%
-8% 0% -46%
(16.286.477)
(16.152.400)
(17.721.477)
(18.150.702)
2%
-1%
10%
2%
10% (25.927.631) 16% (19.953.291) 12% (67.975.999) 42%
10% (23.633.391) 15% (18.291.594) 12% (70.843.168) 45%
10% (30.909.756) 17% (20.366.446) 11% (83.107.373) 46%
10% (33.570.086) 19% (3.786.555) 2% (86.688.663) 49%
-20%
-9%
31%
9%
-6%
-8%
11%
-81%
4%
4%
17%
4%
(482.749)
(603.554)
(78.793)
(1.819.159)
(313.721)
25%
-87%
2209%
-83%
0,30%
0,38%
0,05%
1%
0,18%
(3.263.378)
(4.518.956)
(3.933.819)
(5.524.028)
(3.724.475)
38%
-13%
40%
-33%
2%
3%
3%
3%
2%
(20.726.478)
(18.316.233)
(20.367.134)
(17.895.436)
(17.862.677)
-12%
11%
-12%
0,18%
13%
11%
13%
10%
10%
4.647.400
8.784.654
(1.066.050)
1.465.747
9.892.718
89%
-112%
237%
575%
2,9% (7.475.423) (2.828.023) -2,5% (1.005.456) 1.049.485 (2.054.941)
5,5% (7.881.385) 903.269 0,7% 493.927 1.218.776 (724.849)
-0,7% (9.105.428) (10.171.478) -7,3% 616.120 1.451.675 (835.556)
0,8% (8.770.689) (7.304.943) -4,7% 340.177 950.090 (609.913)
5,6% (8.521.365) 1.371.353 0,9% 770.039 1.277.708 (507.669)
5% 132%
16% -1226%
-4% -28%
-3% 119%
149% 16% -65%
25% 19% 15%
-45% -35% -27%
126% 34% -17%
(984.679)
208.308
(1.122.225)
983.344
12.529
121%
-639%
188%
-99%
1.323.765 (2.308.444) (4.818.158) -3%
2.382.167 (2.173.859) 1.605.505 1%
1.461.450 (2.583.675) (10.677.583) -7%
2.084.815 (1.101.471) (5.981.421) -3%
5.318.170 (5.305.641) 2.153.921 1%
80% -6% 133%
-39% 19% -765%
43% -57% -44%
155% 382% 136%
2003
2004
2005
2006
2007
161.916.135
160.469.281
156.972.043
181.487.597
161.916.135
160.469.281
156.972.043
(157.268.735) 1.953.473 0
(151.684.626) 1.897.514 0
(15.932.767) 10% (32.290.209) 20% (21.118.292) 13% (65.408.336) 40%
U analiziranom razdoblju, od 2003. do 2007. godine, rezultati poslovanja uprave podružnice šuma Delnice fluktuiraju. U 2003. godini podružnica posluje s gubitkom od 4,8 milijuna kuna, da bi u 2004. godini ostvarivala dobit. Gubitke podružnica ostvaruje i 2005. i 2006. godine, a 2007. godine negativan trend poslovanja je zaustavljen i podružnica ostvaruje dobit od 2,1 milijun kuna. Poslovni prihodi imaju tendenciju smanjenja u 2004. i 2005. godini kada se smanjuju po stopama od 1% i 2%. U 2006. godini poslovni prihodi rastu za 16%, te iznose 181,4 milijuna kuna. Smanjenje poslovnih prihoda u 2007. godini za 3% nije značajnije utjecalo na profitabilnost podružnice jer su poslovni rashodi također smanjeni. Poslovni rashodi se sa 157,2 milijuna kuna u 2003. godini smanjuju na 151,6 milijuna u 2004. godini, da bi u 2005. godini porasli na 158,1 milijun kuna što je povećanje od 4% u odnosu na 2004. godinu. Povećanje poslovnih rashoda u 2005. godini i simultano smanjenje poslovnih prihoda rezultiralo je najvećim gubitkom koji podružnica ostvaruje, u iznosu od 10,6 milijuna kuna. U 2006. poslovni rashodi rastu po stopi od 14%, dok u 2007. godini bilježe pad od 8% i iznose 165,5 milijuna kuna.
84 Najznačajnije stavke poslovnih rashoda su, kao i kod prethodno analiziranih podružnica, troškovi sirovina, materijala i energije, troškovi usluga, troškovi za pričuve i rizike, troškovi plaća te ostali troškovi poslovanja. Troškovi sirovina, materijala i energije fluktuiraju u rasponu od 15,9 milijuna kuna u 2003. godini do 18,1 milijun kuna u 2007. godini. Troškovi sirovina i materijala u 2007. godini rastu po stopi od 2%, dok je njihov udio u poslovnim prihodima u cijelom promatranom razdoblju na razini od 10% poslovnih prihoda. Troškovi usluga značajna su stavka u strukturi poslovnih rashoda. U 2003. i 2004. godini udio troškova usluga u ukupnim prihodima iznosi 20% i 16% da bi nakon smanjenja istih od 9% u 2005. godini udio troškova usluga u poslovnim prihodima iznosio 15%, odnosno 23,6 milijuna kuna. Rast troškova usluga nastavljen je u 2006. godini i to po stopi od 31% čime je udio troškova usluga u ukupnim prihodima porastao na 17%. U 2007. godini troškovi usluga iznose 33,5 milijuna kuna, a njihov se udio u poslovnim prihodima povećava na 19%. U 2003. i 2004. godini udio troškova rezerviranja u poslovnim prihodima iznosi 13% i 12%. Troškovi rezerviranja u 2005. i 2006. godini iznose 18,2 i 20,3 milijuna kuna, dok njihov udio u poslovnim prihodima iznosi 12% odnosno 11%. U 2007. godini troškovi rezerviranja se smanjuju za 81% u odnosu na 2006. godinu i iznose 3,7 milijuna kuna, čime se njihov udio u poslovnim prihodima smanjuje na 2%. Smanjenje troškova rezerviranja najznačajnije je utjecalo na rezultat poslovanja u 2007. godini. Uz spomenuto smanjenje troškova rezerviranja u 2007. godini, značajno se smanjuju i troškovi vrijednosnog usklađenja kratkotrajne imovine i smanjuju se za 83%, te neto troškovi na osnovi internih odnosa koji se smanjuju za 33%. Troškovi plaća konstantno rastu u promatranom razdoblju. Tako sa 65,4 milijuna kuna u 2003. godini rastu po stopi od 4% u 2004. i 2005. godini, da bi u 2006. godini rasli po stopi od 17%. U 2007. godini troškovi plaća rastu po stopi od 4% i iznose 86,6 milijuna kuna, odnosno njihov udio u poslovnim prihodima je najviši u promatranom razdoblju te iznosi 49%. U promenutom razdoblju udio ostalih troškova poslovanja u poslovnim prihodima se kreće od 13% u 2003. godini do 10% u 2007. godini. U 2007. godini ostali troškovi poslovanja iznose 17,8 milijuna kuna. Podružnica ostvaruje poslovnu dobit prije amortizacije u 2004. godini koja raste za 89%, da bi se u 2005. godini ostvarivalo poslovni gubitak prije amortizacije u iznosu od -1,1 milijun kuna. U 2006. i 2007. godini poslovna dobit prije amortizacije raste i iznosi 1,4, odnosno 9,8 milijuna kuna. Nakon rasta troškova amortizacije u 2004. i 2005 godini, isti imaju tendenciju smanjenja u 2006. i 2007. godini. Troškovi amortizacije se u 2007. godini smanjuju po stopi od 3%. Kao posljedica visokog troška amortizacije podružnica ostvaruje gubitak iz poslovnih aktivnosti koji u 2005. godini iznosi -10,1 milijun kuna. Poslovni gubitak ostvaren je i 2006. godine, da bi u 2007. godini poslovna dobit rasla po stopi od 119%. U 2007. godini podružnica uprave šuma Bjelovar ostvaruje 1,3 milijuna kuna poslovne dobiti s maržom poslovne dobiti od 0,8% poslovnih prihoda. Financijski rezultat podružnice je negativan u 2003. godini. U 2007. godini iznosi 770 tisuća kuna. Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti negativan je 2003. i 2005. godine, dok je u ostalim godinama pozitivan, a u 2007. godini iznosi 12 tisuća kuna. Podružnica uprave šuma Delnice, nakon ostvarenog gubitka 2003. godine, u 2004. godini posluje pozitivno. Pozitivan rezultat u 2004. godini posljedica je smanjenja poslovnih rashoda od 4%. U 2005. i 2006. godini podružnica ponovno posluje s gubitkom, da bi 2007. godine poslovala s dobiti. Najuspješnija godina poslovanja uprave podružnice šuma Delnice je 2007. godina jer se ostvaruje poslovna dobit prije amortizacije, poslovna dobit kao i neto dobit. Neto dobit podružnice u 2007. godini iznosi 2,1 milijun kuna uz neto maržu od 1% poslovnih prihoda. Niska profitabilnost podružnice ponajprije je rezultat smanjenja poslovnih rashoda od 8% u odnosu na 2006. godinu na što je u velikoj mjeri, kao i kod drugih podružnica, utjecalo smanjenje troškova rezerviranja koji su u 2007. godini smanjeni za 81%. Prikaz poslovanja uprave šuma podružnice Delnice kroz poslovnu dobit/gubitak prije amortizacije, poslovnu dobit/gubitak i neto rezultat poslovanja u razdoblju od 2003. do 2007. godine dan je na sljedećoj slici.
85 Slika 4.12 UspjeĹĄnost poslovanja UĹ P Delnice 10.000.000 0 (10.000.000)
2003
2004
2005
2006
(20.000.000)
Poslovna dobit prije amortizacije Poslovna dobit Dobit/gubitak
2007
86 4.2.12 Uprava šuma podružnica Senj U nastavku je analizirana uspješnost poslovanja uprave šuma podružnica Senj. Tablica 4.30 prikazuje račun dobiti i gubitka za razdoblje od 2003. do 2007. godine. Tablica 4.30 Račun dobiti i gubitka UŠP Senj
1 2 1 3 4 5 6
7
8 9
I. II.
I. II.
RAČUN DOBITI I GUBITKA (HRK) POSLOVNI PRIHODI Prihodi od prodaje proizvoda i usluga Prihodi od prodaje robe POSLOVNI RASHODI Povećanje vrijednosti zaliha Smanjenje vrijednosti zaliha Troškovi sirovina, materijala i energije % Poslovnih prihoda Troškovi usluga % Poslovnih prihoda Troškovi rezerviranja % Poslovnih prihoda Troškovi plaća % Poslovnih prihoda Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine % Poslovnih prihoda Neto troškovi na osnovi internih odnosa % Poslovnih prihoda Ostali troškovi poslovanja % Poslovnih prihoda POSLOVNA DOBIT PRIJE AMORTIZACIJE % Poslovnih prihoda Amortizacija POSLOVNA DOBIT/GUBITAK % Poslovnih prihoda Financijski rezultat Financijski prihodi Financijski rashodi Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti Izvanredni prihodi Izvanredni rashodi DOBIT/GUBITAK % Neto marža
2003 71.683.390
2004 72.526.496
2005 67.920.941
2006 87.165.824
2007 90.643.040
% 04/03 1%
% 05/04 -6%
% 06/05 28%
% 07/06 4%
71.683.390
72.526.496
67.920.241
87.165.824
90.643.040
1%
-6%
28%
4%
0 (66.414.849) 643.072 0
0 (71.320.723) 268.108 0
700 (65.584.206) 981.293 0
0 (83.405.938) 510.215 0
0 (85.584.862) 0 (2.166.094)
0% 7% -58% 0%
0% -8% 266% 0%
0% 27% -48% 0%
0% 3% 0% 0%
(9.860.124)
(10.349.279)
(10.357.728)
(12.102.647)
(12.681.975)
5%
0,08%
17%
5%
14% (9.413.879) 13% (7.143.040) 10%
14% (9.697.013) 13% (7.336.803) 10%
15% (8.801.997) 13% (6.224.216) 9%
14% (15.974.267) 18% (8.377.504) 10%
14% (16.816.506) 19% (1.722.487) 2%
3%
-9%
81%
5%
3%
-15%
35%
-79%
(29.242.162)
(30.649.702)
(30.569.383)
(36.559.857)
(41.912.796)
5%
0,26%
20%
15%
41%
42%
45%
42%
46%
(295.262)
(2.816.395)
(56.455)
(85.079)
(114.372)
854%
-98%
51%
34%
0,41%
4%
0%
0%
0%
(2.067.241)
(2.252.625)
(2.319.260)
(3.419.984)
(2.118.800)
9%
3%
47%
-38%
3% (9.036.214) 13%
3% (8.487.014) 12%
3% (8.236.460) 12%
4% (7.396.818) 8%
2% (8.051.833) 9%
-6%
-3%
-10%
9%
5.268.541
1.205.772
2.336.735
3.759.886
5.058.178
-77%
94%
61%
35%
7,3% (3.378.506) 1.890.035 1,7% 460.602 1.014.575 (553.973)
1,7% (3.611.392) (2.405.620) -1,9% 467.142 1.116.402 (649.260)
3,4% (4.025.878) (1.689.143) -1,2% 649.631 1.256.126 (606.495)
4,3% (4.223.870) (463.984) -0,3% 208.509 737.005 (528.495)
5,6% (4.802.557) 255.621 0,2% (103.055) 422.387 (525.441)
7% -227%
11% -30%
5% -73%
14% -155%
1% 10% 17%
39% 13% -7%
-68% -41% -13%
-149% -43% -1%
646.172
753.899
1.349.185
599.500
6.156.808
17%
79%
-56%
927%
1.494.329 (848.157) 2.996.809 4%
1.187.610 (433.712) (1.184.579) -2%
2.668.247 (1.319.062) 309.673 0,46%
2.651.560 (2.052.060) 344.025 0,39%
6.385.694 (228.887) 6.309.373 7%
-21% -49% -140%
125% 204% 126%
-1% 56% 11%
141% -89% 1734%
Uprava podružnica šuma Senj ostvaruje pozitivne ukupne rezultate poslovanja tijekom promatranog razdoblja, osim 2004. godine kada posluje s gubitkom. Poslovni prihodi podružnice sa 71,6 milijuna kuna u 2003. godini rastu po stopi od 1% u 2004. godini, da bi se u 2005. godini smanjili za 6% kada iznose 67,1 milijun kuna. U 2007. godini poslovni prihodi rastu za 4% i iznose 90,6 milijuna kuna, što je ujedno najviši iznos poslovnih prihoda koje podružnica ostvaruje u analiziranom razdoblju. Nakon povećanja poslovnih rashoda u 2004. godini za 7%, isti se smanjuju po stopi od 8% u 2005. godini. Poslovni rashodi u 2006. godini rastu po stopi od 27%, da bi u 2007. godini rasli za 3% i iznosili 85,5 milijuna kuna. U strukturi poslovnih rashoda, najznačajnije stavke su troškovi sirovina, materijala i energije, troškovi usluga, troškovi rezerviranja, troškovi plaća, te ostali troškovi poslovanja. Udio troškova sirovina, materijala i energije u poslovnim prihodima kreće se od 14% u 2003. i 2004. godini, preko 15% i 14% u 2005. i 2006. godini. U 2007. godini troškovi sirovina i materijala rastu za 5%, te iznose 12,6 milijuna kuna. Udio troškova usluga u poslovnim prihodima u razdoblju od 2003. do 2005. godine iznosi 13%, da bi se nakon rasta istih, od 81%, u 2006. godini njihov udio u poslovnim prihodima povećao na 18%. U 2007. godini troškovi usluga rastu za 5% i iznose 16,8 milijuna kuna, odnosno njihov udio u poslovnim prihodima se povećava na 19%.
87
Od 2003. do 2006. godine udio troškova rezerviranja u poslovnim prihodima varira u rasponu od 10% do 9% poslovnih prihoda. Troškovi rezerviranja se u 2007. godini, kao i kod prethodno analiziranih podružnica, smanjuju i to za 79% u odnosu na 2006. godinu i iznose 1,7 milijuna kuna, čime se njihov udio u poslovnim prihodima smanjuje na 2%. Smanjenje troškova rezerviranja najznačajnije je utjecalo na povećanje profitabilnosti podružnice koja je najbolje vidljiva iz povećanja neto marže na 7% poslovnih prihoda. Troškovi plaća konstantno rastu u promatranom razdoblju. Tako s 29,2 milijuna kuna u 2003. godini rastu po stopi od 5% u 2004. godini, da bi se u 2005. godini neznatno smanjili za 0,26%. U 2006. godini troškovi plaća rastu za 20%, dok u 2007. godini rastu po stopi od 15% te je njihov udio u poslovnim prihodima 46%, odnosno 41,9 milijuna kuna. Neto troškovi na temelju internih odnosa fluktuiraju u promatranom razdoblju, tako da se nakon rasta u 2006. godini od 47% smanjuju u 2007. godini za 38% i iznose 2,1 milijun kuna. U razdoblju od 2003. do 2006. godine ostali troškovi poslovanja imaju tendenciju smanjenja. Ostali troškovi poslovanja se povećavaju u 2007. godini i iznose 8,1 milijun kuna odnosno njihov udio u poslovnim prihodima iznosi 9%. Poslovna dobit prije amortizacije pozitivna je u cijelom analiziranom razdoblju. Marža poslovne dobiti prije amortizacije najveća je 2003. godine kada iznosi 7,3% poslovnih prihoda, da bi se u 2004. godini smanjila na 1,7% poslovnih prihoda. Od 2005. godine, kada marža poslovne dobiti iznosi 3,4% poslovnih prihoda, ista ima tendenciju rasta u 2006. i 2007. godini. U 2007. godini marža poslovne dobit prije amortizacije iznosi 5,6% poslovnih prihoda. Troškovi amortizacije rastu u 2004. i 2005. godini za 7% odnosno 11%. Rast troškova amortizacije nastavljen je u 2006. i 2007. godini po stopama od 5% i 14%. Troškovi amortizacije najveći su u 2007. godini i iznose 4,8 milijuna kuna. Kao posljedica visokih operativnih troškova podružnica ostvaruje gubitak iz poslovanja u razdoblju od 2003. do 2006. godine. U 2007. godini prekinut je negativan trend i poslovna dobit iznosi 255 tisuća kuna. Marža poslovne dobiti u 2007. godini je mala i iznosi 0,3% poslovnih prihoda. Financijski rezultat podružnice je, osim u 2007. godini, pozitivan tijekom cijelog analiziranog razdoblja. Tako se sa 467 tisuća kuna u 2004. godini financijski rezultat smanjuje na 208 tisuća kuna u 2006. godini. Smanjenje financijskog rezultata nastavljeno je i u 2007. godini kada je financijski rezultat negativan, -103 tisuće kuna. Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti pozitivan je tijekom cijelog analiziranog razdoblja. Dobit iz izvanrednih aktivnosti najveća je 2007. godine kada iznosi 6,1 milijun kuna i u najvećoj mjeri pridonosi velikom povećanju neto marže u istoj godini. Podružnica uprave šuma Senj, nakon gubitka u 2004. godini, ostvaruje dobit u svim godinama poslovanja. Dobit koju podružnica ostvaruje u 2005. i 2006. godini rezultat je financijskih i izvanrednih aktivnosti, a ne operativnih jer u tim godinama podružnica ostvaruje gubitak iz poslovnih aktivnosti. Izrazito niska profitabilnost poslovanja povećana je 2007. godine kada neto marža s 0,39% u 2006. godini raste na 7%. Povećanje marže u najvećoj mjeri je rezultat visokih izvanrednih prihoda, ali i smanjenja troškova rezerviranja za 79%. Podružnica uprave šuma Senj najbolje poslovne rezultate ostvaruje u 2007. godini kada posluje s dobiti od 6,3 milijuna kuna. Međutim, uspješnost poslovanja ove podružnice nije na zadovoljavajućoj razini. Naime, podružnica ostvaruje negativan operativni rezultat u razdoblju od 2004. do 2006. godine, da bi u 2007. godini taj rezultat bio pozitivan uz jako malu maržu poslovne dobiti od 0,3% poslovnih prihoda. Uspješnost poslovanja podružnice Senj prikazana je na sljedećoj slici.
88 Slika 4.13 UspjeĹĄnost poslovanja UĹ P Senj 8.000.000 6.000.000 4.000.000 2.000.000 0 (2.000.000) (4.000.000)
2003
2004
2005
2006
Poslovna dobit prije amortizacije Poslovna dobit/gubitak Dobit/gubitak
2007
89 4.2.13 Uprava šuma podružnica Gospić Uspješnost poslovanja uprave šuma podružnica Gospić analizirana je u nastavku uz prikaz računa dobiti i gubitka za razdoblje od 2003. do 2007. godine. Tablica 4.31 Račun dobiti i gubitka UŠP Gospić RAČUN DOBITI I GUBITKA
1 1 3 4 5 6 7
8 9
I. II.
I. II.
POSLOVNI PRIHODI Prihodi od prodaje proizvoda i usluga POSLOVNI RASHODI Povećanje vrijednosti zaliha Smanjenje vrijednosti zaliha Troškovi sirovina, materijala i energije % Poslovnih prihoda Troškovi usluga % Poslovnih prihoda Troškovi rezerviranja % Poslovnih prihoda Troškovi plaća % Poslovnih prihoda Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine % Poslovnih prihoda Neto troškovi na osnovi internih odnosa % Poslovnih prihoda Ostali troškovi poslovanja % Poslovnih prihoda POSLOVNA DOBIT/GUBITAK PRIJE AMORTIZACIJE % Poslovnih prihoda Amortizacija POSLOVNA DOBIT/GUBITAK % Poslovnih prihoda Financijski rezultat Financijski prihodi Financijski rashodi Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti Izvanredni prihodi Izvanredni rashodi DOBIT/GUBITAK % Neto marža
2003
2004
2005
2006
2007
144.663.085
132.235.298
156.047.497
192.440.895
167.956.487
% 04/03 -9%
% 05/04 18%
% 06/05 23%
% 07/06 -13%
144.663.085
132.235.298
156.047.497
192.440.895
167.956.487
-9%
18%
23%
-13%
(170.895.342) 1.475.022 0
(146.369.738) 2.359.509 0
(170.147.104) 867.538 0
(210.076.128) 0 (4.550.172)
(164.069.939) 583.682 0
-14% 60% 0%
16% -63% 0%
23% 0% 0%
-22% 0% 0%
(11.910.125)
(10.944.756)
(14.359.442)
(17.931.573)
(13.630.287)
-8%
31%
25%
-24%
8% (74.334.368) 51% (14.054.741) 10% (46.002.576) 32%
8% (51.524.619) 39% (13.942.292) 11% (48.006.023) 36%
9% (62.650.092) 40% (14.036.659) 9% (51.947.687) 33%
9% (84.866.298) 44% (18.337.043) 10% (59.343.994) 31%
8% (65.242.834) 39% (2.948.452) 2% (60.924.301) 36%
-31%
22%
35%
-23%
-1%
1%
31%
-84%
4%
8%
14%
3%
(1.778.581)
(2.393.425)
(2.305.171)
(3.742.013)
(3.862.231)
35%
-4%
62%
3%
1%
2%
1%
2%
2%
(4.082.003)
(5.325.407)
(5.207.070)
(7.197.339)
(3.682.935)
30%
-2%
38%
-49%
3% (20.207.971) 14%
4% (16.592.726) 13%
3% (20.508.520) 13%
4% (14.107.697) 7%
2% (14.362.582) 9%
-18%
24%
-31%
2%
(26.232.257)
(14.134.441)
(14.099.606)
(17.635.233)
3.886.548
-46%
-0,25%
25%
122%
-18,1% (4.649.143) (30.881.400) -27,0% 3.608.015 4.539.447 (931.432)
-10,7% (4.875.979) (19.010.420) -14,9% 1.179.664 1.881.891 (702.227)
-9,0% (6.174.926) (20.274.532) -14,6% 1.303.680 1.952.254 (648.573)
-9,2% (6.410.316) (24.045.549) -15,4% 1.066.060 1.453.141 (387.081)
2,3% (6.599.615) (2.713.068) -1,7% 1.518.718 2.141.036 (622.318)
5% -38%
27% 7%
4% 19%
3% -89%
-67% -59% -25%
11% 4% -8%
-18% -26% -40%
42% 47% 61%
5.436.134
1.369.854
5.154.154
3.373.291
4.342.943
-75%
276%
-35%
29%
6.716.850 (1.280.716) (21.837.251) -15%
3.810.957 (2.441.103) (16.460.903) -12%
6.845.953 (1.691.799) (13.816.699) -9%
3.813.834 (440.543) (19.606.198) -10%
5.018.428 (675.486) 3.148.593 2%
-43% 91% -25%
80% -31% -16%
-44% -74% 42%
32% 53% 116%
Uprava podružnica šuma Gospić u razdoblju od 2003. do 2006. godine posluje s gubitkom. Od 2007. godine trend negativnog poslovanja je prekinut i podružnica posluje s dobiti od 3,1 milijuna kuna. Poslovni prihodi podružnice se sa 144,6 milijuna kuna u 2003. godini smanjuju za 9% 2004. godine, da bi u 2005. i 2006. godini rasli po stopama od 18% i 23%. Poslovni prihodi su najveći u 2006. godini kada iznose 192,4 milijuna kuna. U 2007. godini poslovni prihodi se smanjuju za 13% u odnosu na 2006. godinu, te iznose 126,8 milijuna kuna. Poslovni rashodi se u 2004. godini smanjuju za 14%, da bi u 2005. i 2006. rasli po stopama od 16% i 23%. U 2006. godini poslovni rashodi su najviši u promatranom razdoblju i iznose 210 milijuna kuna. Poslovni rashodi bilježe pad od 22% u 2007. i iznose 164 milijuna kuna. Udio troškova sirovina, materijala i energije u poslovnim prihodima kreće se od 8% u 2003. i 2004. godini, preko 9% u 2005. i 2006. godini. U 2007. godini udio troškova sirovina i materijala u poslovnim prihodima iznosi 8%, odnosno 13,6 milijuna kuna, što je smanjenje od 24% u odnosu na 2006. godinu kada su isti iznosili 17,9 milijuna kuna. Troškovi usluga, nakon smanjenja u 2004. godini kada su iznosili 51,5 milijuna kuna, rastu sve do 2006. godine. U 2003. i 2004. godini udio troškova usluga u ukupnim prihodima iznosi 51% i 39%. Nakon rasta troškova usluga u 2005. godini, kada su isti rasli po stopi od 22%, njihov udio u poslovnim prihodima
90 povećan je na 40%. U 2006. troškovi usluga rastu po stopi od 35%, dok se njihov udio u poslovnim prihodima povećava na 44%. Negativan trend rasta troškova usluga zaustavljen je 2007. godine kada se smanjuju za 23% i iznose 65,2 milijuna kuna. Veliko smanjenje troškova usluga značajno je utjecalo na dobit koju podružnica ostvaruje u 2007. godini. U razdoblju od 2003. do 2006. godine udio troškova rezerviranja u poslovnim prihodima varira u rasponu od 11% do 9% poslovnih prihoda. Troškovi rezerviranja se u 2007. godini, kao i kod prethodno analiziranih podružnica, smanjuju za 84% u odnosu na 2006. godinu, te iznose 2,9 milijuna kuna, čime se njihov udio u poslovnim prihodima smanjuje na 2%. Smanjenje troškova rezerviranja najznačajnije je utjecalo na ukupan rezultat poslovanja koji je u 2007. godini pozitivan, za razliku od ostalih godina kada podružnica posluje s gubicima. Troškovi plaća konstantno rastu u promatranom razdoblju. Tako sa 46 milijuna kuna u 2003. godini rastu po stopama od 4% i 8% u 2004. i 2005. godini, dok u 2006. godini rastu po stopi od 14% te njihov udio u poslovnim prihodima iznosi 31%. U 2007. godini troškovi plaća rastu po stopi od 3%. Udio troškova plaća u poslovnim prihodima u 2007. godini iznosi visokih 36%, odnosno 60,9 milijuna kuna. Neto troškovi na osnovi internih odnosa fluktuiraju u promatranom razdoblju, tako da se nakon rasta u 2006. godini od 38% smanjuju u 2007. godini za 49% i iznose 3,6 milijuna kuna. U promatranom razdoblju udio ostalih troškova poslovanja u poslovnim prihodima se kreće od 14% u 2003. godini do 9% u 2007. godini. U 2007. godini ostali troškovi poslovanja rastu po stopi od 2% i iznose 14,3 milijuna kuna. Podružnica ostvaruje gubitak prije amortizacije u razdoblju od 2003. do 2006. godine. Negativan trend zaustavljen je 2007. godine kada dobit prije amortizacije iznosi 3,8 milijuna kuna. Troškovi amortizacije u 2004. godini rastu za 5%, da bi u 2005. godini rasli za 27%. U 2006. i 2007. godini troškovi amortizacije rastu po stopama od 4% odnosno 3%, te iznose 6,4 i 6,5 milijuna kuna. Kao posljedica visokih operativnih troškova, koji uključuju i troškove amortizacije, podružnica ostvaruje gubitak iz poslovanja u razdoblju od 2003. do 2007. godine. U 2007. godini podružnica ostvaruje gubitak iz poslovanja u iznosu 3,8 milijuna kuna. Financijski rezultat podružnice je pozitivan tijekom cijelog analiziranog razdoblja. Tako se sa 3,6 milijuna kuna u 2003. godini financijski rezultat smanjuje na 1,9 milijuna kuna u 2007. godini. Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti pozitivan je u razdoblju od 2003. do 2007. godine kada iznosi 4,3 milijuna kuna, što zajedno s dobiti iz financijskih aktivnosti direktno utječe na pozitivan rezultat ukupnog poslovanja podružnice. Podružnica uprave šuma Gospić ostvaruje gubitak u svim godinama poslovanja osim u 2007. godini. Zaustavljanje negativnog trenda u 2007. godini rezultat je dobiti iz financijskih i izvanrednih aktivnosti koja pokriva gubitak ostvaren iz poslovnih aktivnosti. U cijelom promatranom razdoblju, poslovni rashodi veći su od poslovnih prihoda. Kao što je prethodno spomenuto, izrazito visoki troškovi usluga, plaća, sirovina i materijala, te ostali troškovi poslovanja prevelik su uteg za poslovne prihode koje podružnica generira. Visoki poslovni rashodi razlog su negativnih neto marži u razdoblju od 2003. do 2006. godine, kao i niske neto marže u 2007. godini. Prikaz poslovanja uprave šuma podružnice Gospić u razdoblju od 2003. do 2007. godine dan je na sljedećoj slici.
91 Slika 4.14 Uspješnost poslovanja UŠP Gospić 10.000.000 0 (10.000.000)
2003
2004
2005
2006
(20.000.000) (30.000.000) (40.000.000)
Poslovna dobit/gubitak prije amortizacije Poslovna dobit/gubitak Dobit/Gubitak
2007
92 4.2.14 Uprava šuma podružnica Buzet U nastavku je analizirana uspješnost poslovanja uprave šuma podružnica Buzet. Na sljedećoj stranici prikazan je račun dobiti i gubitka za razdoblje od 2003. do 2007. godine, kao i stope rasta prihoda i rashoda, te udio troškova u poslovnim prihodima. Tablica 4.32 Račun dobiti i gubitka UŠP Buzet
1
3 4 5 6 7
8 9
I. II.
I. II.
RAČUN DOBITI I GUBITKA (HRK) POSLOVNI PRIHODI Prihodi od prodaje proizvoda i usluga POSLOVNI RASHODI Povećanje vrijednosti zaliha Smanjenje vrijednosti zaliha Troškovi sirovina, materijala i energije % Poslovnih prihoda Troškovi usluga % Poslovnih prihoda Troškovi rezerviranja % Poslovnih prihoda Troškovi plaća % Poslovnih prihoda Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine % Poslovnih prihoda Neto troškovi na osnovi internih odnosa % Poslovnih prihoda Ostali troškovi poslovanja % Poslovnih prihoda POSLOVNA DOBIT/GUBITAK PRIJE AMORTIZACIJE % Poslovnih prihoda Amortizacija POSLOVNA DOBIT/GUBITAK % Poslovnih prihoda Financijski rezultat Financijski prihodi Financijski rashodi Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti Izvanredni prihodi Izvanredni rashodi DOBIT/GUBITAK % Neto marža
2003
2004
2005
2006
2007
% 04/03
% 05/04
% 06/05
% 07/06
38.517.589
38.365.474
44.053.942
48.556.607
47.966.323
-0,39%
15%
10%
-1%
38.517.589
38.365.474
44.053.942
48.556.607
47.966.323
-0,39%
15%
10%
-1%
(39.993.274) 7.565 0
(38.403.881) 0 (11.893)
(43.755.787) 15.816 0
(43.606.298) 101.473 0
(40.483.640) 404.293 0
-4% 0% 0%
14% 0% 0%
-0,34% 542% 0%
-7% 298% 0%
(2.567.217)
(2.763.262)
(3.006.257)
(2.783.205)
(2.525.788)
8%
9%
-7%
-9%
7% (14.652.979) 38% (915.479) 2% (14.384.089) 37%
7% (12.918.172) 34% (859.106) 2% (15.723.709) 41%
7% (16.058.024) 36% (777.182) 2% (16.839.124) 38%
6% (14.277.851) 29% (741.889) 2% (20.628.624) 42%
5% (11.890.594) 25% (155.405) 0% (21.661.948) 45%
-12%
24%
-11%
-17%
-6%
-10%
-5%
-79%
9%
7%
23%
5%
(291.827)
(115.816)
(97.065)
(60.225)
(184.554)
-60%
-16%
-38%
206%
1%
0%
0%
0%
0%
(1.247.237)
(1.086.346)
(1.438.797)
(1.800.823)
(671.544)
-13%
32%
25%
-63%
3% (5.942.012) 15%
3% (4.925.578) 13%
3% (5.555.154) 13%
4% (3.415.154) 7%
1% (3.798.100) 8%
-17%
13%
-39%
11%
(1.475.684)
(38.408)
298.155
4.950.309
7.482.684
-97%
876%
1560%
51%
-3,8% (1.376.602) (2.852.287) -2,5% (62.678) 221.957 (284.635)
-0,1% (1.661.632) (1.700.040) -1,3% (984.277) 41.686 (1.025.963)
0,7% (2.078.882) (1.780.726) -1,3% (114.897) 105.560 (220.457)
10,2% (2.137.425) 2.812.885 1,8% (94.855) 66.707 (161.562)
15,6% (2.195.704) 5.286.979 3,3% (467.773) 52.532 (520.306)
21% -40%
25% 5%
3% 258%
3% 88%
1470% -81% 260%
-88% 153% -79%
-17% -37% -27%
393% -21% 222%
100.792
425.513
522.032
27.518
(2.628.906)
322%
23%
-95%
-9653%
253.696 (152.904) (2.814.172) -7%
493.365 (67.852) (2.258.804) -6%
606.048 (84.016) (1.373.591) -3%
234.160 (206.642) 2.745.547 6%
899.674 (3.528.580) 2.190.301 5%
94% -56% -20%
23% 24% -39%
-61% 146% 300%
284% 1608% -20%
Uprava podružnica šuma Buzet ostvaruje pozitivne rezultate poslovanja u razdoblju od 2006. i 2007. godine, dok u prijašnjim godinama analiziranog razdoblja posluje s gubitkom. Poslovni prihodi podružnice, nakon neznatnog smanjenja u 2004. godini, imaju tendenciju rasta, pa tako u 2005. godini rastu po stopi od 15% u odnosu na 2004. godinu. Rast poslovnih prihoda nastavljen je i u 2006. godini po stopi od 10%. U 2007. godini, poslovni prihodi bilježe smanjenje od 1%, te iznose 47,9 milijuna kuna. Smanjenje prihoda u 2007. godini ne utječe na ukupnu profitabilnost ove podružnice jer su proporcionalno smanjeni i poslovni rashodi. Poslovni rashodi se s 39,9 milijuna kuna u 2003. godini smanjuju na 38,4 milijuna kuna u 2004. godini, da bi u 2005. godini porasli na 43,7 milijuna kuna što je povećanje od 14% u odnosu na 2004. godinu. U 2006. godini poslovni rashodi se neznatno smanjuju za 0,34%, dok u 2007. godini bilježe pad od 7% i iznose 40,4 milijuna kuna. Udio troškova sirovina, materijala i energije u poslovnim prihodima je stabilan u promatranom razdoblju. Udio troškova sirovina i materijala, u razdoblju od 2003. do 2005. godine iznosi 7% poslovnih prihoda. U
93 2006. i 2007. godini njihov udio se smanjuje na 6% odnosno 5%. Troškovi sirovina i materijala u 2007. godini iznose 2,5 milijuna kuna. Troškovi usluga, uz troškove plaća, najznačajnija su stavka u strukturi poslovnih rashoda. U 2003. i 2004. godini udio troškova usluga u ukupnim prihodima iznosi 38% i 34%, da bi nakon rasta istih od 24% u 2005. godini iznosio 36%, odnosno 16,1 milijun kuna. Smanjenje troškova usluga u 2006. i 2007. godini od 11% i 17% uvelike je utjecalo na dobit koju podružnica ostvaruje u tim godinama. U 2007. godini troškovi usluga iznose 11,8 milijuna kuna čime se njihov udio u poslovnim prihodima smanjuje na 25%. Ono što je karakteristično za prethodno analizirane podružnice, odnosno veliki utjecaj smanjenja troškova rezerviranja na dobit koju podružnice ostvaruju 2007. godini, samo je djelomično točno i za podružnicu Buzet. Naime, veliko smanjenje troškova rezerviranja u 2007. godini od 79% nije značajnije utjecalo na dobit koju podružnica ostvaruje, jer je udio troškova rezerviranja u poslovnim prihodima i prije smanjenja bio nizak. Troškovi plaća konstantno rastu u promatranom razdoblju. Tako sa 14,3 milijuna kuna u 2003. godini rastu po stopi od 9% i 7% u 2004. i 2005. godini, da bi u 2006. godini rasli po stopi od 23%. U 2007. godini troškovi plaća rastu po stopi od 5% i iznose 21,6 milijuna kuna, odnosno njihov udio u poslovnim prihodima je najviši u promatranom razdoblju te iznosi 45%. U promatranom razdoblju udio ostalih troškova poslovanja u poslovnim prihodima se kreće od 15% u 2003. godini do 8% u 2007. godini. U 2007. godini ostali troškovi poslovanja rastu po stopi od 11% i iznose 3,7 milijuna kuna. Podružnica ostvaruje gubitak prije amortizacije u periodu od 2003. do 2004. godine, da bi dobit prije amortizacije bila ostvarena u 2005. godini u iznosu od 298 tisuća kuna. U 2006. i 2007. godini rast poslovne dobiti prije amortizacije je nastavljen, a u 2007. godini iznosi 7,4 milijuna kuna uz maržu poslovne dobiti prije amortizacije od 15,6% poslovnih prihoda. Troškovi amortizacije rastu tijekom cijelog analiziranog razdoblja. U 2007. godini rastu po stopi od 3% i iznose 2,1 milijun kuna. Gubitak iz operativnih aktivnosti tj. poslovni gubitak podružnica ostvaruje u razdoblju od 2003. do 2005. godine. Negativan trend zaustavljen je 2006. godine kada poslovna dobit iznosi 2,8 milijuna kuna. Podružnica u 2007. godini ostvaruje najvišu poslovnu dobit u iznosu od 5,2 milijuna kuna uz maržu poslovne dobiti od 11%. Financijski rezultat podružnice negativan je u cijelom promatranom razdoblju, ali značajnije ne utječe na ukupan rezultat poslovanja. Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti, kao rezultat razlike izvanrednih prihoda i izvanrednih rashoda, pozitivan je tijekom razdoblja od 2003. do 2006. godine. Podružnica 2007. godine bilježi visoki gubitak iz izvanrednih aktivnosti koji je znatno umanjio profitabilnost podružnice iste godine. Podružnica uprave šuma Buzet je u razdoblju od 2003. do 2005. godine poslovala s gubitkom koji je postupno smanjivan. Od 2006. godine podružnica ostvaruje dobit. Razlog pozitivnog trenda poslovanja u 2006. godini bilo je povećanje poslovnih prihoda od 10% uz istovremeno smanjenje poslovnih rashoda za 0,34%. U 2007. godini dobit podružnice iznosi 2,1 milijun kuna i posljedica je smanjenja poslovnih rashoda od 7% u odnosu na 2006. godinu. Dobit podružnice bila bi i veća da nije bilo visokog izvanrednog rashoda koji je smanjio neto maržu na 5% poslovnih prihoda. Uspješnost poslovanja podružnice Buzet prikazana je na sljedećoj slici kroz kretanje poslovne dobiti/gubitka prije amortizacije, poslovne dobiti/gubitka i neto rezultata poslovanja.
94 Slika 4.15 UspjeĹĄnost poslovanja UĹ P Buzet 10.000.000 5.000.000 0 (5.000.000)
2003
2004
2005
2006
2007
Poslovna dobit/gubitak prije amortizacije Poslovna dobit/gubitak Dobit/Gubitak
95 4.2.15 Uprava šuma podružnica Split Pregled uspješnosti poslovanja uprave šuma podružnice Split uz analizu računa dobiti i gubitka prikazan je u nastavku. Tablica 4.33 Račun dobiti i gubitka UŠP Split RAČUN DOBITI I GUBITKA
1 2
3 4 5 6 7
8 9
I. II.
I. II.
POSLOVNI PRIHODI Prihodi od prodaje proizvoda i usluga Prihodi od prodaje robe POSLOVNI RASHODI Povećanje vrijednosti zaliha Smanjenje vrijednosti zaliha Nabavna vrijednost robe % Poslovnih prihoda Troškovi sirovina, materijala i energije % Poslovnih prihoda Troškovi usluga % Poslovnih prihoda Troškovi rezerviranja % Poslovnih prihoda Troškovi plaća % Poslovnih prihoda Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine % Poslovnih prihoda Neto troškovi na osnovi internih odnosa % Poslovnih prihoda Ostali troškovi poslovanja % Poslovnih prihoda POSLOVNA DOBIT PRIJE AMORTIZACIJE % Poslovnih prihoda Amortizacija POSLOVNA DOBIT % Poslovnih prihoda Financijski rezultat Financijski prihodi Financijski rashodi Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti Izvanredni prihodi Izvanredni rashodi DOBIT % Neto marža
2003
2004
2005
2006
2007
68.361.304
68.319.905
77.899.377
87.231.771
87.052.748
% 04/03 -0,06%
% 05/04 14%
% 06/05 12%
% 07/06 -0,21%
64.712.994
64.692.083
77.135.383
87.231.771
87.026.256
3.648.310 (60.271.012) 0 0 (294.458) 0,43%
3.627.822 (60.477.268) 0 (83.598) (248.752) 0,36%
763.993 (72.861.160) 334.927 0 (105.022) 0,13%
0 (79.950.483) 93.812 0 0 0,00%
26.492 (78.823.160) 0 (422.356) 0 0,00%
-0,03%
19%
13%
-0,24%
-1% 0,34% 0% 0% -16%
-79% 20% 0% 0% -58%
0% 10% -72% 0% 0%
0% -1% 0% 0% 0%
(3.955.491)
(3.468.408)
(3.351.358)
(4.034.857)
(3.140.463)
-12%
-3%
20%
-22%
6% (11.611.927) 17% (61.945) 0,09% (32.271.728) 47%
5% (9.844.827) 14% (50.367) 0,07% (33.378.029) 49%
4% (18.882.236) 24% (61.767) 0,08% (34.452.788) 44%
5% (22.212.982) 25% (98.412) 0,11% (39.514.675) 45%
4% (18.441.669) 21% (5.333) 0,01% (43.607.059) 50%
-15%
92%
18%
-17%
-19%
23%
59%
-95%
3%
3%
15%
10%
(118.557)
(883.768)
(3.301.382)
(504.465)
(749.569)
645%
274%
-85%
49%
0,17%
1%
4%
1%
1%
(2.146.243)
(1.959.229)
(2.259.388)
(3.359.173)
3% (9.810.664) 14%
3% (10.560.290) 15%
3% (10.782.147) 14%
4% (10.319.731) 12%
(1.290.026)
-9%
15%
49%
-62%
1% (11.166.686) 13%
8%
2%
-4%
8%
8.090.292
7.842.637
5.038.217
7.281.288
8.229.588
-3%
-36%
45%
13%
11,8% (1.842.338) 6.247.954 5,5% 261.079 351.910 (90.832)
11,5% (2.043.894) 5.798.743 4,5% 3.173.628 3.225.873 (52.245)
6,5% (2.356.741) 2.681.476 1,9% 547.538 698.201 (150.663)
8,3% (3.041.502) 4.239.786 2,7% (347.141) 297.445 (644.586)
9,5% (2.921.206) 5.308.382 3,3% 24.656 238.675 (214.019)
11% -7%
15% -54%
29% 58%
-4% 25%
1116% 817% -42%
-83% -78% 188%
-163% -57% 328%
107% -20% -67%
343.119
267.043
528.622
876.160
15.893.242
-22%
98%
66%
1714%
3.511.157 (3.168.037) 6.852.152 10%
4.863.395 (4.596.353) 9.239.414 14%
1.735.131 (1.206.509) 3.757.636 5%
1.021.175 (145.015) 4.768.805 5%
16.497.350 (604.108) 21.226.280 24%
39% 45% 35%
-64% -74% -59%
-41% -88% 27%
1516% 317% 345%
U promatranom razdoblju, od 2003. do 2007. godine, uprava podružnica šuma Split ostvaruje pozitivne rezultate poslovanja. Poslovni prihodi se u 2004. godini smanjuju za neznatnih 0,06% u odnosu na 2003. godinu, da bi u 2005. i 2006. godini rasli po stopama od 14%, odnosno 12%. U 2007. godini, poslovni prihodi bilježe smanjenje od 0,21% i iznose 87,1 milijun kuna. Poslovni rashodi sa 60,2 milijuna kuna u 2003. godini lagano rastu na 60,4 milijuna kuna u 2004. godini, da bi u 2005. godini porasli na 72,8 milijuna kuna što je povećanje od 20% u odnosu na 2004. godinu. U 2006. poslovni rashodi rastu po stopi od 10%, dok u 2007. godini bilježe pad od 1%. U strukturi poslovnih rashoda najznačajnije stavke su troškovi sirovina, materijala i energije, troškovi usluga, troškovi za pričuve i rizike, troškovi plaća, te ostali troškovi poslovanja. Troškovi sirovina, materijala i energije fluktuiraju u rasponu od 3,9 milijuna kuna u 2003. godini do 3,1 milijun kuna u 2007. godini. Značajan skok troškova sirovina, materijala i energije primjetan je 2006. godine kada su isti troškovi rasli po
96 stopi od 20% u odnosu na 2005. godinu i iznosili, u promatranom razdoblju najviših, 4,1 milijuna kuna. Troškovi sirovina i materijala se u 2007. godini smanjuju po stopi od 22% što je obzirom na pad poslovnih prihoda u toj godini utjecalo i na profitabilnost podružnice u 2007. godini. Troškovi usluga značajna su stavka u strukturi poslovnih rashoda. U 2003. i 2004. godini udio troškova usluga u ukupnim prihodima iznosi 17%, odnosno 14%, da bi nakon rasta istih od 92% u 2005. godini udio troškova usluga u poslovnim prihodima iznosio 24%. U 2006. godini troškovi usluga iznose najviših 22,2 milijuna kuna, odnosno njihov udio u poslovnim prihodima raste na 25%. Troškovi usluga se u 2007. godini smanjuju i iznose 18,4 milijuna kuna. Udio troškova rezerviranja u poslovnim prihodima, za razliku od prethodno analiziranih podružnica, je zanemariv, a kreće se u rasponu od 0,09% u 2003. godini do 0,11% u 2006. godini. Smanjenje troškova rezerviranja u 2007. godini od 95% nema nikakvog utjecaja na ukupnu profitabilnost podružnice s obzirom na već spomenute niske udjele ovih troškova u poslovnim prihodima. Troškovi plaća konstantno rastu u promatranom razdoblju. Tako s 32,2 milijuna kuna u 2003. godini rastu po stopi od 3% u 2004. i 2005. godini, da bi u 2006. godini rasli po stopi od 15%. U 2007. godini troškovi plaća rastu po stopi od 10% i iznose čak 43,6 milijuna kuna, odnosno njihov udio u poslovnim prihodima je najviši u promatranom razdoblju i iznosi 50%. U razdoblju do 2003. do 2005. godine udio neto troškova na osnovi internih odnosa u poslovnim prihodima iznosi 3%, da bi se nakon rasta istih u 2006. godini od 49% njihov udio u poslovnim prihodima povećao na 4%. Neto troškovi na osnovi internih odnosa se u 2007. godini smanjuju za 62% i njihov udio u poslovnim prihodima iznosi 1%. Ostali troškovi poslovanja se nakon rasta od 8% i 2% u 2004. i 2005. godini smanjuju za 4% u 2006. godini. U 2007. godini ostali troškovi poslovanja se povećavaju i iznose 11,1 milijun kuna, odnosno njihov udio u poslovnim prihodima iznosi 13%. Poslovna dobit prije amortizacije smanjuje se u 2004. godini po stopi od 3%, da bi se u 2005. godini smanjila za 36%, a u 2006. godini raste po stopi od 45%. Poslovna dobit u 2007. godini raste za 13% u odnosu na 2006. godinu, te iznosi najviših 8,2 milijuna kuna uz maržu poslovne dobiti prije amortizacije od 9,5%. Nakon rasta troškova amortizacije u periodu od 2003. do 2006. godine, isti imaju tendenciju smanjenja u 2007. godini. Troškovi amortizacije, u 2007. godini, smanjuju se po stopi od 4% i iznose 2,9 milijuna kuna. Nakon smanjenja poslovne dobiti u 2004. i 2005. godini za 7%, odnosno 54%, ista raste u 2006. godini za 58%. Pad poslovne dobiti u 2005. godini rezultat je visokog rasta poslovnih rashoda od 20%. U 2007. godini poslovna dobit raste za 25% i iznosi 5,3 milijuna kuna uz maržu poslovne dobiti od 6,1% poslovnih prihoda. Podružnica uprava šuma Split tijekom cijelog analiziranog razdoblja, osim u 2006. godini, ostvaruje pozitivan rezultat iz financijskih aktivnosti. Financijski rezultat najviši je u 2004. godini kada je iznosio 3,1 milijun kuna, dok u 2007. godini iznosi 24 tisuće kuna. Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti, kao rezultat razlike izvanrednih prihoda i izvanrednih rashoda, pozitivan je tijekom cijelog analiziranog razdoblja. U 2007. godini financijski rezultat je najviši i iznosi od 15,8 milijuna kuna. Podružnica uprave šuma Split je u svim godinama promatranog razdoblja ostvarivala dobit koja je u 2007. godini rasla po stopi od 345% u odnosu na 2006. godinu. Dobit podružnice je u 2007. godini bila najveća i iznosila je 21,2 milijuna kuna. Veliki rast dobiti, u najuspješnijoj godini poslovanja, posljedica je iznimno visokih izvanrednih prihoda koji su rezultirali visokom dobiti iz izvanrednih aktivnosti. Utjecaj dobiti iz izvanrednih aktivnosti najbolje je vidljiv iz neto marže koja u 2007. godini iznosi 24% poslovnih prihoda, dok je ista u 2006. godini iznosila 5%. Prikaz poslovanja uprave šuma podružnice Split kroz poslovnu dobit prije amortizacije, poslovnu dobit i neto rezultat poslovanja u razdoblju od 2003. do 2007. godine dan je na sljedećoj slici.
97 Slika 4.16 UspjeĹĄnost poslovanja UĹ P Split 25.000.000 20.000.000 15.000.000 10.000.000 5.000.000 0
2003
2004
Poslovna dobit prije amortizacije
2005
2006
Poslovna dobit
2007 Dobit/gubitak
98 4.2.16 Uprava šuma podružnica Nova Gradiška U nastavku je analizirana uspješnost poslovanja uprave šuma podružnica Nova Gradiška. Na sljedećoj stranici prikazan je račun dobiti i gubitka za razdoblje od 2003. do 2007. godine, kao i stope rasta prihoda i rashoda, te udio troškova u poslovnim prihodima. Tablica 4.34 Račun dobiti i gubitka UŠP Nova Gradiška
1 2
3 4 5 6 7
8 9
I. II.
I. II.
RAČUN DOBITI I GUBITKA POSLOVNI PRIHODI Prihodi od prodaje proizvoda i usluga Prihodi od prodaje robe POSLOVNI RASHODI Povećanje vrijednosti zaliha Smanjenje vrijednosti zaliha Troškovi sirovina, materijala i energije % Poslovnih prihoda Troškovi usluga % Poslovnih prihoda Troškovi rezerviranja % Poslovnih prihoda Troškovi plaća % Poslovnih prihoda Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine % Poslovnih prihoda Neto troškovi na osnovi internih odnosa % Poslovnih prihoda Ostali troškovi poslovanja % Poslovnih prihoda POSLOVNA DOBIT PRIJE AMORTIZACIJE % Poslovnih prihoda Amortizacija POSLOVNA DOBIT % Poslovnih prihoda Financijski rezultat Financijski prihodi Financijski rashodi Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti Izvanredni prihodi Izvanredni rashodi DOBIT % Neto marža
2003 132.787.634
2004 147.208.945
2005 138.342.460
2006 135.051.691
2007 131.923.151
% 04/03 11%
% 05/04 -6%
% 06/05 -2%
% 07/06 -2%
132.771.481
147.208.945
138.342.460
134.596.984
131.923.151
11%
-6%
-3%
-2%
16154 (119.755.213) 0 (1.841.078)
0 (125.122.592) 0 (951.117)
0 (126.361.893) 0 (743.742)
454.707 (128.948.306) 0 (239.636)
0 (123.421.531) 1.749.828 0
0% 4% 0% -52%
0% 1% 0% -78%
0% 2% 0% -32%
0% -4% 0% 0%
(13.337.059)
(11.616.080)
(12.226.080)
(13.881.998)
(12.747.232)
-13%
5%
14%
-8%
10% (21.575.420) 16% (22.544.169) 17% (42.141.128) 32%
8% (20.354.494) 14% (25.615.468) 17% (45.247.779) 31%
9% (22.281.207) 16% (23.016.234) 17% (46.244.342) 33%
10% (23.004.126) 17% (21.993.414) 16% (50.190.005) 37%
10% (35.746.651) 27% (3.446.765) 3% (57.122.878) 43%
-6%
9%
3%
55%
14%
-10%
-4%
-84%
7%
2%
9%
14%
(749.064)
(108.332)
(912.263)
(1.556.044)
(92.353)
-86%
742%
71%
-94%
1%
0%
1%
1%
0,07%
(3.247.046)
(5.421.521)
(4.791.036)
(5.988.640)
(3.241.217)
67%
-12%
25%
-46%
2% (14.320.250) 11%
4% (15.807.802) 11%
3% (16.146.990) 12%
4% (12.094.445) 9%
2% (12.774.264) 10%
10%
2%
-25%
6%
13.032.422
22.086.353
11.980.567
6.103.385
8.501.620
69%
-46%
-49%
39%
9,8% (4.953.984) 8.078.438 7,1% (246.028) 319.715 (565.743)
15,0% (5.076.160) 17.010.193 13,3% (339.747) 391.033 (730.780)
8,7% (5.029.400) 6.951.167 5,0% (80.277) 498.156 (578.433)
4,5% (4.839.880) 1.263.505 0,8% (347.717) 237.891 (585.608)
6,4% (5.304.068) 3.197.551 2,0% (13.122) 474.124 (487.246)
2% 111%
-1% -59%
-4% -82%
10% 153%
38% 22% 29%
-76% 27% -21%
333% -52% 1%
-96% 99% -17%
(681.308)
(704.865)
(1.198.609)
(329.720)
791.007
3%
70%
-72%
340%
560.148 (1.241.456) 7.151.102 5%
853.175 (1.558.040) 15.965.581 11%
622.733 (1.821.343) 5.672.280 4%
557.586 (887.306) 586.068 0,43%
1.266.948 (475.942) 3.975.435 3%
52% 26% 123%
-27% 17% -64%
-10% -51% -90%
127% -46% 578%
Uprava podružnica šuma Nova Gradiška od 2003. do 2007. godine ostvaruje pozitivne rezultate poslovanja. Poslovni prihodi, nakon rasta u 2004. godini od 11%, imaju tendenciju smanjenja u narednim godinama. U 2005. godini poslovni prihodi se smanjuju za 6%, da bi se u 2006. godini smanjili za 2%. Pad poslovnih prihoda nastavljen je u 2007. godini kada se isti smanjuju za 2% te iznose 131,9 milijuna kuna. Poslovni rashodi sa 119,7 milijuna kuna u 2003. godini rastu na 125,1 milijun kuna u 2004. godini, da bi u 2005. godini porasli na 126,3 milijuna kuna što je povećanje od 1% u odnosu na 2004. godinu. U 2006. godini poslovni rashodi rastu po stopi od 2% i iznose 128,9 milijuna kuna, dok u 2007. godini bilježe pad od 4% te se smanjuju na 123,4 milijuna. U strukturi poslovnih rashoda najznačajnije stavke su troškovi sirovina, materijala i energije, troškovi usluga, troškovi za pričuve i rizike, troškovi plaća, te ostali troškovi poslovanja. Nakon smanjenja u 2004. godini, kada udio troškova sirovina, materijala i energije u poslovnim prihodima iznosi 8%, isti troškovi rastu za 5% i 14% u 2005. i 2006. godini te se njihov udio u poslovnim prihodima povećava na 9% odnosno 10%. U 2007. godini troškovi sirovina i materijala se smanjuju za 8% i iznose 12,7 milijuna kuna. Troškovi usluga bitna su stavka u strukturi poslovnih rashoda. U 2003. i 2004. godini udio troškova usluga u poslovnim prihodima iznosi 16% i 14%, da bi u 2005. godini njihov udio ponovno iznosio 16%. Rast
99 troškova usluga evidentan je u 2006. godini kada isti rastu za 3%. U 2007. godini troškovi usluga rastu po stopi od 55% te iznose 35,7 milijuna kuna, čime se njihov udio u poslovnim prihodima povećava na 27%. U razdoblju od 2003. do 2006. godine udio troškova rezerviranja u poslovnim prihodima kreće se od 17% do 16% poslovnih prihoda. Troškovi rezerviranja se u 2007. godini drastično smanjuju za 84% u odnosu na 2006. godinu i iznose 3,4 milijuna kuna, tako da se njihov udio u poslovnim prihodima smanjuje na 3%. Smanjenje troškova rezerviranja najznačajnije je utjecalo na ukupni rezultat poslovanja u 2007. godini. Troškovi plaća konstantno rastu u promatranom razdoblju. Tako sa 42,1 milijun kuna u 2003. godini rastu po stopi od 7% i 2% u 2004. i 2005. godini, da bi u 2006. godini rasli po stopi od 9%. U 2007. godini troškovi plaća rastu po stopi od 14% i iznose 57,1 milijun kuna, odnosno njihov udio u poslovnim prihodima je najviši u promatranom razdoblju i iznosi 43%. Uz spomenuto smanjenje troškova rezerviranja u 2007. godini, značajno se smanjuju i troškovi vrijednosnog usklađenja kratkotrajne imovine, koji se smanjuju za 94% i iznose 92 tisuće kuna, te neto troškovi na osnovi internih odnosa koji se smanjuju za 46%. U promatranom razdoblju udio ostalih troškova poslovanja u poslovnim prihodima se kreće od 11% u 2003. godini do 10% u 2007. godini. U 2007. godini ostali troškovi poslovanja iznose 12,7 milijuna kuna. Poslovna dobit prije amortizacije raste u 2004. godini po stopi od 69%, da bi se u 2005. i 2006. godini smanjila za 46% odnosno 49%. Pad poslovne dobiti prije amortizacije posljedica je smanjenja poslovnih prihoda uz istovremeni rast poslovnih rashoda. U 2007. godini poslovna dobit prije amortizacije raste za 39% u odnosu na 2006. godinu, prije svega zbog smanjenja poslovnih rashoda za 4%. Nakon rasta troškova amortizacije u 2004. godini, isti se smanjuju u 2005. i 2006. godini za 1% odnosno 4%. Troškovi amortizacije u 2007. godini rastu po stopi od 10% te iznose 5,3 milijuna kuna. Poslovna dobit je najviša u 2004. godini kada iznosi 17 milijuna kuna, da bi se u 2005. i 2006. godini smanjila na 6,9 odnosno 1,2 milijuna kuna. Smanjenje poslovne dobiti posljedica je smanjenja poslovnih prihoda koje nije pratilo adekvatno smanjenje poslovnih rashoda. U 2007. godini poslovna dobit raste za 153% te iznosi 3,1 milijun kuna uz maržu poslovne dobiti od 2,4% poslovnih prihoda. Snažan rast poslovne dobiti posljedica je smanjenja poslovnih prihoda za 17% u odnosu na 2006. godinu. Podružnica u cijelom analiziranom razdoblju ostvaruje negativan financijski rezultat koji u 2007. godini iznosi -13 tisuća kuna. Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti, kao rezultat razlike izvanrednih prihoda i izvanrednih rashoda, negativan je u razdoblju od 2003. do 2006. godine. U 2007. godini podružnica ostvaruje pozitivan rezultat iz izvanrednih aktivnosti u iznosu od 791 tisuće kuna. Podružnica uprave šuma Nova Gradiška je tijekom analiziranog razdoblja ostvarivala dobit koja je u 2007. godini iznosila 3,9 milijuna kuna. Visoki rast dobiti posljedica je smanjenja poslovnih rashoda od 4% koji su u najvećoj mjeri smanjeni zbog smanjenja troškova rezerviranja (smanjenje od 84% u 2007. godini), te smanjenja troškova sirovina, materijala i energije (za 28%), kao i smanjenja neto troškova na osnovi internih odnosa te troškova vrijednosnog usklađenja. Ukupno poslovanje podružnice Nova Gradiška može se ocijeniti kao pozitivno, obzirom da je poslovna dobit pozitivna tijekom cijelog analiziranog razdoblja, a utjecaj rezultata iz financijskih i izvanrednih aktivnosti nema veliki utjecaj na ukupan rezultat poslovanja. Uspješnost poslovanja podružnice Nova Gradiška prikazana je na sljedećoj slici kroz kretanja poslovne dobiti prije amortizacije, poslovne dobiti i neto dobiti.
100 Slika 4.17 Uspješnost poslovanja UŠP Nova Gradiška 25.000.000 20.000.000 15.000.000 10.000.000 5.000.000 0
2003
2004
2005
Poslovna dobit prije amortizacije
2006 Poslovna dobit
2007 Dobit
4.2.17 Zaključno Financijska analiza obuhvatila je 16 uprava podružnica šuma. Uspješnost podružnica analizirana je kroz analizu računa dobiti i gubitka u vremenskom periodu od 2003. do 2007. godine, a korištenjem kombinacije horizontalne i vertikalne analize, te analize trenda. Glede same analize, potrebno je istaknuti kako sve podružnice u 2007. godini posluju s dobiti. Dobit većine podružnica u najvećoj je mjeri posljedica smanjenja poslovnih rashoda. Na smanjenje poslovnih rashoda najznačajnije je utjecalo smanjenje troškova rezerviranja koji su u 2007. godini smanjeni u rasponu od 79% do 95% u odnosu na 2006. godinu. Unatoč smanjenju poslovnih rashoda neke od podružnica nisu uspjele ostvariti dobit iz operativnih aktivnosti, pa su na dobit iz ukupnog poslovanja značajno utjecali pozitivni rezultati iz financijskih aktivnosti, kao pozitivni rezultati iz izvanrednih aktivnosti. Ono što je zajedničko svim podružnicama jesu izrazito visoki troškovi plaća, usluga, sirovina i materijala, te ostali troškovi poslovanja. Udio troškova plaća u poslovnim prihodima 2007. godine kreće se u rasponu od 32% do 56%, dok je udio troškova usluga nešto niži i kreće se od 12% do 39% ovisno o podružnici. Troškovi sirovina i materijala, kao i ostali troškovi poslovanja, značajno opterećuju poslovne prihode te se njihov udio u istima kreće u rasponu od 4% do 14%, odnosno od 8% do 13%. Od ukupnog broja analiziranih podružnica samo njih pet (Vinkovci, Zagreb, Sisak, Split, Nova Gradiška), uz dobit iz ukupnog poslovanja, ostvaruje i dobit iz operativnih aktivnosti (poslovna dobit) tijekom cijelog razdoblja od 2003. do 2007. godine. Rezultati ukupnog poslovanja, kao i rezultati iz operativnih aktivnosti ostalih podružnica promjenjivi su tijekom analiziranog razdoblja. Profitabilnost podružnica, najbolje vidljiva iz marže poslovne dobiti i neto marže, nije na zadovoljavajućim razinama. Obzirom da podružnice u manjoj mjeri mogu utjecati na poslovne prihode, za poboljšanje profitabilnosti poslovanja izrazito je značajno poboljšati upravljanje troškovima. Kvalitetno upravljanje operativnim troškovima koji najviše opterećuju poslovne prihode u velikoj mjeri bi povećalo profitabilnost svih analiziranih podružnica.
101 4.3 Analiza organizacije i ljudskih potencijala po Upravama šuma podružnica Funkcije i uloge uprave šuma podružnica i šumarija su određene Statutom i drugim aktima poduzeća te Zakonom o šumama. Uprava šuma podružnica je organizacijska jedinica bez pravnog subjektiviteta, no ima pravo zastupanja poduzeća, a ustrojena je prema teritorijalnom principu i načinu gospodarenja. Uprave šuma Podružnice zastupaju voditelji podružnica koji za rad podružnice odgovaraju Upravi HŠ d.o.o. Podružnice se sastoje od odjela (većina podružnica broji 9 odjela). Svaka UŠP ima Ured upravitelja podružnice s pripadajućim osobljem i stručne službe od kojih većina ima Odjel za proizvodnju, Odjel za komercijalu, Planski i analitički odjel, Odjel za uređivanje šuma, Odjel za ekologiju, Odjel za lovstvo, Pravnu službu, Financijsko-računovodstveni odjel te Informatički odjel. Uprava šuma ne izvodi direktno poslove proizvodnje, ali vrši savjetodavnu i nadzornu funkciju u proizvodnoj djelatnosti. Također, UŠP upravlja korištenjem ljudskih i tehničkih resursa te ima i zadatak osiguranje provedbe jedinstvene gospodarske politike HŠ d.o.o. na svom teritoriju. Analizu izvršenja poslovnih, naturalnih i financijskih zadataka kvantitativno izrađuje informatička služba, a kvalitativnu analizu postignutih rezultata radi Uprava i o tome izvještava nadležne upravitelje šumarija i sve zainteresirane strane. Najniža hijerarhijska razina u HŠ d.o.o. je šumarija. Šumarija je organizacijska jedinica u kojoj se obavljaju temeljni zadaci poduzeća: obnova i uzgajanje šuma, sječa, izrada, privlačenje i otprema gotovih glavnih šumskih proizvoda, dakle 3 osnovne faze proizvodne djelatnosti poduzeća. Trenutno na području RH djeluje 169 šumarija. Od 16 UŠP svaka UŠP u prosjeku broji 10 šumarija. Najmanje šumarija pod svojim okriljem: 7, broji UŠP Senj, a najviše UŠP Split sa 17 šumarija. Najveći broj zaposlenih ima UŠP Bjelovar (1053), a najmanji broj zaposlenih UŠP Buzet (205). Šumarija je dalje podijeljena prema gospodarskim jedinicama, njih 900, prema kojima se izrađuje desetogodišnji plan gospodarenja šumama. Radna jedinica obavlja poslove koji su potrebni u realizaciji svih djelatnosti (najviše druge i treće faze poslova u proizvodnoj djelatnosti) u lancu vrijednosti HŠ d.o.o.
4.3.1 Uprava šuma podružnica Nova Gradiška UŠP Nova Gradiška je najmlađa od svih podružnica. Stvorena je u vrijeme Domovinskog rata. Prostire se na 78 479 ha. Ukupno su unutar UŠP Nova Gradiška zaposlene 572 osobe. Službe koje su se formirale u podružnici su, uz Ured upravitelja i stručne službe: 1. Proizvodni odjel; 2. Komercijalni odjel; 3. Planski i analitički odjel; 4. Odjel za uređivanje šuma; 5. Pravni, kadrovski i opći odjel UŠP; 6. Financijsko-računovodstveni odjel; 7. Informatički odjel. Osnovana je i radna jedinica pri Upravi: Mehanizacija, transport i građevinarstvo Nova Gradiška, društvo s ograničenom odgovornošću za šumarstvo, prijevoz, proizvodnju, trgovinu, graditeljstvo i usluge u likvidaciji. Podružnica broji 9 šumarija: Jasenovac, Nova Gradiška, Nova Kapela, Novska, Okučani, Oriovac, Slavonski Brod, Stara Gradiška, Trnjani. Sveukupno unutar šumarija zaposleno je 450 osoba. Uredu upravitelja zapošljva 7 osoba. Struktura ureda je sljedeća: voditelj Uprave šuma podružnica Nova gradiška (1), tajnica (1), savjetnik (1), stručni suradnik za unutarnji nadzor (1), stručni suradnik za javnu nabavu (1) stručni suradnik obrane i zaštite (1), vozač (1). Proizvodni odjel zapošljava 10 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj proizvodnog odjela (1), stručni suradnik za uzgajanje šuma (2), stručni suradnik za iskorištavanje šuma (1), stručni suradnik za građevinarstvo i investicije (1), stručni suradnik za mehanizaciju (1), stručni suradnik za pripremu rada (1), stručni suradnik za ZNR i PPZ objekata (1), stručni suradnik za projektiranje (1) i instruktor za obuku radnika (1).
102 Komercijalni odjel zapošljava 5 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj komercijalnog odjela (1), komercijalist prodaje i nabave (1), pomoćnik za prodaju-fakturist (1), i pomoćnik za nabavu – skladištar (2). Planski i analitički odjel zapošljava 3 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj plansko analitičkog odjela (1) stručni suradnik za planiranje (1) i stručni suradnik za analize (1). Odjel za uređivanje šuma zapošljava 11 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj odjela za uređivanje šuma (1), stručni suradnik za evidentiranje i praćenje osnova (2), samostalni taksator (1), taksator (2), stručni suradnik za ekologiju i zaštitu šuma (1), geometar (2), tehničar-administrator (1) i stručni suradnik za lovstvo (1). Pravni, kadrovski i opći odjel zapošljava 15 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj pravnog, kadrovskog i općeg odjela (1), stručni suradnik za pravne poslove (1), daktilograf (2), referent za radne odnose (1), referent za opće poslove i osiguranje imovine i osoba (1), administrator (2), vozač (1), portirtelefonista (2), kuharica-domaćica (1), domar-ložač (1) i spremačica (2). Financijsko-računovodstveni odjel zapošljava 10 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj računovodstvenog odjela (1), glavni knjigovođa (1), knjigovođa-konter (2), stručni suradnik za platni promet (1), blagajnik (1), financijski knjigovođa (1), knjigovođa salda konta kupaca-dobavljača (1), materijalni knjigovođa (1) i pogonski knjigovođa (1). Informatički odjel čine 4 zaposlenika. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj informatičkog odjela (1), organizator obrade podataka (1) i informatičar (2). Stručne službe zapošljavaju 6 pripravnika - dipl.inž.šum. (4), dipl. pravnik (1) i pripravnik-vss(1). Mehanizacija, transport i građevinarstvo Nova Gradiška zapošljava 51 osobu. Struktura zaposlenih je sljedeća: upravitelj (1), voditelj prijevoza (1), voditelj graditeljstva (1), voditelj privlačenja (1), poslovođa privlačenja (1), poslovođa održavanja (1), vozač kamiona (7), traktorist-šumski radnik (10), traktoristkopčaš (4), traktorist-kopčaš-šumski radnik (2), strojar (7), radnik na održavanju-složeni poslovi (6), radnik na održavanju – jednostavni poslovi (1), knjigovođa (1), skladištar–domar-ekonom (1), administrator-kat. knjigovođa-blagajnik (2), čistačica-dostavljačica (1), lozač centralnog grijanja (1) i pripravnik (2). Šumarija Jasenovac zapošljava 41 osobu. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (3), pomoćnik revirnika-poslovođa (5), čuvar šuma i lovišta–pomoćnik revirnika (5), šumski radnik sjekač (7), šumski radnik (14), vozač-mehaničar (1), knjigovođa (1), skladištar-domar (1) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Nova Gradiška zapošljava 80 osoba, te je šumarija s najvećim brojem zaposlenih. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (6), pomoćnik revirnika-poslovođa (14), čuvar šuma i lovišta–pomoćnik revirnika (6), šumski radnik sjekač (14), šumski radnik (33), traktorist-šumski radnik (2), vozač-mehaničar (1), knjigovođa (1) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Nova Kapela zapošljava 63 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika-poslovođa (9), čuvar šuma i lovišta–pomoćnik revirnika (8), šumski radnik sjekač (8), šumski radnik (27), vozač-mehaničar (1), knjigovođa (1), kuhar (1), skladištar–domar (1) i čistačicadostavljačica (1). Šumarija Novska zapošljava 62 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su pomoćnik upravitelja šumarije (1), blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika-poslovođa (11), čuvar šuma i lovišta–pomoćnik revirnika (6), šumski radnik sjekač (14), šumski radnik (17), vozač-mehaničar (4), knjigovođa (1) i čistačicadostavljačica (1). Šumarija Okučani zapošljava 29 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (2), pomoćnik revirnika-poslovođa (4), čuvar šuma i lovišta –pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (9), šumski radnik (5), knjigovođa (1), skladištar-domar-ekonom (1) i čistačicadostavljačica (1). Šumarija Oriovac zapošljava 30 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (2), pomoćnik revirnika-poslovođa (5), čuvar šuma i lovišta –pomoćnik revirnika (4), šumski radnik sjekač (6), šumski radnik (6), vozač-mehaničar (2), knjigovođa (1), skladištar-domar-ekonom (1) i čistačicadostavljačica (1). Šumarija Slavonski brod zapošljava 59 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika-poslovođa (8), čuvar šuma i lovišta–pomoćnik revirnika (6), šumski radnik sjekač (14), šumski radnik (19), vozač-mehaničar (2), knjigovođa (1), skladištar-domarekonom (1) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Stara Gradiška zapošljava 31 osobu. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (3), pomoćnik revirnika-poslovođa (6), čuvar šuma i lovišta –pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (10), šumski radnik (5) i knjigovođa (2).
103 Šumarija Trnjani zapošljava 55 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika-poslovođa (7), čuvar šuma i lovišta –pomoćnik revirnika (4), šumski radnik sjekač (9), šumski radnik (24), vozač-mehaničar (1), knjigovođa (1), skladištar-domar-ekonom (1) i čistačica-dostavljačica (1).
4.3.2 Uprava šuma podružnica Osijek Osječka podružnica je zadužena za nadzor šumske površine od 74 681 ha. Ukupan broj zaposlenih je 482. Službe koje djeluju u okviru UŠP Osijek, uz Ured upravitelja su: 1. Proizvodni odjel; 2. Komercijalni odjel; 3. Planski i analitički odjel; 4. Odjel za uređivanje šuma; 5. Odjel za ekologiju; 6. Odjel za lovstvo; 7. Pravni, kadrovski i opći odjel UŠP; 8. Financijsko-računovodstveni odjel; 9. Informatički odjel. Uz navedene službe djeluje i radna jedinica Šumatrans Osijek d.o.o., poduzeće za šumarstvo, proizvodnju, prijevoz, graditeljstvo, trgovinu i usluge u likvidaciji. UŠP Osijek broji 8 šumarija: Batina, Baranjsko Petrovo Selo, Darda, Đakovo, Osijek, Tikveš, Valpovo, Levanjska Varoš. Sveukupno, unutar šumarija je zaposleno 375 osoba. Ured upravitelja zapošljava 5 osoba. Struktura ureda je sljedeća: voditelj Uprave šuma podružnica Osijek (1), tajnica (1), stručni suradnik za unutarnji nadzor (1) stručni suradnik za standard i socijalnu brigu radnika (1) i vozač (1). Proizvodni odjel zapošljava 8 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj proizvodnog odjela (1), stručni suradnik za uzgajanje šuma (1) stručni suradnik za iskorištavanje šuma (1) stručni suradnik za građevinarstvo i investicije (1) stručni suradnik za mehanizaciju (1) stručni suradnik za pripremu rada (1) stručni suradnik za ZNR i PPZ objekata (1) i stručni suradnik za projektiranje (1). Komercijalni odjel zapošljava 5 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj komercijalnog odjela (1), komercijalist prodaje i nabave (1), pomoćni komercijalist za prodaju-fakturist (1) pomoćni komercijalist za nabavu-skladištar (1) i pomoćni komercijalist za ugostiteljstvo i turizam (1). Planski i analitički odjel zapošljava 4 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj plansko-analitičkog odjela (1), stručni suradnik za planiranje (2) i voditelj plansko statističkih evidencija (1). Odjel za uređivanje šuma zapošljava 9 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj odjela za uređivanje šuma (1), samostalni taksator (3), taksator (1), pomoćnik taksatora (3) i geodeta (1). Odjel za ekologiju zapošljava 3 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj odjela za ekologiju (1) i stručni suradnik za ekologiju (2) Odjel za lovstvo zapošljava 3 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj odjela za lovstvo (1) i stručni suradnik za lovstvo (2). Pravni, kadrovski i opći odjel zapošljava 16 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj pravnog, kadrovskog i općeg odjela (1), stručni suradnik za pravne poslove (2), daktilograf (3), administrator (2), portir - telefonista (1), kuharica - domaćica (2), domar - ložač (1) i spremačica (4). Financijsko-računovodstveni odjel zapošljava 10 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj računovodstvenog odjela (1), šef knjigovodstva (1), glavni knjigovođa (1), knjigovođa - konter (1), stručni suradnik za financijske poslove (1), stručni suradnik za platni promet (1), blagajnik (1), knjigovođa salda konta kupaca-dobavljača (1), knjigovođa operater (1) i pogonski knjigovođa (1). Informatički odjel zapošljava 6 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj informatičkog odjela (1), organizator obrade podataka (3) i informatičar (2). Šumatrans Osijek zapošljava 38 osoba. Struktura zaposlenih je sljedeća: upravitelj (1), šumski radnik (7), voditelj privlačenja i prijevoza (2), poslovođa održavanja (1), vozač kamiona (6), vozač forwardera (8), radnik na održavanju-visokosloženi poslovi (3), radnik na održavanju-složeni poslovi (3), radnik na održavanju-jednostavni poslovi (2), knjigovođa (1), blagajnik–administrator (1), skladištar-domar–ekonom (1), pomoćni radnik na održavanju (1) i čistačica – dostavljačica (1).
104 Šumarija Batina zapošljava 37 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (2), pomoćnik revirnika–poslovođa (2), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (5), šumski radnik sjekač (11), šumski radnik (9), vozač–mehaničar (1), knjigovođa (1), poslovođa lovno turističkog objekta (1), skladištar-domar–ekonom (1) i kuharica – domaćica (1). Šumarija Baranjsko Petrovo Selo zapošljava 42 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su administrator (1), blagajnik (1), revirnik (3), pomoćnik revirnika-poslovođa (5), čuvar šuma i lovištapomoćnik revirnika (2), šumski radnik sjekač (13), šumski radnik (10), vozač–mehaničar (2), knjigovođa (2), spremačica (1) i čistačica–dostavljačica (1). Šumarija Darda zapošljava 42 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (2), revirnik (3), pomoćnik revirnika–poslovođa (3), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (4), šumski radnik sjekač (15), šumski radnik (7), vozač–mehaničar (3), knjigovođa (1), skladištar-domar–ekonom (1) i domar – ložač (1). Šumarija Đakovo zapošljava 85 osoba. te je šumarija s najvećim brojem zaposlenih. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: pomoćnik upravitelja šumarije (1), administrator (1), blagajnik (1), revirnik (3), pomoćnik revirnika–poslovođa (5), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (17), šumski radnik sjekač (15), šumski radnik (33), vozač–mehaničar (2), knjigovođa (1), skladištar-domar–ekonom (1), kuharica–domaćica (1), čistačica–dostavljačica (1), pripravnik-dipl.inž.šum. (1) i pripravnik- šumarski tehničar (1). Šumarija Osijek zapošljava 41 osobu. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: pomoćnik upravitelja šumarije (1), administrator (1), blagajnik (1), revirnik (1), pomoćnik revirnika – poslovođa (5), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (7), šumski radnik sjekač (11), šumski radnik (7), vozač–mehaničar (1), knjigovođa (2), skladištar-domar–ekonom (1), čistačica–dostavljačica (1) i pripravnik- administrator (1). Šumarija Tikveš-Bilje zapošljava 47 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: pomoćnik upravitelja šumarije (1), administrator (1), blagajnik (2), revirnik (1), pomoćnik revirnika – poslovođa (5), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (8), šumski radnik (17), vozač–mehaničar (2), knjigovođa (1), skladištar-domar–ekonom (1), kuharica–domaćica (2), čistačica–dostavljačica (1) i pripravnik- šumarski tehničar (1). Šumarija Valpovo zapošljava 49 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (2), pomoćnik revirnika – poslovođa (3), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (5), šumski radnik sjekač (6), šumski radnik (22), vozač–mehaničar (5), knjigovođa (1), skladištar-domar– ekonom (1) i čistačica – dostavljačica (1). Šumarija Levanjska Varoš zapošljava 32 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: pomoćnik upravitelja šumarije (1), administrator (1), blagajnik (1), revirnik (2), pomoćnik revirnika–poslovođa (4), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (6), šumski radnik sjekač (10), šumski radnik (3), knjigovođa (1), čistačica–dostavljačica (1) i pripravnik- administrator (1).
4.3.3 Uprava šuma podružnica Vinkovci UŠP Vinkovci prostire se na 74 681 ha i ima najveći planirani i sječeni etat od svih podružnica. Ukupan broj zaposlenika je 942 . UŠP Vinkovci je i najstarija uprava; Brodska imovna općina utemeljena je 1874. godine. Uz Ured upravitelja u Vinkovcima djeluju i sljedeći odjeli: 1. Proizvodni odjel; 2. Komercijalni odjel; 3. Planski i analitički odjel; 4. Odjel za uređivanje šuma; 5. Odjel za ekologiju; 6. Odjel za lovstvo; 7. Pravni, kadrovski i opći odjel; 8. Financijsko-računovodstveni odjel; 9. Informatički odjel. Uz navedene službe djeluje i radna jedinica Šumatrans Vinkovci d.o.o., poduzeće za šumarstvo, proizvodnju, prijevoz, graditeljstvo, trgovinu i usluge u likvidaciji. UŠP Vinkovci broji 12 šumarija: Cerna, Gunja, Ilok, Lipovac, Mikanovci, Otok, Strizivajna, Strošinci, Vinkovci, Vrbanja, Vukovar, Županja. Ukupan broj zaposlenih unutar šumarija je 787. Ured upravitelja zapošljava 15 osoba. Struktura ureda je sljedeća: voditelj Uprave šuma podružnica Vinkovci (1), tajnica (1), zamjenik voditelja UŠP (1), pomoćnik voditelja UŠP za proizvodnju, planiranje i
105 komercijalu (1), pomoćnik voditelja UŠP za uređivanje šuma, ekologiju, lovstvo i proizvodnju (1), pomoćnik voditelja UŠP za financije, računovodstvo i informatiku (1), savjetnik (6), stručni suradnik za unutarnji nadzor (1), stručni suradnik obrane i zaštite (1) i vozač (1). Proizvodni odjel zapošljava 12 osoba. Struktura odjela je sljedeća: stručni suradnik za uzgajanje šuma (2), stručni suradnik za ras. proizvodnje i sjemenaru (1), stručni suradnik za iskorištavanje šuma (2), stručni suradnik za građevinarstvo i investicije (1), stručni suradnik za mehanizaciju (1), stručni suradnik za pripremu rada (2), instruktor za obuku radnika (1), stručni suradnik za projektiranje (1) i pripravnik - VSS (1). Komercijalni odjel zapošljava 7 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj komercijalnog odjela (1), komercijalist prodaje i nabave (2), pomoćni komercijalist za prodaju-fakturist (3) i pomoćni komercijalist za nabavu-skladištar (1). Planski i analitički odjel zapošljava 5 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj plansko-analitičkog odjela (1), stručni suradnik za planiranje (2), stručni suradnik za analize (1) i voditelj plansko statističke evidencije (1). Odjel za uređivanje šuma zapošljava 7 osoba. Struktura odjela je sljedeća: samostalni taksator (4), taksator (2) i tehničar - administrator (1). Odjel za ekologiju zapošljava 3 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj odjela za ekologiju (1), stručni suradnik za zaštitu šuma (1) i stručni suradnik za ekologiju (1). Odjel za lovstvo zapošljava 3 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj odjela za lovstvo (1) i stručni suradnik za lovstvo (2). Pravni, kadrovski i opći odjel zapošljava 22 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj pravnog, kadrovskog i općeg odjela (1), stručni suradnik za pravne poslove (3), animator kulture (1), daktilograf (3), referent za opće poslove i osiguranje imovine i osoba (3), administrator (2), vozač (1), portir-telefonista (1), kuharica-domaćica (1), domar-ložač (2), spremačica (2), dostavljač (1) i pripravnik dipl.pravnik (1). Financijsko-računovodstveni odjel zapošljava 16 osoba. Struktura odjela je sljedeća: likvidatorknjigovođa (2), knjigovođa-konter (5), stručni suradnik za financijske poslove (1), stručni suradnik za platni promet (1), blagajnik (1), financijski knjigovođa (1), knjigovođa salda konta kupaca-dobavljača (2), knjigovođa osnovnih sredstava (1), materijalni knjigovođa (1) i pogonski knjigovođa (1). Informatički odjel zapošljava 8 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj informatičkog odjela (1), organizator obrade podataka (4) i informatičar (3). Šumatrans Vinkovci zapošljava 57 osoba. Struktura zaposlenih je sljedeća: upravitelj (1), pomoćnik upravitelja (1), administrator (1), likvidator-knjigovođa (1), blagajnik (1), knjigovođa-fakturist (1), voditelj prijevoza (1), voditelj održavanja (1), poslovođa za prijevoz (1), poslovođa privlačenja (2), poslovođa održavanja (2), vozač (1), vozač kamiona (12), vozač forwardera (12), strojar (1), radnik na održavanjuvisokosloženi poslovi (8), radnik na održavanju-složeni poslovi (7), knjigovođa (1), skladištar (1) i portir (1). Šumarija Cerna zapošljava 68 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika–poslovođa (12), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (5), šumski radnik sjekač (18), šumski radnik (19), mehaničar (1), vozač–mehaničar (3), knjigovođa (1), skladištardomar–ekonom (1) i čistačica–dostavljačica (1). Šumarija Gunja zapošljava 73 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: pomoćnik upravitelja šumarije (1), administrator (1), blagajnik (1), revirnik (8), pomoćnik revirnika–poslovođa (10), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (5), šumski radnik sjekač (15), šumski radnik (25), vozač–mehaničar (2), knjigovođa (1), skladištar-domar–ekonom (1) i čistačica – dostavljačica (2). Šumarija Ilok zapošljava 46 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (1), pomoćnik revirnika–poslovođa (4), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (2), šumski radnik sjekač (17), šumski radnik (14), vozač–mehaničar (1), poslovođa u vinogradarstvu (1), knjigovođa (1), skladištar-domar–ekonom (1) i čistačica–dostavljačica. Šumarija Lipovac zapošljava 62 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: pomoćnik upravitelja šumarije (1), administrator (1), blagajnik (1), revirnik (5), pomoćnik revirnika–poslovođa (10), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (6), šumski radnik sjekač (17), šumski radnik (14), mehaničar (2), vozač– mehaničar (1), knjigovođa (1), skladištar-domar– ekonom (1) i čistačica–dostavljačica (1). Šumarija Mikanovci zapošljava 53 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (2), pomoćnik revirnika–poslovođa (5), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (11), šumski radnik (24), mehaničar (1), vozač–mehaničar (2), knjigovođa (1) i čistačica–dostavljačica (1). Šumarija Otok zapošljava 107 osoba, te je šumarija s najvećim brojem zaposlenih. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: pomoćnik upravitelja šumarije (1), administrator (1), blagajnik (1), revirnik (8), pomoćnik
106 revirnika– poslovođa (15), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (9), šumski radnik sjekač (36), šumski radnik (24), mehaničar (2), vozač–mehaničar (3), knjigovođa (2), skladištar-domar–ekonom (1), čistačica– dostavljačica (2) i pripravnik-dipl.inž.šum (1). Šuma Strizivojna zapošljava 41 osobu. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (1), pomoćnik revirnika–poslovođa (6), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (4), šumski radnik sjekač (6), šumski radnik (16), vozač–mehaničar (1), knjigovođa (1), skladištar-domar–ekonom (1), čistačica–dostavljačica (1) i pripravnik-dipl.inž.šum (1). Šumarija Strošinci zapošljava 51 osobu. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (3), pomoćnik revirnika–poslovođa (7), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (4), šumski radnik sjekač (17), šumski radnik (12), mehaničar (1), knjigovođa (1), skladištar-domar–ekonom (1), čistačica–dostavljačica (1) i pripravnik-šumarski tehničar (1). Šumarija Vinkovci zapošljava 83 osobe. Uz pomoćnika upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (2), revirnik (7), pomoćnik revirnika–poslovođa (9), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (9), šumski radnik sjekač (16), šumski radnik (23), vozač–mehaničar (2), knjigovođa (1), administrator– likvidator (1), koordinator rada u kuhinji (1), koordinator rada na posluživanju (1), konobar (2), sobarica (2), skladištar-domar–ekonom (1), pomoćni kuhar (1), čistačica–dostavljačica (1) i pripravnik- šumarski tehničar (2). Šumarija Vrbanja zapošljava 87 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: pomoćnik upravitelja šumarije (1), administrator (1), blagajnik (1), revirnik (6), pomoćnik revirnika–poslovođa (11), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (6), šumski radnik sjekač (25), šumski radnik (23), mehaničar (3), vozač– mehaničar (3), knjigovođa (2), poslovođa lovno turističkog objekta (1), skladištar-domar–ekonom (1) i čistačica–dostavljačica (2). Šumarija Vukovar zapošljava 50 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (2), revirnik (5), pomoćnik revirnika–poslovođa (8), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (5), šumski radnik sjekač (9), šumski radnik (12), vozač–mehaničar (2), knjigovođa (1), skladištar-domar– ekonom (1), ložač centralnog grijanja (1), pripravnik - dipl.inž.šum. (1) i pripravnik- šumarski tehničar (1). Šumarija Županja zapošljava 66 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su pomoćnik upravitelja šumarije (1), administrator (1), blagajnik (1), revirnik (5), pomoćnik revirnika–poslovođa (9), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (7), šumski radnik sjekač (17), šumski radnik (17), vozač–mehaničar (2), knjigovođa (1), skladištar-domar–ekonom (1), čistačica– dostavljačica (1), pripravnik-dipl.inž.šum. (1) i pripravnik - šumarski tehničar (1).
4.3.4 Uprava šuma podružnica Sisak UŠP Sisak se prostire na 86 943 ha. Ukupan broj zaposlenih iznosi 315. Uz Ured upravitelja djeluju sljedeći odjeli: 1. Proizvodni odjel; 2. Komercijalni odjel; 3. Planski i analitički odjel; 4. Odjel za uređivanje šuma; 5. Pravni, kadrovski i opći odjel; 6. Financijsko-računovodstveni odjel; 7. Informatički odjel. Šumarije koje su formirane na području uprave šume podružnice Sisak su: Dvor, Hrvatska Dubica, Glina, Kostajnica, Lekenik, Pokupsko, Petrinja, Rujavac, Sisak, Sunja. Ukupan broj zaposlenih unutar šumarija je 244. Ured uprave zapošljava 7 osoba. Struktura ureda je sljedeća: voditelj Uprave šuma podružnica Sisak (1) tajnica (1), zamjenik voditelja UŠP (1), pomoćnik voditelja UŠP za proizvodnju, planiranje i komercijalu (1), stručni suradnik obrane i zaštite (1), vozač (1) i pripravnik-vss (1). Proizvodni odjel zapošljava 7 osoba. Struktura odjela je sljedeća: stručni suradnik za uzgajanje šuma (2), stručni suradnik za iskorištavanje šuma (2), stručni suradnik za građevinarstvo i investicije (2) i stručni suradnik za ZNR i PPZ objekata (1). Komercijalni odjel zapošljava 6 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj komercijalnog odjela (1), komercijalist prodaje i nabave (1), pomoćni komercijalist za prodaju-fakturist (2) i pomoćni komercijalist za nabavu-skladištar (2).
107 Planski i analitički odjel zapošljava 3 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj plansko-analitičkog odjela (1), stručni suradnik za planiranje (1) i voditelj plansko statističke evidencije (1). Odjel za uređivanje šuma zapošljava 19 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj odjela za uređivanje šuma (1), samostalni taksator (1), taksator (7), pomoćnik taksatora (1), stručni suradnik za ekologiju i zaštitu šuma (2), geodeta (2), geometar (1), tehničar-administrator (1), stručni suradnik za lovstvo (2) i pripravnik-dipl.inž.šum. (1). Pravni, kadrovski i opći odjel zapošljava 13 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj odjela (1) stručni suradnik za pravne poslove (1), daktilograf (2), referent za radne odnose (1), referent za opće poslove i osiguranje imovine i osoba (1), administrator (1), vozač (1), kuharica-domaćica (2), domar-ložač (1) i spremačica (2). Financijsko-računovodstveni odjel zapošljava 11 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj računovodstvenog odjela (1), likvidator-knjigovođa (1), glavni knjigovođa (1), knjigovođa-konter (1), stručni suradnik za financijske poslove (1), blagajnik (1), financijski knjigovođa (1), knjigovođa salda konta kupacadobavljača (1), knjigovođa osnovnih sredstava (1), materijalni knjigovođa (1) i pogonski knjigovođa (1). Informatički odjel zapošljava 5 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj informatičkog odjela (1) i informatičar (4). Šumarija Dvor zapošljava 17 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (3), pomoćnik revirnika-poslovođa (1), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (7) i čistačica–dostavljačica (1). Šumarija Hrvatska Dubica zapošljava 29 osoba. Uz upravitelja šumarije (1), zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (2), pomoćnik revirnika–poslovođa (1), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (4), šumski radnik sjekač (8), šumski radnik (8), knjigovođa (1), skladištar-domar–ekonom (1), kuharica–domaćica (1) i čistačica–dostavljačica (1). Šumarija Glina zapošljava 33 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (6), pomoćnik revirnika–poslovođa (5), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (6), šumski radnik sjekač (8), šumski radnik (2), vozač–mehaničar (1), knjigovođa (1), čistačica–dostavljačica (1) i pripravnik-dipl.inž.šum. (1). Šumarija Kostajnica zapošljava 6 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (1), pomoćnik revirnika–poslovođa (1), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (1), knjigovođa (1) i čistačica– dostavljačica (1). Šumarija Lekenik zapošljava 33 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika–poslovođa (4), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (6), šumski radnik (9), vozač–mehaničar (2), knjigovođa (1), čistačica–dostavljačica (1) i pripravnikdipl.inž.šum. (1). Šumarija Pokupsko zapošljava 6 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (1), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (1), knjigovođa (1) i čistačica–dostavljačica (1). Šumarija Petrinja zapošljava 25 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (3), pomoćnik revirnika–poslovođa (5), šumski radnik sjekač (8), šumski radnik (3), knjigovođa (1), skladištardomar–ekonom (1), čistačica–dostavljačica (1) i pripravnik-dipl.inž.šum. (1). Šumarija Rujevac zapošljava 20 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), revirnik (2), pomoćnik revirnika–poslovođa (4), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (6) i šumski radnik (3). Šumarija Sisak zapošljava 37 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (2), blagajnik (2), revirnik (5), pomoćnik revirnika–poslovođa (5), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (1), šumski radnik sjekač (11), šumski radnik (7), knjigovođa (1), kuharica–domaćica (1) i pripravnik-dipl.inž.šum. (1). Šumarija Sunja zapošljava 38 osoba i šumarija je s najvećim brojem zaposlenih. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (2), pomoćnik revirnika–poslovođa (6), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (2), šumski radnik sjekač (13), šumski radnik (7), vozač–mehaničar (1), kuharica–domaćica (1), čistačica–dostavljačica (2) i pripravnik-dipl.inž.šum. (1).
108 4.3.5 Uprava šuma podružnica Zagreb UŠP Zagreb se nalazi na površini od 86 943 ha. Ukupno zapošljava 688 osoba. Uz Ured upravitelja djeluju sljedeći odjeli: 1. Proizvodni odjel; 2. Komercijalni odjel; 3. Planski i analitički odjel; 4. Odjel za uređivanje šuma; 5. Odjel za ekologiju; 6. Odjel za lovstvo; 7. Pravni, kadrovski i opći odjel; 8. Financijsko-računovodstveni odjel; 9. Informatički odjel. Radne jedinice koje djeluju pri UŠP Zagreb su Prijevoz i mehanizacija Kutina d.o.o. za šumarstvo, prijevoz, trgovinu i usluge i Hortikultura Zagreb d.o.o. Na površini UŠP Zagreb postoji 12 šumarija: Donja Stubica, Dugo Selo, Krapina, Kutina, Lipovljani, Novoselec, Popovača, Remetinec, Samobor, Velika Gorica, Zagreb i Zlatar. Ukupan broj zaposlenih unutar šumarija je 478. Ured upravitelja zapošljava 15 osoba. Struktura ureda je sljedeća: voditelj Uprave šuma podružnica Zagreb (1), stručni suradnik za odnose s javnošću (1), tajnica (1), pomoćnik voditelja UŠP za proizvodnju, planiranje i komercijalu (1), pomoćnik voditelja UŠP za uređenje šuma, ekologiju, lovstvo i pravo (1), savjetnik (6), stručni suradnik za unutarnji nadzor (1), stručni suradnik za javnu nabavu (1), stručni suradnik obrane i zaštite (1) i vozač (1). Proizvodni odjel zapošljava 10 osoba. Struktura odjela je sljedeća: stručni suradnik za uzgajanje šuma (2), stručni suradnik za ras. proizvodnje i sjemenaru (1), stručni suradnik za iskorištavanje šuma (1), stručni suradnik za privatne šume (1), stručni suradnik za građevinarstvo i investicije (1), stručni suradnik za mehanizaciju (1), stručni suradnik za pripremu rada (1), stručni suradnik za ZNR i PPZ objekata (1) i stručni suradnik za projektiranje (1). Komercijalni odjel zapošljava 8 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj komercijalnog odjela (1), komercijalist prodaje i nabave (2), pomoćni komercijalist za prodaju-fakturist (3) i pomoćni komercijalist za nabavu-skladištar (2). Planski i analitički odjel zapošljava 3 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj plansko-analitičkog odjela (1), stručni suradnik za planiranje (1) i voditelj plansko statističke evidencije (1). Odjel za uređivanje šuma zapošljava 24 osobe. Struktura odjela je sljedeća: stručni suradnik za evidentiranje i praćenje osnova (1), samostalni taksator (2), taksator (14), pomoćnik taksatora (1), geodeta (3), tehničar-administrator (1), pripravnik-dipl.inž.šum. (1) i pripravnik-šumarski tehničar (1). Odjel za ekologiju zapošljava 7 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj odjela za ekologiju (1), stručni suradnik za zaštitu šuma (1), stručni suradnik za ekologiju (4) i skladištar cent. skl. i otrova (1). Odjel za lovstvo zapošljava 1 osobu koja ima funkciju rukovoditelja odjela za lovstvo. Pravni, kadrovski i opći odjel zapošljava 12 osoba. Struktura je sljedeća: rukovoditelj pravnog, kadrovskog i općeg odjela (1), daktilograf (1), referent za radne odnose (1), referent za opće poslove i osiguranje imovine i osoba (2), administrator (1), spremačica (2), dostavljač (2), pripravnik-dipl.pravnik (1) i pripravnik-administrator (1). Financijsko-računovodstveni odjel zapošljava 16 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj računovodstvenog odjela (1), likvidator-knjigovođa (1), glavni knjigovođa (1), knjigovođa-konter (1), stručni suradnik za financijske poslove (1), blagajnik (1), knjigovođa salda konta kupaca-dobavljača (3), knjigovođa osnovnih sredstava (1), materijalni knjigovođa (1), pogonski knjigovođa (2) i knjigovođa plaća (3). Informatički odjel zapošljava 5 osoba. Struktura je sljedeća: rukovoditelj informatičkog odjela (1), organizator obrade podataka (2) i informatičar (2). Prijevoz i mehanizacija Kutina zapošljava 39 osoba. Struktura zaposlenih je sljedeća: upravitelj (1), blagajnik (1), materijalni knjigovođa (1), voditelj prijevoza (1), voditelj privlačenja (1), poslovođa održavanja (1), vozač kamiona (12), vozač forwardera (9), radnik na održavanju-visokosloženi poslovi (3), radnik na održavanju-složeni poslovi (6), fakturist obračunarac (1), skladištar-domar-ekonom (1) i čistačicadostavljačica (1).
109 Hortikultura Zagreb zapošljava 70 osoba. Struktura zaposlenih je sljedeća: upravitelj radne jedinice (1), pomoćnik upravitelja radne jedinice (1), referent hortikulture (6), poslovođa (6), šumski radnik na sječi (7), šumski radnik na uzgoju (44), strojar-građevinskih strojeva (1), stolar (1), blagajnik-administrator (1), čuvar park šuma (1) i čistač-dostavljač-ložač (1). Šumarija Donja Stubica zapošljava 12 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (2), pomoćnik revirnika–poslovođa (1), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (1), šumski radnik (3) i blagajnik–administrator (1). Šumarija Dugo Selo zapošljava 26 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (5), pomoćnik revirnika–poslovođa (5), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (5), šumski radnik (5) i čistačica–dostavljačica (1). Šumarija Krapina zapošljava 41 osobu. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika–poslovođa (4), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (5), šumski radnik sjekač (9), šumski radnik (14), skladištar-domar–ekonom (1) i čistačica–dostavljačica (1). Šumarija Kutina zapošljava 56 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: pomoćnik upravitelja šumarije (1), administrator (2), blagajnik (2), revirnik (5), pomoćnik revirnika–poslovođa (5), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (8), šumski radnik sjekač (12), šumski radnik (17), skladištar-domar–ekonom (1), pripravnik-dipl.inž.šum. (1) i pripravnik-šumarski tehničar (1). Šumarija Lipovljani zapošljava 70 osoba, te je šumarija s najvećim brojem zaposlenih. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (2), blagajnik (1), revirnik (5), pomoćnik revirnika–poslovođa (8), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (6), šumski radnik sjekač (17), šumski radnik (24), vozač– mehaničar (2), skladištar-domar–ekonom (2), čistačica–dostavljačica (1) i pripravnik-šumarski tehničar (1). Šumarija Novoselec zapošljava 63 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: pomoćnik upravitelja šumarije (1), administrator (1), blagajnik (1), revirnik (5), pomoćnik revirnika–poslovođa (8), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (7), šumski radnik sjekač (19), šumski radnik (16), vozač–mehaničar (1), skladištar-domar–ekonom (1), čistačica–dostavljačica (1) i pripravnik-dipl.inž.šum. (1). Šumarija Popovača zapošljava 53 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (2), revirnik (5), pomoćnik revirnika–poslovođa (5), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (6), šumski radnik sjekač (12), šumski radnik (19), vozač–mehaničar (1) i čistačica–dostavljačica (1). Šumarija Remetinec zapošljava 27 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (3), pomoćnik revirnika–poslovođa (5), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (4), šumski radnik (7), vozač–mehaničar (1), skladištar-domar–ekonom (1) i čistačica–dostavljačica (1). Šumarija Samobor zapošljava 20 osoba. Uz blagajnika (1) zaposleni su: revirnik (3), pomoćnik revirnika– poslovođa (3), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik (8), skladištar-domar–ekonom (1) i čistačica–dostavljačica (1). Šumarija Velika Gorica zapošljava 65 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: pomoćnik upravitelja šumarije (1), rukovatelj viličarom (2), administrator (2), blagajnik (1), revirnik (6), pomoćnik revirnika– poslovođa (7), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (9), šumski radnik sjekač (12), šumski radnik (15), vozač–mehaničar (3), strojni operater na liniji za piljenje (3), voditelj proizvodnje i prodaje ogrjevnog drva (1), skladištar-domar–ekonom (1) i čistačica–dostavljačica (1). Šumarija Zagreb zapošljava 35 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika–poslovođa (6), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (6), šumski radnik sjekač (5), šumski radnik (8), skladištar-domar–ekonom (1), čistačica–dostavljačica (1) i pripravnikdipl.inž.šum. (1). Šumarija Zlatar zapošljava 10 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (2), pomoćnik revirnika–poslovođa (1), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik (1), blagajnik– administrator (1) i čistačica–dostavljačica (1).
110 4.3.6 Uprava šuma podružnica Našice UŠP Našice se prostire na 82 198 hektara. Ukupan broj zaposlenih je 745. Uz Ured upravitelja djeluju i sljedeći odjeli : 1. Proizvodni odjel; 2. Komercijalni odjel; 3. Planski i analitički odjel; 4. Odjel za uređivanje šuma; 5. Odjel za ekologiju; 6. Odjel za lovstvo; 7. Pravni, kadrovski i opći odjel; 8. Financijsko-računovodstveni odjel; 9. Informatički odjel. Uz navedene službe djeluje i radna jedinica Šumatrans Našice d.o.o. UŠP Našice broji 9 šumarija: Ćeralije, Donji Miholjac, Đurđenovac, Koška, Našice, Orahovica, Podravska Slatina, Slatinski Drenovac, Voćin. Ukupan broj zaposlenih unutar šumarija je 550. Ured upravitelja zapošljava 11 osoba. Struktura ureda je sljedeća: voditelj Uprave šuma podružnica Našice (1), tajnica (1), pomoćnik voditelja UŠP za proizvodnju, planiranje i komercijalu (1), pomoćnik voditelja UŠP za uređivanje, ekologiju, lovstvo i pravne poslove (1), pomoćnik voditelja UŠP za financije, računovodstvo i informatiku (1), savjetnik (1), stručni suradnik za unutarnji nadzor (1), stručni suradnik za javnu nabavu (1), stručni suradnik obrane i zaštite (1), stručni suradnik za standard i socijalnu brigu radnika (1) i vozač (1). Proizvodni odjel zapošljava 12 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj proizvodnog odjela (1) stručni suradnik za uzgajanje šuma (1) stručni suradnik za rast proizvodnje i sjemenaru (1) stručni suradnik za iskorištavanje šuma (2) stručni suradnik za građevinarstvo i investicije (2) stručni suradnik za mehanizaciju (1) stručni suradnik za pripremu rada (1) stručni suradnik za ZNR i PPZ objekata (1) instruktor za obuku radnika (1) i stručni suradnik za projektiranje (1). Komercijalni odjel zapošljava 5 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj komercijalnog odjela (1), komercijalist prodaje i nabave (2) pomoćni komercijalist za prodaju-fakturist (1) pomoćni komercijalist za nabavu-skladištar (1). Planski i analitički odjel zapošljava 3 osobe. Struktura odjela je sljedeća: stručni suradnik za analize (1) voditelj plansko statističke evidencije (1), pripravnik - dipl. ekonomist (1). Odjel za uređivanje šuma zapošljava 6 osoba. Struktura odjela je sljedeća: samostalni taksator (1), taksator (3), geodeta (1) i tehničar-administrator (1). Odjel za ekologiju zapošljava 3 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj odjela za ekologiju (1) stručni suradnik za zaštitu šuma (1) i stručni suradnik za ekologiju (1). Odjel za lovstvo zapošljava 2 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj odjela za lovstvo (1) i stručni suradnik za lovstvo (1). Pravni, kadrovski i opći odjel zapošljava 13 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj pravnog, kadrovskog i općeg odjela (1), stručni suradnik za pravne poslove (2), daktilograf (2), referent za radne odnose (1), administrator (1), domar-ložač (1), spremačica (3), pripravnik-dipl.inž.šum. (1) i pripravnikdipl.pravnik (1). Financijsko-računovodstveni odjel zapošljava 15 osoba. Struktura odjela je sljedeća: likvidatorknjigovođa (1), šef knjigovodstva (1), glavni knjigovođa (1), knjigovođa-konter (2), stručni suradnik za financijske poslove (1), stručni suradnik za platni promet (2), blagajnik (1), financijski knjigovođa (1), knjigovođa salda konta kupaca-dobavljača (2), knjigovođa osnovnih sredstava (1), materijalni knjigovođa (1) i pogonski knjigovođa (1). Informatički odjel zapošljava 5 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj informatičkog odjela (1), organizator obrade podataka (2) i informatičar (2). Šumatrans Našice zapošljava 120 osoba. Struktura zaposlenih je sljedeća: upravitelj (1), pomoćnik upravitelja (3), administrator (1), likvidator–knjigovođa (2), blagajnik (1), materijalni knjigovođa (1), knjigovođa-fakturist (1), voditelj održavanja (1), stručni suradnik (4), poslovođa za prijevoz (1), poslovođa građevinarstva (5), poslovođa za stroj na privlačenju (2), poslovođa održavanja (6), vozač (2), vozač kamiona (18), vozač forwardera (8), strojar (16), radnik na održavanju-visokosloženi poslovi (7), radnik na održavanju-složeni poslovi (23), radnik na održavanju-jednostavni poslovi (1), knjigovođa (1), fakturist
111 obračunarac (1), skladištar-domar–ekonom (4), portir (4), pomoćni radnik na održavanju (2), čistačicadostavljačica (2), pripravnik- ekonomist (1) i pripravnik – sss (1). Šumarija Ćeralije zapošljava 33 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (2), blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika–poslovođa (5), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (7), šumski radnik (7), vozač–mehaničar (1), knjigovođa (1) i skladištar-domar–ekonom (1). Šumarija Donji Miholjac zapošljava 88 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: pomoćnik upravitelja šumarije (1), administrator (1), blagajnik (1), revirnik (7), pomoćnik revirnika–poslovođa (12), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (8), šumski radnik sjekač (43), šumski radnik (7), vozač–mehaničar (2), knjigovođa (1), skladištar-domar–ekonom (1), čistačica–dostavljačica (1), pripravnik-šumarski tehničar (1) i pripravnik–sss (1). Šumarija Đurđenovac zapošljava 65 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (5), pomoćnik revirnika–poslovođa (8), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (5), šumski radnik sjekač (28), šumski radnik (11), vozač–mehaničar (2), knjigovođa (1), skladištar-domar– ekonom (1) i čistačica–dostavljačica (1). Šumarija Koška zapošljava 52 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (5), pomoćnik revirnika–poslovođa (8), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (5), šumski radnik sjekač (23), šumski radnik (4), vozač–mehaničar (1), knjigovođa (1), skladištar-domar–ekonom (1) i čistačica–dostavljačica (1). Šumarija Našice zapošljava 59 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (3), pomoćnik revirnika–poslovođa (5), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (5), šumski radnik sjekač (19), šumski radnik (17), vozač–mehaničar (2), knjigovođa (1), skladištar-domar–ekonom (1), čistačica–dostavljačica (1), pripravnik- šumarski tehničar (1) i pripravnik-ekonomski tehničar (1). Šumarija Orahovica zapošljava 55 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika–poslovođa (7), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (26), šumski radnik (6), vozač–mehaničar (2), knjigovođa (1), skladištar-domar– ekonom (1), čistačica–dostavljačica (1) i pripravnik-ekonomski tehničar (1). Šumarija Podravska Slatina zapošljava 92 osobe, te je šumarija s najvećim brojem zaposlenih. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: pomoćnik upravitelja šumarije (1), administrator (1), blagajnik (1), revirnik (7), pomoćnik revirnika – poslovođa (11), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (7), šumski radnik sjekač (39), šumski radnik (13), vozač–mehaničar (4), knjigovođa (2), skladištar-domar–ekonom (1), čistačica–dostavljačica (1) i pripravnik- šumarski tehničar (3). Šumarija Slatinski Drenovac zapošljava 51 osobu. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (3), pomoćnik revirnika–poslovođa (4), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (17), šumski radnik (6), vozač–mehaničar (1), knjigovođa (1), domaćica doma (2), voditelj poslovanja (1), kuhar (4), konobar (3), skladištar-domar–ekonom (1), domar–ložač (1) i pripravnik– sss (1). Šumarija Voćin zapošljava 55 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (7), pomoćnik revirnika–poslovođa (6), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (6), šumski radnik sjekač (22), šumski radnik (6), vozač–mehaničar (2), knjigovođa (1), domaćica u lovačkoj kući (1), skladištar-domar– ekonom (1) i čistačica–dostavljačica (1).
4.3.7 Uprava šuma podružnica Požega UŠP Požega pokriva površinu od 49 860 hektara što ju čini najmanjom od svih podružnica. Ukupno, UŠP Požega zapošljava 382 osobe. Uz Ured upravitelja uprave djeluju i sljedeći odjeli : 1. Proizvodni odjel; 2. Komercijalni odjel; 3. Planski i analitički odjel; 4. Odjel za uređivanje šuma; 5. Odjel za ekologiju; 6. Pravni, kadrovski i opći odjel; 7. Financijsko-računovodstveni odjel; 8. Informatički odjel. Osim ovih odjela djeluje i radna jedinica Transport, mehanizacija i graditeljstvo Požega d.o.o. za šumarstvo, prijevoz, proizvodnju, trgovinu, graditeljstvo i usluge u likvidaciji. Uz to, UŠP Požega ima 6 šumarija: Čaglin, Kamenska, Kutjevo, Pleternica, Požega, Velika. Unutar šumarija ukupno je zaposlena 261 osoba.
112
Ured upravitelja zapošljava 7 osoba. Struktura ureda je sljedeća: voditelj Uprave šuma podružnica Požega (1), tajnica (1), zamjenik voditelja UŠP (1), stručni suradnik za javnu nabavu (1), stručni suradnik obrane i zaštite (1), stručni suradnik za standard i socijalnu brigu radnika (1) i vozač (1). Proizvodni odjel zapošljava 9 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj proizvodnog odjela (1), stručni suradnik za uzgajanje šuma (1), stručni suradnik za iskorištavanje šuma (1), stručni suradnik za građevinarstvo i investicije (1), stručni suradnik za mehanizaciju (1), stručni suradnik za pripremu rada (1), stručni suradnik za ZNR i PPZ objekata (1), instruktor za obuku radnika (1) i stručni suradnik za projektiranje (1). Komercijalni odjel zapošljava 5 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj komercijalnog odjela (1), komercijalist prodaje i nabave (1), pomoćni komercijalist za prodaju-fakturist (2) i pomoćni komercijalist za nabavu-skladištar (1). Planski i analitički odjel zapošljava 2 osobe. Struktura je sljedeća: rukovoditelj plansko-analitičkog odjela (1) i stručni suradnik za planiranje (1). Odjel za uređivanje šuma zapošljava 13 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj odjela za uređivanje šuma (1), stručni suradnik za evidentiranje i praćenje osnova (1), samostalni taksator (3), taksator (2), pomoćnik taksatora (3), stručni suradnik za ekologiju i zaštitu šuma (1), geometar (1) i tehničar-administrator (1). Odjel za ekologiju zapošljava 1 osobu s funkcijom rukovoditelja odjela za ekologiju. Pravni, kadrovski i opći odjel zapošljava 9 osoba. Struktura odjela je sljedeća: stručni suradnik za pravne poslove (1), daktilograf (1), referent za radne odnose (1), referent za opće poslove i osiguranje imovine i osoba (1), administrator (1), kuharica-domaćica (1), domar-ložač (1), spremačica (1) i pripravnikdipl.pravnik (1). Financijsko-računovodstveni odjel zapošljava 11 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj računovodstvenog odjela (1), likvidator-knjigovođa (1), šef knjigovodstva (1), glavni knjigovođa (1), knjigovođa-konter (1), blagajnik (1), financijski knjigovođa (1), knjigovođa salda konta kupaca-dobavljača (1), knjigovođa osnovnih sredstava (1), materijalni knjigovođa (1) i pripravnik - dipl.ekonomist (1). Informatički odjel zapošljava 3 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj informatičkog odjela (1), organizator obrade podataka (1) i informatičar (1). Transport, mehanizacija i graditeljstvo Požega zapošljava 61 osobu. Struktura zaposlenih je sljedeća: upravitelj (1), blagajnik (1), materijalni knjigovođa (1), knjigovođa-fakturist (1), voditelj prijevoza (1), voditelj održavanja (1), voditelj graditeljstva (1), poslovođa graditeljstva (2), poslovođa održavanja (2), vozač kamiona (9), strojar (13), miner (2), radnik na održavanju-složeni poslovi (17), radnik u galanteriji (5), skladištar-domar-ekonom (2), domar–ložač (1) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Čaglin zapošljava 54 osobe, te je šumarija s najvećim brojem zaposlenih. Uz upravitelja šumarije (1), zaposleni su: administrator (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika - poslovođa (8), čuvar šuma i lovištapomoćnik revirnika (4), šumski radnik sjekač (15), šumski radnik (17), pomoćni radnik u šumarstvu (1), knjigovođa (1), skladištar-domar-ekonom (1) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Kamenska zapošljava 41 osobu. Uz upravitelja šumarije (1), zaposleni su: administrator (2), blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika-poslovođa (6), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (5), šumski radnik sjekač (7), šumski radnik (12), vozač-mehaničar (1), knjigovođa (1) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Kutjevo zapošljava 44 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika-poslovođa (6), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (7), šumski radnik (15), pomoćni radnik u šumarstvu (4), vozač-mehaničar (1), knjigovođa (1) i skladištar domar - ekonom (1). Šumarija Pleternica zapošljava 41 osobu. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (3), pomoćnik revirnika-poslovođa (5), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (4), šumski radnik sjekač (8), šumski radnik (15), knjigovođa (1), skladištar-domar-ekonom (1) i čistačicadostavljačica (1). Šumarija Požega zapošljava 41 osobu. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (3), pomoćnik revirnika-poslovođa (8), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (4), šumski radnik sjekač (9), šumski radnik (14) i skladištar-domar-ekonom (1). Šumarija Velika zapošljava 40 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika-poslovođa (7), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (7) i šumski radnik (16).
113 4.3.8 Uprava šuma podružnica Koprivnica UŠP Koprivnica se nalazi na površini od 61 570 hektara. Unutar UŠP Koprivnica zaposlene su 653 osobe. Uz Ured upravitelja djeluju i slijedeći odjeli : 1. Proizvodni odjel; 2. Komercijalni odjel; 3. Planski i analitički odjel; 4. Odjel za uređivanje šuma; 5. Odjel za ekologiju; 6. Odjel za lovstvo; 7. Pravni, kadrovski i opći odjel; 8. Financijsko-računovodstveni odjel; 9. Informatički odjel. Osim navedenih odjela, djeluje i radna jedinica Mehanizacija i prijevoz Đurđevac društvo s ograničenom odgovornošću za šumarstvo, prijevoz, trgovinu i usluge. UŠP Koprivnica broji 11 šumarija: Čakovec, Đurđevac, Ivanec, Kloštar Podravski, Koprivnica, Križevci, Ludbreg, Pitomača, Repaš, Sokolovac, Varaždin. Ukupan broj zaposlenih unutar šumarija je 473. Ured upravitelja zapošljava 13 osoba. Struktura ureda je sljedeća: voditelj Uprave šuma podružnica Koprivnica (1), tajnica (1), pomoćnik voditelja UŠP za proizvodnju, planiranje i komercijalu (1), pomoćnik voditelja UŠP za uređenje šuma, ekologiju, lovstvo i pravne poslove (1), pomoćnik voditelja UŠP za financije, računovodstvo i informatiku (1), savjetnik (4), stručni suradnik za unutarnji nadzor (1), stručni suradnik obrane i zaštite (1), stručni suradnik za standard i socijalnu brigu radnika (1) i vozač (1). Proizvodni odjel zapošljava 7 osoba. Struktura odjela je sljedeća: stručni suradnik za uzgajanje šuma (1), stručni suradnik za ras.proizvodnju i sjemenaru (1), stručni suradnik za iskorištavanje šuma (1), stručni suradnik za privatne šume (1), stručni suradnik za građevinarstvo i investicije (1), stručni suradnik za pripremu rada (1) i stručni suradnik za zaštitu šuma (1). Komercijalni odjel zapošljava 5 osoba. Struktura odjela je sljedeća: komercijalist prodaje i nabave (2), pomoćni komercijalist za prodaju-fakturist (1), pomoćni komercijalist za nabavu-skladištar (1) i referent nabave (1). Planski i analitički odjel zapošljava 5 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj plansko-analitičkog odjela (1), stručni suradnik za planiranje (1), stručni suradnik za analize (1) i voditelj plansko statističke evidencije (2). Odjel za uređivanje šuma zapošljava 17 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj odjela za uređivanje šuma (1), stručni suradnik za evidentiranje i praćenje osnova (3), samostalni taksator (3), taksator (5), pomoćnik taksatora (3), geodeta (1) i geometar (1). Odjel za ekologiju zapošljava 2 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj odjela za ekologiju (1) i stručni suradnik za ekologiju (1). Odjel za lovstvo zapošljava 1 osobu, koja je zaposlena u funkciji rukovoditelja odjela za lovstvo. Pravni, kadrovski i opći odjel zapošljava 15 osoba. Struktura odjela je sljedeća: stručni suradnik za pravne poslove (2), daktilograf (1), referent za radne odnose (1), referent za opće poslove i osiguranje imovine i osoba (1), administrator (1), kuharica-domaćica (1), spremačica (2), pripravnik-dipl.inž.šum. (4) i pripravnik-sss (2). Financijsko-računovodstveni odjel zapošljava 17 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj računovodstvenog odjela (1), likvidator-knjigovođa (1), šef knjigovodstva (2), knjigovođa-konter (3), stručni suradnik za financijske poslove (1), blagajnik (1), financijski knjigovođa (2), knjigovođa salda konta kupacadobavljača (3), knjigovođa osnovnih sredstava (1), materijalni knjigovođa (1) i pogonski knjigovođa (1). Informatički odjel zapošljava 4 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj informatičkog odjela (1), organizator obrade podataka (2) i informatičar (1). Mehanizacija i prijevoz Đurđevac zapošljava 94 osobe. Struktura zaposlenih je sljedeća: upravitelj (1), pomoćnik upravitelja (2), likvidator-knjigovođa (1), knjigovođa-fakturist (1), šumski radnik sjekač (1), šumski radnik (1), stručni suradnici (2), poslovođa privlačenja i prijevoza (1), poslovođa održavanja (2), voditelj stanice tehničkog pregleda (1), nadzornik STP (3), vozač kamiona (2), vozač kamionske ekipaže (5), traktorist-šumski radnik (44), vozač forwardera (2), strojar-građevinskih strojeva (1), radnik na održavanjuvisokosloženi poslovi (11), mehaničar (1), fakturist obračunarac (2), skladištar-domar-ekonom (2), portir (2), referent STP (4) i čistačica-dostavljačica (2).
114 Šumarija Čakovec zapošljava 24 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (2), pomoćnik revirnika-poslovođa (2), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (4), šumski radnik sjekač (9), šumski radnik (3), knjigovođa (1), blagajnik-administrator (1) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Đurđevac zapošljava 74 osobe, te je šumarija s najvećim brojem zaposlenih. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: pomoćnik upravitelja šumarije (1), administrator (1), blagajnik (1), revirnik (6), pomoćnik revirnika-poslovođa (8), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (6), šumski radnik sjekač (24), šumski radnik (19), vozač-mehaničar (1), knjigovođa (1), glavni kuhar (3), konobarica-spremačica (1) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Ivanec zapošljava 19 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (2), pomoćnik revirnika-poslovođa (2), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (2), šumski radnik sjekač (3), šumski radnik (6), knjigovođa (1) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Kloštar Podravski zapošljava 45 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (4), pomoćnik revirnika-poslovođa (5), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (4), šumski radnik sjekač (9), šumski radnik (16), traktorist-šumski radnik (1), knjigovođa (1), blagajnik - administrator (1), skladištardomar-ekonom (2) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Koprivnica zapošljava 63 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: pomoćnik upravitelja šumarije (1), administrator (1), blagajnik (1), revirnik (5), pomoćnik revirnika- poslovođa (6), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (6), šumski radnik sjekač (14), šumski radnik (25), knjigovođa (1), skladištardomar-ekonom (1) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Križevci zapošljava 65 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: pomoćnik upravitelja šumarije (1), administrator (1), blagajnik (1), revirnik (5), pomoćnik revirnika-poslovođa (12), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (7), šumski radnik sjekač (16), šumski radnik (16), pomoćni radnik u šumarstvu (1), vozač-mehaničar (1), knjigovođa (1), skladištar-domar-ekonom (1) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Ludbreg zapošljava 36 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (3), pomoćnik revirnika-poslovođa (5), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (16), šumski radnik (3), vozač-mehaničar (1), knjigovođa (1), blagajnik-administrator (1), skladištar-domar-ekonom (1) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Pitomača zapošljava 23 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (1), pomoćnik revirnika-poslovođa (2), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (2), šumski radnik sjekač (6), šumski radnik (8), knjigovođa (1) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Repaš zapošljava 32 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (3), pomoćnik revirnika-poslovođa (5), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (10), šumski radnik (6), knjigovođa (1), blagajnik-administrator (1), glavni kuhar (1) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Sokolovac zapošljava 55 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (5), pomoćnik revirnika-poslovođa (6), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (6), šumski radnik sjekač (16), šumski radnik (17), knjigovođa (1) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Varaždin zapošljava 37 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (3), pomoćnik revirnika-poslovođa (4), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (4), šumski radnik sjekač (3), šumski radnik (15), referent transporta i mehanizacije (1), mehaničar (1), vozač-mehaničar (1), knjigovođa (1) i čistačica-dostavljačica (2).
4.3.9 Uprava šuma podružnica Bjelovar UŠP Bjelovar prostire se na 130 912 hektara. Unutar UŠP Bjelovar zaposlene su 1053 osobe. Uz Ured upravitelja djeluju sljedeći odjeli: 1. Proizvodni odjel; 2. Komercijalni odjel; 3. Planski i analitički odjel; 4. Odjel za uređivanje šuma; 5. Odjel za ekologiju; 6. Odjel za lovstvo; 7. Pravni, kadrovski i opći odjel UŠP; 8. Financijsko-računovodstveni odjel; 9. Informatički odjel. UŠP ima i jednu radnu jedinicu: Prijevoz, mehanizacija i graditeljstvo Bjelovar, društvo s ograničenom odgovornošću za šumarstvo, proizvodnju, trgovinu, ugostiteljstvo, graditeljstvo i usluge - u likvidaciji.
115 UŠP Bjelovar se sastoji od 15 šumarija: Bjelovar, Čazma, Daruvar, Đulovac, Garešnica, Grubišno polje, Ivanska, Lipik, Pakrac, Sirač, Suhopolje, Veliki Grđevac, Velika Pisanica, Virovitica, Vrbovec. Ukupan broj zaposlenih unutar šumarija je 859. Ured upravitelja zapošljava 9 osoba. Struktura ureda je sljedeća: voditelj Uprave šuma podružnica Bjelovar (1), tajnica (1), zamjenik voditelja UŠP (1), savjetnik (3), koordinator za unutarnji nadzor (1), stručni suradnik za unutarnji nadzor (1) i vozač (1). Proizvodni odjel zapošljava 12 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj proizvodnog odjela (1), stručni suradnik za uzgajanje šuma (2), stručni suradnik za ras.proizvodnje i sjemenaru (2), stručni suradnik za iskorištavanje šuma (1), stručni suradnik za građevinarstvo i investicije (1), stručni suradnik za pripremu rada (1), stručni suradnik za ZNR i PPZ objekata (2), instruktor za obuku radnika (1) i stručni suradnik za projektiranje (1). Komercijalni odjel zapošljava 12 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj komercijalnog odjela (1), komercijalist prodaje i nabave (4), pomoćni komercijalist za prodaju-fakturist (5) i pomoćni komercijalist za nabavu-skladištar (2). Planski i analitički odjel zapošljava 5 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj plansko-analitičkog odjela (1), stručni suradnik za planiranje (1), stručni suradnik za analize (2) i voditelj plansko statističke evidencije (1). Odjel za uređivanje šuma zapošljava 19 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj odjela za uređivanje šuma (1), samostalni taksator (4), taksator (8), pomoćnik taksatora (3), geodeta (3). Odjel za ekologiju zapošljava 3 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj odjela za ekologiju (1), stručni suradnik za zaštitu šuma (1) i stručni suradnik za ekologiju (1). Odjel za lovstvo zapošljava 1 osobu, koja je zaposlena na funkciji rukovoditelja odjela za lovstvo. Pravni, kadrovski i opći odjel zapošljava 30 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj pravnog, kadrovskog i općeg odjela (1), stručni suradnik za pravne poslove (2), daktilograf (2), referent za radne odnose (1), referent za opće poslove i osiguranje imovine i osoba (1), administrator (3), radio tehničar (1), portir–telefonista (1), kuharica–domaćica (1), domar–ložač (1), spremačica (4), pripravnik-dipl.inž.šum. (5), pripravnik-dipl.ekonomist (1) i pripravnik-šumarski tehničar (6). Financijsko-računovodstveni odjel zapošljava 20 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj računovodstvenog odjela (1), likvidator–knjigovođa (1), šef knjigovodstva (1), knjigovođa–konter (4), stručni suradnik za financijske poslove (1), stručni suradnik za platni promet (1), blagajnik (1), knjigovođa salda konta kupaca-dobavljača (4), knjigovođa osnovnih sredstava (1), knjigovođa operater (3), materijalni knjigovođa (1) i pogonski knjigovođa (1). Informatički odjel zapošljava 6 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj informatičkog odjela (1), organizator obrade podataka (3) i informatičar (2). Prijevoz, mehanizacija i graditeljstvo Bjelovar zapošljava 77 osoba. Struktura zaposlenih je sljedeća: upravitelj (1), pomoćnik upravitelja (1), administrator (1), likvidator–knjigovođa (1), blagajnik (1), materijalni knjigovođa (1), knjigovođa-fakturist (1), stručni suradnik (4), poslovođa građevinarstva (4), poslovođa održavanja (6), vozač kamiona (27), vozač forwardera (1), strojar-rukovoditelj građevinskih strojeva (1), strojar (11), građevinski radnik (1), radnik na održavanju-visokosloženi poslovi (12), radnik na održavanju-jednostavni poslovi (1), knjigovođa (1) i fakturist obračunarac (1). Šumarija Bjelovar zapošljava 90 osoba, te je najveća šumarija prema broju zaposlenih. Uz upravitelja šumarije (1), zaposlen je: pomoćnik upravitelja šumarije (1), administrator (1), blagajnik (2), revirnik (5), pomoćnik revirnika– poslovođa (12), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (7), šumski radnik sjekač (30), šumski radnik (22), vozač–mehaničar (6), knjigovođa (1), skladištar-domar–ekonom (1) i čistačica– dostavljačica (1). Šumarija Čazma zapošljava 54 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (2), blagajnik (1), revirnik (5), pomoćnik revirnika–poslovođa (9), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (5), šumski radnik sjekač (23), šumski radnik (2), vozač–mehaničar (3), knjigovođa (1), skladištar-domar–ekonom (1) i čistačica–dostavljačica (1). Šumarija Daruvar zapošljava 53 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (3), pomoćnik revirnika–poslovođa (8), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (4), šumski radnik sjekač (25), šumski radnik (1), vozač–mehaničar (5), knjigovođa (1), skladištar-domar– ekonom (2) i čistačica–dostavljačica (1). Šumarija Đulovac zapošljava 48 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (2), pomoćnik revirnika–poslovođa (9), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (4),
116 šumski radnik sjekač (23), vozač–mehaničar (3), knjigovođa (1), skladištar-domar–ekonom (1) i čistačica– dostavljačica (2). Šumarija Garešnica zapošljava 63 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (5), pomoćnik revirnika–poslovođa (9), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (6), šumski radnik sjekač (23), šumski radnik (11), vozač–mehaničar (3), knjigovođa (1), skladištar-domar– ekonom (1) i čistačica–dostavljačica (1). Šumarija Grubišno Polje zapošljava 57 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika–poslovođa (10), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (5), šumski radnik sjekač (19), šumski radnik (12), vozač–mehaničar (1), knjigovođa (1), administrator–likvidator (1), skladištar-domar–ekonom (1) i čistačica–dostavljačica (1). Šumarija Ivanska zapošljava 55 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (2), pomoćnik revirnika–poslovođa (8), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (25), šumski radnik (7), poslovođa građevinarstva (1), vozač traktorske ekipaže (1), vozač-mehaničar (3), knjigovođa (1) i čistačica–dostavljačica (1). Šumarija Lipik zapošljava 41 osobu. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika–poslovođa (5), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (4), šumski radnik sjekač (20), vozač–mehaničar (2), knjigovođa (1), skladištar-domar–ekonom (1) i čistačica– dostavljačica (1). Šumarija Pakrac zapošljava 43 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (5), pomoćnik revirnika–poslovođa (10), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (11), šumski radnik (6), vozač–mehaničar (2), knjigovođa (1), administrator–likvidator (1), skladištar-domar– ekonom (1) i čistačica–dostavljačica (1). Šumarija Sirač zapošljava 55 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika–poslovođa (9), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (6), šumski radnik sjekač (26), šumski radnik (1), vozač–mehaničar (3), knjigovođa (1), skladištar-domar–ekonom (1) i čistačica–dostavljačica (1). Šumarija Suhopolje zapošljava 56 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (2), pomoćnik revirnika–poslovođa (7), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (4), šumski radnik sjekač (30), šumski radnik (5), vozač–mehaničar (2), knjigovođa (1), skladištar-domar– ekonom (1) i čistačica–dostavljačica (1). Šumarija Veliki Grđevac zapošljava 65 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika–poslovođa (10), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (4), šumski radnik sjekač (25), šumski radnik (13), vozač–mehaničar (3), knjigovođa (1), skladištar-domar– ekonom (1) i čistačica–dostavljačica (1). Šumarija Velika Pisanica zapošljava 53 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika–poslovođa (7), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (6), šumski radnik sjekač (19), šumski radnik (9), vozač–mehaničar (2), knjigovođa (1), skladištar-domar– ekonom (1) i čistačica–dostavljačica (1). Šumarija Virovitica zapošljava 62 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika–poslovođa (9), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (4), šumski radnik sjekač (29), šumski radnik (8), vozač–mehaničar (3), knjigovođa (1) i skladištar-domar– ekonom (1). Šumarija Vrbovec zapošljava 64 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika–poslovođa (7), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (4), šumski radnik sjekač (34), šumski radnik (5), vozač–mehaničar (4), knjigovođa (1), skladištar-domar– ekonom (1) i čistačica–dostavljačica (1).
117 4.3.10 Uprava šuma podružnica Ogulin UŠP Ogulin pokriva površinu od 65 003 hektara. Unutar UŠP Ogulin zaposleno je 415 osoba. Uz Ured upravitelja djeluju sljedeći odjeli : 1. Proizvodni odjel; 2. Komercijalni odjel; 3. Planski i analitički odjel; 4. Odjel za uređivanje šuma; 5. Pravni, kadrovski i opći odjel UŠP; 6. Financijsko-računovodstveni odjel; 7. Informatički odjel. UŠP Ogulin ima i jednu radnu jedinicu: Mehanizacija, graditeljstvo i prijevoz Ogulin d.o.o. UŠP Ogulin se sastoji od 5 šumarija, a to su: Drežnica, Jasenak, Josipdol, Ogulin, Plaški. Ukupno, unutar šumarija zaposleno je 275 osoba. Ured upravitelja zapošljava 4 osobe. Struktura ureda je sljedeća: voditelj Uprave šuma podružnica Ogulin (1), tajnica (1), savjetnik (1) i stručni suradnik za unutarnji nadzor (1). Proizvodni odjel zapošljava 10 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj proizvodnog odjela (1), stručni suradnik za uzgajanje šuma (1), stručni suradnik za iskorištavanje šuma (1), stručni suradnik za građevinarstvo i investicije (1), stručni suradnik za mehanizaciju (1), stručni suradnik za pripremu rada (1), stručni suradnik za ZNR i PPZ objekata (1), instruktor za obuku radnika (1), stručni suradnik za projektiranje (1) i stručni suradnik za ekologiju i zaštitu šuma (1). Komercijalni odjel zapošljava 6 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj komercijalnog odjela (1), komercijalist prodaje i nabave (1), pomoćni komercijalist za nabavu-skladištar (2) i fakturista (2). Planski i analitički odjel zapošljava 4 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj plansko-analitičkog odjela (1), stručni suradnik za analize (2) i voditelj plansko statističkih evidencija (1). Odjel za uređivanje šuma zapošljava 11 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj odjela za uređivanje šuma (1), samostalni taksator (2), taksator (4), pomoćnik taksatora (3) i geodeta (1). Pravni, kadrovski i opći odjel zapošljava 13 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj pravnog, kadrovskog i općeg odjela (1), daktilograf (2), referent za radne odnose (1), referent za opće poslove i osiguranje imovine i osoba (1), administrator (1), vozač (1), portir-telefonista (1), domar-ložač (1), spremačica (3) i dostavljač (1). Financijsko-računovodstveni odjel zapošljava 12 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj računovodstvenog odjela (1), likvidator-knjigovođa (1), šef knjigovodstva (1), glavni knjigovođa (1), knjigovođa-konter (1), stručni suradnik za financijske poslove (1), blagajnik (1), financijski knjigovođa (1), knjigovođa salda konta kupaca-dobavljača (1), knjigovođa osnovnih sredstava (1), materijalni knjigovođa (1) i pogonski knjigovođa (1). Informatički odjel zapošljava 3 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj informatičkog odjela (1) i informatičar (2). Mehanizacija, graditeljstvo i prijevoz Ogulin zapošljava 77 osoba. Struktura zaposlenih je sljedeća: upravitelj (1), administrator (2), likvidator-knjigovođa (1), blagajnik (1), materijalni knjigovođa (1), knjigovođa-fakturist (1), voditelj prijevoza (1), voditelj održavanja (1), stručni suradnik (4), voditelj graditeljstva (1), poslovođa za prijevoz (2), poslovođa građevinarstva (2), poslovođa održavanja (1), vozač (1), vozač kamiona (16), strojar-šumski radnik (3), strojar (9), građevinski radnik (2), miner (2), radnik na održavanju (2), radnik na održavanju-složeni poslovi (13), radnik na održavanju-jednostavni poslovi (3), knjigovođa (1), skladištar- domar-ekonom (4), portir (1) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Drežnica zapošljava 55 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (2), blagajnik (1), revirnik (3), pomoćnik revirnika-poslovođa (9), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (4), šumski radnik sjekač (9), šumski radnik (2), šumski radnik na uzgoju (9), traktorist-šumski radnik (7), vozač-mehaničar (2), knjigovođa (1), skladištar-domar-ekonom (1), kopčaš na traktoru (3) i čistačicadostavljačica (1). Šumarija Jasenak zapošljava 51 osobu. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika-poslovođa (8), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (14), šumski radnik (3), traktorist-šumski radnik (5), vozač-mehaničar (3), knjigovođa (2), kopčaš na traktoru (4), kuharica-domaćica (1) i čistačica-dostavljačica (1).
118 Šumarija Josipdol zapošljava 68 osoba, te je najveća šumarija prema broju zaposlenih. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (2), blagajnik (1), revirnik (3), pomoćnik revirnika-poslovođa (12), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (5), šumski radnik sjekač (13), šumski radnik (12), traktoristšumski radnik (9), traktorist-kopčaš (1), vozač-mehaničar (4), knjigovođa (1), skladištar-domar-ekonom (1), kopčaš na traktoru (2) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Ogulin zapošljava 62 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (6), pomoćnik revirnika-poslovođa (16), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (11), šumski radnik sjekač (13), šumski radnik (5), vozač-mehaničar (3), knjigovođa (3), skladištar-domar-ekonom (1) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Plaški zapošljava 39 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika-poslovođa (3), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (5), šumski radnik sjekač (7), šumski radnik (7), šumski radnik na uzgoju (1), traktorist-šumski radnik (3), vozačmehaničar (1), knjigovođa (1), evidentičar (1), kopčaš na traktoru (1), domar-ložač (1) i čistačicadostavljačica (1).
4.3.11 Uprava šuma podružnica Split UŠP Split je površinom najveća podružnica, gospodari s 550 685 hektara šumske površine. Ukupan broj zaposlenih unutar UŠP Split je 501. Uz Ured upravitelja djeluju sljedeći odjeli : 1. Proizvodni odjel; 2. Komercijalni odjel; 3. Planski i analitički odjel; 4. Odjel za uređivanje šuma; 5. Odjel za ekologiju; 6. Odjel za lovstvo; 7. Pravni, kadrovski i opći odjel UŠP; 8. Financijsko-računovodstveni odjel; 9. Informatički odjel. UŠP Split broji 17 šumarija što ju ujedno čini i Upravom s najvećim brojem šumarija (od kojih su 3 na otocima): Benkovac, Biograd, Brač, Drniš, Dubrovnik, Hvar, Imotski, Knin, Korčula, Makarska, Metković, Obrovac, Sinj, Split, Šibenik, Vrgorac, Zadar. Unutar šumarija zaposleno je 430 osoba. Uprava nema nijednu radnu jedinicu. Ured upravitelja zapošljava 8 osoba. Struktura ureda je sljedeća: voditelj Uprave šuma podružnica Split (1), tajnica (1), zamjenik voditelja UŠP (1), savjetnik (3), stručni suradnik obrane i zaštite (1) i vozač (1). Proizvodni Odjel zapošljava 11 osoba. Struktura odjela zaposlenih je sljedeća: rukovoditelj proizvodnog odjela (1), stručni suradnik za uzgajanje šuma (1), stručni suradnik za rasadničku proizvodnju i sjemenaru (1), stručni suradnik za iskorištavanje šuma (1), stručni suradnik za privatne šume (1), stručni suradnik za isk. spor. šumskih pr. (1), stručni suradnik za građevinarstvo i investicije (1), stručni suradnik za ZNR i PPZ objekata (1) i stručni suradnik za projektiranje (3). Komercijalni odjel zapošljava 2 osobe. Struktura odjela zaposlenih je sljedeća: rukovoditelj komercijalnog odjela (1) i pomoćni komercijalist za prodaju-fakturist (1). Planski i analitički odjel zapošljava 2 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj plansko-analitičkog odjela (1) i stručni suradnik za planiranje (1). Odjel za uređivanje šuma zapošljava 23 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj odjela za uređivanje šuma (1), stručni suradnik za evidentiranje i praćenje osnova (1), samostalni taksator (2), taksator (8), pomoćnik taksatora (7), geodeta (1), šumski radnik (1), tehničar-administrator (1) i pripravnikdipl.inž.šum. (1). Odjel za ekologiju zapošljava 2 osobe. Struktura odjela je sljedeća: stručni suradnik za zaštitu šuma (1) i stručni suradnik za ekologiju (1). Odjel za lovstvo zapošljava 1 osobu koja je zaposlena na funkciji stručnog suradnika za lovstvo. Pravni, kadrovski i opći odjel zapošljava 8 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj pravnog, kadrovskog i općeg odjela (1), stručni suradnik za pravne poslove (2), referent za radne odnose (1), administrator (2), domar-ložač (1) i spremačica (1). Financijsko-računovodstveni odjel zapošljava 11 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj računovodstvenog odjela (1), likvidator-knjigovođa (1), šef knjigovodstva (1), glavni knjigovođa (1),
119 knjigovođa-konter (3), blagajnik (1), financijski knjigovođa (1), pogonski knjigovođa (1) i pripravnikdipl.ekonomist (1). Informatički odjel zapošljava 3 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj informatičkog odjela (1), organizator obrade podataka (1) i informatičar (1). Šumarija Benkovac zapošljava 14 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (1), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (5), pomoćni radnik u šumarstvu (4), knjigovođa (1), čistačica-dostavljačica (1) i pripravnik-šumarski tehničar (1). Šumarija Biograd zapošljava 12 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (1), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (2), šumski radnik (4), knjigovođa (1), čistačica-dostavljačica (1), pripravnikdipl.inž.šum. (1) i pripravnik- šumarski tehničar (1). Šumarija Brač zapošljava 13 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (1), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (2), šumski radnik (7), knjigovođa (1) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Drniš zapošljava 24 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (2), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (8), šumski radnik (9), knjigovođa (1), blagajnik-administrator (1), čistačicadostavljačica (1) i pripravnik- šumarski tehničar (1). Šumarija Dubrovnik zapošljava 10 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (2), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (5), knjigovođa (1) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Hvar zapošljava 14 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (1), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik (6), knjigovođa (1) i čistačica-dostavljačica (2). Šumarija Imotski zapošljava 23 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (2), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (12), šumski radnik (7) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Knin zapošljava 21 osobu. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (2), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (7), šumski radnik (6), pomoćni radnik u šumarstvu (3), knjigovođa (1) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Korčula zapošljava 11 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: čuvar šuma i lovištapomoćnik revirnika (5), šumski radnik (3), pomoćni radnik u šumarstvu (1) i knjigovođa (1). Šumarija Makarska zapošljava 24 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (1), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (7), šumski radnik (13), knjigovođa (1) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Metković zapošljava 33 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (1), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (5), šumski radnik (24), knjigovođa (1) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Obrovac zapošljava 18 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (1), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (4), šumski radnik (9), pomoćni radnik u šumarstvu (1), knjigovođa (1) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Sinj zapošljava 47 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (3), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (25), šumski radnik (15), knjigovođa (1), blagajnik-administrator (1) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Split zapošljava 71 osobu, te je ujedno šumarija s najvećim brojem zaposlenih. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (2), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (27), šumski radnik (34), pomoćni radnik u šumarstvu (2), knjigovođa (1), blagajnik-administrator (1), čistačica-dostavljačica (2) i pripravnik-šumarski tehničar (1). Šumarija Šibenik zapošljava 25 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (2), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (9), šumski radnik (9), knjigovođa (1), blagajnik-administrator (1) i pripravnik-šumarski tehničar (2). Šumarija Vrgorac zapošljava 23 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (1), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (6), šumski radnik (13), knjigovođa (1) i blagajnik-administrator (1). Šumarija Zadar zapošljava 47 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (1), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (13), šumski radnik (15), pomoćni radnik u šumarstvu (10), voditelj rasadnika (1), mehaničar (1), vozač-mehaničar (1), knjigovođa (1), blagajnik-administrator (1), čistačica-dostavljačica (1) i pripravnik-dipl.inž.šum. (1).
120 4.3.12 Uprava šuma podružnica Buzet UŠP Buzet upravlja površinom od 67 014 ha. UŠP ukupno zapošljava 205 osoba. Uz Ured upravitelja, djeluju sljedeći odjeli : 1. Proizvodni odjel; 2. Komercijalni odjel; 3. Planski i analitički odjel; 4. Odjel za uređivanje šuma; 5. Odjel za ekologiju; 6. Pravni, kadrovski i opći odjel; 7. Financijsko-računovodstveni odjel. UŠP Buzet broji 9 šumarija: Buje, Buzet, Cres-Lošinj, Labin, Opatija-Matulji, Pazin, Poreč, Pula i Rovinj. Unutar šumarija zaposleno je 169 osoba. Ured upravitelja zapošljava 4 osobe. Struktura ureda je sljedeća: voditelj Uprave šuma podružnica Buzet. (1), tajnica (1), stručni suradnik za unutarnji nadzor (1) i stručni suradnik obrane i zaštite (1). Proizvodni odjel zapošljava 4 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj proizvodnog odjela (1), stručni suradnik za uzgajanje šuma (1), stručni suradnik za ras. proizvodnje i sjemenaru (1) i stručni suradnik za ZNR i PPZ objekata (1). Komercijalni odjel zapošljava 1 osobu koja je zaposlena u funkciji rukovoditelja komercijalnog odjela. Planski i analitički odjel zapošljava 1 osobu koja je zaposlena u funkciji rukovoditelja plansko-analitičkog odjela. Odjel za uređivanje šuma zapošljava 10 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj odjela za uređivanje šuma (1), stručni suradnik za evidentiranje i praćenje osnova (1), samostalni taksator (1), taksator (2), tehničar-administrator (1), stručni suradnik za ekologiju (1) i pripravnik-dipl.inž.šum. (3). Odjel za ekologiju zapošljava 2 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj odjela za ekologiju (1) i stručni suradnik za ekologiju i zaštitu šuma (1) Pravni, kadrovski i opći odjel zapošljava 4 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj pravnog, kadrovskog i općeg odjela (1), stručni suradnik za pravne poslove (1), referent za opće poslove i osiguranje imovine i osoba (1) i spremačica (1). Financijsko-računovodstveni odjel zapošljava 10 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj računovodstvenog odjela (1), šef knjigovodstva (1), glavni knjigovođa (1), knjigovođa-konter (1), stručni suradnik za financijske poslove (1), stručni suradnik za platni promet (1), knjigovođa salda konta kupacadobavljača (1), knjigovođa operater (1) i pogonski knjigovođa (2). Šumarija Buje zapošljava 28 osoba, te je najveća šumarija prema ukupnom broju zaposlenih. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (4), šumski radnik (19), referent hortikulture (1), knjigovođa (1), čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Buzet zapošljava 15 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (2), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (1), šumski radnik (7) i knjigovođa (1). Šumarija Cres–Lošinj zapošljava 13 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (2), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik (6) i knjigovođa (1). Šumarija Labin zapošljava 18 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (2), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (4), šumski radnik (10) i knjigovođa (1). Šumarija Opatija-Matulji zapošljava 24 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (2), pomoćnik revirnika-poslovođa (3), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (6), šumski radnik sjekač (7), šumski radnik na sječi (1), mehaničar (1) i spremačica (1). Šumarija Pazin zapošljava 16 osoba. Uz revirnika (1) zaposleni su: čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (4), šumski radnik (10) i knjigovođa (1). Šumarija Poreč zapošljava 18 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: čuvar šuma i lovištapomoćnik revirnika (3), šumski radnik (10), poslovođa u rasadniku (1), knjigovođa (1), čistačicadostavljačica (1) i pripravnik-šumarski tehničar (1). Šumarija Pula zapošljava 22 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (2), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (6), šumski radnik (10), knjigovođa (1), spremačica (1) i pripravnik- šumarski tehničar (1). Šumarija Rovinj zapošljava 15 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (1), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik (8), vozač traktora (1) i knjigovođa (1).
121 4.3.13 Uprava šuma podružnica Senj UŠP Senj se nalazi na površini od 121 635 ha. Unutar UŠP Senj zaposleno je 416 osoba. Uz Ured upravitelja i stručne službe, djeluju sljedeći odjeli : 1. Proizvodni odjel; 2. Komercijalni odjel; 3. Planski i analitički odjel; 4. Odjel za uređivanje šuma; 5. Odjel za ekologiju; 6. Odjel za lovstvo; 7. Pravni, kadrovski i opći odjel; 8. Financijsko-računovodstveni odjel; 9. Informatički odjel. Pri UŠP-u djeluje i radna jedinica Građevinarstvo, mehanizacija i prijevoz d.o.o. UŠP Senj broji 7 šumarija: Crikvenica, Krasno, Krk, Novi Vinodolski, Pag, Rab i Senj. Unutar šumarija zaposleno je 298 osoba. Ured upravitelja zapošljava 9 osoba. Struktura ureda je sljedeća: voditelj Uprave šuma podružnica Senj (1), tajnica (1), pomoćnik voditelja UŠP za proizvodnju, planiranje i komercijalu (1), pomoćnik voditelja UŠP za uređenje šuma, ekologiju, lovstvo i pravne poslove (1), pomoćnik voditelja UŠP za financije, računovodstvo i investicije (1), savjetnik (3) i stručni suradnik za javnu nabavu (1). Proizvodni odjel zapošljava 4 osobe. Struktura odjela je sljedeća: stručni suradnik za iskorištavanje šuma (1), stručni suradnik za građevinarstvo i investicije (1), stručni suradnik za ZNR i PPZ objekata (1) i stručni suradnik za projektiranje (1). Komercijalni odjel zapošljava 4 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj komercijalnog odjela (1), komercijalist prodaje i nabave (1), pomoćni komercijalist za prodaju-fakturist (1) i pomoćni komercijalist za nabavu-skladištar (1). Planski i analitički odjel zapošljava 3 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj plansko-analitičkog odjela (1), stručni suradnik za planiranje (1) i voditelj plansko statističkih evidencija (1). Odjel za uređivanje šuma zapošljava 9 osoba. Struktura odjela je sljedeća: taksator (4), pomoćnik taksatora (4) i geometar (1). Odjel za ekologiju zapošljava 3 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj odjela za ekologiju (1) i stručni suradnik za zaštitu šuma (2). Odjel za lovstvo zapošljava 1 osobu koja je zaposlena u funkciji rukovoditelja odjela za lovstvo. Pravni, kadrovski i opći odjel zapošljava 9 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj pravnog, kadrovskog i općeg odjela (1), referent za radne odnose (2), portir-telefonista (1) i spremačica (5). Financijsko-računovodstveni odjel zapošljava 11 osoba. Struktura odjela je sljedeća: šef knjigovodstva (1), glavni knjigovođa (1), knjigovođa-konter (1), stručni suradnik za financijske poslove (1), stručni suradnik za platni promet (1), blagajnik (1), financijski knjigovođa (1), knjigovođa salda konta kupaca-dobavljača (2), knjigovođa osnovnih sredstava (1) i knjigovođa plaća (1). Informatički odjel zapošljava 2 osobe. Struktura odjela zaposlenih je sljedeća: rukovoditelj informatičkog odjela (1) i organizator obrade podataka (1). Stručne službe zapošljavaju 11 pripravnika - dipl.inž.šum. (4), dipl.ekonomist (2), upravni pravnik (1), šumarski tehničar (3) i građevinski tehničar (1). Građevinarstvo, mehanizacija i prijevoz Senj zapošljava 52 osobe. Struktura zaposlenih je sljedeća: upravitelj (1), pomoćnik upravitelja (1), stručni suradnik za građevinarstvo i investicije (1), blagajnik (1),materijalni knjigovođa (1), voditelj prijevoza (1), poslovođa građevinarstva (2), poslovođa održavanja (2), vozač kamiona (17), vozač autobusa (1), strojar (9), građevinski radnik (2), miner (3), radnik na održavanju-jednostavni poslovi (6), skladištar-domar-ekonom (2) i kuharica-domaćica (2). Šumarija Crikvenica zapošljava 31 osobu. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (4), pomoćnik revirnika-poslovođa (3), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (9), šumski radnik (9), knjigovođa (1) i blagajnik-administrator (1). Šumarija Krasno zapošljava 85 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: pomoćnik upravitelja šumarije (1), revirnik (6), pomoćnik revirnika-poslovođa (11), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (5), šumski radnik sjekač (33), šumski radnik (17), mehaničar (1), vozač-mehaničar (2), knjigovođa (1), blagajnik-administrator (1), skladištar-domar-ekonom (2), čuvar objekta (1), kuharica-domaćica (2) i čistačica-dostavljačica (1).
122 Šumarija Krk zapošljava 10 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), revirnik (1), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (2) i šumski radnik (5). Šumarija Novi Vinodolski zapošljava 88 osoba, te je najveća šumarija prema ukupnom broju zaposlenih. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: pomoćnik upravitelja šumarije (1), blagajnik (1), revirnik (5), pomoćnik revirnika-poslovođa (12), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (5), šumski radnik sjekač (32), šumski radnik (22), mehaničar (2), knjigovođa (1), skladištar-domar-ekonom (2), kuharica-domaćica (3) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Pag zapošljava 15 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (2), šumski radnik (9), blagajnik-administrator (1), skladištar-domar-ekonom (1) i čistačicadostavljačica (1). Šumarija Rab zapošljava 11 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (1), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (2), šumski radnik (6) i blagajnik-administrator (1). Šumarija Senj zapošljava 58 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (2), pomoćnik revirnika-poslovođa (5), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (7), šumski radnik sjekač (18), šumski radnik (23), knjigovođa (1) i blagajnik-administrator (1).
4.3.14 Uprava šuma podružnica Gospić UŠP Gospić gospodari s 295 376 ha šuma i šumskog zemljišta. Unutar UŠP Gospić zaposlene su 622 osobe. Uz Ured upravitelja, djeluju i sljedeći odjeli : 1. Proizvodni odjel; 2. Komercijalni odjel; 3. Planski i analitički odjel; 4. Odjel za uređivanje šuma; 5. Odjel za ekologiju; 6. Pravni, kadrovski i opći odjel; 7. Financijsko-računovodstveni odjel; 8. Informatički odjel. Radna jedinica koja djeluje pri UŠP Gospić je Građevinarstvo i prijevoz d.o.o. Podružnica broji 12 šumarija: Brinje, Donji Lapac, Gospić, Gračac, Karlobag, Korenica, Otočac, Perušić, Sveti Rok, Udbina, Vrhovine. Unutar šumarija ukupno su zaposlene 483 osobe. Ured upravitelja zapošljava 7 osoba. Struktura ureda je sljedeća: voditelj Uprave šuma podružnica Gospić (1), tajnica (1), zamjenik voditelja UŠP (1), stručni suradnik za unutarnji nadzor (1), komercijalist prodaje i nabave (1), stručni suradnik obrane i zaštite (1) i vozač (1). Proizvodni odjel zapošljava 8 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj proizvodnog odjela (1), stručni suradnik za uzgajanje šuma (2), stručni suradnik za iskorištavanje šuma (1), stručni suradnik za građevinarstvo i investicije (1), stručni suradnik za pripremu rada (1), stručni suradnik za ZNR i PPZ objekata (1) i stručni suradnik za projektiranje (1). Komercijalni odjel zapošljava 3 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj komercijalnog odjela (1), pomoćni komercijalist za prodaju-fakturist (1) i pomoćni komercijalist za nabavu-skladištar (1). Planski i analitički odjel zapošljava 3 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj plansko-analitičkog odjela (1), stručni suradnik za analize (1) i voditelj plansko statističkih evidencija (1). Odjel za uređivanje šuma zapošljava 39 osoba. Struktura odjela zaposlenih je sljedeća: rukovoditelj odjela za uređivanje šuma (1), stručni suradnik za evidentiranje i praćenje osnova (1), samostalni taksator (4), taksator (5), pomoćnik taksatora (19), geodeta (1), geometar (1), stručni suradnik za lovstvo (1), pomoćni radnik u šumarstvu (3) i pripravnik-dipl.inž.šum. (3). Odjel za ekologiju zapošljava 3 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj odjela za ekologiju (1), stručni suradnik za zaštitu šuma (1) i stručni suradnik za ekologiju (1). Pravni, kadrovski i opći odjel zapošljava 11 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj pravnog, kadrovskog i općeg odjela (1), daktilograf (2), referent za radne odnose (1), administrator (1), vozač (1), portir-telefonista (1), domar-ložač (1) i spremačica (3). Financijsko-računovodstveni odjel zapošljava 12 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj računovodstvenog odjela (1), likvidator-knjigovođa (1), šef knjigovodstva (1), glavni knjigovođa (1), blagajnik (1), financijski knjigovođa (1), knjigovođa salda konta kupaca-dobavljača (3), knjigovođa osnovnih sredstava (1), materijalni knjigovođa (1) i pogonski knjigovođa (1).
123 Informatički odjel zapošljava 5 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj informatičkog odjela (1), organizator obrade podataka (1) i informatičar (3). Građevinarstvo i prijevoz Gospić zapošljava 48 osoba. Struktura zaposlenih je sljedeća: upravitelj (1), voditelj graditeljstva (1), poslovođa za prijevoz (1), poslovođa graditeljstva (1), poslovođa za miniranje (1), poslovođa mehanizacije (1), vozač kamiona s prikolicom (1), vozač kamiona (8), strojar na radnim strojeva (2), strojar (8), miner (5), radnik na održavanju-složeni poslovi (9), radnik na održavanju-jednostavni poslovi (3), automehaničar (1), knjigovođa (1), blagajnik-administrator (2), skladištar-domar-ekonom (1) i čistačica- dostavljačica (1). Šumarija Brinje zapošljava 42 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (3), pomoćnik revirnika-poslovođa (12), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (2), šumski radnik sjekač (8), šumski radnik (7), mehaničar (1), knjigovođa (1), skladištar-domar-ekonom (1), kuharicadomaćica (1), domar-ložač (1), čistačica-dostavljačica (1) i pripravnik-šumarski tehničar (1). Šumarija Donji Lapac zapošljava 38 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), pomoćnik revirnika-poslovođa (6), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (9), šumski radnik (10), vozač-mehaničar (1), knjigovođa (1), skladištar-domar-ekonom (1), čistačicadostavljačica (2) i pripravnik-dipl.inž.šum. (3). Šumarija Gospić zapošljava 55 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika-poslovođa (8), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (7), šumski radnik sjekač (14), šumski radnik (15), vozač-mehaničar (1), knjigovođa (1), domar-ložač (1) i čistačicadostavljačica (1). Šumarija Gračac zapošljava 42 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (3), pomoćnik revirnika-poslovođa (8), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (5), šumski radnik sjekač (8), šumski radnik (10), mehaničar (1), vozač-mehaničar (2), knjigovođa (1), skladištar-ekonom (1) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Karlobag zapošljava 21 osobu. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (3), pomoćnik revirnika-poslovođa (1), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (5), šumski radnik sjekač (7), šumski radnik (1), knjigovođa (1) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Korenica zapošljava 46 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika-poslovođa (10), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (5), šumski radnik sjekač (11), šumski radnik (9), mehaničar (1), vozač-mehaničar (1), knjigovođa (1), skladištar-domar-ekonom (1) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Otočac zapošljava 63 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika-poslovođa (7), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (6), šumski radnik sjekač (16), šumski radnik (20), mehaničar (1), vozač-mehaničar (2), knjigovođa (1), skladištar (1), čistačica-dostavljačica (1) i pripravnik-šumarski tehničar (1). Šumarija Perušić zapošljava 69 osoba te je ujedno šumarija s najvećim brojem zaposlenih. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (6), pomoćnik revirnika-poslovođa (9), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (9), šumski radnik sjekač (12), šumski radnik (25), vozač-mehaničar (1), knjigovođa (1), skladištar-domar-ekonom (1), administrator-daktilograf (1), domar-ložač (1) i čistačicadostavljačica (1). Šumarija Sveti Rok zapošljava 13 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), pomoćnik revirnika-poslovođa (2), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (1), šumski radnik sjekač (5), knjigovođa (1), domar-ložač (1) i spremačica-dostavljačica (1). Šumarija Udbina zapošljava 47 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika-poslovođa (6), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (6), šumski radnik sjekač (16), šumski radnik (7), pomoćni radnik u šumarstvu (1), knjigovođa (1), skladištar-domarekonom (1), kuharica-domaćica (1) i pripravnik-šumarski tehničar (1). Šumarija Vrhovine zapošljava 47 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (1), pomoćnik revirnika-poslovođa (6), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (6), šumski radnik sjekač (14), šumski radnik (13), vozač-mehaničar (1), knjigovođa (1), administrator-daktilograf (1), kuharica-domaćica (1) i domar-ložač (1).
124 4.3.15 Uprava šuma podružnica Delnice UŠP Delnice zauzima površinu od 96 468 ha šumskog zemljišta. Unutar UŠP Delnice zaposlene su 774 osobe. Službe koje su se formirale u podružnici su, uz ured Upravitelja i stručne službe: 1. Proizvodni odjel; 2. Komercijalni odjel; 3. Planski i analitički odjel; 4. Odjel za uređivanje šuma; 5. Odjel za ekologiju; 6. Odjel za lovstvo; 7. Pravni, kadrovski i opći odjel UŠP; 8. Financijsko-računovodstveni odjel; 9. Informatički odjel. Radna jedinica pri UŠP Delnice je Mehanizacija građevinarstvo i prijevoz d.o.o. Podružnica broji 14 šumarija: Crni Lug, Delnice, Fužine, Gerovo, Gomirje, Klana, Lokve, Mrkopalj, Prezid, Ravna Gora, Rijeka, Skrad, Trže i Vrbovsko. Unutar šumarija zaposlene su 582 osobe. Ured upravitelja zapošljava 12 osoba. Struktura zaposlenih je sljedeća: voditelj uprave šuma podružnica Delnice (1), tajnica (1), zamjenik voditelja UŠP (1), pomoćnik voditelja UŠP za proizvodnju, planiranje i komercijalu (1), pomoćnik voditelja UŠP za uređenje šuma, ekologiju, lovstvo i pravne poslove (1), pomoćnik voditelja UŠP za financije, računovodstvo i investicije (1), savjetnik (2), stručni suradnik za unutarnji nadzor (1), stručni suradnik obrane i zaštite (1), stručni suradnik za standard i socijalnu brigu radnika (1) i vozač (1). Proizvodni odjel zapošljava 9 osoba. Struktura odjela je sljedeća: stručni suradnik za uzgajanje šuma (1), stručni suradnik za iskorištavanje šuma (2), stručni suradnik za građevinarstvo i investicije (1), stručni suradnik za mehanizaciju (1), stručni suradnik za pripremu rada (1), stručni suradnik za ZNR i PPZ objekata (1), instruktor za obuku radnika (1) i stručni suradnik za projektiranje (1). Komercijalni odjel zapošljava 6 osoba. Struktura odjela zaposlenih je sljedeća: rukovoditelj komercijalnog odjela (1), komercijalist prodaje i nabave (2), pomoćni komercijalist za prodaju-fakturist (2) i pomoćni komercijalist za nabavu-skladištar (1). Planski i analitički odjel zapošljava 5 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj plansko-analitičkog odjela (1), stručni suradnik za planiranje (1), stručni suradnik za analize (1) i voditelj plansko statističke evidencije (2). Odjel za uređivanje šuma zapošljava 17 osoba. Struktura odjela je sljedeća: samostalni taksator (3), taksator (2), pomoćnik taksatora (8), geodeta (1), geometar (2) i tehničar-administrator (1). Odjel za ekologiju zapošljava 4 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj odjela za ekologiju (1), stručni suradnik za zaštitu šuma (1) i stručni suradnik za ekologiju (2). Odjel za lovstvo zapošljava 2 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj odjela za lovstvo (1) i stručni suradnik za lovstvo (1). Pravni, kadrovski i opći odjel zapošljava 11 osoba. Struktura odjela zaposlenih je sljedeća: rukovoditelj pravnog, kadrovskog i općeg odjela (1), stručni suradnik za pravne poslove (1), daktilograf (1), referent za radne odnose (1), administrator (1), radio tehničar (1), portir-telefonista (1), spremačica (3) i dostavljač (1). Financijsko-računovodstveni odjel zapošljava 12 osoba. Struktura odjela je sljedeća: likvidator knjigovođa (1), šef knjigovodstva (1), glavni knjigovođa (1), knjigovođa-konter (3), stručni suradnik za financijske poslove (2), stručni suradnik za platni promet (1), blagajnik (1), knjigovođa salda konta kupacadobavljača (1) i knjigovođa osnovnih sredstava (1). Informatički odjel zapošljava 6 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj informatičkog odjela (1), organizator obrade podataka (2) i informatičar (3). Unutar stručne službe zaposlen je 1 pripravnik - vss (1). Mehanizacija, građevinarstvo i prijevoz Delnice zapošljava 83 osobe. Struktura zaposlenih je sljedeća: upravitelj (1), pomoćnik upravitelja (3), administrator (1), likvidator-knjigovođa (1), blagajnik (2), knjigovođa-fakturist (1), voditelj prijevoza i održavanja (1), stručni suradnik (3), poslovođa za prijevoz (3), poslovođa građevinarstva (1), poslovođa održavanja (3), voditelj stanice tehničkog pregleda (1), nadzornik STP (3), vozač kamiona (17), strojar (10), građevinski radnik (2), radnik na održavanju-visokosloženi poslovi (11), radnik na održavanju-složeni poslovi (12), knjigovođa (1), skladištar-domar-ekonom (3), referent STP (2) i čistačica-dostavljačica (1).
125 Šumarija Crni Lug zapošljava 41 osobu. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (5), pomoćnik revirnika-poslovođa (8), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (2), šumski radnik sjekač (5), šumski radnik (14), vozač-mehaničar (2), knjigovođa (1), skladištar-domar-ekonom (1) i pripravnik-vss (1). Šumarija Delnice zapošljava 67 osoba, te je najveća šumarija prema broju zaposlenih. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: rukovatelj utovarivačem (1), blagajnik (1), revirnik (3), pomoćnik revirnikaposlovođa (11), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (6), šumski radnik (22), voditelj rasadnika (1), poslovođa u rasadniku (1), radnik u rasadniku (5), šumski radnik na uzgoju (1), vozač-mehaničar (1), električar (2), poslovođa u CMS-u (1), radnik na guljaču (1), radnik na komandnom pultu (1), knjigovođa (1), poslovođa lovno turističkog objekta (1), skladištar-domar-ekonom (1), čistačicadostavljačica (1) i pripravnik-dipl.inž.šum. (1). Šumarija Fužine zapošljava 38 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (5), pomoćnik revirnika-poslovođa (9), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (2), šumski radnik sjekač (5), šumski radnik (10), knjigovođa (1), skladištar-domar-ekonom (1), čistačica-dostavljačica (1) i pripravnik-vss (1). Šumarija Gerovo zapošljava 54 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (2), blagajnik (1), revirnik (6), pomoćnik revirnika-poslovođa (10), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (1), šumski radnik sjekač (9), šumski radnik (17), referent održavanja (1), vozač-mehaničar (1), voditelj CMS-a (1), knjigovođa (1), skladištar-domar-ekonom (1), čistačica-dostavljačica (1) i pripravnik-vss (1). Šumarija Gomirje zapošljava 37 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: upravitelj šumarije (1), blagajnik (1), revirnik (3), pomoćnik revirnika-poslovođa (5), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (10), šumski radnik (10), vozač-mehaničar (1), knjigovođa (1), voditelj poslovanja (1) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Klana zapošljava 36 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (3), pomoćnik revirnika-poslovođa (6), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (9), šumski radnik (8), vozač-mehaničar (1), knjigovođa (1), skladištar-domar-ekonom (1) i kuharica-domaćica (1). Šumarija Mrkopalj zapošljava 50 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika-poslovođa (11), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (5), šumski radnik sjekač (11), šumski radnik (14), vozač-mehaničar (1), knjigovođa (1) i skladištar-domar-ekonom (1). Šumarija Prezid zapošljava 45 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika-poslovođa (8), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (6), šumski radnik (14), vozač-mehaničar (3), knjigovođa (1), skladištar-domar-ekonom (1), tehničar-administrator (1) i pripravnik-vss (1). Šumarija Ravna Gora zapošljava 45 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (5), pomoćnik revirnika-poslovođa (11), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (7), šumski radnik (12), knjigovođa (1), skladištar-domar-ekonom (1), čistačicadostavljačica (1) i pripravnik-dipl.inž.šum. (1). Šumarija Rijeka zapošljava 28 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (2), blagajnik (1), revirnik (3), pomoćnik revirnika-poslovođa (6), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (4), šumski radnik sjekač (5), šumski radnik (3), knjigovođa (1), skladištar-domar-ekonom (1) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Skrad zapošljava 42 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika-poslovođa (8), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (8), šumski radnik (12), vozač-mehaničar (1), knjigovođa (1), skladištar-domar-ekonom (1) i pripravnik-vss (1). Šumarija Tršće zapošljava 34 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika-poslovođa (7), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (7), šumski radnik (6), vozač-mehaničar (1), knjigovođa (1), skladištar-domar-ekonom (1), čistačicadostavljačica (1) i pripravnik-vss (1). Šumarija Vrbovsko zapošljava 65 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: stručni suradnik za mehanizaciju (1), administrator (1), blagajnik (1), revirnik (7), pomoćnik revirnika-poslovođa (14), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (10), šumski radnik (18), šumski radnik na sječi (2), strojni operater na liniji za piljenje (3), knjigovođa (1), skladištar-domar-ekonom (1), čistačicadostavljačica (1) i pripravnik-všs (1). Šumarija Lokve zapošljava 24 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (1), pomoćnik revirnika-poslovođa (6), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (1), šumski radnik sjekač (4), šumski radnik (8), knjigovođa (1) i čistačica-dostavljačica (1).
126 4.3.16 Uprava šuma podružnica Karlovac UŠP Karlovac se prostire na površini od 81 194 ha. Ukupno su unutar UŠP Karlovac zaposlene 573 osobe. Osim Ureda upravitelja, sadrži sljedeće odjele: 1. Proizvodni odjel; 2. Komercijalni odjel; 3. Planski i analitički odjel; 4. Odjel za uređivanje šuma; 5. Odjel za ekologiju; 6. Odjel za lovstvo; 7. Pravni, kadrovski i opći odjel UŠP; 8. Financijsko-računovodstveni odjel; 9. Informatički odjel. Transport i mehanizacija Karlovac je radna jedinica koja djeluje pri UŠP Karlovac. Uprava šuma podružnica Karlovac obuhvaća 14 šumarija; Cetingrad, Draganić, Duga Resa, Gvozd, Jastrebarsko, Karlovac, Krašić, Krnjak, Ozalj, Pisarovina, Rakovica, Slunj, Topusko i Vojnić. Unutar šumarija zaposleno je 414 osoba. Ured upravitelja zapošljava 15 osoba. Struktura ureda je sljedeća: voditelj Uprave šuma podružnica Karlovac (1), savjetnik (1), tajnica (1), zamjenik voditelja UŠP (1), pomoćnik voditelja UŠP za proizvodnju, planiranje i komercijalu (2), pomoćnik voditelja UŠP za financije, računovodstvo i investicije (1), savjetnik (4), stručni suradnik za unutarnji nadzor (1), stručni suradnik za javnu nabavu (1), stručni suradnik obrane i zaštite (1) i vozač (1). Proizvodni odjel zapošljava 11 osoba. Struktura odjela je sljedeća: stručni suradnik za uzgajanje šuma (2), stručni suradnik za iskorištavanje šuma (1), stručni suradnik za građevinarstvo i investicije (1), stručni suradnik za mehanizaciju (1), stručni suradnik za pripremu rada (1), stručni suradnik za ZNR i PPZ objekata (1), instruktor za obuku radnika (1), stručni suradnik za projektiranje (1), pripravnik-všs (1) i pripravnikvss (1). Komercijalni odjel zapošljava 6 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj komercijalnog odjela (1), komercijalist prodaje i nabave (1), pomoćni komercijalist za prodaju-fakturist (2) i pomoćni komercijalist za nabavu-skladištar (2). Planski i analitički odjel zapošljava 2 osobe. Struktura odjela je sljedeća: stručni suradnik za planiranje (1) i stručni suradnik za analize (1). Odjel za uređivanje šuma zapošljava 19 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj odjela za uređivanje šuma (1), samostalni taksator (3), taksator (6), pomoćnik taksatora (5), geodeta (1), geometar (2) i tehničar-administrator (1). Odjel za ekologiju zapošljava 2 osobe. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj odjela za ekologiju (1) i stručni suradnik za ekologiju (1). Odjel za lovstvo zapošljava 2 osobe koje su zaposlene u funkciji stručnih suradnika za lovstvo. Pravni, kadrovski i opći odjel zapošljava 12 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj pravnog, kadrovskog i općeg odjela (1), stručni suradnik za pravne poslove (1), daktilograf (1), referent za radne odnose (1), referent za opće poslove i osiguranje imovine i osoba (1), administrator (1), čuvar upravne zgrade (1), portir-telefonista (1), kuharica-domaćica (1), domar-ložač (2) i spremačica (1). Financijsko-računovodstveni odjel zapošljava 19 osoba. Struktura odjela je sljedeća: likvidatorknjigovođa (1), šef knjigovodstva (1), glavni knjigovođa (1), knjigovođa-konter (4), stručni suradnik za financijske poslove (2), stručni suradnik za platni promet (1), blagajnik (1), financijski knjigovođa (1), knjigovođa salda konta kupaca-dobavljača (2), knjigovođa osnovnih sredstava (1), materijalni knjigovođa (1), knjigovođa plaća (2) i knjigovođa (1). Informatički odjel zapošljava 5 osoba. Struktura odjela je sljedeća: rukovoditelj informatičkog odjela (1), organizator obrade podataka (2) i informatičar (2). Transport i mehanizacija Karlovac zapošljava 66 osoba. Struktura zaposlenih je sljedeća: upravitelj (1), likvidator knjigovođa (1), poslovođa za prijevoz (3), poslovođa privlačenja (1), poslovođa održavanja (2), vozač kamiona (8), traktorist-kopčaš-šumski radnik (2), strojar (2), radnik na održavanju-visokosloženi poslovi (5), radnik na održavanju-složeni poslovi (4), radnik na održavanju-jednostavni poslovi (1), knjigovođa (1), blagajnik-administrator (1), skladištar-domar-ekonom (1), portir (2) i čistačica-dostavljačica (1).
127 Šumarija Cetingrad zapošljava 21 osobu. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (6), pomoćnik revirnika-poslovođa (3), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (1), šumski radnik sjekač (6), blagajnikadministrator (2), skladištar-domar-ekonom (1) i čistačica- dostavljačica (1). Šumarija Draganić zapošljava 27 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (2), pomoćnik revirnika-poslovođa (6), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (4), šumski radnik sjekač (4), šumski radnik (6), blagajnik-administrator (1), čistačica- dostavljačica (1) i pripravnik-dipl.inž.šum. (1). Šumarija Duga Resa zapošljava 28 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (3), pomoćnik revirnika-poslovođa (7), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (4), šumski radnik sjekač (8), šumski radnik (1), čistačica- dostavljačica (1) i pripravnik-šumarski tehničar (1). Šumarija Gvozd zapošljava 32 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika-poslovođa (11), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (2), šumski radnik sjekač (7), šumski radnik (2), blagajnik-administrator (1), skladištar-domar- ekonom (1), čistačicadostavljačica (1) i pripravnik-dipl.inž.šum. (1). Šumarija Jastrebarsko zapošljava 37 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika-poslovođa (9), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (4), šumski radnik sjekač (9), šumski radnik (6), skladištar-domar -ekonom (1) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Karlovac zapošljava 39 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: pomoćnik upravitelja šumarije (1), administrator (1), blagajnik (1), revirnik (5), pomoćnik revirnika- poslovođa (6), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (5), šumski radnik sjekač (8), šumski radnik (6), traktorist-kopčaš-šumski rad. (1), blagajnik-administrator (1), skladištar-domar-ekonom (1), čistačica-dostavljačica (1) i pripravnik-všs (1). Šumarija Krašić zapošljava 40 osoba, te je šumarija s najvećim brojem zaposlenih. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika-poslovođa (6), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (12), šumski radnik (11) i čistačicadostavljačica (1). Šumarija Krnjak zapošljava 29 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (3), pomoćnik revirnika-poslovođa (10), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik (1), šumski radnik sjekač (8), blagajnikadministrator (3), čistačica-dostavljačica (1), pripravnik-dipl.inž.šum. (1) i pripravnik-šumarski tehničar (1). Šumarija Ozalj zapošljava 15 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (2), pomoćnik revirnika-poslovođa (2), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (1), šumski radnik sjekač (4), šumski radnik (2) i čistačica-dostavljačica (1). Šumarija Pisarovina zapošljava 28 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), blagajnik (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika-poslovođa (5), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (5), šumski radnik (5), skladištar-domar-ekonom (1), čistačica-dostavljačica (1) i pripravnik-dipl.inž.šum. (1). Šumarija Rakovica zapošljava 26 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (3), pomoćnik revirnika-poslovođa (5), šumski radnik sjekač (9), šumski radnik (3), pomoćni radnik u šumarstvu (1), blagajnik-administrator (1), čistačica-dostavljačica (1) i pripravnik-šumarski tehničar (1). Šumarija Slunj zapošljava 22 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: revirnik (5), pomoćnik revirnika-poslovođa (3), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (2), šumski radnik sjekač (6), šumski radnik (1), blagajnik-administrator (1), skladištar-domar-ekonom (1), čistačica-dostavljačica (1) i pripravnik-šumarski tehničar (1). Šumarija Topusko zapošljava 32 osobe. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: administrator (1), revirnik (4), pomoćnik revirnika-poslovođa (15), šumski radnik sjekač (7), šumski radnik (2) i blagajnikadministrator (2). Šumarija Vojnić zapošljava 38 osoba. Uz upravitelja šumarije (1) zaposleni su: blagajnik (1), revirnik (2), pomoćnik revirnika-poslovođa (7), čuvar šuma i lovišta-pomoćnik revirnika (3), šumski radnik sjekač (8), šumski radnik (4), blagajnik-administrator (1), voditelj lovačkog doma (1), domaćica u lovačkoj kući (1), kuhar (3), konobar (3), skladištar-domar-ekonom (1), domar-ložač (1) i čistačica-dostavljačica (1). Promatrajući ukupnu strukturu zaposlenih unutar prema stručnoj spremi unutar Hrvatskih šuma zaposleno je 6 doktora znanosti, 66 magistara znanosti, 17 magistara specijalista, 1428 zaposlenika s visokom stručnom spremom, 221 zaposlenih s višom stručnom spremom , 4711 sa srednjom stručnom spremom i 3049 zaposlenih s nižom stručnom spremom.
128 Slika 4.18 Struktura zaposlenih po stručnoj spremi
5000
Doktor VIII
4500 4000
Magistar znanosti VII
3500
Magistar specijalist VII
3000
Visoka VII
2500
Viša VI VI
2000
Srednja stručna sprema KV, VKV, SSS III, IV, V Niža stručna sprema NK, PK, NSS, I, II
1500 1000 500 0
Slika 4.19 Struktura zaposlenih prema stručnoj spremi 1200 1000 800 600 400 200 0
Doktor VIII Magistar znanosti VII Visoka VII Viša VI VI Srednja stručna sprema KV, VKV, SSS III, IV, V Niža stručna sprema NK, PK, NSS, I, II
Obzirom na stručnu spremu, najviše je zaposlenih sa srednjom stručnom spremom, 4711 ili 49,6%, i to u Vinkovcima (518), Našicama (467) i Bjelovaru (461), zatim s nižom, 3049 ili 32,1%, (Bjelovar (432) i Delnice (293)) zatim s visokom, 1428 ili 15%: Bjelovar (139), Zagreb (130) i Vinkovci (128), dok je najmanje doktora znanosti i to samo 6, od kojih su 4 u Direkciji, a po jedan u Senju i Gospiću. Promatrajući prosječnu starost zaposlenika prema stručnoj spremi, prosječna starost većine grupa prema stručnoj spremi je iznad 40 godina, a najveću prosječnu starost bilježe doktori znanosti (50,3 godine), iza kojih slijede magistri znanosti sa 47,76. Najmlađa dobna skupina je ona s prosječnom starostima 32,47 za koju stručna sprema nije definirana danim podacima HŠ d.o.o.
129 Slika 4.20 Prosječna starost po stručnoj spremi 60 50 40 30 20 10 0
I
II
III
IV
V
VI
VII/1 VII/2
VIII
prosj. starost 32,5 46,1 46,5 43,7 44,2 41,3 49,3 44,8 41,8 47,8 47,1 50,3
Promatrajući strukturu zaposlenih, obzirom na vrstu radnog odnosa, vidljivo je kako je većina radnika u svim podružnicama zaposlena na neodređeno radno vrijeme. Odstupanja su zamjetna na primjeru podružnice Split koji ima približno jednak broj radnika zaposlenih na određeno i neodređeno radno vrijeme. Djelomično se ovo može tumačiti većim brojem novopridošlih radnika. Među zaposlenima na određeno radno vrijeme 16% je pripravnika, 3% pomoćnih radnika u šumariji, 2% zamjenskih radnika te ostatak ostali radnici. Obzirom na vrstu rada na određeno radno vrijeme, najveći broj pripravnika radi u Vinkovcima (23), zatim Našicama (21), Novoj Gradišci (20) i Bjelovaru (17), a najmanji u Ogulinu (0), Buzetu (1) i Direkciji (1). Najviše pomoćnih radnika u šumariji radi u Splitu (21) kao i zamjeniskih (7). Najviše radnika na određeno radno vrijeme pod nazivom „ostali“ nalazimo u Splitu (195), zatim Vinkovcima (71) i Novoj Gradišci (65), a najmanje u Direkciji (2) i Buzetu (9). Slika 4.21 Struktura zaposlenih obzirom na vrstu radnog odnosa 1200 1000 800 600 400 200 DIREKCIJA
N. GRADIŠKA
SPLIT
BUZET
GOSPIĆ
SENJ
DELNICE
OGULIN
KARLOVAC
SISAK
ZAGREB
KOPRIVNICA
BJELOVAR
POŽEGA
NAŠICE
OSIJEK
VINKOVCI
0
Zaposlenici na određeno vrijeme Zaposlenici na neodređeno vrijeme
Promatrajući omjer režijskih i neposrednih radnika, on je približno jednak, s većim odstupanjem u slučaju Direkcije gdje je 95,8 % režijskih i 4,2% neposrednih radnika. Veći postotak režijskih radnika nalazimo u Karlovcu (60,5%), Sisku (58,8%), Splitu (56%) i Delnicama. Ostale podružnice imaju više neposrednih radnika ili približno jednak omjer, (npr. Zagreb 50,3% režijskih radnika i 49,7% neposrednih radnika).
130
Slika 4.22 Struktura zaposlenih po kategoriji zaposlenih u postocima
REŽIJSKI RADNICI
DIREKCIJE
N. GRADIŠKA
SPLIT
BUZET
GOSPIĆ
SENJ
DELNICE
OGULIN
KARLOVAC
SISAK
ZAGREB
KOPRIVNICA
BJELOVAR
POŽEGA
NAŠICE
OSIJEK
VINKOVCI
100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0%
NEPOSREDNI RADNICI
Slika 4.23 Struktura zaposlenih po kategoriji zaposlenika po direkcijama 600 500 400 300
Režijsko stručno osoblje Režijsko pomoćno osoblje
200 100
Neposredni proizvodni radnici Neposredni pomoćni radnici
0
Pod podkategorijama režijskih i neposrednih radnika u većini podružnica (osim Direkciji) prevladavaju neposredni proizvodni radnici, zatim režijsko stručno osoblje, dok je najmanje neposrednih pomoćnih radnika. Najveći broj režijskog pomoćnog osoblja bilježe: Bjelovar (139), Delnice (126) i Vinkovci (116), a najmanje Buzet (26) i Požega (46). Najviše režijskog stručnog osoblja bilježe: Bjelovar(342), Vinkovci (314) i Delnice (292), a najmanje Buzet (74) i Direkcija (72).Najviše neposrednih pomoćnih radnika imaju Vinkovci (116), Gospić (22) i Našice (21), a najmanje Buzet (6) i Direkcija (6).Najviše neposrednih proizvodnih radnika imaju Bjelovar (547) i Vinkovci (488), najmanje Buzet (100) i Direkcija (0). Po karakterističnim zanimanjima u radnim jedinicama Hrvatskih šuma d.o.o. najveći postotak zaposlenih čine proizvodni radnici (68%), zatim stručno osoblje (15%), pomoćno osoblje (12%) i pomoćni radnici (5%).
131 Slika 4.24 Struktura zaposlenih po karakterističnim zanimanjima po radnim jedinicama 140 120 100 80 60 40 20 0
Stručno osoblje
Pomoćno osoblje
Proizvodni radnici
Pomoćni (čistači, čuvari i sl.) Pomoćniradnici radnici (ćist.,ložaći, lož., čuv. I sl.)
Najviše zaposlenog stručnog osoblja po radnim jedinicama imaju: Delnice (21) i Zagreb (18), a najmanje Gospić (2) i Osijek (4) uz izuzeće Buzeta, Splita i Siska (imaju vrijednost 0). Najviše zaposlenih proizvodnih radnika po radnim jedinicama imaju Našice (74) i Zagreb (74), a najmanje Senj (29) i Osijek (29) uz izuzeće Buzeta, Splita i Siska (imaju vrijednost 0). Najviše zaposlenog pomoćnog osoblja po radnim jedinicama imaju Našice (23), a najmanje Požega (3) i Osijek (3) uz izuzeće Buzeta, Splita i Siska (jer imaju vrijednost 0). Mala je fluktuacija zaposlenika po Direkcijama. Gotovo sve Direkcije imaju relativno mali omjer otišlih i pridošlih zaposlenika, dok je veće odstupanje vidljivo u Direkciji Split gdje je indeks fluktuacije 170,74 s 89 novih zaposlenika i nijednim koji je otišao. Senj također bilježi relativno velik broj pridošlih (4 puta veći od otišlih zaposlenika - 12 došlih i 3 otišla) dok Sisak bilježi relativno mali indeks promjene stanja, jer je broj otišlih radnika (15) zamijenjem brojem došlih (16). Sve direkcije (osim Vinkovaca, Požege, Siska, Senja, Splita i Direkcije) bilježe smanjenje broja zaposlenika. Slika 4.25 Fluktuacija zaposlenika po Direkcijama 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0
Došli
Otišli
132 Slika 4.26 Indeks fluktuacije zaposlenika po Direkcijama 180 160 140 120 100 80 60 40 20 0
Index
Promatrajući broj i strukturu zaposlenih po Upravama šuma i šumarijama moguće je dati sljedeće prikaze. Slika 4.27 Pregled zaposlenih prema karakterističnim zanimanjima po stručnim službama uprava šuma 80 70 60 50 40 30 20 10
Stručno osoblje
Pomoćno osoblje
DIREKCIJE
N. GRADIŠKA
SPLIT
BUZET
GOSPIĆ
SENJ
DELNICE
OGULIN
KARLOVAC
SISAK
ZAGREB
KOPRIVNICA
BJELOVAR
POŽEGA
NAŠICE
OSIJEK
VINKOVCI
0
Pomoćni radnici (čistači, ložaći, čuvari i sl.) Pom. Rad. (čist., lož., čuv. I sl.)
Zaposleni po stručnim službama u HŠ d.o.o.: stručno osoblje (50%), pomoćno osoblje (44%) te pomoćni radnici (6%). Najviše je stručnog osoblja zaposleno u Zagrebu i Direkciji, a najmanje u Buzetu. Najviše pomoćnog osoblja je zaposleno u Direkciji, Bjelovaru i Vinkovcima, a najmanje u Buzetu i Senju. Gledajući strukturu zaposlenih po karakterističnim zanimanjima po šumarijama uviđamo kako je najviše proizvodnih radnika (55%), zatim stručnog osoblja (35%) te pomoćnog osoblja (8%), a najmanje pomoćnih radnika (2%). Slijedeći graf daje strukturu zaposlenih po šumarijama iz kojeg vidimo da je najveći postotak zaposlenih u Bjelovaru (12%), slijede Vinkovci (11%) i Delnice (9%), a najmanji u Buzetu (2%) i Sisku (3%). Detaljnijim uvidom u kretanja zaposlenih po karakterističnim zanimanjima po šumarijama uviđamo kako je najviše proizvodnih radnika u Bjelovaru, Vinkovcima i Našicama, stručnog osoblja u Bjelovaru i Vinkovcima, a najmanje u Buzetu, Požegi (89) i Senju (89), dok je broj pomoćnih radnika relativno zanemariv u svim šumarijama.
133 Slika 4.28 Struktura zaposlenih po karakterističnim zanimanjima po šumarijama 500 450 400 350 300 250 200 150 100 50 0
Stručno osoblje
Pomoćno osoblje
Proizvodni radnici
Pomoćni (čistači, čuvari i sl.) Pomoćniradnici radnici (čist.,ložaći, lož., čuv. i sl.)
Slika 4.29 Struktura zaposlenih po karakterističnim zanimanjima stručnog osoblja po šumarijama 160 140 120 100 80 60 40 20 0
Revirnici
Pomoćnici revirnika
Čuvari šume
Ostali stručni radnici
Detaljniji prikaz strukture stručnog osoblja govori kako je najviše revirnika u Bjelovaru (61) i Vinkovcima (60), a najmanje u Buzetu (10) i Osijeku (17). Pomoćnih revirnika ima relativno najveći broj i to u šumarijama: Bjelovaru (127) i Delnicama (115) , a najmanji broj u Splitu (0) i Buzetu (2). Čuvara šume ima najviše u Splitu (152), slijede Vinkovci (65), a najmanje u Požegi (23) i Ogulinu (26) . Najveći je relativni broj pomoćnika revirnika (37%), iza kojeg slijede čuvari šume (31%), revirnici (23%) i ostali stručni radnici (9%).
134 Slika 4.30 Struktura zaposlenih po karakterističnim zanimanjima pomoćnog osoblja po šumarijama 35 30 25 20 15 10 5 0
Administrativno-kadrovsko
Knjigovodstveno-računovodstveno
Ostalo
Daljnje raščlanjenje pomoćnog osoblja po šumarijama nam daje uvid kako je najveći broj administrativnokadrovskog osoblja u Bjelovaru (24) i Koprivnici (19), a najmanji u Buzetu (1) i Splitu (1). Knjigovodstvenoračunovodstvenih radnika naviše je u Bjelovaru (35) i Vinkovcima (31), a najmanje u Senju (4). Ostalog pomoćnog osoblja u šumarstvu ima najviše u Delnicama (33) i Bjelovaru (16), a najmanje (uz izuzetak Senja, Splita i Buzeta koji imaju 0), u Sisku (2). Slika 4.31 Struktura zaposlenih po karakterističnim zanimanjima proizvodnog osoblja po šumarijama 350 300 250 200 150 100 50 0
Šumarski radnici sjekači
Šumarski radnici (ostali)
Pomoćni radnik u šumarstvu
Ostali
Raščlanjenje proizvodnog osoblja po šumarijama pokazuje kako je najveći broj šumarskih radnika sjekača u Bjelovaru (336) i Našicama (227), a najmanji u Buzetu (8) i Požegi (55). Ostalih šumarskih radnika naviše je u Vinkovcima (223) i Splitu (207), a najmanje u Karlovcu (50). Pomoćnih radnika u šumarstvu ima zanemariv broj u svim šumarijama, a u većini niti jedan, dok ostalog proizvodnog osoblja ima najviše u Delnicama (29) i Vinkovcima (25), što je također relativno mali broj.
135 4.4 Modeli i programi provedbe restrukturiranja djelatnosti Hrvatskih šuma d.o.o. Nakon prikaza temeljnih organizacijskih elemenata temeljne djelatnosti Hrvatskih šuma d.o.o. možemo prikazati modele i programe provedbe restrukturiranja i drugih djelatnosti. Ostale djelatnosti, budući da nisu temeljne djelatnosti Hrvatskih šuma mogu biti predmetom postupnog i selektivnog odvajanja od matičnog društva, vodeći pri tome računa o ispunjavanju temeljnih organizacijskih ciljeva. Prije detaljne analize pojedinačnih djelatnosti dajemo prikaz modela i programa provedbe restrukturiranja temeljne djelatnosti Hrvatskih šuma d.o.o. – gospodarenja šumama.
4.4.1 Model i program provedbe restrukturiranja djelatnosti gospodarenja šumama Gospodarenje šumama je osnovni posao Hrvatskih šuma d.o.o. Cijeli poslovni sustav je postavljen tako da prvenstveno vodi brigu o ovoj poslovnoj aktivnosti. Prema predloženom modelu restrukturiranja djelatnosti HŠ d.o.o., šumarije bi bile temeljna organizacijska jedinica za obavljanje poslova gospodarenja šumama. Osnovna djelatnost HŠ-a je niz aktivnosti koje nose zajednički naziv: gospodarenje šumama. Cilj obavljanja ove djelatnosti je višestruk: ekološki, socijalni i gospodarski. Ostale djelatnosti su u većoj ili manjoj mjeri povezane s gospodarenjem šumama. Kao što je ranije objašnjeno, u ovisnosti o temeljnom cilju djelatnosti, model restrukturiranja nudi dva oblika centara odgovornosti: profitne i pseuduprofitne centre. Pseudoprofitni centri su gospodarenje šumama, sa šumarijama kao centrima odgovornosti. Šumarije nisu definirane kao čisti profitni centri jer osim gospodarske moraju zadovoljiti ciljeve integralnog gospodarenja šumama, što uključuje i ekološku i socijalnu dimenziju. Gospodarenje šumama kao temeljna djelatnost HŠ d.o.o. se u potpunosti treba zadržati unutar poslovnog sustava. Ipak, u ovoj djelatnosti restrukturiranje nosi značajne promjene. Naime, šumarija danas, osim osnovnog posla gospodarenja šumama, sadrži i radne jedinice proizvodnje, rasadnika i pripadajuću opremu. Model restrukturiranja predviđa odvajanje posla gospodarenja šumama od posla proizvodnje. Proizvodni radnici, kao i radnici u rasadnicima trebaju se odvajati u posebne podprofitne centre, prema osnovnim djelatnostima na kojima su angažirani. Prijedlog modela i program provedbe restrukturiranja djelatnosti gospodarenja šumama dan je u Slici 4.32. Slika 4.32 Model i program provedbe restrukturiranja djelatnosti gospodarenja šumama
Prvi korak u modelu restrukturiranja djelatnosti gospodarenja šumama, a ujedno i jedan od najtežih, bit će upravo odvajanje radnih jedinica proizvodnje od šumarija. Potrebno je naglasiti kako se pojedine Uprave šuma razlikuju po pitanju spremnosti na odvajanje ostalih djelatnosti, to jest, odvajanje proizvodnih radnika
136 iz ingerencije šumarija. Zbog spomenutog, samo odvajanje se treba provesti u fleksibilnom vremenskom periodu. Uprave šuma koje su spremnije krenuti s procesom odvajanja radnih jedinica iz šumarija (primjerice Uprava šuma Koprivnica) trebaju biti prikazane kao pilot projekti za druge Uprave šuma. Proces odvajanja radnih jedinica proizvodnje od šumarija, prema predloženoj dinamici restrukturiranja, treba započeti odmah nakon usvajanja nove sistematizacije. Nakon odvajanja radnih jedinica proizvodnje, šumarije treba organizirati po principu pseudoprofitnih centara i omogućiti praćenje rezultata za ostvarivanje zacrtanih poslovnih ciljeva. U nastavku poslovanja, osnovnim organizacijskim jedinicama za djelatnost gospodarenja šumama – šumarijama treba omogućiti dodatni impuls razvoja kroz pojačanu koordinaciju i informiranje pomoću matrične organizacijske strukture. Broj šumarija kao i broj revira na razini HŠ-a treba postupno smanjivati prema poznatim kriterijima veličine šumarija, a sukladno poslovnoj orijentaciji usmjerenoj na efikasno obavljanje temeljne djelatnosti. Smanjenje broja šumarija predlažemo tek nakon uspješnog završetka prvog kruga restrukturiranja, koji bi trebao trajati prve tri godine.
4.4.2 Analiza djelatnosti proizvodnje u Hrvatskim šumama d.o.o. Pod pojmom „proizvodnja“ u organizacijskom kontekstu Hrvatskih šuma d.o.o. misli se na sveukupno 3 faze. U fokusu analize ovoga poglavlja su: faza sječe (F1), privlačenja (F2) i odvoza (F3). Ove tri faze označavaju početak eksploatacijskog procesa u šumama. Obzirom da Hrvatske šume raspolažu znatnim materijalnim i ljudskim resursima koji se mogu iskoristiti na poslovima vezanima uz navedene tri faze proizvodnje dosadašnja je praksa bila da se veliki dio tih poslova obavlja vlastitim sredstvima. Pored toga, prema potrebi je dio poslova povjeren na izvršenje vanjskim izvođačima. U sklopu restrukturiranja HŠ d.o.o. pitanje je na koji način organizirati spomenute faze proizvodnje kao i odvijanje procesa i poslova unutar spomenutih faza, a sve s ciljem povećavanja produktivnosti i/ili smanjenja troškovne komponente. Imajući u vidu osnovni poslovni cilj Hrvatskih šuma d.o.o., a to je gospodarenje šumama i šumskim zemljištem, u stručnim su raspravama često potencirana pitanja svrsishodnosti obavljanja poslova grupiranih unutar F1-3 od strane HŠ-a. Oponenti dosadašnjeg organizacijskog rješenja najčešće navode kako je potrebno potpuno izdvajanje ovih poslova iz poduzeća (outsourcing) , a rješenje je u njihovom naručivanju prema tržišnim uvjetima od vanjskih izvođača. Tri su ključna čimbenika koji se moraju uzeti u obzir prilikom analiziranja ovog pitanja. Prije svega potrebno je odrediti moguće koristi i nedostatke za HŠ temeljem odluke o outsourcingu te analizirati realne mogućnosti/implikacije vezane za njegovo provođenje. Odluka o izdvajanju iz poduzeća faza proizvodnje 1 – 3 pored ekonomskih dimenzija ima i brojne druge (pravne i socijalne), a koje se očituju u potrebnoj brizi za zaposlenike u izdvojenim fazama kao i vrlo delikatnom razdvajanju brojnih ugovornih odnosa između HŠ i poduzeća koja su preuzela poslove u sklopu faza 1 – 3. S druge strane, brojna razmišljanja sugeriraju kako outsourcing kao najveća promjena u odnosu na sadašnje stanje ima i alternativu, a to je delegiranje većih prava i odgovornosti na razinu UŠP–a, stvaranje centara odgovornosti i zatim povjeravanje poslova od strane HŠ – a svakom takvom centru unutar UŠP–a. Ovaj pristup manje je rizičan od prethodnog s većom socijalnom osjetljivošću prema zaposlenicima, a također i većom razinom kontrole kvalitete povjerenih poslova UŠP–ovima nego što bi to bilo u slučaju njihova izdvajanja iz poslovne organizacije HŠ–a. Cjelovito razmatrajući ovu problematiku uviđa se slojevitost pitanja o povećanju produktivnosti i efikasnosti bilo kroz organizaciju centara odgovornosti, bilo kroz outsourcing, a također se osjeća i potreba za rigoroznijom analizom u traženju vrlo preciznih odgovora. Cilj je autora u ovom poglavlju, temeljem dostupnih podataka, analizirati ekonomske razloge koji bi mogli pružati jasniju sliku mogućeg scenarija restrukturiranja faza sječe, privlačenja i odvoza.
137
4.4.2.1 Analiza proizvodnih procesa prema Upravama šuma podružnica U okviru Hrvatskih šuma d.o.o. dio aktivnosti sječe, privlačenja i odvoza obavlja se korištenjem internih proizvodnih kapaciteta, dok se za dio aktivnosti koriste vanjski suradnici. U sljedećem dijelu studije bit će prikazana deskriptivna analiza strukture proizvodnje prema izvršiteljima aktivnosti. U okviru navedene strukture moguće je diferencirati pet različitih izvršitelja: Šumarije – predstavljaju ukupno izvršenu proizvodnju unutar specifične šumarije vlastitim proizvodnim kapacitetima; Uprave šuma – predstavljaju dio proizvodnje koji je obavljen internim davanjem usluga, odnosno ustupanjem ljudskih i tehnoloških proizvodnih kapaciteta iz jedne šumarije drugoj šumariji unutar istog UŠP-a; Hrvatske šume – predstavljaju dio proizvodnje koji je obavljen internim davanjem usluga, odnosno ustupanjem ljudskih i tehnoloških proizvodnih kapaciteta iz jednog UŠP-a prema drugom UŠP-u, unutar poslovnog sustava Hrvatskih šuma; Vanjski suradnici – predstavljaju dio proizvodnje koji je izdvojen iz proizvodnih procesa Hrvatskih šuma, te su isti naručeni i obavljeni od strane poduzeća izvan poslovnog sustava Hrvatskih šuma; Samoizrada – predstavlja dio proizvodnje koju je izvršio sam kupac na licu mjesta. Pregled deskriptivne analize proizvodnih aktivnosti bit će dan za svaki UŠP pojedinačno, kako bi se uvidjele razlikovne karakteristike u okviru proizvodnih procesa pri svakom UŠP-u. Svrha je analize dati objektivan prikaz trenutnog stanja pri svakoj upravi šumske podružnice, kako bi se pojedini UŠP-i mogli grupirati i tipizirati prema određenim karakteristikama, a s ciljem jednostavnijeg pregleda i implementacije predloženih rješenja. Rezultati analize bit će prikazani za dvije posljednje godine (dostupni podaci), kako bi se pokušalo prikazati trenutno stanje faza proizvodnje unutar Hrvatskih šuma. Potrebno je napomenuti kako se prikazani rezultati za 2007. godinu odnose na cjelokupnu godinu, dok su podatci koji se odnose na 2008. godinu zapravo podatci prikupljeni u razdoblju od 01. siječnja 2008. do 17. studenog 2008., budući tekuća godina još nije završila.
138 UŠP Vinkovci Slika 4.33 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Vinkovci 2007.
2008. Šumarija
12%
8%
22%
1%
19%
Šumarija
Uprava šuma Uprava šuma
Hrvatske šume Vanjski
65%
Vanjski
73%
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Analizirajući aktivnosti privlačenje pri UŠP-u Vinkovci primjetno je kako su šumarije vlastitim kapacitetima 2007. i 2008. godine obavljale svega 20% poslova privlačenja. U 2007. godini najveći dio poslova obavljao se internim davanjem usluga između šumarija unutar UŠP-a Vinkovci, prema vanjskim suradnicima se outsourcalo 12% ukupnih aktivnosti, dok je 1% poslova obavljen proizvodnim kapacitetima drugih UŠP-a. U 2008. interno davanje usluga između šumarija u okviru UŠP-a Vinkovci se povećalo na uštrb svih ostalih izvršitelja, tako da je obujam aktivnosti vanjskih suradnika smanjen za 4 postotna poena, šumarija za 3 postotna poena, dok je korištenje proizvodnih kapaciteta iz drugih UŠP-a potpuno ukinuto. Slika 4.34 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Vinkovci 2007.
12%
2008.
Uprava šuma
10%
26%
Vanjski
Vanjski
62%
Samoizrada
Uprava šuma 28%
62%
Samoizrada
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Analizirajući aktivnosti otpreme kupcima primjetno je kako je struktura otpreme prema izvršiteljima tijekom 2007. i 2008. godine bila gotovo identična. Većinu aktivnosti otpreme drvne građe obavljali su vanjski suradnici i to 62% od ukupne otpreme, dok se interno obavljalo otprilike četvrtina ukupnih poslova otpreme. Samoizrada je iz 2007. u 2008. godini smanjena s 12% na 10%.
139 UŠP Osijek Slika 4.35 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Osijek 2007. 15%
2008.
Šumarija
10%
2%
Uprava šuma
17%
Šumarija Uprava šuma
1%
Hrvatske šume Vanjski
73%
3%
79%
Hrvatske šume Vanjski
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Sagledavanjem stanja u UŠP-u Osijek primjetno je kako je internim kapacitetima Hrvatskih šuma u promatranom razdoblju obavljano gotovo 85% odnosno 83% ukupnih poslova privlačenja. U 2007. godini najveći dio poslova obavljao se internim davanjem usluga između šumarija unutar UŠP-a Koprivnica i to 73% ukupnog privlačenja. Prema vanjskim suradnicima su se koristile usluge outsourcinga u iznosu od 15% ukupnih aktivnosti, dok je 2% poslova obavljeno proizvodnim kapacitetima drugih UŠP-a. Same šumarije su obavljale 10% proizvodnih aktivnosti vlastitim proizvodnim resursima. U 2008. interno davanje usluga između šumarija u okviru UŠP-a Osijek se povećalo za 6 postotnih poena, dok se izdvajanje aktivnosti privlačenja i njihovo ustupanje vanjskim suradnicima povećalo za 2 postotna poena te je 2008. iznosilo 17%. U promatranom razdoblju zabilježen je lagani pad internog davanja usluga između UŠP-a za jedan postotni poen. Slika 4.36 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Osijek 2007.
17%
Uprava šuma
16% 1%
2008. Uprava šuma 19%
14% Hrvatske šume
Hrvatske šume
Vanjski Vanjski 66%
Samoizrada
67%
Samoizrada
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Analizirajući aktivnosti otpreme kupcima zamjetne su manje promjene kroz promatrano razdoblje, dok struktura otpreme kupcima po izvršiteljima ostaje de facto ista. Vanjski suradnici su 2007. obavljali 66% ukupnih aktivnosti otpreme, dok je na aktivnosti samoizrade otpadalo 17%. Internim kapacitetima Hrvatskih šuma obavljalo se 17% ukupnog opsega poslova otpreme, od čega je 1% otpadao na interno davanje usluga između različitih UŠP-a, dok je 16% otpadalo na interno davanje usluga između šumarija u okviru UŠP-a Osijek. Internim kapacitetima šumarija nije se obavljalo poslove otpreme. U 2008. godini interno obavljanje poslova od strane Hrvatskih šuma smanjilo se sa 17% na 14%, dok je opseg poslova vanjskih suradnika smanjen za 1 postotni poen. Ove promjene u strukturi otpreme kupcima prema izvršiteljima pratilo je povećanje opsega poslova samoizrade za 2 postotna poena u 2008.
140 UŠP Našice Slika 4.37 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Našice 2007.
2008. Šumarija
Šumarija 19%
26%
31%
Hrvatske šume Vanjski
13% 30%
36%
Uprava šuma 12%
Uprava šuma Hrvatske šume Vanjski
33%
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Analizirajući aktivnosti privlačenje pri UŠP-u Našice primjetno je kako su šumarije vlastitim kapacitetima 2007. i 2008. godine obavljale 74% odnosno 81% poslova privlačenja, dok je ostalo otpadalo na vanjske suradnike. U 2007. godini najveći dio poslova obavljale su šumarije same svojim proizvodnim resursima i to 31%, dok je dodatnih 30% poslova obavljano internim ustupanjem poslova ostalim šumarijama unutar ove uprave šumske podružnice. Preostali dio poslova koji se obavljao vlastitim kapacitetima Hrvatskih šuma otpadao je na poslove koje su obavljale druge uprave šumskih podružnica i iznosio je 13%. Vanjski suradnici obavljali su u 26% ukupnih poslova privlačenja unutar ovog UŠP-a. U 2008. obujam poslova koji je bio ustupan vanjskim suradnicima smanjen je za 7 postotnih poena, te je iznosio 19%. Smanjenje poslova ustupljenih vanjskim suradnicima reflektiralo se u većem opsegu poslova obavljenih od samih šumarija za 5 postotnih poena, te većem opsegu poslova unutar UŠP-a Našice za 3 postotna poena. Slika 4.38 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Našice 2007.
2008.
Šumarija 17%
Uprava šuma
4% Uprava šuma
18%
26%
5%
Hrvatske šume Vanjski
48%
27%
7% 48%
Hrvatske šume Vanjski Samoizrada
Samoizrada Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Analizirajući aktivnosti otpreme kupcima unutar UŠP-a Našice zamjetno je kako je gotovo 50% poslova otpreme u promatranim godinama otpadalo na vanjske suradnike. Internim kapacitetima Hrvatskih šuma obavljalo se otprilike 35% ukupnih poslova otpreme, dok je preostali dio otpadao na samoizradu, odnosno obavljanje poslovnih aktivnosti od strane samih kupaca. U 2007. šumarije su vlastitim kapacitetima obavljale svega 4% ukupnih poslova, da bi se godinu kasnije taj postotak sveo na nulu. Navedeno smanjenje reflektiralo se kroz povećanje obavljanja poslova od strane drugih šumarija iz UŠP-a Našice, ali i iz drugih UŠP-ova (ukupno za 3 postotna poena), dok su aktivnosti samoizrade povećane za 1 postotni poen. Obujam poslova vanjskih suradnika je ostao konstantan, na razini od 48% u obje promatrane godine.
141 UŠP Požega Slika 4.39 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Požega 2007.
2008. 21%
Šumarija
24%
Uprava šuma
Šumarija
3%
Uprava šuma
9% 67%
76%
Vanjski
Vanjski
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Sagledavanjem stanja u UŠP-u Požega primjetno je kako je internim kapacitetima Hrvatskih šuma u promatranom razdoblju obavljano 76% odnosno 79% ukupnih poslova privlačenja. Najveći dio poslova privlačenja obavljale su šumarije samostalno, vlastitim proizvodnim resursima. Tijekom 2007. šumarije su samostalno obavljale 67% poslova, dok je 9% poslova ustupano drugim šumarijama unutar UŠP-a Požega, a 24% poslova je ustupano vanjskim suradnicima. Slijedeće godine šumarije su povećale svoje proizvodne outpute za 9 postotnih poena, te je interno ustupanje poslova smanjeno za 6 postotnih poena, a eksterno ustupanje za 3 postotna poena. UŠP Požega nije koristio usluge šumarija drugih uprava šumskih podružnica u promatranom razdoblju. Slika 4.40 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Požega 2007. 12%
Uprava šuma
2008. 15%
39% Vanjski 49%
Uprava šuma 32%
Samoizrada
Vanjski
53%
Samoizrada
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Analizirajući aktivnosti otpreme kupcima unutar UŠP-a Požega zamjetno je kako same šumarije nisu vlastitim kapacitetima obavljale poslove otpreme, već su taj dio aktivnosti ustupale drugim šumarijama unutar promatranog UŠP-a ili vanjskim suradnicima. Tako su 2007. šumarije unutar UŠP-a Požega obavljale 39% aktivnosti otpreme, dok su vanjski suradnici obavljali 49%. Na samoizradu je otpadalo 12% ukupnog opsega poslova. U 2008. povećan je opseg poslova koje su obavljali vanjski suradnici za 4 postotna poena, kao i opseg samoizrade za 3 postotna poena. Ova povećanja obavljena su nauštrb internog ustupanja poslova šumarijama unutar uprave šuma podružnice Požega koji su smanjeni za 7 postotnih poena. U promatranom razdoblju UŠP Požega nije se koristio uslugama šumarija unutar drugih UŠP-a.
142 UŠP Bjelovar Slika 4.41 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Bjelovar 2007.
2008. Šumarija
32%
Uprava šuma
63%
35%
Uprava šuma
Hrvatske šume Vanjski
5%
Šumarija
60% 5%
Hrvatske šume Vanjski
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Analizirajući aktivnosti privlačenje pri UŠP-u Bjelovar zamjetno je kako je internim kapacitetima Hrvatskih šuma u promatranom razdoblju obavljano 68% odnosno 65% ukupnih poslova privlačenja. U 2007. godini najveći dio poslova obavljale su šumarije vlastitim proizvodnim resursima i to 63% od ukupnog obujma poslova, dok je 5% poslova ustupano drugim šumarijama unutar UŠP-a Bjelovar, a 32% poslova ustupano je vanjskim suradnicima. Jedina promjena u 2008. odnosila se na smanjenje obujma poslova privlačenja u okviru šumarija za 3 postotna poena uz istovremeno povećanje obujma poslova ustupljenih vanjskim suradnicima za iznos. U promatranom razdoblju poslovi se nisu ustupali šumarijama unutar drugih UŠP-a. Slika 4.42 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Bjelovar 2007. 16%
1% 18%
Šumarija
2008.
16%
16%
Uprava šuma
Uprava šuma Vanjski Vanjski 65%
Samoizrada
68%
Samoizrada
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Analizirajući aktivnosti otpreme kupcima unutar UŠP-a Bjelovar može se uočiti kako je u promatranom razdoblju struktura po izvršiteljima ostala gotovo identična. Internim kapacitetima Hrvatske šume obavljale su svega 19% odnosno 16% poslova u promatranom razdoblju, s time da je obujam poslova obavljenih od strane šumarija unutar UŠP-a Bjelovar zanemariv, a poslove je u pravilu obavljala uprava šuma podružnica Bjelovar. Vanjski suradnici su obavljali najveći dio poslovnih aktivnosti i to 65% ukupnih aktivnosti 2007. i 68% ukupnih aktivnosti 2008. godine. Na obujam poslova koje su obavljali sami kupci otpadalo je u obje godine po 16%. Ni kod ove uprave šuma nisu korištene usluge šumarija iz drugih UŠP-a.
143 UŠP Koprivnica Slika 4.43 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Koprivnica 2007. 2%
3%
2008. Šumarija
11%
4%
84%
Šumarija
9% 5%
Uprava šuma
Uprava šuma
Hrvatske šume
Hrvatske šume
Vanjski
82%
Vanjski
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Analizirajući aktivnosti privlačenje pri UŠP-u Koprivnica primjetno je kako je internim kapacitetima Hrvatskih šuma u promatranom razdoblju obavljano gotovo 90% ukupnih poslova privlačenja. U 2007. godini najveći dio poslova obavljao se internim davanjem usluga između šumarija unutar UŠP-a Koprivnica i to čak 84% ukupnog privlačenja. Prema vanjskim suradnicima se eksternaliziralo 11% ukupnih aktivnosti, dok je 2% poslova obavljeno proizvodnim kapacitetima drugih UŠP-a. Same šumarije su obavljale svega 3% vlastitih proizvodnih aktivnosti. U 2008. interno davanje usluga između šumarija u okviru UŠP-a Koprivnica se smanjilo za 2 postotna poena, kao i outsourcanje proizvodnje vanjskim suradnicima. U isto vrijeme, zabilježen je porast internog davanja usluga između UŠP-a za dva postotna poena, kao i obavljanje poslova u okviru samih šumarija. Slika 4.44 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Koprivnica 2007. 1% 23%
18%
58%
2008. 2%
Šumarija 28%
15%
Šumarija
Uprava šuma
Uprava šuma
Vanjski
Vanjski
Samoizrada
55%
Samoizrada
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Analizirajući aktivnosti otpreme kupcima zamjetne su manje razlike u 2008. u poređenju s 2007. godinom. Vanjski suradnici su 2007. obavljali 58% ukupnih aktivnosti otpreme, dok je na aktivnosti samoizrade otpadalo 23%. Internim kapacitetima Hrvatskih šuma obavljalo se svega 19% ukupnog obujma poslova otpreme, od čega je 1% otpadao na same šumarije, dok je 18% otpadalo na interno davanje usluga među šumarijama UŠP-a Koprivnica. U 2008. godini još se više smanjio obujam internog obavljanja poslova od strane Hrvatskih šuma, koji je u ovoj godini bio manji za 2 postotna poena. Obujam poslova vanjskih suradnika smanjen je za 3 postotna poena. Ukupno smanjenje obujma poslova u okviru Hrvatskih šuma, kao i u okviru eksternih suradnika reflektiralo se u povećanom obujmu obavljanja poslova otpreme od strane samih kupaca, čiji se obujam poslova u 2008. povećao za 5 postotnih poena.
144 UŠP Zagreb Slika 4.45 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Zagreb 2007.
2008. Šumarija
32% 44%
Šumarija 32%
Uprava šuma 48%
Uprava šuma
Hrvatske šume 1%
Vanjski
23%
20%
Vanjski
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Pri UŠP-u Zagreb tijekom 2007. godine 44% poslova se obavljalo putem vanjskih izvršitelja, dok je preostalih 56% obavljano korištenjem internih resursa Hrvatskih šuma. U okviru tog postotka, 32% su obavljale šumarije samostalno za svoje potrebe, dok su šumarije unutar istog UŠP-a pomogle s dodatnih 23% obavljenih poslovnih aktivnosti privlačenja. Šumarije iz UŠP-a (izuzev UŠP-a Zagreb) doprinijele su s dodatnih 1% obavljenih poslovnih aktivnosti. U 2008. godini obujam poslova vanjskih izvršitelja povećao se za 4 postotna poena, dok je obujam posla koji su obavljale šumarije unutar istog UŠP-a smanjen za 3 postotna poena. Obujam posla koje su šumarije obavljale samostalno za svoje potrebe nije se mijenjao u ovom razdoblju. Slika 4.46 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Zagreb 2007. 4%
Uprava šuma
16% 2%
78%
2008. 6%
Hrvatske šume Vanjski Samoizrada
Uprava šuma 16% 2%
76%
Hrvatske šume Vanjski Samoizrada
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Glede otpreme drvne građe pri upravi šuma podružnica Zagreb zamjetno je kako su tijekom 2007. godine čak 78% poslova obavljali vanjski izvršitelji. Ako tome pridodamo i 4% samoizrade, Hrvatske šume su internim proizvodnim kapacitetima obavljale svega 18% poslova unutar ove uprave šuma. Od navedenog postotka 16% otpada na šumarije unutar UŠP-a Zagreb, dok 2% otpada na šumarije izvan tog UŠP-a. Tijekom 2008. godine omjer internog i eksternog usluživanja je ostao isti, kao i interni izvršitelj poslova pri Hrvatskim šumama. Jedinu promjenu predstavlja smanjenje obujma poslova obavljenih od strane vanjskih suradnika za 2 postotna poena, uz istovremeno povećanje obujma obavljenih aktivnosti samoizradom za jednaki iznos. Ni kod ove uprave šuma šumarije nisu samostalno obavljale poslove otpreme za svoj račun.
145 UŠP Sisak Slika 4.47 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Sisak 2007.
2008. Šumarija
1%
Uprava šuma
1%
Uprava šuma
1%
1%
Hrvatske šume
Hrvatske šume 80%
Šumarija
16%
18%
Vanjski
82%
Vanjski
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Razmatrajući UŠP Sisak primjetno je kako je u 2007. godini 80% poslova privlačenja obavljano od strane vanjskih izvršitelja korištenjem eksternih resursa, dok je preostalih 20% obavljano internim proizvodnim kapacitetima Hrvatskih šuma. Od navedenih 20%, 18% otpada na samostalan rad šumarija, dok po 1% otpada na šumarije unutar, odnosno izvan promatranog UŠP-a. U 2008. godini situacija nije bitno drugačija. Internim kapacitetima Hrvatskih šuma obavljano je 18% ukupnih aktivnosti privlačenja, dok se preostalih 82% odnosilo na obavljanje poslovnih aktivnosti od strane vanjskih izvršitelja. Slika 4.48 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Sisak 2007. 7%
1%
Hrvatske šume
2008. 9%
3%
Vanjski
Vanjski Samoizrada 92%
Hrvatske šume
Samoizrada 88%
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Analizirajući otpremu pri UŠP-u Sisak može se zamijetiti kako se tijekom 2007. svega 1% poslovnih aktivnosti obavljalo internim proizvodnim kapacitetima Hrvatskih šuma, dok je ostatak proizvodnje bio obavljan od strane vanjskih suradnika, kao i od strane samih kupaca. Od ukupnog volumena otpreme u 2007. čak 92% su obavljali vanjski izvršitelji, dok su kupci samostalnom otpremom drvne građe sudjelovali sa 7%. U 2008. godini ova struktura je neznatno promijenjena. Tako je iskorištenost internih proizvodnih kapaciteta povećana s 1% na 3%, dok je i samoizrada rasla i iznosila je 9% ukupnog volumena otpreme. Preostalih 88% od ukupne otpreme drvne građe u 2008. godini otpalo je na vanjske suradnike Hrvatskih šuma.
146 UŠP Karlovac Slika 4.49 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Karlovac 2007.
2008. Uprava šuma
Uprava šuma 37%
37% Hrvatske šume 59%
Hrvatske šume 60%
4%
Vanjski
3%
Vanjski
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Analizirajući aktivnosti privlačenje pri UŠP-u Karlovac primjetno je kako je internim kapacitetima Hrvatskih šuma u promatranom razdoblju obavljano gotovo 41% ukupnih poslova privlačenja. U 2007. godini najveći dio poslova obavljao se izdvajanjem i ustupanjem poslova vanjskim suradnicima koji su obavljali 59% od ukupnog obujma aktivnosti privlačenja, dok su šumarije unutar UŠP-a Karlovac i šumarije iz drugih UŠP-a obavljale 37%, odnosno 4%. Šumarije za sebe vlastitim kapacitetima nisu obavljale poslove privlačenja kako u 2007. tako ni u 2008. godini. Tijekom 2008. godine struktura privlačenja po izvršiteljima gotovo se nije mijenjala. Jedina promjena odnosi se na povećanje obujma poslova privlačenja od strane vanjskih suradnika za jedan postotni poen, uz istodobno smanjenje poslova na razini Hrvatskih šuma za isti opseg. Slika 4.50 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Karlovac 2007. 14%
3%
2008. 15%
3%
Uprava šuma
Uprava šuma Vanjski
Vanjski
Samoizrada 83%
82%
Samoizrada
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Analizirajući aktivnosti otpreme kupcima unutar UŠP-a Karlovac zamjetno je kako je svega 3% poslova otpreme kroz 2007. i 2008. godinu bilo realizirano internim kapacitetima Hrvatskih šuma, čime je uprava šuma podružnica Karlovac iznimka u okviru Hrvatskih šuma. Tijekom 2007. godine, čak 83% poslova otpreme obavljali su vanjski suradnici, dok se preostalih 14% odnosilo na samoizradu, odnosno samostalnu otpremu kupaca za svoj račun. U 2008. godini situacija je gotovo identična s nepromijenjenim odnosom internog i eksternog obavljanja proizvodnih aktivnosti. Tijekom obje godine obujam poslova koji su obavljale šumarije samostalno za vlastite potrebe bio je zanemariv, kao i obujam poslova koje su obavljale šumarije iz drugih UŠP-a a za potrebe šumarija UŠP-a Karlovac.
147 UŠP Ogulin Slika 4.51 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Ogulin 2007.
2008. Šumarija
35%
Uprava šuma 58%
6%
Hrvatske šume Vanjski
Šumarija 27%
Uprava šuma
60%
12%
1%
1%
Hrvatske šume Vanjski
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Analizirajući aktivnosti privlačenje pri UŠP-u Ogulin primjetno je kako je internim kapacitetima Hrvatskih šuma u promatranom razdoblju obavljano 65% odnosno 73% ukupnih poslova privlačenja, dok su ostatak poslovnih aktivnosti obavljali vanjski suradnici. Tijekom 2007. godine najveći dio poslova obavljale su šumarije samostalno za svoje poslove i to 58%, dok su šumarije UŠP-a Ogulin i šumarije ostalih UŠP-a pridonosile s 1% odnosno 6%. Vanjski suradnici obavljali su 35% ukupnih aktivnosti privlačenja u 2007. Tijekom 2008. godine obujam poslova vanjskih suradnika smanjen je za 8 postotnih poena, dok je obujam poslova šumarija iz drugih UŠP-a povećan za 6 postotnih poena, a obujam poslova koje su šumarije samostalno obavljale povećan za 2 postotna poena. Slika 4.52 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Ogulin 2007. 6%
2008. 3%
Uprava šuma
Uprava šuma
31%
39% Vanjski
63%
Vanjski 58%
Samoizrada
Samoizrada
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Promatrajući stanje unutar UŠP-a Ogulin, može se primijetiti kako je gotovo jedna trećina poslova obavljana interno unutar Hrvatskih šuma i to isključivo radom šumarija UŠP-a Ogulin. Detaljnije, u 2007. vanjski suradnici obavljali su 63% poslova otpreme kupcima, dok je na samoizradu otpadalo 6%. Preostalih 31% otpadao je na šumarije UŠP-a Ogulin. Tijekom 2008. godine obujam poslova obavljan internim proizvodnim resursima Hrvatskih šuma povećan je s 33% na 39%, premda su izvršitelji ostali isti. Obujam samoizrade se prepolovio sa 6% na 3%, dok je obujam poslova koji su obavljali vanjski suradnici smanjen za 5 postotnih poena.
148 UŠP Delnice Slika 4.53 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Delnice 2007.
2008. Šumarija
44% 54% 1%
Uprava šuma
Šumarija 46% 52%
Hrvatske šume Vanjski
Hrvatske šume Vanjski
1%
2%
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Sagledavanjem stanja u UŠP-u Delnice primjetno je kako je internim kapacitetima Hrvatskih šuma u promatranom razdoblju obavljano 66%, odnosno 54% od ukupnih poslova privlačenja. U 2007. godini najveći dio poslova obavljali su vanjski suradnici na koje je otpadalo 54% ukupnih proizvodnih aktivnosti, dok su šumarije vlastitim kapacitetima obavljale 44% istih. Otprilike 2% poslova ustupano je interno drugim šumarijama unutar UŠP-a Delnice te šumarijama unutar drugih UŠP-a u istom omjeru. Tijekom 2008. godine poslovne aktivnosti koje su bile ustupane vanjskim suradnicima smanjene su za 8 postotnih poena, dok je za isti iznos povećan obujam poslova obavljan unutar šumarija UŠP-a Delnice. Ostatak proizvodnih aktivnosti pripao je šumarijama uprava šuma izvan UŠP-a Delnice. Slika 4.54 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Delnice 2007.
2008.
22%
25%
75%
Uprava šuma
Uprava šuma
Vanjski
Vanjski 78%
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Analizirajući aktivnosti otpreme kupcima unutar UŠP-a Delnice zamjetno je kako su svi poslovi podijeljeni između vanjskih suradnika i šumarija unutar uprave šuma Delnice. Vanjski suradnici obavljali su čak tri četvrtine ukupnih proizvodnih aktivnosti u 2007. da bi taj obujam bio još povećan za 3 postotna boda u 2008. Šumarije samostalno nisu obavljale aktivnosti otpreme, kao ni kupci u svoje ime.
149 UŠP Senj Slika 4.55 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Senj 2007.
2008. Šumarija
Šumarija 20%
22% Uprava šuma 4% 5% 69%
Hrvatske šume
Uprava šuma 4% 3%
Hrvatske šume 73%
Vanjski
Vanjski
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Analizirajući stanje u UŠP-u Senj primjetno je kako je internim kapacitetima Hrvatskih šuma u promatranom razdoblju obavljano 78% odnosno 80% od ukupnih poslova privlačenja. U 2007. godini najveći dio poslova obavljale su šumarije samostalno i na njih je otpadalo 69% ukupnih proizvodnih aktivnosti, dok su šumarije unutar UŠP-a Senj obavljale dodatnih 5% proizvodnih aktivnosti. Šumarije iz drugih podružnica obavljale su dodatnih 4% poslova u 2007., dok su vanjski suradnici svojim proizvodnim kapacitetima izvršavali 22% aktivnosti privlačenja. U 2008. godini smanjen je obujam proizvodnih aktivnosti obavljanih od strane vanjskih suradnika za 2 postotna poena, kao i obujam proizvodnih aktivnosti drugih šumarija unutar promatranog UŠP-a. Proizvodne aktivnosti koje su šumarije samostalno obavljale za vlastite potrebe u 2008. godini povećale su se za 4 postotna poena, te su krajem godine iznosile 73%. Slika 4.56 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Senj 2007.
2008.
Šumarija 42% 58%
Šumarija
40% Uprava šuma
Vanjski
58% 2%
Vanjski
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Analizirajući aktivnosti otpreme kupcima unutar UŠP-a Senj zamjetno je kako su svi poslovi podijeljeni između vanjskih suradnika i šumarija koje su samostalno obavljale svoje poslovne aktivnosti. Zanimljivo je primijetiti kako 2007. nije postojalo ustupanje proizvodnih aktivnosti internim suradnicima u bilo kom obliku, kao i da je obujam samoizrade bio jednak nuli. U 2007. vanjski suradnici obavljali su 58% ukupnih aktivnosti otpreme drvne građe, dok je šumarija vlastitim proizvodnim resursima obavljala 42%. U 2008. godini struktura obavljanja aktivnosti po izvršiteljima nije bitno promijenjena, izuzev što su proizvodne aktivnosti šumarije smanjene za dva postotna poena. Obavljanje tih poslovnih aktivnosti preuzele su druge šumarije unutar uprave šuma Senj. I u 2008. godini obujam samoizrade bio je gotovo zanemariv.
150 UŠP Gospić Slika 4.57 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Gospić 2007.
2008.
1%
Šumarija
1% 24%
23%
Šumarija
1%
Vanjski Samoizrada
75%
75%
Hrvatske šume Vanjski Samoizrada
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Analizirajući stanje u UŠP-u Gospić primjetno je kako je internim kapacitetima Hrvatskih šuma u promatranom razdoblju obavljano 25% od ukupnih poslova privlačenja. U 2007. godini najveći dio poslova obavljali su vanjski suradnici koji su svojim proizvodnim kapacitetima izvršavali 75% aktivnosti privlačenja. Šumarije unutar UŠP-a Gospić obavljale su 24% od ukupnih proizvodnih aktivnosti, dok na samoizradu otpada tek 1% ukupnog obujma posla. Šumarije iz drugih podružnica nisu sudjelovale u proizvodnim aktivnostima. U 2008. godini obujam proizvodnih aktivnosti obavljanih od strane vanjskih suradnika ostao je nepromijenjen, dok se obujam proizvodnih aktivnosti drugih šumarija unutar promatranog UŠP-a uključio s 1% od ukupnih poslova privlačenja. Proizvodne aktivnosti koje su šumarije samostalno obavljale za vlastite potrebe u 2008. godini smanjile su se za 1 postotni poen, te su krajem godine iznosile 23%. Postotak samoizrade u ukupnim proizvodnim aktivnostima u 2008. godine ostao je nepromijenjen. Slika 4.58 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Gospić 2007. 3% 8%
Uprava šuma
2008. 5% 7%
5%
Samoizrada
Uprava šuma Hrvatske šume Vanjski
Hrvatske šume Vanjski 84%
4%
84%
Samoizrada
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Analizirajući aktivnosti otpreme kupcima unutar UŠP-a Gospić zamjetno je kako je 84% poslova otpreme u promatranim godinama otpadalo na vanjske suradnike. Internim kapacitetima Hrvatskih šuma obavljalo se gotovo 13% ukupnih poslova otpreme, dok je preostali dio otpadao na samoizradu, odnosno obavljanje poslovnih aktivnosti od strane samih kupaca. U 2007. šumarije nisu koristile vlastite kapacitete kako bi obavljale poslove, a također i u 2008. godini. Obavljanje poslova od strane drugih šumarija iz UŠP-a Gospić, ali i iz drugih UŠP-ova povećano je za 1 postotni poen, dok su aktivnosti samoizrade povećane za 2 postotna poena. Obujam poslova vanjskih suradnika je ostao konstantan na razini od 84% u obje promatrane godine.
151 UŠP Buzet Slika 4.59 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Buzet 2007.
36%
2008.
Šumarija
Vanjski
64%
42% 58%
Šumarija Vanjski
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Sagledavanjem stanja u UŠP-u Buzet primjetno je kako je internim kapacitetima Hrvatskih šuma u promatranom razdoblju obavljano 64%, odnosno 58% ukupnih poslova privlačenja. Jedan dio poslova privlačenja obavljale su šumarije samostalno vlastitim proizvodnim resursima. Tokom 2007. šumarije su samostalno obavljale 64% poslova, a 36% poslova je ustupano vanjskim suradnicima. Sljedeće godine šumarije su povećale svoju proizvodnju za 6 postotnih poena, te je tako smanjeno eksterno ustupanje za 6 postotih poena. UŠP Buzet nije koristio usluge šumarija drugih uprava šumskih podružnica kao ni interno ustupanje poslova u promatranom razdoblju. Slika 4.60 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Buzet 2007.
2008. 5%
10%
90%
Vanjski
Vanjski
Samoizrada
Samoizrada 95%
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Analizirajući aktivnosti otpreme kupcima unutar UŠP-a Buzet zamjetno je kako su svi poslovi podijeljeni između vanjskih suradnika i samoizrade. Zanimljivo je primijetiti kako 2007. i 2008. godine nije postojalo ustupanje proizvodnih aktivnosti internim suradnicima u bilo kojem obliku. U 2007. vanjski davatelji usluga obavljali su 90% ukupnih aktivnosti otpreme drvne građe, dok su kupci na licu mjesta obavljali 10% ukupnih aktivnosti opreme. U 2008. godini struktura obavljanja aktivnosti po izvršiteljima nije bitno promijenjena. Tako su u 2008. vanjski davatelji usluga povećali svoju aktivnost za 5 postotnih poena, te je za isto toliko smanjena aktivnost kupaca na licu mjesta, tj. samoizrada.
152 UŠP Split Slika 4.61 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Split 2007.
2008.
9%
17% Hrvatske šume
Šumarija
31% Hrvatske šume
Vanjski 52%
91%
Vanjski
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Analizirajući aktivnosti privlačenje pri UŠP-u Split primjetno je kako su šumarije vlastitim kapacitetima 2007. i 2008. godine obavljale 9% odnosno 69% poslova privlačenja, a ostalo su izvršili vanjski suradnici. U 2007. godini najveći dio poslova obavljali su vanjski suradnici. Preostali dio poslova koji se obavljao vlastitim kapacitetima Hrvatskih šuma bili su poslovi koje su obavljale druge uprave šumskih podružnica i iznosio je 9%. U 2008. godini struktura obujma poslova znatno se promijenila. U 2008. obujam poslova koji je bio ustupan vanjskim suradnicima smanjen je za 60 postotnih poena, te je iznosio 31%. Smanjenje poslova ustupljenih vanjskim suradnicima reflektiralo se u većem obujmu poslova obavljenih od samih šumarija za 17 postotnih poena, te većem obujmu internih davanja usluga unutar UŠP-a za 43%. Slika 4.62 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Split 2007. 7%
7%
2008. Hrvatske šume
16%
2% 6%
Hrvatske šume Vanjski
Vanjski
86%
Šumarija
Samoizrada 76%
Samoizrada
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Analizirajući aktivnosti otpreme kupcima unutar UŠP-a Split zamjetno je kako je u razdoblju od 2007. i 2008. struktura bitno promijenjena. Vanjski suradnici su 2007. obavljali tek 7% ukupnih aktivnosti otpreme, dok je na aktivnosti samoizrade otpadalo 86%. Internim kapacitetima Hrvatskih šuma obavljalo se svega 7% ukupnog obujma poslova otpreme, od čega je čitav dio otpadao na interno davanje usluga među šumarijama UŠP-a Split. U 2008. godini obujam poslova vanjskih suradnika povećan je za 69 postotnih poena. Obujam interno obavljanih poslova od strane Hrvatskih šuma smanjen je za 1 postotni poen. Ukupno smanjenje obujma poslova u okviru samoizrade reflektiralo se u povećanom obujmu poslova u okviru vlastitih kapaciteta šumarije, čiji se obujam u 2008. godini povećao za 2 postotna poena.
153 UŠP Nova Gradiška Slika 4.63 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Nova Gradiška 2007.
2008. Šumarija
3% 26%
1% 70%
Uprava šuma 30%
Uprava šuma Hrvatske šume Vanjski
Hrvatske šume 63%
7%
Vanjski
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Analizirajući aktivnosti privlačenje pri UŠP-u Nova Gradiška primjetno je kako su šumarije vlastitim kapacitetima 2007. i 2008. godine obavljale 30% odnosno 37% poslova privlačenja, dok je ostalo otpadalo na vanjske suradnike. U 2007. godini 3% ukupnog obujma poslova obavljale su šumarije same svojim proizvodnim resursima, dok je dodatnih 26% poslova obavljano internim ustupanjem poslova ostalim šumarijama unutar ove uprave šumske podružnice. Preostali dio poslova koji se obavljao vlastitim kapacitetima Hrvatskih šuma otpadao je na poslove koji su obavljale druge uprave šumskih podružnica i iznosio je 1%. Vanjski suradnici obavljali su 70% ukupnih poslova privlačenja unutar ovog UŠP-a. U 2008. obujam poslova koji je bio ustupan vanjskim suradnicima smanjen je za 7 postotnih poena, te je iznosio 63%. Smanjenje poslova ustupljenih vanjskim suradnicima reflektiralo se u većem obujmu poslova obavljenih unutar UŠP-a Nova Gradiška za 4 postotna poena, te većem obujmu poslova drugih uprava šumskih podružnica u okviru Hrvatskih šuma za 6 postotnih poena. Slika 4.64 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Nova Gradiška 2007. 9%
8%
Uprava šuma 1%
2008. 12% 5% 3%
Hrvatske šume Vanjski 82%
Samoizrada
Uprava šuma Hrvatske šume Vanjski
80%
Samoizrada
Izvor: Hrvatske šume d.o.o.
Analizirajući aktivnosti otpreme kupcima unutar UŠP-a Nova Gradiška zamjetno je kako je gotovo 85% poslova otpreme u promatranim godinama pripadalo vanjskim suradnicima. Internim kapacitetima Hrvatskih šuma obavljalo se otprilike 10% ukupnih poslova otpreme, dok je preostali dio otpadao na samoizradu, odnosno obavljanje poslovnih aktivnosti od strane samih kupaca. Obujam poslova vanjskih suradnika nije se bitno mijenjao te se tako s razine od 82% u 2007. godini smanjio za neznatnih 2 postotna poena na 80% u 2008. Smanjen je obujam obavljanja poslova od strane drugih šumarija iz UŠP-a Nova Gradiška za 3 postotna poena, dok je suprotan trend primjećen u obujmu obavljanja poslova od strane drugih UŠP-ova za 2 postotna poena. Aktivnosti samoizrade povećane su za 3 postotna poena u 2008. godini u odnosu na 2007. godinu.
154 4.4.2.2 Mogući scenariji restrukturiranja proizvodnih faza F 1 – F3 Nakon deskriptivne analize poslova unutar faza proizvodnje F1 do F3, po svakom UŠP – u, potrebno je dati osvrt na potencijalne koristi i nedostatke mogućih modela restrukturiranja. Kako je u uvodnom dijelu navedeno, generalno su moguća dva smjera restrukturiranja i to stvaranje centara odgovornosti na razini UŠP – a ili outsourcingom poslova iz faza 1 – 3. Između predložene dvije alternative outsourcing zahtijeva dublju analizu koja prelazi okvire poslovanja samih HŠ, a obuhvaća i poduzeće koje će u budućnosti pružati tražene usluge HŠ d.o.o. – u. Analiza odabranih faktora koja će bliže objasniti razloge za i protiv outsourcinga nalaze se u nastavku: Specijalizacija na ključne kompetencije HŠ–a Navedeno je kako je osnovna gospodarska funkcija HŠ–a gospodarenje šumama i šumskim zemljištem. Imajući u vidu samo ovaj uski fokus moglo bi se ishitreno zaključiti kako se eksploatacijske faze proizvodnje kose s temeljnim ciljem Hrvatskih šuma. No, potrebno je referirati na činjenicu kako HŠ kroz eksploatacijske faze proizvodnje na određeni način vrše općekorisne usluge za cjelokupnu drvoprerađivačku industriju (DI) RH.
Opravdano je postaviti pitanje održavanja „fer“ konkurentske borbe ukoliko bi jedno od poduzeća iz DI preuzelo obavljanje ovih poslova (primjer vertikalne integracije unazad). Bojazan od nejednake kvalitete obavljanja poslova iz ovih triju faza kada se radi za vlastiti račun i za konkurente u kasnijim fazama prerade drva ocjenjuje se opravdanom i podložnom za daljnje analize. Razina konkurentnosti u izdvojenim poslovima Vrlo se često događa da poduzeća izdvoje poslove koji nisu usko povezani sa ključnim kompetencijama poduzeća, a da istovremeno na tržištu postoji vrlo niska razina konkurencije između ponuđača (mogućih dobavljača) tih poslova. Ovakvo stanje ostavlja široki prostor za učinkovito iskorištavanje tržišne moći dobavljača i zaračunavanje cijene kojom se anuliraju percipirani učinci smanjenja troškova kroz efikasnije obavljanje poslova od strane istih. Nerijetko se prilikom izdvajanja poslova (outsourcinga) ugovorno definiraju uvjeti poslovanja za sljedećih nekoliko godina. Na taj se način osigurava svojevrsno prijelazno razdoblje za obje strane. Naručitelj proizvoda ima dovoljno vremena za dubinsko snimanje tržišta i eventualno traženje alternativnih dobavljača. Dobavljač s druge strane ima dovoljno vremena prilagoditi se zahtjevima kupca te unaprijediti operativnu efikasnost novih poslova. Smanjenje fiksnih troškova kroz outsourcing Jedan od bitnih razloga outsourcinga je i smanjivanje fiksnih troškova u poduzeću. Poznato je da su troškovi ljudske snage, mehanizacije kao i poslovnih funkcija vezanih za obavljanje poslova u navedene tri faze velikim dijelom fiksni troškovi. Outsourcingom će ti troškovi poprimiti karakteristike varijabilnih troškova što znači kako će HŠ d.o.o. plaćati dobavljačima isključivo prema obavljenom poslu. Prema načelu efikasnosti realno je pretpostaviti da ovakav način poslovanja mora rezultirati uštedama za HŠ d.o.o. Dok su HŠ d.o.o. imale relativno sužene mogućnosti korištenja opreme i ljudskih resursa izvan poslova vezanih za F1 do F3 unutar HŠ–a, novi dobavljač ima upravo tu mogućnost, tj. uštede kroz ekonomiju obujma, odnosno veću iskoristivost resursa zbog obavljanja poslova za veći broj poduzeća.
Informacijska usklađenost između organizacija Može se zaključiti kako unutar trenutnog modela poslovanja stupanj razmjene i kolanja informacija između organizacijskih cjelina ima daleko bolje predispozicije nego što bi to bilo u slučaju izdvajanja poslova u nove organizacijske cjeline. Interorganizacijska komunikacija u pravilu je učinkovitija unutar istog poduzeća nego što je to slučaj između dviju organizacijskih cjelina unutar različitih poduzeća. Ocjenjuje sa kako informacijska usklađenost ima bolje predispozicije za razvoj u postojećem modelu poslovanja.
Socioekonomski i pravni aspekti outsourcinga Analiza modela outsourcinga ne bi bila potpuna ukoliko se ne uzmu u obzir i socioekonomski i pravni aspekti. Ova dva čimbenika ponajviše se tiču ljudskih resursa.
155 Unutar HŠ–a kadrovi zaposleni na poslovima vezanima uz F1 do F3 uživaju određena prava iz radnog odnosa budući su zaposleni u HŠ–u. Ukoliko dođe do izdvajanja poslova izvan HŠ–a prirodno je da se izdvoje i radnici. Opravdano se postavlja pitanje mogućnosti održavanja razine prava iz radnog odnosa nakon odlaska iz HŠ–a. Poznato je kako sindikati unutar HŠ imaju relativno jaku pregovaračka snagu što ne mora značiti da će se ona reflektirati na isti način kada radnici budu izdvojeni izvan sustava HŠ. Ovo je pitanje jedno od najkompleksnijih u čitavom procesu outsourcinga i otvara brojne teme koje zahtijevaju prostor za detaljniju analizu. Outsourcing proizvodnih faza 1 do 3 predstavlja izdvajanje poslova izvan organizacije HŠ d.o.o. i na taj način označava poprilično udaljavanje u odnosu na dosadašnju organizacijsku praksu. Analiza prethodnih faktora otkriva brojne nepoznanice koje nije moguće predvidjeti, a koje predstavljaju značajne izvore neizvjesnosti. Također, u odnosu na outsourcing, organizacija spomenutih poslova u centre odgovornosti predstavlja manje zahtjevan iskorak. Istovremeno ostavlja veći utjecaj HŠ d.o.o. na kvalitetu obavljenih poslova, značajno može podići razinu efikasnosti i produktivnosti (kroz veći angažman djelatnika čiji dohodak ima varijabilnu komponentu u direktnoj ovisnosti od rezultata centra odgovornosti). Važno je spomenuti kako model organizacije u centre odgovornosti nije u direktnoj koliziji s modelom outsourcinga, što znači da postoji realna mogućnost zamjene modela u slučaju da model centara odgovornosti pokaže nezadovoljavajuće rezultate. Centri odgovornosti menadžmentski su koncept u kojem pojedine organizacijske jedinice, zavisno od (dodijeljenih) mogućnosti upravljanja financijskim varijablama, postaju odgovorne za svoje rezultate poslovanja. Sukladno varijablama koje mogu kontrolirati razlikuju se sljedeći centri odgovornosti: troškovni centri, prihodni centri, profitni centri i investicijski centri. Ekonomska logika ovakve podjele leži u prirodi poslova pojedine organizacijske jedinice. Ako se za pojedinu organizacijsku jedinicu ne može jasno utvrditi output ili ga utvrđuje netko izvan te organizacijske jedinice (drugim riječima nije pod kontrolom menadžera te organizacijske jedinice) tada je logično da se uspjeh u upravljanju takvom jedinicom mjeri usporedbom ostvarenih troškova u odnosu na standardne ili planirane (budžetirane) troškove (npr. odjel marketinga). Takvu se jedinicu naziva troškovnim centrom. Postoje i obrnuti slučajevi kada organizacijska jedinica (npr. odjel prodaje) ima odgovornost za ostvarivanje prihoda, ali ne i za troškove. Obzirom da prodaja ima diskrecijsko pravo postavljanja cijena i odobravanja popusta, uspjeh takve jedinice mjeri se u odnosu na planiranu razinu ukupnih prihoda. U slučaju kada organizacijska jedinica, tj. njezin menadžer, ima mogućnost kontrole i prihoda i rashoda tada se može pratiti uspješnost takve jedinice (menadžera) kroz njihovu razliku, tj. kroz profit i takva organizacijska jedinica postaje profitni centar, a njezin menadžer ima odgovornost za postizanje ciljane razine profita. Iako menadžer ima odgovornost za postizanje ciljane razine profita, ne mora imati i pravo odlučivanja o njegovom raspolaganju, odnosno reinvestiraju. Ukoliko ipak on ima i mogućnost odlučivanja o investicijskim projektima tada takva organizacijska jedinica ima karakteristike investicijskog centra, a ponajbolja mjere praćenja uspješnosti njezinog menadžera postaje profitabilnost investicija (ROI – eng. Return on Investment). U kontekstu organizacijskog restrukturiranja faza proizvodnje 1 – 3 postavlja se pitanje koja od mogućih načela formiranja centara odgovornosti je moguće primijeniti na grupiranje poslova obuhvaćenih ovim fazama. Ocjenjuje se da ukoliko ciljani model restrukturiranja bude usmjeren ka stvaranju centara odgovornosti tada se profitni centri nameću kao jedan od najizglednijih odabira. U narednim se odlomcima načelno opisuje mogući scenarij formiranja profitnih centara. Prije svega, menadžeri takvih organizacijskih jedinica imali bi odgovornost za adekvatno alociranje resursa (sati rada ljudi, strojeva i opreme) prema potrebama od strane HŠ–a. Istovremeno, mogli bi samostalno određivati cijenu i ostvarivati prihode prema obavljenim radovima (interno fakturiranje), a preporučljivo je omogući im natjecanje za obavljanje i drugih poslova izvan sustava HŠ–a kako bi mogli efikasnije uposliti kapacitete kojima raspolažu.
156
U prvom koraku ovakvog restrukturiranja nameće se potreba grupiranja i jasnog popisivanja svih resursa nužnih za obavljanje poslova unutar F1 – F3 i to po svakom UŠP – u. Nakon ovog koraka slijedi određivanje djelokruga odgovornosti i ovlaštenja menadžera takvih centara. Skreće se pozornost na moguće sudjelovanje zaposlenika u rezultatima poslovanja takvih centara, a s ciljem povećanja njihove motivacije. Nadalje, ukazuje se i na mogućnost kapitalnog odvajanja resursa takvih centara (moguće u zasebne pravne osobe npr. u društva s ograničenom odgovornošću). U takvom slučaju preporučuje se ugovorno reguliranje odnosa između novostvorenih entiteta i HŠ–a i to posebice u domeni uvjeta naručivanja i izvođenja poslova za HŠ. Eventualni daljnji koraci djelovanja išli bi u smjeru postupnog uključivanja zaposlenika u vlasništvu strukturu (moguće kroz model radničkog dioničarstva). Pozornost se skreće na potrebu HŠ da zadrže kontrolu tih poduzeća kroz većinski udjel u kapitalu (u protivnom se približavamo modelu outsourcinga). Ukoliko se pokaže kako pojedini centri nemaju dovoljno resursa za samostalni rad ili ne postoje realni gospodarski preduvjeti za njihovo profitabilno poslovanje ostaje mogućnost njihovog priključivanja centrima u geografski susjednim UŠP – ima. Nadalje, podaci pokazuju kako postoje UŠP – i s izuzetno visokim udjelom vanjskih izvođača u poslovima proizvodnih faza 1 – 3. Realne opcije su izgradnja njihovih resursa ili iskorištavanje slobodnih kapaciteta od drugih UŠP – ova kroz internu preraspodjelu viška kapaciteta. Vidljivo je kako ključna razlikovna karakteristika između outsourcinga i organiziranja centara odgovornosti leži u vlasništvu resursa. Kod outsourcinga dolazi do najpreciznije rečeno prodaje resurse trećoj strani dok je kod organizacije troškovnih centara riječ isključivo o organizacijskom konceptu primijenjenom unutar postojećeg poduzeća, tj. nema promjene vlasništva nad resursima već isključivo dolazi do promjene u načinu upravljanja, tj. promjenama u ovlaštenjima i odgovornostima pojedinih organizacijskih jedinica. Oba predstavljena modela restrukturiranja proizvodnih faza 1 – 3 realno su mogući smjerovi djelovanja u cilju povećanja efikasnosti i produktivnosti poslovnog sustava HŠ–a. Oba modela imaju svojih prednosti i nedostataka, a cilj autora je bio objasniti moguće načine i ukazati ne vidljive konzekvence njihova provođenja. Ocjenjuje se kako model organiziranja centara odgovornosti ima prednosti zbog manje otvorenih pitanja, veće socioekonomske osjetljivosti, bolje kontrole od strane HŠ–a i direktnog interesa zaposlenih u ostvarivanju što boljih rezultata poslovanja kroz sudjelovanje u profitu.
157 4.4.2.3 Model i program provedbe restrukturiranja djelatnosti proizvodnje u Hrvatskim šumama d.o.o. Prijedlog restrukturiranja djelatnosti proizvodnje temelji se na inkrementalnom pristupu koji može donijeti promjene unutar poslovnog sustava bez radikalnih poteza koji su po definiciji teško provedivi. Sukladno navedenim argumentima predlažemo model i program provedbe restrukturiranja djelatnosti proizvodnje unutar Hrvatskih šuma d.o.o. prikazan u Slici 4.65. Slika 4.65 Model i program provedbe restrukturiranja djelatnosti proizvodnje
U prvom koraku predloženog modela restrukturiranja nameće se potreba odvajanja svih resursa nužnih za obavljanje poslova unutar temeljnih faza proizvodnje i to po svakoj Upravi šuma. Nakon ovog koraka slijedi određivanje djelokruga odgovornosti i ovlaštenja menadžera takvih centara. Postojeći zaposlenici i oprema, u najvećem broju, slučajeva se trenutno nalaze u ingerenciji šumarija. Model restrukturiranja djelatnosti gospodarenja šumama predviđa odvajanje radnih jedinica proizvodnje od šumarija i usmjerenje šumarija isključivo na temeljni posao Hrvatskih šuma – na djelatnost gospodarenja šumama. Nakon završetka prve faze u kojoj bi se radne jedinice proizvodnje odvojile od šumarija, prelazi se na drugi korak – organizaciju na poprofitne centre za djelatnost proizvodnje po pojedinim Upravama šuma. Treći i četvrti korak restrukturiranja djelatnosti proizvodnje zamišljen je kroz odvijanje procesa „internog koncesioniranja“ i programe provedbe djelomičnog zaposleničkog dioničarstva. „Interno koncesioniranje“ je u načelu „profit sharing“ model kompenzacijskog menadžmenta gdje se za uspješno obavljanje aktivnosti unutar profitnog centra (iznad planiranih vrijednosti) otvara prostor za podjelu sredstava zaposlenicima koji su sudjelovale u ostvarenju poslovnog rezultata. „Interno koncesioniranje“ je mehanizam koji može povećati odgovornost zaposlenika u Hrvatskim šumama. Uz to, predstavlja važnu kariku na putu prema djelomičnoj ili potpunoj privatizaciji sporednih djelatnosti (prvenstveno na način da predstavlja prijelaz između rada u velikom sustavu gdje se plaće određuju neovisno o stvarno obavljenom poslu i čistog tržišnog odnosa do kojeg dolazi kod odvajanja u zasebno društvo). Sustav „internog koncesioniranja“ za djelatnost proizvodnje treba biti na snazi najmanje godinu dana, kako bi se uvidio profitni potencijal novonastalog poslovnog modela. Nakon cca godinu dana, organizacijske jedinice proizvodnje, po pojedinim Upravama šuma, mogu krenuti u četvrti korak modela restrukturiranja – provedbu djelomičnog zaposleničkog dioničarstva. Prema modelu restrukturiranja Hrvatske šume d.o.o. bi zadržale kontrolni udio u novoformiranim poduzećima (51%) i bile bi partner zaposlenicima-vlasnicima poduzeća u obavljanju djelatnosti proizvodnje. Značajno je naglasiti
158 kako prije provedenog programa zaposleničkog dioničarstva u suradnji sa sindikatima treba provesti program zbrinjavanja zaposlenika sa smanjenim radnim kapacitetom. U konačnici, ukoliko bude interesa od strane zaposlenika, te ako se zadovolji uvjet razvoja tržišta za pružanje usluga koje obavlja djelatnost proizvodnje moguće je i cjelovito izdvajanje djelatnosti iz Hrvatskih šuma kroz preuzimanje društva od strane zaposlenika. Predloženi model restrukturiranja ima prednosti zbog veće socioekonomske osjetljivosti, bolje kontrole od strane HŠ i direktnog interesa zaposlenih u ostvarivanju što boljih rezultata poslovanja kroz sudjelovanje u profitu.
4.4.3 Analiza djelatnosti rasadničarstva u Hrvatskim šumama d.o.o. Hrvatske šume d.o.o. kao poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj ima pravo proizvodnje normalnih i selekcioniranih šumskih sadnica listača i četinjača. Rasadničarska proizvodnja obuhvaća uglavnom proizvodnju šumskih sadnica, ukrasnog drveća i bilja, božićnih drvaca te ostalih proizvoda ili usluga iz hortikulturne domene. Primarni cilj rasadničarske proizvodnje u rasadnicima u sklopu Hrvatskih šuma d.o.o. je snabdijevanje šumarija dovoljnom količinom i odgovarajućom kvalitetom sadnog materijala bjelogorice i crnogorice. Proizvodnja služi i za snabdijevanje sadnim materijalom drugih šumoposjednika. U nekim rasadnicima proizvodi se i ukrasno drveće i grmlje za hortikulturne potrebe. Sadni materijal u sklopu Hrvatskih šuma d.o.o. proizvodi se u 44 registrirana rasadnika ukupne površine 432,34 ha. U Upisnik proizvođača šumskih sadnica koje vodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva na temelju članka 7. Zakona o šumskom sjemenu i šumskim sadnicama (»Narodne novine«, br. 68/98) upisani su sljedeći rasadnici u sklopu javnog poduzeća Hrvatske šume: 1. ZALUŽJE, ukupne površine 22,21 ha u gospodarskoj jedinici Kunjevci, šumarija Vinkovci, Uprava šuma Vinkovci s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača 2. VIŠNJEVAC, ukupne površine 27,80 ha u gospodarskoj jedinici Osječke podravske šume, šumarija Osijek, Uprava šuma Osijek s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača 3. TOPOLJE, ukupne površine 15,75 ha u gospodarskoj jedinici Valpovačke nizinske šume, šumarija Valpovo, Uprava šuma Osijek s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača 4. GAJIĆ, ukupne površine 7,50 ha u gospodarskoj jedinici Krndija Našička, šumarija Našice, Uprava šuma Našice s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 5. LANIK, ukupne površine 6,07 ha u gospodarskoj jedinici Miholjačke podravske šume, šumarija Donji Miholjac, Uprava šuma Našice s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača 6. LISIČINE, ukupne površine 28,12 ha u gospodarskoj jedinici Medveđak-Kusac, šumarija Voćin, Uprava šuma Našice s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 7. BOBROVAC, ukupne površine 5,38 ha u gospodarskoj jedinici Slatinske podravske šume, šumarija Slatina, Uprava šuma Našice s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača 8. DUBOKA DOLINA, ukupne površine 5,27 ha u gospodarskoj jedinici Kupres-Slana voda, šumarija Slatina, Uprava šuma Našice s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 9. CERNIK, ukupne površine 19,50 ha u gospodarskoj jedinici Gradiška brda, šumarija Nova Gradiška, Uprava šuma Nova Gradiška s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 10. HAJDEROVAC, ukupne površine 21,59 ha u gospodarskoj jedinici Južna Krndija I, šumarija Kutjevo, Uprava šuma Požega s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 11. ZDENAČKI GAJ, ukupne površine 10,09 ha u gospodarskoj jedinici Zdenački gaj - Prespinjača, šumarija Grubišno Polje, Uprava šuma Bjelovar s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača 12. JANTAK, ukupne površine 3,52 ha u gospodarskoj jedinici Čazmanske nizinske šume, šumarija Čazma, Uprava šuma Bjelovar s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 13. SJEVERNJACI, ukupne površine 3,81 ha u gospodarskoj jedinici Ivanjske prigorske šume, šumarija Ivanska, Uprava šuma Bjelovar s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 14. GRAHOVLJANI, ukupne površine 6,01 ha u gospodarskoj jedinici Zapadni Papuk, šumarija Pakrac, Uprava šuma Bjelovar s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 15. MOČILE, ukupne površine 12,75 ha u gospodarskoj jedinici Dugačko brdo, šumarija Koprivnica, Uprava šuma Koprivnica s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 16. LIMBUŠ, ukupne površine 15,31 ha u gospodarskoj jedinici Svibovica, šumarija Kloštar Podravski, Uprava šuma Koprivnica s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača
159 17. ZELENDVOR, ukupne površine 16,68 ha u gospodarskoj jedinici Zelendvor, šumarija Varaždin, Uprava šuma Koprivnica s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 18. DRNJE, ukupne površine 11,76 ha u gospodarskoj jedinici Koprivničke nizinske šume, šumarija Koprivnica, Uprava šuma Koprivnica s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača 19. ŽUPETNICA, ukupne površine 3,00 ha u gospodarskoj jedinici Križevačke prigorske šume, šumarija Križevci, Uprava šuma Koprivnica s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 20. TRAVNIK, ukupne površine 1,00 ha u gospodarskoj jedinici Lepa gorica, šumarija Ludbreg, Uprava šuma Koprivnica s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača 21. PODTUREN, ukupne površine 5,00 ha u gospodarskoj jedinici Donje Međimurje, šumarija Čakovec, Uprava šuma Koprivnica s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača 22. GAJ, ukupne površine 34,47 ha u gospodarskoj jedinici Kutinske nizinske šume, šumarija Kutina, Uprava šuma Zagreb s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača 23. LUKAVEC, ukupne površine 23,96 ha u gospodarskoj jedinici Šiljakovačka Dubrava II, šumarija Velika Gorica, Uprava šuma Zagreb s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 24. BRESTJE, ukupne površine 14,92 ha u gospodarskoj jedinici Duboki jarak, šumarija Dugo Selo, Uprava šuma Zagreb s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača 25. OŠTARIJE, ukupne površine 32,56 ha u gospodarskoj jedinici Modruš, šumarija Josipdol, Uprava šuma Ogulin s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 26. KUŽELJ, ukupne površine 4,59 ha u gospodarskoj jedinici Brod na Kupi, šumarija Skrad, Uprava šuma Delnice s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 27. PODBADANJ, ukupne površine 1,46 ha u gospodarskoj jedinici Kotor planina, šumarija Crikvenica, Uprava šuma Senj s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 28. VUJNOVIĆ BRDO, ukupne površine 14,97 ha u gospodarskoj jedinici Južno Velebitske borove kulture, šumarija Gospić, Uprava šuma Gospić s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 29. FRANĆESKIJA, ukupne površine 19,15 ha u gospodarskoj jedinici Kršin, šumarija Buje, Uprava šuma Buzet s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 30. ŠIJANA, ukupne površine 2,50 ha u gospodarskoj jedinici Park šuma Šijana, šumarija Pula, Uprava šuma Buzet s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 31. LISKOVAC, ukupne površine 1,30 ha u gospodarskoj jedinici Muć, šumarija Split, Uprava šuma Split s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 32. SVILAJA, ukupne površine 3,37 ha u gospodarskoj jedinici Kukuzovac, šumarija Sinj, Uprava šuma Split s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 33. BOČINA, ukupne površine 2,05 ha, šumarija Metković, Uprava šuma Split s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 34. CRNO, ukupne površine 3,00 ha u gospodarskoj jedinici Musapstan-Zemunik, šumarija Zadar, Uprava šuma Split s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 35. VOŠTARNICA, ukupne površine 0,30 ha u gospodarskoj jedinici Nin-Kožino-Briševo, šumarija Zadar, Uprava šuma Split s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 36. III. KONO, ukupne površine 0,30 ha, šumarija Dubrovnik, Uprava šuma Split s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 37. TROLOKVE, ukupne površine 1,00 ha u gospodarskoj jedinici Dol, šumarija Brač, Uprava šuma Split s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 38. BORAK, ukupne površine 3,20 ha u gospodarskoj jedinici Badnjevice, šumarija Imotski, Uprava šuma Split s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 39. SLAVINJ, ukupne površine 0,18 ha u gospodarskoj jedinici Omiška Dinara II, šumarija Split, Uprava šuma Split s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 40. ŠUBIĆEVAC, ukupne površine 0,10 ha u gospodarskoj jedinici Jamina, šumarija Šibenik, Uprava šuma Split s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 41. REPNJAK, ukupne površine 5,25 ha u gospodarskoj jedinici Jagodnjačke šume, šumarija Baranjsko Petrovo Selo, Uprava šuma Osijek s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 42. BILJSKI RIT, ukupne površine 15,73 ha u gospodarskoj jedinici Darđanske šume, šumarija Darda, Uprava šuma Osijek s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 43. PIKET, ukupne površine 11,70 ha u Zemuniku Donjem, šumarija Zadar, Uprava šuma Podružnica Split s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača 44. SREDNJA RIJEKA, ukupne površine 2,63 ha u gospodarskoj jedinici Garjevica, šumarija Čazma, Uprava šuma Podružnica Bjelovar s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača.
160
U nastavku ćemo ukratko opisati stanje rasadničarske proizvodnje unutar Hrvatskih šuma, kao i trenutne probleme kojima se ista suočava. Uvidom u stanje rasadnika unutar Hrvatskih šuma d.o.o u 7 rasadnika (površine 82,37 ha) se trenutno ne proizvode ni šumske ni hortikulturne sadnice, tj. rasadnici nisu u funkciji. Analiza stanja u rasadnicima Hrvatskih šuma pokazala je na trenutnu proizvodnju šumskih i ukrasnih sadnica unutar rasadnika, uvjerljivu prednost drže šumske sadnice. Ranije je taj odnos bio 3 naprema 2 u korist šumskih sadnica. Danas je on pogoršan i iznosi 4 naprema 1 u korist šumskih sadnica. Očigledno je kako je u rasadničarskoj proizvodnji u Hrvatskim šumama zapostavljena hortikultura, iako je samo tri petine ukupne površine pod proizvodnjom, tj. potencijal i mogućnosti za povećanje proizvodnje, posebno hortikulture, postoje. Od ukupno isporučene količine šumskih sadnica 80% su sadnice bjelogorice, a 20% su sadnice crnogorice. Desetak posto proizvedenih sadnica, poglavito crnogorice, isporučuje se za pošumljavanje na kršu u priobalju. Nadalje, analiza je pokazala kako je jedan od preduvjeta uspješnog poslovanja rasadnika da rasadnik vodi diplomirani inženjer šumarstva. Dakle, potreba za kvalificiranom i obrazovanom radnom snagom itekako postoji, jer podaci pokazuju kako u rasadnicima uglavnom rade radnici na određeno vrijeme, što je nepovoljno. Osim kvalificiranog radnog kadra, problematična je i opremljenost rasadnika. Samo sedam rasadnika raspolaže sa zatvorenim stakleničko-plasteničkim prostorima. Dunnemanove lijehe ili njihov modificiran oblik ima također 7 rasadnika. U nastavku ovog teksta analizirat ćemo i stanje i strojnog parka u rasadnicima (traktori, kultivatori, kosilice, prskalice itd.), rasadničarskih priključaka, ograda u rasadnicima, vodoopskrbljenosti rasadnika (voda, izvor vode, akumulacija vode i sustav za razvod vode po proizvodnim plohama (blizu vodotoka ili vlastiti izvori ili bunari, mogućnost priključka na gradski vodovod)), akumulacije vode, hidrantskih sustava za navodnjavanje te prometovanje rasadnicima (poljski putovi, makadamski putovi, asfaltirane ceste, asfaltirane prometnice). Analiza stanja rasadničarske proizvodnje pokazala je i osnovne probleme kojima se suočava rasadničarska proizvodnja Hrvatskih šuma: Slaba učinkovitost rasadničke proizvodnje H.Š. d.o.o. Gubici u većini rasadnika Nedostatan stručni kadar Nepotpuna ili vrlo slaba rasadnička mehanizacija u većini rasadnika Nepostojanje (manjkavost) sustava za navodnjavanje – zalijevanje Mala godišnja produkcija obzirom na kapacitete rasadnika i nemotiviranost rasadničara za ostvarivanjem dodatnog prihoda Smanjena proizvodnja šumskih sadnica (sa 13 milijuna komada na 8 milijuna komada u posljednje tri godine) Negativni učinak na ukupni prihod rasadnika – povećava se financijski gubitak Zapostavljenost hortikulture, (i ono malo što se proizvodi se smanjuje, a tržište hortikulture u RH nije zanemarivo).
4.4.3.1 Analiza stanja – anketno istraživanje U uvodu smo ukratko ukazali na stanje i potencijalne probleme rasadničarske proizvodnje u sklopu Hrvatskih šuma na temelju već postojećih studija i internih analiza. Ova analiza, provedena krajem studenog 2008. dat će nam najnovije podatke o stanju i problemima rasadničarske proizvodnje u Hrvatskim šumama d.o.o.. Za potrebe analize sastavljen je anketni upitnik, kojeg su uglavnom popunjavali voditelji rasadnika – revirnici, kako bismo dobili potpuniju sliku o stanju, problemima i mogućnostima svakog pojedinog rasadnika. Ujedno držimo kako su, voditelji rasadnika definitivno najkvalificiraniji davati stručno mišljenje o stanju rasadnika kojeg vode. Anketni upitnik sastojao se od 31 pitanja koja uključuju: naziv rasadnika, funkciju i vrijeme zaposlenosti na istoj osobe koja je popunjavala upitnik, slaganje s nekim izjavama o stanju i problemima u rasadniku, financijsku situaciju u rasadniku, način ostvarivanja većeg prihoda, područje pokrivanja poslovanja rasadnika, stanje i eventualne probleme plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda, stanje i probleme vodoopskrbe te cesta i putova, trenutne i potencijalne kupce proizvoda i usluga rasadnika, analizu potreba za sadnicama na tržištu, zapostavljenost i veću proizvodnju hortikulture, potrebu
161 provođenja reorganizacije rasadničke proizvodnje u Hrvatskim šumama d.o.o., mogućnost proširenja površine rasadnika, udio površine rasadnika pod proizvodnjom, maksimalno ostvariva visina prihoda rasadnika u sljedećih nekoliko godina, udio prihoda od prodaje individualnim kućanstvima, odnosno građanima, tržišni udio rasadnika na tržištu kojeg pokriva, planirana proizvodnja u idućoj godini, najveća prednost rasadnika u odnosu na konkurenciju, najveće probleme s kojima se suočava pojedini rasadnik, podatke o zaposlenicima u pojedinom rasadniku, mogućnost specijalizacije rasadnika te na kraju eventualne dodatne napomene osobe koja je popunila upitnik. Prije analize stanja, problema i mogućnosti rasadničarske proizvodnje u Hrvatskim šumama d.o.o. dani su neki tehnički podaci o osobama koje su ispunjavale anketu i vrijeme zaposlenosti na trenutnoj funkciji. U najvećem broju slučajeva upitnik su ispunjavali voditelji rasadnika- revirnici, a samo u nekim upitnik je ispunio i upravitelj šumarije, stručni suradnik za sjemenarstvo i rasadničku proizvodnju ili pak tehnolog rasadnika. U prosjeku, te osobe su na svojim funkcijama zaposleni više od 8 godina, što je dovoljno dugi period za davanje kvalitetne i stručne analize stanja rasadnika u kojem su zaposleni. Tablica 4.35 Slaganje s izjavama o stanju i problemima rasadnika Hrvatskih šuma d.o.o. U rasadniku u kojem radim zapostavljena je hortikultura Svaki rasadnik treba voditi diplomirani inženjer šumarstva Strojni park u rasadnicima je zastario i neadekvatan potrebama poslovanja Vodoopskrbljenost rasadnika je problematična Prometovanje rasadnikom dobro je riješeno Grupiranje rasadnika je nužno Specijalizacija rasadnika je nužna Ograda rasadnika u kojem radim je manjkava U rasadniku je mala godišnja produkcija obzirom na kapacitete rasadnika Prenamjena rasadničkih površina koje ne udovoljavaju kriterijima ekonomski opravdane proizvodnje je opravdana i nužna
4,00 4,07 3,78 3,19 3,78 3,04 3,78 3,04 3,65 3,54
Ranije je napomenuto koji su vodeći problemi rasadničarske proizvodnje unutar HŠ d.o.o. Iz Tablice 4.35 vidljivo je kako najveći stupanj slaganja (prosječna vrijednost 4,07) s izjavom kako bi svaki rasadnik trebao voditi diplomirani inženjer šumarstva. Nadalje, prosječnu ocjenu 4,00 (u rasponu od 1 do 5) dobila je izjava kako je u rasadniku u kojem radi osoba koja je popunjavala anketu zapostavljena hortikultura. Najveće razilaženje u mišljenju je izraženo kod ispitanika vezano uz nužnost grupiranja rasadnika i manjkavost ograda rasadnika. Očito je kako je ograda najmanji problem od svih tehničkih problema u rasadnika, dok je grupiranje vjerojatno percipirano kao moguće gašenje rasadnika. Slika 4.66 Financijsko stanje u rasadnicima Hrvatskim šuma d.o.o. TRENUTNO FINANCIJSKO STANJE U RASADNIKU a. b. c. d. e.
jako loše 17,86% uglavnom loše 46,43% niti loše niti dobro (osrednje) 25,00% uglavnom dobro 7,14% jako dobro 3,57%
Trenutno financijsko stanje prema ocjeni voditelja rasadnika nije nimalo povoljno. Velika većina ih je financijsko stanje u rasadniku kojeg vode ocijenila kao loše (gotovo polovina kao uglavnom loše, dok ih je 18% ocijenilo kao jako loše). Tek je svaki deseti ispitanik financijsko stanje svojeg rasadnika ocijenio dobrim, dok je svaki četvrti revirnik ocijenio financijsko stanje svojeg rasadnika osrednjim. Iz ovih podatka očito je kako su financije jedan od značajnih problema s kojima se suočavaju rasadnici i kako je financijska održivost mnogih rasadnika upitna.
162 Slika 4.67 Financijsko stanje u rasadnicima Hrvatskim šuma d.o.o.
uglavnom dobro 7%
jako dobro 4% jako loše 18%
niti loše niti dobro (osrednje) 25%
uglavnom loše 46%
Tablica 4.36 Prihodi rasadnika Hrvatskih šuma d.o.o.u ovoj u odnosu na prošlu godinu Ukupni prihodi rasadnika u odnosu na prošlu godinu a. rastu 11,11% b. ostaju na istoj razini 70,37% c. padaju 18,52%
Prihodi rasadnika Hrvatskih šuma d.o.o. u ovoj godini u odnosu na prošlu u više od 70% rasadnika ostaju nepromijenjeni. To je uglavnom rezultat fiksne potrebe za sadnicama iz područnih uprava šuma kojima rasadnici pripadaju i vrlo slabe orijentiranosti na hortikulturu i prodaju građanstvu. Slika 4.68 Prihodi rasadnika Hrvatskih šuma d.o.o.
padaju 19%
rastu 11%
ostaju na istoj razini 70%
163 Tablica 4.37 Područje poslovanja rasadnika Hrvatskih šuma d.o.o Ukupni prihodi rasadnika u odnosu na prošlu godinu a. rastu 11,11% b. ostaju na istoj razini 70,37% c. padaju 18,52%
Budući u sklopu HŠ d.o.o. posluju 44 rasadnika koji su rasprostranjeni na cijelom teritoriju RH, očito je da svaki od njih pokriva tržište svojeg grada, općine ili županije. U najboljem slučaju pokrivaju tržište više županija (svaki četvrti). Niti jedan rasadnik ne pokriva područje cijele Republike Hrvatske niti inozemstva. Najveći broj (39,29%) rasadnika pokriva područje županije u kojoj se nalazi. Slika 4.69 Područje poslovanja rasadnika Hrvatskih šuma d.o.o područje više regija 7% područje cijele Republike Hrvatske 0%
područje šire regije 25%
područje općine/grada ili manje područje 29%
područje Republike Hrvatske i inozemstva 0%
područje županije 39%
Tablica 4.38 Potreba za sadnicama na tržištu Za kojim sadnicama u rasadnicima trenutno postoji najveća potreba na tržištu? a. listačama b. četinjačama c. primorskim sadnicama d. ukrasnim drvećem i grmljem e. ozelenjivanjem – parkovi f. ostalo (navedite što)
48,48% 18,18% 0,00% 27,27% 3,03% 3,03%
Rasadnici HŠ d.o.o. uglavnom imaju pravo proizvodnje ili sadnica listača ili sadnica listača i četinjača. Najveći broj ih proizvodi sadnice listača za koje, prema iskazima ispitanika, postoji najveća potreba na tržištu. Povećana potreba u rasadnicama još postoji za ukrasnim drvećem i biljem i to osobito u primorskim rasadnicima. Premda potreba za hortikulturom u RH nije zanemarivala, iz odgovora ispitanika kako je ona u sklopu rasadničarske proizvodnje Hrvatskih šuma zapostavljena. Vidljivo je u sljedećoj tablici.
164 Slika 4.70 Potreba za sadnicama na tržištu
Najveća potreba na tržištu za ozelenjivanjem parkovi 3%
ostalo 3%
ukrasnim drvećem i grmljem 27% Primorskim sadnicama 0%
Listačama 49%
Četinjačama 18%
Tablica 4.39 Zapostavljenost hortikulture u rasadnicima Hrvatskih šuma d.o.o. Smatrate li da je proizvodnja ukrasnog drveća i grmlja – hortikultura u Vašem rasadniku zapostavljena? a. da b. ne
84,62% 15,38%
Da je proizvodnja ukrasnog drveća i grmlja odnosno hortikultura u rasadnicima zapostavljena smatra velika većina, od 85% ispitanih voditelja rasadnika. Čak što tri četvrtine njih smatra kako bi veća proizvodnja ukrasnog drveća i grmlja u njihovom rasadniku povećala ukupni prihod rasadnika. Slika 4.71 Zapostavljenost hortikulture u rasadnicima Hrvatskih šuma d.o.o.
ne 15%
da 85%
165 Tablica 4.40 Hortikultura i povećanje prihoda rasadnika Smatrate li da bi veća proizvodnja ukrasnog drveća i grmlja – hortikultura u Vašem rasadniku pridonijela povećanju prihoda? a. da b. ne
73,08% 26,92%
Nesporno je kako bi u budućem preustroju rasadničarske proizvodnje u HŠ d.o.o daleko više pažnje trebalo posvetiti hortikulturi unutar rasadnika jer ona je, prema mišljenju većine revirnika, prilika za ostvarivanje dodatnog prihoda rasadnika. Potrebito bi bilo razmisliti da unutar onih uprava šuma koje na svom području imaju više rasadnika jedan od njih specijaliziraju upravo za proizvodnju ukrasnog drveća i grmlja. Slika 4.72 Hortikultura i povećanje prihoda rasadnika
ne 27%
da 73%
Tablica 4.41 Reorganizacija rasadničarske proizvodnje u Hrvatskim šumama d.o.o. Potreba za provođenjem reorganizacije rasadničke proizvodnje u HŠ d.o.o.? a. da b. ne
70,37% 29,63%
Reorganizacija rasadničarske proizvodnje u HŠ d.o.o. je nužnost. Ovu činjenicu podržala je većina voditelja rasadnika i njih 70% smatra kako je potrebno promijeniti dosadašnjih model organizacije rasadničarske proizvodnje koji se nije pokazao učinkovitim. Prethodno smo vidjeli kako je većina ispitanika nezadovoljna financijskim stanjem rasadnika u kojem su zaposleni, stoga je to vjerojatno dovoljan povod za izjavu o nužnosti reorganiziranje rasadničarske proizvodnje u Hrvatskim šumama. Slika 4.73 Reorganizacija rasadničarske proizvodnje u Hrvatskim šumama d.o.o.
ne 30%
da 70%
166 Tablica 4.42 Mogućnost proširenja površine rasadnika Smatrate li mogućim proširenje površine Vašeg rasadnika? a. da b. ne
46,15% 53,85%
U Tablici 4.43 prikazani su odgovori na pitanje je li moguće povećanje površine rasadnika u kojem su zaposleni ispitanici. Gotovo podjednak broj ih je odgovorio potvrdno i negativno. Oni koji su rekli kako nije moguće, uglavnom su kao razlog navodili lokaciju rasadnika, jer se postojeći nalazi u gradu ili je okružen privatnim parcelama pa nije moguće daljnje širenje. U drugim slučajevima kao razlog se navodila činjenica kako većina rasadnika nije maksimalno iskoristila površinu rasadnika pa postoji mogućnost širenja na dijelove koji nisu iskorišteni trenutno. Slika 4.74 Mogućnost proširenja površine rasadnika
da 46% ne 54%
Tablica 4.43 Plan proizvodnje rasadnika u sljedećoj u odnosu na tekuću godinu Planirate li smanjiti ili povećati ukupnu proizvodnju u rasadniku u sljedećoj godini u odnosu na ovu? a. povećati b. smanjiti c. bit će podjednaka
19,23% 15,38% 65,38%
Plan proizvodnje rasadnika u sljedećoj godini pokazuje kako većina rasadnika planira podjednaku proizvodnju (njih 65,38%). To je uvjetovano planom potreba područnih uprava šuma koje su većinom kupci sadnica iz rasadnika. Povećanu proizvodnju planiraju oni rasadnici koji su više orijentirani na građanstvo i individualne kupce te očekuju povećanu potražnju za proizvodima rasadnika. Slika 4.75 Plan proizvodnje rasadnika u sljedećoj u odnosu na tekuću godinu
povećati 19%
bit će podjednaka 66%
smanjiti 15%
167 U anketi smo ostavili mogućnost da ispitanici, ako imaju, navedu dodatne napomene o temama koje u anketnom upitniku nisu sadržane, a za koje drže kako bi ih bilo shodno spomenuti. U nastavku navodimo dodatne komentare ispitanika: Realizacijom nabave potrebnih sredstava za rad proizvodnja će biti daleko lakša i jeftinija, što će rezultirati boljim financijskim poslovanjem rasadnika. Potrebna je bolja i fleksibilnija komunikacija na relaciji: Šumarija-UŠP-Direkcija-Institut (prvenstveno radi korištenja kemijskih sredstava herbicida u našem slučaju). Ukoliko bi se izbjeglo opterećenje rasadnika s općim troškom, rasadnik bi poslovao pozitivno. Mišljenja smo da bi svi rasadnici u HŠ d.o.o. trebali imati zajedničkog menadžera koji bi profitabilno i iskoristivo izrađivao planove proizvodnje za duža razdoblja (minimalno 5 godina) te tako unaprijed izlazio na tržište, a preduvjet tržišnog natjecanja s ostalim rasadnicima je sloboda formiranja cijena. Obzirom da postoji rasadnik koji se nalazi na dobroj lokaciji u centru grada moguće je uspostaviti poslovanje rasadnika koji bi pozitivno poslovao. Stanje rasadnika Bočina u sadašnjem trenutku ravno je nuli. Ulaganjem u opremanje i obrazovani kadar mogao bi postati rasadnik manjeg kapaciteta za školovane sadnice šumskog i ukrasnog drveća i grmlja. Nakon rasadnika Piket u Zadru, za Bočinu kontejnerska proizvodnja više nije perspektivna. Trebalo bi razmotriti i financijske pokazatelje o ekonomičnosti ulaganja u odnosu na prenamjenu prostora, obzirom na smještaj u urbanoj zoni. „Najnužnije bi bilo kvalitetno procijeniti potrebe za šumskim sadnicama 5 do 10 godina unaprijed. (Jedini poznati kupac s fiksnim količinama godišnje u Zalužju je matična UŠP – 200 000 komada.) Ostale UŠP se pojavljuju povremeno s raznolikim željama što se tiče količina i klasa, a isto tako naprasno odustaju. To dovodi do niza neugodnih, ali i financijski pogubnih situacija. Na osnovi takve procjene treba planirati proizvodnju i sklopiti obvezujuće ugovore. Treba voditi i brigu o potrebnim količinama šumskog sjemena – ne puniti rasadnike stihijski u godinama dobrog uroda sjemena, već promišljeno sijati, ali i čuvati sjeme za godine kad ga neće biti. Osim toga, držim da je specijalizacija rasadnika je nužna. Svi rade pomalo sve i ni u čemu nisu dovoljno dobri; umjesto toga, rasadnici i njihovi voditelji bi trebali biti specijalizirani za proizvodnju određenih vrsta sadnica i u tome biti izvrsni. Neophodno je rasadnike opremiti kvalitetnom opremom primjerenom njihovom tlu i proizvodnji. Važnim smatram i to da trenutno nemamo, a jako nam treba herbolog.“ Prije formiranja poduzeća “Hrvatske šume”, Rasadnik Zelendvor bio je poznat po proizvodnji ukrasnog drveća i grmlja na području gotovo cijele Hrvatske, i ostvarivao je značajne prihode. Dobit rasadnika ovisi o količini sadnica – više sadnica – veća dobit isplativije je koristiti povremenu radnu snagu (agencije) nego stalne radnike (što je više stalnih radnika to je manja dobit). Rasadnike treba gledati dugoročno uvažavajući problem s urodom sjemenja. Kalkulativna cijena strojeva je visoka (traktor steyr košta 1592kn /dan; sijačica egedal 1813 kn/dan), ulazi u proizvodnju su se nekoliko puta mijenjali – povećavali, a cijena sadnica je ostala ista. Smatram kako rasadnike ne treba izdvajati u posebne radne jedinice zbog velikih režijskih troškova i nesigurnosti plasmana sadnica (trebalo bi poraditi na koordinaciji s drugim upravama) već unutar uprave treba objediniti rasadnike što je i učinjeno sa stručnom suradnicom za rasadničarstvo (koja koordinira sa svim rasadnicima unutar UŠP Koprivnica). U nastavku navodimo osnovne karakteristike rasadnika po Upravama šuma podružnica. Počinjemo s UŠP Bjelovar.
168 UŠP BJELOVAR Uprava šuma podružnica Bjelovar u svom sastavu ima pet rasadnika ukupne veličine 26,06 ha. Od ukupno pet rasadnika za četiri rasadnika imamo podatke, dok za rasadnik Grahovljani iz šumarije Pakrac nismo dobili povratnu informaciju. Rasadnici UŠP Bjelovar su: ZDENAČKI GAJ, ukupne površine 10,09 ha u gospodarskoj jedinici Zdenački gaj - Prespinjača, šumarija Grubišno Polje, Uprava šuma Bjelovar s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača JANTAK, ukupne površine 3,52 ha u gospodarskoj jedinici Čazmanske nizinske šume, šumarija Čazma, Uprava šuma Bjelovar s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača SJEVERNJACI, ukupne površine 3,81 ha u gospodarskoj jedinici Ivanjske prigorske šume, šumarija Ivanska, Uprava šuma Bjelovar s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača GRAHOVLJANI, ukupne površine 6,01 ha u gospodarskoj jedinici Zapadni Papuk, šumarija Pakrac, Uprava šuma Bjelovar s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača SREDNJA RIJEKA, ukupne površine 2,63 ha u gospodarskoj jedinici Garjevica, šumarija Čazma, Uprava šuma Podružnica Bjelovar s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača Na temelju podataka dobivenih nakon provedenog anketnog upitnika u tablicama su prikazani osnovni podaci, financije, stanje, prednosti i problemi te tržišni potencijal i planovi za budućnost za rasadnike UŠP Bjelovar.
169 Tablica 4.44 Karakteristike rasadnika Zdenački gaj (UŠP Bjelovar) RASADNIK ZDENAČKI GAJ OSNOVNI PODACI Površina Gospodarska jedinica
10,09 ha; pod proizvodnjom je oko 75% površine, stav ispitanika je da nije moguće proširenje Zdenački gaj – Prespinjača
Šumarija
Grubišno Polje
Pravo proizvodnje i tržište
Šumske sadnice listača; pokriva tržište županije
Proizvodnja
Šumske sadnice, i to samo sadnice hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka Dva djelatnika pored voditelja rasadnika revirnika (VSS) u njemu radi još jedan radnik (SSS) FINANCIJE
Broj djelatnika
Financijska situacija i prihodi:
Trenutna financijska situacija je „osrednja“, a prihodi u odnosu na prošlu godinu ostaju na istoj razini. U rasadniku smatraju kako bi se veći prihod mogao ostvariti poboljšanjem strukture tla, unosom pijeska, treseta ili humusa. ...
Procjena maksimalno ostvarive visine prihoda Udio ukupnih prihoda od prodaje 0% građanstvu STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda
Stanje strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda – zadovoljavajuće
Stanje i problemi vodoopskrbe, cesta i puteva
Vodoopskrba je dobra, ceste i puteve bi trebalo asfaltirati
Najveća prednost
Vrlo dobro stanje strojnog parka i rasadničkih priključaka
Najveći problem
Loša struktura tla
TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST Kupci proizvoda i usluga Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu
potencijalnom
Kupac su „Hrvatske šume“ d.o.o., u rasadniku smatraju kako su potencijalni kupci njihovih proizvoda privatne osobe Listače.
Procjena tržišnog udjela
...
Plan proizvodnje za 2009. godinu
Planiraju smanjiti proizvodnju zbog izostanka uroda žira hrasta lužnjaka i kitnjaka u jesen 2008. godine. U onom što sada trenutno proizvode – sadnice hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka
Poželjna specijalizacija Potreba za reorganizacijom
Postoji stav kako nije potrebna reorganizacija rasadničarske proizvodnje unutar HŠ d.o.o.
170 Tablica 4.45 Karakteristike rasadnika Jantak (UŠP Bjelovar) RASADNIK JANTAK OSNOVNI PODACI Površina Gospodarska jedinica
3,52 ha; pod proizvodnjom je oko 25% površine, stav ispitanika je da proširenje nije moguće zbog loše kvalitete tla Čazmanske nizinske šume
Šumarija
Čazma
Pravo proizvodnje i tržište Proizvodnja
Šumske sadnica listača i četinjača; pokriva tržište općine/grada ili manje područje Samo šumske sadnice
Broj djelatnika
… FINANCIJE
Financijska situacija i prihodi:
Trenutna financijska situacija je jako loša, a prihodi u odnosu na prošlu godinu ostaju na istoj razini. U rasadniku smatraju kako je način ostvarivanja većeg prihoda rasadnika, između ostalog u poboljšanju kvalitete tla. …
Procjena maksimalno ostvarive visine prihoda Udio ukupnih prihoda od prodaje 0% građanstvu STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda
Staklenik i plastenik nemaju, traktor dolazi u rasadnik prema potrebi (inače radi uzgojne radove Šumarije), priključci su zastarjeli
Stanje i problemi vodoopskrbe, cesta i puteva
U rasadniku ne postoji nikakav sistem za zalijevanje
Najveća prednost
Ispitanik nije upoznat
Najveći problem
Nedostatak mehanizacije i loša kvaliteta tla
TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST Kupci proizvoda i usluga
Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu
potencijalnom
Kupci proizvoda i usluga iz rasadnika za šumske sadnice jesu Hrvatske šume, odnosno Uprave šuma Podružnica Bjelovar. Potencijalni kupci proizvoda i usluga rasadnika u bliskoj budućnosti nisu određeni. Listače
Procjena tržišnog udjela
...
Plan proizvodnje za 2009. godinu
Planiraju da će proizvodnja ostati podjednaka u odnosu na 2008. …
Poželjna specijalizacija Potreba za reorganizacijom
Postoji stav o potrebi reorganizacije rasadničarske proizvodnje unutar HŠ d.o.o.
171 Tablica 4.46 Karakteristike rasadnika Sjevernjaci (UŠP Bjelovar) RASADNIK SJEVERNJACI OSNOVNI PODACI Površina Gospodarska jedinica
3,81 ha; pod proizvodnjom je oko 70% površine, stav ispitanika je da je proširenje moguće ukoliko bude potrebno Ivanjske prigorske šume
Šumarija
Ivanska
Pravo proizvodnje i tržište
Šumske sadnice listača i četinjača; pokriva tržište šire regije
Proizvodnja
Samo šumske sadnice
Broj djelatnika
Tri djelatnika; revirnik (VSS šumarski smjer), poslovođa (VŠS šumarski smjer i zaštita prirode), poslovođa (SSS specijalist šumarski smjer), pomoćni radnici po potrebi FINANCIJE
Financijska situacija i prihodi:
Trenutna financijska situacija je „osrednja“, a prihodi u odnosu na prošlu godinu ostaju na istoj razini. U rasadniku smatraju kako su načini ostvarivanja većeg prihoda rasadnika: specijalizacija rasadnika, nabava adekvatnog strojnog parka i uvođenje sistema za navodnjavanje. Visina prihoda ovisi isključivo o tržišnim prilikama
Procjena maksimalno ostvarive visine prihoda Udio ukupnih prihoda od prodaje 0% građanstvu STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda
Stanje i problemi vodoopskrbe, cesta i puteva Najveća prednost
Strojni park i rasadnički priključci – neadekvatni, (koriste poljoprivredne koje prilagođavaju). Posjeduju plug, sjetvospremač, rasipač umjetnog gnojiva i krilnu špricu; nemaju priključke: sijačicu za sjetvu šumskog sjemena, međuredni kultivator, podrezivač sadnica, stroj za pikiranje sadnica, traktor prilagođen samo za rasad. Jedan atomizer koriste i za tretiranje šume i rasadnika. Sistem navodnjavanja ne postoji, predlažu izradu arteškog bunara i sistema akumulacije Blizina prometnih komunikacija, dobra ekspozicija i inklinacija, relativno dobra struktura tla (ph), ocjeditost terena, stručno i nesebično zalaganje djelatnika kojim se nadomješćuju svi nedostaci u proizvodnji Mehanizacija i sistem navodnjavanja
Najveći problem
TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST Kupci proizvoda i usluga
Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu
potencijalnom
Kupci proizvoda i usluga iz rasadnika jesu šumarije UŠP Bjelovar i okolne Uprave. Potencijalni kupci proizvoda i usluga rasadnika u bliskoj budućnosti ovise o konačnoj specijalizaciji. Listače
Procjena tržišnog udjela
30-35 % (Hrvatske šume)
Plan proizvodnje za 2009. godinu
Planiraju kako će ostati podjednaka u odnosu na 2008., jer proizvodnja ovisi o urodu šumskog sjemena, a vezana je isključivo uz potrebe Hrvatskih šuma. Proizvodnja listača: hrast lužnjak i kitnjak, obična bukva, divlja trešnja, crni orah, pitomi kesten, gorski javor
Poželjna specijalizacija
172 Potreba za reorganizacijom
Potrebna je reorganizacija rasadničarske proizvodnje unutar HŠ d.o.o.
Tablica 4.47 Karakteristike rasadnika Srednja Rijeka (UŠP Bjelovar) RASADNIK SREDNJA RIJEKA OSNOVNI PODACI Površina Gospodarska jedinica
2,63 ha; pod proizvodnjom je oko 25% površine, stav ispitanika je da proširenje nije moguće Garjevica
Šumarija
Čazma
Pravo proizvodnje i tržište Proizvodnja
Šumske sadnica listača, pokriva tržište općine/grada ili manje područje Samo šumske sadnice
Broj djelatnika
… FINANCIJE
Financijska situacija i prihodi:
Trenutna financijska situacija je uglavnom loša, a prihodi u odnosu na prošlu godinu ostaju na istoj razini. U rasadniku smatraju kako je način ostvarivanja većeg prihoda rasadnika: osuvremenjivanje proizvodnje. …
Procjena maksimalno ostvarive visine prihoda Udio ukupnih prihoda od prodaje 0% građanstvu STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda
Staklenik i plastenik nemaju, traktor dolazi u rasadnik prema potrebi (inače radi uzgojne radove Šumarije), priključci su zastarjeli.
Stanje i problemi vodoopskrbe, cesta i puteva
Uz rasadnik teče potok, ali nemaju sistem za zalijevanje (zalijeva se ručno), rasadnik je podijeljen na tri manje površine unutar kojih nema ceste (cesta prolazi pored njih) Ispitanik nije upoznat.
Najveća prednost
Najveći problem
Nema stalno zaposlenih u rasadniku – brigu o rasadniku vodi čuvar šuma i revirnik na čijem se području rasadnik nalazi (uz sve ostale poslove u Šumariji), način proizvodnje je zastario TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST
Kupci proizvoda i usluga
Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu
potencijalnom
Kupci proizvoda i usluga iz rasadnika jesu HŠ – UŠP Bjelovar. Potencijalni kupci proizvoda i usluga rasadnika u bliskoj budućnosti jesu Hrvatske šume. Listače
Procjena tržišnog udjela
…
Plan proizvodnje za 2009. godinu
Planiraju kako će ostati podjednaka u odnosu na 2008.
Poželjna specijalizacija
…
Potreba za reorganizacijom
Postoji stav o potrebi reorganizacije rasadničarske proizvodnje unutar HŠ d.o.o.
173 UŠP BUZET Uprava šuma podružnica Buzet u svom sastavu ima dva rasadnika ukupne veličine 21,65 ha. Rasadnici UŠP Buzet su: FRANĆESKIJA, ukupne površine 19,15 ha u gospodarskoj jedinici Kršin, šumarija Buje, Uprava šuma Buzet s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača ŠIJANA, ukupne površine 2,50 ha u gospodarskoj jedinici Park šuma Šijana, šumarija Pula, Uprava šuma Buzet s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača Od rasadnika UŠP Buzet nismo dobili nikakve povratne informacije stoga o njima imamo samo gore navedene opće podatke, dok nam ostali podaci nisu bili dostupni. UŠP DELNICE Uprava šuma podružnica Delnice u svom sastavu ima samo jedan rasadnik ukupne veličine ha. Rasadnik UŠP Delnice je: KUŽELJ, ukupne površine 4,59 ha u gospodarskoj jedinici Brod na Kupi, šumarija Skrad, Uprava šuma Delnice s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača Na temelju podataka dobivenih nakon provedenog anketnog upitnika u tablici su prikazani osnovni podaci, financije, stanje, prednosti i problemi te tržišni potencijal i planovi za budućnost za rasadnik UŠP Delnice. Tablica 4.48 Karakteristike rasadnika Kuželj (UŠP Delnice) RASADNIK KUŽELJ OSNOVNI PODACI Površina
Gospodarska jedinica
4,59 ha; pod proizvodnjom je oko 70% površine, stav ispitanika je da proširenje nije moguće zbog konfiguracije terena i nedovoljno iskorištene postojeće površine Brod na Kupi
Šumarija
Skrad
Pravo proizvodnje i tržište
Šumske sadnice listača i četinjača, pokriva tržište županije
Proizvodnja
Šumske sadnice, pored toga djelatnici rasadnika sudjeluju u uzgojnim radovima šuma, održavanju okućnica, uzgoju hortikulture u manjem obimu Sedam djelatnika, pored voditelja rasadnika revirnika (VSS šumarski smjer) u njemu radi jedan poslovođa (SSS šumarski smjer) jedan radnik (SSS drvni smjer), jedan KV traktorist i 3 NKV radnika s osnovnim obrazovanjem FINANCIJE
Broj djelatnika
Financijska situacija i prihodi:
Trenutna financijska situacija je „osrednja“, a prihodi u odnosu na prošlu godinu ostaju na istoj razini. U rasadniku smatraju da bi se veći prihod mogao ostvariti ugovornom proizvodnjom, planskom proizvodnjom za periode 4-5 godina, kontinuiranom stručnom edukacijom, većom protočnošću stručnih informacija svih službi nužnih za uspješnu proizvodnju. Ispitanik nije mogao procijeniti
Procjena maksimalno ostvarive visine prihoda Udio ukupnih prihoda od prodaje 9-10% građanstvu STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda
Plastenik - neadekvatna regulacija temperature; rasadnički priključci - nužan priključak za prihranu i tretiranje korova; ograda nije riješena na zadovoljavajući način što dovodi do velikih šteta koje uzrokuje divljač
174 Stanje i problemi vodoopskrbe, cesta i puteva Najveća prednost
Najveći problem
Izostanak dugoročnijeg planiranja proizvodnje te dosljednosti istoga, izostanak ugovorene proizvodnje, neriješeno pitanje ograđenosti proizvodnih površina TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST
Kupci proizvoda i usluga
Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu
Rasadnik ima zadovoljavajuću opskrbu vodom, specifični položaj dijela rasadnika zahtijeva trajnu sanaciju glavnog puta kroz rasadnik Blizina vodotoka, povoljna klima
potencijalnom
Kupci su UŠP Delnice i povremeno UŠP Ogulin i Zagreb i u manjoj mjeri privatna lica. U rasadniku smatraju kako su potencijalni kupci njihovih proizvoda uglavnom Hrvatske šume, privatne firme, komunalna društva i građanstvo. Četinjače
Procjena tržišnog udjela
...
Plan proizvodnje za 2009. godinu
Planiraju proizvodnju na istoj razini kao i prošle godine (što je u skladu s potražnjom). ...
Poželjna specijalizacija Potreba za reorganizacijom
Postoji stav o potrebi reorganizacije rasadničarske proizvodnje unutar HŠ d.o.o.
175 UŠP GOSPIĆ Uprava šuma podružnica Gospić u svom sastavu ima samo jedan rasadnik ukupne veličine 14,97 ha. Rasadnik UŠP Gospić je: VUJNOVIĆ BRDO, ukupne površine 14,97 ha u gospodarskoj jedinici Južno Velebitske borove kulture, šumarija Gospić, Uprava šuma Gospić s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača Na temelju podataka dobivenih nakon provedenog anketnog upitnika u tablici su prikazani osnovni podaci, financije, stanje, prednosti i problemi te tržišni potencijal i planovi za budućnost za rasadnik UŠP Gospić. Tablica 4.49 Karakteristike rasadnika Vujnović Brdo (UŠP Gospić) RASADNIK VUJNOVIĆ BRDO OSNOVNI PODACI Površina
Gospodarska jedinica
14,97 ha; pod proizvodnjom je oko 71% površine, stav ispitanika je: nije potrebno proširenje, budući je površina rasadnika 14,00 ha od čega je proizvodno 10,00 ha. U rasadniku smatraju kako je potrebno povećati proizvodnu površinu, a na pojedinim izmještenim lokacijama uzgajati vrste koje zauzimaju veće površine (božićna drvca). Južno Velebitske borove kulture
Šumarija
Gospić
Pravo proizvodnje i tržište
Šumske sadnice listača i četinjača, pokriva tržište županije
Proizvodnja
Šumske sadnice, krenulo se u proizvodnju ukrasnog drveća i grmlja, po potrebi vrše uslugu sadnje istog, održavaju drvorede i zelene površine u gradu, pošumljavaju na području šumarije, održavaju zelene površine u Spomen Parku Nikola Tesla Dvanaest djelatnika; pored voditelja rasadnika revirnika u njemu radi jedan poslovođa (SSS poljoprivredni smjer) jedan šumski radnik (SSS šumarski smjer) te devet niskokvalificiranih radnika. FINANCIJE
Broj djelatnika
Financijska situacija i prihodi
Trenutna financijska situacija je uglavnom loša, a prihodi u odnosu na prošlu godinu rastu. U rasadniku smatraju kako bi se veći prihod mogao ostvariti proširenjem ponude hortikulturnih vrsta, pružanjem usluge projektiranja, uređenja i održavanja okućnica, prilagođavanjem trenutnim zahtjevima tržišta. Ispitanik ne može procijeniti
Procjena maksimalno ostvarive visine prihoda Udio ukupnih prihoda od prodaje 5% građanstvu STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda
Staklenik i plastenik nemaju; strojni park je noviji kao i priključci, ograda postoji u jednom – manjem dijelu
Stanje i problemi vodoopskrbe, cesta i puteva
Opskrba vodom se vrši iz gradskog vodovoda; cesta do rasadnika je asfaltirana, a putevi kroz rasadnik su nasuti
Najveća prednost
Blizina grada, trenutno su jedini rasadnik bilo koje vrste na području županije, veličina rasadnika, stručni kadar, tradicija, nova mehanizacija, znatna ulaganja koja su i dalje u tijeku
176 Najveći problem
Ne postoji ograda oko cijelog rasadnika, veća mogućnost plasiranja proizvedenih sadnica na tržište TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST
Kupci proizvoda i usluga
Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu
potencijalnom
Kupci u šumarije unutar njihove Uprave, dijelom UŠP Ogulin i Karlovac, te u manjoj mjeri građanstvo. U rasadniku smatraju kako su potencijalni kupci njihovih proizvoda uglavnom građani i druge pravne osobe čije bi potrebe za sadnim materijalom mogli zadovoljiti svojim asortimanom. Četinjače i ukrasno drveće i grmlje
Procjena tržišnog udjela
90%
Plan proizvodnje za 2009. godinu
Planiraju povećati proizvodnju (zbog potreba tržišta i neobraslih šumskih površina na području UŠP koje je potrebno pošumiti) Proizvodnji sadnica crnog i običnog bora i smreke, te ukrasnog drveća i grmlja, uređenje i održavanje okućnica, parkova i ostalih zelenih površina
Poželjna specijalizacija
Potreba za reorganizacijom
Mišljenja su kako nije potrebna reorganizacija rasadničarske proizvodnje unutar HŠ d.o.o.
177 UŠP KOPRIVNICA Uprava šuma podružnica Koprivnica u svom sastavu ima sedam rasadnika ukupne veličine 65,50 ha. Od ukupno sedam rasadnika za šest rasadnika imamo podatke, dok rasadnik Podturen iz šumarije Čakovec trenutno nije u funkciji. Rasadnici UŠP Koprivnica su: MOČILE, ukupne površine 12,75 ha u gospodarskoj jedinici Dugačko brdo, šumarija Koprivnica, Uprava šuma Koprivnica s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača LIMBUŠ, ukupne površine 15,31 ha u gospodarskoj jedinici Svibovica, šumarija Kloštar Podravski, Uprava šuma Koprivnica s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača ZELENDVOR, ukupne površine 16,68 ha u gospodarskoj jedinici Zelendvor, šumarija Varaždin, Uprava šuma Koprivnica s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača DRNJE, ukupne površine 11,76 ha u gospodarskoj jedinici Koprivničke nizinske šume, šumarija Koprivnica, Uprava šuma Koprivnica s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača ŽUPETNICA, ukupne površine 3,00 ha u gospodarskoj jedinici Križevačke prigorske šume, šumarija Križevci, Uprava šuma Koprivnica s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača TRAVNIK, ukupne površine 1,00 ha u gospodarskoj jedinici Lepa Gorica, šumarija Ludbreg, Uprava šuma Koprivnica s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača PODTUREN, ukupne površine 5,00 ha u gospodarskoj jedinici Donje Međimurje, šumarija Čakovec, Uprava šuma Koprivnica s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača Prema provedenom anketnom upitniku u tablicama su prikazani osnovni podaci, financije, stanje, prednosti i problemi te tržišni potencijal i planovi za budućnost rasadnika UŠP Koprivnica. Tablica 4.50 Karakteristike rasadnika Močile (UŠP Koprivnica) RASADNIK MOČILE OSNOVNI PODACI Površina
Gospodarska jedinica
12,75 ha; pod proizvodnjom je oko 70% površine, stav ispitanika je kako proširenje površine rasadnika nije moguće jer je rasadnik smješten u naselju Dugačko brdo
Šumarija
Koprivnica
Pravo proizvodnje i tržište
Šumske sadnice listača i četinjača, pokriva tržište šire regije
Proizvodnja
Šumske sadnice, ukrasno bilje
Broj djelatnika
Šest djelatnika; pored voditelja rasadnika revirnika (VSS) u njemu radi pet niskokvalificiranih šumskih radnika FINANCIJE
Financijska situacija i prihodi:
Trenutna financijska situacija je uglavnom loša, a prihodi u odnosu na prošlu godinu ostaju na istoj razini ...
Procjena maksimalno ostvarive visine prihoda Udio ukupnih prihoda od prodaje 10% građanstvu STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda
U rasadniku ograda zadovoljava, ostala oprema nedostaje
Stanje i problemi vodoopskrbe, cesta i puteva
Vodoopskrba se vrši s gradskog vodovoda (visoka cijena industrijske vode i prehladna za zalijevanje)
Najveća prednost
Rasadnik je smješten na javnoj prometnici, u gradu je i ima tradiciju od 162 godine
178
Najveći problem
Neadekvatna radna snaga koja smanjuje efikasnost proizvodnje, nepostojanje osnovnih sredstava rada (bilo kakve mehanizacije) TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST
Kupci proizvoda i usluga
Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu
potencijalnom
Pravne osobe - Šumarije za šumske sadnice; fizičke osobe – ukrasno bilje. U rasadniku smatraju kako su potencijalni kupci njihovih proizvoda uglavnom pravne i fizičke osobe. Listače
Procjena tržišnog udjela
...
Plan proizvodnje za 2009. godinu
Planiraju podjednaku proizvodnju kao i prošle godine jer nisu u mogućnosti nabaviti sjemenje ...
Poželjna specijalizacija Potreba za reorganizacijom
Postoji stav o potrebi reorganizacije rasadničarske proizvodnje unutar HŠ d.o.o.
Tablica 4.51 Karakteristike rasadnika Limbuš (UŠP Koprivnica) RASADNIK LIMBUŠ OSNOVNI PODACI Površina
Gospodarska jedinica
15,31 ha; pod proizvodnjom je oko 50% površine, stav ispitanika je kako je proširenje moguće zbog položaja otkupom zemljišta od privatnih vlasnika Svibovica
Šumarija
Kloštar Podravski
Pravo proizvodnje i tržište
Šumske sadnice listača, pokriva područje više regija
Proizvodnja
Isključivo šumske sadnice listača
Broj djelatnika
U rasadniku je zaposlen jedan djelatnik - revirnik (VSS šumarski smjera) FINANCIJE
Financijska situacija i prihodi:
Trenutna financijska situacija je uglavnom dobra, a prihodi u odnosu na prošlu godinu ostaju nepromijenjeni. U rasadniku smatraju kako je moguće: ostvarivanja većeg prihoda rasadnika, među ostalim, proizvodnjom većeg broja sadnica, realizacijom te izostavljanjem općih troškova šumarije, uprave šuma te Direkcije. 2 milijun kuna
Procjena maksimalno ostvarive visine prihoda Udio ukupnih prihoda od prodaje 0,5% građanstvu STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda
Ograda je stara ali je još uvijek funkcionalna; plastenik je novi i tek će iduće godine biti stavljen u funkciju hidroponske proizvodnje sadnica crne johe; strojni park – zadovoljava; priključci za obradu tla (plug, freza, rotofreza te prskalica) su u mipu Đurđevac i postoji dobra suradnja s njima. Pikiralica za pikiranje sadnica je posuđena od UŠP Bjelovar - šumarija Grubišno polje i već tri godine se nalazi konstantno u
179 rasadniku. Ostale specijalizirane rasadničke priključke imaju.
Stanje i problemi vodoopskrbe, cesta i puteva
Putovi u rasadniku su asfaltirani, time zadovoljavaju potrebe, rasadnik ima svoj bunar, akumulacijski bazen s pripadajućim pumpama te sustav aluminijskih cijevi za navodnjavanje s raspršivačima
Najveća prednost
Rasadnik je smješten na pogodnom tlu za proizvodnju sadnica; dio rasadnika je zaštićen šumom; asfaltirane ceste (pristup rasadniku dobar), postoji sustav navodnjavanja, sustav odvodnje, hladnjača
Najveći problem
Mala proizvodnja te ove godine plasman sadnica (hrast 2+0). Problem je bio i promjena tehnologije proizvodnje sadnica crne johe zbog zabrane korištenja metilbromida. TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST
Kupci proizvoda i usluga
Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu
potencijalnom
80 % kupaca su Uprava šuma Koprivnica, 20% kupaca su ostale uprave šuma, šumarska savjetodavna služba te privatnici. Potencijalni kupci proizvoda i usluga rasadnika u bliskoj budućnosti bi mogli biti druge Uprave šuma i privatnici, te možda inozemstvo. Listače
Procjena tržišnog udjela
...
Plan proizvodnje za 2009. godinu
Planiraju ostati na ovogodišnjoj razini jer većih potreba za šumskim sadnicama iz UŠP Koprivnica, drugih uprava nema Rasadnik je specijaliziran za proizvodnju sadnica crne johe i treba raditi na usavršavanju nove tehnologije. U zadnje četiri godine usavršili su tehnologiju sjetve hrasta lužnjaka, poljskog jasena, obične bukve te crnog oraha u redove , što se pokazalo boljim od sjetve omaške. Poljski jasen postiže iznimnu kvalitetu i pored crne johe bi trebao biti druga vrsta u rasadniku.
Poželjna specijalizacija
Potreba za reorganizacijom
Smatraju kako nije potrebna reorganizacija rasadničarske proizvodnje unutar HŠ d.o.o.
Tablica 4.52 Karakteristike rasadnika Zelendvor (UŠP Koprivnica) RASADNIK ZELENDVOR OSNOVNI PODACI Površina Gospodarska jedinica
16,68 ha; pod proizvodnjom je oko 50% površine, stav ispitanika je kako proširenje moguće. Zelendvor
Šumarija
Varaždin
Pravo proizvodnje i tržište
Šumske sadnice listača i četinjača, pokriva područje županije
Proizvodnja
Šumske sadnice, ukrasno drveće i grmlje, božićna drvca
Broj djelatnika
U rasadniku su zaposlena četiri djelatnika; jedan poslovođa (VKV vrtlar), jedan šumski radnik (KV vrtlar) te dva niskokvalificirana vrtlara. FINANCIJE
Financijska situacija i prihodi:
Trenutna financijska situacija je jako loša, a prihodi u odnosu na prošlu godinu opadaju. U rasadniku smatraju kako su načini
180 ostvarivanja većeg prihoda rasadnika: povećanje proizvodnje ukrasnog drveća i grmlja (hortikultura), zapošljavanje stručne radne snage. Procjena maksimalno ostvarive visine 600 tisuća kuna prihoda Udio ukupnih prihoda od prodaje 70% građanstvu STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda Stanje i problemi vodoopskrbe, cesta i puteva
Plastenik nije u funkciji zbog dotrajalosti, i iziskuje potpunu obnovu. Lijehe djelomično zadovoljavaju potrebe proizvodnje, a strojni park je djelomično zastario. Ograda zahtjeva temeljitu obnovu. Vodoopskrba trenutno zadovoljava potrebe proizvodnje (bunari), no postoji potreba za izvođenjem priključka na gradski vodovod
Najveća prednost
Najveća prednost rasadnika je lokacija i dugogodišnja prisutnost na tržištu
Najveći problem
Najveći problemi s kojima se rasadnik suočava su: djelomično zastarjeli strojni park, neadekvatna radna snaga tj. nedostatak stručne radne snage, kao i premala ulaganja u proširenje proizvodnje TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST
Kupci proizvoda i usluga
Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu
Kupci ukrasnog drveća i grmlja (hortikulture) pretežno su građani i poduzeća s područja županije, a prodaja šumskih sadnica (osim prije navedenim kupcima), vrši se i interno unutar Uprave šuma podružnica Koprivnica. Potencijalni kupci proizvoda i usluga rasadnika u bliskoj budućnosti bi mogli bi biti: građanstvo, poduzeća i šumoposjednici njihove i okolnih županija (uz uvjet obnove rasadnika). potencijalnom
Ukrasno drveće i bilje
Procjena tržišnog udjela
10% - 20%
Plan proizvodnje za 2009. godinu
Planiraju povećati proizvodnju s ciljem konkurentnosti na tržištu, (time bi povećali i prihode) Rasadnik bi se mogao specijalizirati u proizvodnji ukrasnog drveća i grmlja (hortikultura) i proizvodnji božićnih drvaca.
Poželjna specijalizacija
Potreba za reorganizacijom
Smatraju da je potrebna proizvodnje unutar HŠ d.o.o.
reorganizacija
rasadničarske
181 Tablica 4.53 Karakteristike rasadnika Drnje (UŠP Koprivnica) RASADNIK DRNJE OSNOVNI PODACI Površina Gospodarska jedinica
11,76 ha; pod proizvodnjom je oko 50 % površine, stav ispitanika je kako proširenje moguće Koprivničke nizinske šume
Šumarija
Koprivnica
Pravo proizvodnje i tržište
Šumske sadnice listača, pokriva područje šire regije
Proizvodnja
Šumske sadnice listača
Broj djelatnika
U rasadniku su zaposlena tri djelatnika, od čega je jedan revirnik, te dva šumarska radnika NSS FINANCIJE
Financijska situacija i prihodi
Trenutna financijska situacija je uglavnom loša, a prihodi u odnosu na prošlu godinu rastu. U rasadniku smatraju kako su načini ostvarivanja većeg prihoda rasadnika: nabavka osnovnih sredstava rada, povećanje proizvodnje šumskih sadnica, bolje rješenje sistema navodnjavanja.
Procjena maksimalno ostvarive visine ... prihoda Udio ukupnih prihoda od prodaje 0% građanstvu STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda
Ništa od toga u rasadniku ne postoji
Stanje i problemi vodoopskrbe, cesta i puteva
Zalijevanje je direktno iz arteškog bunara, pa je voda prehladna za zalijevanje, a sustav cijevi nedovoljan pa se stalno montira i demontira radi prenošenja po proizvodnim površinama.
Najveća prednost
...
Najveći problem
...
TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST Kupci proizvoda i usluga Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu
Pravne osobe – Šumarije i u manjem obimu privatne osobe potencijalnom
Listače
Procjena tržišnog udjela
...
Plan proizvodnje za 2009. godinu
Planiraju ostati na sadašnjoj razini zbog nemogućnosti nabave sjemena ...
Poželjna specijalizacija Potreba za reorganizacijom
Smatraju kako je potrebna reorganizacija rasadničarske proizvodnje unutar HŠ d.o.o.
182 Tablica 4.54 Karakteristike rasadnika Župetnica (UŠP Koprivnica) RASADNIK ŽUPETNICA OSNOVNI PODACI Površina Gospodarska jedinica
3,00 ha; pod proizvodnjom je oko 90% površine, stav ispitanika je kako proširenje površine nije moguće Koprivničke prigorske šume
Šumarija
Križevci
Pravo proizvodnje i tržište
Šumske sadnice listača i četinjača, pokriva područje šire regije
Proizvodnja
Šumske sadnice, ukrasno drveće i grmlje, božićna drvca
Broj djelatnika
U rasadniku su zaposlena četiri djelatnika, od čega je jedan revirnik VSS te tri pomoćna radnika SSS FINANCIJE
Financijska situacija i prihodi
Trenutna financijska situacija je osrednja, a prihodi u odnosu na prošlu godinu se ne mijenjaju. U rasadniku smatraju kako je način ostvarivanja većeg prihoda rasadnika: formiranje cijena na lokalnoj razini u skladu sa ponudom i potražnjom.
Procjena maksimalno ostvarive visine 300 tisuća kuna prihoda Udio ukupnih prihoda od prodaje 80% građanstvu STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda
Stanje je uglavnom dobro, potrebno je obnoviti plastenik i rezervoar s vodom
Stanje i problemi vodoopskrbe, cesta i puteva
Ceste i putovi zadovoljavaju – potreban novi rezervoar s vodom
Najveća prednost
Lokacija
Najveći problem
Fiksne cijene i voda
TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST Kupci proizvoda i usluga
Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu
potencijalnom
Kupci proizvoda i usluga iz rasadnika za šumske sadnice jesu uglavnom fizičke i pravne osobe iz šire regije. Potencijalni kupci proizvoda i usluga rasadnika u bliskoj budućnosti bi mogle biti također fizičke i pravne osobe. Četinjače, ukrasno drveće i bilje te ozelenjivanje – parkovi
Procjena tržišnog udjela
50%
Plan proizvodnje za 2009. godinu
Planiraju povećati proizvodnju zbog veće mogućnosti plasmana
Poželjna specijalizacija
Proizvodnja i prodaja četinjača i hortikultura
Potreba za reorganizacijom
Smatraju kako je potrebna reorganizacija rasadničarske proizvodnje unutar HŠ d.o.o.
183 Tablica 4.55 Karakteristike rasadnika Travnik (UŠP Koprivnica) RASADNIK TRAVNIK OSNOVNI PODACI Površina Gospodarska jedinica
1,00 ha; pod proizvodnjom je oko 30% površine, stav ispitanika je kako proširenje nije moguće (smještaj u gradu Ludbregu) Lepa Gorica
Šumarija
Ludbreg
Pravo proizvodnje i tržište
Šumske sadnice listača, pokriva područje grada Ludbrega
Proizvodnja
Šumske sadnice
Broj djelatnika
... FINANCIJE
Financijska situacija i prihodi:
Trenutna financijska situacija je uglavnom dobra, a prihodi u odnosu na prošlu godinu ostaju nepromijenjeni. U rasadniku smatraju kako je način ostvarivanja većeg prihoda rasadnika proizvodnjom većeg broja sadnica. ...
Procjena maksimalno ostvarive visine prihoda Udio ukupnih prihoda od prodaje ... građanstvu STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda
Proizvodnja sadnica topola-vegetativno razmnožavanje
Stanje i problemi vodoopskrbe, cesta i puteva
Navodnjavanje nije potrebno
Najveća prednost
Blizina površina koje se pošumljavaju
Najveći problem
...
TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST Kupci proizvoda i usluga
Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu
potencijalnom
Proizvode za potrebe šumarije Ludbreg, eventualno za UŠP Koprivnica. Potencijalni kupci proizvoda i usluga rasadnika u bliskoj budućnosti bi mogli biti privatni šumovlasnici. Listače
Procjena tržišnog udjela
...
Plan proizvodnje za 2009. godinu
Planiraju ostati na sadašnjoj razini jer nema povećane potrebe za sadnim materijalom Proizvodnja sadnica mekih listača
Poželjna specijalizacija Potreba za reorganizacijom
Smatraju kako je potrebna reorganizacija rasadničarske proizvodnje unutar HŠ d.o.o.
184 UŠP NAŠICE Uprava šuma podružnica Našice u svom sastavu ima pet rasadnika ukupne veličine 52,34 ha. Za tri rasadnika imamo podatke, dok rasadnici Lisičine iz šumarije Voćin i rasadnik Duboka dolina iz šumarije Slatina trenutno nisu u funkciji. Rasadnici UŠP Našice su: GAJIĆ, ukupne površine 7,50 ha u gospodarskoj jedinici Krndija Našička, šumarija Našice, Uprava šuma Našice s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača LANIK, ukupne površine 6,07 ha u gospodarskoj jedinici Miholjačke podravske šume, šumarija Donji Miholjac, Uprava šuma Našice s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača LISIČINE, ukupne površine 28,12 ha u gospodarskoj jedinici Medveđak-Kusac, šumarija Voćin, Uprava šuma Našice s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača BOBROVAC, ukupne površine 5,38 ha u gospodarskoj jedinici Slatinske podravske šume, šumarija Slatina, Uprava šuma Našice s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača DUBOKA DOLINA, ukupne površine 5,27 ha u gospodarskoj jedinici Kupres-Slana voda, šumarija Slatina, Uprava šuma Našice s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača Na temelju podataka provedenog anketnog upitnika u tablicama su prikazani osnovni podaci, financije, stanje, prednosti i problemi te tržišni potencijal i planovi za budućnost rasadnika UŠP Našice.
185 Tablica 4.56 Karakteristike rasadnika Gajić (UŠP Našice) RASADNIK GAJIĆ OSNOVNI PODACI Površina Gospodarska jedinica
7,50 ha; pod proizvodnjom je gotovo 100% površine, stav ispitanika je kako je moguće proširenje Krndija Našička
Šumarija
Našice
Pravo proizvodnje i tržište
Šumske sadnice listača i četinjača, pokriva tržište županije
Proizvodnja
Šumske sadnice i hortikultura
Broj djelatnika
Kampanjski, prema godišnjem planu proizvodnje i stvarnim potrebama FINANCIJE
Financijska situacija i prihodi
Trenutna financijska situacija je uglavnom loša, a prihodi u odnosu na prošlu godinu ostaju na istoj razini. 400.000 kuna
Procjena maksimalno ostvarive visine prihoda Udio ukupnih prihoda od prodaje 0% građanstvu STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda
Plastenik površine 24m², staklenik nemaju, lijehe dobre, strojni park star (Rath linija stara 35 g.), ograda u redu
Stanje i problemi vodoopskrbe, cesta i puteva
Kapacitet akumulacije za vodu odličan, pumpa za vodu kapaciteta 2500 l u min, nedostaje dio cijevi i raspršivača
Najveća prednost
Nema konkurencije u proizvodnji šumskih sadnica
Najveći problem
Zastarjela tehnika i tehnologija
TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST Kupci proizvoda i usluga
Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu
potencijalnom
Kupci proizvoda i usluga iz rasadnika jesu šumarije UŠP Bjelovar i okolnie Uprave. Potencijalni kupci proizvoda i usluga rasadnika u bliskoj budućnosti (osim navedenih), kupci iz zemalja EU. Listače
Procjena tržišnog udjela
…
Plan proizvodnje za 2009. godinu
Planiraju kako će ostati podjednaka u odnosu na 2008. zbog podjednake potražnje za sadnicama Proizvodnja šumskog repromaterijala određenih provenijencija (npr. O. jela panonske provenijencije), repromaterijal kategorije „testiran“ (podrijetlo iz klonskih sjemenskih plantaža) Postoji stav kako nije potrebna reorganizacija rasadničarske proizvodnje unutar HŠ d.o.o.
Poželjna specijalizacija
Potreba za reorganizacijom
186 Tablica 4.57 Karakteristike rasadnika Lanik (UŠP Našice) RASADNIK LANIK OSNOVNI PODACI Površina Gospodarska jedinica
6,07 ha; pod proizvodnjom je gotovo 100% površine, stav ispitanika je da je moguće proširenje Miholjačke podravske šume
Šumarija
Donji Miholjac
Pravo proizvodnje i tržište
Šumske sadnice listača, pokriva tržište županije
Proizvodnja
Šumske sadnice i hortikultura
Broj djelatnika
Kampanjski, prema godišnjem planu proizvodnje i stvarnim potrebama FINANCIJE
Financijska situacija i prihodi
Trenutna financijska situacija je uglavnom loša, a prihodi u odnosu na prošlu godinu ostaju na istoj razini. U rasadniku smatraju kako bi se veći prihod mogao ostvariti uvođenjem nove tehnologije i investiranjem u novu opremu i tehniku. 400.000 kuna
Procjena maksimalno ostvarive visine prihoda Udio ukupnih prihoda od prodaje 0% građanstvu STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda
Staklenik ne postoji, lijehe dobre, strojni park star (Rath linija stara 35 g.), ograda u redu
Stanje i problemi vodoopskrbe, cesta i puteva
Ne postoji
Najveća prednost
Nema konkurencije u proizvodnji šumskih sadnica
Najveći problem
Zastarjela tehnika i tehnologija
TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST Kupci proizvoda i usluga
Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu
potencijalnom
Kupci proizvoda i usluga iz rasadnika jesu šumarije UŠP Bjelovar i okolne Uprave. Potencijalni kupci proizvoda i usluga rasadnika u bliskoj budućnosti (osim navedenih), jesu i kupci zemalja EU. Listače
Procjena tržišnog udjela
…
Plan proizvodnje za 2009. godinu
Planiraju kako će ostati podjednaka u odnosu na 2008. zbog podjednake potražnje za sadnicama Proizvodnja šumskog repromaterijala određenih provenijencija (npr. O. jela panonske provenijencije), repro materijal kategorije „testiran“ (porijeklo iz klonskih sjemenskih plantaža) Postoji stav kako nije potrebna reorganizacija rasadničarske proizvodnje unutar HŠ d.o.o.
Poželjna specijalizacija
Potreba za reorganizacijom
187 Tablica 4.58 Karakteristike rasadnika Bobrovac (UŠP Našice) RASADNIK BOBROVAC OSNOVNI PODACI Površina Gospodarska jedinica
5,38 ha; pod proizvodnjom je gotovo 100% površine, stav ispitanika je kako je moguće proširenje Slatinske podravske šume
Šumarija
Slatina
Pravo proizvodnje i tržište
Šumske sadnice listača i četinjača, pokriva tržište županije
Proizvodnja
Šumske sadnice i hortikultura
Broj djelatnika
Kampanjski, prema godišnjem planu proizvodnje i stvarnim potrebama FINANCIJE
Financijska situacija i prihodi:
Trenutna financijska situacija je uglavnom loša, a prihodi u odnosu na prošlu godinu ostaju na istoj razini. U rasadniku smatraju kako bi se veći prihod mogao ostvariti uvođenjem nove tehnologije i investiranjem u novu opremu i tehniku. 250.000 kuna
Procjena maksimalno ostvarive visine prihoda Udio ukupnih prihoda od prodaje 0% građanstvu STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda
Staklenik ne postoji, lijehe dobre, strojni park star (Rath linija stara 35 g.), ograda u redu
Stanje i problemi vodoopskrbe, cesta i puteva
Ne postoji
Najveća prednost
Nema konkurencije u proizvodnji šumskih sadnica
Najveći problem
Zastarjela tehnika i tehnologija.,
TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST Kupci proizvoda i usluga
Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu
potencijalnom
Kupci proizvoda i usluga iz rasadnika jesu šumarije UŠP Bjelovar i okolne Uprave. Potencijalni kupci proizvoda i usluga rasadnika u bliskoj budućnosti (osim navedenih), zemlje EU (izvoz). Listače
Procjena tržišnog udjela
…
Plan proizvodnje za 2009. godinu
Planiraju kako će ostati podjednaka u odnosu na 2008. zbog podjednake potražnje za sadnicama Proizvodnja šumskog repromaterijala određenih provenijencija (npr. O. jela panonske provenijencije), repromaterijal kategorije „testiran“ (porijeklo iz klonskih sjemenskih plantaža) Postoji stav kako nije potrebna reorganizacija rasadničarske proizvodnje unutar HŠ d.o.o.
Poželjna specijalizacija
Potreba za reorganizacijom
188 UŠP NOVA GRADIŠKA Uprava šuma podružnica Nova Gradiška u svom sastavu ima samo jedan rasadnik ukupne veličine 19,50 ha. Rasadnik UŠP Nova Gradiška je: CERNIK, ukupne površine 19,50 ha u gospodarskoj jedinici Gradiška brda, šumarija Nova Gradiška, Uprava šuma Nova Gradiška s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača Prema podacima iz provedenog anketnog upitnika u tablici su prikazani osnovni podaci, financije, stanje, prednosti i problemi te tržišni potencijal i planovi za budućnost za rasadnik UŠP Nova Gradiška. Tablica 4.59 Karakteristike rasadnika Cernik (UŠP Nova Gradiška) RASADNIK CERNIK OSNOVNI PODACI Površina Gospodarska jedinica
19,50 ha; pod proizvodnjom je oko 85% površine; stav ispitanika je kako nije potrebno proširenje Gradiška brda
Šumarija
Nova Gradiška
Pravo proizvodnje i tržište
Šumske sadnice listača i četinjača, pokriva tržište više regija
Proizvodnja
Šumske sadnice i proizvodnja hortikulturnih sadnica
Broj djelatnika
Šest djelatnika pored revirnika (SSS) u njemu radi pet šumskih radnika NSS FINANCIJE
Financijska situacija i prihodi
Trenutna financijska situacija je jako dobra, a prihodi se u odnosu na prošlu godinu povećavaju. U rasadniku smatraju da bi se veći prihod mogao ostvariti: 1. Osiguranjem sjemena (sigurnim) za svaku sezonu 2. Većim razumijevanjem rasadničarstva 3. Specijalizacijom za samo nekoliko vrsta bilja 4. Smanjenjem troškova za radnike 3-4 milijuna kuna
Procjena maksimalno ostvarive visine prihoda Udio ukupnih prihoda od prodaje 5% - 10% građanstvu STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda
Stanje i problemi vodoopskrbe, cesta i puteva
Plastenik star 20 godina, saniran, nedovršen služi za vegetativno razmnožavanje i proizvodnju šumskih sadnica u kontejnerima. Strojni park: 1 traktor koji nije stalno na raspolaganju rasadniku. Stanje priključaka zadovoljavajuće (Egedal-linija). Ograda rasadnika nepotpuna i nedovršena. Vodoopskrba i cesta zadovoljavajuća
Najveća prednost
Tradicija, voda, iskustvo
Najveći problem
Stalno limitiranje sadnica za sadnju u šumi
TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST Kupci proizvoda i usluga Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu Procjena tržišnog udjela
potencijalnom
Kupci proizvoda i usluga iz rasadnika jesu šumarije što je i pretpostavka za budućnost. Listače
…
189 Plan proizvodnje za 2009. godinu
Poželjna specijalizacija Potreba za reorganizacijom
Planiraju kako će ostati podjednaka u odnosu na 2008. jer proizvodnja ovisi o količini posijanog sjemena koji ostaje na istoj razini Proizvodnja jasena i hrasta lužnjaka Postoji stav kako je potrebna reorganizacija rasadničarske proizvodnje unutar HŠ d.o.o.
190 UŠP OGULIN Uprava šuma podružnica Ogulin u svom sastavu ima samo jedan rasadnik ukupne veličine 32,56 ha. Rasadnik UŠP Ogulin je: OŠTARIJE, ukupne površine 32,56 ha u gospodarskoj jedinici Modruš, šumarija Josipdol, Uprava šuma Ogulin s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača Prema podacima iz provedenog anketnog upitnika u tablici su prikazani su osnovni podaci, financije, stanje, prednosti i problemi te tržišni potencijal i planovi za budućnost za rasadnik UŠP Ogulin. Tablica 4.60 Karakteristike rasadnika Oštarije (UŠP Ogulin) RASADNIK OŠTARIJE OSNOVNI PODACI Površina
Gospodarska jedinica
32,56 ha; pod proizvodnjom je oko 25% površine, stav ispitanika je kako nije potrebno proširenje jer je sadašnja površina 30,00 ha Modruš
Šumarija
Josipdol
Pravo proizvodnje i tržište
Šumske sadnice listača i četinjača, pokriva tržište županije
Proizvodnja
Šumske sadnice, hortikultura, božićna drvca.
Broj djelatnika
Četiri djelatnika; poslovođa SSS (šumarski smjer), administrator SSS (ekonomski smjer), traktorist (SSS), čuvar NSS FINANCIJE
Financijska situacija i prihodi
Trenutna financijska situacija je uglavnom loša, a prihodi u odnosu na prošlu godinu ostaju na istoj razini. U rasadniku smatraju kako bi se veći prihod mogao ostvariti većom proizvodnjom i prodajom šumskih sadnica, božićnih drvaca te hortikulturnih vrsta. 1.000.000 kuna
Procjena maksimalno ostvarive visine prihoda Udio ukupnih prihoda od prodaje 20% građanstvu STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda Stanje i problemi vodoopskrbe, cesta i puteva
Plastenik, staklenik, te lijehe nemaju, strojni park je zadovoljavajući, potreban je stroj za podrezivanje i novi plug, postoji sustav za navodnjavanje koji nije u funkciji zbog nedovršene investicije, ograde nema Postoji akumulacija vode u bazen, ali ne i distribucija na rasadničke plohe
Najveća prednost
Odlično tlo, proizvodnja izvrsnih sadnica, položaj i površina
Najveći problem
Nedostatna potreba za većom proizvodnjom, ograda, završetak sustava navodnjavanja TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST
Kupci proizvoda i usluga
Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu Procjena tržišnog udjela
potencijalnom
Hrvatske šume d.o.o., građanstvo; za ostale tvrtke vrlo male količine. U rasadniku smatraju kako su potencijalni kupci njihovih proizvoda i u bliskoj budućnosti Hrvatske šume d.o.o., građanstvo ali i ostale tvrtke koje se bave prodajom sadnica. Četinjače
5%
191 Plan proizvodnje za 2009. godinu
Poželjna specijalizacija Potreba za reorganizacijom
Planiraju smanjiti proizvodnju zbog nepostojanja plana potreba najvećeg njihovog kupca i koordinacije s ostalim rasadnicima u svezi s tim, a osim toga i plan pošumljavanja predviđen Osnovama gospodarenja se smanjuje. Sadnice smreke i jele, te božićna drvca različitih uzrasta Potrebna je reorganizacija rasadničarske proizvodnje unutar HŠ d.o.o.
192 UŠP OSIJEK Uprava šuma podružnica Osijek u svom sastavu ima četiri rasadnika ukupne veličine 64,53 ha. Rasadnici UŠP Osijek su: VIŠNJEVAC, ukupne površine 27,80 ha u gospodarskoj jedinici Osječke podravske šume, šumarija Osijek, Uprava šuma Osijek s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača TOPOLJE, ukupne površine 15,75 ha u gospodarskoj jedinici Valpovačke nizinske šume, šumarija Valpovo, Uprava šuma Osijek s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača REPNJAK, ukupne površine 5,25 ha u gospodarskoj jedinici Jagodnjačke šume, šumarija Baranjsko Petrovo Selo, Uprava šuma Osijek s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača BILJSKI RIT, ukupne površine 15,73 ha u gospodarskoj jedinici Darđanske šume, šumarija Darda, Uprava šuma Osijek s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača U tablicama (prema anketnom upitniku) su prikazani osnovni podaci, financije, stanje, prednosti i problemi te tržišni potencijal i planovi za budućnost rasadnika UŠP Osijek. Tablica 4.61 Karakteristike rasadnika Višnjevac (UŠP Osijek) RASADNIK VIŠNJEVAC OSNOVNI PODACI Površina Gospodarska jedinica
27,80 ha; pod proizvodnjom je oko 70% površine, stav ispitanika je kako je moguće proširenje (ovisno o potrebi) Osječke podravske šume
Šumarija
Osijek
Pravo proizvodnje i tržište
Šumske sadnice listača, pokriva tržište županije
Proizvodnja
Samo šumske sadnice
Broj djelatnika
Četiri djelatnika; svih četvero su poslovođe (SSS šumarski smjer) FINANCIJE
Financijska situacija i prihodi
Trenutna financijska situacija je „osrednja“, a prihodi u odnosu na prošlu godinu ostaju na istoj razini. U rasadniku smatraju kako bi se veći prihod mogao ostvariti prodajom hortikulture i većom prodajom malih sadnica (hrast-jasen) za privatne šume. …
Procjena maksimalno ostvarive visine prihoda Udio ukupnih prihoda od prodaje 1% građanstvu STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda
Strojni park i priključci zadovoljavaju, ograda u redu, staklenika i plastenika nema
Stanje i problemi vodoopskrbe, cesta i puteva
Vodoopskrba i ceste - putovi u rasadnicima zadovoljavaju
Najveća prednost
Proizvodnja šumskih sadnica, repromaterijal
Najveći problem
Skupa cijena radnika, manjak tržišta (samo HŠ), korištenje stalne radne snage-invalidi TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST
Kupci proizvoda i usluga
HŠ d.o.o. i u manjoj mjeri privatne osobe. U rasadniku smatraju kako su potencijalni kupci njihovih proizvoda privatni šumoposjednici i savjetodavna služba.
193 Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu
potencijalnom
Listače
Procjena tržišnog udjela
…
Plan proizvodnje za 2009. godinu
Planiraju kako će proizvodnja ostati podjednaka u odnosu na 2008 U već postojećoj aktivnosti-proizvodnja sadnica i repromaterijal
Poželjna specijalizacija Potreba za reorganizacijom
Postoji stav kako nije potrebna reorganizacija rasadničarske proizvodnje unutar HŠ d.o.o.
Tablica 4.62 Karakteristike rasadnika Topolje (UŠP Osijek) RASADNIK TOPOLJE OSNOVNI PODACI Površina Gospodarska jedinica
15,75 ha; pod proizvodnjom je oko 70% površine, stav ispitanika je kako je moguće proširenje (ovisno o potrebi) Valpovačke nizinske šume
Šumarija
Valpovo
Pravo proizvodnje i tržište
Šumske sadnice listača, pokriva tržište županije
Proizvodnja
Samo šumske sadnice
Broj djelatnika
Četiri djelatnika; svih četvero su poslovođe (SSS šumarski smjer) FINANCIJE
Financijska situacija i prihodi:
Trenutna financijska situacija je „osrednja“, a prihodi u odnosu na prošlu godinu ostaju na istoj razini. U rasadniku smatraju kako bi se veći prihod mogao ostvariti prodajom hortikulture i većom prodajom malih sadnica (hrast-jasen) za privatne šume. …
Procjena maksimalno ostvarive visine prihoda Udio ukupnih prihoda od prodaje 1% građanstvu STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda
Strojni park i priključci zadovoljavaju, ograda u redu, staklenika i plastenika nema
Stanje i problemi vodoopskrbe
Vodoopskrba i ceste - putovi u rasadnicima zadovoljavaju
Najveća prednost
Proizvodnja šumskih sadnica, repromaterijal
Najveći problem
Skupa cijena radnika, manjak tržišta (samo HŠ), korištenje stalne radne snage-invalidi TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST
Kupci proizvoda i usluga
Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu
potencijalnom
Hrvatske šume d.o.o. i, u manjoj mjeri, privatne osobe. U rasadniku smatraju kako su potencijalni kupci njihovih proizvoda privatni šumoposjednici i savjetodavna služba. Listače
194 Procjena tržišnog udjela
…
Plan proizvodnje za 2009. godinu
Planiraju kako će proizvodnja ostati ista u odnosu na 2008.
Poželjna specijalizacija
U već postojećoj repromaterijal
Potreba za reorganizacijom
Stav je da nije potrebna reorganizacija rasadničarske proizvodnje unutar Hrvatskih šuma d.o.o.
aktivnosti-proizvodnja
sadnica
i
Tablica 4.63 Karakteristike rasadnika Repnjak (UŠP Osijek) RASADNIK REPNJAK OSNOVNI PODACI Površina Gospodarska jedinica
5,25 ha; pod proizvodnjom je oko 70% površine, stav ispitanika je kako je moguće proširenje (ovisno o potrebi) Jagodnjačke šume
Šumarija
Baranjsko Petrovo Selo
Pravo proizvodnje i tržište
Šumske sadnice listača i četinjača, pokriva tržište županije
Proizvodnja
Samo šumske sadnice
Broj djelatnika
Četiri djelatnika; svih četvero su poslovođe (SSS šumarski smjer) FINANCIJE
Financijska situacija i prihodi:
Trenutna financijska situacija je „osrednja“, a prihodi u odnosu na prošlu godinu ostaju na istoj razini. U rasadniku smatraju kako bi se veći prihod mogao ostvariti prodajom hortikulture i većom prodajom malih sadnica (hrast-jasen) za privatne šume. …
Procjena maksimalno ostvarive visine prihoda Udio ukupnih prihoda od prodaje 1% građanstvu STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda
Strojni park i priključci zadovoljavaju, ograda u redu, staklenika i plastenika nema
Stanje i problemi vodoopskrbe, ceste i putevi
Vodoopskrba i ceste-putevi u rasadnicima zadovoljavajući.
Najveća prednost
Proizvodnja šumskih sadnica, repromaterijal
Najveći problem
Skupa cijena radnika, manjak tržišta (samo Hrvatske šume d.o.o.), korištenje stalne radne snage-invalidi TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST
Kupci proizvoda i usluga
Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu
potencijalnom
Hrvatske šume d.o.o.i u manjoj mjeri privatne osobe. U rasadniku smatraju kako su potencijalni kupci njihovih proizvoda privatni šumoposjednici i savjetodavna služba. Listače
Procjena tržišnog udjela
…
Plan proizvodnje za 2009. godinu
Planiraju kako će proizvodnja ostati ista kao i u 2008.
195 Poželjna specijalizacija
U već postojećoj repromaterijal
aktivnosti-proizvodnja
sadnica
i
Potreba za reorganizacijom
Stav je: nije potrebna reorganizacija rasadničarske proizvodnje unutar HŠ d.o.o.
Tablica 4.64 Karakteristike rasadnika Biljski Rit (UŠP Osijek) RASADNIK BILJSKI RIT OSNOVNI PODACI Površina Gospodarska jedinica
15,73 ha; pod proizvodnjom je oko 70% površine, stav ispitanika je kako je moguće proširenje (ovisno o potrebi) Darđanske šume
Šumarija
Darda
Pravo proizvodnje i tržište
Šumske sadnice listača i četinjača, pokriva tržište županije
Proizvodnja
Samo šumske sadnice
Broj djelatnika
Četiri djelatnika; svih četvero su poslovođe (SSS šumarski smjer) FINANCIJE
Financijska situacija i prihodi:
Trenutna financijska situacija je „osrednja“, a prihodi u odnosu na prošlu godinu ostaju na istoj razini. U rasadniku smatraju kako bi se veći prihod mogao ostvariti prodajom hortikulture i većom prodajom malih sadnica (hrast-jasen) za privatne šume. …
Procjena maksimalno ostvarive visine prihoda Udio ukupnih prihoda od prodaje 1% građanstvu STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda
Strojni park i priključci zadovoljavaju, ograda u redu, staklenika i plastenika nema.
Stanje i problemi vodoopskrbe, ceste i putevi
Vodoopskrba i ceste-putevi u rasadnicima zadovoljavajući
Najveća prednost
Proizvodnja šumskih sadnica, repromaterijal
Najveći problem
Skupa cijena radnika, manjak tržišta (samo Hrvatske šume d.o.o.), korištenje stalne radne snage-invalidi TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST
Kupci proizvoda i usluga
Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu
potencijalnom
HŠ i u manjoj mjeri privatne osobe. U rasadniku smatraju kako su potencijalni kupci njihovih proizvoda privatni šumoposjednici i savjetodavna služba. Listače
Procjena tržišnog udjela
…
Plan proizvodnje za 2009. godinu
Planiraju kako će proizvodnja ostati na razini 2008. godine
Poželjna specijalizacija
U već postojećoj aktivnosti-proizvodnja sadnica i repromaterijal
196 Potreba za reorganizacijom
Stav je: nije potrebna reorganizacija rasadničarske proizvodnje unutar HŠ d.o.o.
UŠP POŽEGA Uprava šuma podružnica Požega u svom sastavu ima samo jedan rasadnik ukupne veličine 21,59 ha. Za taj rasadnik nismo dobili nikakve povratne informacije iz upitnika. Rasadnik UŠP Požega je: HAJDEROVAC, ukupne površine 21,59 ha u gospodarskoj jedinici Južna Krndija I, šumarija Kutjevo, Uprava šuma Požega s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača UŠP SENJ Uprava šuma podružnica Senj u svom sastavu ima samo jedan manji rasadnik ukupne površine 1,46 ha. Za ovaj rasadnik nismo dobili nikakve povratne informacije iz upitnika. Rasadnik UŠP Senj je: PODBADANJ, ukupne površine 1,46 ha u gospodarskoj jedinici Kotor planina, šumarija Crikvenica, Uprava šuma Senj s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača UŠP SPLIT Uprava šuma podružnica Split u svom sastavu ima čak jedanaest rasadnika ukupne veličine 26,50 ha. Za sedam rasadnika imamo podatke, dok su rasadnici Trolokve iz šumarije Brač i rasadnik Voštarnica iz šumarije Zadar zatvoreni, rasadnik III Kono iz šumarije Dubrovnik nije trenutno u funkciji. Za rasadnik Crno iz šumarije Zadar nemamo podatke. Rasadnici UŠP Split su: LISKOVAC, ukupne površine 1,30 ha u gospodarskoj jedinici Muć, šumarija Split, Uprava šuma Split s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača SVILAJA, ukupne površine 3,37 ha u gospodarskoj jedinici Kukuzovac, šumarija Sinj, Uprava šuma Split s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača BOČINA, ukupne površine 2,05 ha, šumarija Metković, Uprava šuma Split s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača CRNO, ukupne površine 3,00 ha u gospodarskoj jedinici Musapstan-Zemunik, šumarija Zadar, Uprava šuma Split s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača VOŠTARNICA, ukupne površine 0,30 ha u gospodarskoj jedinici Nin-Kožino-Briševo, šumarija Zadar, Uprava šuma Split s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača III. KONO, ukupne površine 0,30 ha, šumarija Dubrovnik, Uprava šuma Split s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača TROLOKVE, ukupne površine 1,00 ha u gospodarskoj jedinici Dol, šumarija Brač, Uprava šuma Split s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača BORAK, ukupne površine 3,20 ha u gospodarskoj jedinici Badnjevice, šumarija Imotski, Uprava šuma Split s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača SLAVINJ, ukupne površine 0,18 ha u gospodarskoj jedinici Omiška Dinara II, šumarija Split, Uprava šuma Split s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača ŠUBIĆEVAC, ukupne površine 0,10 ha u gospodarskoj jedinici Jamina, šumarija Šibenik, Uprava šuma Split s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača PIKET, ukupne površine 11,70 ha u Zemuniku Donjem, šumarija Zadar, Uprava šuma Podružnica Split s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača Prema podacima iz anketnog upitnika u tablicama su prikazani su osnovni podaci, financije, stanje, prednosti i problemi te tržišni potencijal i planovi za budućnost rasadnika UŠP Split.
197 Tablica 4.65 Karakteristike rasadnika Liskovac (UŠP Split) RASADNIK LISKOVAC OSNOVNI PODACI Površina Gospodarska jedinica
1,30 ha, pod proizvodnjom je oko 30% površine, stav ispitanika je da je proširenje površine moguće Muć
Šumarija
Split
Pravo proizvodnje i tržište
Šumske sadnice listača i četinjača, pokriva tržište grada/općine
Proizvodnja
Šumske sadnice listača i četinjača
Broj djelatnika
Tri djelatnika; pored voditelja rasadnika revirnika (VSS šumarski smjer), jedan pomoćnik revirnik (SSS šumarski smjer), i šumski radnik (SSS) FINANCIJE
Financijska situacija i prihodi
Trenutna financijska situacija je uglavnom loša, a prihodi u odnosu na prošlu godinu ostaju na istoj razini. U rasadniku smatraju kako bi se veći prihod mogao ostvariti povećanjem proizvodnje sadnog materijala za hortikulturne potrebe.
Procjena maksimalno ostvarive visine ... prihoda Udio ukupnih prihoda od prodaje ... građanstvu STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda
Strojni park raspolaže jednim zastarjelim motokultivatorom. Na 2 površini od cca 1500 m postavljena je metalna konstrukcija za postavljanje zasjene. Za zalijevanje se koristi gumeno crijevo s običnim raspršivačem na kraju crijeva. U odnosu na strateški pristup, za navedeni rasadnik, potrebno je izraditi detaljnu analizu stanja koja će pokazati sve nedostatke u navedenom rasadniku (ograda, priključci, strojni park i dr.).
Stanje i problemi vodoopskrbe, cesta i puteva
Vodoopskrba je dobra jer dolazi iz lokalnog komunalnog vodovoda, ali je skupa, pa to treba imati u vidu kada se bude odlučivalo o proizvodnim kapacitetima rasadnika. Pristupni putovi su dobri, ali postoji problem neriješenih imovinsko pravnih odnosa.
Najveća prednost
...
Najveći problem
Neriješeni imovinsko pravni odnosi (pitanje zemljišta), neograđen i neopremljen rasadnik
vlasništva
TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST Kupci proizvoda i usluga
Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu
potencijalnom
Hrvatske Šume d.o.o. najvećim dijelom, a jedan manji dio individualna kućanstva i građani kao i firme koje se bave hortikulturom. U rasadniku smatraju kako su potencijalni kupci njihovih proizvoda uglavnom sve firme koje se bave hortikulturnom djelatnošću, kao i individualna kućanstva i građani. Ukrasno drveće i grmlje
Procjena tržišnog udjela
...
Plan proizvodnje za 2009. godinu
Planiraju podjednaku proizvodnju jer uglavnom proizvode
198 šumski sadni materijal za pošumljavanje, a svake godine Hrvatske Šume d.o.o. imaju podjednake potrebe za sadnim materijalom Poželjna specijalizacija
U rasadničarskoj proizvodnji
Potreba za reorganizacijom
Postoji stav kako je potrebna reorganizacija rasadničarske proizvodnje unutar Hrvatskih šuma d.o.o.
Tablica 4.66 Karakteristike rasadnika Svilaja (UŠP Split) RASADNIK SVILAJA OSNOVNI PODACI Površina
3,37 ha, pod proizvodnjom je oko 50% površine, stav ispitanika je kako proširenje nije moguće jer se rasadnik nalazi u sklopu okoliša upravne zgrade šumarije i omeđen je privatnim i gradskim parcelama (nema se gdje širiti)
Gospodarska jedinica
Kukuzovac
Šumarija
Sinj
Pravo proizvodnje i tržište
Šumske sadnice listača i četinjača, pokriva područje grada Sinja
Proizvodnja
Šumske sadnice listača i četinjača te hortikulturne sadnice
Broj djelatnika
U rasadniku je zaposlen jedan djelatnik revirnik VSS FINANCIJE
Financijska situacija i prihodi:
Trenutna financijska situacija je uglavnom loša, a prihodi u odnosu na prošlu godinu ostaju nepromijenjeni. U rasadniku smatraju kako je način ostvarivanja većeg prihoda rasadnika: oživljavanje proizvodnje hortikulturnih sadnica. ...
Procjena maksimalno ostvarive visine prihoda Udio ukupnih prihoda od prodaje ... građanstvu STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda
Plastenika i staklenika nema u rasadniku „Svilaja“, lijehe su priručno napravljene i dobro se održavaju, od strojnog parka u rasadniku „Svilaja“ postoji samo motokultivator star 10 godina koji je već duže vrijeme na popravku, a ograda je u lošem stanju; na nekim mjestima je uopće nema, nema mogućnosti zapošljavanja stalnih radnika koji bi održavali sadnice i sam rasadnik.
Stanje i problemi vodoopskrbe, cesta i puteva
Vodoopskrba je dobra jer su na početku svake lijehe postavljene slavine i postoji mogućnost daljnjeg razvođenja vodoopskrbne mreže. Osim razvedenih vodovodnih cijevi postoji i bunar koji se lako može staviti u funkciju. Putevi su dobri. Jeftinije, kvalitetnije sadnice te stručni savjeti pri odabiru sadnica i načinu uzgoja i održavanja.
Najveća prednost
Najveći problem
Najveći problem je nedostatak sredstava za proizvodnju sadnica te nedostatak radnih mjesta u rasadniku odnosno sredstava kojim bi se platili ti radnici TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST
199 Kupci proizvoda i usluga
Uglavnom su to firme i građani koji traže sadnice za okućnice. Potencijalni kupci proizvoda i usluga rasadnika u bliskoj budućnosti bi mogli biti, kada bi imali veću ponudu hortikulturnih sadnica, osim građana i mnoge firme i ustanove koje žele oplemeniti svoj prostor oko objekata.
Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu
potencijalnom
Ukrasno drveće i grmlje
Procjena tržišnog udjela
...
Plan proizvodnje za 2009. godinu
Nemaju u planu za 2009. godinu nikakvu proizvodnju sadnica kako šumskih tako i hortikulturnih sredstava jer nisu planirana nikakva sredstva.
Poželjna specijalizacija
Proizvodnja šumskih sadnica potrebnih za radove pošumljavanje popunjavanje proizvodnje hortikulturnih sadnica primjerenih za područje submediteran
Potreba za reorganizacijom
Postoji stav o potrebi reorganizacije rasadničarske proizvodnje unutar Hrvatskih šuma d.o.o.
Tablica 4.67 Karakteristike rasadnika Bočina (UŠP Split) RASADNIK BOČINA OSNOVNI PODACI Površina
2,05 ha, pod proizvodnjom je 0% površine, stav ispitanika je kako nije moguće proširenje jer se rasadnik nalazi u urbanoj zoni, okružen privatnim parcelama i vodotokom
Gospodarska jedinica
...
Šumarija
Metković
Pravo proizvodnje i tržište
Šumske sadnice listača i četinjača, pokriva tržište županije
Proizvodnja
Do 2006. rasadnik je na ekstenzivan način proizvodio samo kontejnerske sadnice četinjača 1+0, a od tada nema nikakve proizvodnje
Broj djelatnika
Dva djelatnika; pored voditelj rasadnika revirnika (VSS šumarski smjer), upravitelj šumarije (VSS šumarski smjer) FINANCIJE
Financijska situacija i prihodi:
Trenutna financijska situacija je jako loša, a prihodi u odnosu na prošlu godinu ostaju na istoj razini. U rasadniku smatraju kako bi se veći prihod mogao ostvariti, ulaganjem u: rekonstrukciju površina, vodoopskrbu, proizvodne kapacitete, mehanizaciju i stručnu radnu snagu, kao i sposobnu komercijalnu službu.
Procjena prihoda
maksimalno
Udio ukupnih građanstvu
ostvarive
prihoda
od
visine
prodaje
Bez potpune rekonstrukcije i reorganizacije rasadnik neće ostvarivati nikakav prihod u idućim godinama 0%
STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI
200 Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda
Rasadnik Bočina u sadašnjem trenutku nema ništa od nabrojanog
Stanje i problemi vodoopskrbe, cesta i puteva
Rasadnik je priključen na gradski vodovod, nema cesta ni putova
Najveća prednost
U sadašnjoj situaciji rasadnik je sasvim nekonkurentan na tržištu. Sav sadni materijal na tržištu županije uglavnom je iz uvoza, a prodaju ga privatni vrtni centri i veletrgovine
Najveći problem
Potpuno odsustvo osnovnih sredstava za suvremenu rasadničku proizvodnju, kao i kadrovska neekipiranost TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST
Kupci proizvoda i usluga
Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu
potencijalnom
Šumarije UŠP Split kupovale su sadnice 1+0 za potrebe pošumljavanja. Rasadnik Bočina u posljednje dvije godine nije imao proizvodnje, a prije toga je radio samo za vlastite potrebe te budući kupci ovise o tome što bi se u perspektivi proizvodilo. Nije poznato stanje potražnje izvan poduzeća jer rasadnik Bočina godinama ne sudjeluje u prodaji na tržištu
Procjena tržišnog udjela
0%
Plan proizvodnje za 2009. godinu
Nema je zbog potpune dotrajalosti proizvodnih kapaciteta i potpune neopremljenosti osnovnim sredstvima za rad, a nema ni jednog zaposlenog, (rasadnik u slijedećim godinama neće nastaviti proizvodnju). Da bi opstao rasadnik mora biti potpuno rekonstruiran i ekipiran. Uz odgovarajuće promjene (već navedene) rasadnik bi mogao proizvoditi školovane stablašice i grmlje do kapaciteta cca 20.000 komada.
Poželjna specijalizacija
Potreba za reorganizacijom
Potrebna je reorganizacija rasadničarske proizvodnje unutar Hrvatskih šuma d.o.o.
Tablica 4.68 Karakteristike rasadnika Borak (UŠP Split) RASADNIK BORAK OSNOVNI PODACI Površina
3,20 ha; pod proizvodnjom je oko 11% površine; moguće je proširenje, premda je rasadnik limitiran površinom, što je moguće povećati (ako se ukaže potreba).
Gospodarska jedinica
Badnjevice
Šumarija
Imotski
Pravo proizvodnje i tržište
Šumske sadnice listača i četinjača; pokriva tržište grada Imotskog Šumske sadnice, hortikultura i sadnice za sanaciju deponija uz autocestu.
Proizvodnja
Broj djelatnika
Dva djelatnika; upravitelj šumarije-voditelj rasadnika revirnik, jedan radnik čuvar šume koji po potrebi radi kao rasadničar. FINANCIJE
Financijska situacija i prihodi:
Trenutna financijska situacija je jako loša, a prihodi u odnosu
201 na prošlu godinu opadaju. U rasadniku vjeruj kako bi se veći prihod mogao ostvariti: komercijaliziranjem rasadnika i planskim upravljanjem rukovoditelja (mogućnost slobode glede odluka o ulaganju u proizvodnju) Procjena maksimalno ostvarive visine ... prihoda Udio ukupnih prihoda od prodaje Nemaju proizvodnju namijenjenu kućanstvima građanstvu STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda
Plastenik i staklenik nemaju, lijehe se obrađuju prema potrebi godišnjih planova, strojni park u derutnom stanu
Stanje i problemi vodoopskrbe, cesta i puteva
Vodoopskrba je primitivna i zastarjela (bazeni iz kojih dotiče voda slobodnim padom)
Najveća prednost
Nema je
Najveći problem
Vodoopskrba i nova tehnologija proizvodnje
TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST Kupci proizvoda i usluga
Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu
potencijalnom
Građanstvo i ostali (rasadniku smatraju kako su potencijalni kupci njihovih proizvoda uglavnom svi obrtnici ili poduzeća koja se bave ozelenjivanjem okoliša) Ukrasno drveće i grmlje
Procjena tržišnog udjela
Zanemarivo mal
Plan proizvodnje za 2009. godinu
Prema planovima UŠP Split
Poželjna specijalizacija
Proizvodnja sadnog materijala submediteranskog podneblja
Potreba za reorganizacijom
Potrebna je reorganizacija rasadničarske proizvodnje unutar Hrvatskih šuma d.o.o.
Tablica 4.69 Karakteristike rasadnika Slavinj (UŠP Split) RASADNIK SLAVINJ OSNOVNI PODACI Površina
Gospodarska jedinica
0,18 ha, pod proizvodnjom je oko 70% površine, stav ispitanika je kako nije moguće proširenje jer je rasadnik na maloj površini i u naselju Omiška Dinara II
Šumarija
Split
Pravo proizvodnje i tržište
šumske sadnice listača i četinjača, pokriva tržište općine/grada
Proizvodnja
šumske sadnice listača i četinjača
Broj djelatnika
Tri djelatnika; voditelj rasadnika revirnik (VSS šumarski smjer), radi jedan pomoćnik revirnika (SSS šumarski smjer) te jedan šumski radnik SSS. FINANCIJE
Financijska situacija i prihodi
Trenutna financijska situacija je uglavnom loša, a prihodi u
202 odnosu na prošlu godinu ostaju na istoj razini. U rasadniku smatraju kako bi se veći prihod mogao ostvariti povećanjem sadnog materijala za hortikulturne potrebe. ...
Procjena maksimalno ostvarive visine prihoda Udio ukupnih prihoda od prodaje ... građanstvu STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda
Stanje i problemi vodoopskrbe, cesta i puteva
Strojni park: jedan zastarjeli motokultivator. Na površini od cca 200 m2 postavljena je metalna konstrukcija za postavljanje zasjene. Za zalijevanje koriste gumeno crijevo s običnim raspršivačem na kraju crijeva. U odnosu na strateški pristup, za navedeni rasadnik, potrebno je izraditi projekt koji će pokazati sve nedostatke u navedenom rasadniku (priključci, strojni park i dr.) Vodoopskrba je dobra jer dolazi iz lokalnog komunalnog vodovoda, ali je skupa, pa to treba imati u vidu kada se bude odlučivalo o proizvodnim kapacitetima rasadnika, pristupni putovi su dobri
Najveća prednost
...
Najveći problem
Neriješeni imovinsko pravni odnosi po pitanju vlasništva zemljišta. Mala proizvodna površina, cca 1500 m2 TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST
Kupci proizvoda i usluga
Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu
potencijalnom
Hrvatske šume d.o.o. najvećim dijelom, a jedan manji dio individualna kućanstva i građani kao i firme koje se bave hortikulturom. U rasadniku smatraju kako su potencijalni kupci njihovih proizvoda sve firme koje se bave hortikulturnom djelatnošću, kao i individualna kućanstva i građani. Ukrasno drveće i grmlje
Procjena tržišnog udjela
...
Plan proizvodnje za 2009. godinu
Proizvodnja u 2009. bit će podjednaka jer uglavnom proizvode šumski sadni materijal za pošumljavanje, a svake godine Hrvatske šume d.o.o. imaju podjednake potrebe za sadnim materijalom U rasadničarskoj proizvodnji
Poželjna specijalizacija Potreba za reorganizacijom
Potrebna je reorganizacija rasadničarske proizvodnje unutar Hrvatskih šuma d.o.o.
203 Tablica 4.70 Karakteristike rasadnika Šubićevac (UŠP Split) RASADNIK ŠUBIĆEVAC OSNOVNI PODACI Površina Gospodarska jedinica
0,10 ha, pod proizvodnjom je oko 15% površine, proširenje nije moguće jer proizvodnju sadnica određuje UŠP Split Jamina
Šumarija
Šibenik
Pravo proizvodnje i tržište
Šumske sadnice listača i četinjača, pokriva tržište grada Šibenika Šumske sadnice
Proizvodnja Broj djelatnika
Jedan djelatnik – revirnik koji još i prati proizvodnju šumskih sadnica. Rasadnik nema druge djelatnike za rad u rasadniku (povremene poslove u rasadniku obavljaju lugari) FINANCIJE
Financijska situacija i prihodi:
Trenutna financijska situacija je „osrednja“, a prihodi u odnosu na prošlu godinu opadaju. U rasadniku smatraju kako bi se veći prihod mogao ostvariti ulaganjem u mehanizaciju i radnu snagu. 0
Procjena maksimalno ostvarive visine prihoda Udio ukupnih prihoda od prodaje 0% građanstvu STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda Stanje i problemi vodoopskrbe, cesta i puteva
Rasadnik nema: plastenik, staklenik, strojni park itd. U rasadniku se vrši proizvodnja šumskih sadnica u kontejnere i PVC vrećice. Sva obrada, priprema supstrata, sjetva, zalijevanje itd. odvija se ručno Vodoopskrba je dobra, a postoje ceste i putevi
Najveća prednost
Nema prednosti
Najveći problem
Rasadnik nema djelatnike za rad u rasadniku (poslove u rasadniku povremeno obavljaju lugari) TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST
Kupci proizvoda i usluga
Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu
potencijalnom
Proizvodnja sadnica se vrši isključivo za potrebe šumarija u UŠP Split. U rasadniku kažu kako ne vide povećanje kupaca za trenutnu proizvodnju samo šumskog materijala. ...
Procjena tržišnog udjela
0%
Plan proizvodnje za 2009. godinu
Bit će podjednak jer ovisi o potrebama UŠP Split
Poželjna specijalizacija
U proizvodnji hortikulturnog bilja, ali to ovisi o politici šumarije i UŠP Split
Potreba za reorganizacijom
Stav je kako je potrebna reorganizacija rasadničarske proizvodnje unutar Hrvatskih šuma d.o.o.
204 Tablica 4.71 Karakteristike rasadnika Piket (UŠP Split) RASADNIK PIKET OSNOVNI PODACI Površina Gospodarska jedinica
11,70 ha, pod proizvodnjom je oko 10% površine, stav ispitanika je kako je proširenje moguće ...
Šumarija
Zadar
Pravo proizvodnje i tržište
Šumske sadnice listača i četinjača, pokriva tržište šire regije
Proizvodnja
Šumske sadnice i proizvodnja presadnica povrća
Broj djelatnika
Četiri djelatnika; u njemu rade tehnolog rasadnika (VSS poljoprivreda), vozač mehaničar (KV strojarski smjer), šumski radnik (KV strojarski smjer) i šumski radnik (SSS ugostiteljski smjer) FINANCIJE
Financijska situacija i prihodi:
Trenutna financijska situacija je uglavnom loša, a prihode u odnosu na prošlu godinu nisu mogli procijeniti. U rasadniku smatraju da bi se veći prihod mogao ostvariti proizvodnjom one količine šumskog sadnog materijala za koje je kapacitiran i namijenjen. 3 milijuna kuna
Procjena maksimalno ostvarive visine prihoda Udio ukupnih prihoda od prodaje 80% građanstvu STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda
Stanje strojeva i opreme i ograda je u dosta dobrom stanju, ali zahtjeva redovno održavanje. Plastenici su neadekvatni za proizvodnju presadnica povrća, a veći problem je što nemaju dovoljno kapaciteta za tu proizvodnju.
Stanje i problemi vodoopskrbe
Vodoopskrba: neriješena sigurna opskrba vodom (jedini izvor vode je s prirodnog izvora koju akumuliraju), kvaliteta vode izuzetno je loša. Potrebno je osigurati siguran izvor vode. Putovi: u dobrom stanju
Najveća prednost
Neusporedivo bolja i kvalitetnija oprema, mehaniziranost sjetve, moderan sustav zalijevanja sa ugrađenim sistemom prihrane i zaštite
Najveći problem
Nedostatak zaštićenog prostora- plastenika. Neriješen problem vodoopskrb TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST
Kupci proizvoda i usluga
Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu
potencijalnom
Hrvatske šume za šumski sadni materijal, a obiteljska poljoprivredna gospodarstva - kupci u maloprodaji. U rasadniku smatraju kako su potencijalni kupci njihovih proizvoda drugi rasadnici (proizvodnja repromaterijala) te tvrtke koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Presadnice povrća
Procjena tržišnog udjela
...
Plan proizvodnje za 2009. godinu
Planiraju povećati proizvodnju jer očekuju nastavak rasta potražnje
205 Poželjna specijalizacija
Proizvodnja šumskog sadnog materijala, proizvodnja presadnica povrća, proizvodnja pikiranaca za druge rasadnike.
Potreba za reorganizacijom
Stav je: potrebna je reorganizacija rasadničarske proizvodnje unutar Hrvatskih šuma d.o.o.
UŠP VINKOVCI Uprava šuma podružnica Vinkovci u svom sastavu ima samo jedan rasadnik ukupne površine 22,21 ha. Rasadnik UŠP Vinkovci je: ZALUŽJE, ukupne površine 22,21 ha u gospodarskoj jedinici Kunjevci, šumarija Vinkovci, Uprava šuma Vinkovci s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača Prema provedenom anketnom upitniku u tablici su prikazani osnovni podaci, financije, stanje, prednosti i problemi te tržišni potencijal i planovi za budućnost za rasadnik UŠP Vinkovci. Tablica 4.72 Karakteristike rasadnika Zalužje (UŠP Vinkovci) RASADNIK ZALUŽJE OSNOVNI PODACI Površina
Gospodarska jedinica
22,21 ha, pod proizvodnjom je oko 30% površine, stav ispitanika je kako nije potrebno proširenje jer rasadnik Zalužje ima proizvodnu površinu 18 ha Kunjevci
Šumarija
Vinkovci
Pravo proizvodnje i tržište
Šumske sadnice listača, pokriva tržište šire regije
Proizvodnja
Šumske sadnice i tri kultivara zapadnoameričke tuje ('Globosa', 'Smaragd' i 'Columna') Tri djelatnika; voditelj rasadnika (VSS šumarski smjer) dva poslovođe (SSS šumarski smjer) FINANCIJE
Broj djelatnika
Financijska situacija i prihodi
Trenutna financijska situacija je jako loša, a prihodi u odnosu na prošlu godinu padaju. U rasadniku smatraju kako bi se veći prihod mogao ostvariti prvenstveno povećanjem proizvodnje, ali nužno i povećanjem prodaje; specijalizacijom rasadnika (svakako zaboraviti svaštarenje); uspostavljanjem obvezujućih ugovora s kupcima; stručnim usavršavanjem osoblja zaposlenog u rasadnicima. Ispitanik nije u mogućnosti dati procjenu. Ona ovisi o strategiji proizvodnje i prodaje sadnica (koja je za sada nejasna) 2% - 5%.
Procjena maksimalno ostvarive visine prihoda Udio ukupnih prihoda od prodaje građanstvu STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda
Stanje i problemi vodoopskrbe
Staklenika, plastenika, lijeha – nema. Traktor i poljoprivredne priključke (plug, tanjurača, rasipač umjetnog gnojiva, freza, sjetvospremač, atomizer) –rasadnik nema vlastite, pa koristi šumarijske. Od rasadničkih priključaka posjeduju novu Egedalovu sijačicu, Maasov gredičar, te staru Egedalovu vadilicu. Ograda je u prilično dobrom stanju, izuzev dijela koji je smješten uz magistralnu cestu (zbog ugibališta često se zaustavljaju automobili, kamioni radi istovara smeća). Vodoopskrba trenutno zadovoljava potrebe proizvodnje (bunari), no postoji potreba za izvođenjem priključka na gradski vodovod
206 Najveća prednost
Povoljan smještaj (magistralna cesta, blizina autoceste, Bosut), stručno osoblje, velika površina
Najveći problem
Nepouzdani ili nepoznati kupci. Blizina malih, privatnih i jeftinih rasadnika TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST
Kupci proizvoda i usluga
Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu
potencijalnom
Šumske sadnice kupuje matična UŠP Vinkovci, te druge UŠP unutar Društva. Hortikulturne sadnice također kupuju, za sada, samo Šumarije unutar UŠP Vinkovci. Rasadnik ima kapacitete za proizvodnju šumskih sadnica (polj. jasen i hrast lužnjak) za cijelu nizinsku Hrvatsku. Sadnice su kvalitetne, dobrog podrijetla te ukoliko bi postojao interes moguć je i izvoz izvan teritorija RH. Uz pretpostavku konkurentnosti hortikulturne sadnice mogle bi se prodavati i lokalnom stanovništvu. Listače
Procjena tržišnog udjela
Šumske sadnice 100%, a hortikulturne sadnice 0 %.
Plan proizvodnje za 2009. godinu
Planiraju smanjiti proizvodnju zbog nekonkurentne hortikulture, a glede šumskih sadnica, velike zalihe ostaju nedovršene. Proizvodnja listača, lužnjaka i poljskog jasena i u tom slučaju zatvoriti proizvodnju hortikulture
Poželjna specijalizacija Potreba za reorganizacijom
Stav je: potrebna je reorganizacija rasadničarske proizvodnje unutar Hrvatskih šuma d.o.o.
207 UŠP ZAGREB Uprava šuma podružnica Zagreb u svom sastavu ima tri rasadnika ukupne veličine 73,35 ha. Od ta tri rasadnika dva su u funkciji dok površinski najveći rasadnik Gaj, koji pripada šumariji Kutina trenutno nije u funkciji. Rasadnici UŠP Zagreb su: GAJ, ukupne površine 34,47 ha u gospodarskoj jedinici Kutinske nizinske šume, šumarija Kutina, Uprava šuma Zagreb s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača LUKAVEC, ukupne površine 23,96 ha u gospodarskoj jedinici Šiljakovačka Dubrava II, šumarija Velika Gorica, Uprava šuma Zagreb s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača i četinjača BRESTJE, ukupne površine 14,92 ha u gospodarskoj jedinici Duboki jarak, šumarija Dugo Selo, Uprava šuma Zagreb s pravom proizvodnje šumskih sadnica listača Prema podacima iz provedenog anketnog upitnika u tablicama su prikazani su osnovni podaci, financije, stanje, prednosti i problemi te tržišni potencijal i planovi za budućnost za rasadnike UŠP Zagreb, prvo za rasadnik Lukavec i nakon toga za rasadnik Brestje. Tablica 4.73 Karakteristike rasadnika Lukavec (UŠP Zagreb) RASADNIK LUKAVEC OSNOVNI PODACI Površina Gospodarska jedinica
23,96 ha, pod proizvodnjom je oko 70% površine, stav ispitanika je kako nije potrebno proširenje Šiljakovačka Dubrava II
Šumarija
Velika Gorica
Pravo proizvodnje i tržište
Šumske sadnice listača i četinjača, pokriva tržište šire regije
Proizvodnja
Šumske sadnice, božićna drvca, žive ograde-tuje i čempres
Broj djelatnika
Sedam djelatnika; voditelj rasadnika revirnik (VSS-šumarski smjer), jedan radnik na uzgoju (VSS strojarski smjer), pet niskokvalificiranih radnika na uzgoju FINANCIJE
Financijska situacija i prihodi
Trenutna financijska situacija je „osrednja“, a prihodi u odnosu na prošlu godinu ostaju na istoj razini. U rasadniku smatraju kako bi se veći prihod mogao ostvariti realnim izračunom cijena sadnog materijala, većom aktivnošću u marketingu te međusobnom boljom organizacijom Uprava-rasadnik. 3-4 milijuna kuna
Procjena maksimalno ostvarive visine prihoda Udio ukupnih prihoda od prodaje 2% građanstvu STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda
Stanje i problemi vodoopskrbe, cesta i puteva Najveća prednost
Najveći problem
Rasadnik nema plastenik niti vlastiti traktor pa se traktor Styer koristi paralelni na uzgojnim radovima. Linija EGEDAL zadovoljava, iako je malo preglomazna obzirom na parcele rasadnika i mora se koristiti samo veći (jači) traktor. U rasadniku postoje problemi s melioracijom, a nakon toga sa zalijevanjem. Rasadnik nema akumulaciju vode sa zalijevanjem te zbog toga nastaju štete kod nicanja jasena i hrasta nakon prepikirivanja i podrezivanja korjenovog sistema Višegodišnja proizvodnja i stečeno iskustvo te blizina UŠP Zagreb, Karlovac, Sisak i blizina gradova Velike Gorice i Zagreba Slaba kolegijalnost te slaba zainteresiranost za rasadnike koji prema njima predstavljaju opterećenje Upravi šuma
208 TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST Kupci proizvoda i usluga
Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu
potencijalnom
Hrvatske šume su kupci za sadnice hrasta i jasena, dok su Vrtni centri i građanstvo kupci za hortikulturu, a prodaju i božićna drvca ali u manjoj količini. U rasadniku smatraju kako su potencijalni kupci njihovih proizvoda uglavnom Hrvatske šumeUprava šuma Sisak, Karlovac i Zagreb te ako se ponovno aktivira hortikultura građanstvo Velike Gorice i grada Zagreba. Listače, četinjače i ukrasno drveće i bilje
Procjena tržišnog udjela
50%
Plan proizvodnje za 2009. godinu
Planiraju povećati proizvodnju (pod uvjetom da preuzmu potrebe za sadnicama u Upravama šuma Sisak i Karlovac) Uzgoj hrasta i jasena, uzgoj četinjača te živih ograda (tuja, ligustrum )
Poželjna specijalizacija Potreba za reorganizacijom
Stav je: potrebna je reorganizacija rasadničarske proizvodnje unutar Hrvatskih šuma d.o.o.
Tablica 4.74 Karakteristike rasadnika Brestje (UŠP Zagreb) RASADNIK BRESTJE OSNOVNI PODACI Površina Gospodarska jedinica
14,92 ha, pod proizvodnjom je oko 50% površine, stav ispitanika je da proširenje nije moguće Duboki jarak
Šumarija
Dugo Selo
Pravo proizvodnje i tržište
Šumske sadnice listača, pokriva područje Grada Zagreba
Proizvodnja
Šumske sadnice, ukrasno drveće i grmlje
Broj djelatnika
U rasadniku je zaposleno sedam djelatnika; od čega je jedan revirnik VSS šumarskog smjera, jedan šumarski tehničar SSS te pet radnika NSS FINANCIJE
Financijska situacija i prihodi
Trenutna financijska situacija je „osrednja“, a prihodi u odnosu na prošlu godinu opadaju. U rasadniku smatraju kako su načini ostvarivanja većeg prihoda rasadnika: ulaganje u rasadnik, uvođenje vodoopskrbnog sistema na proizvodne površine, poboljšanje kvalitete tla, povećanje cijena šumskih sadnica (za koje smatraju da nisu realne) te bolji marketing 1 milijun kuna
Procjena maksimalno ostvarive visine prihoda Udio ukupnih prihoda od prodaje 35% građanstvu STANJE, PREDNOSTI I PROBLEMI Stanje plastenika, staklenika, lijeha, strojnog parka, rasadničkih priključaka i ograda
U rasadniku je plastenik veličine 90 m2 i u dobrom je stanju; lijehe su zidane 90m2; traktor Styer bi zadovoljavao kada ne bi postojali veliki troškovi zbog nastalih kvarova koji su vrlo česti (Styer radi i u rasadniku i u šumariji gdje je posao sa Seppim vrlo opterećujući za njega); rasadnik ima i Seppim sitnilicu, traktor IMT 539 koji je star i istrošen. Od rasadničkih priključaka imaju: frezu, dvobrazni plug, roto kosilicu za IMT (to su novi priključci), zatim vadilicu Egedal, cisternu 3000 l, krilnu prskalicu, atomizer (prilagođen za šumu i u tu svrhu korišten), malu frezu za međurednu obradu i kosilicu Viking (koja se nije
209 pokazala dobrom). Ograda je cijelom dužinom, jedino bi na nekim mjestima bilo potrebno zamijeniti stupove.
Stanje i problemi vodoopskrbe
Najveća prednost
Najveći problem
Nedostatak vode u sušnim mjesecima na proizvodnim površinama, dosta utrošenih radnih dana na pljevljenje šumskih sadnica, (još nisu pronađeni herbicidi koji bi se mogli koristiti u proizvodnji) te nedostatak nekih priključaka (okopačica) TRŽIŠNI POTENCIJAL I PLANOVI ZA BUDUĆNOST
Kupci proizvoda i usluga
Proizvodi s najvećom potražnjom na tržištu
Stanje vodoopskrbe u rasadniku je „osrednje“. Koriste gradski vodovod za zalijevanje hortikulturnih sadnica u teglicama i kontejnerima, i za lijehe. Na proizvodnim površinama nemaju razvijenu vodnu mrežu, tako samo u „kriznim“ situacijama koriste cisternu, a vodu pumpaju iz potoka koji prolazi pored rasadnika koji je u najpotrebnijim ljetnim mjesecima vrlo oskudan s vodom. Za rasadnik je napravljen elaborat, izvedbeni projekt hidrantske mreže, ali se nije krenulo s radom u rasadniku. Nalazi se na odličnom položaju (blizina grada Zagreba).
potencijalnom
Kupci proizvoda i usluga iz rasadnika za šumske sadnice jesu uglavnom Hrvatske šume, odnosno Uprave šuma Podružnica Zagreb, a po potrebi i ostale Podružnice unutar Hrvatskih šuma d.o.o. Hortikulturu prodaju uglavnom pojedincima s područja županije. Potencijalni kupci proizvoda i usluga rasadnika u bliskoj budućnosti bi mogli biti pojedinci, velika poduzeća za uređenje parkova, nasada, trgovine koje između ostalog prodaju i ukrasno bilje (glede hortikulturnih sadnica). Šumske sadnice bi proizvodili za svoju Upravu Podružnicu Zagreb, a po potrebi i za ostale Uprave unutar Hrvatskih šuma d.o.o. Listače, četinjače i ukrasno drveće i bilje
Procjena tržišnog udjela
...
Plan proizvodnje za 2009. godinu
Planiraju ostati na sadašnjoj razini zato što su i sada površine sa šumskim sadnicama popunjene te će nešto površina osloboditi od starih stablašica na kojima će postaviti novu proizvodnju Drže kako da treba sagledati ponudu i potražnju, utvrditi potrebe Hrvatskih šuma d.o.o. za šumskim sadnicama, te ustanoviti koliko su i kako u mogućnosti proizvoditi ukrasno drveće i grmlje. Zbog svog položaja bilo bi šteta ne ponuditi i ukrasno drveće i grmlje, uz proizvodnju šumskih sadnica. U ovom rasadniku je potražnja za božićnim drvcima također značajna U rasadniku smatraju kako nije potrebna reorganizacija rasadničke proizvodnje unutar HŠ d.o.o.
Poželjna specijalizacija
Potreba za reorganizacijom
210
Listače
Četinjače
Hortikultura
Broj djelatnika
BJELOVAR BJELOVAR BJELOVAR BJELOVAR DELNICE
10,09 3,52 3,81 2,63 4,59
75 25 70 25 70
DA DA DA DA DA
NE DA DA NE DA
NE NE NE NE DA
2 ... 3 ... 7
OSREDNJA JAKO LOŠA OSREDNJA UGLAVNOM LOŠA OSREDNJA
H.Š. H.Š. H.Š. H.Š. H.Š. I GRAĐANSTVO
GOSPIĆ
14,97
71
DA
DA
DA
12
UGLAVNOM LOŠA
H.Š. I GRAĐANSTVO
KOPRIVNICA
12,75
70
DA
DA
DA
6
H.Š. I GRAĐANSTVO
LIMBUŠ
KOPRIVNICA
15,31
50
DA
NE
NE
1
ZELENDVOR
KOPRIVNICA
16,68
50
DA
DA
DA
4
DRNJE
KOPRIVNICA
11,76
50
DA
NE
NE
3
ŽUPETNICA
KOPRIVNICA
3,00
90
DA
DA
DA
4
TRAVNIK
KOPRIVNICA
1,00
30
DA
NE
NE
...
GAJIĆ LANIK BOBROVAC
7,50 6,07 5,38
100 100 100
DA DA DA
DA NE NE
DA DA DA
... ... ...
19,50
85
DA
DA
DA
6
JAKO DOBRA
H.Š.
OŠTARIJE VIŠNJEVAC TOPOLJE REPNJAK BILJSKI RIT LISKOVAC SVILAJA BOČINA BORAK SLAVINJ ŠUBIĆEVAC
NAŠICE NAŠICE NAŠICE NOVA GRADIŠKA OGULIN OSIJEK OSIJEK OSIJEK OSIJEK SPLIT SPLIT SPLIT SPLIT SPLIT SPLIT
UGLAVNOM LOŠA UGLAVNOM DOBRA JAKO LOŠA UGLAVNOM DOBRA OSREDNJA UGLAVNOM DOBRA UGLAVNOM LOŠA UGLAVNOM LOŠA UGLAVNOM LOŠA
32,56 27,80 15,75 5,25 15,73 1,30 3,37 2,05 3,20 0,18 0,10
25 70 70 70 70 30 50 0 11 70 15
DA DA DA DA DA DA DA ... DA DA DA
DA NE NE DA DA DA DA ... DA DA DA
4 4 4 4 4 3 1 2 2 3 1
UGLAVNOM LOŠA OSREDNJA OSREDNJA OSREDNJA OSREDNJA UGLAVNOM LOŠA UGLAVNOM LOŠA JAKO LOŠA JAKO LOŠA UGLAVNOM LOŠA OSREDNJA
PIKET
SPLIT
11,70
10
DA
DA
4
UGLAVNOM LOŠA
ZALUŽJE LUKAVEC BRESTJE
VINKOVCI ZAGREB ZAGREB
22,21 23,96 14,92
30 70 50
DA DA DA
NE DA NE
DA NE NE NE NE DA DA ... DA NE NE PRESADNICE POVRĆA NE DA DA
3 7 7
JAKO LOŠA OSREDNJA OSREDNJA
H.Š. I GRAĐANSTVO H.Š. H.Š. H.Š. H.Š. H.Š.,GRAĐANSTVO I PRIVATNA PODUZEĆA PRIVATNA PODUZEĆA I GRAĐANSTVO NEMA PROIZVODNJE U ZADNJE 2 GODINE GRAĐANSTVO I OSTALI H.Š.,GRAĐANSTVO I PRIVATNA PODUZEĆA H.Š. H.Š. I OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA H.Š. H.Š., VRTNI CENTRI I GRAĐANSTVO H.Š. I GRAĐANSTVO
CERNIK
Kupci
UŠP
Financijska situacija
% površine pod proizvodnjom
ZDENAČKI GAJ JANTAK SJEVERNJACI SREDNJA RIJEKA KUŽELJ VUJNOVIĆ BRDO MOČILE
RASADNIK
Površina rasdanika u ha
Tablica 4.75 Sumarni prikaz karakteristika rasadnika u Hrvatskim šumama d.o.o.
H.Š. H.Š. I GRAĐANSTVO H.Š. I GRAĐANSTVO H.Š. I GRAĐANSTVO H.Š. H.Š. H.Š. H.Š.
Rasadničarska proizvodnja unutar Hrvatskih šuma d.o.o. organizirana je tako da joj je osnovni cilj snabdijevanje podružnica uprava šuma i njihovih šumarija šumskim sadnicama i ostalim sadnim materijalom. Štoviše, u velikom broju rasadnika Hrvatske šume d.o.o. su jedini kupci proizvoda rasadnika, dok pojedini rasadnici prodaju manji dio šumskih sadnica ostalim šumoposjednicima te drugim fizičkim i pravnim osobama. U nekim rasadnicima proizvodi se i ukrasno drveće i grmlje za hortikulturne potrebe, ali ne u zadovoljavajućim količinama koje bi donosile značajniji profit. Od ukupno 44 evidentirana rasadnika Hrvatskih šuma, u ovoj analizi raspolažemo s podatcima za njih 31. Ostali ili nisu odgovorili na našu anketu ili su zatvoreni odnosno trenutno nisu u funkciji. Svi analizirani rasadnici imaju pravo i bave se proizvodnjom šumskih sadnica listača (neki rasadnici su specijalizirani samo za proizvodnju šumskih sadnica listača) dok znatan broj rasadnika (posebno onih primorskih) proizvodi i šumske sadnice četinjača. Jedan dio rasadnika bavi se i proizvodnjom ukrasnog drveća i grmlja (hortikultura) i u većini rasadnika, koji je imaju, čini tek manji dio ukupne proizvodnje. To je pokazalo i anketno istraživanje prema kojem je hortikultura, od strane voditelja rasadnika, prepoznata kao važan izvor prihoda rasadnika u budućnosti. Vezano uz to, financijska situacija u većini rasadnika je ocijenjena kao loša, a znatan broj rasadnika ostvaruje u posljednjih nekoliko godina nemale gubitke. Potrebno je napomenuti kako većina voditelja rasadnika imaju pritužbe na tehničku opremljenost rasadnika, probleme vodoopskrbe, kao i na kadrovsku strukturu u rasadnicima. Mehanizacija i strojevi u rasadnicima, osim što su manjkavi, vrlo često su i stari te se često kvare. Većina rasadnika nema plastenike što zasigurno
211 utječe na proizvodnju. U samim rasadnicima radi jako mali broj djelatnika, što zasigurno utječe na produktivnost pojedinih rasadnika kao i na mogućnost povećanja proizvodnje s ciljem povećanja ukupnog prihoda. Još jedan važan problem je što mnogi rasadnici nisu specijalizirani u proizvodnji onih proizvoda u kojoj imaju komparativnu prednost i za kojima postoji najveća potražnja na tržištu. Većina rasadnika ovisi o potrebama UŠP za sadnicama, tako da nisu ni financijski samostalni. Ostali kupci nisu sasvim poznati niti postoji strategija povećanja tržišnog udjela rasadnika na rasadničarskom tržištu u RH. Svakako bi trebalo napraviti analizu rasadničarske proizvodnje i spoznati koliki je tržišni udio rasadnika u sklopu Hrvatskih šuma, jer u anketi voditelji rasadnika najčešće nisu znali taj podatak. Najveća prednost rasadnika unutar Hrvatskih šuma jest, tradicija mnogih rasadnika kao i činjenica da se radi o velikom proizvođaču koji može konkurirati privatnim proizvođačima u zemlji. Anketna analiza pokazala je kako mnogi rasadnici nisu maksimalno iskoristili raspoložive proizvodne kapacitete kao ni ukupnu površinu rasadnika pod proizvodnjom (neki imaju svega desetinu površine pod proizvodnjom). Proizvodni kapacitet rasadnika limitiran je fiksnom potrebom za sadnicama od strane uprava šuma. Svakako bi trebalo napraviti iskaz potreba za šumskim sadnicama (listače i četinjače) te ukoliko je moguće napraviti godišnji plan proizvodnje i isporuke šumskih sadnica po rasadnicima. Od iznimne je važnosti da se na temelju prosječne sadašnje proizvodnje napravi i buduća godišnja planirana proizvodnja koja će biti usklađena s novom organizacijom rasadničarske proizvodnje HŠ d.o.o. kao i sa strategijom povećanja tržišnog udjela rasadnika unutar proizvodnje u HŠ d.o.o.. U cilju profitabilnog poslovanja potrebno je razmisliti o prenamjeni onih rasadničkih površina koje ne udovoljavaju kriterijima ekonomski opravdane proizvodnje, pa u konačnici razmisliti možda i o njihovom gašenju. Kao primjer specijalizacije rasadnika mogao bi poslužiti rasadnik Piket, koji se između ostalog bavi proizvodnjom i prodajom presadnica povrća. Riječ je o proizvodima za kojima postoji povećana potražnja na rasadničarskom tržištu pa u samom rasadniku Piket planiraju povećati proizvodnju u 2009. godini. Zaključno, nužno je možda naglasiti kako je većina voditelja rasadnika podržala provođenje reorganizacije sadašnjeg načina rasadničarske proizvodnje unutar Hrvatskih šuma d.o.o. koji se pokazao neprofitabilnim. Cilj svakog rasadnika bi trebao biti ostvarivanje profita kako bi se opravdalo njegovo poslovanje kao i samo postajanje.
4.4.3.2 Model i program provedbe restrukturiranja djelatnosti rasadničarstva u Hrvatskim šumama d.o.o. Rasadnička proizvodnja, kao djelatnost u lancu vrijednosti šumarstva i drvoprerađivačke industrije, predstavlja raširenu djelatnost u okviru Hrvatskih šuma d.o.o., ali sa sasvim različitim razinama profitabilnosti. Pitanje budućnosti rasadničarske proizvodnje u Hrvatskim šumama je pitanje čiji odgovor mora uvažiti dva aspekta. Prvo, potrebno je uvažiti činjenicu kako najbolja svjetska praksa rasadničarske proizvodnje podrazumijeva mali broj rasadnika koji postižu visoki stupanj troškovne efikasnosti kroz efekt ekonomije obujma. S druge strane, šumarstvo je u cijelom svijetu prepoznato kao djelatnost koja u najvećoj mjeri ovisi o konkretnim ekološkim i povijesnim predispozicijama pojedinog područja. Drugim riječima, generalizacija po principu najbolje prakse, u šumarstvu zasigurno ima ograničen doseg. Akceptirajući ta dva ograničenja, model restrukturiranja predlaže scenarijski pristup restrukturiranju djelatnosti rasadničarstva (Slika 4.76).
212 Slika 4.76 Model i program provedbe restrukturiranja djelatnosti rasadničarstva
Scenarijski pristup kreće od pretpostavke da je potrebno određeno razdoblje računovodstveno-planskog odvajanja djelatnosti rasadničarstva od ostalih djelatnosti kako bi se utvrdili stvarni rezultati koje ta djelatnost ostvaruje. Značajan element scenarijskog pristupa je i da omogućava inkrementalno djelovanje, bez radikalnih rezova unutar sustava. Kako bi pojačali razinu odgovornosti za obavljanje djelatnosti rasadničarstva, mišljenja smo kako je potrebno provesti računovodstveno-plansko razdvajanje te djelatnosti od ostalih djelatnosti na razini Uprava šuma. Rasadnicima će najbolje odgovarati status podprofitnog centra, pri čemu će se unutar podprofitnog centra rasadnik unutar Uprave šuma nalaziti svi rasadnici koji su sada u funkciji. Uz djelatnost proizvodnje, dio zaposlenika raspoređenih na poslove rasadničarstva trenutno su raspoređeni u šumarijama. Te zaposlenike kao i radnu tehniku je potrebno računovodstveno-planski prebaciti u podprofitni centar rasadnik. To je prvi korak predloženog modela restrukturiranja za djelatnost rasadničarstva Hrvatskih šuma d.o.o. Nakon razdvajanja, rasadnike je potrebno ustrojiti kao podprofitne centre (profitni centar je Uprava šuma). Nakon toga se može krenuti s trećom fazom procesa restrukturiranja – uvođenja sustava „internog koncesioniranja“. Kako bi pokazao adekvatne efekte, sustav internog koncesioniranja bi trebao trajati bar godinu dana. U tijeku godine dana trajanja sustava „internog koncesioniranja“ pokazat će se da li je postojeći sustav rasadničke proizvodnje u Hrvatskim šumama adekvatan ili ga treba mijenjati. Prvi scenarij kreće od pretpostavke da će poslovni rezultati rasadnika u tijeku faze uvođenja internog koncesioniranja pokazati adekvatne poslovne rezultate (ovisno o postavljenim planovima). U tom slučaju predlažemo provedbu zaposleničkog dioničarstva u visini do najviše 49% rasadnika na razini pojedinih Uprava šuma. Modelom privatizacije 51% Hrvatske šume, 49% zaposlenici ostvarila bi se dva ključna cilja poslovnog sustava: povećala bi se radna motivacija zaposlenika koji su uključeni u proces privatizacije, a s druge strane Hrvatske šume bi zadržale kontrolu nad ovom djelatnošću. U slučaju interesa zaposlenika i razvoja tržišta za rasadničarsku proizvodnju poželjno je omogućiti i potpunu privatizaciju rasadnika, ali tek u drugoj fazi procesa restrukturiranja, od 2012. godine. Potrebno je napomenuti da prije procesa djelomične privatizacije rasadnika treba optimizirati broj zaposlenih, osobito zaposlenih sa smanjenim radnim kapacitetom. Drugi scenarij podrazumijeva neadekvatne efekte poslovanja većeg broja rasadnika. Prema tom scenariju predlažemo ukidanje velikog broja rasadnika i definiranje nove razvojne politike rasadničarske proizvodnje u Hrvatskim šumama. Novi model bi trebao ići u smjeru afirmacije malog broja (3 ili 4) velika rasadnika, u različitim područjima Republike Hrvatske, koji bi bili u mogućnosti servisirati potrebe Hrvatskih šuma s obzirom na zahtijevanu kvantitetu i kvalitetu (prvenstveno u smislu biološke raznovrsnosti). Drugi scenarij
213 restrukturiranja rasadničarske proizvodnje u Hrvatskim šumama predstavlja najradikalnije odluke u cijelom modelu restrukturiranja. Razlog tomu je isključivo neodrživost postojećeg stanja. Prelazni period bi trebao omogućiti uvid u stvarno stanje rasadničarske proizvodnje unutar Hrvatskih šuma. Osobito je značajan period kada zaživi sustav „internog koncesioniranja“. Takav pristup daje dovoljno vremena za konsolidaciju djelatnosti i omogućuje svim uključenim u proces rasadničarske proizvodnje da sami odluče o sudbini rasadničarske djelatnosti unutar Hrvatskih šuma.
4.4.4 Analiza djelatnosti ugostiteljstva u Hrvatskim šumama d.o.o. 4.4.4.1 Pregled ugostiteljskih kapaciteta Hrvatskih šuma d.o.o. Prema Nacionalnoj turističkoj strategiji,33 Hrvatska u 21. stoljeću, vizija je turizma kako će Republika Hrvatska u sljedećih 15 do 20 godina postati najpoželjnije i najuspješnije turističko odredište Europe, u smislu kakvoće i opsega ukupnoga turističkog proizvoda. Jedan od strateških ciljeva za ostvarivanje te vizije je povećanje opsega i poboljšanje kakvoće hrvatskoga turističkog proizvoda, s tim da naglasak mora biti na razvitku posebnih vidova turizma, naročito na zdravstvenom, seoskom i lovnom turizmu. Šumarski sektor ima dobre preduvjete za sudjelovanje u snaženju turističke strategije Vlade Republike Hrvatske. Šume i šumska zemljišta zauzimaju oko 43% ukupnoga kopnenog područja i prepoznate su ne samo u Republici Hrvatskoj, već i u međunarodnim okvirima, zbog svojih prirodnih osobina i raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta. Nacionalna šumarska politika i strategija u razmatranje uključuje turizam, lovstvo i nedrvne proizvode šuma. Vizija turizma u Nacionalnoj šumarskoj politici i strategiji glasi: “Lovstvo i šumski eko sustavi moraju biti optimalno uključeni u turističku ponudu Republike Hrvatske, te zajedno sa proizvodima šuma i šumskog zemljišta koji nisu drvni sortimenti trebaju predstavljati značajan dio u gospodarenju šumama i šumskim zemljištem.“34 U Nacionalnoj šumarskoj politici i strategiji prepoznat je postojeći veliki prirodni potencijal šuma za turističku ponudu (boravak u šumi uz aktivno provođenje odmora). U strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine,35 uočene su promjene u potrebama turista, (naglašena je potreba za aktivnošću u prirodi, te briga za zdravlje). U strategiji se navodi: „Unutrašnjost Hrvatske je turistički još uvijek nedovoljno ili loše iskorištena, iako ne nedostaje potencijalnih turističkih atrakcija, a za dinamičniji razvoj turizma u kontinentalnim područjima potrebna je izgradnja adekvatne turističke infrastrukture...“ U suvremenim analizama preferencija tržišta potražnje spominje se nekoliko prisutnih tipova turizma: ekoturizam, kulturni turizam, tematski turizam, avanturistički turizam, te kružna putovanja i nautički turizam. U navedenim područjima RH ima dosta neiskorištenih potencijala. Ekoturizam stvara mogućnosti za razvitak dosad turistički slabo razvijenih regija, te za održavanje i financiranje zaštićenih područja. Hrvatski nacionalni parkovi i ostala zaštićena područja velike atraktivnosti, sjajan su potencijal za razvoj ekoturizma, održivog lovnog turizma, seoskog turizma, odmora u planinskim područjima tokom cijele godine te izletničkog turizma. Ekološki turizam i proizvodi turizma orijentirani prema šumama i zanimljivosti vezane uz šume u stalnom su porastu u Europi posljednjih nekoliko godina, a korištenje prirode i ekoloških značajki šuma je u većini europskih država značajna sekundarna djelatnost, koja često svojim prihodima premašuje primarnu funkciju - proizvodnju drveta.36 Sukladno Strateškom marketinškom planu razvoja hrvatskog turizma za razdoblje od 2008. do 2010. godine,37 u kojem je kao strateška smjernica definiran i nastavak snažnog razvoja turizma na kontinentu, HŠ d.o.o. mogu doprinijeti razvoju turističke usluge i turističke ponude na kontinentu. Nacionalna šumarska politika i strategija, NN (120/03) Nacionalna šumarska politika i strategija, NN (120/03) 35 Preuzeto s Internet stranice: www.strategija.hr/lgs.axd?t=16&id=206 36 Budućnost je u razvijanju novih djelatnosti, Hrvatske šume, časopis za popularizaciju šumarstva, godina 12, broj 142, listopad 2008., str. 26 37 Preuzeto s Internet stranice: http://www.huh.hr/userFiles/huh.hr/3.Sazetak%20Strateski%20marketinski%20plan.pdf 33 34
214
Potrebno je razvijati različite oblike turizma obzirom na općekorisne funkcije šuma. Prema članku 3, Zakona o šumama (NN 140/05.), općekorisne funkcije šuma jesu: - zaštita tla od erozije vodom i vjetrom - uravnoteženje vodnih odnosa u krajobrazu te sprečavanje bujica i visokih vodnih valova - pročišćavanje voda procjeđivanjem kroz šumsko tlo te opskrba podzemnih tokova i izvorišta pitkom vodom - povoljni utjecaj na klimu i poljodjelsku djelatnost - pročišćavanje onečišćenoga zraka - utjecaj na ljepotu krajobraza - stvaranje povoljnih uvjeta za ljudsko zdravlje - osiguranje prostora za odmor i rekreaciju - uvjetovanje razvoja ekološkoga, lovnog i seoskoga turizma - očuvanje genofonda šumskoga drveća i ostalih vrsta šumske biocenoze - očuvanje biološke raznolikosti genofonda, vrsta, ekosustava i krajobraza - podržavanje opće i posebne zaštite prirode (nacionalni parkovi i dr.) šumovitog krajobraza - ublažavanje učinka „staklenika atmosfere“ vezivanjem ugljika te obogaćivanje okoliša kisikom - opća zaštita i unapređivanje čovjekova okoliša postojanjem šumskih ekosustava kao biološkog kapitala velike vrijednosti te - značenje u obrani zemlje i razvoju lokalnih zajednica U skladu s OKFŠ, HŠ d.o.o. imaju predispozicije za razvoj izletničkog turizma, sportskog i rekreativnog turizma. Postoji i daljnji potencijal za razvoj zdravstvenog turizma vezanog uz boravak gostiju i aktivnosti na planinskim, šumskim, poučnim stazama i putovima, te uz razvoj ribolovnog turizma na ribnjacima i jezerima. Prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07), usluge u turizmu obuhvaćaju: pružanje usluga turističke agencije, turističkog vodiča, turističkog pratitelja, turističkog animatora, turističkog zastupnika; turističke usluge u nautičkom turizmu, turističke usluge u seljačkom gospodarstvu ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, turističke usluge u ostalim oblicima turističke ponude i ostale usluge koje se pružaju turistima, a vezano uz s njihovo putovanja i boravak na odmoru. Turistička agencija je trgovačko društvo, trgovac pojedinac, obrtnik ili njihova organizacijska jedinica koja pruža usluge organiziranja putovanja ili posredovanja uslugama vezanih uz putovanje i boravak turista. Temeljem Zakona o turističkoj djelatnosti (NN 08/96.), HŠ d.o.o. su osnovale vlastitu putničku agenciju HŠ Tours, koju su registrirale na Gradskom uredu za gospodarstvo grada Zagreba dana 9. kolovoza 2004. godine, a od 14. rujna 2004. godine ustrojili kao zasebnu službu u Direkciji HŠ d.o.o. Temeljem Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07.), HŠ d.o.o. izvršile su promjenu naziva putničke agencije u turističku agenciju HŠ Tours koja poslovanje obavlja temeljem navedenog zakona, koji je stupio na snagu 15. rujna 2007. godine. Predmet poslovanja, odnosno pružanja usluga turističke agencije prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07.) uključuje: - organiziranje paket-aranžmana, sklapanje i provedbu ugovora o paket-aranžmanu, organiziranje izleta, sklapanje i provedbu ugovora o izletu, - organiziranje kongresa - posredovanje u sklapanju ugovora o organiziranom putovanju (paket-aranžman i izlet) - posredovanje ugostiteljskih usluga (prodaja i rezervacija smještaja i drugih ugostiteljskih usluga) - posredovanje usluga prijevoza (prodaja putnih karata i rezervacija mjesta za sva prijevozna sredstva) - organiziranje prihvata i transfera putnika - posredovanje u pružanju usluga u posebnim oblicima turističke i ugostiteljske ponude - organiziranje i posredovanje u pružanju usluga turističkih vodiča, turističkih pratitelja i usluga upravljanja plovnim objektima nautičara (skipera) - zastupanje domaćih i stranih putničkih agencija - davanje turističkih obavijesti i promidžbenog materijala - posredovanje u sklapanju ugovora o osiguranju putnika i prtljage
215 -
-
pomoć u pribavljanju putnih isprava, viza i drugih isprava potrebnih za prijelaz granice i boravak u inozemstvu, isprava za lov, ribolov, ronjenje, plovidbu nautičara te drugih isprava potrebnih za organizaciju i provođenje različitih oblika turističke ponude rezervaciju, nabavu i prodaju ulaznica za sve vrste priredbi, muzeja i dr., te prodaju robe vezane za potrebe putovanja (razne putne potrepštine, suveniri, turističke publikacije i sl.) organizaciju i pružanje usluga u svezi s poslovanjem karticama i putničkim čekovima, te pružanje mjenjačkih usluga sukladno posebnim propisima iznajmljivanje i posredovanje u iznajmljivanju vozila, letjelica i plovnih objekata agencijsko-pomorske usluge za prihvat i opremu plovnih objekata u nautičkom turizmu
Predmet poslovanja, odnosno pružanja usluga turističke agencije HŠ Tours su prvenstveno organiziranje, prodaja i provođenje turističkih paket aranžmana te prodaja i posredovanje u prodaji ugostiteljskih i turističkih usluga. Prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07) paket aranžman (paušalno putovanje) jest unaprijed utvrđena kombinacija od najmanje dvije pojedinačne usluge koje se sastoje od prijevoza, smještaja ili drugih turističkih i ugostiteljskih usluga koje čine cjelinu, a pružaju se u vremenu dužem od 24 sata ili uključuju barem jedno noćenje, te se prodaju po ukupnoj unaprijed utvrđenoj (paušalnoj) cijeni. Turistička agencija također organizira, prodaje i provodi izletničke programe te programe jednodnevnog ili višednevnog boravka u ugostiteljskim objektima HŠ d.o.o., daje turističke obavijesti, bavi se turističkom promocijom te obavlja druge zakonom propisane turističke usluge. Prema članku 8. Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07), naznaka „turistička agencija“ obvezno se koristi u tvrtki turističke agencije kao pobliža naznaka djelatnosti. Moguće je umjesto naznake „turistička agencija“ i naznaku „putnička agencija“. U tvrtki, turistička agencija može, uz naznaku kojom se obilježava ime turističke agencije, koristiti i izraze uobičajene u turističkom poslovanju, kao što su: „tours“, „travel“ i slično. Sukladno članku 9. Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07), turistička agencija za pružanje usluga mora imati poslovnicu, odnosno poslovni prostor koji ispunjava uvjete glede uređenja i opremljenosti kao i osoblje prema vrsti usluga koje pruža. Turistička agencija HŠ Tours posluje putem poslovnog prostora u Direkciji HŠ d.o.o. na adresi Ljudevita Farkaša Vukotinovića 2 u kojoj radi jedna djelatnica, Vesna Poljak koja ispunjava uvjete za voditelja poslovnice u punom radnom vremenu. Turistička agencija od 2007. godine usluge pruža i putem Interneta – sustavom rezervacije smještaja u ugostiteljskim objektima na moru na internet stranici: http://hstours.hrsume.hr/. Sustav rezervacije smještaja u lovačkim i planinarskim domovima je u izradi. Korisnicima sustava je omogućen pregled slobodnih kapaciteta u odmaralištima HŠ d.o.o. Nakon odabira željenog odredišta, administrator web stranice stupa u vezu s korisnikom u roku od 3 dana, te se dogovara način i rokovi plaćanja, a korisniku se dostavlja potvrda rezervacije koja predstavlja pravo korištenja rezervirane usluge. Turistička agencija HŠ Tours u Upravama šuma – podružnicama obavlja djelatnost pružanja turističkih usluga putem 31 turističkog zastupnika registriranih u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka. Turistički zastupnici zastupaju turističku agenciju od 2006. godine, kada je turistička agencija s turističkim zastupnicima sklopila Ugovor o turističkom zastupanju. Ugovorom o turističkom zastupanju turistički se zastupnici upisuju u Upisnik o zastupanju turističkog zastupnika. U Ugovoru o turističkom zastupanju naznačeno je ime i prezime zaposlenika koji će se baviti djelatnošću turističkog zastupanja na neodređeno vrijeme, adresa zaposlenika, područje zastupanja turističkog zastupnika (odnosi se na UŠP kojoj je turistički zastupnik dodijeljen na području županije u kojoj se nalazi UŠP). Prema članku 42. Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07.), turistički zastupnik je fizička osoba koja u odredištima putovanja zastupa turističku agenciju koja organizira putovanja (paket-aranžman) pred davateljima usluga i klijentima. Turistički zastupnici imaju zakonom propisana ovlaštenja: zastupaju turističku agenciju u UŠP pred davateljima i primateljima usluga na način da štite interese i prava putnika i organizatora putovanja, daju obavijesti i upute putnicima kod izvršavanja programa putovanja, pribavljaju dodatne usluge te obavljaju i druge poslove za zaštitu interesa putnika i organizatora putovanja.
216
Uz Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07.), za rad turističke agencije važno je donošenje Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (138/06.) koji uređuje način i uvjete pod kojima pravne i fizičke osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost. Prema članku 2. Zakona u ugostiteljskoj djelatnosti (138/06), ugostiteljska djelatnost je pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane, pripremanje i usluživanje pića i napitaka i pružanje usluga smještaja. Ugostiteljska djelatnost uključuje i pripremanje hrane za potrošnju na drugom mjestu s ili bez usluživanja (u prijevoznom sredstvu, na priredbama i slično), te opskrbu tom hranom – catering. HŠ Tours pružaju usluge u turizmu temeljem jedinstvenih godišnjih cjenika: cjenik odstrjela divljači i usluga u lovu koji vrijedi za jednu lovnu godinu s važnošću od 1. travnja 2008. godine do 31. ožujka 2009. godine. Cjenikom se utvrđuju cijene odstrjela divljači i usluga u tri kategorije: pojedinačni lov na trofejne divljači, skupni lov (8 lovaca i više) na divlje svinje, pojedinačni lov na ne-trofejne vrste divljači, lov na sitnu divljač. cjenik ugostiteljskih usluga pansionskog smještaja i smještaja u apartmanima i sobama u lovačkim i planinarskim domovima Hrvatskih šuma d.o.o. cjenik smještaja u odmaralištima Hrvatskih šuma d.o.o. na moru Sa zainteresiranim poslovnim partnerima iz zemlje i inozemstva HŠ Tours zaključuje Ugovore o poslovnoj suradnji u cilju daljnjeg razvoja turističke djelatnosti HŠ d.o.o. Gledajući cjelokupno poslovanje, i u lovstvu i u ugostiteljstvu, rashodi su veći od prihoda, što rezultira gubicima u djelatnostima koje imaju preduvjet poslovati pozitivno, stoga je osnovni zadatak smanjiti gubitke i dovesti rashode u funkciju prihoda. HŠ Tours nude ugostiteljske usluge u kontinentalnom turizmu u ugostiteljskim objektima - lovačkim kućama, planinarskim domovima i restoranima.
4.4.4.1.1 Ugostiteljske usluge u ugostiteljskim objektima 1) LOVAČKI DOMOVI Ugostiteljske usluge koje se pružaju u lovačkim domovima su smještaj u apartmanima i pansionski smještaj. -PANSIONIUŠP VINKOVCI – lovački dom Stari Kunjevci UŠP VINKOVCI – lovački dom Novi Kunjevci UŠP VINKOVCI – lovački dom Spačva UŠP VINKOVCI – lovački dom Merolino UŠP OSIJEK – lovački dom Kondrić UŠP OSIJEK – lovački dom Zlatna Greda UŠP OSIJEK – lovački dom Monjoroš UŠP NAŠICE – lovački dom Fazanerija UŠP NAŠICE – lovački dom Đedovica UŠP BJELOVAR – lovački dom Babinac UŠP KOPRIVNICA – lovački dom Čambina UŠP KOPRIVNICA – lovački dom Peski UŠP ZAGREB – lovački dom Opeke UŠP SISAK – lovački dom Brezovica UŠP SISAK – lovački dom Cerovljani UŠP SISAK – lovački dom Šaš UŠP KARLOVAC – lovački dom Muljava UŠP DELNICE – lovački dom Smrekova Draga UŠP DELNICE – lovački dom Lividraga UŠP DELNICE – lovački dom Litorić UŠP DELNICE – lovački dom Delnice UŠP NOVA GRADIŠKA – lovački dom Radinje
217
-APARTMANI, SOBEUŠP SENJ – Šumarska kuća UŠP SENJ – Muzej šumarstva 2) PLANINARSKI DOMOVI Ugostiteljske usluge koje se pružaju u planinarskim domovima su pansionski smještaj, smještaj u apartmane i sobe. UŠP NAŠICE - planinarski dom Jankovac UŠP DELNICE - planinarski dom Zeleni Vir 3) RESTORANI 1) UŠP Delnice - restoran Golubinjak 2) UŠP Delnice - bistro Brvnara, Tršće 3) UŠP Delnice – objekt Kamačnik HŠ Tours nude ugostiteljske usluge u primorskom turizmu u odmaralištima na moru. U odmaralištima na moru prednost ljetovanja imaju zaposlenici HŠ d.o.o.
4.4.4.1.2 Objekti za odmor na moru - odmarališta na moru Ugostiteljske usluge koje se pružaju u odmaralištima na moru su pansionski smještaj, smještaj u apartmanima, smještaj u kamp kućicama. -APARTMANIUŠP NAŠICE – Novalja (Pag) UŠP KOPRIVNICA – Duga Uvala UŠP KOPRIVNICA – Dramalj UŠP KOPRIVNICA – Sv.Filip i Jakov UŠP SISAK – Duga Uvala UŠP SISAK – Nerezine (Lošinj) UŠP KARLOVAC - Selce UŠP KARLOVAC – Sv.Filip i Jakov UŠP DELNICE – Mali Lošinj UŠP SENJ – Novalja (Pag) UŠP BUZET – apartmani Barbariga UŠP BUZET – apartmani Rovinj UŠP SPLIT – Jelsa (Hvar) UŠP NOVA GRADIŠKA – Kaštel Kambelovac -PANSIONIUŠP BJELOVAR – SELCE – pansion Bjelovar UŠP BJELOVAR – SELCE – prenoćište Dranče UŠP OGULIN – SELCE – pansion Klek -KAMP KUĆICEUŠP OSIJEK – Vrsar
218 4.4.4.2 Analiza stanja ugostiteljskih objekata po Upravama šuma podružnica Na početku analize stanja dan je cjelokupan pregled svih ugostiteljskih objekata po pojedinim UŠP. A-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA VINKOVCI Lovački domovi 1) lovački dom Stari Kunjevci 2) lovački dom Novi Kunjevci 3) lovački dom Spačva 4) lovački dom Merolino B-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA OSIJEK Lovački domovi 1) lovački dom Kondrić 2) lovački dom Zlatna Greda 3) lovački dom Monjoroš Kamp kućice 1) kamp kućice u Vrsaru C-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA NAŠICE Lovački domovi 1) lovački dom Fazanerija 2) lovački dom Đedovica Planinarski dom 1) planinarski dom Jankovac Odmaralište na moru 1) apartmani Novalja (Pag) D-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA BJELOVAR Lovački domovi 1) lovački dom Babinac Odmarališta na moru 1) pansion Bjelovar 2) prenoćište Dranče E-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA KOPRIVNICA Lovački domovi 1) lovački dom Čambina 2) lovački dom Peski Odmarališta na moru 1) apartmani Duga Uvala 2) apartmani Dramalj 3) apartmani Sv.Filip i Jakov
219 F-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA ZAGREB Lovački dom 1) lovački dom Opeke G-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA SISAK Lovački domovi 1) lovački dom Brezovica 2) lovački dom Cerovljani 3) lovački dom Šaš Odmarališta na moru 1) apartmani Duga Uvala 2) apartmani Nerezine (Lošinj) H-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA KARLOVAC Lovački domovi 1) lovački dom Muljava Odmarališta na moru 1) apartmani Selce 2) apartmani Sv.Filip i Jakov I-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA OGULIN Odmarališta na moru 1) pansion Klek J-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA DELNICE Lovački domovi 1) lovački dom Smrekova Draga 2) lovački dom Lividraga 3) lovački dom Litorić 4) lovački dom Delnice Planinarski dom 1) planinarski dom Zeleni Vir Restorani 1) restoran Golubinjak 2) bistro Brvnara, Tršće 3) restoran Kamačnik Odmaralište na moru 1) apartmani Mali Lošinj K-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA SENJ 1) Šumarska kuća 2) Muzej šumarstva Odmaralište na moru 1) apartmani Novalja (Pag)
220
L-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA BUZET Odmarališta na moru 1) apartmani Barbariga 2) apartmani Rovinj M-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA SPLIT Odmaralište na moru 1) apartmani Jelsa (Hvar) N-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA NOVA GRADIŠKA Lovački dom 1) lovački dom Radinje Odmaralište na moru 1) apartmani Kaštel Kambelovac
4.4.4.2.1 Analiza stanja ugostiteljskih objekata na kontinentu U ovom poglavlju analizirani su ugostiteljski objekti na kontinentu – lovački domovi, planinarski domovi i restorani. Karakteristike ugostiteljskih objekata koje ih opisuju: godina izgradnje godina renoviranja uređenja interijera uređenja fasade uređenja instalacija uređenja krovišta uređenja okoliša usluga koje se nude u objektu (puni pansion, polupansion, noćenje i doručak) postojanje restorana (broj sjedećih mjesta u restoranu, otvorenost restorana za goste izvan objekta, broj sjedećih mjesta na terasi) broj soba, apartmana i kreveta udio stranih gostiju zemlje iz kojih dolaze strani gosti ukupni prihodi, rashodi i bruto dobit lovačkih domova, planinarskih domova i restorana u 2007. godini broj gostiju i broj noćenja u 2007. i 2008. godini za smještajne objekte broj zaposlenih u objektu i njihovo poznavanje stranih jezika skupina gostiju koja posjećuje objekt dostupnosti dodatnih sadržaja, opis dodatnih sadržaja Nakon analize i opisa stanja ugostiteljskih objekata, dana je kategorizacija prema kriterijima: 1) stanje objekta (skupna ocjena uređenja interijera, fasade, instalacija, krovišta i okoliša) Obzirom na stanje objekta, ugostiteljski objekti su kategorizirani: - ukupno stanje ugostiteljskog objekta je odlično - ukupno stanje ugostiteljskog objekta je zadovoljavajuće - ukupno stanje ugostiteljskog objekta je dobro - ukupno stanje ugostiteljskog objekta je nezadovoljavajuće Za kriterij stanje objekta se uz naznaku kategorije, prikazuje i rang pojedinog objekta u odnosu na sve objekte.
221 2) kapaciteti (ukupan broj kreveta) Obzirom na ukupan broj kreveta, ugostiteljski objekti, lovački i planinarski domovi su kategorizirani: - ugostiteljski objekt kapaciteta od 30 do 70 kreveta - ugostiteljski objekt kapaciteta od 20 do 30 kreveta - ugostiteljski objekt kapaciteta od 10 do 20 kreveta - ugostiteljski objekt kapaciteta ispod 10 kreveta Za kriterij kapaciteti se uz naznaku kategorije, prikazuje i rang pojedinog objekta u odnosu na sve objekte. 3) udio stranih gostiju Obzirom na udio stranih gostiju, ugostiteljski objekti su kategorizirani: - ugostiteljski objekt u kojem je udio stranih gostiju preko 50% - ugostiteljski objekt u kojem je udio stranih gostiju od 30% do 50% - ugostiteljski objekt u kojem je udio stranih gostiju od 5% do 30% - ugostiteljski objekt kojeg ne posjećuju strani gosti Za kriterij udio stranih gostiju se uz naznaku kategorije, prikazuje i rang pojedinog objekta u odnosu na sve objekte. 4) broj noćenja u 2008. godini (razlog: podaci su noviji nego u 2007. godini, financijski bolji podatak nego broj gostiju) Obzirom na broj noćenja u 2008. godini, ugostiteljski objekti su kategorizirani: - ugostiteljski objekt u kojem je evidentirano preko 1000 noćenja - ugostiteljski objekt u kojem je evidentirano od 200 do 1000 noćenja - ugostiteljski objekt u kojem je evidentirano do 200 noćenja - ugostiteljski objekt u kojem nema evidentiranih noćenja Za kriterij broj noćenja u 2008. godini se uz naznaku kategorije, prikazuje i rang pojedinog objekta u odnosu na sve objekte. 5) ostvarena bruto dobit u 2007. godini Obzirom na bruto dobit u 2007. godini, ugostiteljski objekti su kategorizirani: - ugostiteljski objekt koji ostvaruje dobit - ugostiteljski objekt koji ostvaruje gubitak - ugostiteljski objekt za kojeg nisu dobiveni podaci putem anketnog upitnika Za kriterij bruto dobit u 2007. godini se uz naznaku kategorije, prikazuje i rang pojedinog objekta u odnosu na sve objekte. Nakon klasifikacije ugostiteljskih objekata na kontinentu, dane su preporuke zasnovane na analizi stanja i klasifikaciji objekta, a odnose se na budući razvoj ugostiteljskog objekta, ostvarivanje dodatnog prihoda i privlačenje gostiju izvan turističke sezone.
222 A-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA VINKOVCI Lovački dom Stari Kunjevci Uređenje interijera, fasade i krovišta je opisano kao zadovoljavajuće, a uređenje instalacija i okoliša je opisano kao dobro; je ukupno gledano: stanje objekta dobro. U objektu se nudi puni pansion. Objekt ima 2 sobe, ukupno 5 kreveta (1 dvokrevetnu i 1 trokrevetnu sobu). Objekt ima restoran koji je otvoren za goste izvan objekta sa 14 sjedećih mjesta. Udio stranih gostiju je 50%. Podaci o broju gostiju i broju noćenja u lovačkom domu Stari Kunjevci u 2007. i 2008. godini nisu dostupni.38 Podaci o ukupnim prihodima i rashodima objekta nisu dostupni.39 Objekt nema zaposlenih. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je zadovoljavajuće (rang 18/28) - prema kapacitetima: kapacitet ugostiteljskog objekta je ispod 10 kreveta (rang 24/26) - prema udjelu stranih gostiju: udio stranih gostiju je od 30% - 50% (rang 6/21) - prema broju noćenja u 2008. godini: nema evidentiranih noćenja (rang 24/24) - prema bruto dobiti u 2007. godini: podaci za ugostiteljski objekt su nepoznati Preporuke: Lovački dom Stari Kunjevci prema broju noćenja u 2008. godini je u kategoriju ugostiteljskog objekta u kojem nema evidentiranih noćenja (rang 24/24), što taj objekt, kada se uzme u obzir i kategorizacija prema kapacitetima, svrstava na dno ljestvice ugostiteljskih objekata. Potencijal za popunjenost kapaciteta postoji u organiziranim posjetima manjih grupa (društva, ljubitelji prirode, sportaši) budući da objekt nudi dodatne usluge: strelište i parkur. Lovački dom Novi Kunjevci Lovački dom Novi Kunjevci je izgrađen 2007. godine i od tada nije renoviran. Uređenje interijera, fasade, krovišta i okoliša je opisano kao odlično, a uređenje instalacija je opisano kao zadovoljavajuće, što znači, ukupno gledano: stanje objekta odlično. U objektu se nudi puni pansion. Objekt ima 6 soba, ukupno 10 kreveta (2x2 francuska ležaja i osam pojedinačnih ležaja). Objekt ima restoran koji je otvoren i za goste izvan objekta sa 40 sjedećih mjesta i terasu sa 40 do 60 sjedećih mjesta. Udio stranih gostiju iznosi 10%, najčešće dolaze iz Engleske i Italije. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 690.000,00 kn, a ukupni rashodi 950.000,00 kn, a bruto dobit objekta iznosi 260.000,00 kn.
38 39
U anketnom upitniku od UŠP Vinkovci nisu dobiveni podaci U anketnom upitniku od UŠP Vinkovci nisu dobiveni podaci
223 Slika 4.77 Broj gostiju u lovačkom domu Novi Kunjevci u 2007. i 2008. godini 35 30 25 20 15 10
2007. 2008.
5 0
U 2007. godini je u lovačkoj kući Novi Kunjevci najveći broj gostiju zabilježen u prosincu i rujnu, dok u razdoblju od siječnja do srpnja nije bilo gostiju. U 2008. godini najveći je broj gostiju zabilježen u listopadu, rujnu i ožujku. Zabilježeni su dolasci gostiju u mjesecima u kojima u 2007. godini nije bilo gostiju. Struktura gostiju je sljedeća: 60% gostiju su poslovni partneri, 40% gostiju su lovci. Slika 4.78 Broj noćenja u lovačkom domu Novi Kunjevci u 2007. i 2008. godini 35 30 25 20 15
2007. 2008.
10 5 0
Struktura broja noćenja u lovačkoj kući Novi Kunjevci prati strukturu broja gostiju; u 2007. godini najviše je noćenja bilo u prosincu i rujnu, dok u razdoblju od siječnja do srpnja nije bilo noćenja. U 2008. godini je najveći broj noćenja zabilježen u listopadu, rujnu i ožujku, dok je najmanji broj noćenja ostvaren u srpnju. Najveći porasti broja noćenja u odnosu na iste mjesece 2007. godine su u ožujku i listopadu. Objekt ima dvanaest zaposlenih: voditelj objekta (1) visoku stručnu spremu, kuhar (1) visokokvalificirani radnik, kuhar (3) srednja stručna sprema, konobar (4) srednja stručna sprema, administrator (1) srednja stručna sprema, sobarica (2) niža stručna sprema. Većina zaposlenika ne govori strane jezike.
224 Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je odlično (rang 4/28) - prema kapacitetima: kapacitet ugostiteljskog objekta je ispod 10 kreveta (rang 20/26) - prema udjelu stranih gostiju: udio stranih gostiju je od 5% do 30% (rang 18/21) - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je do 200 noćenja (rang 13/24) - prema bruto dobiti u 2007. godini: ugostiteljski objekt ostvaruje gubitak (rang 18/26) Preporuke: Obzirom na stanje objekta, objekt spada u kategoriju objekta koji je odličan (rang 4/28), no kapaciteti objekta su ograničeni, većinom su popunjeni tijekom lovačke sezone. Promatrajući broj gostiju u lovačkoj kući Novi Kunjevci, primjećujemo oscilacije u broju gostiju, kao i u noćenjima u određenim mjesecima. Preporuka je: usmjeriti aktivnosti na privlačenje gostiju u periodu izvan lovačke sezone. Turističke usluge koje se mogu ponuditi gostima su: vožnja elektro vozilima, foto safari, biciklističke staze, teniski tereni, streličarstvo, parkur, nogometno igralište. Lovački dom Spačva Lovački dom Spačva je izgrađen 1914. godine, a renoviran je 1995. godine. Uređenje interijera, fasade, krovišta i okoliša je opisano kao dobr; uređenje instalacija je opisano kao nezadovoljavajuće; što znači da je ukupno gledano stanje objekta dobro. U objektu se nudi puni pansion. Objekt ima 8 soba, ukupno 13 kreveta (6 dvokrevetnih, 1 trokrevetnu i 4 četverokrevetne sobe). Objekt ima restoran koji je otvoren i za goste izvan objekta s 30 sjedećih mjesta. Udio stranih gostiju iznosi 50%, a najčešće dolaze iz Njemačke i Engleske. Podaci o ukupnim prihodima i rashodima objekta nisu dostupni.40 Slika 4.79 Broj gostiju u lovačkom domu Spačva u 2007. i 2008. godini 70 60 50 40 30 20
2007. 2008.
10 0
U 2007. godini je u lovačkom domu Spačva najveći broj gostiju zabilježen u studenom i listopadu, a u veljači, ožujku, travnju, lipnju i srpnju nisu zabilježeni dolasci gostiju. U 2008. godini je najveći broj gostiju zabilježen u siječnju porast od 100% u odnosu na isti mjesec 2007. godine. U 2008. godini nisu zabilježeni dolasci gostiju u veljači, ožujku, travnju, svibnju i lipnju.
40
U anketnom upitniku od UŠP Vinkovci nisu dobiveni podaci vezani za ukupni prihod i rashod objekta
225 Slika 4.80 Broj noćenja u lovačkom domu Spačva u 2007. i 2008. godini 160 140 120 100 80 60
2007. 2008.
40 20 0
Primjetan je nešto veći broj noćenja po gostu u listopadu i studenom 2007. godine. Struktura gostiju je sljedeća: 95% gostiju su lovci, 5% gostiju su škole i obrazovne ustanove. Objekt ima tri zaposlena: voditelj objekta (1) ima srednju stručnu spremu, kuhar (1) ima srednju stručnu spremu i radnik (1) ima nižu stručnu spremu. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je dobro (rang 26/28) - prema kapacitetima: kapacitet ugostiteljskog objekta je od 10 do 20 kreveta (rang 15/26) - prema udjelu stranih gostiju: udio stranih gostiju je od 30% do 50% (rang 6/21) - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je do 200 noćenja (rang 12/24) - prema bruto dobiti u 2007. godini: za ugostiteljski objekt podaci su nepoznati Preporuke: Promatrajući vezu između broja gostiju i broja noćenja, preporuka za objekt je animirati strane goste i ponuditi im dodatne sadržaje (organizirani posjet i upoznavanje lovišta na području UŠP Vinkovci), kako bi se povećao broj ostvarenih noćenja u objektu. Po udjelu stranih gostiju, Sukladno tome, treba im se posvetiti posebna pozornost posebice lovcima koji posjećuju objekt zbog blizine lovišta i turističke ponude. Uređenje objekta također je pretpostavka jačeg interesa za objekt. Lovački dom Merolino Lovački dom Merolino je izgrađen 1957. godine, a renoviran je 1994. i 2004. godine. Objekt je pod koncesijom. Uređenje interijera i instalacija je dobro, uređenje fasade i okoliša je zadovoljavajuće, krovište je odlično, što znači kako je ukupno gledano, stanje objekta dobro. U objektu se nudi puni pansion. Objekt ima 7 soba, ukupno 16 kreveta (6 dvokrevetnih i 1 četverokrevetnu sobu). Objekt ima restoran koji je otvoren i za goste izvan objekta s 30 sjedećih mjesta. Objekt ne posjećuju strani gosti. Podaci o broju gostiju i broju noćenja u lovačkom domu Merolino u 2007. i 2008. godini nisu dostupni. 41 Nisu dostupni ukupni prihodi objekta u 2007. godini 42, a ukupni rashod je 20.000,00 kn, bruto dobit objekta iznosi - 20.000,00 kn. Objekt ima jednog zaposlenog sa srednjom stručnom spremom koji ne govori strane jezike.
41 42
Ibid. Ibid.
226 Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je zadovoljavajuće (rang 14/28) - prema kapacitetima: kapacitet ugostiteljskog objekta je od 10 do 20 kreveta (rang 9/26) - prema udjelu stranih gostiju: objekt ne posjećuju strani gosti (rang 21/21) - prema broju noćenja u 2008. godini: nema evidentiranih noćenja u 2008. godini (rang 24/24) - prema bruto dobiti u 2007. godini: ugostiteljski objekt ostvaruje gubitak (rang 9/26) Preporuke: Objekt ne posjećuju strani gosti. Navedeno znači da objekt nije prepoznat od strane stranih gostiju, te turističku ponudu treba usmjeriti na prepoznavanje lokalnih potreba – npr. organiziranje paintbal-la za manje grupe.
227 B-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA OSIJEK Lovački dom Kondrić Lovački dom Kondrić je izgrađen 1995. godine i od tada nije renoviran. Uređenje interijera, fasada i instalacija je opisano kao dobro, krovište je opisano kao nezadovoljavajuće, a okoliš je opisan kao zadovoljavajući, što znači kako je ukupno gledano, stanje objekta dobro. U objektu se nudi puni pansion. Objekt ima 6 soba, ukupno 14 kreveta (4 dvokrevetne i 2 trokrevetne sobe). Objekt ima restoran koji je otvoren za goste izvan objekta sa 46 sjedeća mjesta, a broj sjedećih mjesta na terasi je 24. Udio stranih gostiju iznosi 70%, a najčešće dolaze iz Nizozemske, Danske i Austrije. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 298.419,00 kn, a ukupni rashodi 355.715,00 kn, bruto dobit objekta iznosi - 57.296,00 kn. Slika 4.81 Broj gostiju u lovačkom domu Kondrić u 2007. i 2008. godini 40 35 30 25 20 15 2007. 10
2008.
5 0
U 2007. godini je u lovačkom domu Kondrić najviše gostiju bilo u listopadu i siječnju. Broj gostiju u ostalim mjesecima kreće se ravnomjerno između 10 i 20, osim u ožujku i kolovozu kada nije bilo gostiju. U 2008. godini najviše gostiju je bilo u siječnju, ali manje nego u 2007. godini (i u ostalim mjesecima bilo je manje gostiju nego 2007. godine).
228 Slika 4.82 Broj noćenja u lovačkom domu Kondrić u 2007. i 2008. godini 140 120 100 80 60
2007. 2008.
40 20 0
Struktura broja noćenja u lovačkom domu Kondrić prati broj gostiju. Primjetan je nešto veći broj noćenja u rujnu, listopadu, studenom i prosincu. Objekt ima jednog zaposlenog kuhara srednje stručne spreme; konobara se zapošljava na ugovor po potrebi objekta, a preostali zaposlenici rade po potrebi na ugovor o djelu pola radnog vremena. Rijetki zaposlenici znaju strane jezike. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je dobro (rang 22/28) - prema kapacitetima: kapacitet ugostiteljskog objekta je od 10 do 20 kreveta (rang 13/26) - prema udjelu stranih gostiju: udio stranih gostiju je preko 50% (rang 1/21) - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je do 200 noćenja (rang 11/24) - prema bruto dobiti u 2007. godini: ugostiteljski objekt ostvaruje gubitak (rang 12/26) Preporuke: Preporuke za privlačenje stranih gostiju lovaca i njihovih obitelji koje ne odlaze u lov je pružanje dodatnih sadržaja (druženja u prirodi, razgledavanja lovišta i organiziranje ručkova, seminara i proslava za manje turističke grupe (agencije)). Dugoročno, zbog privlačenja većih turističkih grupa, potrebno je povećati kapacitet lovačkog doma, obzirom je kapacitet objekta od 10 do 20 kreveta. Iako je objekt sagrađen 1995. godine, analiza stanja pokazuje potrebu za ulaganjem u renoviranje u svrhu i daljnjeg privlačenja stranih gostiju. Lovački dom Zlatna Greda Lovački dom Zlatna Greda je izgrađen 2000. godine, a renoviran je 2006. godine. Uređenje interijera, instalacija, krovišta i okoliša je opisano kao zadovoljavajuće, a fasada je opisana kao odlična što znači: ukupno gledano stanje objekta je zadovoljavajuće. U objektu se nudi puni pansion, polupansion, noćenje i noćenje s doručkom. Objekt ima 9 soba, ukupno 18 kreveta (9 dvokrevetnih soba). Objekt ima restoran koji je otvoren za goste izvan objekta sa 30 sjedećih mjesta, a broj sjedećih mjesta na terasi je 40. Udio stranih gostiju iznosi 70%, a najčešće dolaze iz Danske, Španjolske i Austrije. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 537.446,00 kn, a ukupni rashodi 805.195,00 kn, bruto dobit objekta iznosi -267.749,00 kn.
229 Slika 4.83 Broj gostiju u lovačkom domu Zlatna Greda u 2007. i 2008. godini 80 70 60 50 40 30 20
2007. 2008.
10 0
Struktura gostiju je sljedeća: 80% gostiju su lovci, 10% gostiju su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o., 10% gostiju su ostali gosti. Slika 4.84 Broj noćenja u lovačkom domu Zlatna Greda u 2007. i 2008. godini 200 180 160 140 120 100 80
2007. 2008.
60 40 20 0
U 2007. godini najveći broj noćenja u lovačkom domu Zlatna Grada je zabilježen u studenom, rujnu siječnju, prosincu i svibnju. U ostalim mjesecima je broj gostiju bio dosta nizak. U 2008. godini je najveći broj gostiju zabilježen u rujnu i listopadu i to nešto niži od onog u 2007. godini. U siječnju, svibnju i kolovozu 2008. je broj gostiju za 50% manji od onog iz 2007., dok je u ostalim mjesecima broj gostiju veći nego u 2007. godini. Objekt ima četiri zaposlena: voditelj objekta (1) viša stručna sprema – ugostiteljski smjer. Kuhar (1) srednja stručna sprema – ugostiteljski smjer; spremačica (2) niža stručna sprema. Od ukupnog broja zaposlenih samo neki znaju strane jezike, a ostali se mogu sporazumijevati. Uz uslugu smještaja i prehrane, nudi se i usluga razgledavanja lovišta.
230 Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je zadovoljavajuće (rang 8/28) - prema kapacitetima: kapacitet ugostiteljskog objekta je od 10 do 20 kreveta (rang 6/26) - prema udjelu stranih gostiju: udio stranih gostiju je preko 50% (rang 1/21) - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je od 200 do 1000 noćenja (rang 7/24) - prema bruto dobiti u 2007. godini: ugostiteljski objekt ostvaruje gubitak (rang 19/26) Preporuke: Preporuke za objekt: ostvarivanje dodatnih prihoda privlačenjem gostiju koji nisu lovci, u proljeće i ljeto. Usluga razgledavanja lovišta, treba potaknuti marketinškim aktivnostima i ulaganjima u promociju povezivanjem s turističkim agencijama. Lovački dom Monjoroš Lovački dom Monjoroš je izgrađen 1876. godine, a renoviran je 1998. godine. Uređenje interijera, fasade i okoliša je opisano kao dobro, uređenje instalacija opisano je kao nezadovoljavajuće, a krovište je opisano kao zadovoljavajuće, što znači kako je ukupno gledano, stanje objekta dobro. U objektu se nudi puni pansion, polupansion, noćenje i noćenje s doručkom. Objekt ima 4 sobe, ukupno 8 kreveta (4 dvokrevetne sobe); restoran je otvoren za goste izvan objekta (20 sjedećih mjesta), broj sjedećih mjesta na terasi je 40. Udio stranih gostiju iznosi 40%, a najčešće dolaze iz Slovenije, Austrije i Njemačke. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 225.452,94 kn, a ukupni rashodi 410.840,73 kn, bruto dobit objekta iznosi -185.387,79 kn. Slika 4.85 Broj gostiju u lovačkom domu Monjoroš u 2007. i 2008. godini 30 25 20 15 10
2007. 2008.
5 0
U 2007. godini u lovačkom domu Monjoroš najviše je gostiju bilo u rujnu, svibnju i siječnju. Od ostalih mjeseci, po većem broju gostiju izdvajaju se jesenski i zimski mjeseci, te lipanj. U 2008. godini primjetan je pad broja gostiju u svim mjesecima, posebno u lipnju i listopadu. Broj gostiju se povećao jedino u veljači i travnju.
231 Slika 4.86 Broj noćenja u lovačkom domu Monjoroš u 2007. i 2008. godini 70 60 50 40 30
2007. 2008.
20 10 0
Struktura broja noćenja prati strukturu broja gostiju. U 2007. godini je najviše noćenja bilo u rujnu, listopadu, svibnju i siječnju, a najmanje u travnju i kolovozu. U 2008. godini zabilježen je veći broj noćenja u veljači, srpnju, lipnju i kolovozu, jer su gosti duže odsjedali u objektu. Struktura gostiju je sljedeća: 50% gostiju su lovci, 30% gostiju su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o., 20% gostiju su ostali gosti. Objekt ima dva zaposlena: voditelj objekta(1) srednja stručna sprema, a kuhar (1) je niskokvalificirani radnik. Od ukupnog broja zaposlenih samo neki znaju strane jezike, ostali se mogu sporazumijevati. Uz uslugu smještaja i prehrane, nude se i dodatne usluge razgledavanja lovišta kočijom, vožnja čamcima i razgledavanje lovišta sa čeka. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je dobro (rang 22/28) - prema kapacitetima: kapacitet ugostiteljskog objekta je ispod 10 kreveta (rang 20/26) - prema udjelu stranih gostiju: udio stranih gostiju je od 30% do 50% (rang 10/21) - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je od 200 do 1000 noćenja (rang 11/24) - prema bruto dobiti u 2007. godini: ugostiteljski objekt ostvaruje gubitak (rang 16/26) Preporuke: Obzirom na kapacitet objekta, preporuka je turističkim agencijama ponuditi aranžman - izlet u lovački dom Monjoroš, u sklopu kojeg bi se razgledavalo i lovište. Privlačenje gostiju izvan sezone moguće je koncesijama na vodene površine unutar većih šumskih kompleksa.
232 C-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA NAŠICE Lovački dom Fazanerija Lovački dom Fazanerija izgrađen je 1968. godine, a renoviran je 1988. godine. Uređenje interijera je ocijenjeno kao dobro, fasada i okoliš kao zadovoljavajući, a instalacije i krovište su nezadovoljavajući. Ukupna ocjena stanja objekta je dobra. Od usluga, u objektu se nudi noćenje s doručkom. Restoran je otvoren za goste izvan objekta. Objekt raspolaže s osam dvokrevetnih soba. Broj sjedećih mjesta u restoranu je 20, broj sjedećih mjesta na terasi je 15. Udio stranih gostiju je 40%, a najviše dolaze iz Italije. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 12.600,00 kn, a podaci o rashodima nisu dostupni.43 Slika 4.87 Broj gostiju u lovačkom domu Fazanerija u 2007. i 2008. godini 25
20
15
10 2007. 5
2008.
0
U 2007. godini je najveći broj gostiju u lovačkom domu Fazanerija zabilježen u siječnju, veljači i ožujku. U 2008. su dolasci zabilježeni samo u kolovozu i rujnu, i to s rastom od oko 100% u odnosu na iste mjesece 2007. godine. Za razliku od 2007. godine, u 2008. nisu zabilježeni dolasci u prva tri mjeseca.
43
Podaci za UŠP Našice nisu dostupni
233 Slika 4.88 Broj noćenja u lovačkom domu Fazanerija u 2007. i 2008. godini 400 350 300 250 200 150 100
2007. 2008.
50 0
U 2007. godini je najveći broj noćenja u lovačkom domu Fazanerija zabilježen u siječnju, veljači i ožujku. U 2008. su noćenja zabilježena samo u kolovozu i rujnu, i to s padom u odnosu na iste mjesece 2007. godine. Za razliku od 2007. godine, u 2008. nisu zabilježena noćenja u prva tri mjeseca. Struktura gostiju je sljedeća: 40% gostiju su lovci, 60% gostiju su ostali. Lovački dom ima dva zaposlena, voditelj objekta ima visoku stručnu spremu, a spremačica ima nižu stručnu spremu. Zaposleni se mogu sporazumijevati na stranom jeziku. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je dobro (rang 22/28) - prema kapacitetima: kapacitet ugostiteljskog objekta je od 10 do 20 kreveta (rang 9/26) - prema udjelu stranih gostiju: udio stranih gostiju je od 30% do 50% (rang 10/21) - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je do 200 noćenja (rang 19/24) - prema bruto dobiti u 2007. godini: ugostiteljski objekt ostvaruje dobit (rang 6/26) Preporuke: Izvan sezone u ljetnim mjesecima treba privući goste dodatnim sadržajima koji bi bili oglašavani preko turističke zajednice, na Internetu, u turističkim brošurama i prospektima. U turističku ponudu treba uključiti: posjet izletištu Jankovac, Parku prirode Papuk, obilazak područja rijeke Drave (vožnja brodom), obilazak ostalih područja na prostoru Grada Slatine (vinski podrumi, izletišta, skijaška staza…), posjet međunarodnim Danima Milka Kelemena. Lovački dom Đedovica Lovački dom Đedovica izgrađen je 1965. godine, a renoviran je 2000. godine. Uređenje interijera, instalacija i okoliša su ocijenjeni kao zadovoljavajući, fasada i krovište kao odlični. Ukupna ocjena stanja objekta je zadovoljavajuća. Od usluga u objektu se nudi: puni pansion, polupansion, noćenje i noćenje s doručkom. Restoran nije otvoren za goste izvan objekta. Objekt raspolaže sa četiri dvokrevetne sobe. Broj sjedećih mjesta u restoranu je 14, broj sjedećih mjesta na terasi je 20. Udio stranih gostiju je 60%, a dolaze iz Slovenije, Austrije i Italije. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 111.718,00 kn, a ukupni rashodi 96.771,00 kn. Bruto dobit objekta iznosi 14.947,00 kn.
234 Slika 4.89 Broj gostiju u lovačkom domu Đedovica u 2007. i 2008. godini 50 45 40 35 30 25 20 2007.
15
2008.
10 5 0
U 2007. godini je najveći broj gostiju u lovačkom domu Đedovica zabilježen u studenom, prosincu i siječnju, a najmanje je gostiju bilo u veljači, ožujku i travnju. U 2008. godini je najviše gostiju bilo u siječnju, lipnju, svibnju i listopadu. Najmanje gostiju je bilo u veljači, ožujku i rujnu. Najveće povećanje broja gostiju u odnosu na iste mjesece 2007. je zamijećeno u lipnju, svibnju, veljači, travnju, srpnju, listopadu i siječnju. Smanjenje broja gostiju je zamjetno u rujnu. Slika 4.90 Broj noćenja u lovačkom domu Đedovica u 2007. i 2008. godini 140 120 100 80 60
2007. 2008.
40 20 0
Struktura broja noćenja u lovačkom domu Đedovica približno slijedi strukturu broja gostiju. U 2007. godini je najveći broj noćenja u lovačkom domu Đedovica zabilježen u studenom, prosincu i siječnju, a najmanje je noćenja bilo u veljači, ožujku i travnju. U 2008. godini je najviše noćenja bilo u svibnju, lipnju, kolovozu i listopadu. Najmanje noćenja je bilo u siječnju i ožujku. Najveće povećanje broja noćenja u odnosu na iste mjesece 2007. je zamijećeno u svibnju, lipnju, srpnju i listopadu. Smanjenje broja noćenja je zamjetno u siječnju, ožujku i rujnu. Struktura gostiju je sljedeća: 90% gostiju su lovci, 10% gostiju su ostali gosti.
235 Lovački dom ima jednog zaposlenog kuhara srednje stručne spreme, koji se može sporazumjeti na stranom jeziku. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je zadovoljavajuće (rang 7/28) - prema kapacitetima: kapacitet ugostiteljskog objekta je ispod 10 kreveta (rang 20/26) - prema udjelu stranih gostiju: udio stranih gostiju je preko 50% (rang 5/21) - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je od 200 do 1000 noćenja (rang 8/24) - prema bruto dobiti u 2007. godini: ugostiteljski objekt ostvaruje dobit (rang 5/26) Preporuke: Prema bruto dobiti u 2007. godini objekt uspješno posluje; preporuke su vezane uz povećanje kapaciteta objekta, posebice jer je to ugostiteljski objekt u kojem je udio stranih gostiju veći od 50%; koji se nalazi na području atraktivnog lovišta. Planinarski dom Jankovac Planinarski dom Jankovac sagrađen je 1987. godine, a renoviran je 2004. godine. Objekt je pod koncesijom. Uređenje interijera, fasada, instalacije, krovište i okoliš su opisani kao dobri, tako da je ukupna ocjena stanja objekta dobra. U objektu se nude: puni pansion, polupansion, noćenje i doručak. Restoran je otvoren za goste izvan objekta. Objekt raspolaže s 12 soba i ukupno 62 kreveta. Broj sjedećih mjesta u restoranu je 55, a broj sjedećih mjesta na terasi je 25. Udio stranih gostiju iznosi 12%, a najčešće dolaze iz Engleske, Srbije, Slovenije i Italije. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 1.448.378,00 kn, a ukupni rashodi 1.360.586,00 kn, bruto dobit objekta iznosi 87.792,00 kn. Slika 4.91 Broj gostiju u planinarskom domu Jankovac u 2007. i 2008. godini 800 700 600 500 400 300
2007. 2008.
200 100 0
U 2007. broj gostiju u planinarskom domu Jankovac bio je najveći u travnju i iznosio je 150 gostiju; u ostatku godine broj posjetitelja se kreće između 100 i 50, osim u srpnju kada ih je bilo 30. U 2008. godini najveći broj gostiju je zabilježen u lipnju i to 200 njih, dok se u ostalim mjesecima broj gostiju smanjio u odnosu na iste mjesece 2007. godine.
236 Slika 4.92 Broj noćenja u planinarskom domu Jankovac u 2007. i 2008. godini 250
200
150
100 2007. 50
2008.
0
U 2007. godini je najveći broj noćenja zabilježen u siječnju i veljači, a opadao je u proljetnim i ljetnim mjesecima s iznimkom lipnja u kojem je zabilježeno povećanje broja noćenja, kao i u studenom i prosincu. U 2008. godini je najveći broj noćenja zabilježen u veljači, lipnju i siječnu. Ožujak i travanj bilježe manje noćenja nego u 2007. godini dok ostli mjeseci bilježe porast broja noćenja. Planinarski dom Jankovac ima jedanest zaposlenih: voditalj objekta (VSS), četiri kuhara (SSS), tri konobara (SSS), dvije spremačice (SSS), i jednog dodatnog zaposlenika (SSS). Samo neki od zaposlenika znaju strane jezike, a drugi se mogu sporazumijevati. Struktura gostiju je sljedeća: 25% gostiju su planinari, 20% gostiju su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o., 20% gostiju su umirovljenici, 20% gostiju su škole i obrazovne ustanove, 15% gostiju su lovci. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je dobro (rang 22/28) - prema kapacitetima: kapacitet ugostiteljskog objekta je od 30 do 70 kreveta (rang 1/26) - prema udjelu stranih gostiju: udio stranih gostiju je od 5% do 30% (rang 16/21) - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je preko 1000 noćenja (rang 1/24) - prema bruto dobiti u 2007. godini: ugostiteljski objekt ostvaruje dobit (rang 1/26) Preporuke: Od turističkih usluga nude se dodatni sadržaji; šetnice, igralište za mali nogomet. Prijedlozi za ostvarenje dodatnog prihoda uključuju obnavljanje ski-staze i vučnice, izgradnju dječjeg igrališta, boćališta i iznajmljivanje brdskih bicikala. Planinarski dom pogodan je i za organiziranje seminara i kongresa (kongresni turizam – banke, farmaceutske kuće); mogućnost uređenja sale za seminare. Pošto postoji potencijal za razvoj kongresnog turizma za potrebe banaka, farmaceutskih kuća, moguće je u tu svrhu urediti salu za seminare.
237 E-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA BJELOVAR Lovački dom Babinac Lovački dom Babinac je izgrađen 2003. godine, i od tada nije renoviran. Uređenje interijera i instalacija je opisano kao zadovoljavajuće, uređenje fasade i okoliša je opisano kao odlično, a krovište je opisano kao dobro, što znači kako je ukupno gledano, stanje objekta zadovoljavajuće. U objektu se nudi: puni pansion, polupansion, noćenje i noćenje s doručkom. Objekt ima 8 soba, ukupno 15 kreveta (1 jednokrevetna i 7 dvokrevetnih soba). Objekt ima restoran koji je otvoren za goste izvan objekta s 50 sjedećih mjesta, a broj sjedećih mjesta na terasi je 20. Udio stranih gostiju iznosi 39%, a najčešće dolaze gosti iz Austrije, Njemačke, Mađarske i Danske. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 312.606,87 kn, a ukupni rashodi 736.726,54 kn, bruto dobit objekta iznosi -424.119,67 kn. Slika 4.93 Broj gostiju u lovačkom domu Babinac u 2007. i 2008. godini 200 180 160 140 120 100 80 60 40
2007. 2008.
20 0
U 2007. godini je u lovačkom domu Babinac najveći broj gostiju zabilježen u svibnju i siječnju, dok je najmanji broj gostiju zabilježen u listopadu i studenom. U 2008. godini je najveći broj gostiju zabiježen u siječnju i rujnu (bilježi najveći rast broja gostiju u odnosu na isti mjesece 2007. godine), dok ožujak, travanj, svibanj i lipanj bilježe padove broja gostiju u odnosu na isti mjesec 2007. godine. Struktura gostiju je sljedeća: 75% gostiju su porodični skupovi, poduzeća, 20% gostiju su lovci, 5% gostiju su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o.
238 Slika 4.94 Broj noćenja u lovačkom domu Babinac u 2007. i 2008. godini 70 60 50 40 30
2007. 2008.
20 10 0
U 2007. godini je u lovačkom domu Babinac najviše noćenja bilo u svibnju. Najmanje noćenja je zabilježeno u ožujku i srpnju. U 2008. godini najviše noćenja je bilo u svibnju i kolovozu, dok u veljači, ožujku i lipnju nisu zabilježena noćenja. Objekt nema zaposlenih. Posao voditelja objekta dodan je aneksom ugovora o radu lovočuvaru, inženjeru lovstva. Kuhar – kvalificirani radnik se po potrebi zapošljava preko agencije. Konobar se po potrebi zapošljava preko agencije (obično je to trgovac). Od ukupnog broja zaposlenih samo neki znaju strane jezike, a ostali se mogu sporazumijevati. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je zadovoljavajuće (rang 8/28) - prema kapacitetima: kapacitet ugostiteljskog objekta je od 10 do 20 kreveta (rang 11/26) - prema udjelu stranih gostiju: udio stranih gostiju je od 30% do 50% (rang 14/21) - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je do 200 noćenja (rang 15/24) - prema bruto dobiti u 2007. godini: ugostiteljski objekt ostvaruje gubitak (rang 23/26) Preporuke: Obzirom na strukturu gostiju, evidentno je kako se moraju osmisliti dodatni sadržaji za popunjavanje kapaciteta u vrijeme izvan lovne sezone; potrebno je prepoznati i poboljšati aktivnosti usmjerene na popunjenost kapaciteta koja bi smanjila poslovni gubitak kojeg ostvaruje objekt (rang 23/26).
239 F-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA KOPRIVNICA Lovački dom Čambina Lovački dom Čambina je izgrađen 1960. godine, a renoviran je 2005. godine. Uređenje interijera, fasade i krovišta je opisano kao odlično, a uređenje instalacija i okoliša je opisano kao zadovoljavajuće, što znači, ukupno gledano, stanje objekta zadovoljavajuće. U objektu se nudi puni pansion, polupansion, noćenje i noćenje s doručkom. Objekt ima 6 soba, ukupno 14 kreveta (4 dvokrevetne i 2 trokrevetne sobe). Objekt ima restoran koji je otvoren i za goste izvan objekta s 20 sjedećih mjesta u restoranu i 40 sjedećih mjesta na terasi. Udio stranih gostiju iznosi 25%, a najčešće iz Slovenije, Italije i Njemačke. Nije vođena evidencija o broju gostiju u lovačkom domu Čambina u 2007. i 2008. godini. 44 Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 84.266,00 kn, ukupni rashodi 98.788,00 kn, a bruto dobit objekta iznosi -14.522,00 kn. Slika 4.95 Broj noćenja u lovačkom domu Čambina u 2007. i 2008. godini 70 60 50 40 30 20
2007. 2008.
10 0
U 2007. godini je u lovačkom domu Čambina najveći broj noćenja zabilježen u siječnju, dok u veljači, ožujku i srpnju nisu zabilježena noćenja gostiju. U 2008. godini je najviše noćenja bilo u rujnu, te podjednako u siječnju, svibnju i kolovozu. Najveći porast broja noćenja u odnosu na isti mjesec 2007. godine je zabilježen u kolovozu i rujnu, a najveći pad u siječnju i svibnju. Struktura gostiju je sljedeća: 70% gostiju su lovci, 10% gostiju su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o., 20% gostiju su ostali gosti. Objekt ima jednog zaposlenog, kuhar (1) ima srednju stručnu spremu, a ujedno je i konobar koji se može sporazumjeti na stranom jeziku. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je odlično (rang 6/28) - prema kapacitetima: kapacitet ugostiteljskog objekta je od 10 do 20 kreveta (rang 13/26) - prema udjelu stranih gostiju: udio stranih gostiju je od 5% do 30% (rang 15/21) - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je do 200 noćenja (rang 14/24) - prema bruto dobiti u 2007. godini: ugostiteljski objekt ostvaruje gubitak (rang 8/26)
44
U anketnom upitniku od UŠP Koprivnica nisu dobiveni podaci
240 Preporuke: Uz uslugu smještaja i prehrane, od turističkih usluga nude se vožnja kočijom i šetnja. Preporuka za ostvarivanje dodatnih prihoda i popunjavanja slobodnih kapaciteta je organizacija raftinga na rijeci Dravi i paintball natjecanja. Lovački dom Peski Lovački dom Peski je izgrađen 1962. godine, a renoviran je 2003. godine. Uređenje interijera, fasade, instalacija, krovišta i okoliša je opisano kao odlično, što znači da je stanje objekta odlično. U objektu se nudi: puni pansion, polupansion, noćenje i noćenje s doručkom. Objekt ima 12 soba, ukupno 24 kreveta (12 dvokrevetnih soba). Objekt ima restoran koji je otvoren i za goste izvan objekta sa 80 sjedećih mjesta u restoranu i 50 sjedećih mjesta na terasi. Udio stranih gostiju iznosi 50%, a najčešće iz Austrije, Italije i Njemačke. Dnevni gosti se ne evidentiraju, a prihodi od tih gostiju od jela i pića su 430.871,00 kn. Nije vođena evidencija o broju gostiju u lovačkom domu Peski u 2007. i 2008. godini. 45 Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 580.896,00 kn, ukupni rashodi 922.073,00 kn, a bruto dobit objekta iznosi -341.177,00 kn. Struktura gostiju je sljedeća: 70% gostiju su lovci, 10% gostiju su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o., 20% gostiju su ostali gosti. Slika 4.96 Broj noćenja u lovačkom domu Peski u 2007. i 2008. godini 140 120 100 80 60
2007. 2008.
40 20 0
U 2007. godini broj noćenja u lovačkom domu Peski bio je najveći u prosincu, siječnju i studenom, dok je noćenja bilo najmanje u proljetnim i ljetnim mjesecima s iznimkom svibnja i kolovoza. U 2008. godini je najviše noćenja zabilježeno u siječnju, dok su porasti broja noćenja u odnosu na iste mjesece 2007. vidljivi za sve mjesece, posebno za ožujak, lipanj i rujan (smanjenja vidljiva za svibanj i kolovoz). Objekt ima tri zaposlena: kuhar (2) ima srednju stručnu spremu i konobarica (1), koja je ujedno i spremačica ima nižu stručnu spremu. Od ukupnog broja zaposlenih samo neki znaju strane jezike, a ostali se mogu sporazumijevati.
45
U anketnom upitniku od UŠP Koprivnica nisu dobiveni podaci
241 Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je odlično (rang 1/28) - prema kapacitetima: kapacitet ugostiteljskog objekta je od 20 do 30 kreveta (rang 4/26) - prema udjelu stranih gostiju: udio stranih gostiju je od 30% do 50% (rang 6/21) - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je od 200 do 1000 noćenja (rang 6/24) - prema bruto dobiti u 2007. godini: ugostiteljski objekt ostvaruje gubitak (rang 21/26) Preporuke: Objekt, uz uslugu smještaja i prehrane, nudi i popratne sadržaje: šetnje, trčanje po pješčanoj stazi. Preporuka za ostvarivanje dodatnih prihoda je izgradnja teretane, saune i organiziranje dana lovačke kuhinje.
242 G-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA ZAGREB Lovački dom Opeke Lovački dom Opeke izgrađen je 1950. godine i od tada nije renoviran. Uređenje interijera, fasada, instalacije i krovište su opisani kao nezadovoljavajući, dok je okoliš opisan kao zadovoljavajući. Ukupna ocjena stanja objekta je nezadovoljavajuća. Od usluga u objektu se nudi jedino noćenje u tri jednokrevetne i jednoj dvokrevetnoj sobi. Restoran ne postoji. Gosti su isključivo domaći. Podaci o broju gostiju i broju noćenja u lovačkom domu Opeke u 2007. i 2008. godini. 46 Objekt nema zaposlenih. Podaci o ukupnim prihodima i rashodima objekta nisu dostupni.47 Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je nezadovoljavajuće (rang 28/28) - prema kapacitetima: kapacitet ugostiteljskog objekta je ispod 10 kreveta (rang 24/26) - prema udjelu stranih gostiju: objekt ne posjećuju strani gosti (rang 21/21) - prema broju noćenja u 2008. godini: nema evidentiranih noćenja u 2008. godini (rang 24/24) - prema bruto dobiti u 2007. godini: za ugostiteljski objekt podaci su nepoznati Preporuke: Obzirom na blizinu Zagreba i atraktivnost okoline, moguće je vikendom privlačiti goste koji bi se bavili biciklizmom i pecanjem te šetnjama po Parku prirode.
46 47
U anketnom upitniku od UŠP Zagreb nisu dobiveni podaci U anketnom upitniku od UŠP Zagreb nisu dobiveni podaci
243 H-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA SISAK Lovački dom Brezovica Lovački dom Brezovica je izgrađen 1993. godine, i od tada nije renoviran. Uređenje interijera, fasade, instalacija, krovišta i okoliša je opisano kao zadovoljavajuće, što znači kako je ukupno gledano stanje objekta zadovoljavajuće. U objektu se nudi puni pansion, polupansion, noćenje i noćenje s doručkom. Objekt ima 4 sobe, ukupno 8 kreveta (4 dvokrevetne sobe). Objekt ima restoran koji je otvoren i za goste izvan objekta sa 40 sjedećih mjesta u restoranu i 30 sjedećih mjesta na terasi. Objekt ne posjećuju strani gosti. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 298.609,81 kn, a ukupni rashodi 498.102,04 kn, pa bruto dobit objekta iznosi -199.492,23 kn. Slika 4.97 Broj gostiju u lovačkom domu Brezovica u 2007. i 2008. godini 800 700 600 500 400 300 2007. 200
2008.
100 0
U 2007. godini broj gostiju u lovačkom domu Brezovica je bio najveći u ožujku i svibnju, a najmanji u kolovozu, lipnju i travnju. U 2008. godini najveći broj gostiju se bilježi u listopadu, veljači i ožujku. Najveći rast u odnosu na isti mjesec 2007. godine je vidljiv u lipnju – više od 100%, dok je najveći pad broja gostiju zabilježen u ožujku i svibnju, kada se broj gostiju smanjio na polovicu, odnosno na trećinu onoga iz 2007. godine. Struktura gostiju je sljedeća: 60% gostiju su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o., 10% gostiju su škole i obrazovne ustanove, 5% gostiju su lovci, 5% gostiju su sportaši.
244 Slika 4.98 Broj noćenja u lovačkom domu Brezovica u 2007. i 2008. godini 12 10 8 6 4
2007. 2008.
2 0
Broj noćenja u lovačkom domu Brezovica je u velikom nesrazmjeru s brojem gostiju; u 2007. godini noćenja su zabilježena samo u veljači i svibnju; u 2008. godini su noćenja zabilježena u veljači, ožujku i svibnju, ali, ukupno gledano, nedovoljna je iskorištenost smještajnih kapaciteta. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je zadovoljavajuće (rang 11/28) - prema kapacitetima: kapacitet ugostiteljskog objekta je ispod 10 kreveta (rang 26/26) - prema udjelu stranih gostiju: objekt ne posjećuju strani gosti (rang 21/21) - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je do 200 noćenja (rang 21/24) - prema bruto dobiti u 2007. godini: ugostiteljski objekt ostvaruje gubitak (rang 17/26) Preporuke: Usporedimo li grafikone broja gostiju i broja noćenja u objektu, dolazimo do zaključka kako iako mali, kapaciteti nisu popunjeni. Potencijal za posjet turističke grupe predstavlja i kapacitet restorana koji se nalazi u objektu. Dodatni sadržaji koji se nude gostima, a čiji potencijal se može maksimalno iskoristiti, je mogućnost održavanja seminara, sastanaka i korištenje sportskih terena. Lovački dom Cerovljani Lovački dom Cerovljani je izgrađen 1959. godine, a renoviran je 2003. godine. Uređenje interijera, fasade, instalacija, krovišta i okoliša je opisano kao zadovoljavajuće, što znači, ukupno gledano stanje objekta je zadovoljavajuće. U objektu se nudi puni pansion, polupansion, noćenje i noćenje s doručkom. Objekt ima 5 soba, ukupno 15 kreveta. Objekt ima restoran koji je otvoren i za goste izvan objekta s 25 sjedećih mjesta u restoranu i 20 sjedećih mjesta na terasi. Udio stranih gostiju iznosi 70%, a najčešće dolaze iz Austrije, Engleske i Slovenije. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 82.619,19 kn, a ukupni rashodi 142.561,84 kn, pa bruto dobit objekta iznosi -59.942,65 kn.
245 Slika 4.99 Broj gostiju u lovačkom domu Cerovljani u 2007. i 2008. godini 250
200
150
100 2007. 50
2008.
0
U 2007. godini najveći broj gostiju u lovačkom domu Cerovljani ostvaren je u siječnju, zatim veljači i studenom, a broj gostiju ispod 50 zabilježen je još u svibnju, lipnju, srpnju i listopadu, dok u ostalim mjesecima nije bilo posjetitelja. U 2008. godini je najveći broj gostiju zabilježen u lipnju gdje je zamjetan veliki skok u odnosu na lipanj 2007. godine. Smanjenja broja gostiju u odnosu na isti mjesec 2007. godine su vidljiva u siječnju, veljači, svibnju i srpnju. Struktura gostiju je sljedeća: 80% gostiju su lovci, 10% gostiju su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o., 10% gostiju su ostali gosti. Slika 4.100 Broj noćenja u lovačkom domu Cerovljani u 2007. i 2008. godini 60 50 40 30 20
2007. 2008.
10 0
U 2007. godini najveći broj noćenja u lovačkom domu Cerovljani zabilježen je u siječnju i studenom, dok je mali broj noćenja zabilježen u svibnju, lipnju, rujnu i listopadu. U 2008. godini je najveći broj noćenja zabilježen u siječnju i lipnju, kada se dogodio značajan skok u odnosu na isti mjesec 2007. godine. Smanjenje broja noćenja u usporedbi s istim mjesecom 2007. godine se dogodilo u listopadu.
246 Objekt ima jednog zaposlenog; kuhar (1) ima srednju stručnu spremu, ugostiteljski smjer, i može se sporazumjeti na stranom jeziku. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je zadovoljavajuće (rang 11/28) - prema kapacitetima: kapacitet ugostiteljskog objekta je od 10 do 20 kreveta (rang 11/26) - prema udjelu stranih gostiju: udio stranih gostiju je preko 50% (rang 1/21) - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je do 200 noćenja (rang 18/24) - prema bruto dobiti u 2007. godini: ugostiteljski objekt ostvaruje gubitak (rang 13/26) Preporuke: Poraditi na privlačenju gostiju u ljetnim mjesecima izvan lovačke sezone (mala popunjenost kapaciteta u tom periodu). Lovački dom Šaš Lovački dom Šaš nije renoviran od godine izgradnje. Uređenje interijera, krovišta i okoliša je opisano kao nezadovoljavajuće, uređenje fasada i instalacija opisano je kao dobro, što znači da je ukupno gledano stanje objekta nezadovoljavajuće. U objektu se nudi samo noćenje. Objekt ima 3 sobe, ukupno 9 kreveta (3 trokrevetne sobe). Objekt ima restoran koji nije otvoren za goste izvan objekta, a ima 20 sjedećih mjesta u restoranu i 10 sjedećih mjesta na terasi. Objekt ne posjećuju strani gosti. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 31.462,63 kn, a ukupni rashodi 88.514,24 kn, pa bruto dobit objekta iznosi -57.051,61 kn. Slika 4.101 Broj gostiju u lovačkom domu Šaš u 2007. i 2008. godini 350 300 250 200 150 100
2007. 2008.
50 0
U 2007. godini je najviše gostiju u lovačkom domu Šaš bilo u siječnju i veljači. Dolasci gostiju su još zabilježeni samo u kolovozu, rujnu i listopadu. U 2008. godini nisu zabilježeni dolasci gostiju. Struktura gostiju je sljedeća: 60% gostiju su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o., 30% gostiju su lovci, 10% gostiju su ostali gosti.
247 Slika 4.102 Broj noćenja u lovačkom domu Šaš u 2007. i 2008. godini 100 90 80 70 60 50 40 30
2007. 2008.
20 10 0
U 2007. godini je najveći broj noćenja u lovačkom domu Šaš zabilježen u svibnju. Noćenja su još zabilježena za mjesece veljaču i studeni. U 2008. godini je broj noćenja najveći u srpnju, a noćenja su zabilježena još za mjesece: ožujak, travanj i kolovoz. Općenito je popunjenost smještajnih kapaciteta lovačkog doma Šaš nedovoljna. Objekt ima jednog zaposlenog; spremačica (1) ima nižu stručnu spremu i ne govori strani jezik. Kategorizacija: - prema stanju objekta; ukupno stanje objekta je dobro (rang 26/28) - prema kapacitetima; kapacitet ugostiteljskog objekta je ispod 10 kreveta (rang 19/26) - prema udjelu stranih gostiju; objekt ne posjećuju strani gosti (rang 21/21) - prema broju noćenja u 2008. godini; evidentirano je do 200 noćenja (rang 17/24) - prema bruto dobiti u 2007. godini; ugostiteljski objekt ostvaruje gubitak (rang 11/26) Preporuke: Preporuka je da se objekt renovira, kako bi se podigla kvaliteta smještaja; kapaciteti u objektu su neiskorišteni; usmjerenost na privlačenje manjih izletničkih grupa i organiziranje jednodnevnih izleta.
248 I-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA KARLOVAC Lovački dom Muljava Lovački dom Muljava izgrađen je 1962. godine, a renoviran je 2006. godine. Uređenje interijera, fasade, instalacija, krovišta i okoliša je ocijenjeno kao odlično. Ukupna ocjena stanja objekta je odlična. Od usluga u objektu se nudi: puni pansion, polupansion, noćenje i noćenje s doručkom. Restoran je otvoren za goste izvan objekta. Objekt raspolaže s tri dvokrevetne, jednom dvokrevetnom s pomoćnim krevetom, jednom trokrevetnom sa šest pomoćnih kreveta, dva četverokrevetna apartmana i jednim trokrevetnim apartmanom, ukupno 16 kreveta i 13 pomoćnih kreveta. Broj sjedećih mjesta u restoranu je 140, a broj sjedećih mjesta na terasi je 90. Udio stranih gostiju je 44%, a najviše dolaze iz Italije, Slovenije i Poljske. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 1.870.192,00 kn, a ukupni rashodi 1.870.192,00 kn. Bruto dobit objekta iznosi -1.579.258,00 kn. Podaci o broju gostiju u lovačkom domu Muljava u 2007. i 2008. godini nisu dostupni. 48 Slika 4.103 Broj noćenja u lovačkom domu Muljava u 2007. i 2008. godini 180 160 140 120 100 80 60
2007. 2008.
40 20 0
U 2007. godini je najviše noćenja u lovačkom domu Muljava zabilježeno u studenom, listopadu i prosincu, dok se u ostatku godine najviše ističe svibanj. Najmanje noćenja je bilo u kolovozu i veljači. U 2008. godini je najviše noćenja zabilježeno u siječnju, veljači, travnju koji ujedno bilježe i najveći rast u odnosu na iste mjesece 2007. godine. Najmanje noćenja u 2008. godine je zabilježeno u ožujku, svibnju, lipnju i kolovozu. Najveće smanjenje broja noćenja se dogodilo u svibnju i listopadu. Struktura gostiju je sljedeća: 35% gostiju su škole i obrazovne ustanove, 25% gostiju su umirovljenici, 10% gostiju su planinari, 5% gostiju su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o., 3% gostiju su lovci, 2% gostiju su sportaši. Lovački dom ima devet zaposlenih: voditelj objekta ima visoku stručnu spremu – prometni smjer,tri kuhara imaju srednju stručnu spremu – ugostiteljski smjer, tri konobara imaju srednju stručnu spremu – ugostiteljskog smjera. Ostale zaposlenike čine jedna domaćica koja ima srednju stručnu spremu, domar, koji je ujedno i ložač, a ima srednju stručnu spremu – smjer prometni. Svi zaposlenici odlično znaju strane jezike.
48
U anketnom upitniku od UŠP Karlovac nisu dobiveni podaci
249 Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je odlično (rang 1/28) - prema kapacitetima: kapacitet ugostiteljskog objekta je od 20 do 30 kreveta (rang 3/26) - prema udjelu stranih gostiju: udio stranih gostiju je od 30% do 50% (rang 9/21) - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je od 200 do 1000 noćenja (rang 4/24) - prema bruto dobiti u 2007. godini: ugostiteljski objekt ostvaruje gubitak (rang 1/26) Preporuke: Osim usluge smještaja i prehrane, objekt nudi i dodatne sadržaje: jahanje, streličarstvo, biciklizam, planinarske i poučne staze, obilazak kulturno-povijesnih znamenitosti, usluge cateringa, terensku nastavu za škole, organizaciju seminara, poslovnih sastanaka i domjenaka, svadbenih svečanosti i drugih privatnih proslava. Preporuke za objekt su povećati smještajne kapacitete, odnosno izgraditi bungalove do 50 kreveta zbog mogućnosti primanja gostiju preko agencija koje traže smještaj do kapaciteta autobusa. Obzirom da je u strukturi gostiju najveći broj škola i obrazovnih ustanova, preporuka je izgraditi sportske terene za školarce. Izvan sezone gosti se mogu privući sadržajima koji su već planirani i trenutno u izgradnji: paintball borilište, staze za jahanje, ornitološki park za promatranje ptica i invalidska poučna staza.
250 K-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA DELNICE Lovački dom Smrekova Draga Lovački dom Smrekova Draga izgrađen je 1953. godine, a renoviran je 1997. godine. Uređenje interijera, fasada i instalacije su ocijenjeni kao zadovoljavajući, krovište kao dobro i okoliš kao zadovoljavajući. Ukupna ocjena stanja objekta je zadovoljavajuća. Od usluga u objektu se nudi puni pansion i noćenje. Restoran nije otvoren za goste izvan objekta. Objekt raspolaže s dvije dvokrevetne sobe, jednim dvokrevetnim apartmanom i jednom šesterokrevetnom sobom. Broj sjedećih mjesta u restoranu je 16. Udio stranih gostiju je 40%, a najviše dolaze iz Slovenije i Italije. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 22.673,60 kn, a ukupni rashodi 182.300,60 kn. Bruto dobit objekta iznosi -159.627,00 kn. Slika 4.104 Broj gostiju u lovačkom domu Smrekova Draga u 2007. i 2008. godini 7,2 7 6,8 6,6 6,4 6,2 6 5,8 5,6
2007. 2008.
5,4
U 2007. i 2008. godini je u lovačkom domu Smrekova Draga dolazak gostiju zabilježen samo u listopadu. Slika 4.105 Broj noćenja u lovačkom domu Smrekova Draga u 2007. i 2008. godini 30 25 20 15 10 5 0
2007. 2008.
251 U 2007. i 2008. su noćenja u lovačkom domu Smrekova Draga zabilježena samo u listopadu. Struktura gostiju je sljedeća: svi gosti su lovci. Objekt ima jednog zaposlenog (srednja stručna sprema) koji je lovni tehničar, a ujedno je i voditelj objekta, ne govori strane jezike. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je zadovoljavajuće (rang 14/28) - prema kapacitetima: kapacitet ugostiteljskog objekta je od 10 do 20 kreveta (rang 17/26) - prema udjelu stranih gostiju: udio stranih gostiju je 30% - 50% (rang 10/21) - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je do 200 noćenja (rang 22/24) - prema bruto dobiti u 2007. godini: ugostiteljski objekt ostvaruje gubitak (rang 15/26) Preporuke: Obzirom da su posjetitelji objekta lovci, koji objekt posjećuju u listopadu, preporuka je dodatnim sadržajima privući goste i popuniti objekt i u ostalim mjesecima. Jedan od načina kojim se to može postići je organizirati planinarske ture i biciklističke susrete. Lovački dom Lividraga Lovački dom Lividraga izgrađen je 1958. i od tada nije renoviran. Uređenje interijera i fasada su zadovoljavajući, instalacije su nezadovoljavajuće, krovište je dobro, a okoliš je zadovoljavajući. Ukupna ocjena stanja objekta je dobra. Od usluga u objektu se nudi puni pansion, polupansion, noćenje i doručak. Restoran je otvoren za goste izvan objekta. Objekt raspolaže sa šest trokrevetnih soba. Broj sjedećih mjesta u restoranu je 20, također 20 i na terasi. Udio stranih gostiju je 5%, te dolaze iz Austrije i Italije. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 96.422,00 kn, a ukupni rashodi 237.300,00 kn. Bruto dobit objekta iznosi -140.878,00 kn. Podaci o broju gostiju u lovačkom domu Lividraga u 2007. i 2008. godini su nepoznati. 49 Slika 4.106 Broj noćenja u lovačkom domu Lividraga u 2007. i 2008. godini 80 70 60 50 40 30
2007. 2008.
20 10 0
49
U anketnom upitniku od UŠP Delnice nisu dobiveni podaci
252 U 2007. godini je bilo najviše noćenja u srpnju. Dodatno su 2007. godine noćenja zabilježena samo u svibnju listopadu i studenom. U 2008. godini je najviše noćenja bilo u srpnju i rujnu. Pozitivno je to što su noćenja zabilježena u mjesecima u kojima u 2007. godini nije bilo noćenja. Lovački dom Lividraga ima jednog zaposlenog koji ujedno i kuha i posprema u domu (ne govori stani jezik). Struktura gostiju je sljedeća: 5% gostiju su lovci, 95% gostiju su ostali gosti. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je dobro (rang 20/28) - prema kapacitetima: kapacitet ugostiteljskog objekta je od 10 do 20 kreveta (rang 6/26) - prema udjelu stranih gostiju: udio stranih gostiju je 5% - 30% (rang 20/21) - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je od 200 do 1000 noćenja (rang 10/24) - prema bruto dobiti u 2007. godini: ugostiteljski objekt ostvaruje gubitak (rang 14/26) Preporuke: Turistički sadržaji koji se nude su: planinarenje, biciklizam, boćanje i nogomet. U svrhu ostvarenja dodatnog prihoda, nužno je povećati razinu kvalitete usluge i potaknuti suradnju s turističkim agencijama. Lovački dom Litorić Lovački dom Litorić je izgrađen 1957. godine, a renoviran je 1985. godine. Uređenje interijera je zadovoljavajuće, fasada je dobra, instalacije su nezadovoljavajuće, krovište je zadovoljavajuće, dok je okoliš ocijenjen kao dobar. Ukupna ocjena stanja objekta je dobra. Od usluga u objektu se nudi samo noćenje. Restoran nije otvoren za goste izvan objekta. Lovački dom Litorić raspolaže s tri dvokrevetne sobe. Broj sjedećih mjesta u restoranu je 24, dok je broj sjedećih mjesta na terasi 20. Udio stranih gostiju je 5%, a uglavnom dolaze iz Slovenije i Italije. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 29.378,00 kn, a ukupni rashodi 75.445,00 kn. Bruto dobit objekta iznosi -46.067,00 kn. Slika 4.107 Broj gostiju u lovačkom domu Litorić u 2007. i 2008. godini 7 6 5 4 3 2
2007. 2008.
1 0
U 2007. godini su dolasci gostiju u lovačkom domu Litorić zabilježeni samo u travnju, lipnju, rujnu i studenom, dok su u 2008. godini gosti dolazili samo u listopadu.
253 Slika 4.108 Broj noćenja u lovačkom domu Litorić u 2007. i 2008. godini 20 18 16 14 12 10 8
2007. 2008.
6 4 2 0
U lovačkom domu Litorić radi jedan zaposleni: voditelj objekta (VŠS) koji zna strane jezike. Struktura gostiju je sljedeća: 15% gostiju su lovci, 15% gostiju su škole i obrazovne institucije, 10% gostiju su umirovljenici, 60% gostiju su ostali gosti. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je dobro (rang 21/28) - prema kapacitetima: kapacitet ugostiteljskog objekta je ispod 10 kreveta (rang 23/26) - prema udjelu stranih gostiju: udio stranih gostiju je 5% - 30% (rang 20/21) - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je do 200 noćenja (rang 23/24) - prema bruto dobiti u 2007. godini: ugostiteljski objekt ostvaruje gubitak (rang 10/26) Preporuke: Turistički sadržaji koji se nude gostima su nogomet, boćanje i planinarenje. U svrhu ostvarenja dodatnog prihoda, preporuka je povećati broj kreveta (objekt prema kapacitetima raspolaže s manje od 10 kreveta). Organizacijom cateringa za grupe 20 do 50 gostiju bi se mogli privući dodatni gosti izvan sezone. Lovački dom Delnice Lovački dom Delnice izgrađen je 1955. godine, a renoviran je 1986. godine. Uređenje interijera, fasada i instalacije su opisani kao nezadovoljavajući, krovište kao zadovoljavajuće i okoliš kao nezadovoljavajući. Ukupna ocjena stanja objekta je nezadovoljavajuća. Od usluga u objektu se nudi puni pansion, polupansion, noćenje i doručak. Restoran je otvoren za goste izvan objekta. Lovački dom Delnice raspolaže sa sedam soba i jednim apartmanom s ukupno 19 kreveta. Broj sjedećih mjesta u restoranu je 80, dok je broj sjedećih mjesta na terasi 40. Udio stranih gostiju iznosi 40%, a uglavnom dolaze iz Italije, Njemačke i Austrije. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 1.811.982,92 kn, a ukupni rashodi 2.764.088,34 kn. Bruto dobit objekta iznosi -952.105, 42 kn.
254 Slika 4.109 Broj gostiju u lovačkom domu Delnice u 2007. i 2008. godini 250
200
150
100 2007. 50
2008.
0
U 2007. godini je najveći broj gostiju u lovačkom domu Delnice zabilježen u kolovozu, lipnju i srpnju, dok je najmanje gostiju bilo u siječnju i veljači. U 2008. godini je najviše gostiju bilo u kolovozu i rujnu, a najmanje u siječnju i ožujku. U ljetnim mjesecima 2008. godine je primjetan pad broja gostiju, dok se rast zamjećuje u ostatku godine. Slika 4.110 Broj noćenja u lovačkom domu Delnice u 2007. i 2008. godini 400 350 300 250 200 150
2007. 2008.
100 50 0
Struktura broja noćenja prati strukturu broja posjetitelja. Iznimka je jedino nešto veći broj noćenja u svibnju, lipnju, rujnu i listopadu 2008. Lovački dom Delnice ima trinaest zaposlenih: voditelj (VSS), četiri kuhara ( 1 KV, 2 SSS, 2 NSS), četiri konobara (1 SSS, 3 KV), jedna spremačica i tri druga zaposlena. Od zaposlenih samo neki od njih znaju strane jezike. Struktura gostiju je sljedeća: 20% gostiju su umirovljenici, 10% gostiju su lovci, 10% gostiju su sportaši, 10% gostiju su škole i obrazovne ustanove, 50% gostiju su ostali gosti.
255 Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je nezadovoljavajuće (rang 28/28) - prema kapacitetima: kapacitet ugostiteljskog objekta je od 10 do 20 kreveta (rang 5/26) - prema udjelu stranih gostiju: udio stranih gostiju je od 30% do 50% (rang 10/21) - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je preko 1000 noćenja (rang 2/24) - prema bruto dobiti u 2007. godini: ugostiteljski objekt ostvaruje gubitak (rang 25/26) Preporuke: Turističke usluge koje su nude izvan objekta su skijanje i biciklizam. Preporuke za ostvarenje dodatnog prihoda je prodaja paket aranžmana koji uključuju i dodatne sadržaje. Broj zaposlenih nije u optimalnom odnosu s brojem gostiju. Planinarski dom Zeleni Vir Planinarski dom Zeleni Vir sagrađen je 1961. godine, a renoviran je 2002. Objekt je pod koncesijom. Uređenje interijera je opisano kao dobro, fasada kao zadovoljavajuća, instalacije, krovište i okoliš kao dobro, tako da je ukupna ocjena stanja objekta zadovoljavajuća. U objektu se nude polupansion i noćenje s doručkom. Restoran je otvoren za goste izvan objekta. Objekt raspolaže s dvije dvokrevetne i dvije sedmerokrevetne sobe. Broj sjedećih mjesta u restoranu je 30, a broj sjedećih mjesta na terasi je 150. Udio stranih gostiju je 10%, i dolaze iz Slovenije, Austrije i Njemačke. Podaci o broju gostiju u planinarskom domu Zeleni Vir u 2007. i 2008. godini nisu dostupni.50 Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 732.514,00 kn, a ukupni rashodi 716.236,00 kn, bruto dobit objekta iznosi 16.278,00kn. Slika 4.111 Broj noćenja u planinarskom domu Zeleni Vir u 2007. i 2008. godini 250
200
150 2007. 100
2008.
50
0
U 2007. godini najveći broj noćenja je bio u svibnju, manji je bio u ljetnim mjesecima. U 2008. godini najveći broj noćenja je ostvaren u kolovozu, dok ljetni mjeseci bilježe manji broj noćenja nego godinu ranije, a siječanj, rujan i listopad više. Objekt ima četiri zaposlena i voditelja (SSS) šumara s položenim seminarom za turističke vodiče. Samo neki od djelatnika znaju strane jezike, a ostali se mogu sporazumijevati.
50
U anketnom upitniku od UŠP Delnice nisu dobiveni podaci
256 Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je zadovoljavajuće (rang 18/28) - prema kapacitetima: kapacitet ugostiteljskog objekta je od 10 do 20 kreveta (rang 6/26) - prema udjelu stranih gostiju: udio stranih gostiju je od 5% - 30% (rang 18/21) - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je od 200 do 1000 noćenja (rang 5/24) - prema bruto dobiti u 2007. godini: ugostiteljski objekt ostvaruje dobit (rang 4/26) Preporuke: Od dodatnih sadržaja, nudi se boćalište i dječji poligon. Prijedlozi za ostvarenje dodatnih prihoda su: maksimalno iskoristiti boćalište za organiziranje boćarskih turnira, te njihovom promocijom privući nove goste. Maksimalno bi se trebali iskoristiti kapaciteti terase u vrijeme ljetnih mjeseci, kada bi bilo poželjno organizirati team-building programe, a terasu restorana iskoristiti za potrebe raznih domjenaka. Restoran Golubinjak Restoran Golubinjak je izgrađen 1988. godine, a renoviran je 2004. godine. Uređenje interijera opisano je kao dobro, fasada kao zadovoljavajuća, instalacije i krovište je opisano kao odlično, uređenje okoliša je opisano kao zadovoljavajuće, što znači ukupno gledano, stanje objekta je zadovoljavajuće. Objekt ne služi smještaju, već samo kao restoran. Broj sjedećih mjesta u restoranu je 80, a broj sjedećih mjesta na terasi je 30. Zemlja iz koje najčešće dolaze strani gosti je Italija. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 1.677.192,00 kn, a ukupni rashodi 1.967.720,00 kn, bruto dobit objekta iznosi -290.528,00 kn. Objekt ima sedam zaposlenih: voditelj (SSS ekonomski smjer), dva kuhara (niža stručna sprema), dva konobara (srednja stručna sprema) i jedan zaposlenik sa srednjom i jedan s višom stručnom spremom. Od njih samo neki znaju strane jezike. Struktura gostiju je sljedeća: 60% gostiju su škole i obrazovne institucije, 15% gostiju su planinari, 5% gostiju su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o., 5% gostiju su umirovljenici, 5% gostiju su sportaši, 10% gostiju su ostali gosti. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je zadovoljavajuće (rang 8/28) - prema kapacitetima: objekt nije kategoriziran jer je restoran - prema udjelu stranih gostiju: objekt ne posjećuju strani gosti (rang 21/21) - prema broju noćenja u 2008. godini : objekt nije kategoriziran jer je restoran - prema bruto dobiti u 2007. godini: ugostiteljski objekt ostvaruje gubitak (rang 20/26) Preporuke: Usluge koje se nude u blizini su višenamjenskog sportskog igrališta i dva joga za boćanje. U svrhu ostvarenja dodatnog prihoda, poželjno je urediti interijer. Bistro Brvnara, Tršće Bistro Brvnara – Tršće je izgrađen 1984. godine, a renoviran je 1986., 1997., 2003. i 2007. godine. Uređenje interijera opisano je kao zadovoljavajuće, fasada, instalacija i krovište kao odlično, uređenje okoliša je opisano kao zadovoljavajuće, što znači, ukupno gledano, stanje objekta je zadovoljavajuće. Objekt ne služi smještaju, nego samo kao restoran. Broj sjedećih mjesta u restoranu je 85, dok terasa ne postoji. Gosti su pretežito domaći. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 273.659,90 kn, a ukupni rashodi 1.081.225,84 kn, bruto dobit objekta iznosi -807.565,94kn. Objekt ima šest zaposlenih; po jednog: kuhara, električara (SSS), strojara (SSS), inžinjera strojarstva (VŠS); te dva konobara. Od njih samo neki znaju strane jezike. Struktura gostiju je sljedeća: 50% gostiju su sportaši, 15% gostiju su planinari, 10% gostiju su lovci, 10% gostiju su škole i obrazovne institucije, 5% gostiju su planinari, 5% gostiju su umirovljenici, 5% gostiju su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o., 15% gostiju su ostali gosti.
257
Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je odlično (rang 4/28) - prema kapacitetima: objekt nije kategoriziran jer je restoran - prema udjelu stranih gostiju: objekt ne posjećuju strani gosti (rang 21/21) - prema broju noćenja u 2008. godini: objekt nije kategoriziran jer je restoran - prema bruto dobiti u 2007. godini: ugostiteljski objekt ostvaruje gubitak (rang 24/26) Preporuke: Usluge koje se nude: blizina mjesta za skijanje, planinarenje, edukativni izleti, posjet muzejima, biciklističke staze i škole u prirodi. Dodatno, gosti bi se mogli privući ulaganjem u infrastrukturu skijališta, uređenjem terase i izgradnjom smještajnih kapaciteta. Restoran Kamačnik Objekt Kamačnik je izgrađen 1968. godine, a renoviran je 2006. godine, zbog čega su uređenje interijera, fasada, instalacije, krovište i okoliš u odličnom stanju. Objekt je pod koncesijom. Objekt ne služi smještaju, nego samo kao restoran. Broj sjedećih mjesta u restoranu je 24, dok je broj sjedećih mjesta na terasi 50. Zemlje iz kojih najčešće dolaze strani gosti su Italija, Engleska i Njemačka. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 293.700,64 kn, a ukupni rashodi 693.593,73 kn, bruto dobit objekta iznosi -399.893,09 kn. Objekt ima pet zaposlenih: voditelj (srednja stručna sprema ekonomske struke), dva kuhara (srednja stručna sprema ugostiteljske struke), dva konobara. Od njih samo neki odlično znaju strane jezike. Struktura gostiju je sljedeća: 30% gostiju su planinari, 20% gostiju su škole i obrazovne institucije, 50% gostiju su ostali gosti. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je odlično (rang 1/28) - prema kapacitetima: objekt nije kategoriziran jer je restoran - prema udjelu stranih gostiju: objekt ne posjećuju strani gosti (rang 21/21) - prema broju noćenja u 2008. godini: objekt nije kategoriziran jer je restoran - prema bruto dobiti u 2007. godini: ugostiteljski objekt ostvaruje gubitak (rang 22/26) Preporuke: Preporuka je: obnoviti terasu kako bi se mogli iskoristiti njeni kapaciteti.
258 L-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA SENJ Šumarska kuća u Krasnu Šumarska kuća u Krasnu je sagrađena 1982. godina, a renovirana je 2003. godine. Interijer je opisan kao zadovoljavajući, fasada kao dobra, instalacije kao zadovoljavajuće, krovište kao odlično i okoliš kao dobar. Ukupna ocjena stanja objekta je zadovoljavajuća. Od usluga u objektu se jedino nudi noćenje u jedanaest dvokrevetnih, dvije trokrevetne i jednoj peterokrevetnoj sobi. Ukupno ima 14 soba sa 33 kreveta. Broj sjedećih mjesta u restoranu koji se ne koristi je 32. Strani gosti čine 12% ukupnog broja gostiju, a uglavnom dolaze iz Francuske, Njemačke i Slovenije. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 154.291,00 kn, a ukupni rashodi 118.788,00 kn. Bruto dobit objekta iznosi 35.503,00 kn. Slika 4.112 Broj gostiju u objektu Šumarska kuća u 2007. i 2008. godini 180 160 140 120 100 80 60
2007.
40
2008.
20 0
U 2007. godini je najviše gostiju bilo u listopadu, a slijede rujan, lipanj i kolovoz. Najmanji broj gostiju je bio u studenom. 2008. godine najviše gostiju u Šumarskoj kući u Krasnom bilo je u svibnju, zatim kolovozu i lipanju.
259 Slika 4.113 Broj noćenja u objektu Šumarska kuća u 2007. i 2008. godini 500 450 400 350 300 250 200
2007.
150
2008.
100 50 0
U 2007. godini najveći broj noćenja je zabilježen u kolovozu, listopadu i rujnu, dok je najmanje noćenja bilo u ožujku. U 2008. godini je najviše noćenja bilo u svibnju, kolovozu i lipnju, dok je najmanje noćenja bilo u veljači. Šumarska kuća u Krasnom ima dvoje zaposlenih: voditelja (SSS) šumarske struke i spremačicu (NKV) koji ne govore strane jezike. Struktura gostiju je sljedeća: 20% gostiju su planinari, 15% gostiju su škole i obrazovne institucije, 5% gostiju su umirovljenici, 4% gostiju su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o., 1% gostiju su lovci, 50% gostiju su ostali gosti. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je zadovoljavajuće (rang 14/28) - prema kapacitetima: kapacitet ugostiteljskog objekta je od 30 do 70 kreveta (rang 2/26) - prema udjelu stranih gostiju: udio stranih gostiju je 5% - 30% (rang 16/21) - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je od 200 do 1000 noćenja (rang 9/24) - prema bruto dobiti u 2007. godini: ugostiteljski objekt ostvaruje dobit (rang 7/26) Preporuke: Od turističkih usluga nudi se: posjet Muzeju šumarstva, izleti u okolici Šumarske kuće, posjet Nacionalnom parku Sjeverni Velebit. Preporuka za objekt je stavljanje restorana u funkciju. Gosti se izvan sezone mogu privući rekreativnim turizmom - planinarenjem, speleologijom, vjerskim turizmom. Muzej šumarstva Muzej šumarstva je osnovan u 19. stoljeću, a renoviran je 2003. godine. Interijer je opisan kao odličan, fasada i instalacije kao zadovoljavajuće, krovište kao dobro i okoliš kao zadovoljavajući. Ukupna ocjena stanja objekta je zadovoljavajuća. Od usluga u objektu se jedino nudi noćenje u dvije dvokrevetne, jednoj trokrevetnoj i jednoj četverokrevetnoj sobi. Strani gosti uglavnom dolaze iz Italije i Njemačke. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 8.275,00 kn, a ukupni rashodi 509,00kn. Bruto dobit objekta iznosi 7.766,00kn.
260 Slika 4.114 Broj posjetitelja Muzeja šumarstva u 2007. i 2008. godini 45 40 35 30 25 20 15
2007.
10
2008.
5 0
U 2007. godini je najveći broj posjetitelja zabilježen u lipnju i rujnu, a najmanji u veljači, kolovozu i studenom. U 2008. godini najveći broj posjetitelja zabilježen je u svibnju i kolovozu. Slika 4.115 Broj noćenja u Muzeju šumarstva u 2007. i 2008. godini 90 80 70 60 50 40 30
2007. 2008.
20 10 0
Broj noćenja u Muzeju šumarstva slijedi strukturu broja posjetitelja, s iznimkom siječnja i prosinca (gosti ostaju više dana, pa je broj noćenja veći). Muzej ima jednu zaposlenu osobu i to spremačicu (SSS) ekonomske struke koja ne govori strane jezike. Struktura gostiju je sljedeća: 30% gostiju su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o., 20% gostiju su planinari, 10% gostiju su lovci, 40% gostiju su ostali gosti. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je zadovoljavajuće (rang 11/28) - prema kapacitetima: kapacitet ugostiteljskog objekta je ispod 10 kreveta (rang 18/26)
261 -
prema udjelu stranih gostiju: objekt ne posjećuju strani gosti (rang 21/21) prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je preko 1000 noćenja (rang 3/24) prema bruto dobiti u 2007. godini: ugostiteljski objekt ostvaruje dobit (rang 3/26)
Preporuke: U objektu se nalazi muzej sa stalnom postavom tradicionalne šumarske opreme. Obzirom da postoji usluga smještaja u objektu i zanimljivosti muzeja, gostima koji su i do sada dolazili poželjno je pružiti mogućnost prehrane i tako ponuditi punu uslugu. Goste se izvan sezone može privući rekreativnim turizmom planinarenjem, speleologijom, vjerskim turizmom.
262 P-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA NOVA GRADIŠKA Lovački dom Radinje Lovački dom Radinje je izgrađen 1956. godine, a renoviran je 2000. godine. Uređenje interijera i fasada je opisano kao dobro, uređenje instalacija i krovišta je opisano kao zadovoljavajuće, a uređenje okoliša je opisano kao odlično, što znači kako je, ukupno gledano, stanje objekta dobro. U objektu se nudi puni pansion, polupansion, noćenje i noćenje s doručkom. Objekt ima 5 soba, ukupno 13 kreveta (3 dvokrevetne, 1 trokrevetnu i 1 četverokrevetnu sobu). Objekt ima restoran koji je otvoren i za goste izvan objekta sa 40 sjedećih mjesta. Udio stranih gostiju iznosi 70% i najčešće dolaze iz Švedske, Italije i Austrije. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 146.954,39 kn, a ukupni rashodi 90.035,90 kn, pa bruto dobit objekta iznosi 56.918,49 kn. Slika 4.116 Broj gostiju u lovačkom domu Radinje u 2007. i 2008. godini 90 80 70 60 50 40 30
2007.
20
2008.
10 0
U 2007. godini je u lovačkoj kući Radinje najviše gostiju zabilježeno u prosincu, lipnju i studenom, a najmanje u veljači, ožujku i travnju. U 2008. godini najviše gostiju je bilo u listopadu i ožujku i ovi mjeseci bilježe velik porast broja gostiju u odnosu na iste mjesece u 2007. godini. Najmanje gostiju je bilu u veljači i srpnju (velik pad u odnosu na isti mjesec godine 2007.). Struktura gostiju je sljedeća: 62% gostiju su lovci, 20% gostiju su gosti lokalnih zajednica, 12% gostiju su umirovljenici, 6% gostiju su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o.
263 Slika 4.117 Broj noćenja u lovačkom domu Radinje u 2007. i 2008. godini 80 70 60 50 40 30
2007. 2008.
20 10 0
Struktura broja noćenja u lovačkoj kući Radinje prati strukturu broja gostiju. U 2007. godini najveći broj noćenja postignut je u prosincu i lipnju, a najmanji u veljači i travnju. U 2008. godini najveći broj noćenja zabilježen je u listopadu (kada je postignut rast veći od 100% u odnosu na isti mjesec 2007. godine). Najveći pad broja noćenja i jedino odstupanje je zabilježeno u ožujku 2008. kada nije postignuto ni jedno noćenje usprkos velikom rastu broja gostiju. Objekt ima dva zaposlena: voditelj objekta (1) ima višu stručnu spremu – šumarski smjer, kuhar (1) ima srednju stručnu spremu – ugostiteljski smjer, spremačica (pola radnog vremena) ima nižu stručnu spremu. Samo neki znaju strani jezik, razina sporazumjevanja. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je zadovoljavajuće (rang 14/28) - prema kapacitetima: kapacitet ugostiteljskog objekta je od 10 do 20 kreveta (rang 15/26) - prema udjelu stranih gostiju: udio stranih gostiju je preko 50% (rang 1/21) - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je do 200 noćenja (rang 16/24) - prema bruto dobiti u 2007. godini: ugostiteljski objekt ostvaruje dobit (rang 2/26) Preporuke: Udio stranih gostiju u objektu je preko 50% (rang 1/21), stoga su preporuke vezane uz razvijanje dodatnih sadržaja (uz već postojeće usluge: razgledavanje lovišta, snimanje lova, te razgledavanje lovišta konjskom zapregom). Preporuka za ostvarivanje dodatnih prihoda je korištenje vodotoka i kanala u lovištu za sportski ribolov. Privlačenje gostiju izvan sezone moguće je organiziranjem sportskog ribolova koji bi privukao dio gostiju, a oni koristili usluge lovačke kuće izvan lovačke sezone (samim time bi se popunili kapaciteti).
264 4.4.4.3 Analiza stanja ugostiteljskih objekata na moru U ovom poglavlju smo analizirali odmarališta na moru. Opis odmarališta vrši se prema karakteristikama: godina izgradnje godina renoviranja uređenja interijera uređenja fasade uređenja instalacija uređenja krovišta uređenje okoliša usluga koje se nude u objektu (puni pansion, polupansion, noćenje i doručak) postojanje restorana (broj sjedećih mjesta u restoranu, otvorenost restorana za goste izvan objekta, broj sjedećih mjesta na terasi) broj soba, apartmana i kreveta udio stranih gostiju, zemlje iz kojih dolaze strani gosti ukupni prihodi, rashodi i bruto dobit odmarališta u 2007. godini broj gostiju i broj noćenja u 2007. i 2008. godini broj zaposlenih u objektu i njihovo poznavanje stranih jezika skupina gostiju koje posjećuju objekt dostupnosti dodatnih sadržaja i njihovog opisa Nakon analize i opisa stanja svakog odmarališta na moru, dana je kategorizacija odmarališta prema kriterijima: 1) stanje objekta (skupna ocjena uređenja interijera, fasade, instalacija, krovišta i okoliša) Obzirom na stanje objekta, odmarališta na moru su kategorizirana: - ukupno stanje ugostiteljskog objekta je odlično - ukupno stanje ugostiteljskog objekta je zadovoljavajuće - ukupno stanje ugostiteljskog objekta je dobro - ukupno stanje ugostiteljskog objekta je nezadovoljavajuće Za kriterij stanje objekta se uz naznaku kategorije, prikazuje i rang pojedinog objekta u odnosu na sve objekte. 2) kapaciteti (ukupan broj kreveta) Obzirom na ukupan broj kreveta, odmarališta na moru su kategorizirana: - odmaralište kapaciteta od 50 do 70 kreveta - odmaralište kapaciteta od 30 do 50 kreveta - odmaralište kapaciteta od 10 do 30 kreveta - odmaralište kapaciteta ispod 10 kreveta Za kriterij kapaciteti uz naznaku kategorije, prikazuje se i rang pojedinog objekta u odnosu na sve objekte. 3) udio stranih gostiju Obzirom na udio stranih gostiju, odmarališta na moru su kategorizirana: - odmaralište u kojem je udio stranih gostiju 20% - odmaralište u kojem je udio stranih gostiju 10% - odmaralište u kojem je udio stranih gostiju 5% - odmaralište koje ne posjećuju strani gosti 4) broj noćenja u 2008. godini (razlog: podaci su noviji nego u 2007. godini, zadnja dva mjeseca u 2007. godini za koje nemamo podatke ne utječu na ukupan broj noćenja, nemamo podatke za broj gostiju za objekte UŠP Sisak, financijski bolji podatak nego broj gostiju) Obzirom na broj noćenja u 2008. godini, odmarališta na moru su kategorizirana: - odmaralište u kojem je evidentirano preko 4000 noćenja - odmaralište u kojem je evidentirano od 2000 do 4000 noćenja - odmaralište u kojem je evidentirano od 500 do 2000 noćenja
265 - odmaralište u kojem je evidentirano od 0 do 500 noćenja Za kriterij broj noćenja u 2008. godini se uz, naznaku kategorije, prikazuje i rang pojedinog objekta u odnosu na sve objekte. 5) ostvarena bruto dobit u 2007. godini Obzirom na bruto dobit u 2007. godini, odmarališta na moru su kategorizirana: - odmaralište koje ostvaruje dobit - odmaralište koje ne ostvaruje financijske rezultate - odmaralište koje ostvaruje gubitak Za kriterij bruto dobiti u 2007. godini se, uz naznaku kategorije, prikazuje i rang pojedinog objekta u odnosu na sve objekte. Nakon klasifikacije odmarališta na moru, dane su preporuke temeljene na analizi stanja i klasifikaciji objekta, a odnose se na budući razvoj odmarališta na moru, ostvarivanje dodatnog prihoda i privlačenje gostiju izvan sezone.
266 B-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA OSIJEK Kamp kućice u Vrsaru Kamp kućice u Vrsaru stare su 30 godina, i pod koncesijom su. Nalaze se u autokampu Plave lagune d.d. Poreč, ali na zemljištu Hrvatskih šuma UŠP Buzet. Uređenje interijera i okoliša opisano je kao dobro, što znači kako je ukupno gledano stanje kamp kućica dobro. Svaka kamp kućica (46) ima jednu sobu: 4 trokrevetne, 11 četverokrevetnih i jedna šesterokrevetna kućica. Ukupni prihodi kamp kućica u 2007. godini iznose 155.620,00 kn, a ukupni rashodi 205.895,00 kn, bruto dobit kamp kućica iznosi -50.275,00 kn. Slika 4.118 Broj gostiju u kamp kućicama u Vrsaru u 2007. i 2008. godini 200 180 160 140 120 100
2007.
80
2008.
60 40 20 0 lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
U 2007. godini broj gostiju u kamp kućicama u Vrsaru bio je najveći u srpnju, te za 30 gostiju niži u kolovozu. U 2008. godini je broj gostiju u srpnju i kolovozu bio nešto niži. Struktura gostiju je sljedeća: 70% gostiju su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o., 30% gostiju čine vanjski gosti, uglavnom radnici poslovnih partnera.
267 Slika 4.119 Broj noćenja u kamp kućicama u Vrsaru u 2007. i 2008. godini 2000 1800 1600 1400 1200 2007.
1000
2008.
800 600 400 200 0 lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
Struktura broja noćenja u kamp kućicama u Vrsaru prati strukturu broja gostiju. U 2007. godini je broj noćenja u kamp kućicama u Vrsaru bio najveći u srpnju, te za 300 noćenja niži u kolovozu. U 2008. godini je broj noćenja u srpnju i kolovozu bio niži za 200 do 250 gostiju.
268 C-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA NAŠICE Apartmani Novalja (Pag) Apartmani Novalja (Pag) su izgrađeni 1989. godine, a renovirani su 2005./2006. godine. Uređenje interijera i instalacija opisano je kao dobro, uređenje fasade i okoliša opisano je kao odlično, a uređenje krovišta opisano je kao nezadovoljavajuće, što znači da je ukupno gledano stanje objekta zadovoljavajuće. U objektu se nudi samo noćenje. Objekt ima 11 soba, ukupno 34 kreveta (10 trokrevetnih i 1 četverokrevetnu sobu). Objekt nema restoran, niti terasu. Objekt ne posjećuju strani gosti. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 167.210,00 kn, a ukupni rashodi 50.931,00 kn, bruto dobit objekta iznosi 116.279,00 kn. Slika 4.120 Broj gostiju u apartmanima Novalja (Pag) u 2007. i 2008. godini 30
25
20
15
2007. 2008.
10
5
0 lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
U 2007. je broj gostiju u odmaralištu Novalja bio najveći u kolovozu i srpnju, dok u ostalim mjesecima nisu zabilježeni dolasci gostiju. U 2008. godini je najveći broj gostiju također zabilježen u kolovozu i srpnju, ali su dolasci gostiju zabilježeni i u lipnju i rujnu. Struktura gostiju je sljedeća: svi gosti su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o.
269 Slika 4.121 Broj noćenja u apartmanima Novalja (Pag) u 2007. i 2008. godini 250
200
150 2007. 2008.
100
50
0 lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
Struktura broja noćenja u odmaralištu Novalja slijedi strukturu gostiju, tako je u 2007. godini broj noćenja bio najveći u kolovozu i srpnju, dok u ostalim mjesecima nisu zabilježena noćenja gostiju. U 2008. godini je najveći broj noćenja također zabilježen u kolovozu i srpnju, ali su dolasci gostiju zabilježeni i u lipnju i rujnu. Objekt ima jednog zaposlenog (visoka stručna sprema (upr.iur.)) koji se ne služi stranim jezicima. Zaposleni je ujedno i voditelj objekta. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je zadovoljavajuće (rang 9/17) - prema kapacitetima: odmaralište kapaciteta od 30 do 50 kreveta (rang 7/17) - prema udjelu stranih gostiju: odmaralište ne posjećuju strani gosti - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je do 500 noćenja (rang 15/17) - prema bruto dobiti u 2007. godini: odmaralište ostvaruje dobit (rang 1/17) Preporuke: Preporuka je posebnu pozornost posvetiti uređenju krovišta, (krovište objekta u nezadovoljavajućem stanju). Popuna objekta gostima i izvan same ljetne sezone (odnosno u lipnju i rujnu). Apartmani se izvan sezone mogu popuniti umirovljenicima i školskim izletima.
270 E-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA BJELOVAR Pansion Bjelovar Pansion Bjelovar je izgrađen 1958. godine, a renoviran je 1986., 1987., 1999. i 2000. godine. Uređenje interijera, instalacija i krovišta opisano je kao dobro, uređenje fasade i okoliša opisano je kao zadovoljavajuće, što znači kako je, ukupno gledano, stanje objekta zadovoljavajuće. U objektu se nude usluge punog pansiona, polupansiona i noćenja s doručkom. Objekt ima 20 soba, ukupno 56 kreveta (8 dvokrevetnih, 8 trokrevetnih i 4 četverokrevetne sobe). Objekt ima restoran sa 120 sjedećih mjesta, i terasu sa 60 sjedećih mjesta. Udio stranih gostiju iznosi 20%, a najčešće dolaze iz Mađarske, Slovačke i Češke. Ukupni prihodi objekta (pansiona Bjelovar i prenoćišta Dranče) u 2007. godini iznose 1.071.022,65 kn, a ukupni rashodi 1.438.660,08 kn, bruto dobit objekta iznosi -367.637,43 kn. Slika 4.122 Broj gostiju u pansionu Bjelovar u 2007. i 2008. godini 250
200
150 2007. 2008.
100
50
0 lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
U 2007. godini je broj gostiju u pansionu Bjelovar bio najviši i podjednak u srpnju i kolovozu, a nešto niži i podjednak u lipnju i rujnu. U 2008. godini bilježimo porast broja gostiju u sva četiri mjeseca turističke sezone, a najviše u rujnu i kolovozu. Struktura gostiju je sljedeća: 70% gostiju su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o., 20% gostiju su ostali gosti, 10% gostiju čine umirovljenici.
271 Slika 4.123 Broj noćenja u pansionu Bjelovar u 2007. i 2008. godini 2500
2000
1500 2007. 1000
2008.
500
0 lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
U 2007. godini je u pansionu Bjelovar najveći broj noćenja zabilježen u srpnju i kolovozu, a lipanj i rujan bilježe broj noćenja na razini jedne četvrtine srpnja. U 2008. godini je zamjetno povećanje broja noćenja u svim mjesecima turističke sezone, a najviše u srpnju i rujnu. Objekti (pansion Bjelovar i prenočište Dranče) imaju dvanaest zaposlenih: voditelj objekta (1) ima srednju stručnu spremu – završenu opću gimnaziju, kuhar(1) i konobar (3) imaju srednju stručni spremu – ugostiteljski smjer, spremačica (2) imaju nižu stručnu spremu, preostali zaposlenici (5) su srednje stručne spreme - smjer ugostiteljski i niže stručne spreme. Od ukupnog broja zaposlenih samo neki znaju strane jezike. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je dobro (rang 10/17) - prema kapacitetima: odmaralište kapaciteta od 50 do 70 kreveta (rang 3/17) - prema udjelu stranih gostiju: udio stranih gostiju je 10% - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je preko 4000 noćenja (rang 1/17) - prema bruto dobiti u 2007. godini: odmaralište ostvaruje gubitak (rang 16/17) Preporuke: Osim usluge smještaja i prehrane, u sklopu objekta se ne nude dodatni sadržaji. Obzirom na kapacitet i na činjenicu kako objekt prema broju noćenja pripada objektima u kojima je ostvaren najveći broj noćenja u 2008. godini, preporuke za objekt odnose se na popunjavanje kapaciteta u lipnju i rujnu. Gosti koji posjećuju objekt u lipnju i rujnu, ostvaruju manji broj noćenja, u odnosu na goste unutar sezone pa je potrebno inicirati i potaknuti dodatne sadržaje kako bi se produžio boravak gostiju. Prijedlozi za ostvarenje dodatnih prihoda objekta su: pokušati popuniti predsezonu i postsezonu đačkim izletima, budući da objekt posjeduje i restoran s velikim brojem sjedećih mjesta, koji je prikladan za posjet većih grupa. Osim đačkih izleta, dodatni prihodi se moraju ostvariti organiziranjem izleta za umirovljenike, time bi se izmijenila struktura gostiju objekata te povećao postotak koji predstavljaju umirovljenici. Posebnu pozornost treba posvetiti kategorizaciji objekta s obzirom na bruto dobit u 2007. godini, prema kojoj objekt pripada u kategoriju odmarališta koja posluju s gubitkom, rang 16/17, odnosno revidirati troškove poslovanja.
272 Prenoćište Dranče Prenoćište Dranče je izgrađeno 1964. godine, a renovirano je u periodu od 2002. do 2004. godine. Uređenje interijera opisano je kao nezadovoljavajuće, uređenje fasade i instalacija opisano je kao dobro, uređenje krovišta i okoliša opisano je kao zadovoljavajuće, što znači kako je, ukupno gledano, stanje objekta dobro. U objektu se nudi usluga noćenja. Objekt ima 12 soba, ukupno 45 kreveta (1 jednokrevetna, 3 dvokrevetne, 2 trokrevetne, 2 četverokrevetne i 4 šesterokrevetne sobe). Objekt ne posjećuju strani gosti. Ukupni prihodi objekta (pansiona Bjelovar i prenoćišta Dranče) u 2007. godini iznose 1.071.022,65 kn, a ukupni rashodi 1.438.660,08 kn, bruto dobit objekta iznosi -367.637,43 kn. Slika 4.124 Broj gostiju u prenoćištu Dranče u 2007. i 2008. godini 90 80 70 60 50 2007. 40
2008.
30 20 10 0 lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
U 2007. godini najviše gostiju u prenoćištu Dranče zabilježeno je u srpnju i kolovozu, a nešto manje u lipnju. U 2008. godini se bilježi dvostruko povećanje broja gostiju u kolovozu, te u lipnju, za oko jednu trećinu u odnosu na isti mjesec 2007. Također, zabilježen je minimalni broj gostiju u rujnu. Slika 4.125 Broj noćenja u prenoćištu Dranče u 2007. i 2008. godini 450 400 350 300 250 2007. 200
2008.
150 100 50 0 lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
273
Struktura broja noćenja u prenoćištu Dranče prati strukturu broja gostiju. U 2007. godini najveći broj gostiju je zabilježen u srpnju i kolovozu, te nešto manji u lipnju. U 2008. godini je zabilježen porast broja noćenja u svim mjesecima turističke sezone, a najviše u kolovozu. Objekti (pansion Bjelovar i prenočište Dranče) imaju dvanaest zaposlenih: voditelj objekta (1) srednja stručna sprema –opća gimnazija; kuhar (1) i konobar (3) srednja stručna sprema – ugostiteljski smjer; spremačica (2) niža stručna sprema. Preostali zaposlenici (5) imaju srednju stručnu spremu - smjer ugostiteljski i niže stručne spreme. Od ukupnog broja zaposlenih samo neki znaju strane jezike. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je dobro (rang 11/17) - prema kapacitetima: odmaralište kapaciteta od 30 do 50 kreveta (rang 5/17) - prema udjelu stranih gostiju: odmaralište ne posjećuju strani gosti - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je od 500 do 2000 noćenja (rang 12/17) - prema bruto dobiti u 2007. godini: odmaralište ostvaruje gubitak (rang 16/17) Preporuke: Objekt ima kapacitet od 30 do 50 kreveta, rang 5/17 i preporuka je: adaptacija prenoćišta u apartmane.
274 F-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA KOPRIVNICA Apartmani Duga Uvala Apartmani Duga Uvala izgrađeni su 1987. godine i od tada nisu renovirani. Uređenje interijera, fasade, instalacija i krovišta opisano je kao zadovoljavajuće, uređenje okoliša opisano je kao dobro, što znači kako je ukupno stanje objekta zadovoljavajuće. U objektu se nudi samo noćenje. Objekt ima 1 apartman i ukupno 3 kreveta (1 trokrevetnu sobu). Objekt nema restoran, niti terasu. Objekt ne posjećuju strani gosti. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 17.767,50 kn, a ukupni rashodi 18.734,44 kn, bruto dobit objekta iznosi -966,94 kn. Slika 4.126 Broj gostiju u apartmanu Duga Uvala u 2007. i 2008. godini 16 14 12 10 2007.
8
2008. 6 4 2 0 lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
U 2007. broj gostiju u apartmanu Duga Uvala je bio podjednak u lipnju i srpnju i iznosio je 9 gostiju. U 2008. se broj gostiju povećao na 14. Struktura gostiju je sljedeća: 98% gostiju su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o., 2% gostiju čine planinari.
275 Slika 4.127 Broj noćenja u apartmanu Duga Uvala u 2007. i 2008. godini 120
100
80
2007.
60
2008. 40
20
0 lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
Struktura broja noćenja u apartmanu Duga Uvala slijedi strukturu broja gostiju. U 2007. broj noćenja u apartmanu Duga Uvala je bio podjednak u lipnju i srpnju i iznosio je 90 noćenja. U 2008. se broj noćenja povećao na 100. Objekt nema zaposlenih. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je zadovoljavajuće (rang 7/17) - prema kapacitetima: odmaralište kapaciteta ispod 10 kreveta (rang 17/17) - prema udjelu stranih gostiju: odmaralište ne posjećuju strani gosti - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je do 500 noćenja (rang 16/17) - prema bruto dobiti u 2007. godini: odmaralište ostvaruje gubitak (rang 9/17) Preporuke: Preporuka je povećati kapacitet u objektu (ovo je objekt s najmanjim kapacitetom, a popunjenost u vrijeme sezone je maksimalna). Apartmani Dramalj Apartmani Dramalj su izgrađeni 1974. godine, a renovirani su 2008. godine. Uređenje interijera, fasade, krovišta, instalacija i okoliša opisano je kao odlično te je, ukupno gledano, stanje objekta odlično. U objektu se nudi samo noćenje. Objekt ima 5 apartmana, ukupno 17 kreveta. Objekt nema restoran, niti terasu. Objekt ne posjećuju strani gosti. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 58.655,41 kn, a ukupni rashodi 180.108,67 kn, bruto dobit objekta iznosi -121.453,26 kn.
276 Slika 4.128 Broj gostiju u apartmanima Dramalj u 2007. i 2008. godini 70 60 50 40 2007. 30
2008.
20 10 0 lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
U 2007. godini broj gostiju u apartmanima Dramalj je bio najveći u srpnju i kolovozu, a dosta nizak u lipnju i rujnu. U 2008. godini se bilježi povećanje broja gostiju u lipnju, rujnu i najviše u kolovozu, dok srpanj bilježi nešto manje gostiju. Struktura gostiju je sljedeća: 98% gostiju su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o., 2% gostiju čine planinari. Slika 4.129 Broj noćenja u apartmanima Dramalj u 2007. i 2008. godini 600
500
400
2007.
300
2008. 200
100
0 lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
U 2007. godini je broj noćenja u apartmanima Dramalj bio najviši i podjednak u srpnju i kolovozu, lipanj je na razini jedne četvrtine srpnja i kolovoza, dok rujan bilježi minimalan broj noćenja. U 2008. godini se otprilike podjednako povećao broj noćenja u srpnju i kolovozu, dok se u lipnju i rujnu također povećao za manji iznos.
277 Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je odlično (rang 1/17) - prema kapacitetima: odmaralište kapaciteta od 10 do 30 kreveta (rang 12/17) - prema udjelu stranih gostiju: odmaralište ne posjećuju strani gosti - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je od 500 do 2000 noćenja (rang 10/17) - prema bruto dobiti u 2007. godini: odmaralište ostvaruje gubitak (rang 13/17) Preporuke: Preporuka za objekt je: goste izvan sindikata (planinare) privući u vrijeme pred i post sezone različitim organiziranim izletima. Apartmani Sv. Filip i Jakov Apartmani Sv.Filip i Jakov su izgrađeni 1966. godine, a renovirani su 2002. godine. Uređenje interijera, fasade, krovišta i okoliša opisano je kao dobro, uređenje instalacija opisano je kao zadovoljavajuće, ukupno gledano, stanje objekta je dobro. U objektu se nudi samo noćenje. Objekt ima 10 apartmana, ukupno 33 kreveta. Objekt nema restoran, niti terasu. Objekt ne posjećuju strani gosti. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 161.847,80 kn, a ukupni rashodi 141.095,21 kn, bruto dobit objekta iznosi 20.752,59 kn. Slika 4.130 Broj gostiju u apartmanima Sv. Filip i Jakov u 2007. i 2008. godini 140 120 100 80 2007. 60
2008.
40 20 0 lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
U 2007. godini je u apartmanima Sv. Filip i Jakov najveći broj gostiju zabilježen u kolovozu i srpnju, nešto manji u lipnju, a samo 10 gostiju bilo je u rujnu. U 2008. godini se primjećuje pad broja gostiju u srpnju i kolovozu, a najviše u lipnju (za 50%), dok rujan bilježi više nego dvostruki broj gostiju u odnosu na lipanj 2007. Struktura gostiju je sljedeća: 98% gostiju su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o., 2% gostiju čine planinari.
278 Slika 4.131 Broj noćenja u apartmanima Sv. Filip i Jakov u 2007. i 2008. godini 1400 1200 1000 800 2007. 2008.
600 400 200 0 lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
Struktura broja noćenja u apartmanima Sv. Filip i Jakov slijedi strukturu broja gostiju. U 2007. godini najviše je noćenja bilo u kolovozu i srpnju, slijedi lipanj, te rujan s malim brojem noćenja. U 2008. godini opada broj noćenja u lipnju, srpnju, i najviše u kolovozu, dok rujan bilježi više nego dvostruko povećanje broja noćenja. Objekt ima jednog zaposlenog (srednja stručna sprema) ugostiteljsko-turističkog smjera i može se sporazumijevati na stranom jeziku. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je dobro (rang 11/17) - prema kapacitetima: odmaralište kapaciteta od 30 do 50 kreveta (rang 8/17) - prema udjelu stranih gostiju: odmaralište ne posjećuju strani gosti - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je od 2000 do 4000 noćenja (rang 6/17) - prema bruto dobiti u 2007. godini: odmaralište ostvaruje dobit (rang 4/17) Preporuke: Preporuka za objekt je ponuditi usluge pansiona i polupansiona. Preporuka za ostvarivanje dodatnih prihoda je popunjavanje slobodnih kapaciteta izvan turističke sezone, kao i osmišljavanje dodatnih sadržaja za goste i organiziranje izletničkih aktivnosti.
279 H-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA SISAK Apartmani Duga Uvala Apartmani Duga Uvala su izgrađeni 1988. godine, i od tada nisu renovirani. Uređenje interijera, fasade, krovišta, instalacija i okoliša opisano je kao dobro, što znači kako je ukupno stanje objekta zadovoljavajuće. U objektu se nudi samo noćenje. Objekt ima 12 apartmana, ukupno 42 kreveta (6 trokrevetnih i 6 četverokrevetnih soba). Objekt nema restoran, niti terasu. Udio stranih gostiju iznosi 10%, a najčešće dolaze iz Slovačke i Mađarske. Podaci o broju gostiju u odmaralištu Duga Uvala u 2008. godini i o broju noćenja u 2007. godini nisu dostupni.51 Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 132.307,86 kn, a ukupni rashodi 135.400,19 kn, bruto dobit objekta iznosi -3.092,33 kn. Slika 4.132 Broj gostiju u apartmanima Duga Uvala u 2007. i 2008. godini 1200
1000
800 2007.
600
2008. 400
200
0 lipanj
srpanj
kolovoz
U 2007. godini je najviše gostiju u odmaralištu Duga Uvala bilo u srpnju i kolovozu, dok lipanj bilježi samo jednu petinu broja gostiju u kolovozu. Struktura gostiju je sljedeća: 60% gostiju su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o., 10% gostiju čine umirovljenici, a 30% gostiju su ostali gosti.
51
U anketnom upitniku od UŠP Sisak nisu dobiveni podaci
280 Slika 4.133 Broj noćenja u apartmanima Duga Uvala u 2007. i 2008. godini 1200
1000
800
2007.
600
2008. 400
200
0 lipanj
srpanj
kolovoz
U 2008. godini broj noćenja u odmaralištu Duga Uvala bio je najveći u srpnju i kolovozu, a u lipnju je bio približno, petina iz srpnja. Objekt nema zaposlenih. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je dobro (rang 14/17) - prema kapacitetima: odmaralište kapaciteta od 30 do 50 kreveta (rang 6/17) - prema udjelu stranih gostiju: udio stranih gostiju je 10% - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je od 2000 do 4000 noćenja (rang 8/17) - prema bruto dobiti u 2007. godini: odmaralište ostvaruje gubitak (rang 11/17) Preporuke: Preporučuje se renoviranje objekta, budući da je zadnje renoviranje bilo prije 20 godina, a prema stanju objekta pripada kategoriji odmarališta koje je u dobrom stanju, po rangu kriterija stanje objekta je pri dnu svih smještajnih objekata na moru. Apartmani Nerezine (Lošinj) Apartmani Nerezine (Lošinj) su izgrađeni u periodu od 1986. do 1991. godine i od tada nisu renovirani. Uređenje interijera, fasade, krovišta, instalacija i okoliša opisano je kao zadovoljavajuće, pa je ukupno stanje objekta zadovoljavajuće. U objektu se nudi samo noćenje. Objekt ima 9 apartmana, ukupno 33 kreveta (3 trokrevetne i 6 četverokrevetnih soba). Objekt nema restoran, niti terasu. Objekt ne posjećuju strani gosti. Podaci o broju gostiju u apartmanima Nerezine u 2008. godini i o broju noćenja u 2007. godini nisu dostupni.52 Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 139.725,47 kn, a ukupni rashodi 109.700,15 kn, bruto dobit objekta iznosi 30.025,32 kn.
52
Ibid.
281 Slika 4.134 Broj gostiju u apartmanima Nerezine (Lošinj) u 2007. i 2008. godini 1200
1000
800 2007.
600
2008. 400
200
0 lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
U 2007. godini je broj gostiju u apartmanima Nerezine bio je najveći u srpnju i kolovozu (oko 1000), u lipnju je bilo 700, dok je u rujnu zabilježeno 400 gostiju. Struktura gostiju je sljedeća: 60% gostiju su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o., 10% gostiju čine umirovljenici, a 30% gostiju su ostali gosti. Slika 4.135 Broj noćenja u apartmanima Nerezine (Lošinj) u 2007. i 2008. godini 1200
1000
800
2007.
600
2008. 400
200
0 lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
U 2008. godini je broj noćenja u apartmanima Nerezine bio najveći u srpnju i kolovozu (bilježe jednak broj noćenja). Broj noćenja u lipnju je na razini dvije trećine iz srpnja i kolovoza, dok je u rujnu bilo oko 400 noćenja. Objekt nema zaposlenih.
282 Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je zadovoljavajuće (rang 5/17) - prema kapacitetima: odmaralište kapaciteta od 30 do 50 kreveta (rang 8/17) - prema udjelu stranih gostiju: odmaralište ne posjećuju strani gosti - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je od 2000 do 4000 noćenja (rang 5/17) - prema bruto dobiti u 2007. godini: odmaralište ostvaruje dobit (rang 3/17) Preporuke: Obzirom da je objekt prepoznat od strane članova sindikata HŠ d.o.o. kao atraktivna destinacija za ljetovanje, preporuka je: osmisliti i organizirati dodatne sadržaje koji bi obogatili ponudu postojećih, privukli nove goste, te time pridonijeli ostvarenju dodatnih prihoda. U svrhu pružanja dodatnih usluga preporuka je povezivanje sa lokalnom turističkom zajednicom te nastojanje da se kapaciteti popune u pred i post sezoni.
283 I-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA KARLOVAC Apartmani Selce Apartmani Selce su izgrađeni 1960. godine i od tada nisu renovirani. Uređenje interijera, fasade, instalacija, krovišta i okoliša opisano je kao nezadovoljavajuće, što je ukupno gledano, stanje objekta nezadovoljavajuće. U objektu se nudi samo noćenje. Objekt ima 4 sobe, ukupno 8 kreveta (4 dvokrevetne sobe). Objekt nema restoran, niti terasu. Objekt ne posjećuju strani gosti. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 38.130,00 kn, a ukupni rashodi 39.946,00 kn, bruto dobit objekta iznosi -1.816,00 kn. Slika 4.136 Broj gostiju u apartmanima Selce u 2007. i 2008. godini 35 30 25 20 2007. 15
2008.
10 5 0 lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
U 2007. godini je broj gostiju u apartmanima Selce bio najviši u srpnju i kolovozu, a u lipnju na razini jedne trećine kolovoza. Gosti su zabilježeni i u lipnju, dok ih u rujnu nije bilo. U 2008. godini se bilježi smanjenje broja gostiju, najviše u lipnju, ali i u srpnju i u kolovozu, dok se u rujnu bilježe gosti, za razliku od istog mjeseca 2007. godine. Struktura gostiju je sljedeća: 100% gostiju su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o.
284 Slika 4.137 Broj noćenja u apartmanima Selce u 2007. i 2008. godini 350 300 250 200 2007. 2008.
150 100 50 0 lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
Struktura broja noćenja u apartmanima Selce slijedi strukturu broja gostiju, što znači da se u 2007. godini najveći broj noćenja bilježi u srpnju i kolovozu, a u lipnju jedna trećina broja gostiju iz kolovoza. U 2008. godini se bilježi pad broja noćenja, najviše u lipnju, ali i u srpnju i kolovozu, dok su u rujnu zabilježena noćenja, za razliku od istog mjeseca 2007. godine. Objekt nema zaposlenih. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je nezadovoljavajuće (rang 17/17) - prema kapacitetima: odmaralište kapaciteta ispod 10 kreveta (rang 14/17) - prema udjelu stranih gostiju: odmaralište ne posjećuju strani gosti - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je od 500 do 2000 noćenja (rang 13/17) - prema bruto dobiti u 2007. godini: odmaralište ostvaruje gubitak (rang 10/17) Preporuke: Preporuke za poboljšanje se odnose na uređenje interijera, fasade, instalacija, krovišta i okoliša (objekt je u najlošijem stanju u usporedbi s ostalim objektima). Apartmani Sv. Filip i Jakov Apartmani Sv. Filip i Jakov su izgrađeni 1976. godine i od tada nisu renovirani. Uređenje interijera, fasade, instalacija i okoliša opisano je kao nezadovoljavajuće, uređenje krovišta opisano je kao dobro, ukupno gledano stanje objekta je nezadovoljavajuće. U objektu se nudi samo noćenje. Objekt ima 21 sobu, ukupno 58 kreveta (5 dvokrevetnih i 16 trokrevetnih soba). Objekt nema restoran, niti terasu. Objekt ne posjećuju strani gosti. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 276.180,00 kn, a ukupni rashodi 212.217,00 kn, bruto dobit objekta iznosi 63.963,00 kn.
285 Slika 4.138 Broj gostiju u apartmanima Sv. Filip i Jakov u 2007. i 2008. godini 300
250
200 2007.
150
2008. 100
50
0 lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
U 2007. godini je broj gostiju u apartmanima Sv. Filip i Jakov bio najveći u srpnju i kolovozu (upola manji u lipnju), dok u rujnu nije bilo gostiju. U 2008. godini je zabilježeno manje smanjenje broja gostiju u lipnju, a za jednu trećinu u kolovozu, u srpnju nije bilo promjene, te se u 2008. godini bilježe dolasci gostiju i u rujnu. Struktura gostiju je sljedeća: 100% gostiju su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o. Slika 4.139 Broj noćenja u apartmanima Sv.Filip i Jakov u 2007. i 2008. godini 2500
2000
1500 2007. 2008.
1000
500
0 lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
U 2007. godini je broj noćenja u apartmanima Sv. Filip i Jakov bio najviši u srpnju, a nešto niži u kolovozu. U lipnju je bio na razini jedne četvrtine srpnja, a u rujnu nisu zabilježena noćenja. U 2008. godini se broj noćenja minimalno smanjio u lipnju i kolovozu, a povećao u srpnju, te su, za razliku od 2007. godine noćenja zabilježena i u rujnu. Objekt ima jednog zaposlenog (srednja stručna sprema - šumarski smjer), koji se ne služi stranim jezicima. Zaposleni je ujedno i voditelj objekta.
286 Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je nezadovoljavajuće (rang 16/17) - prema kapacitetima: odmaralište kapaciteta od 50 do 70 kreveta (rang 2/17) - prema udjelu stranih gostiju: odmaralište ne posjećuju strani gosti - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je preko 4000 noćenja (rang 3/17) - prema bruto dobiti u 2007. godini: odmaralište ostvaruje dobit (rang 2/17) Preporuke: Preporuke za poboljšanje stanja objekta odnose se na uređenje interijera, fasade, instalacija, krovišta i okoliša. Preporuka za ostvarivanje dodatnih prihoda je ponuda kapaciteta turističkim agencijama u vrijeme pred i post sezone kada isti nisu popunjeni članovima sindikata i zaposlenicima HŠ d.o.o.
287 J-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA OGULIN Pansion Klek Pansion Klek je izgrađen 1980. godine, a renoviran je 2003. godine. Uređenje interijera, fasade, instalacija, krovišta i okoliša opisano je kao zadovoljavajuće, što znači da je ukupno stanje objekta zadovoljavajuće. U objektu se nude usluge punog pansiona, polupansiona i noćenja s doručkom. Objekt ima 17 soba, ukupno 52 kreveta. Objekt ima restoran koji je otvoren za goste izvan objekta s 52 sjedeća mjesta. Udio stranih gostiju iznosi 20%, a najčešće dolaze iz Mađarske, Slovačke i Srbije. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 448.506,27 kn, a ukupni rashodi 684.317,28 kn, bruto dobit objekta iznosi -235.811,01 kn. Slika 4.140 Broj gostiju u pansionu Klek u 2007. i 2008. godini 200 180 160 140 120 2007.
100
2008.
80 60 40 20 0 srpanj
kolovoz
rujan
listopad
U 2007. godini je broj gostiju u pansionu Klek bio najveći u rujnu, a podjednak u srpnju, kolovozu i listopadu. U 2008. godini je zamjetno podjednako povećanje broja gostiju u svim mjesecima. Struktura gostiju je sljedeća: 70% gostiju su planinari, 20% gostiju su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o., 10% gostiju čine umirovljenici.
288 Slika 4.141 Broj noćenja u pansionu Klek u 2007. i 2008. godini 1600 1400 1200 1000 2007.
800
2008. 600 400 200 0 srpanj
kolovoz
rujan
listopad
U 2007. godini je broj noćenja u pansionu Klek bio najveći u rujnu, podjednak u srpnju i kolovozu, te nešto niži u listopadu. U 2008. godini bilježi se porast broja noćenja u srpnju i kolovozu za oko 50%, te manje smanjenje u rujnu i listopadu. Objekt ima sedam zaposlenih: voditelj objekta (1) ima srednju stručnu spremu, kuhar (2) imaju nižu stručnu spremu, konobar (1) ima srednju stručni spremu. Spremačica (2) imaju srednju stručnu spremu. Preostali zaposlenici (2) su srednje stručne spreme. Od ukupnog broja zaposlenih samo neki znaju strane jezike. Osim usluge smještaja i prehrane , gostima se nude dodatni sadržaji – izleti brodom. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je zadovoljavajuće (rang 5/17) - prema kapacitetima: odmaralište kapaciteta od 50 do 70 kreveta (rang 4/17) - prema udjelu stranih gostiju: udio stranih gostiju je 20% - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je od 2000 do 4000 noćenja (rang 4/17) - prema bruto dobiti u 2007. godini: odmaralište ostvaruje gubitak (rang 15/17) Preporuke: Obzirom da objekt (prema broju noćenja) pripada kategoriji odmarališta u kojem je evidentirano od 2000 do 4000 noćenja (rang 4/17), te ga posjećuju pretežito planinari, nužno je proširiti turističku ponudu dodatnim sadržajima. Prijedlozi za ostvarenje dodatnih prihoda su: organiziranje izleta u Gorski kotar i Krasno. Način privlačenja gostiju izvan sezone uključuje turističku ponudu usmjerenu prema školama i vrtićima (škola u prirodi) te sportskim udrugama za rekreacije (rekreacija na moru i u planinama).
289 K-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA DELNICE Apartmani Mali Lošinj Apartmani Mali Lošinj renovirani su 2002., 2005., 2006., 2007. i 2008. godine. Uređenje interijera i krovišta opisano je kao dobro, uređenje fasade i instalacija opisano je kao zadovoljavajuće, a uređenje okoliša je nezadovoljavajuće, što znači kako je, ukupno gledano, stanje objekta dobro. U objektu se nudi puni pansion, polupansion i noćenje s doručkom. Objekt ima 7 soba i 1 apartman, ukupno 22 kreveta (2 dvokrevetne, 2 trokrevetne i 3 četverokrevetne sobe) i 1 apartman. Objekt ima restoran sa 40 sjedećih mjesta, koji je otvoren i za goste izvan objekta. Objekt ne posjećuju strani gosti. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 514.069,98 kn, a ukupni rashodi 819.434,08 kn, bruto dobit objekta iznosi -305.364,10 kn. Slika 4.142 Broj gostiju u apartmanima Mali Lošinj u 2007. i 2008. godini 200 180 160 140 120 2007.
100
2008.
80 60 40 20 0 lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
U 2007. godini u apartmanima Mali Lošinj najveći je broj gostiju zabilježen u srpnju i kolovozu, te četiri do šest puta manji u lipnju i rujnu. U 2008. godini je situacija slična onoj iz 2007. godine, osim za lipanj (koji bilježi povećanje broja gostiju od 350%). Struktura gostiju je: 80% gostiju su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o., 10% gostiju su umirovljenici i preostalih 10% su učenici iz škola i obrazovnih ustanova.
290 Slika 4.143 Broj noćenja u apartmanima Mali Lošinj u 2007. i 2008. godini 2000 1800 1600 1400 1200 2007.
1000
2008.
800 600 400 200 0 lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
Struktura broja noćenja u apartmanima Mali Lošinj je identična strukturi broja gostiju. Zamjetno je povećanje broja noćenja u lipnju 2008. godine, u odnosu na isti mjesec 2007. godine. Prosječni boravak gosta u apartmanima Mali Lošinj je 10 dana. Objekt ima šest zaposlenih: voditelj objekta (1), kuhar (1) i konobar (1) su kvalificirani radnici, spremačica (1) ima nižu ili srednju stručnu spremu, pomoćni kuhar (1) ima srednju stručnu spremu, pomoćni kuhar (1) ima nižu stručnu spremu. Od ukupnog broja zaposlenih samo neki znaju strane jezike. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je dobro (rang 10/17) - prema kapacitetima: odmaralište kapaciteta od 10 do 30 kreveta (rang 10/17) - prema udjelu stranih gostiju: odmaralište ne posjećuju strani gosti - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je preko 4000 noćenja (rang 2/17) - prema bruto dobiti u 2007. godini: odmaralište ostvaruje gubitak (rang 15/17) Preporuke: Potrebno je posvetiti pozornost uređenju interijera, krovišta i okoliša. Obzirom na skupine gostiju koje posjećuju objekt u većim grupama, preporuka je ostvarivanje dodatnih prihoda proširenjem kapaciteta, te prenamjena objekta u objekt otvorenog tipa (kako bi se privukli gosti izvan samog objekta u restoran).
291 L-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA SENJ Apartmani Novalja (Pag) Apartmani Novalja (Pag) su izgrađeni 1994. godine, i od tada nisu bili renovirani. Uređenje interijera, fasade, instalacija i okoliša opisano je kao zadovoljavajuće, uređenje krovišta opisano je kao odlično, ukupno stanje objekta je zadovoljavajuće. U objektu se nudi samo noćenje. Objekt ima 2 sobe, ukupno 2 kreveta (2 bračna kreveta). Objekt nema restoran, niti terasu. Objekt ne posjećuju strani gosti. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 13.180,00 kn, a ukupni rashodi 8.701,52 kn, bruto dobit objekta iznosi 4.478,48 kn. Slika 4.144 Broj gostiju u apartmanima Novalja (Pag) u 2007. i 2008. godini 140 120 100 80 2007. 60
2008.
40 20 0 lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
U 2007. godini je broj gostiju u apartmanima Novalja bio najveći te podjednak u srpnju i kolovozu, u lipnju je bio na razini jedne trećine srpnja, te dosta nizak u rujnu. U 2008. godini primjećuje se pad broja gostiju u svim mjesecima, najviše u lipnju. Struktura gostiju je sljedeća: 96% gostiju su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o., 2% gostiju čine umirovljenici, a 2% gostiju su ostali gosti.
292 Slika 4.145 Broj noćenja u apartmanima Novalja (Pag) u 2007. i 2008. godini 1400 1200 1000 800 2007. 2008.
600 400 200 0 lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
Struktura broja noćenja u apartmanima Novalja prati strukturu broja gostiju. U 2007. godini je najveći broj noćenja zabilježen u srpnju i kolovozu, lipanj je na razini jedne trećine broja noćenja srpnja, dok rujan bilježi dosta nizak broj noćenja. U 2008. godini se zamjećuje pad broja noćenja u svim mjesecima, najviše u lipnju. Objekt nema zaposlenih. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je zadovoljavajuće (rang 4/17) - prema kapacitetima: odmaralište kapaciteta ispod 10 kreveta (rang 16/17) - prema udjelu stranih gostiju: odmaralište ne posjećuju strani gosti - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je od 2000 do 4000 noćenja (rang 7/17) - prema bruto dobiti u 2007. godini: odmaralište ostvaruje dobit (rang 7/17) Preporuke: Obzirom na kapacitet (2 sobe), ukupno 2 kreveta, objekt je u kategoriji podkapacitiranih objekata, rang 16/17. Preporuka za ovaj objekt je povećati kapacitet, ukoliko je to moguće, odnosno, usmjeriti napore u popunjavanje kapaciteta u vrijeme pred i post sezone formiranjem niskih cijena (kada iskorištenost kapaciteta nije maksimalna kao u sezoni).
293 N-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA BUZET Apartmani Barbariga Apartmani Barbariga su izgrađeni 1990. godine, a renovirani su 2004. godine. Uređenje interijera, fasade, instalacija i krovišta je opisano kao zadovoljavajuće, a uređenje okoliša kao dobro, što znači kako je ukupno stanje objekta zadovoljavajuće. U objektu se nudi samo noćenje. Objekt ima 6 apartmana, ukupno 24 kreveta (6 četverokrevetnih soba). Objekt nema restoran, niti terasu. Udio stranih gostiju iznosi 5%, a najčešće dolaze iz Slovenije. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 46.807,00 kn, a ukupni rashodi 71.204,00 kn, bruto dobit objekta iznosi -24.397,00 kn. Slika 4.146 Broj gostiju u apartmanima Barbariga u 2007. i 2008. godini 70 60 50 40 2007. 30
2008.
20 10 0 travanj
svibanj
lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
U 2007. godini je broj gostiju u apartmanima Barbariga bio najveći u srpnju, kolovozu i lipnju, te minimalan u travnju, svibnju i rujnu. U 2008. godini je zamjetan veliki rast broja gostiju u svibnju, srpnju i kolovozu u odnosu na iste mjesece 2008. godine. Nije zabilježen dolazak gostiju u travnju i rujnu, što znači da nije iskorištena pred i post sezona. Struktura gostiju je sljedeća: 95% gostiju su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o., dok 5% gostiju čine strani gosti.
294 Slika 4.147 Broj noćenja u apartmanima Barbariga u 2007. i 2008. godini 600
500
400 2007.
300
2008. 200
100
0 travanj
svibanj
lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
Struktura broja noćenja u apartmanima Barbariga slijedi strukturu broja gostiju, uz iznimku lipnja 2008. godine, kada je usprkos manjem broju gostiju, zabilježeno povećanje broja noćenja u odnosu na lipanj 2007. Objekt ima jednog zaposlenog s visokom stručnom spremom koji se ne služi stranim jezicima, ista osoba ujedno je i voditelj objekta, a uz tu funkciju obavlja i sve ostale poslove potrebne za poslovanje objekta. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je zadovoljavajuće (rang 7/17) - prema kapacitetima: odmaralište kapaciteta od 10 do 30 kreveta (rang 11/17) - prema udjelu stranih gostiju: udio stranih gostiju je 5% - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je od 500 do 2000 noćenja (rang 9/17) - prema bruto dobiti u 2007. godini: odmaralište ostvaruje gubitak (rang 12/17) Preporuke: Obzirom je objekt od strane članova sindikata HŠ d.o.o. prepoznat kao atraktivna destinacija za ljetovanje, preporuka je: osmisliti i organizirati dodatne sadržaje koji bi obogatili ponudu postojećih, privukli nove goste, te time pridonijeli ostvarenju dodatnih prihoda. U svrhu pružanja dodatnih usluga preporuka je: povezivanje s lokalnom turističkom zajednicom. Apartmani Rovinj Apartmani Rovinj su izgrađeni 1980. godine, a renovirani su 2002. godine. Uređenje interijera, fasada i okoliš su opisani kao odlični, instalacije su opisane kao zadovoljavajuće, a krovište kao dobro, što znači kako je ukupno stanje objekta zadovoljavajuće. U objektu se nudi samo noćenje. Objekt ima 5 apartmana, ukupno 12 kreveta (2 dvokrevetne, 2 trokrevetne i 1 četverokrevetnu sobu). Objekt nema restoran, niti terasu. Udio stranih gostiju iznosi 5%, a najčešće dolaze iz Italije i Mađarske. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 67.275,00 kn, a ukupni rashodi 61.641,00 kn, bruto dobit objekta iznosi 5.634,00 kn.
295 Slika 4.148 Broj gostiju u apartmanima Rovinj u 2007. i 2008. godini 50 45 40 35 30 2007.
25
2008.
20 15 10 5 0 lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
U 2007. godini je najviše gostiju u apartmanima Rovinj bilo u kolovozu i srpnju, a manje u lipnju i rujnu. Ista je situacija i u 2008. godini u kojoj su također zamjetna povećanja broja gostiju u lipnju, kolovozu i rujnu, dok srpanj bilježi blago smanjenje. Struktura gostiju je sljedeća: 95% gostiju su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o., dok 5% gostiju čine strani gosti. Slika 4.149 Broj noćenja u apartmanima Rovinj u 2007. i 2008. godini 500 450 400 350 300 2007.
250
2008.
200 150 100 50 0 lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
Struktura broja noćenja u apartmanima Rovinj slijedi strukturu broja gostiju. U 2007. godini je najviše noćenja u apartmanima Rovinj bilo u kolovozu i srpnju, a manje u lipnju i rujnu. Ista je situacija i u 2008. godini, u kojoj su također zamjetna povećanja broja noćenja u lipnju, kolovozu i rujnu, a u srpnju je zamijećeno blago smanjenje broja noćenja. Objekt ima jednog zaposlenog (visoka stručna sprema) koji se ne služi stranim jezicima. Zaposleni je ujedno i voditelj objekta, a uz tu funkciju obavlja i sve ostale poslove vezane uz poslovanje objekta.
296 Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je zadovoljavajuće (rang 3/17) - prema kapacitetima: odmaralište kapaciteta od 10 do 30 kreveta (rang 13/17) - prema udjelu stranih gostiju: udio stranih gostiju je 5% - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je od 500 do 2000 noćenja (rang 11/17) - prema bruto dobiti u 2007. godini: odmaralište ostvaruje dobit (rang 6/17) Preporuke: Obzirom da je objekt prepoznat od strane članova sindikata HŠ d.o.o. kao atraktivna destinacija za ljetovanje, preporuka je: osmisliti i organizirati dodatne sadržaje koji bi obogatili ponudu postojećih, privukli nove goste, te time pridonijeli ostvarenju dodatnih prihoda. U svrhu pružanja dodatnih usluga preporuka je povezivanje s lokalnom turističkom zajednicom, kako bi se uspostavila suradnja sa pružateljima dodatnih sadržaja.
297 O-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA SPLIT Apartmani Jelsa (Hvar) Apartmani Jelsa (Hvar) su izgrađeni 1962. godine, a renovirani su 1998. godine. Uređenje interijera, fasade i krovišta opisano je kao nezadovoljavajuće, uređenje instalacija i okoliša opisano je kao dobro, što znači kako je ukupno stanje objekta nezadovoljavajuće. U objektu se nudi samo noćenje. Objekt ima 2 apartmana, ukupno 5 kreveta (1 dvokrevetnu i 1 trokrevetnu sobu). Objekt nema restoran, niti terasu. Udio stranih gostiju iznosi 5%, a najčešće dolaze iz Italije, Austrije i Mađarske. Ukupni prihodi objekta u 2007. godini iznose 40.715,06 kn, a ukupni rashodi 32.997,06 kn, bruto dobit objekta iznosi 7.718,00 kn. Slika 4.150 Broj gostiju u apartmanima Jelsa (Hvar) u 2007. i 2008. godini 16 14 12 10 8 6
2007. 2008.
4 2 0
U 2007. godini je u apartmanima Jelsa (Hvar) najveći broj gostiju zabilježen u srpnju i kolovozu, a manji u pred i post sezoni (lipanj i rujan). U 2008. godini je najveći broj gostiju u srpnju, slijedi izjednačeni kolovoz i rujan koji bilježi velik rast broja gostiju. Manji rast broja gostiju je u lipnju. Bilježe se i dolasci gostiju u ožujku i studenom, za razliku od 2007., kada ih nije bilo. Struktura gostiju je sljedeća: 95% gostiju su članovi sindikata, zaposlenici HŠ d.o.o., dok 5% gostiju čine strani gosti.
298 Slika 4.151 Broj noćenja u apartmanima Jelsa (Hvar) u 2007. i 2008. godini 160 140 120 100 80 60
2007. 2008.
40 20 0
U 2007. godini je u apartmanima Jelsa (Hvar) najveći broj gostiju zabilježen u srpnju i kolovozu, a manji u pred i post sezoni lipnja i rujna. Ista situacija je i u 2008. godini, u kojoj se bilježi veliki rast broja gostiju u rujnu i manji u lipnju. Bilježe se i dolasci gostiju u ožujku i studenom, za razliku od istih mjeseci prethodne godine kada ih nije bilo. Objekt nema zaposlenih. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je nezadovoljavajuće (rang 15/17) - prema kapacitetima: odmaralište kapaciteta ispod 10 kreveta (rang 15/17) - prema udjelu stranih gostiju: udio stranih gostiju je 5% - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je od 500 do 2000 noćenja (rang 14/17) - prema bruto dobiti u 2007. godini: odmaralište ostvaruje dobit (rang 5/17) Preporuke: Osim usluge smještaja, u sklopu objekta se ne nude dodatni sadržaji. Preporuke za ostvarivanje dodatnih prihoda su: edukacijske ekskurzije, panoramski izleti, povezivanje s lovačkim udrugama, ponuda zimovanja. Vozni park bi se mogao popuniti vozilima za turističke obilaske kopnom i morem. Goste se može privući brošurama o objektu i krajobrazu u različitim godišnjim dobima. Dodatne usluge koje se mogu ponuditi gostima su: ponuda roštilja, degustacija vina, doživljaj ribolova, berba grožđa, berba maslina, planinarenje. Preporuka je i prilagodba apartmana zimovanju te povećanju smještajnih kapaciteta izgradnjom lugarija.
299 P-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA NOVA GRADIŠKA Apartmani Kaštel Kambelovac Apartmani Kaštel Kambelovac su izgrađeni 1986. godine, a renovirani su 2007. godine. Uređenje interijera, fasade, instalacija i krovišta opisano je kao odlično, uređenje okoliša opisano je kao zadovoljavajuće, što znači kako je ukupno gledano stanje objekta odlično. Objekt odmarališta je renoviran, nije u funkciji, te se čeka odluka Uprave društva o njegovoj budućoj namjeni. Objekt ima 35 soba, ukupno 70 kreveta. Objekt nema restoran, niti terasu. Objekt ne posjećuju strani gosti. Objekt nema zaposlenih. Kategorizacija: - prema stanju objekta: ukupno stanje objekta je odlično (rang 2/17) - prema kapacitetima: odmaralište kapaciteta od 50 do 70 kreveta (1/17) - prema udjelu stranih gostiju: odmaralište ne posjećuju strani gosti - prema broju noćenja u 2008. godini: evidentirano je do 500 noćenja (rang 17/17) - prema bruto dobiti u 2007. godini: odmaralište ne ostvaruje financijske rezultate (rang 8/17) Preporuke: Objekt je potrebno što prije staviti u funkciju, budući je nedavno renoviran i u odličnom je stanju (pogodan je za smještaj stranih gostiju). Mogućnost povećanja zarade objekta je u pružanju usluga punog pansiona i polupansiona.
300 4.4.4.4 Sumarni pregled turističkih objekata U ovom dijelu studije bit će prikazani turistički objekti prema promatranim karakteristikama kako bi se sumarnim pregledom dobio uvid u karakteristike cjeline objekata kojima raspolažu Hrvatske šume. Posebno će biti prikazane karakteristike lovačkih kuća, a posebno odmarališta. Tablica 4.76 Podatci o godini izgradnje, godini renoviranja i koncesijama objekata – lovačke kuće R br 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29
UŠP VINKOVCI VINKOVCI VINKOVCI VINKOVCI OSIJEK OSIJEK OSIJEK NAŠICE NAŠICE NAŠICE BJELOVAR KOPRIVNICA KOPRIVNICA ZAGREB SISAK SISAK SISAK KARLOVAC DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE SENJ SENJ NOVA GRADIŠKA
Objekt Lovački dom Stari Kunjevci Lovački dom Novi Kunjevci Lovački dom Spačva Lovački dom Merolino Lovački dom Kondrić Lovački dom Zlatna Greda Lovački dom Monjoroš Lovački dom Fazanerija Lovački dom Đedovica Planinarski dom Jankovac Lovački dom Babinac Lovački dom Čambina Lovački dom Peski Lovački dom Opeke Lovački dom Brezovica Lovački dom Cerovljani Lovački dom Šaš Lovački dom Muljava Lovački dom Smrekova Draga Lovački dom Lividraga Lovački dom Litorić Lovački dom Delnice Objekt Golubinjak Objekt Brvnara, Tršće Objekt Kamačnik Planinarski dom Zeleni Vir Šumarska kuća Muzej šumarstva Lovački dom Radinje
God. izgradnje nepoznata 2007. 1914. 1957. 1995. 2000. 1876. 1968. 1965. 1987. 2003. 1960. 1962. 1950. 1993. 1959. nepoznata 1962. 1953. 1958. 1957. 1955. 1988. 1984. 1968. 1961. 1982. 19. stoljeće 1956.
God. renoviranja nepoznata nepoznata 1995. 1994./2004. nije renoviran 2006. 1998. 1988. 2004. 2004. nije renoviran 2005. 2003. nije renoviran nije renoviran 2003. nepoznata 2006. 1997. nepoznata 1985. 1986. 2004. 1986.,1997.,2003.,2007. 2006. 2002. 2003. 2003. 2000.
Koncesija + + + + -
301 Tablica 4.77 Podatci o godini izgradnje, godini renoviranja i koncesijama - odmarališta R br 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
UŠP NAŠICE BJELOVAR BJELOVAR KOPRIVNICA KOPRIVNICA KOPRIVNICA SISAK SISAK KARLOVAC KARLOVAC OGULIN DELNICE SENJ BUZET BUZET SPLIT NOVA GRADIŠKA
Odmaralište na moru Novalja (Pag) Selce- pansion Bjelovar Selce - Dranče Duga Uvala Dramalj Sv. Filip i Jakov Duga Uvala Nerezine (Lošinj) Selce Sv. Filip i Jakov Selce- pansion Klek Mali Lošinj Novalja (Pag) apartmani Barbariga apartmani Rovinj apartmani Jelsa (Hvar) Kaštel Kambelovac
God. izgradnje 1989. 1958. 1964. 1987. 1974. 1966. 1988. 1986./1991. - 5 apartmana 1960. 1976. 1980. nepoznata 1994. 1990. 1980. 1962. 1986.
God. renoviranja 2005.-2006. 1986./1987., 1999./2000. 2002. - 2004. nije renovirano 2008. 2002. nije renovirano nije renovirano nije renovirano nije renovirano 2003. 2002.,2005.,2006.,2007.,2008 nije renovirano 2004. 2002. 1998. 2007.
Koncesija -
Tablica 4.78 Podatci o stanju objekta – uređenje interijera, fasade, instalacije, krovišta, okoliša i sveukupna ocjena stanja objekta– lovačke kuće R br
UŠP
1 VINKOVCI 2 VINKOVCI 3 VINKOVCI 4 VINKOVCI 5 OSIJEK 6 OSIJEK 7 OSIJEK 8 NAŠICE 9 NAŠICE 10 NAŠICE 11 12 13 14 15 16 17 18
BJELOVAR KOPRIVNICA KOPRIVNICA ZAGREB SISAK SISAK SISAK KARLOVAC
19 DELNICE 20 21 22 23 24 25
DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE
26 DELNICE 27 SENJ 28 SENJ NOVA 29 GRADIŠKA
Objekt
Uređenje interijera
Fasada
Lovački dom Stari zadovoljavajuće zadovoljavajuće Kunjevci Lovački dom Novi odlično odlično Kunjevci Lovački dom Spačva dobro dobro Lovački dom Merolino dobro zadovoljavajuće Lovački dom Kondrić dobro dobro Lovački dom Zlatna zadovoljavajuće odlično Greda Lovački dom Monjoroš dobro dobro Lovački dom Fazanerija dobro zadovoljavajuće Lovački dom Đedovica zadovoljavajuće odlično Planinarski dom dobro dobro Jankovac Lovački dom Babinac zadovoljavajuće odlično Lovački dom Čambina odlično odlično Lovački dom Peski odlično odlično Lovački dom Opeke nezadovoljavajuće nezadovoljavajuće Lovački dom Brezovica zadovoljavajuće zadovoljavajuće Lovački dom Cerovljani zadovoljavajuće zadovoljavajuće Lovački dom Šaš nezadovoljavajuće dobro Lovački dom Muljava odlično odlično Lovački dom Smrekova zadovoljavajuće zadovoljavajuće Draga Lovački dom Lividraga zadovoljavajuće zadovoljavajuće Lovački dom Litorić zadovoljavajuće dobro Lovački dom Delnice nezadovoljavajuće nezadovoljavajuće Objekt Golubinjak dobro zadovoljavajuće Objekt Brvnara, Tršće zadovoljavajuće odlično Objekt Kamačnik odlično odlično Planinarski dom Zeleni dobro zadovoljavajuće Vir Šumarska kuća zadovoljavajuće dobro Muzej šumarstva odlično zadovoljavajuće Lovački dom Radinje
dobro
dobro
Instalacije
Krovište
Okoliš
Ocjena stanja objekta
dobro
zadovoljavajuće
dobro
3,6
zadovoljavajuće
odlično
odlično
4,8
dobro zadovoljavajuće zadovoljavajuće
2,8 3,8 3
zadovoljavajuće
4,2
dobro zadovoljavajuće zadovoljavajuće
3 3 4,4
dobro
3
nezadovoljavajuće dobro dobro odlično dobro nezadovoljavajuće zadovoljavajuće
zadovoljavajuće
nezadovoljavajuće zadovoljavajuće nezadovoljavajuće nezadovoljavajuće zadovoljavajuće odlično dobro
dobro
zadovoljavajuće dobro odlično zadovoljavajuće odlično zadovoljavajuće odlično odlično odlično nezadovoljavajuće nezadovoljavajuće zadovoljavajuće zadovoljavajuće zadovoljavajuće zadovoljavajuće zadovoljavajuće zadovoljavajuće zadovoljavajuće dobro nezadovoljavajuće nezadovoljavajuće odlično odlično odlično
4,2 4,6 5 2,4 4 4 2,8 5
zadovoljavajuće
dobro
zadovoljavajuće
3,8
nezadovoljavajuće nezadovoljavajuće nezadovoljavajuće odlično odlično odlično
dobro zadovoljavajuće zadovoljavajuće odlično odlično odlično
zadovoljavajuće dobro nezadovoljavajuće zadovoljavajuće dobro odlično
3,4 3,2 2,4 4,2 4,8 5
dobro
dobro
dobro
3,6
zadovoljavajuće zadovoljavajuće
odlično dobro
dobro zadovoljavajuće
3,8 4
zadovoljavajuće
zadovoljavajuće
odlično
3,8
302 Tablica 4.79 Podatci o stanju odmarališta – uređenje interijera, fasade, instalacije, krovišta, okoliša i sveukupna ocjena stanja - odmarališta R br 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
UŠP
Odmaralište na moru Uređenje interijera
NAŠICE Novalja (Pag) BJELOVAR Selce- pansion Bjelovar BJELOVAR Selce - Dranče KOPRIVNICA Duga Uvala KOPRIVNICA Dramalj KOPRIVNICA Sv. Filip i Jakov SISAK Duga Uvala SISAK Nerezine (Lošinj) KARLOVAC Selce KARLOVAC Sv. Filip i Jakov OGULIN Selce - pansion Klek DELNICE Mali Lošinj SENJ Novalja (Pag) BUZET apartmani Barbariga BUZET apartmani Rovinj SPLIT apartmani Jelsa (Hvar) NOVA GRADIŠKA Kaštel Kambelovac
dobro dobro nezadovoljavajuće zadovoljavajuće odlično dobro dobro zadovoljavajuće nezadovoljavajuće nezadovoljavajuće zadovoljavajuće dobro zadovoljavajuće zadovoljavajuće odlično nezadovoljavajuće odlično
Fasada
Instalacije
Krovište
Okoliš
odlično dobro nezadovoljavajuće odlično zadovoljavajuće dobro dobro zadovoljavajuće dobro dobro zadovoljavajuće zadovoljavajuće zadovoljavajuće zadovoljavajuće zadovoljavajuće dobro odlično odlično odlično odlično dobro zadovoljavajuće dobro dobro dobro dobro dobro dobro zadovoljavajuće zadovoljavajuće zadovoljavajuće zadovoljavajuće nezadovoljavajuće nezadovoljavajuće nezadovoljavajuće nezadovoljavajuće nezadovoljavajuće nezadovoljavajuće dobro nezadovoljavajuće zadovoljavajuće zadovoljavajuće zadovoljavajuće zadovoljavajuće zadovoljavajuće zadovoljavajuće dobro nezadovoljavajuće zadovoljavajuće zadovoljavajuće odlično zadovoljavajuće zadovoljavajuće zadovoljavajuće zadovoljavajuće dobro odlično zadovoljavajuće dobro odlično nezadovoljavajuće dobro nezadovoljavajuće dobro odlično odlično odlično zadovoljavajuće
Ocjena Stanja objekta 3,6 3,4 3,2 3,8 5 3,2 3 4 2 2,2 4 3,2 4,2 3,8 4,4 2,4 4,8
Tablica 4.80 Podatci o uslugama koje se pružaju u objektu– lovačke kuće Usluge u objektu R br
UŠP
Objekt
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29
VINKOVCI VINKOVCI VINKOVCI VINKOVCI OSIJEK OSIJEK OSIJEK NAŠICE NAŠICE NAŠICE BJELOVAR KOPRIVNICA KOPRIVNICA ZAGREB SISAK SISAK SISAK KARLOVAC DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE SENJ SENJ NOVA GRADIŠKA
Lovački dom Stari Kunjevci Lovački dom Novi Kunjevci Lovački dom Spačva Lovački dom Merolino Lovački dom Kondrić Lovački dom Zlatna Greda Lovački dom Monjoroš Lovački dom Fazanerija Lovački dom Đedovica Planinarski dom Jankovac Lovački dom Babinac Lovački dom Čambina Lovački dom Peski Lovački dom Opeke Lovački dom Brezovica Lovački dom Cerovljani Lovački dom Šaš Lovački dom Muljava Lovački dom Smrekova Draga Lovački dom Lividraga Lovački dom Litorić Lovački dom Delnice Objekt Golubinjak Objekt Brvnara, Tršće Objekt Kamačnik Planinarski dom Zeleni Vir Šumarska kuća Muzej šumarstva Lovački dom Radinje
Puni pansion + + + + + + + + + + + + + + + + + +
+
Polupansion
+ + + + + + +
Noćenje
+ +
Noćenje s doručkom
+ + + + + + + +
+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + Objekt je restoran - usluge prehrane Objekt je restoran - usluge prehrane Objekt je restoran - usluge prehrane + + + + + + + +
Restoran otvoren za goste izvan objekta + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +
303 Tablica 4.81 Podatci o uslugama koje se pružaju - odmarališta Usluge u objektu
R br
UŠP
Odmaralište na moru
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
NAŠICE BJELOVAR BJELOVAR KOPRIVNICA KOPRIVNICA KOPRIVNICA SISAK SISAK KARLOVAC KARLOVAC OGULIN DELNICE SENJ BUZET BUZET SPLIT NOVA GRADIŠKA
Novalja (Pag) Selce - pansion Bjelovar Selce - Dranče Duga Uvala Dramalj Sv. Filip i Jakov Duga Uvala Nerezine (Lošinj) Selce Sv. Filip i Jakov Selce - pansion Klek Mali Lošinj Novalja (Pag) apartmani Barbariga apartmani Rovinj apartmani Jelsa (Hvar) Kaštel Kambelovac
Puni pansion
Polupansion
+
+
Noćenje
Noćenje s doručkom
+ + + + + + + + + + + +
+ +
+ + + + + + Objekt nije u funkciji
Restoran otvoren za goste izvan objekta nema restoran nema restoran nema restoran
nema restoran nema restoran + +
nema restoran
Tablica 4.82 Podatci o ukupnom broju soba i kreveta, te broju sjedećih mjesta u restoranu i na terasi restorana– lovačke kuće R br
UŠP
Objekt
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29
VINKOVCI VINKOVCI VINKOVCI VINKOVCI OSIJEK OSIJEK OSIJEK NAŠICE NAŠICE NAŠICE BJELOVAR KOPRIVNICA KOPRIVNICA ZAGREB SISAK SISAK SISAK KARLOVAC DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE SENJ SENJ NOVA GRADIŠKA
Lovački dom Stari Kunjevci Lovački dom Novi Kunjevci Lovački dom Spačva Lovački dom Merolino Lovački dom Kondrić Lovački dom Zlatna Greda Lovački dom Monjoroš Lovački dom Fazanerija Lovački dom Đedovica Planinarski dom Jankovac Lovački dom Babinac Lovački dom Čambina Lovački dom Peski Lovački dom Opeke Lovački dom Brezovica Lovački dom Cerovljani Lovački dom Šaš Lovački dom Muljava Lovački dom Smrekova Draga Lovački dom Lividraga Lovački dom Litorić Lovački dom Delnice Objekt Golubinjak Objekt Brvnara, Tršće Objekt Kamačnik Planinarski dom Zeleni Vir Šumarska kuća Muzej šumarstva Lovački dom Radinje
Ukupan broj soba 2 6 8 7 6 9 4 8 4 12 8 6 12 4 4 5 3 8 2 sobe, 1 apartman 6 3 7 soba, 1 apartman Objekt je restoran Objekt je restoran Objekt je restoran 4 14 4 5
Ukupan broj kreveta 5 8 13 16 14 18 8 16 8 62 15 14 24 5 2 15 9 29 12 18 6 19
18 33 10 13
Broj sjedećih mjesta u restoranu 14 40 30 30 46 30 20 20 14 55 50 40 80 0 40 25 20 140 16 20 24 80 80 85 24 30 32 nema restoran 40
Broj sjedećih mjesta na terasi nema terase 40-60 nema terase nema terase 24 40 40 15 20 25 20 20 50 nema terase 30 20 10 90 nema terase 20 20 40 30 nema terase 50 150 nema terase nema terase nema terase
304 Tablica 4.83 Podatci o ukupnom broju soba i kreveta, te broju sjedećih mjesta u restoranu i na terasi restorana odmarališta R br
UŠP
Odmarališta na moru
Ukupan broj soba
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
NAŠICE BJELOVAR BJELOVAR KOPRIVNICA KOPRIVNICA KOPRIVNICA SISAK SISAK KARLOVAC KARLOVAC OGULIN DELNICE SENJ BUZET BUZET SPLIT NOVA GRADIŠKA
Novalja (Pag) Selce - pansion Bjelovar Selce - Dranče Duga Uvala Dramalj Sv. Filip i Jakov Duga Uvala Nerezine (Lošinj) Selce Sv. Filip i Jakov Selce- pansion Klek Mali Lošinj Novalja (Pag) apartmani Barbariga apartmani Rovinj apartmani Jelsa (Hvar) Kaštel Kambelovac
11 20 12 1 apartman 5 apartmana 10 apartmana 12 apartmana 9 apartmana 4 21 17 7 soba, 1 apartman 2 6 apartmana 5 apartmana 2 apartmana 35
Ukupan broj kreveta 34 56 45 3 17 33 42 33 8 58 52 22, 1 apartman 4 24 14 5 70
Broj sjedećih mjesta u Broj sjedećih mjesta na restoranu terasi nema restoran nema terase 120 60 nema nema nema restoran nema restoran nema restoran nepoznat podatak nepoznat podatak nepoznat podatak nepoznat podatak nema restoran nema terase nema restoran 40 52 nepoznat podatak 40 nepoznat podatak nema restoran nema terase nepoznat podatak nepoznat podatak nepoznat podatak nepoznat podatak nema restoran nema terase Objekt nije u funkciji
Tablica 4.84 Podatci o udjelu stranih gostiju i zemljama iz kojih dolaze – lovačke kuće R br 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29
UŠP VINKOVCI VINKOVCI VINKOVCI VINKOVCI OSIJEK OSIJEK OSIJEK NAŠICE NAŠICE NAŠICE BJELOVAR KOPRIVNICA KOPRIVNICA ZAGREB SISAK SISAK SISAK KARLOVAC DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE SENJ SENJ NOVA GRADIŠKA
Objekt Lovački dom Stari Kunjevci Lovački dom Novi Kunjevci Lovački dom Spačva Lovački dom Merolino Lovački dom Kondrić Lovački dom Zlatna Greda Lovački dom Monjoroš Lovački dom Fazanerija Lovački dom Đedovica Planinarski dom Jankovac Lovački dom Babinac Lovački dom Čambina Lovački dom Peski Lovački dom Opeke Lovački dom Brezovica Lovački dom Cerovljani Lovački dom Šaš Lovački dom Muljava Lovački dom Smrekova Draga Lovački dom Lividraga Lovački dom Litorić Lovački dom Delnice Objekt Golubinjak Objekt Brvnara, Tršće Objekt Kamačnik Planinarski dom Zeleni Vir Šumarska kuća Muzej šumarstva Lovački dom Radinje
Udio stranih gostiju 50% 10% 50% 0% 70% 70% 40% 40% 60% 12% 39% 25% 50% 0% nepoznat podatak 70% nepoznat podatak 44% 40% 5% 5% 40% nepoznat podatak nepoznat podatak nepoznat podatak 10% nepoznat podatak nepoznat podatak 70%
Zemlje iz kojih dolaze strani gosti Engleska Njemačka
Italija Engleska
Nizozemska Danska Slovenija Italija Slovenija Engleska Austrija Slovenija Austrija
Danska Španjolska Austrija
Austrija Austrija Njemačka
Austrija Srbija Njemačka Italija Italija
Italija Slovenija Mađarska Njemačka Njemačka
Austrija
Engleska
Slovenija
Italija Slovenija Austrija Slovenija Italija Italija
Slovenija Italija Italija Italija Njemačka
Poljska
Italija Slovenija Francuska Italija Švedska
Engleska Austrija Njemačka Njemačka Italija
Austrija
Njemačka Njemačka Slovenija Austrija
Italija Danska
305 Tablica 4.85 Podatci o udjelu stranih gostiju i zemljama iz kojih dolaze - odmarališta R br 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
UŠP NAŠICE BJELOVAR BJELOVAR KOPRIVNICA KOPRIVNICA KOPRIVNICA SISAK SISAK KARLOVAC KARLOVAC OGULIN DELNICE SENJ BUZET BUZET SPLIT NOVA GRADIŠKA
Odmarališta na moru Novalja (Pag) Selce- pansion Bjelovar Selce - Dranče Duga Uvala Dramalj Sv. Filip i Jakov Duga Uvala Nerezine (Lošinj) Selce Sv. Filip i Jakov Selce- pansion Klek Mali Lošinj Novalja (Pag) apartmani Barbariga apartmani Rovinj apartmani Jelsa (Hvar) Kaštel Kambelovac
Udio stranih gostiju 0% 20% 0% 0% 0% 0% 10% 0% 0% 0% 20% nepoznat podatak 0% 5% 5% 5% 0%
Zemlje iz kojih dolaze strani gosti Mađarska
Slovačka
Češka
Slovačka
Mađarska
Mađarska
Slovačka
Srbija
Slovenija Italija Italija
Mađarska Austrija
Mađarska
Tablica 4.86 Podatci o ukupnim prihodima, ukupnim rashodima i bruto dobiti objekata u 2007. godini– lovačke kuće R br 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29
UŠP
Objekt
VINKOVCI VINKOVCI VINKOVCI VINKOVCI OSIJEK OSIJEK OSIJEK NAŠICE NAŠICE NAŠICE BJELOVAR KOPRIVNICA KOPRIVNICA ZAGREB SISAK SISAK SISAK KARLOVAC DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE SENJ SENJ NOVA GRADIŠKA
Lovački dom Stari Kunjevci Lovački dom Novi Kunjevci Lovački dom Spačva Lovački dom Merolino Lovački dom Kondrić Lovački dom Zlatna Greda Lovački dom Monjoroš Lovački dom Fazanerija Lovački dom Đedovica Planinarski dom Jankovac Lovački dom Babinac Lovački dom Čambina Lovački dom Peski Lovački dom Opeke Lovački dom Brezovica Lovački dom Cerovljani Lovački dom Šaš Lovački dom Muljava Lovački dom Smrekova Draga Lovački dom Lividraga Lovački dom Litorić Lovački dom Delnice Objekt Golubinjak Objekt Brvnara, Tršće Objekt Kamačnik Planinarski dom Zeleni Vir Šumarska kuća Muzej šumarstva Lovački dom Radinje
Ukupni prihodi u 2007. nepoznat podatak nepoznat podatak nepoznat podatak nepoznat podatak 298.419,00 537.446,00 225.452,94 12.600,00 111.718,00 1.448.378,00 312.606,87 84.266,00 580.896,00 84.711,66 298.609,81 82.619,19 31.462,63 1.870.192,00 22.673,60 96.422,00 29.378,00 1.811.982,92 1.677.192,00 273.659,90 293.700,64 732.514,00 154.291,00 8.275,00 146.954,39
Ukupni rashodi u 2007. nepoznat podatak nepoznat podatak nepoznat podatak 20.000,00 355.715,00 805.195,00 410.840,73 nepoznat podatak 96.771,00 1.360.586,00 736.726,54 98.788,00 922.073,00 536.721,00 498.102,04 142.561,84 88.514,24 3.449.450,00 182.300,60 237.300,00 75.445,00 2.764.088,34 1.967.720,00 1.081.225,84 693.593,73 716.236,00 118.788,00 509,00 90.035,90
Razlika prihoda i rashoda u 2007. nepoznat podatak nepoznat podatak nepoznat podatak -20.000,00 -57.296,00 -267.749,00 -185.387,79 nepoznat podatak 14.947,00 87.792,00 -424.119,67 -14.522,00 -341.177,00 -452.009,34 -199.492,23 -59.942,65 -57.051,61 -1.579.258,00 -159.627,00 -140.878,00 -46.067,00 -952.105,42 -290.528,00 -807.565,94 -399.893,09 16.278,00 35.503,00 7.766,00 56.918,49
306 Tablica 4.87 Podatci o ukupnim prihodima, ukupnim rashodima i bruto dobiti u 2007. godini - odmarališta R br 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
UŠP NAŠICE BJELOVAR BJELOVAR KOPRIVNICA KOPRIVNICA KOPRIVNICA SISAK SISAK KARLOVAC KARLOVAC OGULIN DELNICE SENJ BUZET BUZET SPLIT NOVA GRADIŠKA
Odmarališta na moru Novalja (Pag) Selce - pansion Bjelovar Selce - Dranče Duga Uvala Dramalj Sv. Filip i Jakov Duga Uvala Nerezine (Lošinj) Selce Sv. Filip i Jakov Selce- pansion Klek Mali Lošinj Novalja (Pag) apartmani Barbariga apartmani Rovinj apartmani Jelsa (Hvar) Kaštel Kambelovac
Ukupni prihodi u 2007. 167.210,00 1.071.022,65 vodi se u sklopu odmarališta Selce 17.767,50 58.655,41 161.847,80 132.307,86 139.725,47 38.130,00 276.180,00 448.506,27 514.069,98 13.180,00 46.807,00 67.275,00 40.715,06 nepoznat podatak
Ukupni rashodi u 2007. 50.931,00 1.438.660,08 vodi se u sklopu odmarališta Selce 18.734,44 180.108,67 141.095,21 135.400,19 109.700,15 39.946,00 212.217,00 684.317,28 819.434,08 8.701,52 71.204,00 61.641,00 32.997,06 nepoznat podatak
Razlika prihoda i rashoda u 2007. 116.279,00 -367.637,43 vodi se u sklopu odmarališta Selce -966,94 -121.453,26 20.752,59 -3.092,33 30.025,32 -1.816,00 63.963,00 -235.811,01 -305.364,10 4.478,48 -24.397,00 5.634,00 7.718,00 nepoznat podatak
Tablica 4.88 Podatci o broju i kvalifikacijama zaposlenih u ugostiteljskoj djelatnosti– lovačke kuće R br 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29
UŠP
Objekt
VINKOVCI VINKOVCI VINKOVCI VINKOVCI OSIJEK OSIJEK OSIJEK NAŠICE NAŠICE NAŠICE BJELOVAR KOPRIVNICA KOPRIVNICA ZAGREB SISAK SISAK SISAK KARLOVAC DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE SENJ SENJ NOVA GRADIŠKA
Lovački dom Stari Kunjevci Lovački dom Novi Kunjevci Lovački dom Spačva Lovački dom Merolino Lovački dom Kondrić Lovački dom Zlatna Greda Lovački dom Monjoroš Lovački dom Fazanerija Lovački dom Đedovica Planinarski dom Jankovac Lovački dom Babinac Lovački dom Čambina Lovački dom Peski Lovački dom Opeke Lovački dom Brezovica Lovački dom Cerovljani Lovački dom Šaš Lovački dom Muljava Lovački dom Smrekova Draga Lovački dom Lividraga Lovački dom Litorić Lovački dom Delnice Objekt Golubinjak Objekt Brvnara, Tršće Objekt Kamačnik Planinarski dom Zeleni Vir Šumarska kuća Muzej šumarstva Lovački dom Radinje
Broj zaposlenih 12 3 1 2 4 2 2 1 11 1 3
1 1 9 1 1 1 13 5 6 5 5 2 1 3
Voditelj objekta 0 VSS(1) SSS(1)
VSS(1) SSS(1) VSS(1) VSS(1) 1 inž. lovstva 0 0 0 0
Kuhar
Konobar
Spremačica
Ostali
Nema zaposlenih VKV(1), SSS(3) SSS(1)
SSS(4)
SSS(1) SSS(1) NKV(1)
1 po potrebi
SSS(2), NSS(2) NSS(1) SSS(1) 1 po potrebi NSS(2) NSS(1)
SSS(1) SSS(4) 1 KV, po potrebi 0 SSS(2)
SSS(3) 1 po potrebi SSS (1) NSS(1)
SSS(2)
SSS(1)
Nema zaposlenih Nema zaposlenih SSS(1), ugostiteljski NSS(1)
VSS (1) SSS(1) 1 VŠS(1) VSS(1) SSS(1), SSS(1), SSS(1) SSS(1) VSS (1)
SSS (3)
SSS (3)
KV (1),SSS (2), NSS (2) NSS(2) 1 SSS(2)
SSS(1), KV (3) SSS(2) 2
SSS (1)
SSS (2)
NSS(1) SSS(1),VŠS (1) SSS(2), VŠS(1)
NKV(1) SSS(1) NSS (1/2)
307 Tablica 4.89 Podatci o broju i kvalifikacijama zaposlenih u ugostiteljskoj djelatnosti R br 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
UŠP
Odmarališta na moru
Broj zaposlenih
NAŠICE BJELOVAR BJELOVAR KOPRIVNICA KOPRIVNICA KOPRIVNICA SISAK SISAK KARLOVAC KARLOVAC OGULIN DELNICE SENJ BUZET BUZET SPLIT NOVA GRADIŠKA
Novalja (Pag) Selce - pansion Bjelovar Selce - Dranče Duga Uvala Dramalj Sv. Filip i Jakov Duga Uvala Nerezine (Lošinj) Selce Sv. Filip i Jakov Selce - pansion Klek Mali Lošinj Novalja (Pag) apartmani Barbariga apartmani Rovinj apartmani Jelsa (Hvar) Kaštel Kambelovac
1 12 zaposlenici odmarališta Selce
Voditelj objekta VSS(1) SSS(1)
Kuhar
Konobar
Spremačica
Ostali, koji
SSS(1)
SSS(3)
NSS(2)
SSS (5) i NSS (1)
1
SSS (1)
1 7 6
SSS (1) SSS(1) KV (1)
1 1
VSS(1) VSS(1)
NSS(2) KV(1)
SSS(1) KV(1)
SSS(2) NSS ili SSS(1)
SSS(2) NSS ILI SSS(2)
4.4.4.5 Zaključna razmatranja o djelatnosti ugostiteljstva u Hrvatskim šumama d.o.o. Turistička ponuda Hrvatskih šuma d.o.o. sastoji se od ponude ugostiteljskih usluga na kontinentu i na moru. Turistička ponuda na kontinentu sastoji se od ponude ugostiteljskih usluga u lovačkim domovima, planinarskim domovima i restoranima. Stanje interijera i eksterijera četiriju lovačkih domova – Peski, Muljava, Novi Kunjevci, Čambina i dva restorana – Kamačnika i Brvnare opisani su kao odlični, što možemo pripisati njihovom nedavnom renoviranju. Stanje jedanaest lovačkih kuća opisano je kao zadovoljavajuće. Ocjena zadovoljavajućeg stanja objekta pripada i restoranu Golubinjak i planinarskom domu Zeleni Vir. Stanje ostalih objekata ocijenjeno je kao dobro, dok su dva lovačka doma ocijenjena ocjenom nezadovoljavajućeg stanja. Promatrajući ukupan broj raspoloživih kreveta u lovačkim domovima, najvećim kapacitetom raspolažu planinarski dom Jankovci sa 62 kreveta, Šumarska kuća u Krasnom sa 33 kreveta, lovački dom Muljava s 29 kreveta i lovački dom Peski s 24 kreveta, dok ostali lovački domovi imaju manje od 20 kreveta. Kao primjer lovačkih domova koji su prepoznati od strane stranih gostiju, možemo navesti one u kojima je udio stranih gostiju iznad 70%, a to su: Zlatna Greda, Cerovljani, Kondrić i Radinje, pri samom vrhu su i Đedovica sa 60% udjelom stranih gostiju, te Peski, Spačva i Stari Kunjevci s 50% udjelom stranih gostiju, dok ostale lovačke domove u manjoj mjeri ili nimalo ne posjećuju strani gosti. S obzirom na ostvarena noćenja do listopada 2008. godine, možemo navesti planinarski dom Jankovac, lovački dom Delnice i Šumarsku kuću kao one u kojima je ostvaren najveći broj noćenja. Ako promatramo ostvarenu bruto dobit, od analiziranih objekata, sedam ih posluje pozitivno, planinarski dom Jankovac koji je u koncesiji, lovački dom Radinje, Šumarska kuća, planinarski dom Zeleni Vir, lovački domovi Đedovica i Fazanerija i Muzej šumarstva. U lovačkim domovima, uglavnom se nude usluge smještaja i prehrane. Lovačke kuće su najposjećenije u vrijeme lovne sezone, koja ovisi o vrsti divljači koja obitava u pojedinom lovištu. U lovačkim domovima se nude i dodatni sadržaji: razne sportske aktivnosti, razgledavanje lovišta, vožnja kočijom, šetnje, organizacija seminara i sastanka. Preporuke za ostvarivanje dodatnog prihoda vezane su za povećanje kvalitete usluga i smještajnih kapaciteta, te marketinških aktivnosti i ponude paket aranžmana turističkim agencijama. Turistička ponuda u primorju sastoji se od ponude ugostiteljskih usluga u odmaralištima na moru, te u kamp kućicama. Turistička ponuda u odmaralištima na moru usmjerena je prvenstveno prema zaposlenicima HŠ d.o.o., oni imaju pravo prednosti odmora u odnosu na ostale goste. Stanje interijera i eksterijera dvaju odmarališta na moru – Dramlja i Kaštel Kambelovca opisano je kao odlično (renovirani u 2008. godini). Stanje sedam odmarališta je zadovoljavajuće, stanje pet odmarališta je dobro, dok su tri odmarališta opisana kao nezadovoljavajuća.
308 Promatrajući ukupan broj raspoloživih kreveta u odmaralištima, najvećim kapacitetom raspolažu: Kaštel Kambelovac s 70 kreveta, Sv. Filip i Jakov s 58 kreveta, pansion Bjelovar s 56 kreveta i pansion Klek u Selcu s 52 kreveta, dok ostala odmarališta na moru imaju manji broj kreveta. Odmarališta na moru su u manjoj mjeri (nego lovačke kuće) prepoznata od strane stranih gostiju; pansioni Bjelovar i Klek su jedina odmarališta u kojima je udio stranih gostiju 20%. Obzirom na ostvarena noćenja do listopada 2008. godine, možemo navesti pansion Bjelovar, Mali Lošinj i Sv. Filip i Jakov (UŠP Karlovac) kao odmarališta u kojima je ostvaren najveći broj noćenja. Ako promatramo ostvarenu bruto dobit, od analiziranih odmarališta pet ih posluje pozitivno: odmaralište Novalja (Pag), odmaralište Sv. Filip i Jakov, Nerezine (Lošinj), apartmani Jelsa i Rovinj. U odmaralištima na moru pretežno se nudi usluga smještaja, a dva odmarališta u sklopu objekta nude i usluge prehrane. Odmarališta na moru su najposjećenija u vrijeme ljetnih mjeseci, lipnja, srpnja i kolovoza, kada su kapaciteti maksimalno iskorišteni. Odmaralište Selce – pansion Klek jedino nudi dodatne sadržaje. Preporuke za ostvarivanje dodatnog prihoda vezane su uz aktivniji pristup i korištenje lokalnih turističkih potencijala. Pojedine objekte potrebno je renovirati. Nedostatak stručnih suradnika na terenu, te dvojna odgovornost, otežavaju bavljenje turističkom djelatnošću u svom punom potencijalu, upravljanje ugostiteljskim objektima i kvalitetno pružanje usluga gostima. U svrhu optimalnog iskorištavanja svih prirodnih turističkih atrakcija kojima raspolažu HŠ d.o.o., nužna je stručno ekipirana, motivirana i kvalitetno vođena turistička agencija, u sklopu HŠ d.o.o. koja neće postojati samo zbog zakonskih propisa. Kako bi postigli zadovoljavajuće rezultate turističke aktivnosti u HŠ d.o.o. potrebno je zaposliti odgovarajući broj stručnih suradnika na svim razinama. U turizmu je zadovoljstvo gostiju na prvom mjestu, a najvažniji preduvjet tome je pružanje kvalitetne usluge, pa je potrebno je obratiti pažnju na vještine, znanja i kompetencije osoblja. 1. Osoblje koje će se baviti turizmom mora za to biti stručno educirano, motivirano i stimulirano, ili destimulirano, ovisno o učinku i kvaliteti obavljenog posla, te zadovoljstvu gostiju. Uzevši u obzir godine izgradnje i renoviranja ugostiteljskih objekata, nužno je ulagati u kvalitetu objekata, posebice onih koji su se pokazali zanimljivi stranim gostima. Zbog nedostatnih kapaciteta, a utvrđenog interesa gostiju (kapaciteti maksimalno popunjeni za vrijeme trajanja sezone), potrebno je povećati smještajne kapacitete. 2. Potrebno je ulagati u kvalitetu smještajnih objekata i povećanje kapaciteta. Zbog ograničenih kapaciteta nisu se do sada mogle primati veće grupe (2 – 3 autobusa) iako je bilo interesa. HŠ d.o.o. raspolažu brojnim smještajnim objektima u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske, a zbog aktivnosti šumarstva, lovnog i drugih oblika turizma, imaju dobru predispoziciju za bavljenje kontinentalnim turizmom. 3. Preporuča se razvoj kontinentalnog turizma s naglaskom na pružanje dodatnih sadržaja, a privlačenjem manjih izletničkih grupa, organiziranih grupa školaraca, studenata, planinara, umirovljenika i zaposlenika poduzeća, produžit će se aktivnosti izvan lovne sezone. U svrhu stvaranja pozitivne slike o HŠ, i općenito o hrvatskom (kontinentalnom) turizmu, potrebno je sve prirodne atrakcije i kulturne znamenitosti određenog područja na kojima se nalaze objekti maksimalno aktivirati. 4. Potrebno je povećati ponudu dodatnih sadržaja i usluga u svrhu povećanja zadovoljstva gosta s jedne, a također povećanje financijskog rezultata poslovanja s druge strane.
309
Za uključivanje svih prirodnih atrakcija i znamenitosti pojedinog kraja u turističku ponudu HŠ i za suradnju a drugim pružateljima turističkih usluga, nužna je komunikacija i suradnja s lokalnim turističkim zajednicama. 5. Potrebno je poraditi na suradnji s turističkim zajednicama županija u kojima se pojedine šumarije nalaze. Dobivanje informacija koje će se koristiti u poboljšanju i obogaćivanju usluge, te za nagrađivanje najzaslužnijih suradnika, nužno je dobivanje povratne informacije od strane gosta (anketni upitnici). 6. Potrebno je zadovoljstvo gostiju mjeriti anketama. Rezultate bi trebalo koristiti u svrhu određivanja stimulativnog dijela plaća zaposlenih u turističkoj djelatnosti, i razvoja novih turističkih sadržaja i usluga.
4.4.4.6 Model i program provedbe restrukturiranja djelatnosti Hrvatskim šumama d.o.o.
ugostiteljstva u
Djelatnost ugostiteljstva ima veliki razvojni potencijal zbog perspektive ovog tipa turizma i za sada razvijenih kapaciteta. Trenutno se većina raspoloživih objekata koristi za interne potrebe Hrvatskih šuma. Kako bi se ova perspektivna djelatnost revitalizirala predlažemo provedbu programa restrukturiranja koji započinje odvajanjem djelatnosti ugostiteljstva u poseban podprofitni centar u nadležnosti Uprava šuma (Slika 4.152). Slika 4.152 Model i program provedbe restrukturiranja djelatnosti ugostiteljstva
Naglašavanje profitne orijentacije za djelatnost ugostiteljstva povećala bi se efikasnost i efektivnost korištenja raspoloživih ugostiteljskih kapaciteta. Odmah nakon uvođenja profitnih centara predlažemo uvođenje sustava „internog koncesioniranja“. „Interno koncesioniranje“ treba provesti po skupinama objekata, na način da se u „koncesiju“ uzmu objekti različitih kategorija. Kategorizaciju prema kojoj će se
310 raspisati interni natječaj treba razviti centralna služba za razvoj djelatnosti ugostiteljstva. Temelj odluke bi trebao biti profitni potencijal pojedinih objekata. Temeljni cilj objedinjavanja objekata je izbjegavanje da se javi interes samo za najbolje kapacitete. Kao i pri drugim slučajevima „internog koncesioniranja“ posebnu pozornost treba posvetiti postavljanju planova koji trebaju biti poticajni i za Hrvatske šume kao i za zaposlenike koji uzimaju „internu koncesiju“. U ovisnosti o uspješnosti poslovanja prema modelu „internog koncesioniranja“ predlažemo dva scenarija za razvoj djelatnosti ugostiteljstva nakon isteka jedne godine poslovanja po predloženom modelu. Prema prvom scenariju, u slučaju da rezultati poslovanja budu zadovoljavajući, predlažemo dvije opcije. Prva opcija, koja se može primijeniti za odabrani dio objekata je razvoj djelatnosti unutar sustava Hrvatskih šuma. Ova opcija podrazumijeva nastavak „internog koncesioniranja“ i jaku stručnu potporu centra za razvoj djelatnosti koji treba koordinirati djelatnost na razini cijelog poslovnog sustava. Unutar istog scenarija, javlja se opcija provedbe prvo djelomičnog, a zatim, ukoliko se pokaže potrebnim, i potpunog provođenja programa zaposleničkog dioničarstva za odabrane skupine objekata. Drugi scenarij kreće od nepovoljnih poslovnih rezultata za djelatnost ugostiteljstva kao cjelinu i predstavlja radikalniju opciju, opciju odvajanja komercijalne ugostiteljske djelatnosti iz poslovnog sustava Hrvatskih šuma. Naime, u slučaju da se u tijeku provedbe programa „internog koncesioniranja“ ne dogodi željena revitalizacija poslovanja predlažemo da se veći broj skupina ugostiteljskih objekata ponudi u najam uz zadržavanje nekoliko reprezentativnih objekata za vlastite potrebe.
4.4.5 Analiza djelatnosti lovstva Lovstvo se indirektno spominje već u samom Ustavu Republike Hrvatske. U članku 52. Ustava Republike Hrvatske navedeno je: „More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu. Zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti.“53 U Nacionalnoj šumarskoj politici i strategiji, identificirani su problemi s kojima se suočava lovstvo, od kojih su neki: organizacija inspekcijskih službi u sklopu Državnog inspektorata. U tom smislu predlagalo se vratiti trenutno odvojenu inspekciju u tadašnje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, te ekipirati brojniju, stručniju i efikasniju Upravu za šumarstvo i lovstvo, preklapanje nadležnosti Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, državne inspekcije i Hrvatskih šuma.54 Problematika turizma, lovstva i proizvoda šuma koji nisu drvni proizvodi je detaljnije razrađena u posebnom poglavlju. Pri tome je definirana vizija lovstva i šumskih eko sustava optimalno uključenih u turističku ponudu Republike Hrvatske, oni zajedno s proizvodima šuma i šumskog zemljišta koji nisu drvni sortimenti trebaju predstavljati značajan dio u gospodarenju šumama i šumskim zemljištem.55 Zbog geografske lokacije u Europi i blizine pojedinih zemalja (Austrija, Italija, Mađarska) sa sličnom lovnom tradicijom, bliskim narodnim običajima i ponašanjima u lovstvu, u kojima postoji veliki interes za lovstvo, koje imaju razvijeno lovstvo, i predstavljaju emitivna tržišta za lovni turizam, Republici Hrvatskoj je pružena izuzetno povoljna prilika za razvijanje lovstva i lovnog turizma (koji je također dio hrvatske kulturne baštine, a koju dijelimo s našim susjedima). HŠ d.o.o., kao najveći i najznačajniji subjekt koji se bavi lovstvom i lovnim turizmom raspolaže geografski različitim lovištima s raznolikom divljači, njeguje bogatu lovnu tradiciju, zapošljava kvalitetne i stručne kadrove, te u svojim lovištima raspolaže s brojnim i kvalitetno uređenim lovnogospodarskim objektima
53 Ustav Republike Hrvatske, preuzeto s Internet stranice: http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/232289.html, preuzeto dana 21.listopada 2008. godine. 54 Nacionalna šumarska politika i strategija, NN (120/03), http://www.infolex.hr/htm/25832.htm, preuzeto dana 21. listopada 2008. godine. 55 Nacionalna šumarska politika i strategija, NN (120/03).
311 (LGO) i lovnotehničkim objektima (LTO). Kako bi postigli optimalne učinke za svoje dvije značajne djelatnosti – turizam i lovstvo, HŠ naglašavaju komplementarnost lovstva s turizmom. 56 Zbog već spomenute geografske raznolikosti lovišta, (u ovom poglavlju podijeljenih u četiri regije: Slavonija, Srednja Hrvatska, Gorska Hrvatska i Priobalje), HŠ raspolažu vrlo atraktivnim i biološki raznolikim lovištima. To je velika prednost u privlačenju turista – lovaca, koji mogu uživati u velikim izazovima upoznavanja bogatstva raznolikosti vrsta divljači u Republici Hrvatskoj.57 U zadnjih nekoliko godina, Republika Hrvatska sve veću ulogu u svom gospodarskom razvoju daje turizmu. U skladu s tim HŠ nastoje kvalitetnom organizacijom uzgoja, zaštite divljači i lovstva, te kvalitetnim marketinškim pristupom doprinijeti sveukupnoj turističkoj ponudi i produljenju turističke sezone. 58 Naravno, uz pozitivne javljale su se i negativne strane, primjerice: neprecizno određena zakonska norma po pitanju davanja lovišta u zakup i koncesije iz bivšeg zakona o lovstvu, neučinkovitost lovne inspekcije (što je znalo rezultirati devastacijom lovišta) i neusklađenost raznih propisa iz područja lovstva. 59 Na područjima na kojima ne gospodare HŠ uočavaju se slučajevi nesavjesnog i neprofesionalnog gospodarenja: postojanje crnog tržišta, nepoštivanje propisa u gospodarenju lovištima, te krivolov. Negativne posljedice ratnih zbivanja, postojanje površina sumnjivih na minsko-eksplozivna sredstva, te narušen fond divljači značajno narušavaju razvoj lovstva i lovnog turizma. HŠ, od svog osnutka do danas uspješno rješavaju probleme i ispravljaju zatečenu situaciju u lovištima koja su stekle. Devastacije lovišta za vrijeme domovinskog rata, a vezano uz to i smanjen obujam aktivnosti lovnog gospodarenja utjecali su na nezainteresiranost turističkih agencija i većine lovoovlaštenika za lovni turizam. Kao primjer drugačije situacije, možemo navesti prijeratno poslovanje turističke agencije Generalturist i njene putničke agencije u kojoj se četrdeset ljudi bavilo samo lovnim turizmom, i sudjelovalo na svim svjetskim burzama lova. Poslovanje je bilo uhodano i profitabilno, čemu je dokaz konstantno dovođenje stranih gostiju čarter avionima, koji su, zajedno sa svojim obiteljima, bili pod stalnim vodstvom stručnih suradnika, koji su obavljali posao i turističkih vodiča, ali i lovnih pratitelja. U tako organiziranom poslovanju, zadaća lovoovlaštenika je bila jednostavna – turističkoj agenciji predočio bi svoju ponudu divljači za odstrel, i nakon sklopljenog ugovora daljnji angažman bio je na strani turoperatora, koji se bavio turistima - lovcima i vršio naplatu, a lovoovlašteniku dostavljao njegov dio. Time je ostvarena optimalna situacija u kojoj se svatko bavi onim aktivnostima za koje je specijaliziran. Nažalost, danas u Republici Hrvatskoj ne postoji turistička agencija koja se bavi sustavnim dovođenjem stranih turista – lovaca. 60 Kao i u šumarstvu i u lovstvu nedostaje katastar vrijednosti lovišta i inventarizacija (u svrhu bavljenja lovnim turizmom), bitni preduvjeti za njegovu pravilnu valorizaciju. U Nacionalnoj šumarskoj politici i strategiji predložene su sljedeće aktivnosti za postizanje strateških ciljeva razvoja lovne djelatnosti u skladu s načelima uravnoteženog razvoja: (1) Stručna izrada i stimulativno provođenje planova gospodarenja s ciljem podizanja fondova divljači uravnoteženih po dobnoj, spolnoj i trofejnoj strukturi; (2) Definiranje kriterija za koncesije vlastitih i zajedničkih lovišta obzirom na glavnu vrstu divljači; (3) Jačanje lovočuvarsku službu s ciljem zaštite divljači i ostalih životinjskih vrsta i (4) Razminiranje lovišta i pripadajuće infrastrukture. U strategiji navedene aktivnosti za postizanje strateških ciljeva bržeg razvoja lovnog turizma kao dijela ukupne turističke ponude RH potrebno je: (1) Izraditi katastar vrijednosti lovišta po kriteriju bavljenja lovnim turizmom; (2) Uključiti lovni turizam u ponudu putničkih agencija; (3) Smanjiti PDV na uslugu lovnom turizmu; (4) Potpisivanje bilateralnog sporazuma između Hrvatske i Slovenije u svezi neometanog prelaska stranih lovaca; (5) Poticanje uspostave uzgajališta krupne i sitne divljači i (6) Jačanje inspekcijske službe. 61
Nacionalna šumarska politika i strategija, NN (120/03). Nacionalna šumarska politika i strategija, NN (120/03). 58 Nacionalna šumarska politika i strategija, NN (120/03). 59 Nacionalna šumarska politika i strategija, NN (120/03). 60 Intervju s gospodinom Marinom Tomaićem, stručnim suradnikom za lovstvo u Direkciji HŠ, dana 1. prosinca 2008. godine. 61 Nacionalna šumarska politika i strategija, NN (120/03). 56 57
312 4.4.5.1 Pregled zakona o lovstvu Zakonska osnova lovstva dana je Zakonom o lovstvu, donešenim 17. studenog 2005. kojim se uređuje gospodarenje lovištem i divljači. Gospodarenje obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova. Ono ima gospodarsku, turističku i rekreativnu funkciju te funkciju zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore.62 Zakon u članku 2. daje detaljan pregled pojmova: Divljač – zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi, na površinama namijenjenim za uzgoj ili intenzivni uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova i korištenja. Vlastito lovište – lovište ustanovljeno na zemljištu u vlasništvu pravne ili fizičke osobe (u daljnjem tekstu: privatno lovište) i lovište ustanovljeno na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: državno lovište). Zajedničko lovište – lovište ustanovljeno na zemljištima raznih vlasnika, koji prema odredbama ovoga Zakona nisu mogli ustanoviti vlastito lovište. Pravo lova – ovlast da se na određenoj površini zemljišta i voda (u daljnjem tekstu: zemljište) provode radnje uzgoja, zaštite, lova i korištenja divljači i njezinih dijelova. Koncesija – pravo lova stečeno na temelju dobivene koncesije sukladno ovom Zakonu na vrijeme od 30 lovnih godina. Zakup – pravo lova stečeno na temelju dobivenog zakupa sukladno ovom Zakonu na vrijeme od 10 ili 20 lovnih godina. Ovlaštenik prava na zemljištu – koncesionar ili zakupnik prava gospodarskog korištenja zemljišta. Lovoovlaštenik – pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je stekla pravo lova na temelju zakupa ili koncesije i vlasnik lovišta. Koncesionar – pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je stekla pravo lova na temelju koncesije. Lovozakupnik – korisnik zemljišta i druga pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je pravo lova u državnom ili zajedničkom lovištu stekla zakupom. Vlasnik lovišta – vlasnik uzgajališta divljači – vlasnik zemljišta koji je stekao pravo ustanovljenja vlastitog lovišta, odnosno uzgajališta. Fizička osoba – osoba koja je registrirana za obavljanje lova (obrtnik). Korisnik zemljišta – vlasnik ili posjednik zemljišta na kojem je ustanovljeno lovište. Lovište – određena površina zemljišta koje je zaokružena prirodna cjelina u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova. Otvoreno lovište – lovište u kojem je omogućena nesmetana dnevna i sezonska migracija divljači, ne manje od 1.000 ha. Ograđeno lovište – lovište najmanje površine od 1.000 ha, ograđeno prirodnim (široki vodotoci, velike vodene površine, more i sl.) ili umjetnim (ograde, građevine i sl. uređaji) preprekama koje sprječavaju ili znatno umanjuju mogućnost da tu površinu napusti divljač koja se u njemu uzgaja, štiti i lovi. Uzgajalište divljači – lovište površine veće od 100 ha, a manje od 2.000 ha vlastitog zemljišta, ograđeno ogradom ili sličnom građevinom ili prirodnim preprekama koje sprječavaju da ne može napustiti tu površinu divljač koja se u njemu proizvodi za razmnožavanje i lov. Lovnogospodarska osnova – planski akt kojim se detaljno uređuje gospodarenje određenom divljači i lovištem za određeno razdoblje u skladu s mogućnošću staništa te brojnosti i stanjem populacije divljači koja se uzgaja i prisutnosti zaštićenih vrsta. Program uzgoja divljači – planski i gospodarski akt kojim se uređuju uzgoj, zaštita i korištenje divljači u uzgajalištima. Program zaštite divljači – planski akt na temelju kojeg se divljač štiti na površinama zemljišta na kojem se lovište ne smije ustanoviti. 62
Zakon o lovstvu, NN (140/05).
313
Trofej divljači – divljač ili njezini dijelovi uređeni za čuvanje ili ocjenjivanje. Vrhunski trofej divljači – trofej ocijenjen s većim brojem bodova od najjačeg evidentiranog trofeja (prvaka) pojedine vrste divljači u Republici Hrvatskoj. Uzgojno područje – životni prostor određene vrste krupne divljači na kojem postoje optimalni stanišni i drugi uvjeti potrebni za racionalno gospodarenje populacijom. Naselje – stalna naseobina, bez obzira na veličinu, gdje je stupanj izgrađenosti prostora takav da onemogućava prirodnu migraciju krupne divljači. Lovočuvar – osoba koja ima lovački i lovočuvarski ispit, koja čuva lovište i obavlja druge poslove na uzgoju, zaštiti, lovu i korištenju divljači i njezinih dijelova. Lovac – osoba koja ima položeni lovački ispit i obavlja osnovne zadaće lova: uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova uz poštovanje lovačkih običaja i etike. Ocjenjivač trofeja divljači – osoba koja ima položen ispit za ocjenjivača trofeja divljači. Lovna godina – razdoblje od 1. travnja tekuće godine do 31. ožujka naredne godine. C.I.C. – međunarodni savjet za očuvanje divljači i lova.
Zakon daje sveobuhvatan popis divljači i kategorizaciju na krupnu, sitnu dlakavu i sitnu pernatu divljač. Vrste krupne divljači koje nalazimo u RH su: jelen obični (Cervus elaphus L.), jelen lopatar (Dama dama L.), jelen aksis (Axis axis L.), srna obična (Capreolus capreolus L.), divokoza (Rupicapra rupicapra L.), muflon (Ovis aries musimon Pall.), svinja divlja (Sus scrofa L.), smeđi medvjed (Ursus arctos L.). Članak 4. Zakona o lovstvu ističe: „Divljač je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.“ Člankom 5. propisano je kako pravo lova stječe: 1. vlasnik, ustanovljenjem lovišta na vlastitom zemljištu, 2. druga pravna ili fizička osoba: - koncesijom na državnom lovištu, - zakupom državnog lovišta, zajedničkog lovišta ili privatnog lovišta. Organiziranost lovačke struke je predviđena člankom 7. Prema kojem su u Hrvatski lovački savez dobrovoljnu nacionalnu udrugu koju čine lovački savezi županija i lovački savez Grada Zagreba, učlanjene lovačke udruge i lovci. HLS predstavlja svoje članove u promicanju lovstva u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva vodi središnju lovnu evidenciju, te su lovoovlaštenici dužni ministarstvu dostavljati propisane podatke iz lovnogospodarskih osnova i programa uzgoja divljači i podatke o odstrjelu i trofejima divljači do 31. svibnja za proteklu lovnu godinu. Člankom 9. je regulirano ustanovljenje lovišta prema vrsti divljači koja prirodno obitava ili se uzgaja na površinama zemljišta i prema broju divljači koja se prema mogućnostima staništa može uzgajati na tim površinama i namjeni lovišta. Također su definirani slučajevi kada je zabranjeno ustanovljenje lovišta. Člankom 12. je predviđena i regulirana suradnja lovoovlaštenika i znanstvenoistraživačkih i znanstvenonastavnih ustanova. Člankom 13. Zakona o lovstvu je definiran pojam vlastitog lovišta kao onog koje se ustanovljuje na vlastitom zemljištu pravne ili fizičke osobe (privatno lovište) ili na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske (državno lovište) ako površina nije manja od 1.000 ha neprekinutog zemljišta, tako da se po cijelom zemljištu može prelaziti s jedne katastarske čestice na drugu, bez prijelaza preko tuđeg zemljišta. Plaćanje lovozakupnine u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, koju plaća vlasnik privatnog lovišta regulirano je u članku 14.
314 Člankom 15. je propisan način ustanovljenja državnih lovišta o čemu odlučuje ministar odlukom o ustanovljenju državnog lovišta ili uzgajališta divljači na prijedlog stručne komisije Ministarstva. Isti članak govori: „Do stjecanja prava lova u državnom lovištu ili uzgajalištu divljači, u skladu s ovim Zakonom, Ministarstvo će povjeriti izvršavanje prava lova i/ili izvršavanje mjera uzgoja i zaštite divljači u tim lovištima pravnoj ili fizičkoj osobi koja koristi zemljište u državnom vlasništvu, znanstvenoistraživačkim i znanstveno-nastavnim ustanovama, odnosno pravnim osobama od interesa za Republiku Hrvatsku.“ S navedenom pravnom osobom kojoj je povjereno izvršavanje prava lova, Ministarstvo može sklopiti ugovor direktnom pogodbom na 30 lovnih godina, na temelju kojeg će biti određene obveze i prava potpisnika ugovora. Time je člankom 15. reguliran odnos Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i poduzeća u državnom vlasništvu HŠ d.o.o. te je trenutno za sva lovišta kojima gospodare HŠ d.o.o. na snazi ugovor o koncesiji na 30 godina. Člankom 16. je regulirano ustanovljenje privatnih lovišta o čemu odlučuje županijska skupština, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba (nadležno tijelo), uz prethodnu suglasnost Ministarstva, a na temelju pisanog zahtjeva, priloženih isprava o vlasništvu, te odobrene lovnogospodarske osnove ili programa uzgoja divljači. Članak 18. propisuje način ustanovljenja zajedničkih lovišta i to od strane nadležnog tijela na području kojeg se nalaze površine zemljišta. Također je regulirano davanje u zakup zajedničkih lovišta. lankom 19. je propisano kako je na površinama zemljišta na kojima se ne ustanovljavaju lovišta divljač dužan zaštićivati vlasnik zemljišta, odnosno pravna ili fizička osoba koja koristi to zemljište. Člancima 20., 21. i 22. regulirano je davanje koncesije, tijek javnog natječaja i početni iznos naknade. Člankom 23. propisan je sadržaj ugovora o koncesiji, koji sadrži odredbe o: - položaju i veličini lovišta na kojem se ugovara koncesija, - vrsti i mogućem broju divljači koja se uzgaja u lovištu, - načinu i uvjetima služenja pravom lova u provedbi lovnogospodarske osnove, - trajanju koncesije, - obliku, visini i dospjelosti naknade za koncesiju, - mogućnosti i razlozima otkaza ugovora prije isteka vremena koncesije, - pravu i razlozima jednostranog raskida ugovora o koncesiji, - obvezama plaćanja naknade u slučaju raskida ugovora o koncesiji, - dopustivosti postavljanja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata te njihovoj pripadnosti nakon isteka trajanja koncesije, - naknadi za negativnu razliku divljači, lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata nakon isteka trajanja koncesije, otkaza ili jednostranog raskida ugovora o koncesiji, - drugim obvezama utvrđenim propisima o lovu. Ugovor o koncesiji također sadrži program razvoja lovnoga gospodarstva uz obavljanje pratećih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku, te mjere i uvjete zaštite prirode koji su u interesu očuvanja prirodnih staništa i divlje flore i faune te zaštite biološke raznolikosti, sukladno posebnim propisima. Člankom 23. su također propisane obaveze koncesionara vezano za financijska sredstva, stručnu službu za provedbu lovnogospodarske osnove, organiziranu lovočuvarsku službu i odgovarajuće lovačke pse. Člankom 24. regulirana je uključenost Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Ministarstvu financija pri sklapanju koncesije. Članak 25. regulira obaveze koncesionara za plaćanjem godišnje naknade za koncesiju, koja se plaća u dvije godišnje rate s rokovima 1. ožujka i 30 rujna. Članak 26. regulira otkazivanje ugovora o koncesiji i navodi pod kojim se to uvjetima događa.
315
Članak 27. regulira raspoređivanje sredstava za koncesiju, pri čemu se dio sredstava raspoređuje za zaštitu i čuvanje državnih lovišta koja nisu pod ugovorom. Člancima 29. do 40. je regulirano davanje zajedničkog lovišta u zakup, što je regulirano na sličan način kao i davanje koncesije na vlastita lovišta. Člancima 49. do 58. propisani su uzgoj i zaštita divljači kao mjere i radnje propisane lovnogospodarskom osnovom, programom uzgoja divljači ili programom zaštite divljači, te je zabranjen uzgoj divljači u broju kojim se narušavaju prirodni odnosi staništa i divljači, osim u uzgajalištima divljači i ograđenom lovištu. Člancima 59. do 74. propisani su lov i korištenje divljači i njezinih dijelova. Članak 68. propisana je obaveza pravnih i fizičkih osoba koje se bave lovnim turizmom da obavijeste pojedinca ili vođu grupe o obavezama i zabranama tijekom lova. Također je istim člankom propisana, obaveza stranih državljanina – lovaca da pri ulasku u Republiku Hrvatsku moraju imati pisani poziv lovoovlaštenika. Člancima 70. i 71. propisane su obaveze lovoovlaštenika vezane uz trofej divljači. Članak 74. propisuje držanje, prijevozi i prijenos divljači i mesa od divljači, te stavljanje u promet krupne divljači. Člancima 75. do 86. regulirano je sprečavanje štete i naknade šteta uzrokovanih od strane divljači, te naknade štete na divljači. Člankom 87. do 95. reguliran je nadzor nad provedbom Zakona o lovstvu i propisa donesenih na temelju Zakona, a koji provodi Ministarstvo. Članak 88. propisuje provedbu inspekcijskog nadzora nad provedbom Zakona o lovstvu, koju obavlja lovna inspekcija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Poslove lovne inspekcije u prvom stupnju provode lovni inspektori u područnim jedinicama Ministarstva, a u drugom stupnju državni lovni inspektori Ministarstva. Dodatno je propisano kako inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba Zakona i propisa donesenih na temelju njega, koji se odnosi na prodaju i kupnju divljači i njezinih dijelova, obavljaju inspektori Državnog inspektorata, sukladno Zakonu o lovstvu i posebnim propisima. Člankom 90. su propisani uvjeti koje mora zadovoljavati osoba koja provodi poslove lovnog inspektora i državnog lovnog inspektora. Člankom 93. su predviđeni poslovi koje obavlja lovni inspektor u područnoj jedinici Ministarstva, a najznačajniji su: provođenje izravnog uvida u lovnogospodarske osnove, provođenje programa uzgoja divljači, programa zaštite divljači, općih i pojedinačnih akata ovlaštenika prava lova; propisane evidencije i isprave koje se odnose na divljač i njezine dijelove, provođenje pregleda lovišta, lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata i načina obilježavanja granica lovišta, te površina zemljišta izvan lovišta gdje divljač obitava; nadzor provedbe posebnih nacionalnih i akcijskih planova gospodarenja pojedinim vrstama divljači; nadziranje lovoovlaštenika glede ispunjavanja uvjeta propisanih ovim Zakonom; nadzor provedbe lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači; obavještavanje nadležnih tijela o zapaženim nepravilnostima i traženje njihovog postupanja ako nije sam ovlašten izravno postupiti. Važnost uloge lovnog inspektora je prikazana u članku 95. Zakona o lovstvu, gdje je propisano kako će lovni inspektor ako u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi kako je povrijeđen Zakon o lovstvu ili propis donesen na temelju njega, narediti rješenjem otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka u određenom vremenu. Člancima 96. do 101. propisane su novčane kazne kojima se kažnjavaju pravne i fizičke osobe za činjenje različitih prekršaja poput onih vezanih uz pitanja prava lova i prenošenja prava lova; izvršavanja prava lova bez ugovora o koncesiji i zakupu ili bez lovnogospodarske osnove; donošenje, pridržavanje, povjeravanje izrade i revizije lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači ili programa zaštite divljači; gospodarenja s divljači suprotno odredbama nacionalnog i akcijskog plana gospodarenja s pojedinim
316 vrstama divljači; uzgajanje divljači u prekomjernom broju; organiziranost stručne ili lovočuvarske službe; lovljena divljači suprotno važećim propisima i odobrenim osnovama i programima. Članak 97. među ostalim propisuje novčane kazne od 30.000,00 do 70.000,00 kuna za pravne osobe koje dopuste lov osobi koja ne udovoljava propisanim uvjetima ili kod ugovaranja lovnog turizma ne postupi na propisan način. Članak 99. propisuje novčane kazne od 10.000,00 do 15.000,00 kuna za fizičke osobe ako kod ugovaranja lovnog turizma ne postupe na propisan način.
4.4.5.2 Širi okvir lovstva u Republici Hrvatskoj U ovom dijelu studije bit će analizirani podatci o djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači u periodu od 2001. do 2007. godine. Lov, stupičarenje i briga o divljači Tablica 4.90 Prikaz osnovnih podataka za djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači u periodu od 2001. do 2007. godine
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Broj poduzetnika
Broj zap.
27 27 27 24 25 29 43
55 71 80 63 49 68 78
Ukupni prihod
Prihodi od izvoza
Uvoz
Dobit nakon oporezivanja
13.375.729 19.853.703 13.339.805 14.640.728 8.685.108 12.262.270 17.392.190
2.939.216 3.824.105 2.952.889 2.567.926 1.911.293 2.924.312 5.814.969
682.796 311.400 418.338 920.753 1.575.991 1.554.159 1.791.246
734.634 1.375.813 395.813 1.086.026 95.544 184.196 499.636
Gubitak nakon oporezivanja 1.454.973 843.879 1.224.335 489.197 1.289.720 1.631.988 2.918.748
Konsolid. rezult. -720.339 531.934 -828.522 596.829 -1.194.176 -1.447.792 -2.419.112
Iz gornje tablice je vidljivo kako je u promatranom razdoblju od 2001. do 2007. godine konsolidirani rezultat lovstva, stupičarenja i brige o divljači bio pozitivan samo u 2002. i 2004. godini. U ostalim godinama je vidljiv negativan rezultat koji raste iz godine u godinu. Slika 4.153 Broj poduzetnika u djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači (2001. – 2007. godina) 50 40 30 20 10 0 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Broj poduzetnika
U vremenskom periodu od 2001. do 2003. godine 27 poduzetnika se bavilo djelatnošću lova, stupičarenja i brigom o divljači. U 2004. godini broj poduzetnika se smanjio na 24, te se u 2005. godini povećao na 25 poduzetnika. Značajniji rast broja poduzetnika koji se bave navedenim djelatnostima započeo je u 2006. godini, a u 2007. godini 43 poduzetnika su se bavila spomenutim djelatnostima.
317 Slika 4.154 Broj zaposlenika u djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači (2001. – 2007. godina) 100 80 60 40 20 0 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Broj zap.
2001. godine bilo je 55 zaposlenih u djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači. U 2002. godini broj zaposlenih porastao je na 71, dok 2003. godina s 80 zaposlenih bilježi najveći broj zaposlenih u promatranom periodu. 2004. godine broj zaposlenih iznosio je 63, a 2005. godine bilo je 49 zaposlenih. U 2006. godini broj zaposlenih iznosio je 68, dok se u 2007. godini broj zaposlenih povećao na 78 zaposlenih.
Millions
Slika 4.155 Ukupan prihod u djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači (2001. – 2007 godina.) 25 20 15 10 5 0 2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
Ukupni prihod
Ukupni prihodi djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači u 2001. godini iznosili su 13.375.729,00 kn. Prihodi su se povećali u 2002. godini i iznosili su 19.853.703,00 kn. U 2003. godini prihodi od djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači iznosili su 13.339.805,00, dok su u 2004. godini porasli na 14.640.728,00 kn. U 2005. godini prihodi su naglo opali i iznosili su 8.685.108,00 kn. U 2006. godini u odnosu na 2005. godinu bilježi se porast prihoda, koji iznosi 12.262.270,00 kn, dok u 2007. godini prihod iznosi 17.392.190,00 kn.
318
Millions
Slika 4.156 Izvoz i uvoz u djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači (2001.–2007. godina) 7 6 5 4 3 2 1 0 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Prihodi od izvoza
Uvoz
Prihodi od izvoza u djelatnosti najveći su u 2007. godini i iznose 5.814.969,00 kn, potom u 2002. godini kada iznose 3.824.105,00 kn, a najmanji su u 2005. godini, kada iznose 1.911.293,00 kn. Najveći uvoz bio je realiziran u 2007. godini, kada je isti iznosio 1.791.246,00 kn, potom u 2005. godini, kada je on iznosio 1.575.991,00 kn, te u 2006. godini, kada je iznosio 1.554.159,00 kn. Najmanji uvoz bio je realiziran 2002. godine i iznosio je 311.400,00 kn. Slika 4.157 Dobit i gubitak nakon oporezivanja, te konsolidirani rezultat djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači u periodu od 2001. do 2007. godine
Thousands
Lov, stupičarenje i briga o divljači 4.000 3.000 2.000 1.000 0 -1.000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
-2.000 -3.000 Dobit nakon oporezivanja Gubitak nakon oporezivanja Konsolid. rezult.
Konsolidirani rezultati djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači u periodu od 2001. do 2007. godine bilježe pozitivne vrijednosti samo u 2002. i 2004. godini (531.934,00 kn tj. 596829) nakon koje bilježe negativne vrijednosti. Tako je konsolidirani rezultat 2005. bio -1.194.176,00 kn, 2006. godine je bio 1.447.792,00 kn, a 2007. -2.419.112,00 kn.
319 Tablica 4.91 Prikaz vlasništva poduzeća koja se bave djelatnošću lova, stupičarenja i brige o divljači, broj poduzetnika i ukupni prihod u danim vremenskim intervalima Opis oznake veličine / vlasništva Poduzeće u državnom vlasništvu - javno, komunalno
Poduzeće u privatnom vlasništvu - od osnivanja
Poduzeće u privatnom vlasništvu - nakon pretvorbe
Poduzeće u zadružnom vlasništvu
God. 2006. 2007. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2001. 2002. 2006. 2007.
Broj poduzetnika 1 1 25 25 26 23 24 26 40 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
Ukupni prihod 1.870.866 1.995.217 5.032.472 7.335.506 5.648.762 6.879.487 4.320.553 4.239.167 9.481.132 8.225.079 12.411.239 7.691.043 7.761.241 4.364.555 6.152.237 5.892.231 118.178 106.958 0 23.610
Obzirom na oblik vlasništva, u 2006. godini zabilježeno je jedno poduzeće u državnom vlasništvu čiji je ukupni prihod iznosio 1.870.866,00 kn. U 2007. godini zabilježeno je također jedno poduzeće u državnom vlasništvu čiji je ukupni prihod iznosio 1.995.217,00 kn. U 2001. godini zabilježeno je 25 poduzeća u privatnom vlasništvu od osnivanja čiji je ukupni prihod iznosio 5.032.472,00 kn, dok je 2002. godine ukupni prihod istog broja poduzeća iznosio 7.335.506,00 kn. U 2003. godini zabilježeno je 26 poduzeća sa ukupnim prihodom 5.648.762, 00 kn. U 2004. godini broj poduzeća se smanjuje na 23, a ukupni prihod povećava na 6.879.487,00 kn. 2005. godine zabilježen je porast za jedno poduzeće u privatnom vlasništvu, a ukupni prihod se u odnosu na 2004. godinu smanjio i iznosio je 4.320.553, 00 kn. U 2006. godini zabilježen je prihod od 4.239.167,00 kn koji se odnosi na 26 poduzeća. Najveći porast broja poduzeća vidljiv je u 2007. godini, kada ih je 40, što prati i najveće povećanje ukupnih prihoda koji te godine iznose 9.481.132,00 kn. U 2001. godini zabilježeno je jedno poduzeće u privatnom vlasništvu nakon pretvorbe čiji je ukupni prihod iznosio 8.225.079,00 kn, dok je 2002. godine ukupni prihod poduzeća iznosio 12.411.239,00 kn. U 2003. godini zabilježen je pad ukupnog prihoda poduzeća, koji je iznosio 7.691.043,00 kn. U 2004. godini ukupni prihod jednog poduzetnika iznosi 7.761.241,00 kn, dok u 2005. godini iznosi 4.364.555,00 kn. U 2006. godini ukupni prihod iznosi 6.152.237,00 kn, a u 2007. godini 5.892.231,00 kn. U vremenskom intervalu od 2001. do 2007. godine zabilježeno je jedno poduzeće u zadružnom vlasništvu, čiji su ukupni prihodi bili najveći u 2001. godini i iznosili su 118.178,00, najmanji ukupni prihodi ostvareni u 2007. godini, dok u 2006. godini nije bilo prihoda.
320 USPOREDBA LOVSTVA I ŠUMARSTVA
Lov, stupičarenje i briga Šumarstvo, sječa drva i o divljači usluge povezane s njima
Slika 4.158 Usporedba broja zaposlenih i broja poduzetnika u djelatnostima lov, stupičarenje i briga o divljači i šumarstvo, sječa drva i usluge povezane s njima 2007 2006 2005 2004 2003 2002 2001 2007 2006 2005 2004 2003 2002 2001 0
5
10
15
20
25 Thousands
Broj zap.
Broj poduzetnika
U djelatnosti šumarstva, sječe drveta i usluga povezanih s njima u promatranom razdoblju od 2001. do 2007. godine broj zaposlenih se kretao oko 10.000 tisuća, tj. od 10.144 2003. godine do 9.607 u 2007. godini. Broj poduzetnika koji se bave šumarstvom se kretao od 56 u 2001. godini, do 83 u 2007. godini. U djelatnosti lov, stupičarenje i briga o divljači se broj zaposlenih se kreće oko 20.000, s rastom u 2002. godini u odnosu na 2001. kada dostiže maksimum od 22.999, nakon pada do minimuma od 19.236 u 2007. godini. Suprotno tome, broj poduzetnika koji se bave lovom i stupičarenjem je rastao od 1.219 u 2001. godini do 1.741 u 2007. godini.
321
Lov, stupičarenje i briga o divljači
Šumarstvo, sječa drva i usluge povezane s njima
Slika 4.159 Usporedba uvoza, prihoda od izvoza i ukupnog prihoda djelatnosti lov, stupičarenje i briga o divljači i djelatnosti šumarstvo, sječa drva i usluge povezane s njima 2007 2006 2005 2004 2003 2002 2001 2007 2006 2005 2004 2003 2002 2001 0
5E+09 Uvoz
Prihodi od izvoza
1E+10
1,5E+10
Ukupni prihod
Na gornjoj slici je prikazana usporedba djelatnosti šumarstva i lova. Zbog velikih razlika podaci su prikazani na logaritamskoj skali. Vidljiv je porast ukupnog prihoda djelatnosti šumarstva, dok se prihodi od izvoza kreću od 126.928.747 kn u 2004. do 177.279.757 kn u 2007. godini. U djelatnosti lovstva se vidi rast ukupnog prihoda u promatranom razdoblju. Tako je ukupan prihod 2001. godine iznosio 13.375.729 kn, a 2007. godine 17.392.190. kn. Prihodi od izvoza su rasli s 2.939.216 kn u 2001. godini na 5.814.969 kn u 2007. godini. Uvoz se kretao od 682.796 kn u 2001. godini do 1.791.246 kn u 2007. godini.
322
Lov, stupičarenje i briga o divljači
Šumarstvo, sječa drva i usluge povezane s njima
Slika 4.160 Usporedba dobiti nakon oporezivanja, gubitka nakon oporezivanja i konsolidiranog rezultata za djelatnost šumarstvo, sječa drva i usluge povezane s njima i djelatnosti lov, stupičarenje i briga o divljači
2007 2006 2005 2004 2003 2002 2001 2007 2006 2005 2004 2003 2002 2001 -800
-400
0
400
800 Millions
Konsolid. rezult.
Gubitak nakon oporezivanja
Dobit nakon oporezivanja
Na slici je vidljiv konsolidirani rezultat djelatnosti šumarstva, sječe drva i usluga povezanih s njima koji je pozitivan u cijelom promatranom razdoblju s iznimkom 2003. godine kada pokazuje negativnu vrijednost od 15.582.593 kn. U promatranom razdoblju se konsolidirani rezultat kretao od 25.414.256 kn u 2001. godini do 74.333.576 kn u 2007. godini, kada ostvaruje i maksimum u cjelokupnom promatranom razdoblju. Konsolidirani rezultat djelatnosti lov, stupičarenje i briga o divljači su konstantno negativni osim u 2005. i 2007. godini. U 2002. godini je postignut najveći negativni rezultat.
323 Lov, stupičarenje i briga o divljači po županijama Tablica 4.92 Osnovni podaci za djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači po županijama u Republici Hrvatskoj u 2007. godini 2007.godina Zagrebačka Sisačko-moslavačka Karlovačka Varaždinska Primorsko-goranska Virovitičko-podravska Požeško-slavonska Brodsko-posavska Zadarska Osječko-baranjska Šibensko-kninska Vukovarsko-srijemska Splitsko-dalmatinska Istarska Grad Zagreb
Broj pod. 2 3 2 3 2 1 1 2 3 2 1 1 4 7 9
Broj zap. 1 0 0 30 1 7 0 14 3 2 5 0 2 5 8
Ukupni prihod 26.155 268.290 78.425 6.027.032 146.471 230.943 7 1.995.221 679.458 683.947 2.696.585 45.005 393.316 2.989.446 1.131.889
Izvoz
Uvoz
Dobit
Gubitak
0 0 0 1.272.095 18.789 0 0 1.804.214 92.144 0 2.626.256 0 0 1.471 0
0 0 0 0 0 0 0 0 113.779 0 0 0 0 1.677.467 0
84 172 10.148 89.013 15.168 0 0 115.393 2.193 2.640 0 5.064 118.989 58.038 82.734
26.487 106.813 0 1.985 0 1.101.342 14.121 114.240 64.967 137.645 760.373 0 25.378 2.949 562.448
Konsolid. rezult. -26.403 -106.641 10.148 87.028 15.168 -1.101.342 -14.121 1.153 -62.774 -135.005 -760.373 5.064 93.611 55.089 -479.714
Slika 4.161 Broj poduzetnika i broj zaposlenih koji su se bavili djelatnošću lova, stupičarenja i brigom o divljači po županijama u Republici Hrvatskoj u 2007. godini 35 30 25 20 15 10 5 0
Broj
Broj zap.
U 2007. godini, u Gradu Zagrebu je najveći broj poduzetnika koji se bave djelatnošću lova, stupičarenja i brigom o divljači – njih devet; slijedi Istarska županija sa sedam poduzetnika, te Splitsko-dalmatinska sa četiri poduzetnika. Tri poduzetnika koja se bave djelatnošću zabilježena su u tri županije - Sisačkomoslavačkoj, Varaždinskoj i Zadarskoj. U Zagrebačkoj, Karlovačkoj, Primorsko-goranskoj, BrodskoPosavskoj i Osječko-baranjskoj zabilježena su po dva poduzetnika koja se bave navedenom djelatnošću, dok Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Šibensko-kninska i Vukovarsko-srijemska županija bilježe po jednog poduzetnika koji se bavi navedenom djelatnošću.
324 Slika 4.162 Broj poduzeća i broj zaposlenih koji su se bavili djelatnošću lova, stupičarenja i brigom o divljači po županijama u Republici Hrvatskoj u 2006. godini 35 30 25 20 15 10 5 0
Broj poduzeća
Broj zaposlenih
U 2006. godini najveći broj poduzeća koja su se bavila djelatnošću lova, stupičarenja i brigom o divljači zabilježen je u Istarskoj županiji, Gradu Zagrebu, Zadarskoj i Varaždinskoj županiji. Najmanji broj poduzeća zabilježen je u Brodsko-posavskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, Karlovačkoj, Sisačkomoslavačkoj, Bjelovarsko- bilogorskoj, Osječko-baranjskoj i Virovitičko-podravskoj županiji. U 2006. godini najveći broj zaposlenih koji su se bavili djelatnošću lova, stupičarenja i brigom o divljači zabilježen je u Varaždinskoj županiji. Potom slijede Brodsko-posavska, Virovitičko-podravska, Istarska županija, Grad Zagreb i Zadarska županija. Najmanji broj zaposlenih zabilježen je u Osječko-baranjskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Od prikazanih županija, u Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj i Bjelovarsko - bilogorskoj županiji nisu zabilježeni zaposleni koji se bave tom djelatnošću.
Milijuni
Slika 4.163 Ukupni prihod od djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači po županijama u Republici Hrvatskoj u 2007. godini 7
6,03
6 5 4 2,00
2 1
2,99
2,70
3
0,03 0,27 0,08
0,15 0,23 0,00
1,13
0,68 0,68 0,05
0,39
0
U 2007. godini ukupni prihodi od djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači najveći su u Varaždinskoj županiji i iznose 6.027.032,00 kn, slijede Istarska županija s prihodom od 2.989.446, 00 kn, Šibenskokninska županija s prihodom od 2.696.585,00 kn, te Brodsko-posavska županija s prihodom od 1.995.221,00 kn. Najmanji prihodi ostvareni su u Karlovačkoj županiji – 78.425,00 kn, Vukovarsko-srijemskoj županiji 45.005,00 kn i Zagrebačkoj županiji – 26.155,00 kn.
325
Milijuni
Slika 4.164 Ukupni prihod od djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači po županijama u Republici Hrvatskoj u 2006. godini 7
6,25
6 5 4 2,64
3 1,87
2 1
0,57 0,00
0,00
0,00
0,07
0,01
0,27
0,17
0,40
0
U 2006. godini ukupni prihodi od djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači najveći su u Varaždinskoj županiji i iznose 6.250.000,00 kn, slijede Istarska županija s prihodom od 2.640.000,00 kn, Brodskoposavska županija s prihodom od 1.870.000,00 kn, te Zadarska županija s prihodom od 570.000,00 kn. Najmanji prihodi ostvareni su u Gradu Zagrebu – 400.000,00 kn, Osječko-baranjskoj županiji – 270.000,00 kn, Splitsko-dalmatinskoj županiji - 170.000,00 kn, Primorsko-goranskoj županiji – 70.000,00 kn i Virovitičko-podravskoj županiji – 10.000,00 kn. U Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj i Bjelovarskoj županiji nema prihoda u 2006. godini od djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači.
326
Milijuni
Slika 4.165 Izvoz i uvoz u djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači po županijama u Republici Hrvatskoj u 2007. godini 3
3 Izvoz
Uvoz
2
2
1
1
0
U 2007. godini najveći izvoz u djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači je zabilježen u Šibenskokninskoj županiji u iznosu od 2.626.256,00 kn, Brodsko-posavskoj županiji u iznosu od 1.804.214,00 kn, Varaždinskoj županiji u iznosu od 1.272.095,00 kn, Primorsko-goranskoj županiji u iznosu od 18.789,00 kn, dok je najmanji izvoz u iznosu od 1.471,00 kn zabilježen u Istarskoj županiji. U ostalim županijama nije zabilježen izvoz u navedenim djelatnostima. U 2007. godini najveći uvoz u djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači je zabilježen u Istarskoj županiji u iznosu od 1.677.467,00 kn, dok je najmanji izvoz u iznosu od 113.779,00 kn zabilježen u Zadarskoj županiji. U ostalim županijama nije zabilježen uvoz u navedenim djelatnostima.
327
Milijuni
Slika 4.166 Izvoz i uvoz u djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači po županijama u Republici Hrvatskoj u 2006. godini 2 2 2
Izvoz
Uvoz
1 1 1 1 1 0 0 0
U 2006. godini najveći izvoz u djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači je zabilježen u Brodskoposavskoj i Varaždinskoj županiji, dok je najmanji izvoz zabilježen u Gradu Zagrebu. U ostalim županijama nije zabilježen izvoz u navedenim djelatnostima. U 2006. godini najveći uvoz u djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači je zabilježen u Istarskoj županiji, dok je najmanji zabilježen u Zadarskoj županiji. U ostalim županijama nije zabilježen uvoz u navedenim djelatnostima. Tablica 4.93 Prikaz financijske dobiti, gubitka i konsolidiranog rezultata djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači po županijama u Republici Hrvatskoj u 2007. godini 2007. godina Zagrebačka Sisačko-moslavačka Karlovačka Varaždinska Primorsko-goranska Virovitičko-podravska Požeško-slavonska Brodsko-posavska Zadarska Osječko-baranjska Šibensko-kninska Vukovarsko-srijemska Splitsko-dalmatinska Istarska Grad Zagreb
Dobit 84 172 10.148 89.013 15.168 0 0 115.393 2.193 2.640 0 5.064 118.989 58.038 82.734
Gubitak 26.487 106.813 0 1.985 0 1.101.342 14.121 114.240 64.967 137.645 760.373 0 25.378 2.949 562.448
Konsolid. rezult. -26.403 -106.641 10.148 87.028 15.168 -1.101.342 -14.121 1.153 -62.774 -135.005 -760.373 5.064 93.611 55.089 -479.714
328
Tisuće
Slika 4.167 Prikaz financijske dobiti i gubitka djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači po županijama u Republici Hrvatskoj u 2007. godini 1.200 1.000
Dobit
Gubitak
800 600 400 200 0
U 2007. godini najveći dobitak od djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači ostvarile su: Splitskodalmatinska županija u iznosu od 118.989,00 kn, Brodsko-posavska županija u iznosu od 115.393,00 kn, Varaždinska županija u iznosu od 89.013,00 kn, Grad Zagreb u iznosu od 82.734,00 kn, Istarska županija u iznosu od 58.038,00 kn. Najmanji dobitak su ostvarile Sisačko-moslavačka županija u iznosu od 172 kn i Zagrebačka županija u iznosu od 84 kn. U 2007. godini najveći gubitak od djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači ostvarile su: Virovitičkopodravska županija u iznosu od 1.101.342,00 kn, Šibensko-kninska županija u iznosu od 760.373,00 kn, Grad Zagreb u iznosu od 562.448,00 kn, Sisačko-moslavačka županija u iznosu od 106.813,00 kn. Najmanji gubitak su ostvarile Varaždinska županija u iznosu od 1.985,00 kn i Istarska županija u iznosu od 2.949,00 kune.
4.4.5.3 Problematika lovstva u Hrvatskim šumama d.o.o. temeljem intervjua zaposlenih Ovaj dio teksta nastao je temeljem intervjua sa zaposlenicima Hrvatskih šuma zaduženim za lovstvo. Predmet ovog dijela teksta su problemi koji su se pojavili u upravljanju lovištima prema saznanju zaposlenika. Povijesni razvoj i stanje gospodarske aktivnosti lovstva u Republici Hrvatskoj i Hrvatskim šumama d.o.o. U intervjuu se obrazlaže povijesni razvoj i stanje gospodarske aktivnosti lovstva u RH i HŠ d.o.o., te ispitanik navodi promjene u zakonskoj regulativi i praksi njezinog provođenja. Godine 1994. na snagu stupa novi Zakon o lovu, na temelju kojeg je došlo do ponovnog ustroja lovišta u RH. Do tada je u RH funkcionirao, tzv. regalni sustav u lovstvu po kojem je jedino država imala pravo lova bez obzira na vlasništvo – država je bila vlasnik i divljači i lovišta. Ovakav sustav (kroz dugi niz godina) imao je za posljedicu veliko nazadovanje lovnog gospodarenja, koje je još više ubrzano Domovinskim ratom sa svim negativnim posljedicama koje je
329 rat uzrokovao.63 U 1991. godini se pokušalo krenuti na dominalni ili zakupni sustav, prema kojem je pravo lova spojeno s vlasništvom zemljišta te pripada njenom vlasniku, (time se daje mogućnost zakupa lovišta fizičkim i pravnim osobama). Prije rata i osamostaljenja RH postojala su samo državna lovišta kojima su upravljala lovačka poduzeća postojala su lovačka društva. Fizičke osobe nisu mogle zakupit lovište, što se mijenja 1994. godine. Kako bi se napravio novi ustroj lovišta Ministarstvo je ustanovilo svoju komisiju za ustroj lovišta na državnim površinama, dok su županije formirale svoje komisije za ustroj lovišta na svojim županijskim površinama. Ministarstvo je na državnim površinama formiralo 315 državnih lovišta, a na zajedničkim lovištima se formiralo otprilike 720 lovišta. Cijela Republika Hrvatska je bila premrežena lovištima s približno 5,5 milijuna hektara lovne površine. Hrvatske šume d.o.o. stječu lovišta bez naknade Sukladno novom Zakonu o lovu iz 1994. godine krenulo se s davanjem u zakup ili koncesiju. HŠ d.o.o. su kao državno poduzeće 1994. godine u tom prvom razdoblju koristile zakonsku mogućnost stjecanja lovišta bez naknade, dok se ne steknu uvjeti za davanje lovišta u zakup i koncesiju. Tako su HŠ d.o.o. sve to 2005. godine i donošenja novog i trenutno važećeg zakona, bile «servis» Države. Država bi Hrvatskim šumama dala lovište na upravljanje, a HŠ su morale osigurati propisano brojčano stanje – fondove divljači, izgraditi lovnotehničke objekte i lovno-gospodarske objekte, te gospodariti na najbolji način, kako bi se lovište opremilo i nakon toga moglo dati u zakup ili koncesiju nekom drugome. U nekim slučajevima je to funkcioniralo, a u nekim nije bilo zainteresiranih za pojedina lovišta. U početnom razdoblju (1994. godine) su HŠ dobile na upravljanje više od 60 lovišta. Već godinu i pol nakon toga ih je bilo 40. U slučajevima kada se još nije znalo kako će se postupiti s nekim lovištem, Država bi ga dala HŠ. Kada bi se pojavila zainteresirana pravna ili privatna osoba, lovište bi se dalo u koncesiju ili zakup, tako da je u periodu 1997. – 1998. godine broj lovišta HŠ bio između 28 i 30. Hrvatske šume d.o.o. dobivaju lovišta u koncesiju Danas HŠ d.o.o. gospodare s 28 lovišta i uzgajališta divljači, i situacija je znatno različita od ranije. Hrvatskim šumama nije u potpunosti odgovarala situacija i njihov status u tom prvom periodu 1991. – 2005. godine jer su ulagale u lovišta, nisu ih mogla dobiti u koncesiju ili zakup, a troškovi lovišta se nisu priznavali. Zbog toga su HŠ tražile da se u novi zakon unese članak, koji bi dozvolio da s pravnom osobom koja gospodari s šumom u vlasništvu države ministar može sklopit ugovor o gospodarenju na 30 godina bez javnog natječaja. Tako su HŠ s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva sklopile ugovore na 30 godina za svih 27 lovišta, što uz činjenicu kako HŠ raspolažu velikim brojem kvalificiranih kadrova predstavlja temeljni preduvjet kvalitetnom bavljenju lovstvom na teritoriju RH. Lovišta Hrvatskih šuma d.o.o. i razlike u gospodarenju lovištima sa krupnom i sitnom divljači U 27 lovišta kojima gospodare Hrvatske šume nalaze se svih osam vrsta krupne divljači koja obitava u RH: jelen obični, jelen lopatar, jelen aksis, srna obična, divokoza, muflon, divlja svinja, smeđi medvjed. Iskustvo lovišta u RH pokazuje kako lovišta u kojima je glavna vrsta divljači krupna divljač ne posluju profitabilno. Razlog tomu su velika ulaganja, i spor obrtaj sredstava, (potrebno je primjerice deset godina kako bi se postigla optimalna starost jelena). Suprotna situacija je u lovištima koja pretežno raspolažu sitnom divljači koja se može uzgajati i puštati pred pušku u količini u kojoj lovci žele, što uz brže postizanje starosti za odstrel stvara pozitivne ekonomske rezultate. HŠ d.o.o. kao državno poduzeće mora poštivati sve zakonske i podzakonske norme, kao i pravila struke. Međutim, prema saznanju stručnih osoba koje su sudjelovale u intervjuima čiji predmet je lovstvo, privatni lovoovlaštenici zbog ekonomskog interesa ne poštuju uvijek i nužno zakonske i podzakonske norme i time ostvaruju bolji konkurentski položaj. Lovstvo u HŠ kao dio velikog sustava trpi velike režijske troškove, što uz trenutne zakonske odredbe koči razvoj lovačke aktivnosti. Sljedeći problem predstavlja brojnost divljih svinja koja se povećala zadnjih godina, i štete koje čine poljoprivrednim kulturama. Tu se HŠ nalaze u nepovoljnoj situaciji jer se prilikom nadoknađivanje šteta moraju poštivati spore zakonske procedure.
63
Strategija šumarstva na području Požeško-slavonske županije, preuzeto s Internet stranice: http://www.pszupanija.hr/strategije/sumarstvo/6.doc, preuzeto dana 5. prosinca 2008. godine.
330 Republika Hrvatska je i mora biti svjesna važnosti uloge koju vrše HŠ kroz gospodarenje lovištima koja su joj dana u koncesiju. HŠ čuvaju fond divljači u svojim lovištima, štoviše povećavaju ga, gospodareći s oko 17,6% površine državnih lovišta. HŠ d.o.o. zbog odsustva direktnog ekonomskog interesa i poštivanja svih zakonskih i strukovnih obaveza nije u interesu izlovljavati ono što se ne smije. Dapače, izlučuje se samo ono što se smije i mora - vrši se izlučivanje slabije divljači, bolji primjerci ostaju i tako se poboljšava genetski potencijal (stručno vršenje selekcije, nekada vršili predatori). Prema saznanjima ispitanika postoje indicije da privatni lovoovlaštenici, vođeni nužnošću zarade, ne provode takvu politiku gospodarenja svojim lovištima. Primjerice, moguće je da privatni lovoovlaštenici ne prijavljuju štetu počinjenu od srane predatora – medvjeda, vuka i risa, koji love svoj prirodni plijen – srnu, jelena i mlađe primjerke divljih svinja, a istovremeno vrše odstrjel u broju koji imaju dozvoljen u lovnogospodarskim osnovama (neumanjen za štetu od predatora). Također, postoje indicije da je zbog preslabe kadrovske kapacitiranosti otežana kontrola količine hrane za divljač koja se izlaže u lovištima. Moguće je i javljanje raznih nepravilnosti u organiziranju lovnog turizma. Osim toga, postoje opravdane bojazni kako će u RH nestati medvjed, ako se lovištima u RH ne bude odgovorno upravljalo. Naime, prema saznanjima ispitanika medvjed je već izlovljen u privatnim lovištima kako bi se pokrile visoke lovozakupnine. Vjerojatnost je kako su i druge vrste ugrožene. Problematika lovnog inspektorata Prema saznanjima ispitanika postoji problem nedostatnog broja državnih lovnih inspektora, kojih je u ovom trenutku svega troje. Postavlja se opravdano pitanje mogu li lovni državni inspektori fizički nadgledati i utvrđivati stanje u svih 317 državnih lovišta. Stoga je, prema stavu ispitanika, vjerojatno kako se njihove aktivnosti svode na kontrolu izvještaja od strane privatnih lovoovlaštenika. Takvo stanje može biti i posljedica preuzimanja zakonskih propisa Europske Unije, bez osiguranja njihove provedbe putem provedbenih propisa. Primjerice, za sada ne postoji pravilnik za utvrđivanje negativne razlike divljači, prema kojem bi se redovito utvrđivalo brojno stanje divljači i eventualna odstupanja od lovnogospodarskih osnova, te uputa u kojem slučaju bi se aktivirala zadužnica lovoovlaštenika već prije položena kod Ministarstva. Postoje indicije da su pojedini lovoovlaštenici u prve 2 – 3 godine trajanja koncesije ili zakupa odstrijelili 90 % divljači u nekom lovištu, a onda isto vratili Državi tj. HŠ da ponovno obnavlja fond. Tržište mesa od divljači Uz zaradu putem naplate odstrjela divljači, drugi glavni izvor prihoda može biti meso divljači. Tržište mesa divljači za sada je u RH nerazvijeno. U RH se godišnje proizvede 150 – 180 tona mesa divljači, ali problem predstavlja plasman. Veliki trgovački lanci najčešće meso divljači nabavljaju iz Mađarske, jer tamo postoji organizirano prikupljanje i prodaja mesa od divljači – država je organizirala tržište, te se s velikim količinama nastupa prema stranim zemljama. Dio struke bi i u Republici Hrvatskoj želio vidjeti takvo stanje pa bi se u tom smjeru moglo razmisliti o poticajima ili davanju koncesija za bavljenje otkupom mesa divljači, što bi uz organiziranje distribucijskog lanca moglo dovesti do pojave jedne nove gospodarske djelatnosti. Budući razvoj situacije Vezano uz moguće buduće promjene broja lovišta Hrvatskih šuma postoje mišljenja kako bi bilo poželjno zadržati samo manji broj reprezentativnih «diplomatskih» lovišta visoke kvalitete, ali i mišljena kako bi minimalan broj lovišta Hrvatskih šuma trebao biti utvrđen po formuli jedna UŠP – jedno lovište s tih 16 lovišta bi se mogle pokriti sve geografske regije RH i tako stvoriti pretpostavka za očuvanje fonda divljači i u budućnosti. Razvoj i stanje lovnog turizma Lovni turizam u Hrvatskoj je još uvijek nije došao blizu onog stanja u kakvom je bio lovni turizam 1990. godine. Fondovi divljači su tijekom Domovinskog rada stradali i od s ratom povezanih i nepovezanih razloga (krivolov), dok su lovne kuće razrušene ili su u lošem stanju. Zbog lovišta pod minsko-eksplozivnim sredstvima, te zbog slučajeva stradavanja turista-lovaca, otkazivani su dolasci stranih lovaca u cijelu RH. Organizacijski problem bavljenja lovnim turizmom predstavlja i nepostojanje velikih turističkih agencija, koje bi organizirale dovođenjem stranih lovaca, dok se s druge strane događa da se strani lovci učlane u hrvatsko lovačko društvo i tako love na crno. Unutar HŠ bavljenje lovnim turizmom je često otežano zbog nemogućnosti prilagođavanja tržišnim zahtjevima u smislu snižavanja cijena odstrjela divljači u slučaju nepostojanja interesa komercijalnih lovaca zbog visokih cijena.
331 Problem pri organiziranju lovnog turizma predstavlja i činjenica kako u Ministarstvu turizma ne postoje osobe koje bi se sustavno bavile lovnim turizmom, čime automatski izostaje suradnja Ministarstva i lovoovlaštenika. Činjenica kako je «turist u čizmama», tj. lovac u pravilu osoba koja u istom vremenu potroši barem kao dva obična turista dovoljno govori o ekonomskoj opravdanosti sustavnog bavljenja lovnim turizmom. Uz neposredne koristi od lovstva važno je spomenuti i one koristi koje HŠ ostvaruje organiziranjem reprezentativnih lovova na kojima se, na visokom nivou, stvara i oblikuje pozitivan imidž HŠ d.o.o. Na kraju ovog uvodnog dijela poglavlja o lovstvu potrebno je navesti kako HŠ u ime Države vrše jednu društveno korisnu funkciju, te da bi u tu svrhu HŠ trebale inicirati više aktivnosti koje utječu na formiranje pozitivnog mišljena o lovstvu i lovnom turizmu. Također bi kod Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva i kod Ministarstva turizma svojim stručnim autoritetom, snagom i veličinom trebale polučiti određene pomake razine organiziranosti, a time i uspješnosti i profitabilnosti lovnog turizma s jedne strane, te s druge strane isto to u području organiziranog otkupa mesa divljači.
4.4.5.4 Osnovni podatci o lovištima po Upravama šuma podružnica U ovom poglavlju prikazana su lovišta kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. Karakteristike lovišta dane su kroz: položaj (nizinsko, brdsko, goransko, mediteransko), ograđenost, uzgajalište, površinu u ha, vrste divljači i broja jedinki vrsta, ukupne prihode i rashode lovišta u 2007. godini, te ulaganja u lovište u 2007. godini i aktivnosti na koje se odnose ulaganja u lovištu. A-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA VINKOVCI Lovište Kunjevci Lovište Kunjevci (broj lovišta: XVI/8) ima površinu 1.279 ha, a nalazi se na području šumarije Vinkovci. Lovište Kunjevci je nizinsko, zatvoreno i uzgajalište. Slika 4.168 Struktura divljači u lovištu Kunjevci
12 70 67
Divlja svinja Srna obična Jelen lopatar Muflon
127
Tablica 4.94 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Kunjevci u usporedbi s ostalim lovištima Vrsta divljači jelen lopatar muflon srna obična divlja svinja
Broj divljači 127 70 67 12
Nema ulaganja u lovište Kunjevci.
Rang divljači u lovištu u usporedbi s ostalim lovištima rang 2/3 rang 3/4 rang 17/20 rang 21/21
332
Tablica 4.95 Prihodi i troškovi lovišta Kunjevci u 2007. godini Izvor prihoda Kategorija troška Prihrana koja se iznosi u lovište Prehrana, sadnja kukuruza, zobi,... Obavezna izgradnja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Lijekovi Trošak radnika koji rade isključivo na lovstvu Režijski troškovi UKUPNO Razlika prihoda i troškova u 2007.
Iznos u kn 64 podaci nepoznati Iznos u kn 43.000,00 6.000,00 15.000,00 3.000,00 10.000,00 200.000,00 200.000,00 477.000,00 ne može se izračunati na temelju dostupnih podataka
Lovište Spačva Lovište Spačva (broj lovišta: XVI/11) ima površinu 24.980 ha, a nalazi se na području šumarija Otok, Lipovac, Strošinci, Vrbanja i Županja. Lovište Spačva je nizinsko, otvoreno i nije uzgajalište. Slika 4.169 Struktura divljači u lovištu Spačva
458 538 Divlja svinja Srna obična Jelen obični
428
Tablica 4.96 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Spačva u usporedbi s ostalim lovištima Vrsta divljači divlja svinja jelen obični srna obična
Broj divljači 458 538 428
Rang divljači u lovištu u usporedbi s ostalim lovištima rang 2/21 rang 2 /16 rang 1/20
Nema ulaganja u lovište Spačva.
64
U anketnom upitniku za UŠP Vinkovci nisu dobiveni podaci
333 Tablica 4.97 Prihodi i troškovi lovišta Spačva u 2007. godini Izvor prihoda Prodaja vrijednosti trofeja Usluga korištenja terenskog vozila Usluga pratnje lovnog pratitelja na krupnu divljač UKUPNO Kategorija troška Prihrana koja se iznosi u lovište Prehrana, sadnja kukuruza, zobi,... Obavezna izgradnja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Lijekovi Trošak zaposlenih na odjelu lovstva ili stručnih suradnika na UŠP Trošak radnika koji rade isključivo na lovstvu Trošak radnika koji povremeno rade na lovstvu Režijski troškovi UKUPNO Razlika prihoda i troškova u 2007.
Iznos u kn 97.300,00 4.000,00 10.500,00 111.800,00 Iznos u kn 1.000.000,00 60.000,00 180.000,00 50.000,00 80.000,00 523.000,00 700.000,00 765.000,00 200.000,00 3.558.000,00 -3.446.200,00
334 B-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA OSIJEK Lovište Breznica Lovište Breznica (broj lovišta: XIV/1 ) ima površinu 7.906 ha, a nalazi se na području šumarije Đakovo. Lovište Breznica je brdsko, otvoreno i nije uzgajalište. Slika 4.170 Struktura divljači u lovištu Breznica
96
Divlja svinja 224
Srna obična Jelen obični
133
Tablica 4.98 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Breznica u usporedbi s ostalim lovištima Vrsta divljači divlja svinja srna obična jelen obični
Broj divljači 224 133 96
Rang divljači u lovištu u usporedbi s ostalim lovištima rang 4/21 rang 2/20 rang 6/16
Nema ulaganja u lovište Breznica. Tablica 4.99 Prihodi i troškovi lovišta Breznica u 2007. godini Izvor prihoda Prodaja vrijednosti trofeja Prodaja divljači Usluga korištenja terenskog vozila Usluga pratnje lovnog pratitelja na krupnu divljač Usluge skupnog lova Živa divljač UKUPNO Kategorija troška Prihrana koja se iznosi u lovište Prehrana, sadnja kukuruza, zobi,... Obavezna izgradnja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Lijekovi Trošak zaposlenih na odjelu lovstva ili stručnih suradnika na UŠP Trošak radnika koji rade isključivo na lovstvu Trošak radnika koji povremeno rade na lovstvu Režijski troškovi UKUPNO Razlika prihoda i troškova u 2007.
Iznos u kn 348.955,00 87.801,00 5.623,00 12.934,00 126.248,00 163.000,00 581.561,00 Iznos u kn 208.316,00 32.195,00 5.180,00 39.145,00 12.260,00 68,00 577.527,00 26.547,00 301.707,00 1.202.945,00 -621.384,00
335
Lovište Kujnjak Lovište Kujnjak (broj lovišta: XIV/6) ima površinu 800 ha, a nalazi se na području šumarije Đakovo. Lovište Kujnjak je brdsko, zatvoreno i uzgajalište. Slika 4.171 Struktura divljači u lovištu Kujnjak
Divlja svinja
175
Tablica 4.100 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Kujnjak u usporedbi s ostalim lovištima Vrsta divljači divlja svinja
Broj divljači 175
Rang divljači u lovištu u usporedbi s ostalim lovištima rang 5/21
Nema ulaganja u lovište Kujnjak. Tablica 4.101 Prihodi i troškovi lovišta Kujnjak u 2007. godini Izvor prihoda Prodaja vrijednosti trofeja Prodaja divljači Usluga pratnje lovnog pratitelja na krupnu divljač Usluge skupnog lova UKUPNO Kategorija troška Prihrana koja se iznosi u lovište Održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Trošak zaposlenih na odjelu lovstva ili stručnih suradnika na UŠP Trošak radnika koji rade isključivo na lovstvu Trošak radnika koji povremeno rade na lovstvu Režijski troškovi UKUPNO Razlika prihoda i troškova u 2007.
Iznos u kn 106.209,00 29.058,00 5.543,00 318.516,00 459.326,00 Iznos u kn 49.559,00 9.384,00 100.521,00 212.846,00 26.547,00 201.138,00 599.995,00 -140.669,00
Lovište Podunavlje/Podravlje Lovište Podunavlje/Podravlje (broj lovišta: XIV/9) ima površinu 19.510 ha, a nalazi se na području šumarija Tikveš, Batina, Darda i Osijek. Lovište Podunavlje/Podravlje je nizinsko, otvoreno i nije uzgajalište.
336 Slika 4.172 Struktura divljači u lovištu Podunavlje/Podravlje
600
Divlja svinja Srna obična Jelen obični 1230 194
Tablica 4.102 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Podunavlje/Podravlje u usporedbi s ostalim lovištima Vrsta divljači jelen obični divlja svinja srna obična
Broj divljači 1230 600 194
Rang divljači u lovištu u usporedbi s ostalim lovištima rang 1/16 rang 1/21 rang 7/20
Nema ulaganja u lovište Podunavlje/Podravlje. Tablica 4.103 Prihodi i troškovi lovišta Podunavlje/Podravlje u 2007. godini Izvor prihoda Prodaja vrijednosti trofeja Prodaja divljači Usluga autobus/kombibus Usluga razgledavanja lovišta kolskom zapregom Usluga korištenja terenskog vozila Usluga pratnje lovnog pratitelja na krupnu divljač Usluge skupnog lova UKUPNO Kategorija troška Prihrana koja se iznosi u lovište Prehrana, sadnja kukuruza, zobi... Obavezna izgradnja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Lijekovi Trošak zaposlenih na odjelu lovstva ili stručnih suradnika na UŠP Trošak radnika koji rade isključivo na lovstvu Trošak radnika koji povremeno rade na lovstvu Režijski troškovi UKUPNO Razlika prihoda i troškova u 2007.
Iznos u kn 1.080.387,00 424.992,00 2.898,00 6.920,00 34.013,00 82.356,00 785.390,00 2.416.956,00 Iznos u kn 1.218.063,00 230.364,00 145.000,00 62.083,00 249.488,00 252.782,00 382.528,00 69.105,00 493.056,00 3.102.469,00 -685.513,00
337 C-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA NAŠICE Lovište Papuk Lovište Papuk (broj lovišta: X/9) ima površinu 11.128 ha, a nalazi se na području šumarija Voćin i Ćeralije. Lovište Papuk je brdsko, otvoreno i nije uzgajalište. Slika 4.173 Struktura divljači u lovištu Papuk 82 285 Divlja svinja 282
Srna obična Jelen obični Zec obični Fazan
266
55
Tablica 4.104 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Papuk u usporedbi s ostalim lovištima Vrsta divljači fazan srna obična zec obični divlja svinja jelen obični
Broj divljači 285 282 266 82 55
Rang divljači u lovištu u usporedbi s ostalim lovištima rang 2/6 rang 3/20 rang 1/6 rang 12/21 rang 13/16
Nema ulaganja u lovište Papuk. Tablica 4.105 Prihodi i troškovi lovišta Papuk u 2007. godini Izvor prihoda Prodaja vrijednosti trofeja Prodaja divljači Usluga pratnje lovnog pratitelja na krupnu divljač UKUPNO Kategorija troška Prihrana koja se iznosi u lovište Prehrana, sadnja kukuruza, zobi... Trošak radnika koji povremeno rade na lovstvu Režijski troškovi UKUPNO Razlika prihoda i troškova u 2007.
Iznos u kn 144.717,00 67.916,00 58.499,00 271.132,00 Iznos u kn 58.878,00 12.342,00 8.229,00 283.246,00 362.695,00 -91.563,00
338 D-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA POŽEGA Lovište Zvečevo Lovište Zvečevo (broj lovišta: XI/25) ima površinu 5.481 ha, a nalazi se na području šumarije Kamenska. Lovište Zvečevo je brdsko, otvoreno i nije uzgajalište. Slika 4.174 Struktura divljači u lovištu Zvečevo
46 64 Divlja svinja Srna obična Jelen obični
92
Tablica 4.106 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Zvečevo u usporedbi s ostalim lovištima Vrsta divljači srna obična divlja svinja jelen obični
Broj divljači 92 64 46
Rang divljači u lovištu u usporedbi s ostalim lovištima rang 15/20 rang 14/21 rang 14/16
Ulaganja u lovište Zvečevo iznose 9.792,84 kn, a odnose se na izgradnju, popravak i održavanje lovnotehničkih objekata. Tablica 4.107 Prihodi i troškovi lovišta Zvečevo u 2007. godini Izvor prihoda Prodaja vrijednosti trofeja Prodaja divljači Usluga pratnje lovnog pratitelja na krupnu divljač Usluge skupnog lova UKUPNO Kategorija troška Prihrana koja se iznosi u lovište Prehrana, sadnja kukuruza, zobi... Obavezna izgradnja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Lijekovi Režijski troškovi UKUPNO Razlika prihoda i troškova u 2007.
Iznos u kn 17.751,86 30.089,58 3.050,00 164.870,35 215.761,79 Iznos u kn 72.466,00 17.700,00 2.400,00 7.392,84 19.134,47 78.405,28 197.498,59 18.263,20
339 E-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA BJELOVAR Lovište Pisanička Bilogora Lovište Pisanička Bilogora (broj lovišta: VII/11) ima površinu 10.480 ha, a nalazi se na području šumarije Velika Pisanica. Lovište Pisanička Bilogora je brdsko, otvoreno i nije uzgajalište. Slika 4.175 Struktura divljači u lovištu Pisanička Bilogora
60 94
Divlja svinja Srna obična Jelen obični
194
Tablica 4.108 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Pisanička Bilogora u usporedbi s ostalim lovištima Vrsta divljači srna obična jelen obični divlja svinja
Broj divljači 194 94 60
Rang divljači u lovištu u usporedbi s ostalim lovištima rang 8/20 rang 7/16 rang 15/21
Ulaganja u lovište Pisanička Bilogora iznose 535.000,00 kn, a odnose se na kupovinu žive divljači. Tablica 4.109 Prihodi i troškovi lovišta Pisanička Bilogora u 2007. godini Izvor prihoda Prodaja vrijednosti trofeja Prodaja divljači Usluga pratnje lovnog pratitelja na krupnu divljač UKUPNO Kategorija troška Prihrana koja se iznosi u lovište Prehrana, sadnja kukuruza, zobi... Obavezna izgradnja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Trošak zaposlenih na odjelu lovstva ili stručnih suradnika na UŠP Trošak radnika koji rade isključivo na lovstvu Trošak radnika koji povremeno rade na lovstvu Režijski troškovi UKUPNO Razlika prihoda i troškova u 2007.
Iznos u kn 212.710,00 66.800,00 39.300,00 318.810,00 Iznos u kn 91.855,00 80.820,00 11.150,00 12.300,00 99.250,00 268.990,00 101.970,00 359.130,00 1.025.465,00 -706.655,00
340 Jački lug - Česma Lovište Žabljački lug - Česma (broj lovišta: VII/17) ima površinu 7.117 ha, a nalazi se na području šumarija Bjelovar i Čazma. Lovište Žabljački lug - Česma je nizinsko, otvoreno i nije uzgajalište. Slika 4.176 Struktura divljači u lovištu Žabljački lug - Česma 22
56
Divlja svinja 48
Srna obična Jelen obični Zec obični
20
Fazan 222
Tablica 4.110 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Žabljački lug - Česma u usporedbi s ostalim lovištima Vrsta divljači srna obična fazan zec obični divlja svinja jelen obični
Broj divljači 222 56 48 22 20
Rang divljači u lovištu u usporedbi s ostalim lovištima rang 6/20 rang 4/6 rang 4/6 rang 20/21 rang 15/16
Nema ulaganja u lovište Žabljački lug - Česma. Tablica 4.111 Prihodi i troškovi lovišta Žabljački lug-Česma u 2007. godini Izvor prihoda Prodaja vrijednosti trofeja Prodaja divljači Usluga pratnje lovnog pratitelja na krupnu divljač UKUPNO Kategorija troška Prihrana koja se iznosi u lovište Prehrana, sadnja kukuruza, zobi... Obavezna izgradnja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Trošak zaposlenih na odjelu lovstva ili stručnih suradnika na UŠP Trošak radnika koji rade isključivo na lovstvu Trošak radnika koji povremeno rade na lovstvu Režijski troškovi UKUPNO Razlika prihoda i troškova u 2007.
Iznos u kn 90.000,00 53.720,00 13.250,00 156.970,00 Iznos u kn 27.220,00 25.660,00 7.170,00 2.100,00 99.250,00 239.320,00 1.640,00 117.600,00 519.960,00 -362.990,00
341 F-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA KOPRIVNICA Lovište Peski Lovište Peski (broj lovišta: VI/6) ima površinu 14.192 ha, a nalazi se na području šumarija Đurđevac i Kloštar Podravski. Lovište Peski je nizinsko, otvoreno i uzgajalište – u sklopu lovišta nalazi se fazanerija za uzgoj sitne divljači. Slika 4.177 Struktura divljači u lovištu Peski 82
108
252
Divlja svinja Srna obična Jelen obični
495
Zec divlji 82
Fazan Trčka
350
Tablica 4.112 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Peski u usporedbi s ostalim lovištima Vrsta divljači fazan zec divlji srna obična divlja svinja jelen obični trčka
Broj divljači 495 350 252 108 82 82
Rang divljači u lovištu u usporedbi s ostalim lovištima rang 1/6 rang 1 rang 5/20 rang 7/21 rang 8/16 rang 1
Ulaganja u lovište Peski iznose 1.144.886,00 kn; 400.866,00 kn odnosi se na prihranu i prehranu divljači, izgradnju i održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata; 744.000,00 kn odnosi se na umjetni uzgoj fazana i divljeg zeca čija je proizvodnja započela u 2007. godini.
342 Tablica 4.113 Prihodi i troškovi lovišta Peski u 2007. godini Izvor prihoda Prodaja vrijednosti trofeja Prodaja divljači Usluga korištenja terenskog vozila Usluga pratnje lovnog pratitelja na krupnu divljač Usluga pratnje lovnog pratitelja na sitnu divljač Usluga pogoniča/nosača Usluga korištenja psa lovišta UKUPNO Kategorija troška Prihrana koja se iznosi u lovište Prehrana, sadnja kukuruza, zobi... Obavezna izgradnja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Lijekovi Trošak zaposlenih na odjelu lovstva ili stručnih suradnika na UŠP Trošak radnika koji rade isključivo na lovstvu Trošak radnika koji povremeno rade na lovstvu Režijski troškovi UKUPNO Razlika prihoda i troškova u 2007.
Iznos u kn 885.146,00 118.940,00 3.800,00 15.250,00 48.800,00 34.950,00 30.250,00 1.137.136,00 Iznos u kn 108.433,00 131.780,00 72.487,00 88.186,00 11.100,00 88.174,00 686.886,00 36.540,00 622.990,00 1.846.576,00 -709.440,00
Lovište Repaš Lovište Repaš (broj lovišta: VI/9) ima površinu 6.313 ha. Lovište Repaš je nizinsko, otvoreno i nije uzgajalište. Slika 4.178 Struktura divljači u lovištu Repaš 30
30
41
Divlja svinja
79
135
Srna obična Divlja patka Jelen obični Zec obični Fazan
240
Tablica 4.114 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Repaš u usporedbi s ostalim lovištima Vrsta divljači fazan divlja patka srna obična jelen obični divlja svinja zec obični
Broj divljači 495 240 135 79 41 30
Rang divljači u lovištu u usporedbi s ostalim lovištima rang 6/6 rang 2/3 rang 12/20 rang 9/16 rang 17/21 rang 6/6
343
Ulaganja u lovište Repaš iznose 267.515,00 kn, a odnose se na prihranu i prehranu divljači i održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata (izgradnje nije bilo jer su svi potrebni objekti izgrađeni). Tablica 4.115 Prihodi i troškovi lovišta Repaš u 2007. godini Izvor prihoda Prodaja vrijednosti trofeja Prodaja divljači Usluga razgledavanja lovišta kolskom zapregom Usluga korištenja terenskog vozila Usluga pratnje lovnog pratitelja na krupnu divljač Usluga pratnje lovnog pratitelja na sitnu divljač UKUPNO Kategorija troška Prihrana koja se iznosi u lovište Prehrana, sadnja kukuruza, zobi... Održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Trošak zaposlenih na odjelu lovstva ili stručnih suradnika na UŠP Trošak radnika koji povremeno rade na lovstvu Režijski troškovi UKUPNO Razlika prihoda i troškova u 2007.
Iznos u kn 248.283,00 52.780,00 4.575,00 700,00 35.853,00 2.440,00 344.631,00 Iznos u kn 137.129,00 114.483,00 15.903,00 88.174,00 4.338,00 380.037,00 740.064,00 -395.433,00
344 G-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA ZAGREB Lovište Lipovljani Lovište Lipovljani (broj lovišta: III/18) ima površinu 720 ha, a nalazi se na području šumarije Lipovljani. Lovište Lipovljani je nizinsko, zatvoreno i uzgajalište. Vrste divljači: divlja patka i liska crna. Nema ulaganja u lovište Lipovljani. Tablica 4.116 Prihodi i troškovi lovišta Lipovljani u 2007. godini Izvor prihoda UKUPNO Kategorija troška Prihrana koja se iznosi u lovište Trošak zaposlenih na odjelu lovstva ili stručnih suradnika na UŠP Trošak radnika koji rade isključivo na lovstvu UKUPNO Razlika prihoda i troškova u 2007.
Iznos u kn 84.711,66 Iznos u kn 5.600,00 133.301,11 133.301,11 272.202,22 -187.490,56
345 H-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA SISAK Lovište Posavske šume Lovište Posavske šume (broj lovišta: III/28) ima površinu 14.071 ha, a nalazi se na području šumarija Hrvatska Dubica i Sunja. Lovište Posavske šume je nizinsko, otvoreno i nije uzgajalište. Slika 4.179 Struktura divljači u lovištu Posavske šume
31
72
70 369
Divlja svinja Srna obična Divlja patka Jelen obični Jelen lopatar
336
Zec obični
267
Tablica 4.117 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Posavske šume u usporedbi s ostalim lovištima Vrsta divljači divlja svinja divlja patka srna obična zec obični jelen obični jelen lopatar
Broj divljači 369 336 267 72 70 31
Rang divljači u lovištu u usporedbi s ostalim lovištima rang 3/21 rang 1/3 rang 4/20 rang 3/6 rang 11/16 rang 3/3
Ulaganja u lovište Posavske šume iznose 104.493,82 kn, a odnose se na provođenje propisa lovnogospodarske osnove, izgradnju i održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata, prihranu divljači. Tablica 4.118 Prihodi i troškovi lovišta Posavske šume u 2007. godini Izvor prihoda Prodaja vrijednosti trofeja Prodaja divljači Usluga pratnje lovnog pratitelja na krupnu divljač UKUPNO Kategorija troška Prihrana koja se iznosi u lovište Obavezna izgradnja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Trošak zaposlenih na odjelu lovstva ili stručnih suradnika na UŠP Trošak radnika koji rade isključivo na lovstvu Trošak radnika koji povremeno rade na lovstvu UKUPNO Razlika prihoda i troškova u 2007.
Iznos u kn 5.592,00 50.728,28 1.838,00 58.158,28 Iznos u kn 44.640,00 36.295,07 23.558,75 273.448,99 211.706,83 82.876,74 672.526,38 -614.368,10
346 I-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA KARLOVAC Lovište Petrova gora Lovište Petrova gora (broj lovišta: III/25) ima površinu 13.640 ha, a nalazi se na području šumarija Vojnić, Gvozd, Topusko. Lovište Petrova gora je brdsko, otvoreno i nije uzgajalište. Slika 4.180 Struktura divljači u lovištu Petrova gora
156
158
Divlja svinja Srna obična
Tablica 4.119 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Petrova gora u usporedbi s ostalim lovištima Vrsta divljači srna obična divlja svinja
Broj divljači 158 156
Rang divljači u lovištu u usporedbi s ostalim lovištima rang 10/20 rang 6/21
Nema ulaganja u lovište Petrova gora. Tablica 4.120 Prihodi i troškovi lovišta Petrova gora u 2007. godini Izvor prihoda Prodaja vrijednosti trofeja Prodaja divljači Usluga pratnje lovnog pratitelja na krupnu divljač Usluge skupnog lova UKUPNO Kategorija troška Prihrana koja se iznosi u lovište Prehrana, sadnja kukuruza, zobi... Održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Trošak zaposlenih na odjelu lovstva ili stručnih suradnika na UŠP Trošak radnika koji rade isključivo na lovstvu Režijski troškovi UKUPNO Razlika prihoda i troškova u 2007.
Iznos u kn 5.393,00 19.453,00 900,00 226.018,00 251.764,00 Iznos u kn 1.650,00 13.500,00 5.281,00 448.617,00 368.645,00 217.980,00 1.055.673,00 -803.909,00
347 Lovište Pokupski bazen Lovište Pokupski bazen (broj lovišta: IV/9) ima površinu 8.183 ha, a nalazi se na području šumarija Draganić, Jastrebarsko i Karlovac. Lovište Pokupski bazen je nizinsko, otvoreno i nije uzgajalište. Slika 4.181 Struktura divljači u lovištu Pokupski bazen
100
100
Divlja svinja Srna obična Divlja patka
330
Tablica 4.121 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Pokupski bazen u usporedbi s ostalim lovištima Vrsta divljači srna obična divlja svinja divlja patka
Broj divljači 330 100 100
Rang divljači u lovištu u usporedbi s ostalim lovištima rang 2/20 rang 10/21 rang 3/3
Nema ulaganja u lovište Pokupski bazen. Tablica 4.122 Prihodi i troškovi lovišta Pokupski bazen u 2007. godini Izvor prihoda Prodaja vrijednosti trofeja Prodaja divljači Usluga pratnje lovnog pratitelja na krupnu divljač Usluge skupnog lova UKUPNO Kategorija troška Prihrana koja se iznosi u lovište Prehrana, sadnja kukuruza, zobi... Obavezna izgradnja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Trošak zaposlenih na odjelu lovstva ili stručnih suradnika na UŠP Trošak radnika koji rade isključivo na lovstvu Režijski troškovi UKUPNO Razlika prihoda i troškova u 2007.
Iznos u kn 29.646,00 52.769,00 8.375,00 247.008,00 337.798,00 Iznos u kn 1.863,00 3.750,00 302,00 21,00 269.137,00 254.762,00 85.843,00 615.678,00 -277.880,00
348 K-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA DELNICE Lovište Bjelolasica Lovište Bjelolasica (broj lovišta: VIII/2) ima površinu 30.458 ha, a nalazi se na području šumarija Mrkopalj, Ravna Gora, Fužine, Gomirje i Vrbovsko. Lovište Bjelolasica je goransko, otvoreno i nije uzgajalište. Slika 4.182 Struktura divljači u lovištu Bjelolasica
110
94
Divlja svinja Srna obična Jelen obični Smeđi medvjed
160
130
Tablica 4.123 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Bjelolasica u usporedbi s ostalim lovištima Vrsta divljači srna obična jelen obični smeđi medvjed divlja svinja
Broj divljači 160 130 110 94
Rang divljači u lovištu u usporedbi s ostalim lovištima rang 9/20 rang 5/16 rang 1/5 rang 11/21
Nema ulaganja u lovište Bjelolasica. Tablica 4.124 Prihodi i troškovi lovišta Bjelolasica u 2007. godini Izvor prihoda Prodaja vrijednosti trofeja Prodaja divljači Usluga korištenja terenskog vozila Usluga korištenja divljači za prepariranje Usluga pratnje lovnog pratitelja na krupnu divljač Prodaja revira za sitnu divljač Prodaja sitne divljači Odstrel netrofejne divljači UKUPNO Kategorija troška Prihrana koja se iznosi u lovište Prehrana, sadnja kukuruza, zobi... Održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Trošak zaposlenih na odjelu lovstva ili stručnih suradnika na UŠP Trošak radnika koji rade isključivo na lovstvu Trošak radnika koji povremeno rade na lovstvu Režijski troškovi UKUPNO Razlika prihoda i troškova u 2007.
Iznos u kn 954.740,78 61.560,55 806,60 3.438,90 13.300,00 82.516,39 3.600,00 400,00 1.120.363,22 Iznos u kn 160.257,60 83.508,09 89.858,56 306.567,51 617.054,73 57.066,27 334.817,41 1.649.130,17 -528.766,95
349 Lovište Smrekova Draga Lovište Smrekova Draga (broj lovišta: VIII/21) ima površinu 18.098 ha, a nalazi se na području šumarija Klana, Tršće i Prezid. Lovište Smrekova Draga je goransko, otvoreno i nije uzgajalište. Slika 4.183 Struktura divljači u lovištu Smrekova Draga 40
44
Divlja svinja Srna obična 150
Jelen obični Smeđi medvjed
Divokoza 280
Tablica 4.125 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Smrekova Draga u usporedbi s ostalim lovištima Vrsta divljači jelen obični srna obična divlja svinja smeđi medvjed
Broj divljači 280 150 44 40
Rang divljači u lovištu u usporedbi s ostalim lovištima rang 3/16 rang 11/20 rang 16/21 rang 4/5
Nema ulaganja u lovište Smrekova Draga. Tablica 4.126 Prihodi i troškovi lovišta Smrekova Draga u 2007. godini Izvor prihoda Prodaja vrijednosti trofeja Prodaja divljači Usluga korištenja terenskog vozila Usluga pratnje lovnog pratitelja na krupnu divljač Prodaja sitne divljači Odstrel netrofejne divljači UKUPNO Kategorija troška Prihrana koja se iznosi u lovište Prehrana, sadnja kukuruza, zobi... Održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Trošak zaposlenih na odjelu lovstva ili stručnih suradnika na UŠP Trošak radnika koji rade isključivo na lovstvu Trošak radnika koji povremeno rade na lovstvu UKUPNO Razlika prihoda i troškova u 2007.
Iznos u kn 220.774,77 52.228,35 57,40 28.675,00 2.400,00 450,00 304.585,52 Iznos u kn 95.726,46 39.603,66 17.650,12 306.567,51 101.563,50 196.132,30 757.243,55 -452.658,03
350 L-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA SENJ Lovište Ričićko bilo Lovište Ričićko bilo (broj lovišta: IX/11) ima površinu 21.429 ha, a nalazi se na području šumarija Senj i Novi Vinodolski. Lovište Ričićko bilo je goransko, otvoreno i nije uzgajalište. Slika 4.184 Struktura divljači u lovištu Ričićko bilo
51 78
Divlja svinja Srna obična Jelen obični
76
Smeđi medvjed
71
Tablica 4.127 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Ričićko bilo u usporedbi s ostalim lovištima Vrsta divljači divlja svinja jelen obični srna obična smeđi medvjed
Broj divljači 78 76 71 51
Rang divljači u lovištu u usporedbi s ostalim lovištima rang 13/21 rang 10/16 rang 16/20 rang 2/5
Ulaganja u lovište Ričićko bilo iznose 128.500,00 kn, a odnose se automatske hranilice. Tablica 4.128 Prihodi i troškovi lovišta Ričićko bilo u 2007. godini Izvor prihoda Prodaja vrijednosti trofeja Prodaja divljači Usluga pratnje lovnog pratitelja na krupnu divljač UKUPNO Kategorija troška Prihrana koja se iznosi u lovište Prehrana, sadnja kukuruza, zobi... Obavezna izgradnja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Trošak zaposlenih na odjelu lovstva ili stručnih suradnika na UŠP Trošak radnika koji povremeno rade na lovstvu Režijski troškovi UKUPNO Razlika prihoda i troškova u 2007.
Iznos u kn 313.780,00 16.080,00 3.500,00 333.360,00 Iznos u kn 50.136,00 3.707,00 26.997,00 1.520,00 94.576,00 87.560,00 173.062,00 437.558,00 -104.198,00
351 Lovište Sjeverni Velebit Lovište Sjeverni Velebit (broj lovišta: IX/14 ) ima površinu 27.401 ha, a nalazi se na području šumarija Senj i Krasno. Lovište Sjeverni Velebit je goransko, otvoreno i nije uzgajalište. Slika 4.185 Struktura divljači u lovištu Sjeverni Velebit
57 108
47 Divlja svinja Srna obična Jelen obični Smeđi medvjed
59
Divokoza 103
Tablica 4.129 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Sjeverni Velebit u usporedbi s ostalim lovištima Vrsta divljači divlja svinja srna obična jelen obični divokoza smeđi medvjed
Broj divljači 108 103 59 57 47
Rang divljači u lovištu u usporedbi s ostalim lovištima rang 8/21 rang 14/20 rang 12/16 rang 2/2 rang 3/5
Nema ulaganja u lovište Sjeverni Velebit. Tablica 4.130 Prihodi i troškovi lovišta Sjeverni Velebit u 2007. godini. Izvor prihoda Prodaja vrijednosti trofeja Prodaja divljači Usluga pratnje lovnog pratitelja na krupnu divljač UKUPNO Kategorija troška Prihrana koja se iznosi u lovište Prehrana, sadnja kukuruza, zobi... Obavezna izgradnja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Trošak zaposlenih na odjelu lovstva ili stručnih suradnika na UŠP Trošak radnika koji rade isključivo na lovstvu Režijski troškovi UKUPNO Razlika prihoda i troškova u 2007.
Iznos u kn 220.686,00 15.117,00 4.250,00 240.053,00 Iznos u kn 61.161,00 7.570,00 59.419,00 3.345,00 94.576,00 132.355,00 186.661,00 545.087,00 -305.034,00
352 M-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA GOSPIĆ Lovište Srednji Velebit Lovište Srednji Velebit (broj lovišta: IX/16) ima površinu 12.274 ha, a nalazi se na području šumarija Perušić i manjem dijelu šumarije Karlobag. Lovište Srednji Velebit je goransko, otvoreno i nije uzgajalište. Slika 4.186 Struktura divljači u lovištu Srednji Velebit
22 35 6 Divlja svinja Srna obična Jelen obični Smeđi medvjed
64
Tablica 4.131 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Srednji Velebit u usporedbi s ostalim lovištima Vrsta divljači srna obična divlja svinja smeđi medvjed jelen obični
Broj divljači 64 35 22 6
Rang divljači u lovištu u usporedbi s ostalim lovištima rang 18/20 rang 19/21 rang 5/5 rang 16/16
Ulaganja u lovište Srednji Velebit iznose 182.174,17 kn, a odnose se prehranu, prihranu, lovnotehničke objekte i lovočuvarsku služba. Tablica 4.132 Prihodi i troškovi lovišta Srednji Velebit u 2007. godini Izvor prihoda Prodaja vrijednosti trofeja Prodaja divljači UKUPNO Kategorija troška Prihrana koja se iznosi u lovište Prehrana, sadnja kukuruza, zobi... Obavezna izgradnja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Trošak radnika koji rade isključivo na lovstvu Režijski troškovi UKUPNO Razlika prihoda i troškova u 2007.
Iznos u kn 117.245,98 3.646,32 120.892,30 Iznos u kn 11.000,00 2.966,00 7.000,00 161.207,67 56.938,32 239.111,99 -118.219,69
353 N-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA BUZET Lovište Ubaš Lovište Ubaš (broj lovišta: XVIII/12) ima površinu 344 ha, a nalazi se na području šumarije Labin. Lovište Ubaš je mediteransko, zatvoreno i uzgajalište. Slika 4.187 Struktura divljači u lovištu Ubaš
47
Srna obična Jelen lopatar
190
Tablica 4.133 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Ubaš u usporedbi s ostalim lovištima Vrsta divljači jelen lopatar srna obična
Broj divljači 190 47
Rang divljači u lovištu u usporedbi s ostalim lovištima rang 1/3 rang 20/21
Ulaganja u lovište Ubaš iznose 182.174,17 kn, a odnose se prehranu, prihranu, lovnotehničke objekte i lovočuvarsku službu. Tablica 4.134 Prihodi i troškovi lovišta Ubaš u 2007. godini Izvor prihoda Prodaja vrijednosti trofeja Prodaja divljači Usluga pratnje lovnog pratitelja na krupnu divljač Prodaja odstrijela UKUPNO Kategorija troška Prihrana koja se iznosi u lovište Prehrana, sadnja kukuruza, zobi... Održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Trošak radnika koji povremeno rade na lovstvu Režijski troškovi UKUPNO Razlika prihoda i troškova u 2007.
Iznos u kn 3.057,00 10.152,00 1.000,00 1.029,00 14.209,00 Iznos u kn 14.344,00 2.490,00 1.550,00 1.010,00 3.896,00 23.290,00 -9.081,00
354 O-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA SPLIT Lovište Oštrica Lovište Oštrica (broj lovišta: XV/2) ima površinu 260 ha, a nalazi se na području šumarije Šibenik. Lovište Oštrica je mediteransko, zatvoreno i uzgajalište. Slika 4.188 Struktura divljači u lovištu Oštrica
Muflon
95
Tablica 4.135 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Oštrica u usporedbi s ostalim lovištima Vrsta divljači muflon
Broj divljači 95
Rang divljači u lovištu u usporedbi s ostalim lovištima rang 2/4
Nema ulaganja u lovište Oštrica. Tablica 4.136 Prihodi i troškovi lovišta Oštrica u 2007. godini Izvor prihoda Prodaja vrijednosti trofeja Prodaja divljači UKUPNO Kategorija troška Prihrana koja se iznosi u lovište Lijekovi Trošak radnika koji povremeno rade na lovstvu Režijski troškovi UKUPNO Razlika prihoda i troškova u 2007.
Iznos u kn 47.848,00 2.408,00 50.256,00 Iznos u kn 11.600,00 105,00 29.982,00 6.608,00 48.295,00 1.961,00
355 Lovište Sv.Ilija Orebić Lovište Sv.Ilija Orebić (broj lovišta: XIX/10) ima površinu 3.479 ha, a nalazi se na području šumarije Korčula. Lovište Sv.Ilija Orebić je mediteransko, otvoreno i nije uzgajalište. Slika 4.189 Struktura divljači u lovištu Sv. Ilija Orebić
Muflon
130
Tablica 4.137 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Sv.Ilija Orebić u usporedbi s ostalim lovištima Vrsta divljači muflon
Broj divljači 130
Rang divljači u lovištu u usporedbi s ostalim lovištima rang 1/4
Nema ulaganja u lovište Sv.Ilija Orebić. Tablica 4.138 Prihodi i troškovi lovišta Sv.Ilija Orebić u 2007. godini Izvor prihoda Prodaja vrijednosti trofeja Prodaja divljači Usluga pratnje lovnog pratitelja na krupnu divljač UKUPNO Kategorija troška Prihrana koja se iznosi u lovište Prehrana, sadnja kukuruza, zobi... Održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Lijekovi Režijski troškovi UKUPNO Razlika prihoda i troškova u 2007.
Iznos u kn 101.480,18 3.995,58 10.082,08 115.557,84 Iznos u kn 3.782,00 260,13 6.249,01 1.708,00 14.996,00 26.995,14 88.562,70
356 Lovište Bokanjačko blato Lovište Bokanjačko blato (broj lovišta: XII/19) ima površinu 2.529 ha, a nalazi se na području šumarije Zadar. Lovište Bokanjačko blato je mediteransko, otvoreno i nije uzgajalište. Slika 4.190 Struktura divljači u lovištu Bokanjačko blato
72 98 Zec obični Fazan Trčka
75
Tablica 4.139 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Bokanjačko blato u usporedbi s ostalim lovištima Vrsta divljači zec obični fazan trčka
Broj divljači 98 75 72
Rang divljači u lovištu u usporedbi s ostalim lovištima rang 2/6 rang 3/6 rang 2/2
Nema ulaganja u lovište Bokanjačko blato. Tablica 4.140 Prihodi i troškovi lovišta Bokanjačko blato u 2007. godini Izvor prihoda Prodaja vrijednosti trofeja UKUPNO Kategorija troška Prihrana koja se iznosi u lovište Obavezna izgradnja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Trošak radnika koji povremeno rade na lovstvu Režijski troškovi UKUPNO Razlika prihoda i troškova u 2007.
Iznos u kn 100.000,00 100.000,00 Iznos u kn 5.929,00 3.599,00 21.220,18 21.983,70 52.731,88 47.268,12
357 Lovište Biokovo Lovište Biokovo (broj lovišta: XVII/1) ima površinu 11.320 ha, a nalazi se na području Makarske šumarije. Lovište Biokovo je mediteransko, otvoreno i nije uzgajalište. Slika 4.191 Struktura divljači u lovištu Biokovo 40 48
Divlja svinja Muflon Divokoza
374
Tablica 4.141 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Biokovo u usporedbi s ostalim lovištima Vrsta divljači divokoza muflon divlja svinja
Broj divljači 374 48 40
Rang divljači u lovištu u usporedbi s ostalim lovištima rang 1/2 rang 4/4 rang 18/21
Vrste i broj divljači: divlja svinja (40), muflon (48), divokoza (374). Nema ulaganja u lovište Biokovo. Tablica 4.142 Prihodi i troškovi lovišta Biokovo u 2007. godini Izvor prihoda Prodaja vrijednosti trofeja Prodaja divljači Usluga pratnje lovnog pratitelja na krupnu divljač UKUPNO Kategorija troška Prihrana koja se iznosi u lovište Održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Režijski troškovi UKUPNO Razlika prihoda i troškova u 2007.
Iznos u kn 162.329,03 2.787,56 23.546,00 188.662,59 Iznos u kn 8.542,44 2.158,54 47.931,28 58.632,26 130.030,33
358 P-UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA NOVA GRADIŠKA Lovište Radinje Lovište Radinje (broj lovišta: XII/16) ima površinu 4.135 ha, a nalazi se na području šumarije Nova Kapela. Lovište Radinje je nizinsko, zatvoreno i uzgajalište. Slika 4.192 Struktura divljači u lovištu Radinje
100
104 Divlja svinja Srna obična Jelen obični
50
53
Zec obični Fazan Prepelica pućpura
32
158
Tablica 4.143 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Radinje u usporedbi s ostalim lovištima Vrsta divljači
Broj divljači
jelen obični divlja svinja prepelica pućpura srna obična fazan zec obični
158 104 100 53 50 32
Nema ulaganja u lovište Radinje.
Rang divljači u lovištu u usporedbi s ostalim lovištima rang 4/16 rang 9/21 rang 1 rang 19/20 rang 5/6 rang 5/6
359 Tablica 4.144 Prihodi i troškovi lovišta Radinje u 2007. godini Izvor prihoda Prodaja vrijednosti trofeja Prodaja divljači Usluga korištenja traktora Usluga korištenja čamca Usluga pratnje lovnog pratitelja na krupnu divljač Usluga pratnje lovnog pratitelja na sitnu divljač UKUPNO Kategorija troška Prihrana koja se iznosi u lovište Prehrana, sadnja kukuruza, zobi... Obavezna izgradnja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Lijekovi Trošak zaposlenih na odjelu lovstva ili stručnih suradnika na UŠP Trošak radnika koji rade isključivo na lovstvu Trošak radnika koji povremeno rade na lovstvu Režijski troškovi UKUPNO Razlika prihoda i troškova u 2007.
Iznos u kn 298.677,44 108.596,85 4.111,79 488,00 11.445,09 2.440,00 425.759,17 Iznos u kn 180.378,00 120.252,00 110.000,00 48.187,00 13.326,25 149.710,00 250.206,00 213.871,00 377.137,00 1.463.067,25 -1.037.308,08
360 4.4.5.5 Analiza stanja lovišta obzirom na geografsku pripadnost U ovom dijelu smo analizirali lovišta kojima gospodare HŠ d.o.o. obzirom na geografsku pripadnost lovišta, odnosno pripadnost lovišta regiji Slavonija, regiji Srednja Hrvatska, regiji Gorska Hrvatska i Priobalju. Lovišta su kategorizirana prema spomenutim kriterijima površina lovišta, bogatstvo divljači, ulaganje u lovišta, bruto dobit lovišta u 2007. godini. Nakon analize i opisa stanja svakog lovišta, dana je kategorizacija lovišta prema kriterijima: 1) površina lovišta Obzirom na površinu, lovišta su kategorizirana u četiri kategorije: lovište ukupne površine preko 20.000 ha lovište ukupne površine od 10.000 do 20.000 ha lovište ukupne površine od 2.000 do 10.000 ha lovište ukupne površine od 200 do 2.000 ha 2) bogatstvo divljači Obzirom na bogatstvo divljači, lovišta su kategorizirana u šest kategorija: u lovištu se gospodari s 6 vrsta divljači u lovištu se gospodari s 5 vrsta divljači u lovištu se gospodari s 4 vrste divljači u lovištu se gospodari s 3 vrste divljači u lovištu se gospodari s 2 vrste divljači u lovištu se gospodari s 1 vrstom divljači Uz ovu kategorizaciju, napravljena je i kategorizacija obzirom na vrstu divljači kojom se gospodari unutar pojedinog lovišta. U divljač kojom gospodare HŠ d.o.o. spadaju: divlja svinja, srna obična, divlja patka, jelen obični, jelen lopatar, zec obični, zec divlji, fazan, prepelica pućpura, smeđi medvjed, muflon, trčka, divokoza i liska crna. Kategorizacija lovišta obzirom na broj grla divlje svinje lovišta u kojima se gospodari sa 150 - 600 grla divlje svinje lovišta u kojima se gospodari sa 70 - 150 grla divlje svinje lovišta u kojima se gospodari s manje od 70 grla divlje svinje Kategorizacija lovišta obzirom na broj grla srne obične: lovišta u kojima se gospodari sa od 200 do 500 grla srne obične lovišta u kojima se gospodari sa od 100 do 200 grla srne obične lovišta u kojima se gospodari sa manje od 100 grla srne obične Kategorizacija lovišta obzirom na broj kljunova divlje patke: lovište u kojem se gospodari više od 200 kljunova divlje patke lovište u kojem se gospodari s 200 kljunova divlje patke lovište u kojem se gospodari sa 100 kljunova divlje patke Kategorizacija lovišta obzirom na broj grla jelena običnog: lovišta u kojima se gospodari sa od 100 do preko 1000 grla jelena običnog lovišta u kojima se gospodari sa od 60 do 100 grla jelena običnog lovišta u kojima se gospodari s manje od 60 grla jelena običnog Kategorizacija lovišta obzirom na broj grla jelena lopatara: lovište u kojem se gospodari s više od 150 grla jelena lopatara lovište u kojem se gospodari s više od 100 grla jelena lopatara lovište u kojem se gospodari s manje od 50 grla jelena lopatara
361 Kategorizacija lovišta obzirom na broj repova zeca običnog: lovišta u kojima se gospodari sa zecom običnim (sitna divljač) Kategorizacija lovišta obzirom na broj repova zeca divljeg: lovište u kojem se gospodari sa zecom divljim (sitna divljač) Kategorizacija lovišta obzirom na broj kljunova fazana: lovišta u kojima se gospodari s fazanima (sitna divljač) Kategorizacija lovišta obzirom na broj kljunova prepelice pućpure: lovište u kojem se gospodari s prepelicom pućpurom (sitna divljač) Kategorizacija lovišta obzirom na broj grla smeđeg medvjeda: lovišta u kojima se gospodari s više od 100 grla smeđeg medvjeda lovišta u kojima se gospodari sa od 40 do 100 grla smeđeg medvjeda lovište u kojemu se gospodari s manje od 40 grla smeđeg medvjeda Kategorizacija lovišta obzirom na broj grla muflona: lovišta u kojima se gospodari s više od 100 grla muflona lovišta u kojima se gospodari sa od 50 do 100 grla muflona lovište u kojemu se gospodari s manje od 50 grla muflona Kategorizacija lovišta obzirom na broj kljunova trčke: lovišta u kojima se gospodari s trčkom (sitna divljač) Kategorizacija lovišta obzirom na broj grla divokoza: lovište u kojem se gospodari s više od 300 grla divokoza lovište u kojem se gospodari sa od 100 do 300 grla divokoza 3) ulaganje u lovište Obzirom na financijska ulaganja, lovišta su kategorizirana u pet kategorija: lovište u koje je uloženo od 500.000,00 do više od 1.000.000,00 kn lovište u koje je uloženo od 150.000,00 do 500.000,00 kn lovište u koje je uloženo od 100.000,00 do 150.000,00 kn lovište u koje je uloženo manje od 100.000,00 kn lovište u koje nisu uložena financijska sredstva 4) ostvarena bruto dobit lovišta u 2007. godini Obzirom na bruto dobit u 2007. godini, lovišta su kategorizirana u tri kategorije: lovišta koja ostvaruju dobit lovište za čije financijske rezultate nema podataka lovišta koja ostvaruju gubitak
362 REGIJA SLAVONIJA: Na području regije Slavonija nalazi se ukupno 8 lovišta: na području UŠP Vinkovci lovišta Kunjevci i Spačva, na području UŠP Osijek: lovište Breznica, Kujnjak i lovište Podunavlje/Podravlje, na području UŠP Našice lovište Papuk, na području UŠP Požega lovište Zvečevo i na području UŠP Nova Gradiška lovište Radinje. Obzirom na površinu u ha, lovišta su rangirana: najveće lovište je lovište Spačva površine 24.980 ha, potom lovište Podunavlje/Podravlje površine 19.510 ha, lovište Papuk površine 11.128 ha, lovište Breznica površine 7.906 ha, lovište Zvečevo površine 5.481 ha, lovište Radinje površine 4.135 ha, lovište Kunjevci površine 1.279, a najmanje lovište je lovište Kujnjak površine 800 ha. Obzirom na vrste divljači kojima se gospodari u lovištu, lovišta su rangirana: u lovištu Radinje se gospodari sa šest vrsta divljači, u lovištu Papuk se gospodari s pet vrsta divljači, u lovištu Kunjevci se gospodari sa četiri vrste divljači, sa tri vrste divljači se gospodari u lovištima Spačva, Podunavlje/Podravlje, Breznica i Zvečevo, a u lovištu Kujnjak se gospodari s jednom vrstom divljači. Tablica 4.145 Podatci o lovištima regije Slavonija UŠP
Lovište
VINKOVCI OSIJEK NAŠICE OSIJEK POŽEGA NOVA GRADIŠKA VINKOVCI OSIJEK
Spačva Podunavlje/Podravlje Papuk Breznica Zvečevo Radinje Kunjevci Kujnjak
Površina u ha 24.980 19.510 11.128 7.906 5.481 4.135 1.279 800
Broj vrsta divljači 3 3 5 3 3 6 4 1
Ulaganje nema nema nema nema 9792,84 nema nema nema
Ukupan prihod u 2007. 111.800,00 2.416.956,00 271.132,00 581.561,00 215.761,79 425.759,17 nepoznat podatak 459.326,00
Ukupan trošak u 2007. 3.558.000,00 3.102.469,00 362.695,00 1.202.945,00 197.498,59 1.463.067,25 477.000,00 599.995,00
Razlika prihoda i troška u 2007. -3.446.200,00 -685.513,00 -91.563,00 -621.384,00 18.263,20 -1.037.308,08 nepoznat podatak -140.669,00
Slika 4.193 Struktura divljači u regiji Slavonija
335
100 70
298 127
1719 Divlja svinja Srna obična Jelen obični Jelen lopatar Zec obični Fazan Prepelica pućpura
2123
Muflon 1249
Struktura divljači u lovištima regije Slavonija je: 2 123 grla običnog jelena, 1 719 grla divlje svinje, 1 249 kljunova fazana, 335 grla obične srne, 298 repova običnog zeca, 127 grla jelena lopatara, 100 kljunova prepelice pućpure, 70 grla muflona. Od navedenih osam lovišta koja pripadaju regiji Slavonija, financijskih ulaganja je bilo u lovište Zvečevo u iznosu od 9792,84 kuna. Ako promatramo bruto dobit lovišta, od navedenih osam, pozitivno je poslovalo
363 lovište Zvečevo, dok za lovište Kunjevci ne raspolažemo podatcima o prihodima i rashodima, ostala lovišta su poslovala negativno, a najveći gubitak je ostvarilo lovište Podunavlje/Podravlje. Tablica 4.146 Kategorizacija lovišta u regiji Slavonija prema površini Kategorizacija lovišta prema površini preko 20.000 ha od 10.000 do 20.000 ha od 2.000 do 10.000 ha od 200 do 2.000 ha
Kunjevci
Spačva
Lovišta u regiji Slavonija Podunavlje/ Kujnjak Podravlje
Breznica
Papuk
Zvečevo
Radinje
Zvečevo
Radinje
Tablica 4.147 Kategorizacija lovišta u regiji Slavonija prema ukupnom bogatstvu divljači Kategorizacija lovišta prema bogatstvu divljači 6 vrsta divljači 5 vrsta divljači 4 vrste divljači 3 vrste divljači 2 vrste divljači 1 vrsta divljači
Kunjevci
Spačva
Lovišta u regiji Slavonija Podunavlje/ Kujnjak Podravlje
Breznica
Papuk
Tablica 4.148 Kategorizacija lovišta u regiji Slavonija prema ostvarenoj bruto dobiti lovišta u 2007. godini Kategorizacija lovišta prema ostvarenoj bruto dobiti dobit nema podataka gubitak
Kunjevci
Spačva
Breznica
Lovišta u regiji Slavonija Podunavlje/ Kujnjak Podravlje
Papuk
Zvečevo
Radinje
364 REGIJA SREDNJA HRVATSKA: Na području regije Srednja Hrvatska nalazi se ukupno 8 lovišta: na području UŠP Bjelovar lovišta: Pisanička Bilogora i Žabljački lug - Česma, na području UŠP Koprivnica: lovište Peski i lovište Repaš, na području UŠP Zagreb lovište Lipovljani, na području UŠP Sisak lovište Posavske šume i na području UŠP Karlovac lovišta: Petrova gora i Pokupski bazen. Obzirom na površinu u ha, lovišta su rangirana: najveće lovište je lovište Peski površine 14.192 ha, potom lovište Posavske šume površine 14.071 ha, lovište Petrova gora površine 13.640 ha, lovište Pisanička Bilogora površine 10.480 ha, lovište Pokupski bazen površine 8.183 ha, lovište Žabljački lug - Česma površine 7.117 ha, lovište Repaš površine 6.313, a najmanje lovište je lovište Lipovljani površine 720 ha. Obzirom na vrste divljači kojima se gospodari u lovištu, lovišta su rangirana: u lovištima Peski, Posavske šume i Repaš se gospodari sa šest vrsta divljači, u lovištu Žabljački lug – Česma se gospodari s pet vrsta divljači, u lovištima Pisanička Bilogora i Pokupski bazen se gospodari sa tri vrste divljači, a sa dvije vrste divljači se gospodari u lovištima Petrova gora i Lipovljani. Tablica 4.149 Podatci o lovištima regije Srednja Hrvatska UŠP KOPRIVNICA SISAK KARLOVAC BJELOVAR KARLOVAC BJELOVAR KOPRIVNICA ZAGREB
Lovište Peski Posavske šume Petrova gora Pisanička Bilogora Pokupski bazen Žabljački lug - Česma Repaš Lipovljani
Površina u ha
Bogatstvo divljači
Ulaganje
14.192 14.071 13.640 10.480 8.183 7.117 6.313 720
6 6 2 3 3 5 6 2
1.144.886,00 104.493,82 nema 535.000,00 nema nema 267.515,00 nema
Ukupan prihod u 2007. 1137136 58158,28 251764 318810 337798 156970 344631 84711,66
Ukupan trošak u 2007. 1846576 672526,4 1055673 1025465 615678 519960 740064 272202,2
Razlika prihoda i troška u 2007. -709440 -614368 -803909 -706655 -277880 -362990 -395433 -187491
Slika 4.194 Struktura divljači u regiji Srednja Hrvatska 82 581
856 Divlja svinja Srna obična
350
Divlja patka Jelen obični
150 31
Jelen lopatar Zec obični
345
Zec divlji Fazan 1558
Trčka
676
Struktura divljači u lovištima regije Srednja Hrvatska je: 1 558 kljunova fazana, 856 grla divlje svinje, 676 kljunova divlje patke, 581 grlo srne obične, 350 repova zeca divljeg, 345 grla jelena običnog, 150 repova zeca običnog, 82 kljuna trčke, 31 grlo jelena lopatara.
365 Od navedenih osam lovišta koja pripadaju regiji Srednja Hrvatska, financijskih ulaganja je bilo u lovište Peski 1.144.886,00 kn, u lovište Pisanička Bilogora 535.000,00 kn, u lovište Repaš 267.515,00 kn i u lovište Posavske šume 104.493,82 kn. Ako promatramo bruto dobit lovišta, od navedenih osam lovišta, sva lovišta su poslovala negativno, a najveći gubitak je ostvarilo lovište Petrova gora. Tablica 4.150 Kategorizacija lovišta u regiji Srednja Hrvatska Kategorizacija lovišta prema površini preko 20.000 ha od 10.000 do 20.000 ha od 2000 do 10.000 ha od 200 do 2000 ha
Pisanička Bilogora
Žabljački lug - Česma
Lovišta u regiji Srednja Hrvatska Posavske Peski Repaš Lipovljani šume
Petrova gora
Pokupski bazen
Tablica 4.151 Kategorizacija lovišta u regiji Srednja Hrvatska prema sveukupnom bogatstvu divljači Lovišta u regiji Srednja Hrvatska Kategorizacija lovišta prema bogatstvu divljači 6 vrsta divljači 5 vrsta divljači 4 vrste divljači 3 vrste divljači 2 vrste divljači 1 vrsta divljači
Pisanička Bilogora
Žabljački lug Česma
Peski
Repaš
Lipovljani
Posavske šume
Petrova gora
Pokupski bazen
Tablica 4.152 Kategorizacija lovišta u regiji Srednja Hrvatska prema ulaganju u lovišta Lovišta u regiji Srednja Hrvatska Kategorizacija lovišta prema ulaganju od 500.000,00 do preko 1.000.000,00 kn od 150.000,00 do 500.000,00 kn od 100.000,00 do 150.000,00 kn manje od 100.000,00 kn nema ulaganja
Pisanička Bilogora
Žabljački lug Česma
Peski
Repaš
Lipovljani
Posavske šume
Petrova gora
Pokupski bazen
Tablica 4.153 Kategorizacija lovišta u regiji Srednja Hrvatska prema ostvarenoj bruto dobiti lovišta u 2007. godini Kategorizacija lovišta prema ostvarenoj bruto dobiti ostvarena dobit nema podataka za financijske rezultate ostvaren gubitak
Lovišta u regiji Srednja Hrvatska Pisanička Bilogora
Žabljački lug Česma
Peski
Repaš
Lipovljani
Posavske šume
Petrova gora
Pokupski bazen
366 REGIJA GORSKA HRVATSKA: Na području regije Gorska Hrvatska nalazi se sveukupno pet lovišta: na području UŠP Delnice lovišta Bjelolasica i Smrekova Draga, na području UŠP Senj – lovišta Ričićko bilo i Sjeverni Velebit i na području UŠP Gospić lovište Srednji Velebit. Obzirom na površinu u ha, lovišta su rangirana: najveće lovište je lovište Bjelolasica površine 30.458 ha, potom lovište Sjeverni Velebit površine 27.401 ha, lovište Ričićko bilo površine 21.429 ha, lovište Smrekova Draga površine 18.098 ha, a najmanje lovište je lovište Srednji Velebit površine 12.274 ha. Obzirom na vrste divljači kojima se gospodari u lovištu, lovišta su rangirana: u lovištu Sjeverni Velebit se gospodari s pet vrsta divljači, u lovištima Bjelolasica, Ričićko bilo, Smrekova Draga i Srednji Velebit se gospodari sa četiri vrste divljači. Tablica 4.154 Podatci o lovištima regije Gorska Hrvatska UŠP DELNICE SENJ SENJ DELNICE GOSPIĆ
Lovište Bjelolasica Sjeverni Velebit Ričićko bilo Smrekova Draga Srednji Velebit
Površina u ha 30.458 27.401 21.429 18.098 12.274
Bogatstvo divljači 4 5 4 4 4
Ulaganje nema nema 128.500,00 nema 182.174,17
Ukupan prihod u 2007. 1.120.363,22 240.053,00 333.360,00 304.585,52 120.892,30
Ukupan trošak u 2007. 1.649.130,17 545.087,00 437.558,00 757.243,55 239.111,99
Razlika prihoda i troška u 2007. -528.766,95 -305.034,00 -104.198,00 -452.658,03 -118.219,69
Slika 4.195 Struktura divljači u regiji Gorska Hrvatska
57 359
270
Divlja svinja Srna obična Jelen obični Smeđi medvjed
551
548
Divokoza
Struktura divljači u lovištima regije Gorska Hrvatska je: 551 grlo jelena običnog, 548 grla srne obične, 359 grla divlje svinje, 270 grla smeđeg medvjeda, 57 grla divokoze. Od navedenih pet lovišta koja pripadaju regiji Gorska Hrvatska, financijskih ulaganja je bilo u lovište Srednji Velebit 182.174,17 kn i u lovište Ričićko bilo 128.500,00 kn. Ako promatramo bruto dobit lovišta, od navedenih osam lovišta, sva lovišta su poslovala negativno, a najveći gubitak je ostvarilo lovište Bjelolasica. Tablica 4.155 Kategorizacija lovišta u regiji Gorska Hrvatska prema površini Kategorizacija lovišta prema površini preko 20. 000 ha od 10.000 do 20.000 ha od 2000 do 10.000 ha od 200 do 2.000 ha
Bjelolasica
Lovišta u regiji Gorska Hrvatska Smrekova Draga Ričićko bilo Sjeverni Velebit
Srednji Velebit
367 Tablica 4.156 Kategorizacija lovišta u regiji Gorska Hrvatska prema ukupnom bogatstvu divljači Kategorizacija lovišta prema bogatstvu divljači
Bjelolasica
6 vrsta divljači 5 vrsta divljači 4 vrste divljači 3 vrste divljači 2 vrste divljači 1 vrsta divljači
Lovišta u regiji Gorska Hrvatska Smrekova Draga Ričićko bilo Sjeverni Velebit
Srednji Velebit
Tablica 4.157 Kategorizacija lovišta u regiji Gorska Hrvatska prema ulaganju u lovišta Kategorizacija lovišta prema ulaganju
Lovišta u regiji Gorska Hrvatska Smrekova Draga Ričićko bilo Sjeverni Velebit
Bjelolasica
od 500.000,00 do preko 1.000.000,00 kn od 150.000,00 do 500.000,00 kn od 100.000,00 do 150.000,00 kn manje od 100.000,00 kn nema ulaganja
Srednji Velebit
Tablica 4.158 Kategorizacija lovišta u regiji Gorska Hrvatska prema ostvarenoj bruto dobiti lovišta u 2007. godini Kategorizacija lovišta prema ostvarenoj dobiti
Bjelolasica
ostvarena dobit nema podataka za financijske rezultate ostvaren gubitak
Lovišta u regiji Gorska Hrvatska Smrekova Draga Ričićko bilo Sjeverni Velebit
Srednji Velebit
REGIJA PRIOBALJE: Na području regije Priobalje nalazi se ukupno pet lovišta: na području UŠP Buzet - lovište Ubaš, na području UŠP Split – lovišta Oštrica, Sv. Ilija Orebić, Bokanjačko blato i Biokovo. Obzirom na površinu u ha, lovišta su rangirana: najveće lovište je lovište Biokovo površine 11.320 ha, potom lovište Sv. Ilija Orebić površine 3.749 ha, lovište Bokanjačko blato površine 2.529 ha, lovište Ubaš površine 344 ha, a najmanje lovište je Oštrica površine 260 ha. Obzirom na vrste divljači kojima se gospodari u lovištu, lovišta su rangirana: u lovištima Biokovo i Bokanjačko blato se gospodari sa tri vrste divljači, u lovištu Ubaš se gospodari sa dvije vrste divljači, a u lovištima Sv. Ilija Orebić i Oštrica se gospodari s jednom vrstom divljači. Tablica 4.159 Podatci o lovištima regije Priobalje UŠP SPLIT SPLIT SPLIT BUZET SPLIT
Lovište Biokovo Sv.Ilija - Orebić Bokanjačko blato Ubaš Oštrica
Površina u ha 11.320 3.749 2.529 344 260
Bogatstvo divljači 3 1 3 2 1
Ulaganje nema nema nema nema nema
Ukupan prihod u 2007. 188.662,59 115.557,84 100.000,00 14.209,00 50.256,00
Ukupan trošak u 2007. 58.632,26 26.995,14 52.731,88 23.290,00 48.295,00
Razlika prihoda i troška u 2007. 130.030,33 88.562,70 47.268,12 -9.081,00 1.961,00
368 Slika 4.196 Struktura divljači u regiji Priobalje 40
47
Divlja svinja
190
374
Srna obična Jelen lopatar Zec obični Fazan 98
Muflon Trčka
72
Divokoza
75
273
Struktura divljači u lovištima regije Priobalje je: 374 grla divokoze, 273 grla muflona, 190 grla jelena lopatara, 98 repova zeca običnog, 75 kljunova fazana, 72 kljuna trčke, 47 grla srne obične, 40 grla divlje svinje. Od navedenih pet lovišta koja pripadaju regiji Priobalje, niti u jedno nisu ulagana financijska sredstva. Ako promatramo bruto dobit lovišta, od navedenih pet lovišta, četiri lovišta su poslovala pozitivno, a lovište Ubaš je jedino u gubitku. Tablica 4.160 Kategorizacija lovišta u regiji Priobalje prema površini Kategorizacija lovišta prema površini preko 20. 000 ha od 10.000 do 20.000 ha od 2000 do 10.000 ha od 200 do 2.000 ha
Lovišta u regiji Priobalje Sv. Ilija Sjeverni Oštrica Orebić Velebit
Ubaš
Biokovo
Tablica 4.161 Kategorizacija lovišta u regiji Priobalje prema ukupnom bogatstvu divljači Kategorizacija lovišta prema bogatstvu divljači 6 vrsta divljači 5 vrsta divljači 4 vrste divljači 3 vrste divljači 2 vrste divljači 1 vrsta divljači
Lovišta u regiji Priobalje Sv. Ilija Bokanjačko Oštrica Orebić blato
Ubaš
Biokovo
369 Tablica 4.162 Kategorizacija lovišta u regiji Priobalje prema ulaganju u lovišta
Kategorizacija lovišta prema ulaganju od 500.000,00 do preko 1.000.000,00 kn od 150.000,00 do 500.000,00 kn od 100.000,00 do 150.000,00 kn manje od 100.000,00 kn nema ulaganja
Lovišta u regiji Priobalje Sv. Ilija Bokanjačko Oštrica Orebić blato
Ubaš
Biokovo
Tablica 4.163 Kategorizacija lovišta u regiji Priobalje prema ostvarenoj bruto dobiti lovišta u 2007. godini
Kategorizacija lovišta prema ostvarenoj dobiti ostvarena dobit nema podataka za financijske rezultate ostvaren gubitak
Lovišta u regiji Priobalje Sv. Ilija Bokanjačko Oštrica Orebić blato
Ubaš
Biokovo
HŠ d.o.o. gospodare s 26 lovišta ukupne površine 277.787 ha čime su najveći lovoovlaštenik u Republici Hrvatskoj. 20 lovišta je otvorenog tipa, a 6 zatvorenog, od kojih je 5 uzgajališta. Lovišta su ravnomjerno rasprostranjena po cjelom teritoriju RH, što s kvalitetnim i stručnim kadrovima i gospodarenjem u skladu s pravilima struke, predstavlja značajne preduvjete za očuvanje optimalnog brojnog i strukturnog stanja divljači. U lovištima HŠ obitavaju sve vrste krupne divljači u RH: jelen obični, jelen lopatar, jelen aksis, srna, divokoza, muflon, divlja svinja i smeđi medvjed, kao i ostala dva predatora – vuk i ris. Od sitne divljači u lovištima HŠ su: zec, fazan, divlja patka, kamenjarka, prepelica pućpura i dr. Od lovišta se mogu posebno izdvojiti: 1. po raznolikosti divljači – lovišta Peski, Repaš, Posavske Šume i Radinje – sva sa po šest vrsta divljači. 2. po fondu divljači: lovište Podunavlje/Podravlje s najvećim fondom divlje svinje (600) i jelena običnog (1230). lovište Spačva s najvećim fondom srne obične (428) i drugo po fondu divlje svine (458) i jelena običnog (538). lovišta Ubaš, Kunjevci i Posavske šume koja jednina imaju jelena lopatara. lovišta u kojima obitava smeđi medvjed – Bjelolasica (110), Ričićko bilo (51), Sjeverni Velebit (47), Smrekova Draga (40) i Srednji Velebit (22). lovišta u kojima obitava muflon –Sv. Ilija Orebić (130), Oštrica (95), Kunjevci (70) i Biokovo (48). Lovišta u kojima obitava divokoza – Biokovo (374) i Sjeverni Velebit (57). 3. po ulaganjima – lovište Peski (1.144.886 kn) i lovište Pisanička Bilogora (535.000 kn) 4. po bruto dobiti: Biokovo (130.000,00 kn), Sv. Ilija Orebić (88.000,00 kn), Bokanjačko blato (47.000,00 kn), Zvečevo (18.000,00 kn) i Oštrica (1.900,00 kn). Potrebno je naglasiti kako su dva lovišta s najvećim fondom jelena običnog, srne obične i divlje svinje – Podunavlje/Podravlje i Spačva ujedno među lovištima s najvećim bruto gubitkom, zbog velikog troška prihrane koja se po lovnogospodarskim osnovama mora iznositi u lovište. S druge strane, lovišta koja posluju profitabilno su sva lovišta u UŠP Split – Oštrica, Sv. Ilija Orebić, Bokanjačko blato i Biokovo; imaju prihode niže od prosječnih, ali i troškove još niže – oboje zato što ne
370 gospodare s krupnom divljači. Profitabilno je također lovište Zvečevo u UŠP Požega koje gospodari s manjim brojem krupne divljači. U svrhu ispunjenja svoje uloge kao državnog poduzeća koje raspolaže s velikim brojem stručnjaka, te gospodari velikom površinom teritorija Republike Hrvatske, a u skladu sa člankom 52. Ustava Republike Hrvatske, gdje se navodi da je, uz ostalo, životinjski svijet od interesa za Republiku Hrvatsku i da ima njezinu osobitu zaštitu, nužno je osigurati HŠ da ispune svoju zadaću, te je potrebno u tu svrhu osigurati sljedeće pretpostavke: 1. Zadržati što više lovišta pod nadzorom HŠ, jer HŠ imaju stručne ljude i kvalitetne lovno-gospodarske osnove koje i provode. Time će se osigurati zaštita i održivo gospodarenje lovištima, te očuvati izvorna biološka raznolikost Republike Hrvatske. Praksa i privatnih lovoovlaštenika i HŠ, uz poštivanje zakonskih normi i pravila struke, nije pokazala da lovišta s krupnom divljači mogu poslovati profitabilno. S druge strane, postoje uspješni primjeri lovišta sa sitnom divljači koja imaju organizirani uzgoj, i odstrel sitne divljači, te posluju profitabilno. Razlog tomu je mnogo sporiji obrtaj sredstava u lovištima s krupnom divljači i veći troškovi prehrane, prihrane i zdravstvene zaštite krupne divljači u usporedbi sa bržim obrtajem sredstava kod uzgoja i gospodarenja sitnom divljači, gdje se uz niže troškove i veće količine postiže ekonomija obujma. 2. U lovištima u kojima se gospodari sitnom divljači, potrebno je povećati ulaganja i napore u uzgoju sitne divljači, te tako omogućiti povećanje mogućeg odstrela sitne divljači te povećanje profitabilnosti lovišta, a time i djelatnosti lovstva u HŠ. Kako bi se nadalje osiguralo gospodarenje lovištima HŠ u skladu sa svim zakonskim propisima, nužan je sustav interne kontrole, koji bi sprječavao eventualne nepravilnosti i odstupanja od ispunjavanja misije HŠ. 3. Potrebno je ojačati internu kontrolu i inspekciju lovišta, uspostaviti transparentan sustav koji uključuje inspekciju svakog odstrijeljenog primjerka divljači, a ne samo kontrolu papira. Budući da nadležno Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva ima manje od minimalno potrebnog broja lovnih inspektora, a HŠ raspolažu s najvećim brojem kvalificiranih stručnjaka iz područja uzgoja, i zaštite divljači, te lovstva, potrebna je suradnja i razmjena znanja, iskustva i ljudi, kako bi obje strane mogle bolje izvršavati svoje uloge. 4. Potrebna je suradnja s inspekcijom Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva kojoj često nedostaju iskusni inspektori, a koji bi radili na sprečavanju mogućeg nesavjesnog, nezakonitog i neprofesionalnog gospodarenja ostalih lovoovlaštenika. Zbog velikog raskoraka između trenutnih i mogućih kapaciteta, glede količina sitne divljači, preporuka je krenuti s organiziranim uzgojem sitne divljači za proizvodnju mesa i/ili za odstrel. Ta aktivnost u najboljem mogućem slučaju vodi do osnivanja udruge uzgajivača sitne divljači (zečeva, fazana), pri čemu bi u organiziranju udruge trebala sudjelovati država i HŠ. 5. Organizirani uzgoj sitne divljači i suradnja s budućom udrugom uzgajivača divljači. Budući da se najveća dodana vrijednost ostvaruje plasiranjem finalnog, brandiranog proizvoda na tržište, moguće je povećati profitabilnost djelatnosti lovstva kroz organizirano tržište mesa divljači, koje bi, po uzoru na Sloveniju organizirala agencija za otkup mesa divljači, što bi obuhvatilo sanitarnu inspekciju svakog odstrijeljenog primjerka, hlađenje, pakiranje, brandiranje i distribuciju na tržište. 6. Organizacija sustava obrade mesa odstrijeljene divljači i plasiranje istog na tržište. Djelatnost lovstva nemoguće je razmatrati odvojeno od njoj komplementarne djelatnosti turizma, jer je uz vrijednost mesa divljači, lovni turizam jedini preostali način valoriziranja svih prirodnih kapaciteta i organiziranih napora stručnjaka uključenih u lovstvo. Dodatno kvalitetnim organiziranjem lovnog turizma moguće je ostvarivati prihode kojima se barem djelomično mogu pokriti troškovi održavanja trenutne,
371 kvalitetne strukture i brojnog stanja fonda divljači u lovištima HŠ, a u cilju daljnjeg poboljšanja istih. Na kraju, rezultat svih usklađenih aktivnosti vezanih za turizam i lovstvo, treba rezultirati ne samo boljim financijskim i ostalim brojčanim pokazateljima, već i poboljšanjem imidža lovstva u društvu, te jačanjem svijesti o važnosti gospodarske djelatnosti lovstva i daljnjim razvijanjem sinergije između aktivnosti lovstva i turizma. 7. Pojačati koordiniranost aktivnosti lovstva i turizma u svrhu rasta i razvoja obje aktivnosti.
4.4.5.6 Usporedni prikaz lovišta Tablica 4.164 Podatci o površini lovišta, da li je lovište ujedno uzgajalište, te šumarijama kojima pripada R br 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26
UŠP VINKOVCI VINKOVCI OSIJEK OSIJEK OSIJEK NAŠICE POŽEGA BJELOVAR BJELOVAR KOPRIVNICA KOPRIVNICA ZAGREB SISAK KARLOVAC KARLOVAC DELNICE DELNICE SENJ SENJ GOSPIĆ BUZET SPLIT SPLIT SPLIT SPLIT NOVA GRADIŠKA
Lovište Kunjevci Spačva Breznica Kujnjak Podunavlje/Podravlje Papuk Zvečevo Pisanička Bilogora Žabljački lug - Česma Peski Repaš Lipovljani Posavske šume Petrova gora Pokupski bazen Bjelolasica Smrekova Draga Ričićko bilo Sjeverni Velebit Srednji Velebit Ubaš Oštrica Sv.Ilija - Orebić Bokanjačko blato Biokovo Radinje
Površina u ha 1.279 24.980 7.906 800 19.510 11.128 5.481 10.480 7.117 14.192 6.313 720 14.071 13.640 8.183 30.458 18.098 21.429 27.401 12.274 344 260 3.749 2.529 11.320 4.135
Uzgajalište DA NE NE DA NE NE NE NE NE DA NE DA NE NE NE NE NE NE NE NE DA DA NE NE NE DA
Naziv šumarija kojima lovište pripada Vinkovci Otok Đakovo Đakovo Tikveš Voćin Kamenska Velika Pisanica Bjelovar Đurđevac Lipovljani Hrvatska Dubica Vojnić Draganić Mrkopalj Klana Senj Senj Perušić Labin Šibenik Korčula Zadar Makarska Nova Kapela
Lipovac
Strošinci
Vrbanja
Batina Ćeralije
Darda
Osijek
Županja
Čazma Kloštar Podravski
Sunja Gvozd Jastrebarsko Ravna Gora Tršće Novi Vinodolski Krasno manji dio šumarije Karlobag
Topusko Karlovac Fužine Prezid
Gomirje
Vrbovsko
372 Tablica 4.165 Podatci o položaju i ograđenosti lovišta R br
UŠP
Lovište
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26
VINKOVCI VINKOVCI OSIJEK OSIJEK OSIJEK NAŠICE POŽEGA BJELOVAR BJELOVAR KOPRIVNICA KOPRIVNICA ZAGREB SISAK KARLOVAC KARLOVAC DELNICE DELNICE SENJ SENJ GOSPIĆ BUZET SPLIT SPLIT SPLIT SPLIT NOVA GRADIŠKA
Kunjevci Spačva Breznica Kujnjak Podunavlje/Podravlje Papuk Zvečevo Pisanička Bilogora Žabljački lug - Česma Peski Repaš Lipovljani Posavske šume Petrova gora Pokupski bazen Bjelolasica Smrekova Draga Ričićko bilo Sjeverni Velebit Srednji Velebit Ubaš Oštrica Sv.Ilija - Orebić Bokanjačko blato Biokovo Radinje
Nizinsko DA DA
Brdsko
Položaj Goransko
Mediteransko
DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA
Ograđenost Otvoreno Zatvoreno DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA
Tablica 4.166 Podatci o fondu divljači u lovištima Hrvatskih šuma d.o.o. R br.
UŠP
Lovište
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26
VINKOVCI VINKOVCI OSIJEK OSIJEK OSIJEK NAŠICE POŽEGA BJELOVAR BJELOVAR KOPRIVNICA KOPRIVNICA ZAGREB SISAK KARLOVAC KARLOVAC DELNICE DELNICE SENJ SENJ GOSPIĆ BUZET SPLIT SPLIT SPLIT SPLIT NOVA GRADIŠKA
Kunjevci Spačva Breznica Kujnjak Podunavlje/Podravlje Papuk Zvečevo Pisanička Bilogora Žabljački lug - Česma Peski Repaš Lipovljani Posavske šume Petrova gora Pokupski bazen Bjelolasica Smrekova Draga Ričićko bilo Sjeverni Velebit Srednji Velebit Ubaš Oštrica Sv.Ilija - Orebić Bokanjačko blato Biokovo Radinje
Broj vrsta divljači 4 3 3 1 3 5 3 3 5 6 6 2 6 2 3 4 4 4 5 4 2 1 1 3 3 6
Divlja svinja 12 458 224 175 600 82 64 60 22 108 41
Srna obična 67 428 133
369 156 100 94 44 78 108 35
267 158 330 160 150 71 103 64 47
194 282 92 194 222 252 135
Divlja patka
Jelen obični
Jelen lopatar 127
Zec obični
538 96
240
1230 55 46 94 20 82 79
336
70
266
48 350 30 31
72
100 130 280 76 59 6 190
98 40 104
53
Zec divlji
158
32
373 Tablica 4.167 Podatci o fondu divljači u lovištima Hrvatskih šuma d.o.o. (nastavak) R br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26
UŠP VINKOVCI VINKOVCI OSIJEK OSIJEK OSIJEK NAŠICE POŽEGA BJELOVAR BJELOVAR KOPRIVNICA KOPRIVNICA ZAGREB SISAK KARLOVAC KARLOVAC DELNICE DELNICE SENJ SENJ GOSPIĆ BUZET SPLIT SPLIT SPLIT SPLIT NOVA GRADIŠKA
Lovište Kunjevci Spačva Breznica Kujnjak Podunavlje/Podravlje Papuk Zvečevo Pisanička Bilogora Žabljački lug - Česma Peski Repaš Lipovljani Posavske šume Petrova gora Pokupski bazen Bjelolasica Smrekova Draga Ričićko bilo Sjeverni Velebit Srednji Velebit Ubaš Oštrica Sv.Ilija - Orebić Bokanjačko blato Biokovo
Broj vrsta divljači 4 3 3 1 3 5 3 3 5 6 6 2 6 2 3 4 4 4 5 4 2 1 1 3 3
Radinje
6
Fazan
Prepelica pućpura
Liska crna
Smeđi medvjed
Muflon
Trčka
70
285
56 495 30
82 DA
110 40 51 47 22
57
95 130 75
72 48
50
100
Tablica 4.168 Podatci o iznosima ulaganja i opis ulaganja u lovišta Hrvatskih šuma d.o.o. R br 1 2 3 4 5 6 7 8 9
Divokoza
UŠP VINKOVCI VINKOVCI OSIJEK OSIJEK OSIJEK NAŠICE POŽEGA BJELOVAR BJELOVAR
Lovište Kunjevci Spačva Breznica Kujnjak Podunavlje/Podravlje Papuk Zvečevo Pisanička Bilogora Žabljački lug - Česma
Iznos ulaganja nema nema nema nema nema nema 9.792,84 kn 535.000,00 kn nema
10
KOPRIVNICA
Peski
1.144.886,00 kn
11
KOPRIVNICA
Repaš
267.515,00 kn
12
ZAGREB
Lipovljani
13
SISAK
Posavske šume
104.493,82 kn
14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26
KARLOVAC KARLOVAC DELNICE DELNICE SENJ SENJ GOSPIĆ BUZET SPLIT SPLIT SPLIT SPLIT NOVA GRADIŠKA
Petrova gora Pokupski bazen Bjelolasica Smrekova Draga Ričićko bilo Sjeverni Velebit Srednji Velebit Ubaš Oštrica Sv.Ilija - Orebić Bokanjačko blato Biokovo Radinje
nema nema nema nema 128.500,00 kn nema 182.174,17 kn nema nema nema nema nema nema
nema
Opis ulaganja nema nema nema nema nema nema izgradnja, popravak i održavanje LTO kupovina žive divljači nema 400.866,00 kn odnosi se na prihranu i prehranu divljači, izgradnju i održavanje LGO i LTO; 744.000,00 kn odnosi se na umjetni uzgoj fazana i divljeg zeca čija je proizvodnja započeta u 2007. godini prihrana i prehrana divljači i održavanje LGO i LTO, izgradnje nije bilo jer su svi potrebni izgrađeni nema provođenje propisa LG osnove, izgradnja i održavanje LGO i LTO, prihrana divljači nema nema nema nema automatske hranilice nema prehrana, prihrana, LTO, lovočuvarska služba nema nema nema nema nema nema
374
374
Tablica 4.169 Podatci o prihodima lovišta Hrvatskih šuma d.o.o. R br Izvor prihoda Prodaja vrijednosti trofeja Prodaja divljačine Usluga prevoditelja Usluga autobus/kombibus Usluga razgledavanja lovišta kolskom zapregom Usluga korištenja terenskog vozila Usluga korištenja traktora Usluga korištenja čamca Usluga snimanja lova kamerom uz vodiča Usluga razgledavanje lovišta sa čeka Usluga korištenja divljači za prepariranje Usluga pratnje lovnog pratitelja na krupnu divljač Usluga pratnje lovnog pratitelja na sitnu divljač Usluga pogoniča/nosača Usluga vodiča u lovištima Prodaja revira za sitnu divljač Prodaja sitne divljači Odstrel netrofejne divljači Usluga korištenja psa lovišta Usluge skupnog lova Živa divljač Prodaja odstrjela UKUPNO
1
2
3
4
Kunjevci
Spačva
Breznica
Kujnjak
97.300,00
5 Podunavlje/ Podravlje
6
7
Papuk
Zvečevo
8 Pisanička Bilogora
348.955,00 106.209,00 1.080.387,00 144.717,00
17.751,86
212.710,00
87.801,00
67.916,00
30.089,58
66.800,00
58.499,00
3.050,00
39.300,00
29.058,00
424.992,00 2.898,00 6.920,00
4.000,00
5.623,00
10.500,00
12.934,00
34.013,00
5.543,00
126.248,00 318.516,00 163.000,00
82.356,00
785.390,00
164.870,35
podatci 111.800,00 581.561,00 459.326,00 2.416.956,00 271.132,00 215.761,79 318.810,00 nepoznati
375 Tablica 4.170 Podatci o prihodima lovišta Hrvatskih šuma d.o.o. R br Izvor prihoda Prodaja vrijednosti trofeja Prodaja divljačine Usluga prevoditelja Usluga autobus/kombibus Usluga razgledavanja lovišta kolskom zapregom Usluga korištenja terenskog vozila Usluga korištenja traktora Usluga korištenja čamca Usluga snimanja lova kamerom uz vodiča Usluga razgledavanje lovišta sa čeka Usluga korištenja divljači za prepariranje Usluga pratnje lovnog pratitelja na krupnu divljač Usluga pratnje lovnog pratitelja na sitnu divljač Usluga pogoniča/nosača Usluga vodiča u lovištima Prodaja revira za sitnu divljač Prodaja sitne divljači Odstrel netrofejne divljači Usluga korištenja psa lovišta Usluge skupnog lova Živa divljač Prodaja odstrijela UKUPNO
9 Žabljački lugČesma
10
11
Peski
Repaš
12
13 Posavske Lipovljani šume
14 Petrova gora
15 Pokupski bazen
16 Bjelolasica
17 Smrekova Draga
90.000,00
885.146,00 248.283,00
5.592,00
5.393,00
29.646,00
954.740,78 220.774,77
53.720,00
118.940,00 52.780,00
50.728,28 19.453,00
52.769,00
61.560,55
52.228,35
806,60
57,40
4.575,00 3.800,00
700,00
3.438,90 13.250,00
15.250,00
35.853,00
48.800,00
2.440,00
1.838,00
900,00
8.375,00
13.300,00
28.675,00
34.950,00
82.516,39 3.600,00
2.400,00
400,00
450,00
30.250,00 226.018,00 247.008,00
156.970,00
1.137.136,00 344.631,00 84.711,66 58.158,28 251.764,00 337.798,00 1.120.363,22 304.585,52
376 Tablica 4.171 Podatci o prihodima lovišta Hrvatskih šuma d.o.o. R br Izvor prihoda
18 19 20 21 22 23 24 25 26 Ričićko Sjeverni Srednji Sv.Ilija Bokanjačko Ubaš Oštrica Biokovo Radinje bilo Velebit Velebit Orebić blato 313.780,00 220.686,00 117.245,98 3.057,00 47.848,00 101.480,18 100.000,00 162.329,03 298.677,44 16.080,00 15.117,00 3.646,32 10.152,00 2.408,00 3.995,58 2.787,56 108.596,85
Prodaja vrijednosti trofeja Prodaja divljačine Usluga prevoditelja Usluga autobus/kombibus Usluga razgledavanja lovišta kolskom zapregom Usluga korištenja terenskog vozila Usluga korištenja traktora 4.111,79 Usluga korištenja čamca 488,00 Usluga snimanja lova kamerom uz vodiča Usluga razgledavanje lovišta sa čeka Usluga korištenja divljači za prepariranje Usluga pratnje lovnog 3.500,00 4.250,00 1.000,00 10.082,08 23.546,00 11.445,09 pratitelja na krupnu divljač Usluga pratnje lovnog 2.440,00 pratitelja na sitnu divljač Usluga pogoniča/nosača Usluga vodiča u lovištima Prodaja revira za sitnu divljač Prodaja sitne divljači Odstrel netrofejne divljači Usluga korištenja psa lovišta Usluge skupnog lova Živa divljač Prodaja odstrijela 1.029,00 UKUPNO 333.360,00 240.053,00 120.892,30 14.209,00 50.256,00 115.557,84 100.000,00 188.662,59 425.759,17
Tablica 4.172 Podatci o troškovima lovišta Hrvatskih šuma d.o.o. R br Kategorija troška Prihrana koja se iznosi u lovište Prehrana, sadnja kukuruza, zobi,... Obavezna izgradnja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Lijekovi Trošak zaposlenih na odjelu lovstva ili stručnih suradnika na UŠP Trošak radnika koji rade isključivo na lovstvu Trošak radnika koji povremeno rade na lovstvu Režijski troškovi UKUPNO
1
2
3
Kunjevci
Spačva
Breznica
4
5
Kujnjak Podunavlje/Podravlje
43.000,00 1.000.000,00 208.316,00 49.559,00
6
7
Papuk
Zvečevo
8 Pisanička Bilogora
1.218.063,00
58.878,00 72.466,00
91.855,00
6.000,00
60.000,00
32.195,00
230.364,00
12.342,00 17.700,00
80.820,00
15.000,00
180.000,00
5.180,00
145.000,00
2.400,00
11.150,00
3.000,00
50.000,00
39.145,00
62.083,00
7.392,84
12.300,00
10.000,00
80.000,00
12.260,00
249.488,00
19.134,47
523.000,00
68,00
9.384,00
100.521,00
252.782,00
99.250,00
200.000,00 700.000,00 577.527,00 212.846,00
382.528,00
268.990,00
765.000,00
26.547,00
26.547,00
200.000,00 200.000,00 301.707,00 201.138,00 477.000,00 3.558.000,00 1.202.945,00 599.995,00
69.105,00 493.056,00 3.102.469,00
8.229,00
101.970,00
283.246,00 78.405,28 359.130,00 362.695,00 197.498,59 1.025.465,00
377 Tablica 4.173 Podatci o troškovima lovišta Hrvatskih šuma d.o.o. R br
1
2
3
4
Kategorija troška
Kunjevci
Spačva
Breznica
Prihrana koja se iznosi u lovište Prehrana, sadnja kukuruza, zobi,... Obavezna izgradnja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Lijekovi Trošak zaposlenih na odjelu lovstva ili stručnih suradnika na UŠP Trošak radnika koji rade isključivo na lovstvu Trošak radnika koji povremeno rade na lovstvu Režijski troškovi UKUPNO
43.000,00 1.000.000,00 208.316,00 6.000,00 60.000,00 32.195,00 15.000,00
180.000,00
5.180,00
3.000,00
50.000,00
39.145,00
10.000,00
80.000,00
12.260,00
523.000,00
68,00
200.000,00 700.000,00 765.000,00
5 6 7 Podunavlje/ Kujnjak Papuk Zvečevo Podravlje 49.559,00 1.218.063,00 58.878,00 72.466,00 230.364,00 12.342,00 17.700,00
8 Pisanička Bilogora 91.855,00 80.820,00
145.000,00
2.400,00
11.150,00
62.083,00
7.392,84
12.300,00
249.488,00
19.134,47
9.384,00
100.521,00 252.782,00
99.250,00
577.527,00 212.846,00 382.528,00
268.990,00
26.547,00
26.547,00
69.105,00
8.229,00
101.970,00
200.000,00 200.000,00 301.707,00 201.138,00 493.056,00 283.246,00 78.405,28 359.130,00 477.000,00 3.558.000,00 1.202.945,00 599.995,00 3.102.469,00 362.695,00 197.498,59 1.025.465,00
Tablica 4.174 Podatci o troškovima lovišta Hrvatskih šuma d.o.o. R br Kategorija troška Prihrana koja se iznosi u lovište Prehrana, sadnja kukuruza, zobi,... Obavezna izgradnja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata Lijekovi Trošak zaposlenih na odjelu lovstva ili stručnih suradnika na UŠP Trošak radnika koji rade isključivo na lovstvu Trošak radnika koji povremeno rade na lovstvu Režijski troškovi
18 Ričićko bilo
19 Sjeverni Velebit
20 Srednji Velebit
21
22
Ubaš
Oštrica
50.136,00
61.161,00 11.000,00 14.344,00 11.600,00
3.707,00
7.570,00
2.966,00
26.997,00
59.419,00
7.000,00
1.520,00
3.345,00
2.490,00
87.560,00
3.782,00
5.929,00
Radinje
120.252,00 3.599,00
1.550,00
26
8.542,44 180.378,00
260,13
6.249,01 105,00
94.576,00
23 24 25 Sv.Ilija - Bokanjačko Biokovo Orebić blato
110.000,00
2.158,54
1.708,00
48.187,00 13.326,25
94.576,00
149.710,00
132.355,00 161.207,67
250.206,00 1.010,00
29.982,00
173.062,00 186.661,00 56.938,32 3.896,00
6.608,00
21.220,18
213.871,00
14.996,00 21.983,70 47.931,28 377.137,00
378 Tablica 4.175 Podatci o prihodima, rashodima i bruto dobiti lovišta Hrvatskih šuma d.o.o. R br 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26
UŠP VINKOVCI VINKOVCI OSIJEK OSIJEK OSIJEK NAŠICE POŽEGA BJELOVAR BJELOVAR KOPRIVNICA KOPRIVNICA ZAGREB SISAK KARLOVAC KARLOVAC DELNICE DELNICE SENJ SENJ GOSPIĆ BUZET SPLIT SPLIT SPLIT SPLIT NOVA GRADIŠKA
Lovište Kunjevci Spačva Breznica Kujnjak Podunavlje/Podravlje Papuk Zvečevo Pisanička Bilogora Žabljački lug - Česma Peski Repaš Lipovljani Posavske šume Petrova Gora Pokupski bazen Bjelolasica Smrekova Draga Ričićko bilo Sjeverni Velebit Srednji Velebit Ubaš Oštrica Sv. Ilija - Orebić Bokanjačko Blato Biokovo Radinje UKUPNO
Ukupan prihod u 2007. podatak nepoznat 111.800,00 581.561,00 459.326,00 2.416.956,00 271.132,00 215.761,79 318.810,00 156.970,00 1.137.136,00 344.631,00 84.711,66 58.158,28 251.764,00 337.798,00 1.120.363,22 304.585,52 333.360,00 240.053,00 120.892,30 14.209,00 50.256,00 115.557,84 100.000,00 188.662,59 425.759,17 9.760.214,37
Ukupan trošak u 2007. 477.000,00 3.558.000,00 1.202.945,00 599.995,00 3.102.469,00 362.695,00 197.498,59 1.025.465,00 519.960,00 1.846.576,00 740.064,00 272.202,22 672.526,38 1.055.673,00 615.678,00 1.649.130,17 757.243,55 437.558,00 545.087,00 239.111,99 23.290,00 48.295,00 26.995,14 52.731,88 58.632,26 1.463.067,25 21.072.889,43
Razlika prihoda i troškova u 2007. podatak nepoznat -3.446.200,00 -621.384,00 -140.669,00 -685.513,00 -91.563,00 18.263,20 -706.655,00 -362.990,00 -709.440,00 -395.433,00 -187.490,56 -614.368,10 -803.909,00 -277.880,00 -528.766,95 -452.658,03 -104.198,00 -305.034,00 -118.219,69 -9.081,00 1.961,00 88.562,70 47.268,12 130.030,33 -1.037.308,08 -11.312.675,06
379 4.4.5.7 Model i program provedbe restrukturiranja djelatnosti lovstva u Hrvatskim šumama d.o.o. Model restrukturiranja pretpostavlja da se lovstvo vodi kao pseudoprofitni centar na razini Uprava šuma (Slika 4.197). Drugim riječima, svaka Uprava šuma kao profitni centar u svojoj ingerenciji ima i pseudoprofitni centar koji se bavi lovstvom, a koji se sastoji od većeg ili manjeg broja lovišta. Model i program provedbe restrukturiranja djelatnosti lovstva Slika 4.197 Model i program provedbe restrukturiranja djelatnosti lovstva
Pseudoprofitni centri podrazumijevaju ostvarivanje gospodarskih, ali i drugih ciljeva. Svi ciljevi trebaju biti jasni definirani u planu za svaki pseudopfofitni centar i izvršenje tih ciljeva treba biti pomno praćeno. Organizacija lovišta kao pseudoprofitnih centara na razini Uprava šuma može se definirati prilično brzo. Ključni dio posla je definiranje novih planova za poslovanje pseudoprofitnih centara koji bi trebali uvažiti sve već spomenute ciljeve. Poslovanje pri novim uvjetima bi se pratilo na razini pojedine Uprave šuma, ali i na razini direkcije, i to kroz matričnu organizaciju centra za lovstvo. Smatramo da bi se rezultati takve strategije trebali moći prepoznati tijekom perioda od godine i pol. Nakon tog perioda predlažemo treću fazu restrukturiranja koja se temeljni na scenarijskom pristupu. Ukoliko pseudoprofitni centri svoju djelatnost budu obavljali prema planovima, smatramo da je poželjno otvoriti mogućnost daljnjeg unapređenja poslovanja kroz model „internog koncesioniranja“ za pojedina lovišta. Ta lovišta bi bila prvenstveno ona koja imaju potencijal za dugoročno-održivo profitabilno poslovanje, tj. lovišta u segmentu sitne divljači. Prema drugom scenariju, ukoliko se u poslovanju jave velika odstupanja od zacrtanih gospodarskih i drugih planova predlažemo da se broj lovišta Hrvatskih šuma drastično smanji. Naime, temeljne ciljeva Hrvatskih šuma u segmentu lovstva moguće je zadovoljiti i sa svega nekoliko, reprezentativnih lovišta u različitim dijelovima Republike Hrvatske. Ukoliko se pokaže da lovstvo u Hrvatskim šumama ne prati na adekvatan način ostale dijelove poslovanja u smislu efikasnosti i efektivnosti
380 ispunjavanja postavljenih ciljeva, potrebno je smanjiti broj lovišta i usredotočiti se na kvalitetu upravljanja na manjoj populaciji.
4.4.6 Analiza postojećih i potencijalnih kamenoloma u vlasništvu Hrvatskih šuma d.o.o. Rudna bogatstva su nepobitno preduvjet napretka civilizacije, ali isto tako, zbog te civilizacije treba rudnim bogatstvom upravljati na društveno odgovoran način. Radi se o ograničenim i neobnovljivim izvorima kojima treba gospodariti tako da se izbjegne dodatna devastacija. Stoga se u ovom odjeljku na neki način vrši inventura postojećih i mogućih nalazišta rudnih bogatstva (s naglaskom da se tim resursima upravlja na društveno odgovoran način). Obuhvat ove analize su kamenolomi i potencijalni kamenolomi u vlasništvu Hrvatskih šuma. Hrvatske šume d.o.o., su nositelj 42 (manja) eksploatacijska polja u 11 županija, uglavnom tehničko-građevnog kamena (86 %) i manjim dijelom građevnog pijeska i šljunka (14%).65 Kao polazišna metodologija za izradu ove analize preuzeta je metodologija Škunce i dr. (2005) „Studija društveno-gospodarskog značaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebačke županije“.66 Podatci su prikupljeni anketnim upitnikom koji se nalazi u dodatku ovog dijela studije. Anketni upitnik je poslan svim Upravama šuma koje su ga onda razdijelile na svoje šumarije. Dobiven je 51 popunjen upitnik, tj. na 51 lokaciji nalazi se legalno ili potencijalno eksploatacijsko polje. Tablica 4.176 Pregled kamenoloma i potencijalnih kamenoloma u odabranim Upravama šuma podružnica
Uprava šuma BJELOVAR DELNICE GOSPIĆ KARLOVAC KOPRIVNICA NAŠICE NOVA GRADIŠKA OGULIN POŽEGA SENJ SISAK Sveukupan zbroj
Broj šumarija s potencijalnim ili postojećim kamenolomom 1 9 13 6 1 3 3 3 3 6 3 51
Broj šumarija s dozvolom za eksploataciju
Površina eksploatacijskog područja u [ha]
1 0 0 1 1 3 2 1 3 1 0 13
7,95 66,09 29,09 21,73 5,12 9,8767 33,59 7,72 13,41 20,04 19,11 233,7267
Izvor: Istraživanje preko anketnih upitnika (studeni, 2008. godina)
Potencijalna eksploatacijska polja dobivena su metodom mišljenja stručnjaka u Upravama šuma. Ova se metoda u velikoj mjeri oslanja na iskustvo i procjene stručnjaka u lokalnim Upravama šuma i šumarijama.
4.4.6.1 Analiza postojećih i potencijalnih eksploatacijskih polja Dobivanje potrebne dozvole za eksploataciju mineralnih sirovina (nije nimalo jednostavno dobiti) temelji se na slijedećem:67 Odredbama Zakona o rudarstvu propisana je slijedeća UPRAVNA NADLEŽNOST: 65 Strategija Gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske, http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/12312.pdf, Str. 149. 66
67
Škunca i dr. (2005) „Studija društveno-gospodarskog značaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebačke županije“, wa.zagrebacka-zupanija.hr/projekti/Studija_mineralne_sirovine.pdf . Škunca i dr. (2005) „Studija društveno-gospodarskog značaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebačke županije“, wa.zagrebacka-zupanija.hr/projekti/Studija_mineralne_sirovine.pdf, str. 155.
381
Odobrenja za istraživanje i eksploataciju mineralnih i geotermalnih voda daje Ministarstvo gospodarstva u suradnji s Državnom upravom za vode. Odobrenja za istraživanje i eksploataciju tehničkog građevnog kamena, građevnog pijeska i šljunka, opekarske gline, te arhitektonskog kamena obrtniku daje županijski ured nadležan za rudarstvo. Odobrenja za istraživanje i eksploataciju ostalih mineralnih sirovina daje Ministarstvo gospodarstva. Kontrolu izdvajanja i korištenja sredstava s naslova naknade za eksploataciju mineralnih sirovina obavlja Ministarstvo financija. Inspekcijske poslove obavlja Državni inspektorat po posebnom zakonu. Navedeni propisi određuju kako se prije izdavanja rudarske koncesije za izvođenje rudarskih radova mora istražiti ležište sirovine, za što je također potrebno odobrenje. Za eksploataciju mineralnih sirovina potrebna su odobrenja za eksploataciju navedena u članku 42. zakona. Šumarije koje već imaju koncesiju za eksploataciju napravila su sva istraživanja i u skladu sa zakonom plaćaju koncesijsku naknadu od 2,6% prihoda ostvarenih eksploatacijom. U nastavku dajemo pregled eksploatacijskih polja s odobrenjem za eksploataciju te ispitivanja koja su izvršena na tim lokacijama. Tablica 4.177 Popis eksploatacijskih polja s dozvolom za eksploataciju
Uprava šuma
Šumarija
Eksploatacijsko polje
Veličina polja [ha]
Osnovna geološka
BJELOVAR Bjelovar Skočaj 7,95 1 NAŠICE Đurđenovac Jovac 4,2187 0 NAŠICE Orahovica Hercegovac 2,5 0 NAŠICE Voćin Jovanovica 3,158 1 OGULIN Ogulin Smuta 4,3 1 POŽEGA Kamenska Šamanovica 3,37 1 POŽEGA Kutjevo Čukur 5,31 1 POŽEGA Pleternica Klašnice 4,73 1 SENJ Novi vinodolski Ričičko Bilo 1,9 1 KARLOVAC Krnjak Loskunja 5,69 1 NOVA GRADIŠKA Perčin 19,25 1 NOVA GRADIŠKA Starča 9,66 1 KOPRIVNICA Sokolovas Zljebic 5,12 1 Izvor: Istraživanje preko anketnih upitnika (studeni, 2008. godine)
Regionalna geološka
Detaljna geološka istraživanja
1 0 0 1 1 1 1 1
1 1 1 1 1 1 1 1
0 0 1 1
0 0 0 1
Koncesijski ugovor 1 1 1 1 1 1 1 1 0 1 1 1 1
Naknada za eksploataciju kao % prihoda 2,6 2,6 2,6 ? 2,6 2,6 2,6 3 2,6 2,6 2,5
Može se primijetiti kako sva eksploatacijska polja s dozvolom imaju izrađena detaljna geološka istraživanja, osim eksploatacijskog polja u Senju – Ričičko Bilo koje je vjerojatno tek u postupku dobivanja koncesijske dozvole. Kamenolomi Karlovac (Krnjak) i Nova Gradiška (Perčin i Starča) prema anketnom upitniku nemaju detaljna geološka istraživanja iako imaju valjanu eksploatacijsku dozvolu i potpisan koncesijski ugovor. U nastavku dajemo pregled eksploatacijskih polja koja još nemaju ugovor o koncesiji ili dozvolu za eksploataciju s razlozima koje su naveli za neimanje istih.
382 Tablica 4.178 Popis potencijalnih eksploatacijskih polja Uprava šuma
Šumarija
Eksploatacijsko polje
GOSPIĆ GOSPIĆ GOSPIĆ GOSPIĆ GOSPIĆ GOSPIĆ GOSPIĆ GOSPIĆ GOSPIĆ GOSPIĆ GOSPIĆ GOSPIĆ OGULIN OGULIN SENJ SENJ SENJ SENJ SENJ SISAK SISAK SISAK GOSPIĆ KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC NOVA GRADIŠKA DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE
Brinje Gospić Gospić Gračac Karlobag Karlobag Karlobag Korenica Perušić Perušić Perušić Perušić Drežnica Saborsko Plaški Krasno Senj Senj Senj Senj Dvor Glina Rujevac Vrhovine Cetingrad Slunj Rakovica Slunj Duga Resa
Javorov Vrh - stuica Jadovo-sanacija Rizvanuša-sanacija Vodica Grgin brig - sanacija Kalanjeva ruja - sanacija Stupačinovo - sanacija Frkašić Petrašica - sanacija Popovača 38 - sanacija Popovača 42 Vratski kuk - sanacija Zrnić poljana Blata Mišev panj Krivi put Krstače Senjska Draga Senjsko bilo Bjeljevine Slatina Karlice Dugi dol Batnoga Dragojević Grabovac Kuzma Ponorac 2. Rašaška Ciganska dražica Gmajna Bukovica Malo Duboko Malkin laz Antin panj Kobilja Glava Resnik Tisovac
Delnice Mrkopalj Ravna Gora Ravna Gora Gerovo Mrkopalj Gerovo Crni lug Delnice
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Detaljna geološka istraživanja 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 0 0
0
0
0 0
0 0
1 1 1 1 1 1
0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0
1 1 1 1 1 1 1 1 1
0 0 0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0 0 0
Veličina Osnovna polja [ha] geološka 1,62 0,78 0,88 2,12 1,1 0,87 1,09 14,48 0,35 0,96 0,74 0,78 2,02 1,4 5,29 1,18 3,52 3,84 4,31 9,08 6,75 3,28 3,32 4 1,63 5,14 2,68 2,59 4,68 8,31 2,21 14,38 33,71 2,21 2,57 0,88 1,48 0,34
Regionalna geološka
Razlog imovinsko pravni odnosi čekaju se prostorni planovi čekaju se prostorni planovi čekaju se prostorni planovi čekaju se prostorni planovi čekaju se prostorni planovi čekaju se prostorni planovi čekaju se prostorni planovi čekaju se prostorni planovi čekaju se prostorni planovi čekaju se prostorni planovi čekaju se prostorni planovi lokacijska u ishođenju lokacijska u ishođenju
postupak u tijeku postupak u tijeku postupak u tijeku čekanje prostornih planova postupak ishođenja lokacijske dozvole postupak ishođenja lokacijske dozvole postupak ishođenja lokacijske dozvole postupak ishođenja lokacijske dozvole postupak ishođenja lokacijske dozvole postojeći kapaciteti zadovoljavaju UŠP NG
Izvor: Istraživanje preko anketnih upitnika (studeni, 2008.godine)
Može se primijetiti kako je u Gospiću dobivanje dozvole za eksploataciju ograničeno nepostojanjem prostornih planova na tom području te će se tek nakon toga moći ući u postupak traženja dozvola. U Ogulinu i Sisku je dobivanje dozvola u tijeku, dok u Senju i Delnicama nemaju dozvole niti su naveli u kojoj su fazi dobivanja dozvola za eksploataciju. Međutim, ako se pogleda kolona vezana uz detaljna geološka istraživanja koja su potrebna da bi se dobila eksploatacijska dozvola, onda se može prognozirati kako Ogulin, Senj, Sisak i Delnice moraju napraviti te predradnje za dobivanje dozvole, dok Gospić, koji je to napravio, je zakočen nepostojanjem prostornih planova. Sljedeća bitna stavka kod razmatranja je li eksploatacijsko polje isplativo je ispitivanje potencijalnih kupaca. Eksploatacijsko polje je isplativo ako u okolici postoji potreba za tim materijalom. „Prostor tržišta mijenja se u vremenu, ovisno o trenutnom odnosu ponude i potražnje, ali uvijek striktno uvažavajući temeljni postulat racionalne (ekonomične i ekološki podobne) gradnje – onaj o upotrebi lokalnih materijala. Argumentacija navedenog postulata je vrlo jednostavna. Ovisno o trenutnim cijenama, cijena cestovnog transporta građevnih materijala izjednačuje se s cijenama nekih materijala već na udaljenostima od 30 do 50 km. Željeznički transport je jeftiniji, ali i dalje je ipak samo dodatak na osnovnu proizvođačku cijenu, a zahtijeva i nezanemarive infrastrukturne preduvjete. Značajno povoljniji vid transporta je onaj
383 vodenim putovima (riječni, morski), no u slučaju Hrvatskih šuma trebalo bi prvo analizirati jesu li šumarije u blizini plovnih putova. Argumentu financijsko-ekonomske efikasnosti mogu se dodati i drugi, pretežito ekološki argumenti: pojačano trošenje cesta, povećani utrošak goriva i transportnih sredstava, potreban prostor, buka i prašina neizbježni pri transportu i pretovaru velikih količina materijala, itd.“68 Tablica 4.179 Udaljenosti od prvog značajnog kupca i udaljenost do naselja kao potencijalnog korisnika Uprava šuma GOSPIĆ GOSPIĆ NAŠICE NAŠICE NAŠICE GOSPIĆ KOPRIVNICA POŽEGA GOSPIĆ GOSPIĆ GOSPIĆ OGULIN OGULIN POŽEGA GOSPIĆ GOSPIĆ GOSPIĆ GOSPIĆ GOSPIĆ GOSPIĆ GOSPIĆ KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC OGULIN POŽEGA BJELOVAR KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC NOVA GRADIŠKA NOVA GRADIŠKA NOVA GRADIŠKA SISAK SISAK SISAK DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE SENJ SENJ SENJ SENJ SENJ SENJ
Šumarija Korenica Vrhovine Đurđenovac Orahovica Voćin Brinje Sokolovas Pleternica Gospić Gospić Perušić Drežnica Saborsko Plaški Kamenska Perušić Perušić Perušić Gračac Karlobag Karlobag Karlobag Krnjak Slunj Slunj Ogulin Kutjevo Bjelovar Cetingrad Duga Resa Rakovica
Dvor Glina Rujevac Crni lug Delnice Delnice Gerovo Gerovo Mrkopalj Mrkopalj Ravna Gora Ravna Gora Krasno Novi vinodolski Senj Senj Senj Senj
Eksploatacijsko polje Frkašić Dugi dol Jovac Hercegovac Jovanovica Javorov Vrh - stuica Zljebic Klašnice Jadovo-sanacija Rizvanuša-sanacija Vratski kuk - sanacija Zrnić poljana Blata Šamanovica Petrašica - sanacija Popovača 38 - sanacija Popovača 42 Vodica Grgin brig - sanacija Kalanjeva ruja - sanacija Stupačinovo - sanacija Loskunja Dragojević Kuzma Smuta Čukur Skočaj Batnoga Ponorac Grabovac 2. Rašaška Perčin Starča Bjeljevine Slatina Karlice Resnik Ciganska dražica Tisovac Kobilja Glava Malkin laz Antin panj Gmajna Bukovica Malo Duboko Mišev panj Ričičko Bilo Krivi put Krstače Senjska Draga Senjsko bilo
Veličina polja [ha] 14,48 3,32 4,2187 2,5 3,158 1,62 5,12 4,73 0,78 0,88 0,78 2,02 1,4 3,37 0,35 0,96 0,74 2,12 1,1 0,87 1,09 5,69 1,63 2,68 4,3 5,31 7,95 4 2,59 5,14 4,68 19,25 9,66 9,08 6,75 3,28 1,48 8,31 0,34 0,88 2,21 2,57 2,21 14,38 33,71 5,29 1,9 1,18 3,52 3,84 4,31
Kupac udaljenost [km] 5 5 5 5 5 10 10 10 15 15 15 20 20 20 25 25 25 30 30 30 30 30 30 30 40 40 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50
Izvor: Istraživanje preko anketnih upitnika (studeni, 2008. godine)
68
Škunca i dr. (2005) „Studija društveno-gospodarskog značaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebačke županije“, wa.zagrebacka-zupanija.hr/projekti/Studija_mineralne_sirovine.pdf, str. 7.
384 Budući su sva eksploatacijska polja ili potencijalna eksploatacijska polja locirana unutar radijusa od 50 km, može se zaključiti kako postoji potražnja (samim time što je identificiran kupac) i kako je tom kupcu ekonomski isplativo dobavljati materijal iz tog eksploatacijskog polja (radijus od 50 km što je gornja granica kada se cijena građevnih materijala izjednačuje s cijenama transporta). Jedino Uprave Senj i Delnice nisu dali podatke o svojim potencijalnim kupcima.
4.4.6.2 Inventura postojećih i potencijalnih eksploatacijskih polja Hrvatskih šuma d.o.o. Mogućnosti, odnosno ograničenja iskorištavanja mineralne sirovine ovise o geološkim, genetskim, tehničkoeksploatacijskim, regionalnim, tržišnim i društveno gospodarskim faktorima. Bilo koja aglomeracija stijena smatra se ležištem mineralne sirovine tek ako se utvrdi da postoji tehnologija kojom bi se iz nje ekstrahirale korisne tvari ili energija, da je ima u dovoljnim količinama za ekonomičnu eksploataciju, te da ležišni uvjeti omogućuju ekonomično pridobivanje. U suprotnome, radi se samo o pojavi mineralne sirovine.69 Za utvrđivanje spomenutog potrebno je između ostalog izraditi detaljna geološka istraživanja. Istraživanja bi trebala dati podatke o: postanku, položaju i obliku ležišta mineralnih sirovina, utvrđivanju njihovih količina, kakvoće i uvjeta eksploatacije. Ta se istraživanja provode prema odredbama Zakona o rudarstvu i pratećih pravilnika. Geološka istraživanja mogu, s obzirom na obuhvat, ciljeve i primijenjene metode, iziskivati znatna ulaganja. Ako je zadatak istraživanja uže fokusiran, rizik ulaganja je izraženiji. Stoga je logika geoloških istraživanja usmjerena od općeg prema posebnom, odnosno od osnovnih i regionalnih istraživanja k detaljnim. Polazište za detaljna istraživanja mineralnih sirovina i utvrđivanje konkretnih ležišta su osnovna i regionalna geološka istraživanja, a ona nisu ovisna o pojedinačnom poduzetničkom interesu, već o bogatstvu i interesu zajednice. U nastavku dajemo pregled Geološko-litoloških karti koje su izrađene za dio županija koje obuhvaćamo ovom analizom. Slika 4.198 Osječko- baranjska županija
Izvor: www.azo.hr/lgs.axd?t=16&id=1816
69
Škunca i dr. (2005) „Studija društveno-gospodarskog značaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebačke županije“, wa.zagrebacka-zupanija.hr/projekti/Studija_mineralne_sirovine.pdf, str. 34.
385 Slika 4.199 Zadarska županija
Izvor: Škunca O.,(2006), Izvješće o stanju okoliša i Program zaštite okoliša Zadarske županije, Investitor: Zadarska županija, Str. 31, www.azo.hr/lgs.axd?t=16&id=1809
Slika 4.200 Splitsko-dalmatinska županija
Izvor: Škunca O., (2006), Izvješće o stanju okoliša i Pr ogram zaštite okoliša Splitsko Dalmatinske županije www.dalmacija.hr/Portals/0/Glasnik/2008/1/Program_zastite_%20okolisa_%20SDZ.doc
386 Slika 4.201 Zagrebačka županija
Izvor: wa.zagrebacka-zupanija.hr/projekti/Studija_mineralne_sirovine.pdf
Bliska veza rudarstva i graditeljstva, te njihov utjecaj na okoliš, upućuju kako eksploataciju mineralnih sirovina ne treba promatrati isključivo kroz financijske učinke same proizvodnje. Racionalno poslovanje i dobro gospodarenje resursima, te civiliziran odnos prema okolišu mogu uroditi dodatnim sinergijskim učincima u vidu iskorištavanja drugih potencijala prostora nakon završene eksploatacije ili još za njenog trajanja. Promišljenim pristupom gospodarski poduhvat koji započinje rudarskim aktivnostima može se proširiti za još jednu fazu, a među rezultate takvog pristupa se, osim uvećanog profita, mogu ubrojiti i blagotvorni učinci na okoliš. Sukladno postojećoj geološkoj građi, prema geološko – litografskim slikama, prisutan je veći broj mineralnih sirovina: od onih koje se gospodarski koriste – u prvom redu arhitektonsko-građevni i tehničko-građevni kamen te sirovine za proizvodnju cementa (tupina / cementni lapori, sadra, boksiti, gline). Mineralne sirovine u graditeljstvu Kamen Na samom početku treba razlučiti termin kamen (opći naziv za tvrdi prirodni anorganski materijal) od termina tehnički građevni kamen (mineralna sirovina). Svaki kamen nije obavezno i tehnički građevni kamen. Tehnički građevni kamen je onaj koji se može primijeniti za neku od tehničkih namjena, a to je uvjetovano njegovim fizičkim, kemijskim i tehničko-tehnološkim svojstvima (općenito: tehničkim svojstvima). Iz toga proizlazi definicija da je tehnički građevni kamen onaj čiji mineraloško-petrografski i kemijski sastav te fizičko-mehanička svojstva zadovoljavaju tehničke uvjete za primjenu u graditeljstvu. Nešto obuhvatnija definicija glasila bi: pod tehničkim građevnim kamenom podrazumijevamo sve vrste prirodnog kamena odvojenog od stijene na prirodan ili umjetan način, koji se koristi u graditeljstvu za visokogradnju i niskogradnju, bilo kao lomljeni kamen, bilo kao nedrobljeni ili drobljeni, nefrakcionirani kamen ili frakcionirani kameni agregat, a za to treba udovoljiti propisanim kriterijima kakvoće. Tehnički građevni kamen koristi se u graditeljstvu:70 u niskogradnji: za izradu nasipa; za izradu posteljica; za izradu potpornih i obložnih zidova; za izgradnju i održavanje lokalnih i gospodarskih cesta; za izradu nosivih slojeva stabiliziranih mehanički ili hidrauličkim vezivima; za izradu tucaničkih zastora; za proizvodnju drobljenog kamenog agregata, drobljenog pijeska i kamenog brašna za izradu asfaltnih mješavina i betona. 70
Škunca i dr. (2005) „Studija društveno-gospodarskog značaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebačke županije“, wa.zagrebacka-zupanija.hr/projekti/Studija_mineralne_sirovine.pdf, str. 51.
387
u visokogradnji: kao lomljeni kamen za zidanje; za proizvodnju drobljenog kamenog agregata i drobljenog pijeska; za izradu betona; za izradu žbuka i mortova. u hidrogradnji: za izradu kamenog nabačaja ("rip-rap"); za izradu obaloutvrda; za izradu vodopropusta; za izradu drenažnih sustava; za izradu gabiona; za proizvodnju drobljenog kamenog agregata i drobljenog pijeska za izradu betona.
Obzirom na način dobivanja tehničkog građevnog kamena, razlikuju se sljedeći proizvodi: • prirodna drobina • odminirani kamen • lomljeni kamen • nefrakcionirani i frakcionirani kameni agregat • drobljeni nefrakcionirani i frakcionirni kameni agregat • drobljeni pijesak • kameno brašno. Kriteriji za ocjenu kakvoće tehničkog građevnog kamena, a time i ocjenu podobnosti za primjenu u graditeljstvu, propisani su Hrvatskim normama (skraćeno HRN) i Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama koje je 1989. god. izdala bivša Samoupravna interesna zajednica za ceste Hrvatske (skraćeno OTU/89).71 • Zagrebu najbliža ležišta karbonatnih stijena – sirovina za građevne agregate, nalaze se u masivu Medvednice. Obzirom na važnost Medvednice (za druge vidove korištenja), ocjenjuje se kako su prirodni potencijali Medvednice za proizvodnju građevnih agregata u ovom trenutku maksimalno angažirani. • Na prosječnoj udaljenosti od 20 do 40 km od Zagreba nalazi se Samoborsko i Žumberačko gorje koje je većim dijelom izgrađeno od karbonatnih stijena. To je prostor bogate rudarske tradicije danas svedene na nekoliko kamenoloma koji alimentiraju potrebe prostora između Samobora i Karlovca. Geološke predispozicije pružaju mogućnosti za veću proizvodnju građevnih agregata na ovom prostoru. • Planinski masivi u Hrvatskom zagorju, od Huma na Sutli, preko Ivančice, do Kalnika, također su znatnim dijelom izgrađeni od karbonata. Prosječna udaljenost između potencijalnih ležišta i Zagreba je oko 80 km. • Područje južno od Karlovca gotovo je u cijelosti izgrađeno od karbonata i na njemu su brojni kamenolomi. Transportne udaljenosti do Zagreba su veće od 60 km, a otegotna okolnost je i prometno usko grlo u Karlovcu. • Slavonsko gorje sadrži znatna ležišta karbonata, koja se dijelom iskorištavaju za opskrbu Slavonije građevnim agregatom. Bilo je slučajeva da se iz tamošnjih kamenoloma vozio agregat u Zagreb, unatoč tome što su transportne udaljenosti veće od 150 km. • Na području južno od Siska moguće je naći manja ležišta sirovina za građevne agregate, ali općenito su ovdje geološke predispozicije za proizvodnju građevnih materijala slabe, te se to područje ne smatra potencijalnim izvorištem. Štoviše, područje Sisačko-moslavačke županije najveći je „uvoznik“ kamenih materijala proizvedenih u Zagrebačkom prostoru. Građevni pijesak i šljunak U rudarskoj regulativi se pod terminom “građevni pijesak i šljunak” podrazumijevaju nevezane sedimentne stijene dimenzija čestica krupnijih od čestica gline i praha, koji u graditeljstvu imaju različite primjene. Prema tipu sirovine mogu se razlikovati ležišta šljunka s većim ili manjim udjelom pijeska (građevni šljunak i pijesak) od ležišta čistoga pijeska (građevni pijesak). Ti se tipovi razlikuju po primjeni i po genezi, te će se za potrebe ove studije razmatrati odvojeno. Pijesci nalaze primjenu prvenstveno kao građevinski materijal, ali, ovisno o kakvoći, i kao sirovina u industriji (proizvodnja stakla, keramička industrija i sl.). U građevinarstvu, najčešće se pijesak kao rovna sirovina iz ležišta koristi za izradu posteljice za infrastrukturne vodove, za izradu žbuka, te kao komponenta kojom se korigira granulometrijski sastav mješavina za beton i asfalt beton i dr. Znatnija ležišta nastaju u aluvijalnim bazenima većih vodotokova, ovisno o hidrodinamičkom potencijalu toka. U Republici Hrvatskoj su takva ležišta nastala djelovanjem Save i Drave. Savski aluvij sadrži kvalitetna ležišta šljunka na relaciji od granice s Republikom Slovenijom do Rugvice, a dravski od Petrijanca do Legrada. 71
Škunca i dr. (2005) „Studija društveno-gospodarskog značaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebačke županije“, wa.zagrebacka-zupanija.hr/projekti/Studija_mineralne_sirovine.pdf, str. 51.
388 Aluvij rijeke Save na navedenom potezu gotovo u cijelosti čine šljunci, uz mjestimične proslojke pijeska i podređeno praha. Debljina šljunčanog sloja kreće se na čitavom području od 5 do preko 60 m. Ležište šljunka u dravskom aluviju udaljeno je 90 do 110 km od Zagreba. Geneza ležišta i ostali geološki podatci u osnovi su identični istovrsnim karakteristikama savskog aluvija. Debljina šljunčanog sloja raste od zapada prema istoku, od 8 m kod Virja Otoka, preko 60 m kod Varaždina, do više od 100 m kod Hrastovljana. Resurs se na ovom ležištu eksploatira na više lokaliteta.72 Gline Gline su mineralna sirovina koja se koristi za proizvodnju opekarskih proizvoda (mineralna sirovina: ciglarske gline) i u keramičkoj industriji (nemetalne mineralne sirovine: keramičke i vatrostalne gline). Arhitektonski građevni kamen Za mineralnu sirovinu arhitektonski građevni kamen često se još koriste termini ukrasni kamen ili prirodni kamen, za razliku od tehničkog i umjetnog kamena. Ovaj se prirodni materijal u gradnji koristi neobrađen ili u različitim stupnjevima obrade. Kakvoća arhitektonskog građevnog kamena ispituje se laboratorijskim ispitivanjima, ali vrlo značajnu ulogu u odabiru ima njegov estetski izgled. Kroz dugo razdoblje korištenja dokazana je i kakvoća za pojedine namjene. Lokalne vrste kamena obilježavaju arhitekturu lokalne sredine. Prema provedenom istraživanju u Hrvatskim šumama, postojeći i potencijalni kamenolomi raspolažu sa sljedećim potencijalnim kapacitetima.
72
Škunca i dr. (2005) „Studija društveno-gospodarskog značaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebačke županije“, wa.zagrebacka-zupanija.hr/projekti/Studija_mineralne_sirovine.pdf, str. 85.
389 Tablica 4.180 Postojeći i potencijalni kamenolomi s očekivanim kapacitetima Uprava šuma BJELOVAR BJELOVAR DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE DELNICE GOSPIĆ GOSPIĆ GOSPIĆ GOSPIĆ GOSPIĆ GOSPIĆ GOSPIĆ GOSPIĆ GOSPIĆ GOSPIĆ GOSPIĆ GOSPIĆ GOSPIĆ GOSPIĆ KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KARLOVAC KOPRIVNICA KOPRIVNICA NAŠICE NAŠICE NAŠICE NAŠICE NOVA GRADIŠKA NOVA GRADIŠKA NOVA GRADIŠKA NOVA GRADIŠKA OGULIN OGULIN OGULIN OGULIN POŽEGA POŽEGA POŽEGA POŽEGA SENJ SENJ SENJ SENJ SENJ SENJ SENJ SISAK SISAK SISAK SISAK Sveukupan zbroj
Eksploatacijsko polje Veličina polja [ha] Glina, šljunak, pjesak Tehnički građ. kamen [m3] Arhitektonski kamen Skočaj 7,95 1.333.000 0 1.333.000 0 Ciganska dražica 8,31 683.500 Gmajna 2,21 73.900 Bukovica 14,38 87.680 Malo Duboko 33,71 39.513 Malkin laz 2,21 82.000 Antin panj 2,57 166.800 Kobilja Glava 0,88 48.000 Resnik 1,48 77.000 Tisovac 0,34 18.700 0 1.277.093 0 Javorov Vrh – stuica 1,62 66.203 Jadovo-sanacija 0,78 30.778 Rizvanuša-sanacija 0,88 41.907 Vodica 2,12 235.801 Grgin brig – sanacija 1,1 9.085 Kalanjeva ruja - sanacija 0,87 8.844 Stupačinovo - sanacija 1,09 20.099 Frkašić 14,48 1 Petrašica – sanacija 0,35 3.619 Popovača 38 - sanacija 0,96 20.036 Popovača 42 0,74 20.731 Vratski kuk – sanacija 0,78 59.511 Dugi dol 3,32 26.473 1 543.087 0 Batnoga 4 223.290 Dragojević 1,63 59.000 Grabovac 5,14 102.000 Kuzma 2,68 26.500 Loskunja 5,69 790.000 Ponorac 2,59 111.761 0 1.312.551 0 Zljebic 5,12 0 0 0 Jovac 4,2187 1 1 Hercegovac 2,5 1 1 Jovanovica 3,158 1 2 3 0 2. Rašaška 4,68 10.000 Perčin 19,25 21.000 Starča 9,66 15.000 Ukupni zbroj 0 46.000 0 Drežnica Zrnić poljana 2,02 121.678 Ogulin Smuta 4,3 402.661 Saborsko Plaški Blata 1,4 78.250 Ukupni zbroj 0 602.589 0 Kamenska Šamanovica 3,37 80.000 Kutjevo Čukur 5,31 200.000 Pleternica Klašnice 4,73 90.000 Ukupni zbroj 0 370.000 0 Krasno Mišev panj 5,29 122.117 Novi vinodolski Ričičko Bilo 1,9 95.497 Senj Krivi put 1,18 25.608 Senj Krstače 3,52 59.820 Senj Senjska Draga 3,84 81.293 Senj Senjsko bilo 4,31 239.667 Ukupni zbroj 0 624.002 0 Dvor Bjeljevine 9,08 779.546 Glina Slatina 6,75 213.000 Rujevac Karlice 3,28 Ukupni zbroj 0 992.546 0 3 7.100.871 0 Šumarija Bjelovar Ukupni zbroj Delnice Mrkopalj Ravna Gora Ravna Gora Gerovo Mrkopalj Gerovo Crni lug Delnice Ukupni zbroj Brinje Gospić Gospić Gračac Karlobag Karlobag Karlobag Korenica Perušić Perušić Perušić Perušić Vrhovine Ukupni zbroj Cetingrad Slunj Rakovica Slunj Krnjak Duga Resa Ukupni zbroj Sokolovas Ukupni zbroj Đurđenovac Orahovica Voćin Ukupni zbroj
Izvor: Istraživanje preko anketnih upitnika ( studeni, 2008. godine)
390
Prema provedenom istraživanju pijeska ili gline ima samo na tri lokacije i to u Gospiću (Korenica, nalazište Frkašić), i u Našicama (u Đurđenovcu i Orahovici). Nisu procijenjene količine na tim nalazištima. Dominiraju nalazišta tehničkog kamena kako je prikazano u tablici: Tablica 4.181 Nalazišta tehničkog kamena Uprava šuma tehnički građ. Kamen [m3] BJELOVAR 1.333.000 DELNICE 1.277.093 GOSPIĆ 543.087 KARLOVAC 1.312.551 KOPRIVNICA 0 NAŠICE 3 NOVA GRADIŠKA 46.000 OGULIN 602.589 POŽEGA 370.000 SENJ 624.002 SISAK 992.546 Izvor: Istraživanje preko anketnih upitnika (studeni, 2008.godine)
Primjećuje se kako Uprava Koprivnice i Našica nisu dale svoje procjene tehničkog kamena. Zanimljivo je da niti jedno nalazište nije potencijalno nalazište arhitektonskog kamena. Pitanja vezana uz vrste kamena (prirodna drobina do kameno brašno) i pitanja vezana uz maksimalne kapacitete samo su polovično popunjena (svega 43% od anketiranih) te na temelju tako polovičnih rezultata nije moguće dati analizu, ali dajemo pregled po onim šumarijama koje su dostavile podatke: Tablica 4.182 Vrste kamena po lokacijama Vrste kamena Gospić Ogulin Prirodna drobina [m3] 304.058 Odminirani kamen [m3] 4000 Lomljeni kamen [m3] Nefrakcionirani agregat [m3] 511.658 Drobljeni agregat [m3] Izvor: Istraživanje preko anketnih upitnika (studeni, 2008. godine)
Požega 1.000 2500 700 1.300 2.500
Nova gradiška
Našice
1800
887.123
4.4.6.3 Troškovi eksploatacije kamenoloma Kamenolomi mogu biti profitabilna djelatnost ako se njima pravilno gospodari. Kao primjer dajemo dobiti tri najveća kamenoloma u Zagrebačkoj županiji. Tablica 4.183 Karakteristike kamenoloma u Zagrebačkoj županiji Koncesionar
Veličina polja u [ha] 21,9
Procjena prihoda (u kn) 1102000 266000
Procjena dobiti 8740 15580
% dobiti od prihoda 0,8 5,9
Produktivnost
Zaposleno u eksploataciji 25 30
Viadukt d.d. 93 IGM Samoborka 155 Kamenolom Krašić 3610 342 9,5 96 14 d.o.o. Izvor: Škunca i dr. (2005) „Studija društveno -gospodarskog značaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebačke županije“, wa.zagrebacka -zupanija.hr/projekti/Studija_mineralne_sirovine.pdf, str. 102.
391 U studiji Škunca i dr. (2005, Str. 102) daju se i opisi troškova vezanih za upravljanje kamenolomima: Tablica 4.184 Struktura troškova u kamenolomu Struktura troškova Postotak od jedinične prodajne cijene Plaće zaposlenima 5,81% Energija 4,65% Amortizacija 6,98% Sanacija/Zaštita okoliša 11,63% Režijski troškovi 4,65% Ostali materijalni troškovi Rezervni dijelovi 5,81% Osiguranje 2,33% Tekuće održavanje 4,65% Troškovi transporta i građ. Mehanika 9,30% Taksa za min. Sirovine 3,49% Otkup zemljišta 24,42% Otkrivanje novog sloja 16,28% Izvor: Škunca i dr. (2005;102) procjena napravljena na temelju jednog slučaja za koji postoje pouzdani podatci iz 2002. godine
Prodajne cijene dobivene anketnim upitnikom su: Tablica 4.185 Prijedlog cijene kamena Šumarija
3
Prodajna cijena u kn/[m ] BJELOVAR 47 GOSPIĆ 30 NAŠICE 36,77 POŽEGA Šamanovica 46,08 Čukur 27,05 Klašnice 18,85 KARLOVAC 35 NOVA GRADIŠKA 34,48 KOPRIVNICA 15 Izvor: Istraživanje preko anketnih upitnika (studeni, 2008. godine)
Primjećujemo kako cijene nisu ujednačene i vjerojatno variraju ovisno o kvaliteti kamena, ali i o troškovima transporta. Kada bi postojali točni podatci o mogućoj eksploataciji, množeći prodajnu cijenu s gornjim postotcima (uz pretpostavku da se omjeri pojedinog troška nisu značajno promijenili od 2002. godine) možemo dobiti strukturu poslovanja potencijalnog kamenoloma, strukturu prihoda, kao i procijenjenu dobit.
4.4.6.4 Lanac dodane vrijednosti – nadogradnja kroz sektore Udio dobiti u prihodu varira i ovisi u prvom redu o tehnološkim uvjetima proizvodnje. Prikupljanjem i usporedbom više ekspertnih ocjena (među ostalima i PROMINS-a), u trenutnim uvjetima poslovanja, realno ostvariva dobit procijenjena je na oko 10 % – 20 % prihoda. Detaljnijim praćenjem proizvodnje, definitivno je, međutim, moguće precizno odrediti distribuciju troškova i dobiti za svako pojedino eksploatacijsko polje, pa na osnovi toga, a u skladu s nekim okvirno postignutim dogovorom o razdiobi koristi od zahvata, za svako polje odrediti odgovarajuću varijabilnu rudarsku rentu. Eksploatacija mineralnih sirovina – sirovina za građevne materijale – očito je samo karika u lancu, ili bolje reći, mreži cjelokupnog gospodarstva u regiji. Ona koristi proizvode i usluge drugih djelatnosti, njeni proizvodi su nužna pretpostavka za cijeli niz drugih djelatnost. Socio-ekonomskom studijom sektora eksploatacije mineralnih sirovina u Finskoj došlo se do zaključka kako je broj radnih mjesta u djelatnostima niže, niz „lanac dodane vrijednosti“, koje koriste mineralne sirovine kao pretpostavku za rad, 35 do 40 puta veći od broja ljudi koji izravno radi u eksploataciji!
392 Djelatnosti koje „servisiraju“ eksploataciju uključuju niz sektora, od proizvodnje i servisiranja potrebne opreme/postrojenja, preko osiguravanja energije, do transporta.73 Radna snaga Troškovi plaća u kamenolomima iznose svega 6% prihoda, te pogledaju li se najveći kamenolomi koji imaju samo do maksimalno 30 ljudi u eksploataciji govorimo općenito o manjoj stavci poslovanja. No, to nije i manje važna stavka jer se radi o vrlo osjetljivom poslu koji je, između ostalog, i zakonom propisan. Iz studije koju je izradio Rudarsko-geološko-naftni fakultet (2008.)74 potrebne su sljedeće kvalifikacije za rad u kamenolomu. Temeljem odredbi Zakona o rudarstvu (pročišćeni tekst) ministar gospodarstva, rada i poduzetništva je donio Pravilnik o stručnoj osposobljenosti za obavljanje određenih poslova u rudarstvu (Narodne novine, br. 9/00.) kojim se propisuje stručna sprema i radno iskustvo, način polaganja stručnog ispita i postupak provjere stručne osposobljenosti za obavljanje određenih poslova s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima u rudarstvu. Poslove rukovanja rudarskim strojevima i postrojenjima, poslove rukovanja izvoznim postrojenjima u oknima rudnika i poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima (palitelj mina) mogu obavljati samo kvalificirani radnici rudarske ili odgovarajuće struke. Poslove neposrednog nadzora (nadzornici), poslove stručnog nadzora i organizacije izvođenja rudarskih radova (poslovođa) i poslove samostalnog obavljanja rudarskih mjerenja mogu obavljati radnici s najmanje srednjom stručnom spremom. U pogledu stručnog profila samo na poslovima podzemnih i površinskih rudarskih radova zahtijeva se isključivo rudarska struka. Na radovima istraživanja mineralnih sirovina osim rudarske priznaje se još i geološka struka, a na rudarskim mjerenjima još i geodetska struka. Na oplemenjivanju mineralnih sirovina osim rudarske dopušta se još i druga odgovarajuća struka. Za poslove nadzornika i poslovođe načinjen je izuzetak: jednostavne rudarske radove kod površinske eksploatacije mineralnih sirovina može obavljati radnik s najmanje osnovnim obrazovanjem i stručno osposobljen za obavljanje tih poslova. Poslove tehničkog upravljanja rudarskim pogonom, radnom jedinicom ili tehničkom službom mogu obavljati djelatnici s visokom, višom ili srednjom stručnom spremom, te položenim stručnim ispitom. Za djelatnike sa srednjom stručnom spremom zahtjeva se više godina radnog iskustva prije polaganja stručnog ispita. U pogledu stručnog profila zahtjevi odgovaraju vrsti rudarskih radova. Poslove glavnog tehničkog upravljanja na više rudarskih pogona ili naftno-plinskih polja, odnosno na razini rudarskog trgovačkog društva ili rudarskog obrtnika, mogu obavljati diplomirani inženjeri rudarstva, odnosno naftnog rudarstva, koji su najmanje dvije godine proveli na poslovima tehničkog upravljanja. Izrađivati i provjeravati dokumentaciju o rezervama mineralnih sirovina mogu diplomirani inženjeri rudarstva, odnosno naftnog rudarstva ili geologije s položenim stručnim ispitom i odgovarajućim radnim iskustvom. Voditelj izrade rudarskog projekta (odgovorni projektant) ili dijela rudarskog projekta (projektant) te član stručnog povjerenstva za provjeru rudarskog projekta može biti diplomirani inženjer rudarstva, odnosno naftnog rudarstva s položenim stručnim ispitom i odgovarajućim radnim iskustvom.75
Škunca i dr. (2005) „Studija društveno-gospodarskog značaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebačke županije“, wa.zagrebacka-zupanija.hr/projekti/Studija_mineralne_sirovine.pdf, str. 101. 74 RGN (2008), http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/12312.pdf, str. 91. 75 http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/12312.pdf, str. 91. 73
393
BJELOVAR Bjelovar Skočaj 7,95 11,8 NAŠICE Đurđenovac Jovac 4,21 11 NAŠICE Orahovica Hercegovac 2,5 6 POŽEGA Kamenska Šamanovica 3,37 4 POŽEGA Kutjevo Čukur 5,31 2 POŽEGA Pleternica Klašnice 4,73 6 Izvor: Istraživanje preko anketnih upitnika (studeni, 2008. godine)
4 6 6 7 7 7
2 1 1 3 2 2
1 1 2 2 2
1 1 1 1 1
1 1 1 1 1 1
1 1 1 1 1 1
Drugi
Administracija
Voditelj
Zaštita
Vaganje
Rampa
Planer
Mljevenje
Veličina polja [ha]
Mehanizacija
Eksploatacijsko polje
Mineri
Šumarija
Broj zaposlenih
Uprava šuma
Koliko još eksploatirati [god]
Tablica 4.186 Struktura radne snage u odabranim Upravama šuma podružnica
1 1
Samo manji broj postojećih i potencijalnih kamenoloma ima stalno zaposlene. Uglavnom se radi o manjim kamenolomima pa je najveći broj zaposlenih 7. Od ukupno zaposlenih, po dva su mineri, po dva su radnici na mehanizaciji. Ono što iznenađuje je nedostatak zaštitara (poznata je nelegalna eksploatacija mineralnih sirovina), nedostatak osoblja na poslovima vaganja (ili bilo kakvog načina utvrđivanja količine koja je izašla iz kamenoloma). Nedostatak ovog osoblja zapravo potiče nelegalnu eksploataciju pa bi po kamenolomima i potencijalnim kamenolomima svakako trebalo postaviti zaštitare koji mogu biti iz redova zaposlenika Hrvatskih Šuma. Budući se radi o manjim eksploatacijama nije potrebno imati stalno zaposlenog planera, već je moguće angažirati jednog za sve potencijalne kamenolome. Glede mehanizacije koja je potrebna za eksploataciju, jedino je Uprava šuma Požega dala podatke o svojoj mehanizaciji. Ostali ili nemaju mehanizacije, ili nisu ispunili taj dio anketnog upitnika, ili posuđuju mehanizaciju iz drugih radnih jedinica. Tablica 4.187 Tip mehanizacije u UŠP Požega Mehanizacija DROBILIČNO POSTROJENJE BAGER sa čekićem UTOVARIVAČ – ROVOKOPAČ DUB. BUŠILICA BULDOŽDER
Tip STE 108/75 E-385 W-190 115 MCW FK-180
Marka M.F.L. NEW HOLLAND NEW HOLLAND B.P.I. FIAT COBELCO
Komada 1 1 1 1 1
Vrijednost 1.488 887,00 kn 1.016 878,00 kn 766 155,00 kn 649 572,00 kn 647 490,00 kn
Izvor: Istraživanje preko anketnih upitnika (studeni, 2008. godine) – Uprava šuma Požega
4.4.6.5 Model i program provedbe restrukturiranja Hrvatskim šumama d.o.o.
djelatnosti kamenoloma
u
Kamenolomi predstavljaju specifičnu djelatnost Hrvatskih šuma d.o.o. s velikim potencijalom za ostvarivanje značajnih prihoda na tržištu. U svojstvu integralnog upravljanja šumama, kamenolomi se trenutno prvenstveno koriste za interne potrebe. Kako bi se djelatnost mogla komercijalizirati potrebno je napraviti pravno odvajanje kamenoloma od Hrvatskih šuma, tj. odvajanje ove djelatnosti u posebna društva kćeri (Slika 4.202).
394 Slika 4.202 Model i program provedbe restrukturiranja djelatnosti kamenoloma
Nakon što se identificiraju područja koja bi se mogla eksploatirati na zadovoljavajući način potrebno je probaviti potrebne dozvole i izvršiti organizacijske pripreme za razdvajanje. Iako će kamenolomi de jure biti posebna poduzeća, njihov položaj se de facto ne razlikuje od položaja podprofitnih centara drugih djelatnosti unutar nadležnosti pojedinih uprava šuma. Odvajanje odabranih kamenoloma bi trebalo izvršiti u periodu od 3 mjeseca kako bi se mogao početi provoditi sustav „internog koncesioniranja“ za tu djelatnost. Sama pravila „internog koncesioniranja“ trebaju biti prilagođena za svaku djelatnost, a osobito za kamenolome s obzirom na kapitalno intenzivnu prirodu ovog posla. Iz istoga razloga u posljednjoj fazi procesa restrukturiranja predlažemo provedbu programa zaposleničkog dioničarstva u udjelu do najviše 25% kapitala.
395 5. Modeliranje i provedba privatizacije društava kćeri Hrvatskih šuma d.o.o. Prihvatljiv model privatizacije društava kćeri Hrvatskih šuma treba sjediniti sve ključne interesno-utjecajne skupine, stvoriti kontekst koji će poticati ekonomsku efikasnost poslovanja, afirmaciju dioničarstva i koji će potaknuti menadžment na oblikovanje, kako inkrementalnih, tako i radikalnih promjena. S druge strane, Studija ima svoju funkciju i u smislu izbjegavanja onih rješenja i postupaka koji bi mogli dovesti do promašaja procesa privatizacije i neželjenih posljedica. Ne može se osporiti kako je problematika pretvorbe i privatizacije u Republici Hrvatskoj u dosadašnjim ostvarenjima pokazala velike nedaće i izbacila na površinu brojne probleme s kojima se hrvatsko društvo sudara na svim razinama. Mnoga poduzeća su propala zbog devastacija i drugih neetičnih i kriminalnih radnji. Privatizacija je, po našemu mišljenju, izgledala kao utrka za zgrtanje osobnog bogatstva; imovina i potencijal poduzeća bili su u drugom planu. To je dovelo do ozbiljnih ekonomskih i socijalnih problema u hrvatskom društvu. Ako su i bile dobre nakane u oblikovanju privatizacijskog modela, praksa je bila loša. Nije, nažalost, postojala niti volja kako bi se spriječili neželjeni efekti i kako bi se zaustavila destrukcija nacionalne ekonomske supstancije. Efekte takve privatizacije osjećala su, i osjećaju, brojna hrvatska poduzeća, cijeli sektori i industrije – zapravo, cijelo hrvatsko gospodarstvo. Sigurno je da u interpretaciji manifestiranih fenomena i pojava vezanih za proces privatizacije treba izbjeći apologiju i destrukciju, kao pristupe koji ne mogu dovesti do objektivnog viđenja propusta, kao i određenih rezultata koji su postignuti. Stoga, ne ulazeći dublje u analizu ostvarenih ciljeva privatizacije, možemo samo konstatirati da Hrvatska nema gospodarsku i razvojnu strategiju, kao ni konzistentnu ekonomsku politiku koja bi omogućila ubrzan razvitak Hrvatske, što znači veću stopu rasta GDP od postojeće. Nije očuvana zaposlenost, došlo je do tehnološkog jaza u odnosu na razvijene zemlje, a slabo je implementiran moderni menadžment i poduzetništvo u hrvatsko gospodarstvo što je sa svoje strane usporilo uključivanje hrvatskog gospodarstva i hrvatskih poduzeća u razvojne tokove europskog i svjetskog gospodarstva. Iako privatizacija ne može riješiti aktualne probleme funkcioniranja hrvatskog gospodarskog, socijalnog i političkog sustava, može pridonijeti otvaranju bitnih procesa glede restrukturiranja i transformacije hrvatske gospodarske strukture na modelu održivog tržišno socijalnog gospodarstva, što bi sa svoje strane osiguralo ubrzani ekonomski razvoj. Izbor privatizacijskog modela društava kćeri Hrvatskih šuma za Vladu Republike Hrvatske predstavlja vrlo važnu stratešku odluku, jer je riječ o procesu koji utječe na cjelokupno poslovanje Hrvatskih šuma te njenih društava kćeri koji su važni ekonomski subjekti hrvatskog tržišta. Osim toga, privatizacija može imati neposredan učinak na državne prihode, a otuda i na njenu mogućnost ulaganja u infrastrukturu, čime može potaknuti ekonomski rast. Privatizaciju infrastrukturnog sektora treba provoditi kao dugoročni proces, vodeći računa o dugoročnim koristima stanovništva, a ne o kratkoročnim koristima u vidu zarade pomoću koje bi se servisirao dio državnog deficita. S druge strane, dogmatsko protivljenje svakom obliku privatizacije javnog sektora nije dobar savjet, zbog nekoliko razloga. Prvo, čak i u sektoru prirodnih monopola postoje područja u kojima je konkurencija moguća, pa čak i poželjna. Drugo, dokumentirani su brojni primjeri privatizacije u razvijenim, a i u tranzicijskim zemljama pomoću kojih se mogu izbjeći već počinjene pogreške. I treće, privatni sektor ipak može ostvariti višu razinu kapitalnih ulaganja, nego što to može država, posebno u uvjetima kontrakcije budžeta. Privatizacijski model treba omogućiti preobrazbu tvrtke s obilježjima prirodnog monopola i logike «javnog poduzeća u državnom vlasništvu» prema novim Hrvatskim šumama, privatiziranoj korporaciji koja će biti izložena tržišnoj utakmici. Rezultat bi trebao biti jačanje i podizanje nosivih (ključnih) kompetencija Hrvatskih šuma, izgradnja sinergija i jedinstvenih sposobnosti, koji će omogućiti stvaranje Hrvatskih šuma kao moćne regionalne korporacije. U kontekstu razmišljanja o Hrvatskim šumama kao složenoj organizacijskoj strukturi, po horizontali i vertikali, može se očekivati da će dinamični proces privatizacije dovesti do kvalitetnih pojava što uključuje restrukturiranje u svim segmentima i temeljem toga konsolidiranje one organizacijske strukture koja će generirati učinkovitost poslovanja i prosperitet Hrvatskih šuma.
396 5.1.1 Privatizacija i restrukturiranje poduzeća 5.1.1.1 Privatizacija kao globalni fenomen U proteklih dvadeset godina, uloga državnog vlasništva u svjetskom gospodarstvu se kontinuirano smanjuje. Od 1979. godine do danas, GDP ostvaren u poduzećima u državnom vlasništvu pao je s više od 10% na približno 6%. Tako drastično smanjenje bruto proizvoda kojeg ostvaruje kapital u državnom vlasništvu, prije svega, proizlazi iz restrukturiranja gospodarstava koje se provodilo tijekom devedesetih godina u zemljama u razvoju.76 Privatizacija se nametnula kao imperativ zato što niti država niti društveno vlasništvo nisu mogli izdržati konkurenciju privatnog vlasništva.77 Povijesno gledano, uvijek je postojala mješavina javnog i privatnog vlasništva nad proizvodnjom i trgovinom. Rondinelli i Iacono (1996.) navode kako je u razdoblju industrijske revolucije u zapadnim civilizacijama i njihovim kolonijama privatni sektor postao ključnim proizvođačem trgovačke robe te imao važnu ulogu u pružanju javnih dobara i usluga.78 Ta se praksa, s manjom ili većom participacijom državne vlasti, nastavila i u dvadesetom stoljeću, s tim da je u SAD-u uključenost državne vlasti bila znatno manja.79 Velika ekonomska kriza, Drugi svjetski rat i raspad kolonijalnih carstava prisililo je državne vlasti širom svijeta na aktivnije sudjelovanje, pa čak i vlasništvo nad proizvodnjom. Značajan rast državnih poduzeća nakon Drugog svjetskog rata rezultirao je procesom privatizacije, koji je uslijedio nekoliko desetljeća poslije.80 Privatizacija posljednjih petnaest godina posebno obilježava tranzicijske zemlje. Naime, postsocijalistička društva doživljavaju velike promjene i suočavaju su se s brojnim gospodarskim i drugim problemima. Svekoliko okruženje složenije je nego u razvijenim zemljama, a gospodarski sustav fluidan i nepotpun, otežavajući strateško djelovanje i stvaranje konzistentne poslovne politike poduzeća. Preveliki broj zaposlenih, intervencionizam, ograničeno tržište, stara tehnologija, loša kvaliteta proizvoda i slično, sprječavali su uključivanje većine poduzeća u ravnopravnu tržišnu utrku s poduzećima iz razvijenih zemalja. Jedan od prvih koraka u osposobljavanju tranzicijskih poduzeća za tržišnu utakmicu bila je privatizacija koja je, uz restrukturiranje, postavljena kao imperativ (osobito od supranacionalnih institucija razvijenoga svijeta).
5.1.1.2 Razlozi privatizacije državnih poduzeća Ako se zanemare razlike u kontekstu privatizacije između razvijenih i tranzicijskih zemalja, zajednički im je nazivnik - depolitizacija ekonomije, odnosno redukcija političkog utjecaja na gospodarske aktivnosti. Stoga se privatizacija može definirati kao «kombinacija realokacije prava kontrole nad zaposlenošću i porast vlasništva nad novčanim tokom od strane menadžera i privatnih investitora».81 Privatizacija, s jedne strane, podrazumijeva premještanje kontrole i ovlasti na menadžere (korporatizacija), a s druge strane - smanjenje vlasništva države u korist menadžera i vanjskih dioničara. Takav je transfer poželjan zbog restrukturiranja, ali u praksi može dovesti i do suprotnih rezultata od željenih.
76 Megginson,
W. L., Netter, J. M. (2001), From State to Market: A Survey of Empirical Studies on Privatization, Journal of Economic Literature, Vol. 39, No. 2, str. 380. 77 Vojnić, D. (2000) Privatno vlasništvo u povijesnoj retrospektivi i aktualnom trenutku, Ekonomski pregled, Vol. 51, No. 1-2, str. 33. 78 Megginson, W. L., Netter, J. M. (2001), op. cit., str. 323. Prema: Rondinelli D., Iacono M. (1996) Policies and Institutions for Managing Privatization, International Training Centre ILO. 79 Megginson, W. L., Netter, J. M. (2001), op. cit., str. 323. 80 Povijesni pregled privatizacije obuhvaćen je u radovima: Megginson, Nash i van Randenborgh (1994), Jenkinson i Mayer (1988), Shirley i Nellis (1991), Haggarty i Shirley (1995), Brada (1996), Bennell (1997) te Yergin i Stanislaw (1998), vidjeti u: Megginson, W. L., Netter, J. M. (2001), op. cit., str. 323. 81 Boycko, M., Schleifer, A., Vishny, W. (1996), A Theory of Privatisation, The Economic Journal, No 106, str. 310-313.
397 5.1.1.3 Misija i ciljevi privatizacije Proces privatizacije državnih poduzeća potrebno je promatrati u vremenskom i prostornom kontekstu, uzimajući u obzir i specifičnosti privatiziranog poduzeće. No, moguće je izvući određene zajedničke karakteristike kao činjenicu da se privatizacija pretežito koristi kao glavni (često i kao jedini) instrument u njihovom osposobljavanju za tržišnu utakmicu. Upitno je koliko ona, sama po sebi, rješava nagomilane probleme u njihovu poslovanju. Dakle, privatizacija ne donosi spektakularne rezultate ako je ne prati proces sveobuhvatnog restrukturiranja. Državna poduzeća, osobito ako je riječ o velikim poslovnim sustavima, kao što su Hrvatske šume, nužno trebaju organizacijsko preoblikovanje, neovisno o dinamici i metodi njihove privatizacije. Dakako, privatizacija ima međuovisne i često suprotstavljene političke, ekonomske i financijske ciljeve, no ključni argumenti koji se najčešće spominju kao neposredni razlozi privatizacije državnih poduzeća su: (1) argument efikasnosti i produktivnosti - proizvođači se opredjeljuju za maksimizaciju profita i minimizaciju troškova što rezultira efikasnošću sustava, a uz to, konkurencija omogućuje bolju usklađenost ponude i potražnje od čega i potrošači imaju korist; (2) fiskalna korist od izravne uplate od prodaje, kao i stalni rast poreznih prihoda ili kroz smanjenje isplaćenih subvencija privatiziranoj gospodarskoj grani; (3) institucionalni razvoj u smislu promjena ponašanja i vrijednosti ekonomije u cjelini.82 Budući da se privatizacijski proces u tranzicijskim zemljama obično odvija u kontekstu širih reformi postupnog prelaska na tržišnu ekonomiju, naglasak na ekonomskom, financijskom ili političkom cilju privatizacije ovisi o specifičnim uvjetima u kojima se zemlja nalazi. Važno je znati kako u tranzicijskim ekonomijama uspjeh privatizacijskog programa ovisi o snazi tržišta same zemlje, i obrnuto, odnosno utjecaj privatizacije ovisi o snazi postojećeg privatnog sektora.83
5.1.1.4 Utjecaj privatizacije na poslovanje poduzeća Postavlja se pitanje je li privatizacija instrument koji poboljšava efikasnost poduzeća, te da li su privatna poduzeća, po svojoj naravi, uspješnija od poduzeća u vlasništvu države. Usporedba uspješnosti javnih i privatnih poduzeća jedna je od metoda pomoću koje se može analizirati utjecaj državnog vlasništva na uspješnost poduzeća. Prvo, u takvoj usporedbi teško je, ako ne i nemoguće, utvrditi odgovarajuća poduzeća za usporedbu. Drugo, postoje fundamentalni razlozi za postojanje državnog, odnosno privatnog vlasništva, uključujući i stupanj prisutnosti tržišnog neuspjeha unutar određene industrije. Istraživanja ove problematike su brojna. No, dodatni problemi se javljaju pri određivanju metrike kojom mjerimo uspješnost poduzeća.84 Još jedno važno ograničenje u odnosu učinaka privatizacije i uspješnosti poduzeća predstavlja pitanje načina na koji poduzeća ostvaruju poboljšanje u poslovnim rezultatima. Naime, novoprivatizirana poduzeća često dolaze u situaciju da mogu iskoristiti monopolsku poziciju. U takvim slučajevima, dolazi do poboljšanja financijskih učinaka poduzeća, ali razlog tomu nije poboljšanje poslovanja. Može se reći da se privatizacijom uspješnost poduzeća povećava na različite načine.85
5.1.1.5 Privatizacija javnih djelatnosti Privatizacija je složen proces koji, osim ekonomskog, povlači i značajan društveni rizik, osobito u slučaju privatizacije javnih poduzeća. «Val» privatizacije velikih državnih monopola, koji je početkom osamdesetih godina uzeo maha u zapadnim zemljama, rezultat je prevlasti neoliberalne koncepcije tržišta. Kao što je već napomenuto, brza privatizacija poduzeća iz javnog sektora često se spominje kao jedan od ključnih kriterija Zaimović, T. et al. (2003) Privatizacija prirodnih monopola, Sistem ranog upozorenja, United Nations Development Programme, dostupno na: http://www.undp.ba/download.aspx?id=97 83 Megginson, W. L., Netter, J. M. (2001), op. cit., str. 330. 84 U analizi odnosa privatizacije i performansi poduzeća javlja se nekoliko ograničenja. Prvo ograničenje je vezano uz raspoloživost i konzistentnost podataka o poslovanju poduzeća. Podaci, koje po zakonu moraju objaviti korporacije u europskim zemljama, su mnogo oskudniji od podataka koje su američka poduzeća obvezna periodično prikazivati. Također, nepoznato je u kojoj mjeri je rasprostranjena upotreba računovodstvenih metoda kojima se točni financijski pokazatelji manipuliraju prema željama menadžmenta. Sljedeći značajan problem je pitanje pogodnosti uzorka. Naime, postoji realna mogućnost da najviše podataka postoji o najzdravijim poduzećima u najrazvijenijim zemljama, što vodi do distribucije poduzeća u uzorku koja nije reprezentativna za cijelu zemlju ili regiju. 85 Megginson, W. L., Netter, J. M. (2001), op. cit., str. 347. 82
398 za razvoj odnosa s međunarodnim financijskim organizacijama. Realna je opasnost da se pod takvim pritiskom ponove dobro dokumentirane pogreške iz privatizacijske prakse drugih tranzicijskih zemalja i dosadašnjeg hrvatskog iskustva. U ovom dijelu Studije promotrit će se posebnosti, razlozi i opravdanost privatizacije poduzeća javnog sektora.
399 5.1.1.5.1 Osnovna obilježja javnih poduzeća Prema definiciji Priručnika o državnoj financijskoj statistici, javno poduzeće je pravni i ekonomski subjekt u državnom vlasništvu i/ili pod državnom kontrolom koji prodaje dobra ili usluge širokoj javnosti, a formirano je kao korporacija.86 Premda javna poduzeća mogu biti i privatna, a pod kontrolom države, u literaturi iz ovoga područja se podrazumijeva da su javna poduzeća u državnom vlasništvu.87 Kako mu i samo ime kaže, javno poduzeće je ekonomski entitet koji fuzionira elemente javnosti i elemente tržišta. Koji su to elementi? S jedne strane nalazi se javnost, šira zajednica - društvo kao glavni korisnici vrijednosti i eksponent društva – državna uprava, kao kontrolor i/ili glavni principal. Iz te pozicije javno poduzeće obvezno je donositi poslovne odluke koje nisu u funkciji ostvarivanja što većeg profita, nego širih društvenih interesa. To znači da je javno poduzeće za svoje poslovanje odgovorno cijelom društvu, koje uostalom i preuzima rezidualni rizik (dobitak ili gubitak) poslovanja. S druge strane, tržišni segment pojma javno poduzeće određuju dva ograničenja: dugoročni opstanak poduzeća i cijene proizvoda, koje su utemeljene na troškovima poslovanja (znači, cijene koje pokrivaju granične troškove). Kriteriji tržišnosti razlikuju javna poduzeća od javnih djelatnosti poput vojske, sudstva ili zdravstva.88 Najjednostavnije je reći da su javna poduzeća ona koja je zakonodavac takvima imenovao. Najvažnija javna poduzeća u Hrvatskoj su: Jadrolinija, Hrvatska elektroprivreda, INA, Croatia osiguranje, Hrvatske pošte, Hrvatske šume, Hrvatske telekomunikacije, Hrvatske autoceste, Hrvatske vode i Hrvatske željeznice.
5.1.1.5.2 Konkurencija i zaštita potrošača kao ključne komponente privatizacije javnih poduzeća Javna poduzeća su obično vertikalno integrirani monopoli koji funkcioniraju kao infrastrukturne mreže i zauzimaju važno mjesto u GDP-u te državnim investicijama, a prije svega su važni zbog svoje uloge dobavljača ključnih inputa za sve druge industrije.89 Uz privatizaciju, osiguranje višeg stupnja konkurencije na tržištu infrastrukturnih usluga osiguravaju i procesi liberalizacije i deregulacije. Monopoli su posebno česti u tranzicijskim zemljama, što je uzrokovano tradicijom državnog vlasništva i malim tržištima. Ako pogledamo ishode privatizacije infrastrukturnog sektora u tranzicijskim zemljama i zemljama u razvoju vidjet ćemo da se proces privatizacije javnih monopola često svodi na transformaciju javnog monopola u privatni.90 Ideja da se cijeli monopol proda jednom kupcu državnoj se upravi može učiniti posebno prihvatljivom u slučaju budžetskih manjaka, što nije rijetka činjenica u državnim financijama tranzicijskih zemalja.91 Kako bi se razvila konkurencija, nužno je dezintegrirati državni monopol. Preduvjet tomu je pravni okvir koji jasno regulira prava i obveze svih potencijalnih konkurenata. Pošto države vode računa o dostupnosti javnih dobara po prihvatljivoj cijeni, postoji i razlika između javnih poduzeća i poduzeća koja se bave proizvodnjom trgovačkih roba i usluga. Temeljem rečenog, postavlja se pitanje je li moguća privatizacija javnih poduzeća bez razvoja konkurencije. Privatizacija državnih monopola dovela bi do efikasnijeg poslovanja, što nije dvojbeno. Međutim, učinci tih poboljšanja bi se odrazili samo na manji broj zainteresiranih pojedinaca, prije svega na vlasnike, menadžment i državu, a na trošak zaposlenika i potrošača. Takav scenarij socijalne devastacije od strane nekontroliranog sustava tržišne ekonomije «običnom čovjeku» doista ne ostavlja prostora za optimizam. Neki dijelovi infrastrukturnog sektora nisu isključivi prirodni monopoli, tako da je razvoj konkurencije u tim segmentima moguć. U tom području, konkurencija osigurava da se eventualna poboljšanja u efikasnosti
Kesner-Škreb, M. (1993), Pojmovnik javnih financija - javna poduzeća, Financijska praksa, Vol. 17, br. 1, str. 91. Prema: NN (1986) A Manual of Government Financial Statistics, International Monetary Fond, Washington. 87 Kesner-Škreb, M. (1993), op. cit., str. 92. 88 Elementi javnosti i tržišta u sadržaju pojma javno poduzeće preuzeti su iz Kesner-Škreb, M. (1993), op.cit., str. 92. 89 Nestor, S., Mahboobi, L. (1999), op.cit., str. 2. 91 Budući da će kupac sigurno prepoznati mogućost ostvarivanja monopolskih ekstraprofita, njegova ponuda bi bila viša od zbroja ponuda u slučaju postojanja većeg broja kupaca. Detaljnije vidjeti u Nestor, S., Mahboobi, L. (1999), op.cit., str. 12. 86
400 poslovanja, u obliku nižih cijena i bolje kvalitete usluge, transferiraju na potrošače.92 Uz poticanje konkurencije, visok društveni rizik privatizacije državnih monopola se pokušava smanjiti i donošenjem mjera za zaštitu potrošača.
5.1.1.5.3 Opravdanost privatizacije javnih poduzeća Privatizacija poduzeća koja proizvode javna dobra započela je prije dvadesetak godina. Privatizacijski procesi su rezultirali iznimno brzim i dramatičnim promjenama u sektoru državne infrastrukture. Jaka međunarodna konkurencija financirana preko razvijenih financijskih tržišta zamijenila je visoko regulirane državne monopole financirane iz budžeta - u velikom broju zemalja kroz deficite.93 Promjene u vlasništvu javnih poduzeća se javljaju zbog potrebe da se adekvatno odgovori na rastuću potražnju, omogući financiranje potrebnih investicijskih projekata koje država ne bi mogla poduzeti, poboljša efikasnost i kvaliteta proizvodnje. To su pozitivni učinci privatizacije javnog sektora. S druge strane javljaju se i negativni učinci. Analiza privatizacije velikog broja poduzeća nije ispunila obećanja u vidu ekonomske isplativosti. Dapače, privatizacijski programi su u tranzicijskim zemljama doprinijeli značajnim društvenim poremećajima, prvenstveno u smislu povećane nezaposlenosti. U zemljama zapadne Europe i u SAD-u, privatizacija javnih poduzeća ipak je polučila malo bolje rezultate.94 Prije procesa privatizacije važno je utvrditi načine njihove regulacije. Temeljno pitanje je provodi li regulaciju državna uprava, nadležno ministarstvo ili nezavisna agencija zadužena za regulaciju poslovanja u novoprivatiziranom sektoru. Dosadašnja privatizacijska praksa u tranzicijskim zemljama pokazuje kako je daleko povoljnija praksa osnivanja agencije za regulaciju, koja je nezavisna od političkih utjecaja.95 Pitanje cijene javnih dobara je usko povezano s pitanjem regulacije. Dojam je kako bi određivanje gornje razine cijena bila najpogodnija metoda ekonomske regulacije u hrvatskim okolnostima, ponajviše zbog visokog stupnja transparentnosti. Način na koji se realiziraju obje nužne i često konfliktne dimenzije javnih dobara - komercijalna i društvena je da se njihova realizacija povjeri dvjema različitim stranama. Regulativne državne ustanove vode računa o javnom interesu, dok proizvođači posluju prema komercijalnim načelima i za vlastiti račun. U načelu, privatizacija je logično rješenje u okolnostima gdje se komercijalni element može relativno lako odvojiti od elementa javnog značaja.96 Politički, institucionalni, ekonomski i financijski čimbenici opravdavaju transfer velikih sustava opskrbe javnim dobrima prema privatnom sektoru. Jedan od osnovnih razloga transfera vlasništva javnih poduzeća od državnog prema privatnom je urušavanje socijalističkog sustava u istočnim zemljama. Privatizacija državnih monopola politički je uvjetovana i na druge načine. Naime, zajedničko je svojstvo javnih poduzeća da su neefikasna zbog toga što obraćaju više pozornosti ciljevima političara nego maksimizaciji efikasnosti.97 Kao što su političari svojim utjecajem prepuštali da se profit javnih poduzeća koristi za održavanje «prezaposlenosti», tako se u novim uvjetima to može postići davanjem potpora (subvencija) privatnim poduzećima, što je s ekonomskog stanovišta jednako (jer je u oba slučaja riječ o neefikasnosti), ali politički različito, jer je teže uvjeriti javnost u potrebu subvencija ako se time sprječava restrukturiranje. Osim političkih uvjeta, prijelaz prema privatnom vlasništvu javnih poduzeća su prouzročile i neučinkovite institucionalne politike i nezadovoljavajuća praksa korporativnog upravljanja u tim poduzećima.
Budući da industrijska poduzeća imaju mogućnost izbora dobavljača, a da proizvođači nemaju ograničenja u svojoj cjenovnoj strukturi, veliki kupci uživaju niže cijene što se održava u vidu povećanje cijena za male potrošače. Za detaljni uvid u različiti tretman velikih industrijskih kupaca i domaćinstava na primjeru Velike Britanije i skandinavskih zemlja pogledati Hall, D. (1997), op.cit., str. 61-63. 93 Nestor, S., Mahboobi, L. (1999), op.cit., str. 1. 94 Zaimović, T. et al. (2003), op. cit., str. 5. 95 Zaimović, T. et al. (2003), op. cit., str. 18. 96 Nestor, S., Mahboobi, L. (1999), op. cit., str. 7. Prema: Stiglitz, J. (1993) On the Economic Role of the State, Blackwell. 97 Boycko, M., Schleifer, A., Vishny, W. (1996), op.cit., str. 309. 92
401 Jedan od najvažnijih razloga privatizacije poduzeća javne djelatnosti ekonomske je naravi. Bolje korporativno upravljanje javnim poduzećima vodi do povećanja efikasnosti. Javna poduzeća su obično bila (i još uvijek jesu) monopoli, posebno u području prijenosa i distribucije. Visoke barijere ulaska u industriju, velika kapitalna intenzivnost i potrebna specifična ulaganja sprječavala su razvoj konkurencije. Rezultat takvih činjenica je da su se u većini europskih zemalja razvila velika, vertikalno integrirana poduzeća. Tehnologija je i u tom smislu donijela promjenu i dovela je do toga da se preduvjeti za ostvarivanje efekata ekonomije obujma uvelike smanje.98 Deregulacija tržišta javnih dobara dovela je do razvoja međunarodne konkurencije. Pojavom velikih stranih igrača, u tranzicijskim zemljama dolazi do vertikalne dezintegracije infrastrukturnih sustava i aktualizira se pitanje njihove prodaje. Jedan od osnovnih razloga zašto poduzeća koja proizvode javna dobra tradicionalno spadaju pod ingerenciju državne uprave nedostatak je financijskih resursa kojima bi privatni sektor osigurao nužnu, vrlo visoku razinu investicija. Privatizaciju treba provoditi kao dugoročni proces, vodeći računa o dugoročnim koristima stanovništva, a ne o kratkoročnim koristima u vidu zarade pomoću koje bi se servisirao dio državnog deficita. S druge strane, dogmatsko protivljenje svakom obliku privatizacije javnog sektora nije dobar savjet zbog nekoliko razloga. Prvo, čak i u sektoru prirodnih monopola postoje područja u kojima je konkurencija moguća, pa čak i poželjna. Drugo, dokumentirani su brojni primjeri privatizacija u razvijenim, a i u tranzicijskim zemljama pomoću kojih se mogu izbjeći već počinjene pogreške. I treće, privatni sektor ipak može ostvariti višu razinu kapitalnih ulaganja nego što to može država, posebno u uvjetima kontrakcije budžeta.
5.1.2 Modeli privatizacije 5.1.2.1 Općenito o modelima privatizacije Modeli privatizacije se razlikuju obzirom na tehnike provođenja, obzirom na strukturu vlasništva nakon privatizacije te načinom na koji funkcionira samo poduzeće. Izbor modela privatizacije nije lagan i trebao bi se temeljiti na postavljenim ciljevima i razumijevanju bitnih okolnosti privatizacijskog procesa. Utjecaj na izbor privatizacijskog modela, između ostaloga, određen je (1) ciljevima koje država postavlja; (2) trenutnim organizacijskim oblikom javnog poduzeća; (3) financijskim uvjetima i poslovnim rezultatima javnog poduzeća; (4) sektorom u kojem javno poduzeće djeluje; (5) mogućnošću da se mobiliziraju resursi privatnog sektora; (6) stupnjem razvoja tržišta kapitala i (7) sociološko-političkim čimbenicima.99 Svaki model ima različite implikacije na ostvarivanje političkih i drugih ciljeva. Zapravo, izbor modela reflektira različite prioritete, kao što su maksimiziranje prihoda, poboljšanje vladinog upravljanja i efikasnosti, uvođenje tehnologije i menadžerskih znanja i iskustava, razvoj tržišta kapitala i promoviranje kulture kapitalizma.100 Privatizacijske procese uvijek prate i procesi deregulacije gospodarstva te stvaranje takvog ozračja od strane države kako bi se omogućila zaštita te poticanje konkurentnog gospodarstva. Postoji čitav niz klasifikacija modela privatizacije. Tako možemo razlikovati sljedeće mogućnosti: A. Privatizacijski modeli bez prijenosa vlasništva (Non-divestiture options) 1. Menadžmentski privatizacijski modeli Ugovori o menadžmentu Leasing Koncesije 2. Zajednička ulaganja 3. «Contracting out» metoda 4. Javno-privatno partnerstvo B. Privatizacijski modeli s prijenosom vlasništva (Divestiture options) 1. Reprivatizacija 2. Izravna prodaja Nestor, S., Mahboobi, L. (1999), op.cit., str. 4. Vuylsteke, C. (1988), Techniques of Privatization of State-Owned Enterprises - Volume I. Methods and Implementation., World Bank Technical Paper, No. 88., str. 57. 100 Mahboobi, L. (2002) Recent Privatisation Trends in OECD Countries, Financial Market Trends, No. 82, str. 10. 98 99
402 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
Prodaja najboljem ponuđaču Aukcijska prodaja Prodaja putem konkurentskog nadmetanja Prodaja dionica na tržištu kapitala (Share Issue Privatization) Prodaja dionica menadžmentu i radnicima MBO i MEBO ESOP Masovna privatizacija Strateško povezivanje razmjenom vlasničkih udjela Privatizacija prodajom imovine Ostali modeli i tehnike.
Odabir adekvatnog modela privatizacije ovisi o mnogim čimbenicima - ekonomskim i pravnim. Svaki od navedenih modela ima određene prednosti, a bilo bi oportuno provesti i ekonomsku analizu, primjenom ekonomskih metoda i analitičkih koncepata efikasnosti, transakcijskih troškova na pravo i društvene institucije. Takva interdisciplinarna istraživanja dopunjuju pravne i ekonomske spoznaje na način da povezuju realnosti ekonomije koja djeluje sve više u normativnim okvirima i realnostima prava, čiji društveni cilj ovisi i o okolnostima ekonomskih i socijalnih mjerila101.
5.1.2.2 Privatizacijski modeli bez prijenosa vlasništva (Non-divestiture options) 5.1.2.2.1 Menadžmentski privatizacijski modeli Menadžmentski privatizacijski modeli (ugovor o menadžmentu, leasing i koncesije) ne uključuju prijenos vlasništva nad poduzećem. Privatizacija se može organizirati ugovornim odnosom s profesionalnim upravljačima (ugovor o menadžmentu). Drugi model menadžmentske privatizacije, leasing, omogućuje velike poticaje za smanjenje troškova i održavanje dugoročne vrijednosti imovine, jer partner predviđa poslovni rizik i plaća državi naknadu temeljenu na uspješnosti. Ako je u pitanju koncesija, odgovornost je još veća jer koncesionar, za dugoročni najam, prihvaća odgovornost za kapitalne troškove i investicije.
5.1.2.2.2 Ugovori o menadžmentu Ugovor o menadžmentu102 (Management contract) je sporazum koji se sklapa s privatnim poduzećem ili pojedincem (profesionalni upravljač) za vođenje javnog poduzeća. Kod tog modela, na profesionalnog upravljača se prenosi pravo upravljanja javnog poduzeća, ali ne i vlasništvo nad imovinom. Ugovori o menadžmentu se koriste u okolnostima kada se vlada nada da će revitalizirati javno poduzeće korištenjem menadžerskih metoda iz privatnog sektora, u cilju povećanja tržišne i buduće prodajne vrijednosti.
5.1.2.2.3 Leasing Leasing (lease/leasing contract) je ugovor kod kojeg vlasnik imovine (davatelj leasinga, odnosno država) daje korisniku leasinga pravo (primatelj leasinga) na korištenje imovine i ostvarivanje profita u određenom razdoblju za određenu naknadu.103 Drugim riječima, taj model privatizacije omogućava privatnim poduzećima upravljanje javnim poduzećem. Pri tomu, naknada za leasing poduzeća mora biti viša ili barem jednaka iznosu deprecijacije unajmljenog poduzeća, jer to je jedini način održavanja njegove fiksne imovine (kapitala).
Mlikotin-Tomić, D. (2003), Economic analysis of the law of adjustment and accession to EU: A Croatian lawyer perspective. Economic System of European Union and accession of the Republic of Croatia, Lovran, 9. i 10. 05. 2003. godine. 102 U pravnoj literaturi definiran kao sporazum kojim se vođenje poslova ili druge funkcije koje inače obavlja uprava, ugovorom prenosi na samostalnu pravnu osobu koja vodi poslove društva uz naknadu Obveze davatelja menadžmenta (menadžera) su vođenje poslova cijelog poduzeća ili jednog njegovog dijela u sklopu kojeg donosi odluke, obavlja poslove zastupanja, kadrovske poslove, poslove vezanja uz planiranje i marketing. Važno je naglasiti da menadžer vodi poslove u ime primatelja menadžmenta i za njegov račun, ali se ugovorom redovito isključuje odgovornost za snošenje poduzetničkog rizika, gubitaka ili stečaja. Upravi primatelja menadžera preostaju nadležnosti nadzora nad financijskim poslovanjem. Primaoci menadžmenta su u pravilu velika državna poduzeća ili javne uslužne djelatnosti, prema Gorenc, V. (1997), Rječnik trgovačkog prava, Masmedia, Zagreb. 103 United Nations (1995), op.cit., str. 75. 101
403 Leasing može poprimiti različite oblike, a najvažniji su: a. operativni leasing,104 b. financijski ili kapitalni leasing105 i c. povratni leasing.
5.1.2.2.4 Koncesije Koncesija (concession) je ugovor kojim se davatelj koncesije (država ili uža jedinica, županija) obvezuje, uz naknadu, podijeliti koncesionaru na iskorištavanje određena gospodarska prava, obično ograničavajući svoja vlasnička prava na određeno ili neodređeno vrijeme (s pravom otkaza).106 Predmet koncesije je, obično, obnovljivo ili neobnovljivo prirodno bogatstvo ili dobro u općoj uporabi (objekt, postrojenje…). Na koncesiju se može gledati i kao na privremenu privatizaciju. Prednost je i u tomu što država zadržava privid suverenosti jer ne prodaje infrastrukturu, nego je samo iznajmljuje.
5.1.2.2.5 Zajednička ulaganja Zajedničko ulaganje (zajednički pothvat joint venture) je ugovor kojim dvije ili više osoba udružuju svoju imovinu i/ili rad radi unaprijed određenog poslovnog pothvata i koje se razdružuju nakon njegovog ispunjenja, s tim da suugovaratelji proporcionalno svom udjelu ili dogovoru dijele dobitak i snose gubitak.107 Za utemeljenje joint venture odnosa ne zahtijevaju se formalnosti osnivanja, ne stvara se novi pravni subjekt, a međusobni odnosi stranaka su fiducijarni.108
5.1.2.2.6 Contracting out metoda Primjena tehnike contracting out znači privatizaciju aktivnosti koju je država ili lokalna samouprava obavljala i to bez promjena u statusu postojećih poduzeća. Možemo reći kako je to oblik operativne koncesije.109 Taj model koristi se najčešće u javno-uslužnim djelatnostima poput prijevoza, uslugama javne sigurnosti, zdravstvu.110 Valja naglasiti kako je moguće privatizirati samo mali dio bitnih infrastrukturnih djelatnosti na temelju tog modela.
5.1.2.2.7 Javno-privatno partnerstvo (JPP) JPP se precizno može definirati kao specifičan oblik suradnje između javnog i privatnog sektora, usmjeren na provedbu konkretnog (najčešće infrastrukturnog) projekta izgradnje javnog objekta, odnosno pružanje usluge od javnog značaja.111 Pritom se najčešće podrazumijeva da je spomenuta aktivnost, tradicionalno, bila u isključivom području javnog sektora. Uzevši u obzir često navođenu neefikasnost javnih poduzeća,112 JPP se može smatrati jednim od oblika usklađivanja javnog interesa s ekonomskom učinkovitošću u izvedbi infrastrukturnih projekata, odnosno pružanju javnih usluga.
Takav je ugovor o leasingu koji stranke mogu otkazati u svako vrijeme pa je trajanje ugovora redovito uvijek kraće od gospodarskog vijeka trajanja predmeta ugovora…Operativni leasing je ugovor o djelomičnoj amortizaciji jer davatelj leasinga ne može iz leasing ugovora amortizirati svoje investicijske troškove. prema Gorenc, V. (1999) Trgovačko pravo- ugovori, Školska knjiga, Zagreb, str. 122. 105 Kod ove vrste leasinga trajanje ugovora redovito se ugovara tako da ono odgovara redovitom vremenu gospodarskog iskorištenja ugovora. Davatelj amortizira svoje investicijske troškove. Pri financijskom leasingu korisnik leasinga snosi sve troškove i rizike vezane za preuzimanje i korištenje predmeta ugovora, prema Gorenc, V. (1999), op. cit., str. 122. 106 Gorenc, V. (1999), op. cit., str. 200. 107 Gorenc, V. (1997), op. cit., str. 160. 108 Gorenc, V. (1997), op.cit., str. 270. 109 United Nations (1995), op.cit., str. 78. 110 Aktan, C. C. (1995), op.cit., str. 7. 111 PricewaterhouseCoopers (2000), A Policy Framework for Public Private Partnerships: A Report to the Department of the Environment and Local Government - Introduction to Public Private Partnerships, Public Private Partnership Guidance, Note 1, dostupno na: http://www.ppp.gov.ie/UploadedFiles/SG1_Introduction_to_PPPs.pdf 112 Galal, A., Shirley, M. et al. (1995), Bureaucrats in Business: The Economics and Politics of Government Ownership, Oxford University Press - The World Bank, New York. 104
404 5.1.2.3 Privatizacijski modeli s prijenosom vlasništva (Divestiture options) Privatizacijske modele s prijenosom vlasništva s javnog na privatni sektor mnogi smatraju jedinim pravim privatizacijskim modelima. Modeli pretpostavljaju transfer vlasništva nad dionicama, udjelima ili imovinom prema privatnom sektoru te se mogu nadopuniti i kombinirati s privatizacijskim modelima u kojima nema prijenosa vlasništva, a kojima je cilj poboljšanje financijskog i/ili operativnog stanja u javnim poduzećima, kao i povećanje njihove potencijalne prodajne vrijednosti. Razmatranje privatizacijskih modela s prijenosom vlasništva osjetljivo je političko pitanje, jer njihova implementacija potiče strah od prodaje nacionalnog bogatstva stranim investitorima. Privatizacijski modeli kojima se prenosi vlasništvo su: 1. Reprivatizacija 2. Izravna prodaja 3. Prodaja najboljem ponuđaču Aukcijska prodaja Prodaja putem konkurentskog nadmetanja 4. Prodaja dionica na tržištu kapitala (Share Issue Privatization) 5. Prodaja dionica menadžmentu i radnicima MBO i MEBO ESOP 6. Masovna privatizacija 7. Strateško povezivanje razmjenom vlasničkih udjela 8. Privatizacija prodajom imovine 9. Ostali modeli i tehnike. Izbor modela koji će se u pojedinom slučaju primijeniti ovisi o ciljevima koji se privatizacijom žele postići. Također, vlada se može odlučiti na zadržavanje manjeg ili većeg dijela dionica privatiziranog poduzeća, što ovisi o strateškim i/ili poslovnim interesima.
5.1.2.3.1 Reprivatizacija U bivšim socijalističkim zemljama, koje su krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prešle na demokratski sustav, većina poduzeća postala je državnim vlasništvom za vrijeme socijalizma, i to konfisciranjem i nacionaliziranjem privatnih poduzeća i privatne imovine, bez ikakvih kompenzacija, što je otvorilo pitanje povrata dotične imovine prijašnjim vlasnicima uz odgovarajuće kompenzacije i naknade. Mogući oblici reprivatizacije su: restitucija, povrat imovine u naturalnom obliku i kompenzacije.
5.1.2.3.2 Izravna prodaja Izravna prodaja (Directive sales to selected buyers) oblik je privatizacije izravnom prodajom u procesu pregovaranja s jednim ili nekoliko zainteresiranih kupaca. Taj model pretpostavlja prodaju državnog udjela u poduzeću izravno privatnim kupcima neposrednom pogodbom. Ne koriste se aukcijske prodaje ili usluge financijskih posrednika poput brokera, preuzimatelja rizika i ostalih agenata. Ako ne postoji mogućnost izbora natjecatelja ili ako je u nacionalnom interesu izravan dogovor s jednim poduzećem, onda uspjeh privatizacije proizlazi iz umijeća pregovora državnih organa.
5.1.2.3.3 Prodaja najboljem ponuđaču Prodaja se mora provesti, kada god je to moguće, na natjecateljski način. Pritom cijena poduzeća ne bi trebala biti jedini kriterij prigodom prodaje. Prednost takve prodaje je što vlada može ostvariti visoke prihode kroz javno nadmetanje, izbjegavajući gubitak prihoda povezan s vidljivo niskom cijenom dionica na inicijalnoj javnoj ponudi te može privući strane investitore s tehnološkim i menadžerskim znanjima i stručnošću. Kako bi se osigurali uvjeti za političku potporu privatizacijskom procesu te postigla transparentnost primijenjenog modela, moguće odluke o prodaji trebaju se kombinirati s javnom prodajom preostalog dijela dionica.
405
5.1.2.3.4 Aukcijska prodaja Prodaja dionica poduzeća (ili njegova dijela) modelom aukcijske prodaje obavlja se u realnom vremenu pod jednakim uvjetima za sve kandidate. Cijena je temeljni čimbenik u izboru kupca. Prodaja kapitala i vlasništva poduzeća kroz javne aukcije provodi se putem javnog natječaja potencijalnih kupaca u skladu s definiranim uvjetima i pravilima prodaje. Privatizacijski fond objavljuje javni poziv za sudjelovanje u javnoj aukciji. Aukcijska prodaja se pretežno koristi kao privatizacijski model za mala ili srednja javna poduzeća koja ne zahtijevaju prijenos tehnologije i drugih posebnih inputa. Taj model omogućuje otvorene, javne i konkurentne ponude, što tu privatizaciju čini transparentnom, dok istodobno maksimizira očekivanja procesa privatizacije i na jednom mjestu okuplja sve zainteresirane kupce. Model je dovoljno brz, a ujedno i relativno jednostavan.
5.1.2.3.5 Prodaja putem konkurentskog nadmetanja Izravna prodaja putem konkurentskog nadmetanja (Direct sale through competitive bidding) preporučljiva je zato što omogućuje državi da usporedi ponude ponuđača i odabere kupca koji, ne samo da nudi najveću kupovnu cijenu, nego i najbolji sklad s različitim vladinim zahtjevima i ciljevima privatizacije. Pozitivna karakteristika procesa javnog nadmetanja jest i njegov visoki stupanj transparentnosti, u odnosu na izravni model prodaje bez natječaja. S druge strane, glavni nedostatak javnih nadmetanja je njihova sporost, a proces uključuje i značajne administracijske troškove.113 Proces konkurentskog nadmetanja može poprimiti dva oblika. Može biti u obliku jednostavnog cjenovnog nadmetanja, gdje je cijena jedini kriterij za prodaju. Drugi pristup uključuje nadmetanje oko izrade poslovnog plana i evaluaciju ponude temeljenu na kombinaciji više određenih faktora, a ne samo cijene.
5.1.2.3.6 Prodaja dionica (udjela) na tržištu kapitala (Share Issues Privatization) Prodaja dionica na burzama ili na drugom organiziranom tržištu kapitala (Public share offerings on stock markets) model je koji se često koristi za javna poduzeća. Javna se ponuda koristi kao prigoda za pribavljanje dodatnog kapitala, kao i za prijenos vlasništva nad poduzećem. Kod tog privatizacijskog modela dionice se nude javnosti, najčešće uz fiksnu cijenu, kako na domaćim, tako i na stranim tržištima kapitala. U slučaju javnih poduzeća, dionice se obično prodaju dodatno formalnom procedurom koju nadgledaju državni organi.114 U zemljama članicama OECD-a privatizacija kroz javnu prodaju dionica na burzama je bila najprisutniji model. Tijekom devedesetih godina, taj je model primijenjen u čak 2/3 svih privatizacijskih procesa.115
5.1.2.3.7 Prodaja dionica menadžmentu i radnicima 5.1.2.3.7.1 Privatizacija prodajom dionica menadžmentu (MBO – Management Buy Out) Premda prodaja poduzeća njegovom menadžmentu može poprimiti različite oblike, oni se zajedno nazivaju modeli «unutrašnje privatizacije» Ono što im je svima zajedničko je da menadžment poduzeća dobiva vlasništvo nad poduzećem u kojem radi. Modeli privatizacije se mogu pojaviti u sljedećim oblicima: (1) preuzimanja poduzeća od strane samo menadžera (MBO - Management Buy Out) i (2) preuzimanja od strane menadžera i zaposlenika (MEBO - Management and Employees Buy Out). Dok većina MBO modela uključuje prodaju cijelog poduzeća, postoje primjeri kada se samo pojedini odjeli ili sektori poduzeća privatiziraju njegovom primjenom. Metoda je razmjerno brza i jednostavna za provedbu, no treba naglasiti kako ima i određene nedostatke kao što je, primjerice, mogućnost narušavanja stabilnosti poslovanja jer zaposleni menadžeri često stavljaju sigurnost svog posla ispred povećanja vrijednosti poduzeća.
United Nations (1995), op.cit., str. 73. United Nations (1995), op. cit., str. 87. 115 Mahboobi, L. (2002), op.cit., str. 10. 113 114
406 5.1.2.3.7.2 Privatizacija organizacijom zaposleničkog dioničarstva Modeli privatizacije koji uključuju zaposlenike su: (1) preuzimanje poduzeća od strane zaposlenika (EBO Employees Buy Out), (2) preuzimanje od strane menadžera i zaposlenika (MEBO - Menadžment and Employees Buy Out), i/ili (3) različiti oblici ESOP programa.116 U nekim je zemljama takav pristup dobio potporu u obliku poreznih olakšica i pomoći zaposlenicima pri dobivanju kredita za otkup dionica.117 Teorija i praksa poznaju različite modele dioničarstva zaposlenih koji bi se mogli klasificirati u četiri osnovne skupine: Izravna i besplatna podjela dionica zaposlenima, obično vezana uz profit-sharing, gdje se dio profita zaposlenicima ne daje u novcu nego u dionicama. Prodaja dionica po uvjetima povoljnijim od tržišnih, pri čemu se razlika do tržišne cijene plaća iz profita. ESOP (Employee Stock Ownership Plan) - specifičan model dioničarstva zaposlenih, razvijen u SAD-u, koji se temelji na kolektivnom pribavljanju dionica za zaposlene te se potiče fiskalnim mjerama. Dioničke opcije (stock options), što se odnosi na davanje mogućnosti zaposlenima da u određenom razdoblju (primjerice, pet godina) kupe određenu količinu dionica po unaprijed određenoj cijeni. Uobičajena zabluda vezana za ESOP u tranzicijskim zemljama jest da zaposleničko dioničarstvo znači da je cijelo poduzeće u vlasništvu zaposlenika. Dapače, česti su slučajevi kada zaposlenici posjeduju tek manji dio poduzeća, dok je ostatak u rukama stranih investitora ili neke treće strane. Također je zabluda da država uvijek dijeli zaposlenicima državnih poduzeća vlasničke udjele u poduzeću. U većini slučajeva zaposlenici otkupljuju dionice po diskontnoj cijeni, a budući da zaposlenici imaju vrlo ograničen kapital ili ga uopće nemaju, u najvećem broju primjera im se odobravaju krediti po sniženoj cijeni. Prema tom privatizacijskom modelu, dio budućih profita poduzeća koristi se za servisiranje duga kreditorima ESOP programa, a vlasništvo nad poduzećem se prebacuje na zaposlenike.118 ESOP je vrlo prihvatljiv model i zbog poreznih olakšica, dakako, ako one postoje. Ograničena alokacija besplatnih dionica često se koristi, osobito u zemljama gdje zaposleni nemaju adekvatan pristup financijskim resursima iz kojih bi dobili sredstva za kupnju dionica po sniženim cijenama.119 ESOP se može uspostaviti i uz pomoć planova štednje (alokacijom dijela plaće, gotovinske uštede, dioničkih opcija) kao, primjerice, u slučaju «save-as-you-earn» (uobičajen u Velikoj Britaniji i Irskoj). Zakonodavstvo pojedinih zemalja najčešće uređuje iznos doprinosa, kriterije za mogućnost sudjelovanja, kriterije korištenja poreznih olakšica (primjerice, minimalno razdoblje držanja dionica prije mogućnosti raspolaganja). Modeli zaposleničkoga dioničarstva omogućuju širu distribuciju vlasništva u društvu. Sudjelovanje zaposlenika u vlasništvu osigurava ostvarivanje njihovih interesa, a time i dobivanje pozitivnog stava prema procesu restrukturiranja poduzeća. No, državni poticaji donose znatne fiskalne troškove, a ne jamče izravnu predanost zaposlenika u ostvarivanju razvojnih ciljeva poduzeća. Potrebno je, istraživanja pokazuju, zaposleničko suvlasništvo povezati s implementacijom participativnog stila upravljanja. Jedna od prednosti ESOP-a je što distribucijom vlasništva zaposlenicima osigurava pozitivan stav prema privatizaciji. Upravo su zaposlenici u procesu privatizacije obično najveća i najglasnija utjecajna skupina, a putem ESOP programa zaposlenici ulaze u vlasničku strukturu poduzeća i na taj način neutraliziraju strah od gubitka posla, što je jedna od najčešćih posljedica restrukturiranja.120 S druge strane, može se s pravom postaviti i pitanje sukoba interesa dvostruke uloge zaposlenika – i kao vlasnika. Pojava zaposleničkoga dioničarstva dodatno naglašava važnost korporativnog upravljanja u tranzicijskim zemljama. Osnovni izazov na koji korporativno upravljanje, u kontekstu zaposleničkoga dioničarstva mora dati odgovor jest ravnoteža između uobičajenih interesa zaposlenika kao što je visoka plaća i, primjerice, investicijskih potreba poduzeća. Smatra se kako je ESOP (eng. Employee Share Ownership Plan) poseban je oblik uključivanja radnika u vlasničku strukturu poduzeća. 117 Cilento, M. (ur.) (2002), Practice and models of financial participation of employees in the companies of Europe - A comparative analysis, (draft report), Institute for the study of innovation and changes in production processes and labour, dostupno na: http://www.fed.org/intnlemp/empshrww.htm 118 Binns, D. (1995), Privatization Through Employee Ownership: Learned From the International Experience», The Capital Ownership Group, str. 2., dostupno na: http://cog.kent.edu 119 United Nations (1995), op. cit., str. 89. 120 Prema istraživanju Vlade Republike Češke u koje je bilo uključeno 572 poduzeća, u procesu privatizacije je došlo do znatnog smanjenja radne snage u četiri promatrana sektora – 12% u inženjerstvu, po 10% u proizvodnji i konstrukcijama i 4% u prehrambenoj industriji. Jednako tako, istraživanje provedeno u Poljskoj na uzorku od 130 poduzeća, govori o smanjenju zaposlenosti od 15% u prvoj godini privatizacije, što se povećalo na 25% u dvije godine nakon privatizacije. 116
407 prednost ESOP-a nad drugim tipovima privatizacije i u tome da na vrlo izravan način potiče razvoj tržišnih struktura, što osigurava transparentnost provedbe, kao i zadovoljstvo zaposlenika i šire zajednice.
5.1.2.3.8 Masovna privatizacija Masovna privatizacija brz je i jednostavan način provođenja velikih privatizacijskih programa na razini čitavog gospodarstva. Model podrazumijeva transfer većinskog dijela državnog vlasništva u privatno. U masovnoj, kuponskoj, privatizaciji vlada dijeli (rijetko kada prodaje) vaučere koji se mogu koristiti za kupnju dionica poduzeća po nominalnoj vrijednosti. Taj oblik privatizacije se koristi prvenstveno kako bi se prevladao problem nedostatka sredstava kod stanovništva za kupnju poduzeća, a u cilju postizanja njegove veće efikasnosti koje bi onda dovelo do povećanja općeg blagostanja društva u cjelini. Glavni argument za uvođenje ovog modela i široku primjenu u tranzicijskim zemljama središnje i istočne Europe, osobito u Češkoj, ali i u Armeniji, Kazahstanu, Latviji i Litvi, je ubrzanje procesa privatizacije. Njegovi zagovornici su smatrali da će takav način privatizacije znatno smanjiti troškove pretvorbe - od društvenih do ekonomskih.121 Osnovna razlika između različitih oblika shema masovne privatizacije je u tomu što se u nekim zemljama vaučeri mogu zamijeniti za dionice privatiziranih poduzeća, dok ih u drugim zemljama korisnici mogu iskoristiti za kupnju certifikata investicijskih fondova, ali ne izravno i dionica privatiziranih poduzeća. Druge varijacije te procedure ovise o tomu može li se vaučerima u pojedinim zemljama slobodno trgovati te mogu li u toj kupovini sudjelovati strani državljani itd.122 Ono što tu metodu čini iznimno popularnom je njezina naglašena društvena dimenzija. Naime, osnovna bit tog modela je da se vlasništvo prenosi svom odraslom stanovništvu (može biti provedena i namjenski – primjerice, u Hrvatskoj za populaciju branitelja), na izravan ili neizravan način (putem financijskih posrednika, primjerice, holding kompanija, investicijskih fondova i slično). Njena je prednost i u tomu što se dionice poduzeća dijele jednako svima te se onemogućavaju manipulacija i neželjene posljedice koje mogu nastati primjenom MBO modela. Nedostatkom te strategije smatra se, po nekim stajalištima, udaljavanje od prave privatizacije koja se odgađa za buduća vremena. Naime, taj model ne rješava pitanje pronalaska dugoročnog aktivnog vlasnika koji će potaknuti cjelokupno poslovanje poduzeća, doprinijeti razvoju menadžmenta i stručnih znanja, uvesti efikasan marketing, osigurati sredstva za daljnji razvoj i investiranje, postići veću kvalitetu itd., odnosno osigurati povećanje ukupne efikasnosti poduzeća. Također, može negativno utjecati na strateške investitore koji neće biti u svakom trenutku spremni svoje investicije plasirati u poduzeća. Najveći je rizik, smatraju neki autori, da će u raspršenoj vlasničkoj strukturi nedostajati usredotočenost i moć da se učinkovito upravlja poduzećem.
5.1.2.3.9 Strateško povezivanje razmjenom vlasničkih udjela Javno poduzeće, kao prvu fazu u privatizaciji, može stupiti i u čvrsti strateški savez s privatnim poduzećem. Ako se suradnja provodi s jasnom strategijom i ciljevima na dugoročnom utemeljenju, a vezana je uz strateške aktivnosti partnera koji ostaju pravno samostalni, govori se o strateškom savezništvu. Strateški savezi su različiti oblici suradnje dvaju ili više samostalnih poduzeća koja udruženo, koordinirajući potrebna umijeća i resurse, izvode projekte ili posebne aktivnosti od životne konkurentske važnosti (strateški projekti), a u cilju stvaranja sinergijskih učinaka, odnosno ostvarivanja veće vrijednosti za sve partnere. Uzimajući integriranost i pravni oblik saveza, Barney (1997.) je podijelio sve vrste strateških saveza na kontraktualne saveze (ili non-equity saveze), vlasničke saveze (equity saveze) i saveze zajedničkih ulaganja (joint venture saveze).123
Lieberman, I. W., Ewing, A., Mejstrik, M., Mukherejee, J., Fidler, P. (1995), Mass Privatization in Central and Eastern Europe and the Former Soviet Union: A Comparative Analysis, OECD, str. 18. 122 Megginson, W. L., Netter, J. M. (2001), op. cit., str. 339-346. 123 Barney, J. B. (1997), Gaining and Sustaining Competitive Advantage, Reading, Addison-Wesley, Ma. 121
408 Za privatizacijska pitanja bitni su vlasnički strateški savezi, koji nastaju kada je ugovorni odnos između partnera poduprijet i kupnjom dijela vlasničkog kapitala jednog od partnera ili obostranom (višestranom) kupnjom udjela vlasničkog kapitala, pri čemu nema stvaranja novog zajedničkog poduzeća. Prednost takvih alijansi jest u boljem pristupu informacijama, boljem nadzoru izvedbe i više nadzora nad dogovorenim predmetom suradnje.124
5.1.2.3.10 Likvidacija i prodaja imovine U nekim okolnostima, vlada se može odlučiti likvidirati poduzeće i prodati njegovu cjelokupnu imovinu umjesto postupno prodaje njegovih dionica. Likvidacija, također, može biti privatizacijski model bez prijenosa vlasništva ako je imovina poduzeća stavljena u najam nakon što je poduzeće likvidirano. Likvidacija je poželjna opcija kada se državi više isplati prodati imovinu poduzeća zbog toga što je njegova prodajna vrijednost na tržištu veća od vrijednosti njegovih dionica, potom kada imovina javnog poduzeća više ne postiže ekonomsku svrhu te kada kreditori prijete pokretanjem procedure stečaja i bankrota poduzeća.125
5.1.2.3.11 Ostali modeli privatizacije Osim standardnih modela privatizacije, postoje i druge tehnike razvijene u namjeri privatizacije javnih poduzeća. Mnoge od njih vežu se uz tzv. jedinstvenu privatizaciju (Unique Privatization). Naime, privatni sektor može inicirati projekte jedinstvenih privatizacija predočavanjem prijedloga, tehnike koja ohrabruje inovacije i poduzetništvo. Takvi prijedlozi se obrađuju na «first come – first served» utemeljenju - najprije se realiziraju oni prijedlozi koji su prvi izneseni. Ukoliko prijedlog predstavlja jedinstveno, profitabilno rješenje ekonomskog problema ili ako sa sobom nosi određena patentirana prava, stručna znanja ili dodatnu vrijednost, privatnom sektoru odnosno poslovnom subjektu daje se pismo ekskluzivnosti (a Letter of Exclusivity) kako bi se napravila studija izvodljivosti i kako bi se napravio cjeloviti prijedlog privatizacije, koji se nakon izrade predaje mjerodavnim organima. Ukoliko bi on bio prihvatljiv, mogli bi započeti pregovori te naposljetku i biti donesen sporazum. Dokapitalizacija javnih poduzeća može se koristiti kao osnovna i kao pomoćna tehnika privatizacije. Umjesto kupnje postojećih dionica poduzeća, investitor kupuje novu emisiju dionica unoseći svježi kapital u poduzeće. Taj model ne nosi izravne prihode državi, ali jača konkurentsku i poslovnu sposobnost poduzeća. Metoda poznata kao Debt Equity Swap (DES) se temelji na konverziji postojećih obveza (pretežito kreditnih) javnih poduzeća u vlasništvo. To znači da kreditori, umjesto potraživanja po osnovi kredita, postaju vlasnici dionica javnog poduzeća. Ta metoda je, izravno, i metoda restrukturiranja jer sređuje bilancu javnog poduzeća i poboljšava konkurentsku sposobnost. Kombinirana privatizacija uključuje dva ili tri modela prijenosa državnih dionica privatnom sektoru. Ona omogućava sudjelovanje u privatizaciji nekolicini različitih vrsta investitora. Najčešće je riječ o kombinaciji prodaje na burzi i izravne prodaje dijela dionica.126 Taj model najčešće se primjenjuje u zemljama u razvoju. Uključuje izravnu prodaju dijela dionica strateškom investitoru, bilo neposrednom pogodbom ili putem javnog nadmetanja, nakon čega slijedi javna ponuda preostalih dionica (djelomično ili u cijelosti) na tržištu kapitala. Javna prodaja dionica obično se provodi od šest mjeseci do godinu dana nakon što je obavljen transfer većinskog dijela dionica. Kombinacija modela pokazala se, po mišljenju nekih analitičara, uspješnom zbog dva razloga: rezultira pozitivnim utjecajem na domaće tržište kapitala i osigurava investitorima dovoljan nadzor s mogućnošću da učine poduzeće profitabilnim u tržišnom okruženju. Štoviše, dobro provedena prva faza prijenosa (za koju se preporuča javno nadmetanje) utječe na uspjeh javne prodaje u drugoj fazi.127
Bierly, P. H. III, Kessler, E. H. (1998), Governance of Interorganizational Partnerships: A Comparison of US, European and Japanese Alliances in the Pharmaceutical Industry, Managing Strategically in an Interconnected World, John WiIey, New York, str. 188. 125 United Nations (1995), op. cit., str. 108. 126 OECD (2003), op. cit., str. 86. 127 López-Calva, L. F. (1998), op.cit., str. 21. 124
409 5.2 Modeliranje i provedba privatizacije društava kćeri Hrvatskih šuma d.o.o. Prihvatljiv model privatizacije društava kćeri Hrvatskih šuma treba sjediniti sve ključne interesno-utjecajne skupine, stvoriti kontekst koji će poticati ekonomsku efikasnost poslovanja, afirmaciju dioničarstva i koji će potaknuti menadžment na oblikovanje, kako inkrementalnih, tako i radikalnih promjena. S druge strane, treba težiti izbjegavanju onih rješenja i postupaka koji bi mogli dovesti do promašaja procesa privatizacije i neželjenih posljedica. Izbor privatizacijskog modela društava kćeri Hrvatskih šuma za Vladu Republike Hrvatske predstavlja vrlo važnu stratešku odluku, jer je riječ o procesu koji utječe na cjelokupno poslovanje Hrvatskih šuma. Hrvatske šume d.o.o. u svom sastavu imaju šest povezanih društava. To su: Kamenolom Krašić, Ambalaža Lanišće, Galanterija Vrbovsko, Rasadnik Piket, HŠ Konzult i Šumska biomasa. Svako od tih društava je nastalo iz različitih razloga i ima drugačiju razvojnu perspektivu. Smatramo da je u izgradnji strategije poslovnog sustava Hrvatskih šuma d.o.o. nužno donijeti odluke o mjestu i perspektivi postojećih povezanih društava. Tim više što pojedina društva ne pokazuju adekvatne poslovne rezultate tako da se javlja nužnost donošenja poslovnih odluka. S druge strane, perspektivne djelatnosti kojima se pojedina društva kćeri bave treba dodatno osnažiti. Donošenje odluke o strateškim opcijama vezanim za društva kćeri promatramo prvenstveno iz perspektive predloženog modela restrukturiranja kojim smo se odredili za usredotočenje na osnovni posao gospodarenja šumama, dok u dugom roku treba napraviti odmak od poslova unutar lance vrijednosti drvoprerađivačke industrije. Iduće uporište predloženih modela privatizacija za društva kćeri HŠ-a je afirmacija zaposleničkog dioničarstva kao jedina metoda privatizacije koja u našem kontekstu može rezultirati zadovoljavajućim rezultatima za sve interesno-utjecajne grupe. Od šest povezanih društava mišljenja smo da dva od njih treba u potpunosti zadržati u vlasništvu Hrvatskih šuma d.o.o. To su Šumaska biomasa i HŠ Konzult. Razlog zadržavanja tih djelatnosti unutar poslovnog sustava leži u tome da je riječ o perspektivnim djelatnostima koje su još uvijek u fazi razvoja. Iako HŠ Konzult u obuhvatu svojih aktivnosti već predstavlja respektabilan faktor na međunarodnom tržištu konzultantskih usluga u području upravljanja šumama, mišljenja smo da postoji mjesta za razvoj ove djelatnosti. Osobito u slučaju kadrovskog popunjavanja i bolje afirmacije poduzeća u okviru cijelog poslovnog sustava. S druge strane, Šumska biomasa se bavi relativno novom, vrlo perspektivnom aktivnošću. Više o razvoju biomase kao poslovne aktivnosti Hrvatskih šuma se može naći u analizi strateške inicijative razvoja te djelatnosti. U procesu eksploatacije djelatnosti, osobito kroz strateške saveze s HEP-om i drugim strateškim partnerima zacijelo će doći do različitih pravnih oblika suradnje, pa tako i do novih povezanih društava.
5.2.1 Model privatizacije povezanog društva Kamenolom Krašić d.o.o. Osnovna djelatnost društva je vađenje ukrasnog kamena i kamena za gradnju, a društvo je u 2007. godini imalo 17 zaposlenih. Od ostalih djelatnosti kojima se društvo bavi mogu se izdvojiti: vađenje vapnenca, gipsa (sadre) i krede, vađenje šljunka i pijeska, proizvodnja proizvoda od betona za građevinarstvo, rezanje, oblikovanje i obrada kamena, cestovni prijevoz robe. Kao što je navedeno, u ovom poglavlju analizira se poslovanje društva Kamenolomi Krašić d.o.o. i procjenjuje njegova fer vrijednost. Financijska analiza temeljena je na računu dobiti i gubitka i analizi bilance pregledom
410 pojedinih stavki računa dobiti i gubitka i bilance. Procjena vrijednosti obavljena je dinamičkom metodom odnosno metodom diskontiranih novčanih tokova. Podaci i izvještaji korišteni u izradi procjene vrijednosti su: godišnji financijski izvještaji poduzeća za 2003., 2004., 2005., 2006. i 2007. godinu; bruto bilanca za 2006. i 2007. godinu; dokumentacija pripremljena u samoj ustanovi: o Plan prodaje kamena za razdoblje od 5 godina; o Plan investicija za razdoblje od 5 godina; o Planirani broj zaposlenih u razdoblju od 2008. do 2013. godine; o Ostali dokumenti i podaci dobiveni iz samog društva (amortizacijske tablice, itd.); ostali javno dostupni podaci. Procjena vrijednosti društva Kamenolomi Krašić d.o.o. temelji se na dinamičkoj metodi odnosno metodi diskontiranih novčanih tokova (DCF).
411 Procjenjujući vrijednost društva došli smo fer vrijednosti prikazane u sljedećoj tablici. Tablica 5.1 Prikaz fer vrijednosti Kamenolomi Krašić d.o.o. Sadašnja vrijednost slobodnih novčanih tokova (2008-2013.) Sadašnja vrijednost novčanih tokova temeljem rezervi zaliha kamena (2014.-2018.) Sadašnja knjigovodstvena vrijednost kapitala iz 2018. godine Operativna vrijednost poduzeća Dugoročne obveze na 31.12.2007 Novac na 31.12.2007 Vrijednost glavnice Vrijednost glavnice EUR (7,10kn)
2.770.553 2.365.468 2.448.688 7.584.709 (683.859) 1.439.553 8.340.403 1.174.705
Projekcije diskontiranih novčanih tokova sastoje se od dva dijela. Prvi dio obuhvaća detaljne projekcije pojedinih stavki računa dobiti i gubitka i bilance do 2013. godine, dok se drugi odnosi na razdoblje od 2014. do 2018. godine koji uzima u obzir novčane tokove prema procijenjenim zalihama kamena. S obzirom da od društva nismo dobili informacije o novim nalazištima koja bi omogućila eksploataciju kamena nakon 2018. godine, kao ostatak vrijednosti društva nakon 2018. godine uzeta je sadašnja knjigovodstvena vrijednost kapitala. Zbrojem spomenutih vrijednosti dobiva se operativna vrijednost društva u iznosu HRK 7,6 milijuna. Operativna vrijednost društva umanjena je za dugoročne obveze na 31.12.2007. godine i uvećana za novac koji društvo na isti dan ima na računu. Nakon toga konačna vrijednost vlasničke glavnice, temeljena na pretpostavkama koje će detaljnije biti pojašnjene u nastavku, iznosi 8,3 milijuna HRK, odnosno 1,1 milijun eura (1 EUR=7,10kn).
412 5.2.1.1 Financijska analiza U cilju što preciznijih projekcija budućih rezultata poslovanja potrebnih za procjenu vrijednosti Kamenoloma Krašić d.o.o. analizirani su račun dobiti i gubitka, kao i bilanca u razdoblju od 2005. do 2007. godine. Tablica 5.2 Račun dobiti i gubitka od 2005. do 2007. godine
2005
RAČUN DOBITI I GUBITKA
2006
2007
POSLOVNI PRIHODI Prihodi od prodaje proizvoda i usluga u zemlji POSLOVNI RASHODI Povećanje zaliha proizv. u tijeku i gotovih proizvoda
8.173.145 8.173.145 (7.193.384) 0
9.471.983 9.471.983 (7.432.170) 0
11.203.006 11.203.006 (9.943.788) 168.355
Smanjenje zaliha proizv. u tijeku i gotovih proizvoda
(74.883)
0
0
Trošak sirovina i materijala
(138.172)
(542.251)
(678.098)
Troškovi energije
(116.221)
(108.064)
(129.696)
Troškovi za usluge prijevoza Troškovi za usluge investicijskog održavanja
Naknade za bankarske usluge i usluge platnog prometa Premije osiguranja
Troškovi za ostale usluge Naknade troškova radnicima
Troškovi plaća Porez i doprisnosi koji ne ovise o rezultatu
0
(3.900)
(47.180)
(488.262)
(356.441)
(127.350)
(8.413)
(8.474)
(5.554)
(13.046)
(12.890)
(8.492)
(4.500.211)
(4.636.421)
(6.084.348)
(194.893)
(126.466)
(124.548)
(1.220.216) (1.350)
(1.447.631) (1.734)
(1.560.706) (1.450)
Ostali troškovi poslovanja
(437.717)
(187.898)
(1.344.721)
POSLOVNA DOBIT PRIJE AMORTIZACIJE % Poslovnih prihoda
979.761 12,0%
2.039.813 21,5%
1.259.218 11,2%
Amortizacija
(131.050)
(177.414)
(249.168)
848.711 10,4%
1.862.399 19,7%
1.010.050 9,0%
(5.744)
(3.875)
0
0
0
0
(5.744)
(3.875)
0
POSLOVNA DOBIT % Poslovnih prihoda Financijski rezultat
Financijski prihodi Financijski rashodi
Kamate na kredite i druge obveze domaćim osobama Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti
Izvanredni prihodi Prihodi od naplaćenih prethodno otpisanih potraživanja
Ostali izvanredni prihodi
(5.744)
(3.875)
0
(37.784)
(713.211)
(5.791)
483.353
1.362.128
979.553
0
511.611
0
483.353
850.517
979.553
(521.137)
(2.075.339)
(985.344)
Vrijednosna usklađenja nedovršene proizvodnje
0
(317.202)
0
Vrijednosna usklađivanja (ispravak) potraživanja od kupaca
0
(969.686)
0
(521.137) 805.183 (163.484)
(788.451) 1.145.313 (233.511)
(985.344) 1.004.259 (204.369)
20,3%
20,4%
20,4%
641.699 8%
911.802 10%
799.890 7%
Izvanredni rashodi
Ostali izvanredni rashodi DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA Porez na dobit %
DOBIT/GUBITAK NAKON OPOREZIVANJA % Neto marža Izvor: Financijski izvještaji društva
U analizi računa dobiti i gubitka stavljen je naglasak na trend kretanja poslovnih prihoda kao i najznačajnijih poslovnih rashoda. Prihod od prodaje proizvoda i usluga u zemlji odnose se na prihode od prodaje ukrasnog kamena i kamena za gradnju.
413
Prihodi od prodaje rastu u cijelom promatranom razdoblju. U 2007. godini rastu po stopi od 18% u odnosu na 2006. godinu i iznose najviših 11,2 milijuna kuna. Prihodi od prodaje rasli su za 16% u 2006. godini. Razlog rasta poslovnih prihoda posljedica je povećanja količinske prodaje kamena, ali i povećanja prosječne cijene kamena. U 2005. godini prodano je 283.806 m³ kamena uz prosječnu cijenu128 od 28,80 kuna po m³. Količinska prodaja raste u 2006. godini za 8% i iznosi 305.562 m³ uz prosječnu cijenu od 31,00 kunu po m³. U 2007. godini količina prodanog kamena raste za 4% uz rast prosječne cijene od 14,05%, tako da količina prodanog kamena iznosi 316.878 m³ uz prosječnu cijenu od 35,35 kuna. Slijedom navedenoga, prosječni godišnji rast količinske prodaje u dvogodišnjem razdoblju bio je 5,7%, dok je prosječni godišnji rast cijena bio 10,8%, što navodi na zaključak da je glavni generator rasta prihoda bio rast cijena kamena. Slika 5.1 prikazuje kretanje prosječnih cijena i količinske prodaje kamena u analiziranom razdoblju. Slika 5.1 Cijene i količine prodanog kamena 353.500 320.000 310.000 300.000 290.000 280.000 270.000 260.000
310.000 288000
2005
2006
2007
Količine prodanog kamena u m³
Poslovni rashodi se u 2006. godini rastu za 3% u odnosu na 2005. godinu, da bi u 2007. rasli po stopi od 34%. Značajan skok poslovnih rashoda posljedica je rasta troškova sirovina i materijala, troškova za ostale usluge, troškova plaća, kao i ostalih troškova poslovanja. Značajan skok troškova sirovina i materijala evidentan je u 2006. godini kada isti rastu za 292% i iznose 542,2 tisuća kuna. U 2007. godini rast troškova sirovina i materijala je nastavljen po stopi od 25%. Najznačajnija stavka poslovnih rashoda su troškovi za ostale usluge koji u 2007. godini iznose 6,1 milijuna kuna odnosno njihov udio u poslovnim prihodima iznosi visokih 54,31%. Troškovi plaća od 1,2 milijuna kuna u 2005. godini rastu na 1,5 milijuna kuna u 2007. godini što je povećanje od 27%. Broj radnika u istom razdoblju neznatno raste, sa 16 u 2006. godini na 17 u 2007. godini što je ujedno isti broj radnika kao i 2005. godini, tako da se povećanje troška plaća može objasniti povećanjem prosječne bruto plaće radnika od 26,05% u 2006. godini i 1,47% u 2007. godini. Sljedeća slika prikazuje trend kretanja bruto mjesečnih plaća.
128
Prosječna cijena kamena = prihod od prodaje proizvoda i usluga / prodana količina kamena.
414 Slika 5.2 Kretanje bruto mjesečne plaće od 2005. do 2007. godine 7.540
7.651
5.981
8.000 6.000 4.000 2.000 -
2005
2006
2007
Prosječna bruto plaća (mjesečna)
Ostali troškovi poslovanja, nakon smanjenja u 2006. godini kada su iznosili 187 tisuća kuna, rastu na 1,3 milijuna kuna u 2007. godini čime se njihov udio u poslovnim prihodima povećava na 12% Rast poslovnih rashoda od 34% uz istovremeni rast prihoda od 18% u 2007. godini utjecao je na smanjenje profitabilnosti društva koje je najbolje vidljivo iz kretanja marže poslovne dobiti i neto marže. Marža poslovne dobiti se sa 19,7% u 2006. godini smanjuje na 9% poslovnih prihoda u 2007. godini, dok se neto marža sa 10% smanjuje na 7%. Neto marža u 2006. godini bila bi mnogo veća da društvo te godine nije ostvarilo visoki gubitak iz izvanrednih aktivnosti. Profitabilnost društva prikazana kroz maržu poslovne dobiti i neto maržu najbolje se vidi na sljedećoj slici. Slika 5.3 Profitne marže društva Kamenolomi Krašić d.o.o. 40,0% 30,0% 20,0% 10,0% 0,0% 2005
2006
Marža poslovne dobiti
2007 Neto marža
Pregled kretanja imovine i izvora imovine Kamenoloma Krašić d.o.o. prikazan je na sljedećoj stranici.
415 Tablica 5.3 Bilanca od 2005. do 2007. godine AKTIVA DUGOTRAJNA IMOVINA Nematerijalna imovina (neto) Materijalna imovina - neto Građevinski objekti Postrojenja i oprema
Alati, pogon. i uredski namještaj, prijevozna sred. Financijska imovina Potraživanja KRATKOTRAJNA IMOVINA Zalihe Sirovine i materijal
Proizvodnja u tijeku Zalihe trgovačke robe
Predujmovi za zalihe Potraživanja od kupaca
Ostala potraživanja Država i druge institucije Financijska imovina Ostala financijska imovina
Novac na računu i blagajni PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA UKUPNA AKTIVA PASIVA KAPITAL I REZERVE Upisani kapital Rezerve
Zadržana dobit / preneseni gubitak Dobit/gubitak tekuće godine
DUGOROČNA REZERVIRANJA DUGOROČNE OBVEZE Obveze po kreditima i najmovima (leasing) Ostale dugoročne obveze
KRATKOROČNE OBVEZE Obveze za kredite Obveze prema dobavljačima
Obveze prema zaposlenima Obveze za poreze, doprinose i druge pristojbe
Obveze za predujmove, depozite i jamstva Ostale kratkoročne obveze
ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA UKUPNA PASIVA
31.12.2005 31.12.2006 31.12.2007 CAGR 2005-2007 1.121.953 1.398.042 1.726.100 24% 0 0 0 0% 1.121.953 1.398.042 1.726.100 24% 63.862 207.172 343.240 132% 918.543 1.119.575 1.059.300 7% 139.548 71.295 323.560 52% 0 0 0 0% 0 0 0 0% 4.638.883 5.585.012 7.073.463 23% 324.854 435.811 685.624 45% 11.366 59.628 132.305 241% 313.488 376.183 553.319 33% 0 0 0 0% 0
0
0
3.650.003
3.870.360
4.883.081
295.372 295.372
374.563 374.563
161.060 161.060
3.528
0
0
3.528
0
0
365.126 0 5.760.836
904.278 0 6.983.054
1.343.698 0 8.799.563
0% 10% -26% -26% 0% 0% 92% 0% 24%
31.12.2005 31.12.2006 31.12.2007 CAGR 2005-2007 3.100.521 4.012.324 4.812.214 25% 797.500 797.500 797.500 0% 0 0 0 0% 1.661.322 2.303.022 3.214.824 39% 641.699 911.802 799.890 12% 0 0 0 0% 216.175 429.059 683.859 78% 9.175 0 0 -100% 207.000 429.059 683.859 82% 2.444.140 2.541.671 3.303.490 16% 0 0 0 0% 2.259.820 2.173.771 3.063.987 16% 79.530 78.817 96.018 10% 90.038 161.524 107.965 10% 14.752 127.559 35.520 55% 0 0 0 0% 0 0 0 0% 5.760.836 6.983.054 8.799.563 24%
Izvor: Financijski izvještaji društva
Ukupna imovina društva raste sa 5,7 milijuna kuna u 2005. godini na 8,7 milijuna u 2007. godini. Razlog povećanja ukupne imovine je konstantan rast dugotrajne i kratkotrajne imovine. Dugotrajna imovina raste po prosječnoj godišnjoj stopi (engl. compound annual growth rate) od 24%, prvenstveno zbog povećanja vrijednosti građevinskih objekata koji rastu po prosječnoj godišnjoj stopi od 132%. U strukturi kratkotrajne imovine najznačajnija stavka su potraživanja od kupaca. Potraživanja od kupaca rastu po prosječnoj godišnjoj stopi od 10%, i to sa 3,6 milijuna kuna u 2005. godini na 3,8 milijuna u
416 2006.godini, da bi 2007. godine iznosili 4,8 milijuna kuna. Istovremeno se naplata potraživanja obavlja za 163 dana u 2005. godini, preko 149 dana 2006. godine, dok se u 2007. godini naplata potraživanja produžava na 159 dana. Potraživanja od kupaca prikazana su na Slici 5.4. Slika 5.4 Potraživanja od kupaca i dani naplate od 2005. do 2007. godine
5.000.000
163 dana
159 dana
149 dana
4.000.000 3.000.000 2.000.000 1.000.000 0 2005
2006
Potraživanja od kupaca
2007
Dani naplate potraživanja
Što se tiče izvora imovine, kapital i rezerve rastu tijekom cijelog analiziranog razdoblja kao posljedica dobiti koju društvo ostvaruje. Kapital i rezerve sa 3,1 milijuna kuna u 2005. godini rastu na 4 milijuna u 2005. godini, a 2007. ponovno rastu i iznose 4,8 milijuna kuna. Sljedeća slika prikazuje kretanje kapitala i rezervi u promatranom razdoblju. Slika 5.5 Kretanje kapitala i rezervi društva Kamenolomi Krašić d.o.o. 4.812.214 4.012.324
5.000.000 4.000.000
3.100.521
3.000.000 2.000.000 1.000.000 0 31.12.2005
31.12.2006
31.12.2007
KAPITAL I REZERVE
Dugoročne obveze imaju tendenciju rasta, pa tako sa 207 tisuća kuna u 2005. godini rastu na 683 tisuće u 2007. godini. Najznačajnija stavka u strukturi kratkoročnih obveza su obveze prema dobavljačima. Obveze prema dobavljačima se sa 2,2 milijuna u 2005. godini smanjuju na 2,1 milijuna kuna u 2006. godini. U 2007. godini obveze prema dobavljačima rastu na 3 milijuna kuna. U nastavku se objašnjavaju osnovne karakteristike metode diskontiranih novčanih tokova koja je korištenja kod procijene vrijednosti društva Kamenolomi Krašić d.o.o.
5.2.1.2 Metoda diskontiranih novčanih tokova Metoda diskontiranih novčanih tokova (dalje u tekstu: «DCF metoda») je jedna od najčešće korištenih metoda procjene vrijednosti, a ujedno je i međunarodno prihvaćena metoda procjene. Osnovna prednost navedene metode je da odražava dugoročni potencijal rasta poduzeća, a oslanja se na ključne pokretače vrijednosti te omogućuje analizu osjetljivosti vrijednosti poduzeća s obzirom na promjene u ključnim faktorima. Također, jedna od prednosti DCF metode je da je tehnički ispravna metodologija koja uvažava dugoročne potencijale poslovanja (rast, efikasnost) te omogućuje identifikaciju glavnih pokretača vrijednosti imovine i analizu osjetljivosti. Neki od nedostataka DCF metode su potreban velik obujam preciznih i detaljnih podataka. Naime, procjena putem ove metode uključuje detaljne projekcije osnovnih financijskih
417 izvještaja društva na razdoblje od pet do deset godina, te procjenu vrijednosti tzv. vječne rente (terminalperpetuity value). Duljina detaljnih projekcija osnovnih financijskih izvještaja, pet ili više, do deset godina, ovisi o stadiju razvoja u kojemu se društvo nalazi. Kod društava koja su fazi razvoja, odnosno financijskog zamaha, gdje se očekuje značajan rast prihoda ili investicija, uzimaju se dulja razdoblja procjene detaljnih financijskih rezultata da bi se došlo do faze u kojima je poslovanje društva stabilno, odnosno bez značajnih oscilacija. U slučajevima, kao što je situacija s Društvom, gdje je poslovanje već u određenoj mjeri stabilno, uzima se detaljna procjena petogodišnjeg poslovanja, što je znatno češći slučaj kod većine ostalih društava. Bitno je napomenuti da razdoblje duljine detaljne procjene osnovnih financijskih izvještaja ne utječe na konačni rezultat procjene, već samo na odnos vrijednosti koja proizlazi iz razdoblja procjene i razdoblja vječne rente. DCF metoda je također vrlo osjetljiva na ključne operativne i financijske pretpostavke, uključujući ponderirani prosječni trošak kapitala (WACC) i vrijednost vječne rente (terminal value). Izračun vrijednosti društva putem metode diskontiranih novčanih tokova sastoji se od tri osnovna koraka: 1. Projekcije očekivanih novčanih tokova: prvi korak je procjena očekivanih novčanih tokova koje će društvo ostvariti, a temelji se na pretpostavkama slobodnih novčanih tokova koje društvo generira kroz svoje poslovanje. Navedeni novčani tokovi izračunavaju se kroz procjene poslovnih rezultata društva, kapitalnih investicija (CAPEX-a) i promjene neto radnog kapitala; 2. Izračun diskontne stope: drugi korak je određivanje ponderiranog prosječnog troška kapitala (WACC), koji predstavlja diskontnu stopu po kojoj se diskontiraju procijenjeni slobodni novčani tokovi; 3. Izračun vrijednosti poduzeća: WACC se koristi za diskontiranje očekivanih novčanih tokova tijekom projiciranog razdoblja kako bi se dobila sadašnja vrijednost očekivanih novčanih tokova. WACC se također koristi za izračun vrijednosti vječne rente, koja se, diskontirana po stopi WACC-a na sadašnju vrijednost, dodaje sadašnjoj vrijednosti diskontiranih novčanih tokova u projiciranom razdoblju kako bi se dobila ukupna vrijednost društva. Pretpostavke modela diskontiranih novčanih tokova tj. projekcije budućih prihoda i rashoda, bilance, kao i slobodnih novčanih tokova pojašnjeni su u nastavku.
5.2.1.2.1 Projekcije prihoda Poslovni prihodi odnosno prihodi od prodaje proizvoda i usluga u zemlji projicirani su na temelju količinskog plana prodaje kamena dobivenog od strane menadžmenta društva Kamenolomi Krašić d.o.o. Prateći trend prosječnih cijena kamena u razdoblju od 2005. do 2007. godine, pretpostavili smo povećanje istih za predviđenu stopu inflacije129. Planirano kretanje količine prodaje i cijena kamena te prihoda od prodaje proizvoda i usluga prikazano je u sljedećoj tablici. Tablica 5.4 Projekcije prihoda Godina Količina prodaje Prosječna cijena Stopa inflacije Prihodi od prodaje
2007 316.875 35,35 11.203.006
2008p 333.450 37,48
2009p 320.000 38,41
2010p 350.000 39,33
2011p 380.000
2012p 390.000
40,20
41,00
2013p 395.000 41,82
6,00%
2,50%
2,40%
2,20%
2,00%
2,00%
12.496.350
12.292.106
13.767.159
15.276.039
15.991.601
16.520.554
Kao što je vidljivo iz tablice poslovni prihodi rastu od 11,2 milijuna kuna u 2007. godini na 16,5 milijuna kuna u 2013. godini. Količina prodanog kamena, osim u 2009. godini, ima tendenciju povećanja, pa tako pretpostavljena količina prodanog kamena u 2013. godini iznosi 395.000 m³ uz prosječnu cijenu od 41,82 kuna.
129
Predviđene stope inflacije iznose: 6% za 2008., 2,5% za 2009., 2,4% za 2010., 2,2% za 2011., 2,0% za 2012. i 2013. godinu.
418 5.2.1.2.2 Projekcije rashoda Kod projekcije poslovnih rashoda troškove su uglavnom projicirani su na temelju prosječnog udjela u prihodima od prodaje u proteklom razdoblju. Najznačajniji troškovi za projicirano su u sljedećoj tablici. Tablica 5.5 Projekcije poslovnih rashoda Godina Trošak sirovina i materijala
2007 (678.098)
2008p (749.781)
2009p (737.526)
2010p (826.030)
2011p (916.562)
2012p (959.496)
2013p (991.233)
Troškovi energije
(129.696)
(144.958)
(142.588)
(159.699)
(177.202)
(185.503)
(191.638)
Troškovi za usluge prijevoza
(47.180)
(52.485)
(51.627)
(57.822)
(64.159)
(67.165)
(69.386)
Troškovi za ostale usluge Naknade troškova radnicima Ostali troškovi poslovanja
(6.084.348) (6.748.029) (6.637.737) (7.434.266) (8.249.061) (8.635.465) (8.921.099) (124.548)
(138.709)
(136.442)
(152.815)
(169.564)
(177.507)
(183.378)
(1.344.721) (1.499.562) (1.475.053) (1.652.059) (1.833.125) (1.918.992) (1.982.467)
Najznačajniji dio ostalih poslovnih rashoda čine troškovi plaća. Društvo je na 31.12.2007. imalo 17 djelatnika, što je povećanje u odnosu na 2006. godinu za jednog djelatnika. U razdoblju od 2008. do 2010. godine broj zaposlenih predviđen je na istoj razini kao u 2007. godini, da bi se do 2013. godine broj zaposlenika povećao na 20. Uz navedeno povećanje broja zaposlenika, predviđen je rast bruto mjesečnih plaća na razini predviđene stope inflacije. Troškovi amortizacije predviđeni su obračunavajući amortizaciju po stopama koje društvo koristi sukladno predviđenim ulaganjima u materijalnu imovinu o kojima će biti nešto više riječi u nastavku. Ostali poslovni rashodi uvećani su za predviđenu stopu inflacije, dok je trošak amortizacije predviđen obračunavajući amortizaciju po stopama koje društvo koristi sukladno predviđenim ulaganjima u materijalnu i nematerijalnu imovinu o kojima će biti nešto više riječi u nastavku. Financijski i izvanredni rashodi, kao i prihodi, nisu predviđeni u projiciranom razdoblju. Na temelju projekcija poslovnih prihoda i poslovnih rashoda napravljen je račun dobiti i gubitka za razdoblje od 2008. do 2013. godine, a prikazan je u Tablici 5.5.
419 Tablica 5.6 Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 2008. do 2013. godine 2007 11.203.006 11.203.006 (9.943.788) 168.355 (678.098)
2008p 12.496.350 12.496.350 (11.139.626) 0 (749.781)
2009p 12.292.106 12.292.106 (11.032.152) 0 (737.526)
2010p 13.767.159 13.767.159 (12.178.474) 0 (826.030)
2011p 15.276.039 15.276.039 (13.451.733) 0 (916.562)
2012p 15.991.601 15.991.601 (14.133.566) 0 (959.496)
2013p 16.520.554 16.520.554 (14.681.067) 0 (991.233)
(129.696)
(144.958)
(142.588)
(159.699)
(177.202)
(185.503)
(191.638)
(47.180)
(52.485)
(51.627)
(57.822)
(64.159)
(67.165)
(69.386)
(127.350)
(134.991)
(138.366)
(141.687)
(144.804)
(147.700)
(150.654)
Naknade za bankarske usluge i usluge platnog prometa
(5.554)
(5.887)
(6.034)
(6.179)
(6.315)
(6.441)
(6.570)
Premije osiguranja
(8.492)
(9.002)
(9.227)
(9.448)
(9.656)
(9.849)
(10.046)
(6.084.348)
(6.748.029)
(6.637.737)
(7.434.266)
(8.249.061)
(8.635.465)
(8.921.099)
(124.548)
(138.709)
(136.442)
(152.815)
(169.564)
(177.507)
(183.378)
Troškovi plaća Porez i doprinosi na druga javna davanja
(1.560.706) (1.450)
(1.654.348) (1.874)
(1.695.707) (1.844)
(1.736.404) (2.065)
(1.878.993) (2.291)
(2.023.050) (2.399)
(2.172.116) (2.478)
Ostali troškovi poslovanja
(1.344.721)
(1.499.562)
(1.475.053)
(1.652.059)
(1.833.125)
(1.918.992)
(1.982.467)
POSLOVNA DOBIT PRIJE AMORTIZACIJE % Poslovnih prihoda
1.259.218 11,2%
2.682.816 10,9%
2.651.207 10,3%
3.144.664 11,5%
3.549.910 11,9%
3.665.190 11,6%
3.707.543 11,1%
RAČUN DOBITI I GUBITKA POSLOVNI PRIHODI Prihodi od prodaje proizvoda i usluga u zemlji POSLOVNI RASHODI Povećanje zaliha proizvodnje u tijeku Trošak sirovina i materijala Troškovi energije
Troškovi za usluge prijevoza Troškovi za usluge investicijskog održavanja
Troškovi za ostale usluge Naknade troškova radnicima
Amortizacija
(249.168)
(321.158)
(356.158)
(416.408)
(490.408)
(588.908)
(720.658)
% Poslovnih prihoda
1.010.050 9,0%
1.035.565 8,3%
903.796 7,4%
1.172.277 8,5%
1.333.898 8,7%
1.269.127 7,9%
1.118.829 6,8%
Financijski rezultat Neto rezultat iz izvanrednih aktivnosti
0 (5.791)
0 0
0 0
0 0
0 0
0 0
0 0
979.553
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
979.553
0
0
0
0
0
0
POSLOVNA DOBIT
Izvanredni prihodi Prihodi od naplaćenih prethodno otpisanih potraživanja
Ostali izvanredni prihodi Izvanredni rashodi
Ostali izvanredni rashodi DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA Porez na dobit %
DOBIT/GUBITAK NAKON OPOREZIVANJA
(985.344)
0
0
0
0
0
0
(985.344) 1.004.259 (204.369)
0 1.035.565 (207.113)
0 903.796 (180.759)
0 1.172.277 (234.455)
0 1.333.898 (266.780)
0 1.269.127 (253.825)
0 1.118.829 (223.766)
20,4%
20,0%
20,0%
20,0%
20,0%
20,0%
20,0%
799.890 7%
828.452 7%
723.037 6%
937.821 7%
1.067.118 7%
1.015.302 6%
895.064 5%
Kao što je vidljivo iz računa dobiti i gubitka, prihodi od prodaje rastu po prosječnoj godišnjoj stopi od 5,74%. Marža poslovne dobiti prije amortizacije sa 8,3% u 2008. godini lagano se smanjuje na 6,8% u 2013. godini. Profitabilnost društva, najbolje vidljiva iz neto marže, je konstantna tijekom cijelog razdoblja tako da se neto marža kreće između 7% i 6%, da bi u posljednjoj godini projekcije iznosila 5%.
5.2.1.2.3 Projekcije bilance U strukturi aktive dugotrajna imovina projicirana je dijelom prema visinama kapitalnih ulaganja predviđenih od strane društva, a dijelom i prema starosti imovine odnosno razini koja omogućuje uporabljivost imovine u budućnosti. Ulaganja se u najvećoj mjeri odnose na ulaganja u građevinske objekte, opremu i alate potrebne da bi se omogućio rast u slijedećim godinama. Radni (obrtni) kapital, odnosno stavke kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza procijenjene su na slijedeći način, odnosno prema slijedećim pretpostavkama: Potraživanja od kupaca procijenjena su prema danima naplate potraživanja, uzevši u obzir stanje i trend iz prethodnih godina. Uz pretpostavku o poboljšanju naplate potraživanja dani naplate se kreću od 155 u 2008. godini do 145 u 2018. godini. Zalihe su procijenjene prema udjelu u poslovnim prihodima uzevši u obzir stanje i trend iz prethodnih godina. Sukladno navedenome udio zaliha u poslovnim prihodima u razdoblju od 2008. do 2018. godine iznosi 6%. Novac na računu i u blagajni procijenjen je na temelju udjela u poslovnim prihodima i zadržan je na razini prethodnih godina. Povećanje novca u 2018. godini posljedica je smanjenja ulaganja u obrtni kapital i dugotrajnu imovinu, obzirom da navedena godina predstavlja zadnju godinu u kojoj se iskorištavaju postojeće rezerve zaliha kamena. Ostala potraživanja, koja se odnose na potraživanja od države, procijenjena su prema udjelu u prihodima od prodaje, dok plaćeni troškovi budućeg razdoblja nisu predviđeni. Obveze prema dobavljačima procijenjene su prema udjelu u poslovnim prihodima uzevši u obzir stanje i trend iz prethodnih godina. S obzirom na udio u proteklim godinama, udio u razdoblju od 2008. do 2018. godine iznosi 27% poslovnih prihoda.
420
Obveze prema zaposlenima procijenjene su na način da je, uzimajući u obzir prethodne godine, izračunan udio obveza prema zaposlenima u ukupnom trošku plaće i obveze prema zaposlenima zadržane su na tom nivou u razdoblju procjene. Na isti način procijenjene su i obveze za poreze, doprinose i druge pristojbe. Obveze za predujmove, depozite i jamstva predviđene su na temelju udjela u poslovnim prihodima.
Tablica 5.7 Bilanca za razdoblje od 2008. do 2018. godine AKTIVA DUGOTRAJNA IMOVINA Nematerijalna imovina - neto Materijalna imovina - neto Građevinski objekti Postrojenja i oprema Alati, pogon. i uredski namještaj, prijevozna sred. Financijska imovina Potraživanja KRATKOTRAJNA IMOVINA Zalihe Potraživanja od kupaca Ostala potraživanja Financijska imovina Novac na računu i blagajni Plaćeni troškovi budućeg razdoblja UKUPNA AKTIVA
31.12.2007 31.12.2008 31.12.2009 31.12.2010 31.12.2009 31.12.2011 31.12.2013 31.12.2014 31.12.2015 31.12.2016 31.12.2017 31.12.2018 1.726.100 1.594.942 1.633.784 1.647.375 1.681.967 1.733.059 1.807.401 1.821.445 1.792.239 1.765.783 1.701.077 1.595.121 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1.726.100 1.594.942 1.633.784 1.647.375 1.681.967 1.733.059 1.807.401 1.821.445 1.792.239 1.765.783 1.701.077 1.595.121 343.240 324.372 345.503 364.635 376.767 387.148 395.780 402.662 407.793 411.175 412.807 412.688 1.059.300 1.003.664 1.022.978 1.017.293 1.036.608 1.075.922 1.130.237 1.144.551 1.118.866 1.103.181 1.042.495 936.810 323.560 266.907 265.302 265.447 268.593 269.988 281.384 274.232 265.580 251.428 245.775 245.623 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 7.073.463 7.675.951 7.637.304 8.516.063 9.407.571 9.804.429 10.083.467 10.368.578 10.659.867 10.957.445 11.261.421 8.585.497 685.624 749.781 737.526 826.030 916.562 959.496 991.233 1.023.856 1.057.387 1.091.850 1.127.269 558.422 4.883.081 5.306.669 5.186.258 5.770.891 6.361.529 6.615.704 6.789.269 6.965.962 7.145.814 7.328.859 7.515.126 3.697.314 161.060 179.947 177.006 198.247 219.975 230.279 237.896 245.726 253.775 262.047 270.549 134.026 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1.343.698 1.439.553 1.536.513 1.720.895 1.909.505 1.998.950 2.065.069 2.133.034 2.202.890 2.274.688 2.348.477 4.195.735 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8.799.563 9.270.893 9.271.088 10.163.438 11.089.538 11.537.488 11.890.868 12.190.023 12.452.106 12.723.228 12.962.498 10.180.618
PASIVA KAPITAL I REZERVE Upisani kapital Rezerve Zadržana dobit / preneseni gubitak Dobit/gubitak tekuće godine DUGOROČNA REZERVIRANJA DUGOROČNE OBVEZE Ostale dugoročne obveze KRATKOROČNE OBVEZE Obveze prema dobavljačima Obveze prema zaposlenima Obveze za poreze, doprinose i dr. pristojbe Obveze za predujmove, depozite i jamstva Odgođeno plaćanje troškova UKUPNA PASIVA
31.12.2007 31.12.2008 31.12.2009 31.12.2010 31.12.2009 31.12.2011 31.12.2013 31.12.2014 31.12.2015 31.12.2016 31.12.2017 31.12.2018 4.812.214 5.640.666 5.691.256 6.175.302 6.670.540 6.904.169 7.093.557 7.238.491 7.342.104 7.450.396 7.522.369 7.324.494 797.500 797.500 797.500 797.500 797.500 797.500 797.500 797.500 797.500 797.500 797.500 797.500 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 3.214.824 4.014.714 4.170.719 4.439.981 4.805.921 5.091.368 5.400.993 5.494.448 5.631.035 5.782.123 5.912.275 6.724.869 799.890 828.452 723.037 937.821 1.067.118 1.015.302 895.064 946.542 913.569 870.774 812.593 (197.875) 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 683.859 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 683.859 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 3.303.490 3.630.226 3.579.832 3.988.136 4.418.998 4.633.318 4.797.311 4.951.532 5.110.002 5.272.831 5.440.129 2.856.125 3.063.987 3.374.014 3.318.869 3.717.133 4.124.531 4.317.732 4.460.550 4.607.353 4.758.243 4.913.327 5.072.710 2.512.898 96.018 101.742 104.286 106.789 115.558 124.418 133.585 136.257 138.982 141.762 144.597 147.489 107.965 114.481 117.343 120.159 130.026 139.995 150.310 153.317 156.383 159.511 162.701 165.955 35.520 39.988 39.335 44.055 48.883 51.173 52.866 54.606 56.394 58.232 60.121 29.783 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8.799.563 9.270.892 9.271.088 10.163.438 11.089.538 11.537.488 11.890.868 12.190.022 12.452.106 12.723.228 12.962.498 10.180.618
5.2.1.2.4 Projekcije slobodnih novčanih tokova Slobodni novčani tok u ovom slučaju definiran je na sljedeći način: Neto operativni rezultat umanjen za adekvatne poreze (NOPLAT) + Amortizacija = Bruto novčani tok +/Promjene u radnom kapitalu Kapitalna ulaganja = Slobodni novčani tok za dioničare i kreditore Iz navedenog primjera vidi se da je slobodni novčani tok jednak novcu koji ostane u društvu nakon podmirivanja svih obveza prema državi, nakon svih kapitalnih ulaganja i nakon što se uzme u obzir promjena u radnom kapitalu nastala uslijed promjene poslovnih prihoda ili nekih drugih tržišnih uvjeta poslovanja. Elementi slobodnog novčanog toka za dioničare definirani su kao: Neto operativni rezultat umanjen za adekvatne poreze ("NOPLAT"): odnosi se na Neto operativni rezultat iz poslovanja ("EBIT") koji je umanjen za novčane izdatke plaćanja poreza na dobit te korigiran za porezne štitove iz troškova kamata, izvanredne rashode i prihode. Amortizacija: trošak amortizacije u toku jedne godine.
421
Bruto novčani tok: ovaj rezultat predstavlja čisti rezultat iz poslovanja nakon što se podmire svi troškovi prema državi. Kapitalna ulaganja: ulaganja u kapitalne investicije u toku jedne godine. Promjena radnog kapitala.
Slijedom projekcija dvaju temeljnih izvještaja, računa dobiti i gubitka i bilance, u nastavku je prikazana projekcija slobodnih novčanih tokova društva do 2018. godine. Tablica 5.8 Slobodni novčani tokovi za razdoblje od 2008. do 2013. godine NOPLAT Amortizacija Bruto novčani tok (-)Povećanje/(+)Smanjenje radnog kapitala (-)Kapitalne investicije/(+) Prodaja imovine Bruto investicije Slobodni novčani tok Ne- novčane prilagodbe SLOBODNI NOVČANI TOK
2008 828.452
2009 723.037
2010 937.821
2011 1.067.118
2012 1.015.302
2013 895.064
321.158
356.158
416.408
490.408
588.908
720.658
1.149.611 1.079.195
1.354.230
1.557.526
1.604.210 1.615.722
(275.750)
(11.747)
(470.454)
(460.645)
(182.537) (115.045)
(190.000)
(395.000)
(430.000)
(525.000)
(640.000)
(465.751) (406.747)
(900.454)
(985.645)
(822.537) (910.045)
(795.000)
683.860
672.449
453.776
571.882
781.673
705.677
0
0
0
0
0
0
683.860
672.449
453.776
571.882
781.673
705.677
Tablica 5.9 Slobodni novčani tokovi za razdoblje od 2013. do 2018. godine
NOPLAT Amortizacija Bruto novčani tok (-)Povećanje/(+)Smanjenje radnog kapitala (-)Kapitalne investicije/(+) Prodaja imovine Bruto investicije Slobodni novčani tok Ne- novčane prilagodbe SLOBODNI NOVČANI TOK
2014 946.542
2015 913.569
2016 870.774
2017 812.593
2018 (197.875)
710.956
814.206
931.456
1.069.706
1.230.956
1.657.498 1.727.775
1.802.230
1.882.299
1.033.080
(130.889) (132.818)
(134.748)
(136.677)
3.124.277
(725.000)
(905.000)
(1.005.000)
(1.125.000)
(855.889) (917.818) (1.039.748)
(1.141.677)
1.999.277
(785.000)
801.609
809.957
762.482
740.622
3.032.357
0
0
0
0
0
801.609
809.957
762.482
740.622
3.032.357
Kao što je prethodno istaknuto u tekstu metoda procjene vrijednosti putem diskontiranih novčanih tokova sastoji se od dva dijela. Prvi dio obuhvaća detaljne projekcije pojedinih stavki računa dobiti i gubitka i bilance do 2018. godine i temeljem njih, projekcije slobodnih novčanih tokova koji su procijenjeni u tablici iznad, dok se drugi odnosi na vrijednost vječne rente odnosno ostatka vrijednosti (terminal/perpetuity value) u kojemu je pretpostavljena vrijednost kompanije u stabilnim uvjetima do beskonačnosti. Slobodni novčani tokovi nakon 2013. godine izračunati su prema procijenjenim zalihama kamena koje prema podacima dobivenim iz uprave društva iznose 4.000.000 m³. Kada se od procijenjenih zaliha kamena oduzme plan prodaje u razdoblju od 2008. do 2013. godine, dobije se ostatak količine kamena u iznosu od 1.831.550 m³. Prihod od prodaje u razdoblju od 2014. do 2018. godine izračunan je na način da su preostale količine kamena uvećane za cijenu po m³ iz 2013. godine koja je povećavana za prema stopi inflacije.
422 Da bi se dobila vrijednost društva danas, potrebno je navedene novčane tokove svesti na sadašnju vrijednost. Navedeno se čini korištenjem tzv. diskontnog faktora. Diskontni faktor predstavlja na neki način korektivni element koji uvažava vremensku preferenciju novčanih primitaka i izdataka. On se računa kao inverzna vrijednost troška ukupno investiranog kapitala – WACC poduzeća potencirana na t što čini vremensku komponentu.
1 1 WACCt Diskontni faktor, što se može zaključiti i iz same formule, može varirati unutar 0 i 1. Što je veći odmak vremena ili trošak kapitala, diskontni faktor je manji. Sama konačna vrijednost računa se kao umnožak diskontnog faktora i slobodnog novčanog toka. Iz toga se vidi da je vrijednost pozitivno vezana uz novčani tok i negativno vezana uz diskontni faktor.
5.2.1.3 Prosječni ponderirani trošak kapitala – WACC Prosječni ponderirani trošak kapitala predstavlja oportunitetni trošak slobodnih novčanih tokova, a koristi se za izračun diskontne stope po kojoj se diskontiraju slobodni novčani tokovi poduzeća, da bi se uzela u obzir vremenska preferencija novčanih priljeva. Naime, razlozi korištenja WACC-a su vezani uz nejednaki značaj novčanih priljeva koje dioničari i kreditori dobivaju uzevši u obzir vremenski aspekt. To ima za utjecaj da će priljevi u, npr. godini 1 imati znatno manju diskontnu stopu od istih u godini 10. WACC se izračunava na sljedeći način: WACC = ke*(1-D/(D+E))+kd*(D/(D+E)) ke= trošak kapitala E= kapital (ne odnosi se na knjigovodstvenu vrijednost kapitala nego na vrijednost vlasničkog kapitala) D= kamatonosni dug kd= trošak duga t= stopa poreza na dobit Trošak kapitala izračunan je koristeći poznatu i priznatu metodu u ekonomskoj praksi CAPM (Capital Asset Pricing Model) metodu, koja se temelji na sljedećoj formuli: ke= Rf + ß (E(Rm)-Rf) Rf predstavlja nerizičnu stopu ulaganja. U našem modelu, referentna stopa je 5,84% koja predstavlja povrat do dospijeća na državne obveznice na dan 27.11.2008 godine. Nerizična stopa se uglavnom interpretira kao stopa povrata na državne obveznice. Beta (ß) predstavlja mjeru sistemskog rizika i mjeri rizičnost pojedine dionice u odnosu na rizik tržišta. Za privatne kompanije, koje nisu uvrštene na burzu, postupak određivanja bete sastoji se od sljedeća dva koraka: Pronalaženje "unleveraged" bete (ßul, beta bez utjecaja duga) poduzeća iz industrije, odnosno onih usporedivih sa stajališta rizika sa poduzećem čiju mjeru sistematskog rizika tražimo, a koja su uvrštena na burzu; Pretvaranje "unleveraged" bete u "leveraged" (ßl, beta sa utjecajem strukture financiranja, odnosno duga samog poduzeća) na način da se unleveraged beta množi sa (D/(D+E)) odnosom iz posljednje godine procjene: ßl= ßul (1+(1-t)(D/(D+E)) Kao unleveraged ß u procjeni uzeli smo 0,71, a koristeći prethodno dobivenu formulu dobili smo da leveraged ß poduzeća iznosi 0,76.
423 (E(Rm)-Rf) predstavlja premiju rizika i razlika je između očekivane stope povrata na tržište i nerizične stope povrata. Premija rizika dobivena je na sljedeći način: (E(Rm)-Rf) =Pme+ (spread/10.000)*EMv (E(Rm)-Rf) =6,12%+ (37,8/10.000)*1,5=6,69% Pme = premija rizika razvijenog tržišta ("mature equity market risk premium", prema UBS research) EMv = volatilnost tržišta kapitala (prema Stern school of management) Koristeći navedene komponente izračunali smo trošak kapitala koji iznosi: ke = 5,84%%+0,76*6,69= 10,9% Trošak duga predstavlja stopu po kojoj poduzeće može posuđivati novac, prilagođenu za poreznu olakšicu koju prima za plaćanje kamata. Kao trošak duga u modelu smo pretpostavili smo kamatnu stopu na dugoročne kredite u iznosu od 8%. Slijedi izračun troška duga: kd = 8%*(1-0,2)=6,4% D/(D+E) predstavlja udio duga i kapitala u bilanci poduzeća u 2007. godini, te iznosi 4,8%. Nakon što smo izračunali trošak kapitala i trošak duga, prosječni ponderirani trošak kapitala iznosi: WACC = 10,9%*(1-7,6%)+6,4%*7,6% = 10,6% U teoretskom smislu, WACC bi se trebao mijenjati svake godine, uvjetovan promjenama čimbenika koji utječu na njegovu vrijednost, posebice razina duga u odnosu na ukupni kapital. Ipak, u praksi se koristi jedinstvena stopa WACC-a za cijelo promatrano razdoblje (u našem slučaju od 2008. do 2018. godine). Ta jedinstvena stopa WACC-a je ona stopa za koju je realno očekivati da će prevladavati tokom životnog vijeka poduzeća zbog toga što se smatra da se vrijednost čimbenika koji utječu na WACC stabilizira na određenoj razini na kojoj poduzeće posluje optimalno. Pod tim čimbenicima pretpostavlja se prvenstveno razina duga u odnosu na ukupni kapital poduzeća.
5.2.1.4 Izračun fer vrijednosti društva Kamenolomi Krašić d.o.o. Primjenom diskontnog faktora, koji je izračunan na temelju prosječnog ponderiranog troška kapitala (WACC) na u prethodnim tablicama prezentirane novčane tokove dolazimo do vrijednosti novčanih tokova od 2008. do 2013. godine prikazane u Tablici 5.10. Tablica 5.10 Sadašnja vrijednost slobodnih novčanih tokova od 2008. do 2013. godine
Novčani tok za diskontiranje Diskontni faktor Sadašnja vrijednost novčanih tokova
2008 683.860 0,91 623.903
2009 672.449 0,83 554.894
2010 453.776 0,75 338.682
2011 571.882 0,68 386.063
2012 781.673 0,61 477.285
2013 705.677 0,55 389.726
U tablici 5.10 prikazana je sadašnja vrijednost novčanih tokova temeljem zaliha kamena u razdoblju od 2014. do 2018. godine, dok je u Tablici 5.11 prikazan izračun ostatka vrijednosti društva nakon 2018. godine. Tablica 5.11 Sadašnja vrijednost slobodnih novčanih tokova od 2014. do 2018. godine
Novčani tok za diskontiranje Diskontni faktor Sadašnja vrijednost novčanih tokova
2014 801.609 0,50 400.421
2015 809.957 0,45 365.945
2016 762.482 0,41 311.591
2017 740.622 0,37 273.749
2018 3.032.357 0,33 1.013.763
424
Tablica 5.12 Sadašnja vrijednost ostatka vrijednosti društva nakon 2018. godine
KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST DRUŠTVA na 31.12.2018 Diskontni faktor Ostatak vrijednosti društva
7.324.494 0,33 2.448.688
Kao ostatak vrijednosti društva Kamenolomi Krašić d.o.o. uzeta je knjigovodstvena vrijednost (ukupna imovina – obveze) kapitala i rezervi na dan 31.12.2018., koja je korištenjem diskontnog faktora svedena na sadašnju vrijednost. Nakon iskorištenja procijenjenih zaliha kamena u 2018. godini ostatak vrijednosti društva, u slučaju da nove količine kamena ne budu dostupne, predstavlja vrijednost imovine društva. Tablica 5.13 prikazuje izračun fer vrijednosti društva Kamenolomi Krašić d.o.o. Tablica 5.13 Izračun fer vrijednosti društva Kamenolomi Krašić d.o.o. Sadašnja vrijednost slobodnih novčanih tokova (2008-2013.) Sadašnja vrijednost novčanih tokova temeljem rezervi zaliha kamena (2014.-2018.) Sadašnja knjigovodstvena vrijednost kapitala iz 2018. godine Operativna vrijednost poduzeća Dugoročne obveze na 31.12.2007 Novac na 31.12.2007 Vrijednost glavnice Vrijednost glavnice EUR (7,10kn)
2.770.553 2.365.468 2.448.688 7.584.709 (683.859) 1.439.553 8.340.403 1.174.705
Zbrojem sadašnje vrijednosti slobodnih novčanih tokova i sadašnje knjigovodstvene vrijednosti kapitala dobije se operativna vrijednost društva. Kako bi se dobila fer vrijednost društva odnosno vrijednost vlasničke glavnice od operativne vrijednosti društva, oduzimaju se dugoročne obveze na dan 31.12.2007. i dodaje novac koji društvo na isti dan ima na računu. Korištenjem metode diskontiranih novčanih tokova, fer vrijednost društva Kamenolomi Krašić d.o.o. odnosno vrijednost vlasničke glavnice iznosi 8.340.403 kuna ili 1.174.705 eura.
5.2.1.5 Model i program privatizacije povezanog društva Kamenolom Krašić d.o.o. Model privatizacije Kamenoloma Krašić koji predlažemo temelji se na provođenju programa zaposleničkog dioničarstva (Slika 5.6). Slika 5.6 Model privatizacije povezanog društva Kamenolom Krašić d.o.o.
Budući da je riječ o profitabilnoj djelatnosti koja je uz to kapitalno intenzivna, predlažemo da dio društva koji bi bio predmetom zaposleničkog diočarstva ne prelazi 25% kapitala društva. Na taj način, Hrvatske šume d.o.o. će zadržati potpunu kontrolu i značajan novčani tok iz poslovanja Kamenoloma Krašić, a u isto vrijeme će iskorisiti sve prednosti zaposleničkog dioničarstva kao vrhunskog kompenzacijskog alata.
425 5.2.2 Model privatizacije povezanog društva Ambalaža d.o.o. Lanišće Ambalaža d.o.o. Lanišće je društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju i trgovinu, a glavna djelatnost društva je proizvodnja ambalaže od drva. Društvo je započelo s radom u travnju 1980. godine, a od 1997. posluje kao samostalni d.o.o. u stopostotnom vlasništvu Hrvatskih šuma. Ambalaža d.o.o. Lanišće zapošljava 26 djelatnika. Do devedesetih godina prošlog stoljeća društvo je bilo jedan od najvećih proizvođača ambalaže za voće i povrće u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji. Prilikom analize poslovanja društva Ambalaža d.o.o. Lanišće analizirana je bilanca društva u razdoblju od 2003. do 2007. godine, te bilanca na dan 30.09.2008. Tablica 5.14 prikazuje kretanje stavki imovine i izvora imovine od 2003. do 2007. godine. Tablica 5.14 Bilanca društva Ambalaža d.o.o. Lanišće od 2003. do 2007. godine AKTIVA DUGOTRAJNA IMOVINA Nematerijalna imovina (neto) Materijalna imovina - neto Građevinski objekti Postrojenja i oprema Alati, uredski namještaj Financijska imovina Potraživanja KRATKOTRAJNA IMOVINA Zalihe Potraživanja od kupaca Ostala potraživanja Financijska imovina Novac na računu i blagajni PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA UKUPNA AKTIVA PASIVA KAPITAL I REZERVE Upisani kapital Rezerve Zadržana dobit / preneseni gubitak Dobit/gubitak tekuće godine DUGOROČNA REZERVIRANJA DUGOROČNE OBVEZE KRATKOROČNE OBVEZE Obveze prema dobavljačima Obveze prema zaposlenima Obveze za poreze i doprinose Ostale kratkoročne obveze ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA UKUPNA PASIVA
31.12.2003 1.325.788 0 1.325.788 1.093.587 224.331 7.870 0 0 526.818 217.790 139.924 92.539 26.445 50.120 0 2.046.226 3.898.832 31.12.2003 0 2.295.800 0 (2.087.583) (208.217) 0 0 3.898.832 151.737 105.532 145.766 3.495.797 0 3.898.832
31.12.2004 1.209.740 0 1.209.740 1.066.701 48.416 94.623 0 0 667.096 426.307 162.594 60.611 0 17.584 0 2.989.324 4.866.160 31.12.2004 0 2.295.800 0 (1.352.702) (943.098) 0 0 4.866.160 211.048 111.043 102.426 4.441.643 0 4.866.160
31.12.2005 1.336.688 0 1.336.688 1.039.815 212.239 84.634 0 0 773.797 332.871 328.994 103.916 0 8.016 0 2.862.402 4.972.887 31.12.2005 0 2.295.800 0 (2.422.722) 126.922 0 0 4.972.887 619.635 106.576 266.733 3.979.943 0 4.972.887
31.12.2006 1.346.865 0 1.346.865 1.104.731 169.462 72.672 0 0 599.536 289.302 238.871 34.783 0 36.580 0 2.833.055 4.779.456 31.12.2006 0 2.295.800 0 (2.325.147) 29.347 0 0 4.779.456 574.661 100.228 132.886 3.971.681 0 4.779.456
31.12.2007 2.382.751 0 2.382.751 2.053.225 153.763 175.763 0 0 1.157.257 495.157 534.610 87.025 0 40.465 0 3.183.919 6.723.927 31.12.2007 0 2.295.800 0 (1.944.935) (350.865) 0 0 6.723.927 983.491 103.664 65.465 5.571.307 0 6.723.927
Izvor: Financijski izvještaji društva
Pogledom na aktivu društva Ambalaža d.o.o. Lanišće vidljivo je da društvo u cijelom promatranom razdoblju ostvaruje gubitak iznad visine kapitala. Gubitak iznad visine kapitala sugerira da društvo ima mnogo veće obveze od imovine koje, u slučaju dospijeća istih, a uzimajući u obzir knjigovodstvenu vrijednost stavki dugotrajne i kratkotrajne imovine, ne bi mogle biti podmirene prodajom imovine. Društvo u 2007. godini ostvaruje gubitak u iznosu 350.865 kuna, čime se gubitak iznad visine kapitala povećava na 3.183.919 kuna. Negativan trend poslovanja društva Ambalaža d.o.o. Lanišće nastavljen je u 2008. godini kada društvo na dan 01.01. - 30.09.2008 ostvaruje gubitak u iznosu od 1.064.579 kuna, a samim time se i ukupni gubitak iznad visine kapitala povećava na 4.248.498 kuna. Tablica 5.15 prikazuje bilancu na dan 30.09.2008 godine.
426
Tablica 5.15 Bilanca društva Ambalaža d.o.o. Lanišće na dan 30.09.2008. godine AKTIVA Dugotrajna materijalna imovina Novac, potraživanja, kratkotrajna financijska imovina Zalihe Gotovi proizvodi, roba GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA Gubitak iznad visine kapitala 31.12.2007. Gubitak iznad visine kapitala 30.09.2007. UKUPNO: PASIVA Kapital i rezerve Kratkoročne obveze i pasivna vremenska razgraničenja UKUPNO:
2.293.913 768.942 294.258 208.811 4.248.498 3.183.919 1.064.579 7.814.422 0 7.814.422 7.814.422
Izvor: Bruto bilanca društva na dan 30.09.2008 .
U situaciji kada društvo kontinuirano ostvaruje gubitak iznad visine kapitala, a u cilju dobivanja fer vrijednosti društva, najčešće korištena metoda procjene vrijednosti društva je prilagođena knjigovodstvena metoda. Prilagođena knjigovodstvena metoda u obzir uzima tržišnu vrijednost stavki dugotrajne i kratkotrajne imovine koja se sučeljava s obvezama društva. Razlika između tržišne vrijednosti imovine društva i obveza društva predstavlja fer vrijednost društva. Druge metode procjene vrijednosti društva, poput metode diskontiranih novčanih tokova, metode usporedivih dioničkih društava ili knjigovodstvene metode, u slučajevima kada društvo ostvaruje gubitak iznad visine kapitala nije moguće koristiti iz razloga što bi fer vrijednost društva, koristeći spomenute metode, bila negativna. Prema podacima uprave društva Ambalaža d.o.o. Lanišće tržišnu vrijednost materijalne imovine nije moguće utvrditi jer na istoj nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi. Obzirom na to da tržišna vrijednost dugotrajne imovine ima značajnu ulogu pri izračunu fer vrijednosti društva, a istu za društvo Ambalaža d.o.o. Lanišće nije moguće utvrditi, nije moguće utvrditi niti fer vrijednost društva Ambalaža d.o.o. Lanišće. Model privatizacije društva Ambalaža d.o.o. Lanišće se sastoji od četiri koraka (Slika 5.7). Slika 5.7 Model privatizacije povezanog društva Ambalaža d.o.o. Lanišće
U prvom koraku modela privatizacije povezanog društva sugeriramo revitalizaciju nekada unosne proizvodnje. U tom smjeru je društvo već krenulo. Ipak, treba naglasiti kako su za podizanje proizvodnje potrebna daljnja ulaganja kao i strateško pozicioniranje unutar drvoprerađivačke industrije. Usporedno s dugotrajnim procesom revitalizacije proizvodnje, treba učiniti napor i u rješavanju imovinsko-pravnih osnosa koji su značajan kamen spoticanja za svaki pokušaj privatizacije društva. Po završetku pripremnog perioda, predlažemo djelomičnu privatizaciju od strane zaposlenika, a u konačnici potpunu privatizaciju od strane zasposlenika, eventualno uz podršku strateškog partnera koji bi mogao otvoriti nova tržišta ili značajno unaprijediti postojeći poslovni model.
427 5.2.3 Model privatizacije povezanog društva Rasadnik Piket d.o.o. Rasadnik Piket je novoosnovano društvo za rasadničarsku proizvodnju. Rasadničarska proizvodnja u zemljama zapadne Europe se već čitav niz godina koncentrira u manjem broju rasadnika koji koriste visoke tehnologije u svakom dijelu procesa rasadničarske proizvodnje. Rasadnik Piket d.o.o. je društvo kćer Hrvatskih šuma koje kreće od takve prakse i u svakom smislu predstavlja oštar kontrapunkt postojećoj praksi rasadničarske proizvodnje u Hrvatskim šumama (kao što je detaljno objašnjeno u segmentu Studije koja se bavi rasadničarskom djelatnošću). Budući da je Rasadnik Piket novoosnovano društvo metode financijske procjene vrijednosti društva je nemoguće provesti. S druge strane, pristup procjenjivanja vrijednosti društva preko vrednovanja imovine ne prikazuje sinergijski efekt s drugim segmentima poslovanja Hrvatskih šuma. Kako bi se mogla utvrditi stvarna vrijednost Rasadnika Piket d.o.o. za Hrvatske šume, potrebno je određeno vrijeme da se proizvodnja u rasadniku unaprijedi. Alternativni put bio bi davanje Rasadnika Piket d.o.o. u najam, po modelu drugog povezanog poduzeća Galanterije Vrbovsko d.o.o. Predloženi model privatizacije društva Rasadnik Piket d.o.o. se iz navedenih razloga temelji na scenarijskom pristupu. Slika 5.8 Model privatizacije povezanog društva Rasadnik Piket d.o.o.
Ovisno o revitalizaciji i uspješnosti poslovanja drugih rasadnika unutar sustava Hrvatskih šuma d.o.o. preporučujemo provedbu privatizacije Rasadnika Piket d.o.o. Naime, u slučaju da veliki broj manjih rasadnika unutar sustava Hrvatskih šuma pokaže dobre poslovne rezultate i uspješno zadovolji postavljene poslovne ciljeve Rasadnik Piket d.o.o. će trebati promijeniti svoju poslovnu orijentaciju na način da će trebati tražiti tržište prvenstveno izvan sustava Hrvatskih šuma. U tom slučaju predlažemo potpunu provednu programa zaposleničkog dioničarstva. U drugom slučaju, u scenariju da rasadničarska proizvodnja po predloženom modelu resturkturiranja tog poslovnog segmenta ne pokaže zadovoljavajuće rezultate, predlažemo afirmaciju Piketa d.o.o. kao modela novog načina rada u rasadničarstvu Hrvatskih šuma d.o.o. Unutar tog scenarija također predlažemo djelomičnu provedbu programa zaposleničkog dioničarstva.
428 5.2.4 Model privatizacije povezanog društva Galanterija Vrbovsko d.o.o. Drvna galanterija Vrbovsko je društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju i trgovinu s oko 15 zaposlenih. Poduzeće je trenutno u zakupu stranog investitora. Temeljni problem modeliranja privatizacije Galenterije Vrbovsko d.o.o. su nesređeni imovinsko-pravni odnosi koji onemogućuju privatizaciju i potpuno odvanje društva od Hrvatskih šuma d.o.o. Predloženi model privatizacije sastoji se stoga od tri osnovna koraka (Slika 5.9). Slika 5.9 Model privatizacije povezanog društva Galanterija Vrbovsko d.o.o.
Prema predloženom modelu privatizacije čim prije treba regulirati imovinsko-pravne odnose kako bi s postojećim strateškim partnerom i zaposlenicima mogli započeti pregovori o privatizaciji društva.
429 6. Zaključak Proces restrukturiranja Hrvatskih šuma prema modelu predstavljenom u ovom dijelu studije Poslovno upravljanje i organizacijsko strukturiranje Hrvatskih šuma d.o.o. u sebi sadrži dva ključna elementa: ekonomsku opravdanost i provedivost. Rigorozne analize koje su napravljene za svaku Upravu šuma i za svaku od djelatnosti ishodište su prijedloga procesa restrukturiranja koji je predstavljen. Osim toga, inkrementalni pristup u provedbi promjena koji se provlači kroz sve segmente modela restrukturiranja daje nadu da je težak, ali neophodan proces ipak moguće provesti. Kompletan proces restrukturiranja prema predloženom programu treba provesti u razdoblju od 3 godine. Kao prvi korak u procesu restrukturiranja potrebno je napraviti novu sistematizaciju radnih mjesta i procesa. Taj korak bi trebalo napraviti čim prije budući da predstavlja temelj za sve druge korake u procesu restrukturiranja. Od četiri temeljna područja restrukturiranja: djelatnosti, direkcije, korporativnog upravljanja i povezanih društava, s procesom restrukturiranja direkcije se može započeti relativno brzo. U samom procesu provedbe promjena treba identificirati mjesta gdje se mogu ostvariti brzi pozitivni učinci (eng. quick wins). Isto tako, treba identificirati i segmente poslovanja u kojima se provođenje pojedinih promjena može brže i lakše provesti te takve slučajeve iskoristiti kao jake simbole za segmente poslovanja gdje se javlja veći otpor pojedinim promjenama. Najtežim dijelom restrukturiranja će se zacijelo pokazati restrukturiranje djelatnosti. Krucijalni poslovni segment u funkcioniranju novog poslovnog sustava je planiranje i praćenje provedbe pojedinih poslovnih aktivnosti. Samo kroz adekvatno planiranje može se jamčiti dobivanje stvarne ekonomske slike svakog podprofitnog centra. Predložena organizacija poslovanja prema modelu profitnih centara osigurat će višu razinu decentralizacije poslovanja, ali će u isto vrijeme omogućiti bolju kontrolu pojedinih segmenata poslovanja od strane investicijskog centra – uprave. Provedbu modela restrukturiranja, kao i adekvatno funkcioniranje novog poslovnog sustava, osigurat će niz strateških inicijativa koje se detaljno objašnjavaju u dijelu Studije pod nazivom Strateške inicijative za unapređenje poslovanja Hrvatskih šuma d.o.o.
430 Popis slika Slika 1.1 Sastavnice restrukturiranja Hrvatskih šuma d.o.o..............................................................................................................................2 Slika 3.1 Prikaz organizacijskih jedinica unutar Direkcije, stanje na dan 30. listopada 2008. ....................................................... 15 Slika 3.2 Prijedlog novog strukturiranja Direkcije ............................................................................................................................................. 21 Slika 3.3 Nastanak Službe prodaje ............................................................................................................................................................................. 23 Slika 3.4 Nastanak službe Kontrolinga ..................................................................................................................................................................... 27 Slika 3.5 Nastanak Službe za razvoj i upravljanje kadrovima ........................................................................................................................ 31 Slika 4.1 Model restrukturiranja djelatnosti Hrvatskih šuma d.o.o. ........................................................................................................... 37 Slika 4.2 Uspješnost poslovanja UŠP Vinkovci...................................................................................................................................................... 55 Slika 4.3 Uspješnost poslovanja UŠP Osijek ........................................................................................................................................................... 58 Slika 4.4 Uspješnost poslovanja UŠP Našice .......................................................................................................................................................... 61 Slika 4.5 Uspješnost poslovanja UŠP Požega ......................................................................................................................................................... 64 Slika 4.6 Uspješnost poslovanja UŠP Bjelovar ...................................................................................................................................................... 67 Slika 4.7 Uspješnost poslovanja UŠP Koprivnica ................................................................................................................................................. 70 Slika 4.8 Uspješnost poslovanja UŠP Zagreb ......................................................................................................................................................... 73 Slika 4.9 Uspješnost poslovanja UŠP Sisak ............................................................................................................................................................. 76 Slika 4.10 Uspješnost poslovanja UŠP Karlovac ................................................................................................................................................... 79 Slika 4.11 Uspješnost poslovanja UŠP Ogulin ....................................................................................................................................................... 82 Slika 4.12 Uspješnost poslovanja UŠP Delnice ..................................................................................................................................................... 85 Slika 4.13 Uspješnost poslovanja UŠP Senj ............................................................................................................................................................ 88 Slika 4.14 Uspješnost poslovanja UŠP Gospić ....................................................................................................................................................... 91 Slika 4.15 Uspješnost poslovanja UŠP Buzet ......................................................................................................................................................... 94 Slika 4.16 Uspješnost poslovanja UŠP Split............................................................................................................................................................ 97 Slika 4.17 Uspješnost poslovanja UŠP Nova Gradiška .................................................................................................................................... 100 Slika 4.18 Struktura zaposlenih po stručnoj spremi ....................................................................................................................................... 128 Slika 4.19 Struktura zaposlenih prema stručnoj spremi ............................................................................................................................... 128 Slika 4.20 Prosječna starost po stručnoj spremi ............................................................................................................................................... 129 Slika 4.21 Struktura zaposlenih obzirom na vrstu radnog odnosa .......................................................................................................... 129 Slika 4.22 Struktura zaposlenih po kategoriji zaposlenih u postocima .................................................................................................. 130 Slika 4.23 Struktura zaposlenih po kategoriji zaposlenika po direkcijama .......................................................................................... 130 Slika 4.24 Struktura zaposlenih po karakterističnim zanimanjima po radnim jedinicama .......................................................... 131 Slika 4.25 Fluktuacija zaposlenika po Direkcijama ......................................................................................................................................... 131 Slika 4.26 Indeks fluktuacije zaposlenika po Direkcijama ........................................................................................................................... 132 Slika 4.27 Pregled zaposlenih prema karakterističnim zanimanjima po stručnim službama uprava šuma ......................... 132 Slika 4.28 Struktura zaposlenih po karakterističnim zanimanjima po šumarijama ......................................................................... 133 Slika 4.29 Struktura zaposlenih po karakterističnim zanimanjima stručnog osoblja po šumarijama ..................................... 133 Slika 4.30 Struktura zaposlenih po karakterističnim zanimanjima pomoćnog osoblja po šumarijama.................................. 134 Slika 4.31 Struktura zaposlenih po karakterističnim zanimanjima proizvodnog osoblja po šumarijama ............................ 134 Slika 4.32 Model i program provedbe restrukturiranja djelatnosti gospodarenja šumama ........................................................ 135 Slika 4.33 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Vinkovci .................................................................................................................................. 138 Slika 4.34 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Vinkovci .................................................................................................................... 138 Slika 4.35 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Osijek ....................................................................................................................................... 139 Slika 4.36 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Osijek ......................................................................................................................... 139 Slika 4.37 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Našice....................................................................................................................................... 140 Slika 4.38 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Našice ........................................................................................................................ 140 Slika 4.39 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Požega ..................................................................................................................................... 141 Slika 4.40 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Požega ....................................................................................................................... 141 Slika 4.41 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Bjelovar ................................................................................................................................... 142 Slika 4.42 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Bjelovar..................................................................................................................... 142 Slika 4.43 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Koprivnica ............................................................................................................................. 143 Slika 4.44 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Koprivnica ............................................................................................................... 143 Slika 4.45 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Zagreb ...................................................................................................................................... 144 Slika 4.46 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Zagreb ....................................................................................................................... 144 Slika 4.47 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Sisak ......................................................................................................................................... 145 Slika 4.48 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Sisak ........................................................................................................................... 145 Slika 4.49 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Karlovac .................................................................................................................................. 146 Slika 4.50 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Karlovac.................................................................................................................... 146 Slika 4.51 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Ogulin ...................................................................................................................................... 147 Slika 4.52 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Ogulin ........................................................................................................................ 147 Slika 4.53 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Delnice ..................................................................................................................................... 148 Slika 4.54 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Delnice ...................................................................................................................... 148
431 Slika 4.55 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Senj............................................................................................................................................ 149 Slika 4.56 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Senj ............................................................................................................................. 149 Slika 4.57 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Gospić ...................................................................................................................................... 150 Slika 4.58 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Gospić ........................................................................................................................ 150 Slika 4.59 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Buzet ........................................................................................................................................ 151 Slika 4.60 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Buzet .......................................................................................................................... 151 Slika 4.61 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Split ........................................................................................................................................... 152 Slika 4.62 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Split ............................................................................................................................. 152 Slika 4.63 Privlačenje po izvršiteljima – UŠP Nova Gradiška ...................................................................................................................... 153 Slika 4.64 Otprema kupcima po izvršiteljima – UŠP Nova Gradiška ........................................................................................................ 153 Slika 4.65 Model i program provedbe restrukturiranja djelatnosti proizvodnje ............................................................................... 157 Slika 4.66 Financijsko stanje u rasadnicima Hrvatskim šuma d.o.o. ........................................................................................................ 161 Slika 4.67 Financijsko stanje u rasadnicima Hrvatskim šuma d.o.o. ........................................................................................................ 162 Slika 4.68 Prihodi rasadnika Hrvatskih šuma d.o.o. ........................................................................................................................................ 162 Slika 4.69 Područje poslovanja rasadnika Hrvatskih šuma d.o.o ............................................................................................................. 163 Slika 4.70 Potreba za sadnicama na tržištu ......................................................................................................................................................... 164 Slika 4.71 Zapostavljenost hortikulture u rasadnicima Hrvatskih šuma d.o.o. ................................................................................... 164 Slika 4.72 Hortikultura i povećanje prihoda rasadnika ................................................................................................................................. 165 Slika 4.73 Reorganizacija rasadničarske proizvodnje u Hrvatskim šumama d.o.o. .......................................................................... 165 Slika 4.74 Mogućnost proširenja površine rasadnika .................................................................................................................................... 166 Slika 4.75 Plan proizvodnje rasadnika u sljedećoj u odnosu na tekuću godinu ................................................................................. 166 Slika 4.76 Model i program provedbe restrukturiranja djelatnosti rasadničarstva ......................................................................... 212 Slika 4.77 Broj gostiju u lovačkom domu Novi Kunjevci u 2007. i 2008. godini ................................................................................ 223 Slika 4.78 Broj noćenja u lovačkom domu Novi Kunjevci u 2007. i 2008. godini .............................................................................. 223 Slika 4.79 Broj gostiju u lovačkom domu Spačva u 2007. i 2008. godini ............................................................................................... 224 Slika 4.80 Broj noćenja u lovačkom domu Spačva u 2007. i 2008. godini ............................................................................................. 225 Slika 4.81 Broj gostiju u lovačkom domu Kondrić u 2007. i 2008. godini ............................................................................................. 227 Slika 4.82 Broj noćenja u lovačkom domu Kondrić u 2007. i 2008. godini ........................................................................................... 228 Slika 4.83 Broj gostiju u lovačkom domu Zlatna Greda u 2007. i 2008. godini ................................................................................... 229 Slika 4.84 Broj noćenja u lovačkom domu Zlatna Greda u 2007. i 2008. godini................................................................................. 229 Slika 4.85 Broj gostiju u lovačkom domu Monjoroš u 2007. i 2008. godini ......................................................................................... 230 Slika 4.86 Broj noćenja u lovačkom domu Monjoroš u 2007. i 2008. godini ....................................................................................... 231 Slika 4.87 Broj gostiju u lovačkom domu Fazanerija u 2007. i 2008. godini ........................................................................................ 232 Slika 4.88 Broj noćenja u lovačkom domu Fazanerija u 2007. i 2008. godini ..................................................................................... 233 Slika 4.89 Broj gostiju u lovačkom domu Đedovica u 2007. i 2008. godini .......................................................................................... 234 Slika 4.90 Broj noćenja u lovačkom domu Đedovica u 2007. i 2008. godini ........................................................................................ 234 Slika 4.91 Broj gostiju u planinarskom domu Jankovac u 2007. i 2008. godini .................................................................................. 235 Slika 4.92 Broj noćenja u planinarskom domu Jankovac u 2007. i 2008. godini ................................................................................ 236 Slika 4.93 Broj gostiju u lovačkom domu Babinac u 2007. i 2008. godini ............................................................................................. 237 Slika 4.94 Broj noćenja u lovačkom domu Babinac u 2007. i 2008. godini........................................................................................... 238 Slika 4.95 Broj noćenja u lovačkom domu Čambina u 2007. i 2008. godini ......................................................................................... 239 Slika 4.96 Broj noćenja u lovačkom domu Peski u 2007. i 2008. godini ................................................................................................ 240 Slika 4.97 Broj gostiju u lovačkom domu Brezovica u 2007. i 2008. godini ......................................................................................... 243 Slika 4.98 Broj noćenja u lovačkom domu Brezovica u 2007. i 2008. godini ....................................................................................... 244 Slika 4.99 Broj gostiju u lovačkom domu Cerovljani u 2007. i 2008. godini ........................................................................................ 245 Slika 4.100 Broj noćenja u lovačkom domu Cerovljani u 2007. i 2008. godini ................................................................................... 245 Slika 4.101 Broj gostiju u lovačkom domu Šaš u 2007. i 2008. godini .................................................................................................... 246 Slika 4.102 Broj noćenja u lovačkom domu Šaš u 2007. i 2008. godini .................................................................................................. 247 Slika 4.103 Broj noćenja u lovačkom domu Muljava u 2007. i 2008. godini ........................................................................................ 248 Slika 4.104 Broj gostiju u lovačkom domu Smrekova Draga u 2007. i 2008. godini ........................................................................ 250 Slika 4.105 Broj noćenja u lovačkom domu Smrekova Draga u 2007. i 2008. godini ...................................................................... 250 Slika 4.106 Broj noćenja u lovačkom domu Lividraga u 2007. i 2008. godini ..................................................................................... 251 Slika 4.107 Broj gostiju u lovačkom domu Litorić u 2007. i 2008. godini ............................................................................................. 252 Slika 4.108 Broj noćenja u lovačkom domu Litorić u 2007. i 2008. godini ........................................................................................... 253 Slika 4.109 Broj gostiju u lovačkom domu Delnice u 2007. i 2008. godini ........................................................................................... 254 Slika 4.110 Broj noćenja u lovačkom domu Delnice u 2007. i 2008. godini ......................................................................................... 254 Slika 4.111 Broj noćenja u planinarskom domu Zeleni Vir u 2007. i 2008. godini ........................................................................... 255 Slika 4.112 Broj gostiju u objektu Šumarska kuća u 2007. i 2008. godini ............................................................................................. 258 Slika 4.113 Broj noćenja u objektu Šumarska kuća u 2007. i 2008. godini .......................................................................................... 259 Slika 4.114 Broj posjetitelja Muzeja šumarstva u 2007. i 2008. godini .................................................................................................. 260 Slika 4.115 Broj noćenja u Muzeju šumarstva u 2007. i 2008. godini ..................................................................................................... 260 Slika 4.116 Broj gostiju u lovačkom domu Radinje u 2007. i 2008. godini ........................................................................................... 262 Slika 4.117 Broj noćenja u lovačkom domu Radinje u 2007. i 2008. godini......................................................................................... 263
432 Slika 4.118 Broj gostiju u kamp kućicama u Vrsaru u 2007. i 2008. godini ........................................................................................ 266 Slika 4.119 Broj noćenja u kamp kućicama u Vrsaru u 2007. i 2008. godini ...................................................................................... 267 Slika 4.120 Broj gostiju u apartmanima Novalja (Pag) u 2007. i 2008. godini ................................................................................... 268 Slika 4.121 Broj noćenja u apartmanima Novalja (Pag) u 2007. i 2008. godini ................................................................................. 269 Slika 4.122 Broj gostiju u pansionu Bjelovar u 2007. i 2008. godini ....................................................................................................... 270 Slika 4.123 Broj noćenja u pansionu Bjelovar u 2007. i 2008. godini ..................................................................................................... 271 Slika 4.124 Broj gostiju u prenoćištu Dranče u 2007. i 2008. godini ....................................................................................................... 272 Slika 4.125 Broj noćenja u prenoćištu Dranče u 2007. i 2008. godini .................................................................................................... 272 Slika 4.126 Broj gostiju u apartmanu Duga Uvala u 2007. i 2008. godini ............................................................................................. 274 Slika 4.127 Broj noćenja u apartmanu Duga Uvala u 2007. i 2008. godini ........................................................................................... 275 Slika 4.128 Broj gostiju u apartmanima Dramalj u 2007. i 2008. godini ............................................................................................... 276 Slika 4.129 Broj noćenja u apartmanima Dramalj u 2007. i 2008. godini ............................................................................................. 276 Slika 4.130 Broj gostiju u apartmanima Sv. Filip i Jakov u 2007. i 2008. godini ................................................................................ 277 Slika 4.131 Broj noćenja u apartmanima Sv. Filip i Jakov u 2007. i 2008. godini .............................................................................. 278 Slika 4.132 Broj gostiju u apartmanima Duga Uvala u 2007. i 2008. godini ........................................................................................ 279 Slika 4.133 Broj noćenja u apartmanima Duga Uvala u 2007. i 2008. godini ...................................................................................... 280 Slika 4.134 Broj gostiju u apartmanima Nerezine (Lošinj) u 2007. i 2008. godini ........................................................................... 281 Slika 4.135 Broj noćenja u apartmanima Nerezine (Lošinj) u 2007. i 2008. godini ......................................................................... 281 Slika 4.136 Broj gostiju u apartmanima Selce u 2007. i 2008. godini ..................................................................................................... 283 Slika 4.137 Broj noćenja u apartmanima Selce u 2007. i 2008. godini ................................................................................................... 284 Slika 4.138 Broj gostiju u apartmanima Sv. Filip i Jakov u 2007. i 2008. godini ................................................................................ 285 Slika 4.139 Broj noćenja u apartmanima Sv.Filip i Jakov u 2007. i 2008. godini ............................................................................... 285 Slika 4.140 Broj gostiju u pansionu Klek u 2007. i 2008. godini ............................................................................................................... 287 Slika 4.141 Broj noćenja u pansionu Klek u 2007. i 2008. godini ............................................................................................................. 288 Slika 4.142 Broj gostiju u apartmanima Mali Lošinj u 2007. i 2008. godini ......................................................................................... 289 Slika 4.143 Broj noćenja u apartmanima Mali Lošinj u 2007. i 2008. godini ....................................................................................... 290 Slika 4.144 Broj gostiju u apartmanima Novalja (Pag) u 2007. i 2008. godini ................................................................................... 291 Slika 4.145 Broj noćenja u apartmanima Novalja (Pag) u 2007. i 2008. godini ................................................................................. 292 Slika 4.146 Broj gostiju u apartmanima Barbariga u 2007. i 2008. godini ........................................................................................... 293 Slika 4.147 Broj noćenja u apartmanima Barbariga u 2007. i 2008. godini ......................................................................................... 294 Slika 4.148 Broj gostiju u apartmanima Rovinj u 2007. i 2008. godini .................................................................................................. 295 Slika 4.149 Broj noćenja u apartmanima Rovinj u 2007. i 2008. godini ................................................................................................ 295 Slika 4.150 Broj gostiju u apartmanima Jelsa (Hvar) u 2007. i 2008. godini ....................................................................................... 297 Slika 4.151 Broj noćenja u apartmanima Jelsa (Hvar) u 2007. i 2008. godini ..................................................................................... 298 Slika 4.152 Model i program provedbe restrukturiranja djelatnosti ugostiteljstva ......................................................................... 309 Slika 4.153 Broj poduzetnika u djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači (2001. – 2007. godina) ................................. 316 Slika 4.154 Broj zaposlenika u djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači (2001. – 2007. godina) .................................. 317 Slika 4.155 Ukupan prihod u djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači (2001. – 2007 godina.) ..................................... 317 Slika 4.156 Izvoz i uvoz u djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači (2001.–2007. godina) .............................................. 318 Slika 4.157 Dobit i gubitak nakon oporezivanja, te konsolidirani rezultat djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači u periodu od 2001. do 2007. godine ............................................................................................................................................................ 318 Slika 4.158 Usporedba broja zaposlenih i broja poduzetnika u djelatnostima lov, stupičarenje i briga o divljači i šumarstvo, sječa drva i usluge povezane s njima ............................................................................................................................... 320 Slika 4.159 Usporedba uvoza, prihoda od izvoza i ukupnog prihoda djelatnosti lov, stupičarenje i briga o divljači i djelatnosti šumarstvo, sječa drva i usluge povezane s njima ........................................................................................................ 321 Slika 4.160 Usporedba dobiti nakon oporezivanja, gubitka nakon oporezivanja i konsolidiranog rezultata za djelatnost šumarstvo, sječa drva i usluge povezane s njima i djelatnosti lov, stupičarenje i briga o divljači ................................ 322 Slika 4.161 Broj poduzetnika i broj zaposlenih koji su se bavili djelatnošću lova, stupičarenja i brigom o divljači po županijama u Republici Hrvatskoj u 2007. godini ............................................................................................................................. 323 Slika 4.162 Broj poduzeća i broj zaposlenih koji su se bavili djelatnošću lova, stupičarenja i brigom o divljači po županijama u Republici Hrvatskoj u 2006. godini ............................................................................................................................. 324 Slika 4.163 Ukupni prihod od djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači po županijama u Republici Hrvatskoj u 2007. godini ......................................................................................................................................................................................................... 324 Slika 4.164 Ukupni prihod od djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači po županijama u Republici Hrvatskoj u 2006. godini ......................................................................................................................................................................................................... 325 Slika 4.165 Izvoz i uvoz u djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači po županijama u Republici Hrvatskoj u 2007. godini...................................................................................................................................................................................................................... 326 Slika 4.166 Izvoz i uvoz u djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači po županijama u Republici Hrvatskoj u 2006. godini...................................................................................................................................................................................................................... 327 Slika 4.167 Prikaz financijske dobiti i gubitka djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači po županijama u Republici Hrvatskoj u 2007. godini ............................................................................................................................................................................... 328 Slika 4.168 Struktura divljači u lovištu Kunjevci .............................................................................................................................................. 331 Slika 4.169 Struktura divljači u lovištu Spačva ................................................................................................................................................. 332
433 Slika 4.170 Struktura divljači u lovištu Breznica .............................................................................................................................................. 334 Slika 4.171 Struktura divljači u lovištu Kujnjak ................................................................................................................................................ 335 Slika 4.172 Struktura divljači u lovištu Podunavlje/Podravlje .................................................................................................................. 336 Slika 4.173 Struktura divljači u lovištu Papuk ................................................................................................................................................... 337 Slika 4.174 Struktura divljači u lovištu Zvečevo ............................................................................................................................................... 338 Slika 4.175 Struktura divljači u lovištu Pisanička Bilogora ......................................................................................................................... 339 Slika 4.176 Struktura divljači u lovištu Žabljački lug - Česma .................................................................................................................... 340 Slika 4.177 Struktura divljači u lovištu Peski ..................................................................................................................................................... 341 Slika 4.178 Struktura divljači u lovištu Repaš ................................................................................................................................................... 342 Slika 4.179 Struktura divljači u lovištu Posavske šume ............................................................................................................................... 345 Slika 4.180 Struktura divljači u lovištu Petrova gora ..................................................................................................................................... 346 Slika 4.181 Struktura divljači u lovištu Pokupski bazen ............................................................................................................................... 347 Slika 4.182 Struktura divljači u lovištu Bjelolasica ......................................................................................................................................... 348 Slika 4.183 Struktura divljači u lovištu Smrekova Draga.............................................................................................................................. 349 Slika 4.184 Struktura divljači u lovištu Ričićko bilo ........................................................................................................................................ 350 Slika 4.185 Struktura divljači u lovištu Sjeverni Velebit ............................................................................................................................... 351 Slika 4.186 Struktura divljači u lovištu Srednji Velebit ................................................................................................................................. 352 Slika 4.187 Struktura divljači u lovištu Ubaš ...................................................................................................................................................... 353 Slika 4.188 Struktura divljači u lovištu Oštrica ................................................................................................................................................. 354 Slika 4.189 Struktura divljači u lovištu Sv. Ilija Orebić .................................................................................................................................. 355 Slika 4.190 Struktura divljači u lovištu Bokanjačko blato ............................................................................................................................ 356 Slika 4.191 Struktura divljači u lovištu Biokovo ............................................................................................................................................... 357 Slika 4.192 Struktura divljači u lovištu Radinje ................................................................................................................................................ 358 Slika 4.193 Struktura divljači u regiji Slavonija ................................................................................................................................................ 362 Slika 4.194 Struktura divljači u regiji Srednja Hrvatska ............................................................................................................................... 364 Slika 4.195 Struktura divljači u regiji Gorska Hrvatska ................................................................................................................................. 366 Slika 4.196 Struktura divljači u regiji Priobalje ................................................................................................................................................. 368 Slika 4.197 Model i program provedbe restrukturiranja djelatnosti lovstva ...................................................................................... 379 Slika 4.198 Osječko- baranjska županija .............................................................................................................................................................. 384 Slika 4.199 Zadarska županija .................................................................................................................................................................................. 385 Slika 4.200 Splitsko-dalmatinska županija.......................................................................................................................................................... 385 Slika 4.201 Zagrebačka županija .............................................................................................................................................................................. 386 Slika 4.202 Model i program provedbe restrukturiranja djelatnosti kamenoloma .......................................................................... 394 Slika 5.1 Cijene i količine prodanog kamena ...................................................................................................................................................... 413 Slika 5.2 Kretanje bruto mjesečne plaće od 2005. do 2007. godine ......................................................................................................... 414 Slika 5.3 Profitne marže društva Kamenolomi Krašić d.o.o. ........................................................................................................................ 414 Slika 5.4 Potraživanja od kupaca i dani naplate od 2005. do 2007. godine .......................................................................................... 416 Slika 5.5 Kretanje kapitala i rezervi društva Kamenolomi Krašić d.o.o. ................................................................................................. 416 Slika 5.6 Model privatizacije povezanog društva Kamenolom Krašić d.o.o. ......................................................................................... 424 Slika 5.7 Model privatizacije povezanog društva Ambalaža d.o.o. Lanišće ........................................................................................... 426 Slika 5.8 Model privatizacije povezanog društva Rasadnik Piket d.o.o. ................................................................................................. 427 Slika 5.9 Model privatizacije povezanog društva Galanterija Vrbovsko d.o.o. .................................................................................... 428
434 Popis tablica Tablica 4.1 Struktura transakcija prema kriteriju internalizacije/eksternalizacije ............................................................................ 39 Tablica 4.2 Model odlučivanja o outsourcingu ili insourcingu ...................................................................................................................... 41 Tablica 4.3 Osnovni podatci o UŠP Vinkovci ......................................................................................................................................................... 43 Tablica 4.4 Osnovni podatci o UŠP Osijek ............................................................................................................................................................... 43 Tablica 4.5 Osnovni podatci o UŠP Našice .............................................................................................................................................................. 44 Tablica 4.6 Osnovni podatci o UŠP Požega ............................................................................................................................................................. 44 Tablica 4.7 Osnovni podatci o UŠP Bjelovar .......................................................................................................................................................... 45 Tablica 4.8 Osnovni podatci o UŠP Koprivnica ..................................................................................................................................................... 46 Tablica 4.9 Osnovni podatci o UŠP Zagreb ............................................................................................................................................................. 46 Tablica 4.10 Osnovni podatci o UŠP Sisak .............................................................................................................................................................. 47 Tablica 4.11 Osnovni podatci o UŠP Karlovac ...................................................................................................................................................... 48 Tablica 4.12 Osnovni podatci o UŠP Ogulin ........................................................................................................................................................... 48 Tablica 4.13 Osnovni podatci o UŠP Delnice ......................................................................................................................................................... 49 Tablica 4.14 Osnovni podatci o UŠP Senj ................................................................................................................................................................ 49 Tablica 4.15 Osnovni podatci o UŠP Gospić ........................................................................................................................................................... 50 Tablica 4.16 Osnovni podatci o UŠP Buzet ............................................................................................................................................................. 50 Tablica 4.17 Osnovni podatci o UŠP Split ............................................................................................................................................................... 51 Tablica 4.18 Osnovni podatci o UŠP Nova Gradiška .......................................................................................................................................... 52 Tablica 4.19 Račun dobiti i gubitka UŠP Vinkovci .............................................................................................................................................. 53 Tablica 4.20 Račun dobiti i gubitka UŠP Osijek .................................................................................................................................................... 56 Tablica 4.21 Račun dobiti i gubitka UŠP Našice ................................................................................................................................................... 59 Tablica 4.22 Račun dobiti i gubitka UŠP Požega .................................................................................................................................................. 62 Tablica 4.23 Račun dobiti i gubitka UŠP Bjelovar ............................................................................................................................................... 65 Tablica 4.24 Račun dobiti i gubitka UŠP Koprivnica .......................................................................................................................................... 68 Tablica 4.25 Račun dobiti i gubitka UŠP Zagreb .................................................................................................................................................. 71 Tablica 4.26 Račun dobiti i gubitka UŠP Sisak ...................................................................................................................................................... 74 Tablica 4.27 Račun dobiti i gubitka UŠP Karlovac .............................................................................................................................................. 77 Tablica 4.28 Račun dobiti i gubitka UŠP Ogulin ................................................................................................................................................... 80 Tablica 4.29 Račun dobiti i gubitka UŠP Delnice ................................................................................................................................................. 83 Tablica 4.30 Račun dobiti i gubitka UŠP Senj ........................................................................................................................................................ 86 Tablica 4.31 Račun dobiti i gubitka UŠP Gospić ................................................................................................................................................... 89 Tablica 4.32 Račun dobiti i gubitka UŠP Buzet ..................................................................................................................................................... 92 Tablica 4.33 Račun dobiti i gubitka UŠP Split ....................................................................................................................................................... 95 Tablica 4.34 Račun dobiti i gubitka UŠP Nova Gradiška .................................................................................................................................. 98 Tablica 4.35 Slaganje s izjavama o stanju i problemima rasadnika Hrvatskih šuma d.o.o. ........................................................... 161 Tablica 4.36 Prihodi rasadnika Hrvatskih šuma d.o.o.u ovoj u odnosu na prošlu godinu ............................................................. 162 Tablica 4.37 Područje poslovanja rasadnika Hrvatskih šuma d.o.o ......................................................................................................... 163 Tablica 4.38 Potreba za sadnicama na tržištu ................................................................................................................................................... 163 Tablica 4.39 Zapostavljenost hortikulture u rasadnicima Hrvatskih šuma d.o.o. ............................................................................. 164 Tablica 4.40 Hortikultura i povećanje prihoda rasadnika ............................................................................................................................ 165 Tablica 4.41 Reorganizacija rasadničarske proizvodnje u Hrvatskim šumama d.o.o. ..................................................................... 165 Tablica 4.42 Mogućnost proširenja površine rasadnika ............................................................................................................................... 166 Tablica 4.43 Plan proizvodnje rasadnika u sljedećoj u odnosu na tekuću godinu ............................................................................ 166 Tablica 4.44 Karakteristike rasadnika Zdenački gaj (UŠP Bjelovar) ....................................................................................................... 169 Tablica 4.45 Karakteristike rasadnika Jantak (UŠP Bjelovar) .................................................................................................................... 170 Tablica 4.46 Karakteristike rasadnika Sjevernjaci (UŠP Bjelovar) .......................................................................................................... 171 Tablica 4.47 Karakteristike rasadnika Srednja Rijeka (UŠP Bjelovar) ................................................................................................... 172 Tablica 4.48 Karakteristike rasadnika Kuželj (UŠP Delnice) ...................................................................................................................... 173 Tablica 4.49 Karakteristike rasadnika Vujnović Brdo (UŠP Gospić) ....................................................................................................... 175 Tablica 4.50 Karakteristike rasadnika Močile (UŠP Koprivnica) .............................................................................................................. 177 Tablica 4.51 Karakteristike rasadnika Limbuš (UŠP Koprivnica) ............................................................................................................ 178 Tablica 4.52 Karakteristike rasadnika Zelendvor (UŠP Koprivnica) ....................................................................................................... 179 Tablica 4.53 Karakteristike rasadnika Drnje (UŠP Koprivnica) ................................................................................................................ 181 Tablica 4.54 Karakteristike rasadnika Župetnica (UŠP Koprivnica) ....................................................................................................... 182 Tablica 4.55 Karakteristike rasadnika Travnik (UŠP Koprivnica) ............................................................................................................ 183 Tablica 4.56 Karakteristike rasadnika Gajić (UŠP Našice) ........................................................................................................................... 185 Tablica 4.57 Karakteristike rasadnika Lanik (UŠP Našice).......................................................................................................................... 186 Tablica 4.58 Karakteristike rasadnika Bobrovac (UŠP Našice) ................................................................................................................. 187 Tablica 4.59 Karakteristike rasadnika Cernik (UŠP Nova Gradiška) ....................................................................................................... 188 Tablica 4.60 Karakteristike rasadnika Oštarije (UŠP Ogulin) ..................................................................................................................... 190
435 Tablica 4.61 Karakteristike rasadnika Višnjevac (UŠP Osijek) .................................................................................................................. 192 Tablica 4.62 Karakteristike rasadnika Topolje (UŠP Osijek) ...................................................................................................................... 193 Tablica 4.63 Karakteristike rasadnika Repnjak (UŠP Osijek) ..................................................................................................................... 194 Tablica 4.64 Karakteristike rasadnika Biljski Rit (UŠP Osijek) .................................................................................................................. 195 Tablica 4.65 Karakteristike rasadnika Liskovac (UŠP Split) ....................................................................................................................... 197 Tablica 4.66 Karakteristike rasadnika Svilaja (UŠP Split) ............................................................................................................................ 198 Tablica 4.67 Karakteristike rasadnika Bočina (UŠP Split) ........................................................................................................................... 199 Tablica 4.68 Karakteristike rasadnika Borak (UŠP Split) ............................................................................................................................. 200 Tablica 4.69 Karakteristike rasadnika Slavinj (UŠP Split)............................................................................................................................ 201 Tablica 4.70 Karakteristike rasadnika Šubićevac (UŠP Split) ..................................................................................................................... 203 Tablica 4.71 Karakteristike rasadnika Piket (UŠP Split) ............................................................................................................................... 204 Tablica 4.72 Karakteristike rasadnika Zalužje (UŠP Vinkovci) .................................................................................................................. 205 Tablica 4.73 Karakteristike rasadnika Lukavec (UŠP Zagreb) ................................................................................................................... 207 Tablica 4.74 Karakteristike rasadnika Brestje (UŠP Zagreb) ...................................................................................................................... 208 Tablica 4.75 Sumarni prikaz karakteristika rasadnika u HŠ d.o.o. ........................................................................................................... 210 Tablica 4.76 Podatci o godini izgradnje, godini renoviranja i koncesijama objekata – lovačke kuće ....................................... 300 Tablica 4.77 Podatci o godini izgradnje, godini renoviranja i koncesijama - odmarališta ............................................................. 301 Tablica 4.78 Podatci o stanju objekta – uređenje interijera, fasade, instalacije, krovišta, okoliša i sveukupna ocjena stanja objekta– lovačke kuće .................................................................................................................................................................... 301 Tablica 4.79 Podatci o stanju odmarališta – uređenje interijera, fasade, instalacije, krovišta, okoliša i sveukupna ocjena stanja - odmarališta ...................................................................................................................................................................................... 302 Tablica 4.80 Podatci o uslugama koje se pružaju u objektu– lovačke kuće .......................................................................................... 302 Tablica 4.81 Podatci o uslugama koje se pružaju - odmarališta ................................................................................................................ 303 Tablica 4.82 Podatci o ukupnom broju soba i kreveta, te broju sjedećih mjesta u restoranu i na terasi restorana– lovačke kuće...................................................................................................................................................................................................................... 303 Tablica 4.83 Podatci o ukupnom broju soba i kreveta, te broju sjedećih mjesta u restoranu i na terasi restorana odmarališta ...................................................................................................................................................................................................... 304 Tablica 4.84 Podatci o udjelu stranih gostiju i zemljama iz kojih dolaze – lovačke kuće ............................................................... 304 Tablica 4.85 Podatci o udjelu stranih gostiju i zemljama iz kojih dolaze - odmarališta .................................................................. 305 Tablica 4.86 Podatci o ukupnim prihodima, ukupnim rashodima i bruto dobiti objekata u 2007. godini– lovačke kuće ............................................................................................................................................................................................................................... 305 Tablica 4.87 Podatci o ukupnim prihodima, ukupnim rashodima i bruto dobiti u 2007. godini - odmarališta .................. 306 Tablica 4.88 Podatci o broju i kvalifikacijama zaposlenih u ugostiteljskoj djelatnosti– lovačke kuće ..................................... 306 Tablica 4.89 Podatci o broju i kvalifikacijama zaposlenih u ugostiteljskoj djelatnosti ................................................................... 307 Tablica 4.90 Prikaz osnovnih podataka za djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači u periodu od 2001. do 2007. godine ................................................................................................................................................................................................................. 316 Tablica 4.91 Prikaz vlasništva poduzeća koja se bave djelatnošću lova, stupičarenja i brige o divljači, broj poduzetnika i ukupni prihod u danim vremenskim intervalima ........................................................................................................................... 319 Tablica 4.92 Osnovni podaci za djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači po županijama u Republici Hrvatskoj u 2007. godini ..................................................................................................................................................................................................... 323 Tablica 4.93 Prikaz financijske dobiti, gubitka i konsolidiranog rezultata djelatnosti lova, stupičarenja i brige o divljači po županijama u Republici Hrvatskoj u 2007. godini ................................................................................................................... 327 Tablica 4.94 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Kunjevci u usporedbi s ostalim lovištima .......................... 331 Tablica 4.95 Prihodi i troškovi lovišta Kunjevci u 2007. godini ................................................................................................................ 332 Tablica 4.96 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Spačva u usporedbi s ostalim lovištima .............................. 332 Tablica 4.97 Prihodi i troškovi lovišta Spačva u 2007. godini .................................................................................................................... 333 Tablica 4.98 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Breznica u usporedbi s ostalim lovištima .......................... 334 Tablica 4.99 Prihodi i troškovi lovišta Breznica u 2007. godini ................................................................................................................ 334 Tablica 4.100 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Kujnjak u usporedbi s ostalim lovištima ......................... 335 Tablica 4.101 Prihodi i troškovi lovišta Kujnjak u 2007. godini ................................................................................................................ 335 Tablica 4.102 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Podunavlje/Podravlje u usporedbi s ostalim lovištima ............................................................................................................................................................................................................................... 336 Tablica 4.103 Prihodi i troškovi lovišta Podunavlje/Podravlje u 2007. godini .................................................................................. 336 Tablica 4.104 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Papuk u usporedbi s ostalim lovištima ............................ 337 Tablica 4.105 Prihodi i troškovi lovišta Papuk u 2007. godini ................................................................................................................... 337 Tablica 4.106 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Zvečevo u usporedbi s ostalim lovištima ........................ 338 Tablica 4.107 Prihodi i troškovi lovišta Zvečevo u 2007. godini ................................................................................. 338 Tablica 4.108 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Pisanička Bilogora u usporedbi s ostalim lovištima ... 339 Tablica 4.109 Prihodi i troškovi lovišta Pisanička Bilogora u 2007. godini ......................................................................................... 339 Tablica 4.110 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Žabljački lug - Česma u usporedbi s ostalim lovištima ............................................................................................................................................................................................................................... 340 Tablica 4.111 Prihodi i troškovi lovišta Žabljački lug-Česma u 2007. godini ...................................................................................... 340 Tablica 4.112 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Peski u usporedbi s ostalim lovištima .............................. 341
436 Tablica 4.113 Prihodi i troškovi lovišta Peski u 2007. godini ..................................................................................................................... 342 Tablica 4.114 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Repaš u usporedbi s ostalim lovištima ............................. 342 Tablica 4.115 Prihodi i troškovi lovišta Repaš u 2007. godini ................................................................................................................... 343 Tablica 4.116 Prihodi i troškovi lovišta Lipovljani u 2007. godini ........................................................................................................... 344 Tablica 4.117 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Posavske šume u usporedbi s ostalim lovištima.......... 345 Tablica 4.118 Prihodi i troškovi lovišta Posavske šume u 2007. godini ................................................................................................ 345 Tablica 4.119 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Petrova gora u usporedbi s ostalim lovištima .............. 346 Tablica 4.120 Prihodi i troškovi lovišta Petrova gora u 2007. godini ..................................................................................................... 346 Tablica 4.121 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Pokupski bazen u usporedbi s ostalim lovištima ........ 347 Tablica 4.122 Prihodi i troškovi lovišta Pokupski bazen u 2007. godini ............................................................................................... 347 Tablica 4.123 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Bjelolasica u usporedbi s ostalim lovištima ................... 348 Tablica 4.124 Prihodi i troškovi lovišta Bjelolasica u 2007. godini ......................................................................................................... 348 Tablica 4.125 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Smrekova Draga u usporedbi s ostalim lovištima ....... 349 Tablica 4.126 Prihodi i troškovi lovišta Smrekova Draga u 2007. godini ............................................................................................. 349 Tablica 4.127 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Ričićko bilo u usporedbi s ostalim lovištima ................. 350 Tablica 4.128 Prihodi i troškovi lovišta Ričićko bilo u 2007. godini........................................................................................................ 350 Tablica 4.129 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Sjeverni Velebit u usporedbi s ostalim lovištima ........ 351 Tablica 4.130 Prihodi i troškovi lovišta Sjeverni Velebit u 2007. godini. .............................................................................................. 351 Tablica 4.131 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Srednji Velebit u usporedbi s ostalim lovištima ......... 352 Tablica 4.132 Prihodi i troškovi lovišta Srednji Velebit u 2007. godini ................................................................................................. 352 Tablica 4.133 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Ubaš u usporedbi s ostalim lovištima ............................... 353 Tablica 4.134 Prihodi i troškovi lovišta Ubaš u 2007. godini ..................................................................................................................... 353 Tablica 4.135 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Oštrica u usporedbi s ostalim lovištima .......................... 354 Tablica 4.136 Prihodi i troškovi lovišta Oštrica u 2007. godini ................................................................................................................. 354 Tablica 4.137 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Sv.Ilija Orebić u usporedbi s ostalim lovištima............. 355 Tablica 4.138 Prihodi i troškovi lovišta Sv.Ilija Orebić u 2007. godini ................................................................................................... 355 Tablica 4.139 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Bokanjačko blato u usporedbi s ostalim lovištima ..... 356 Tablica 4.140 Prihodi i troškovi lovišta Bokanjačko blato u 2007. godini ........................................................................................... 356 Tablica 4.141 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Biokovo u usporedbi s ostalim lovištima ........................ 357 Tablica 4.142 Prihodi i troškovi lovišta Biokovo u 2007. godini ............................................................................................................... 357 Tablica 4.143 Vrsta divljači, broj divljači i rang divljači u lovištu Radinje u usporedbi s ostalim lovištima ......................... 358 Tablica 4.144 Prihodi i troškovi lovišta Radinje u 2007. godini ................................................................................................................ 359 Tablica 4.145 Podatci o lovištima regije Slavonija .......................................................................................................................................... 362 Tablica 4.146 Kategorizacija lovišta u regiji Slavonija prema površini .................................................................................................. 363 Tablica 4.147 Kategorizacija lovišta u regiji Slavonija prema ukupnom bogatstvu divljači ......................................................... 363 Tablica 4.148 Kategorizacija lovišta u regiji Slavonija prema ostvarenoj bruto dobiti lovišta u 2007. godini .................... 363 Tablica 4.149 Podatci o lovištima regije Srednja Hrvatska ......................................................................................................................... 364 Tablica 4.150 Kategorizacija lovišta u regiji Srednja Hrvatska .................................................................................................................. 365 Tablica 4.151 Kategorizacija lovišta u regiji Srednja Hrvatska prema sveukupnom bogatstvu divljači ................................. 365 Tablica 4.152 Kategorizacija lovišta u regiji Srednja Hrvatska prema ulaganju u lovišta ............................................................. 365 Tablica 4.153 Kategorizacija lovišta u regiji Srednja Hrvatska prema ostvarenoj bruto dobiti lovišta u 2007. godini ... 365 Tablica 4.154 Podatci o lovištima regije Gorska Hrvatska ........................................................................................................................... 366 Tablica 4.155 Kategorizacija lovišta u regiji Gorska Hrvatska prema površini .................................................................................. 366 Tablica 4.156 Kategorizacija lovišta u regiji Gorska Hrvatska prema ukupnom bogatstvu divljači ......................................... 367 Tablica 4.157 Kategorizacija lovišta u regiji Gorska Hrvatska prema ulaganju u lovišta .............................................................. 367 Tablica 4.158 Kategorizacija lovišta u regiji Gorska Hrvatska prema ostvarenoj bruto dobiti lovišta u 2007. godini ..... 367 Tablica 4.159 Podatci o lovištima regije Priobalje ........................................................................................................................................... 367 Tablica 4.160 Kategorizacija lovišta u regiji Priobalje prema površini .................................................................................................. 368 Tablica 4.161 Kategorizacija lovišta u regiji Priobalje prema ukupnom bogatstvu divljači ......................................................... 368 Tablica 4.162 Kategorizacija lovišta u regiji Priobalje prema ulaganju u lovišta .............................................................................. 369 Tablica 4.163 Kategorizacija lovišta u regiji Priobalje prema ostvarenoj bruto dobiti lovišta u 2007. godini ..................... 369 Tablica 4.164 Podatci o površini lovišta, da li je lovište ujedno uzgajalište, te šumarijama kojima pripada ....................... 371 Tablica 4.165 Podatci o položaju i ograđenosti lovišta.................................................................................................................................. 372 Tablica 4.166 Podatci o fondu divljači u lovištima Hrvatskih šuma d.o.o. ............................................................................................ 372 Tablica 4.167 Podatci o fondu divljači u lovištima Hrvatskih šuma d.o.o. (nastavak) ..................................................................... 373 Tablica 4.168 Podatci o iznosima ulaganja i opis ulaganja u lovišta Hrvatskih šuma d.o.o. ......................................................... 373 Tablica 4.169 Podatci o prihodima lovišta Hrvatskih šuma d.o.o. ............................................................................................................ 374 Tablica 4.170 Podatci o prihodima lovišta Hrvatskih šuma d.o.o. ............................................................................................................ 375 Tablica 4.171 Podatci o prihodima lovišta Hrvatskih šuma d.o.o. ............................................................................................................ 376 Tablica 4.172 Podatci o troškovima lovišta Hrvatskih šuma d.o.o. .......................................................................................................... 376 Tablica 4.173 Podatci o troškovima lovišta Hrvatskih šuma d.o.o. .......................................................................................................... 377 Tablica 4.174 Podatci o troškovima lovišta Hrvatskih šuma d.o.o. .......................................................................................................... 377 Tablica 4.175 Podatci o prihodima, rashodima i bruto dobiti lovišta Hrvatskih šuma d.o.o. ....................................................... 378
437 Tablica 4.176 Pregled kamenoloma i potencijalnih kamenoloma u odabranim Upravama šuma podružnica .................... 380 Tablica 4.177 Popis eksploatacijskih polja s dozvolom za eksploataciju .............................................................................................. 381 Tablica 4.178 Popis potencijalnih eksploatacijskih polja ............................................................................................................................. 382 Tablica 4.179 Udaljenosti od prvog značajnog kupca i udaljenost do naselja kao potencijalnog korisnika .......................... 383 Tablica 4.180 Postojeći i potencijalni kamenolomi s očekivanim kapacitetima ................................................................................ 389 Tablica 4.181 Nalazišta tehničkog kamena ......................................................................................................................................................... 390 Tablica 4.182 Vrste kamena po lokacijama ......................................................................................................................................................... 390 Tablica 4.183 Karakteristike kamenoloma u Zagrebačkoj županiji ......................................................................................................... 390 Tablica 4.184 Struktura troškova u kamenolomu ........................................................................................................................................... 391 Tablica 4.185 Prijedlog cijene kamena ................................................................................................................................................................. 391 Tablica 4.186 Struktura radne snage u odabranim Upravama šuma podružnica ............................................................................. 393 Tablica 4.187 Tip mehanizacije u UŠP Požega ................................................................................................................................................... 393 Tablica 5.1 Prikaz fer vrijednosti Kamenolomi Krašić d.o.o. ....................................................................................................................... 411 Tablica 5.2 Račun dobiti i gubitka od 2005. do 2007. godine ..................................................................................................................... 412 Tablica 5.3 Bilanca od 2005. do 2007. godine.................................................................................................................................................... 415 Tablica 5.4 Projekcije prihoda .................................................................................................................................................................................. 417 Tablica 5.5 Projekcije poslovnih rashoda ............................................................................................................................................................ 418 Tablica 5.6 Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 2008. do 2013. godine ........................................................................................... 419 Tablica 5.7 Bilanca za razdoblje od 2008. do 2018. godine ......................................................................................................................... 420 Tablica 5.8 Slobodni novčani tokovi za razdoblje od 2008. do 2013. godine ...................................................................................... 421 Tablica 5.9 Slobodni novčani tokovi za razdoblje od 2013. do 2018. godine ...................................................................................... 421 Tablica 5.10 Sadašnja vrijednost slobodnih novčanih tokova od 2008. do 2013. godine .............................................................. 423 Tablica 5.11 Sadašnja vrijednost slobodnih novčanih tokova od 2014. do 2018. godine .............................................................. 423 Tablica 5.12 Sadašnja vrijednost ostatka vrijednosti društva nakon 2018. godine.......................................................................... 424 Tablica 5.13 Izračun fer vrijednosti društva Kamenolomi Krašić d.o.o. ................................................................................................ 424 Tablica 5.14 Bilanca društva Ambalaža d.o.o. Lanišće od 2003. do 2007. godine ............................................................................. 425 Tablica 5.15 Bilanca društva Ambalaža d.o.o. Lanišće na dan 30.09.2008. godine ........................................................................... 426