DRZ.--1.\.;.JI . \RI-IIV lJ SL.\VONSK0\1 BRODl l
GRADITELJSTVO
u
BRODU NA SAY! I SLAVONSKOM BRODU L.
dokum~ntima
Dr-Zanwg arhiva u Sla1路onskom Brodu
IZLOZBA
SL. \\'0!\SKI BROD. 1999.
DRZAVNI ARlllV U SLAVONSKOM BRODU
GRADITELJSTVO U BRODU NA SAVI I SLAVONSKOM BRODU U DOKUMENTIMA DRZAVNOG ARIDVA U SLAVONSKOM BRODU
~ IZLOZBA U POVODU 40. OBLJETNICE OSNIVANJA I RADA DRZAVNOG ARIDVA U SLAVONSKOM BRODU I TJEDNA ARIDVA REPUBLIKE HRVATSKE
SALON BECIC, TRG IVANE BRLIC- MAZURANIC 23.04.1999. - 3.05.1999.
SLAVONSKI BROD, 1999.
UVOD
Grad Brod I Brod na Savi I Slavonski Brod dijeli sudbinu drugih panonsk ih gradova koji imaJu kontin uitet naseljavanja jos iz predpovij es nih vremen a, a gradskog ob lika zivlj e nj a. iz rim skog doba i srcdnjcg vij eka. On i. nazalost, ncmaJu sacuva nih vidljivih g radite lj skih spo mc nika iz tih razdoblja kao Dalmacija iii Hrva tsko primorje. Svjec!occnja o grac! itcljskim ob li cim a iz antickih i srec!njevjekovnih razc!ob lj a mogu sc naCi sa mo u a rh eo loskim nala zima pisa nim c!okumcntima. Krivci za to su , kako mate rij ali kojima se grad ilo u ov im krajcvim a i klimatski uvj e ti , tako i pustosenja kojim a su ovi, lako prohoc!ni krajevi , bili tijekom brojn ih migracij skih osvajacki.h izlozcni pohoc!a. O snovn i gractevinski matcrijal na poc!ru cj u g rac!a Broda sve do srcc!ine 19. st. bilo jc c!rvo, c!rvo prcmazano glinom i suscna opcka. Visoki stupanj vlagc, cestc pop lave Ll vrijemc c!ok jos nisu bili regulira ni voc!otoci i cesti poza ri brzo su uni stava li naselj a. Stoga, Slavo nski Broc! poznaje vidljivu c!anasnji grad grac!i telj sku bastinu tek oc! kra ja 17. Stoljeca vre me na poslije oslobactanja od Tura ka. Buc!uci cia Slavonski Brod jos nema naptsa nu znanstvcnu mo nografiju koj a bi sustavno i znan stve no
o bractivala graditeljstvo, ciij JC ove izlozbe ukazati na bogatstvo pisanih izvora koji se cuvaju u Drzavnom a rhivu u Slavonskom Brodu. Brojni spisi, nacrti , regulatorne osnove i sl. mogli bi biti cvrst putokaz istrazivacima i znanstve ni temelj za njihova istra ziva nj a. fzl ozeni c!okum e nti bi mogli biti poticaj i svima onim a koj i vole ovaj grad ci a ozive sjecanja na ljepote nj cgov ih starin a. On e jos i danas postoje na mnogim mjcstim a u grac!u un a toc teskim razaranjim a koja je Broc! dozivljavao kao malo koji grad u Hrvatskoj , kako tijekom daleke proslosti , tako i tijekom drugog svjc tskog i ned avnog Domovinskog rata koje i prec!obro pa mti vcCina zitelja ovoga grada . Osim sacuvanih objeka ta rijetkih ambijentalnih cjelina, dokumenti svjedoc~ . ~a grad Brod im a i bogatu pisanu kulturnu bastinu s o biljem poc!ataka o graditeljstvu, kako u Broc! u, ta ko na sirem poc!rucju bivse Kotarske oblasti. Najbogatiji izvor je c!okumentacija nastala radom Gractevnog odbora Gradskog poglavarstva Slavonski Brod, sacuvana oc! sredine 19. stoljeca. Vee 1871. Broc! je imao vrlo a ktivan Odbor za poljepsavanje grac!a koji je cak izrac!io i Pravila za gradnju. ( Prilog 1. )
Dijclove
n avcde nc
dokumentacijc
koristili
su
mnogi zna nstvcnici i a rhite kti - prakticari, a osobito u novije
vrijemc
izradila
grupa
prijedlog
arhitckata
novog
iz
Zag rcba,
urbanistickog
koja
rjescnja
je
Trga
Ivane Brlic - M az uranic u Slavo ns kom Brodu. Mcdutim, s ustavna . cjclovita, zn an stvena obrada graditc lj stva g rada Broda. kro z istrazivace.
sva
povij esna
razdoblja,
tck
ceka
Namjcra, a ni objektivne mogucn os ti ovc izlozbe nisu
bil e
da
sc
proble m atika siroj
znanstveno
graditcljstva
javnosti ,
StO
raznovrsnost
realnosti vrem ena
kojoj
na sc
oslobadanja
sedamc!eset ih
vise
obuhvati
Brodu , vee
mog ucc ,
da
pribJizi
dokumcnata
koji
i koristcni. Nastojali s mo biti tc pri izboru clokumcnta
uk aza ti
u
to
i cjc lovito grac!u
intrigantnost
nedovoijno pozna ti manje s ubj ektivni, objcktivnijc
JC
u
godina
sl iku
gradio
povijesnc si ri o
sva se sva su sto sto
grad itc lj skc
grad
Brad
od
od
Tura ka
pa
svc
do
ovoga
stoljcca ,
upravo
o noga
razcloblja o kojem se cuvaju dokum e nti raz nih stvarate lj a u · Drzavnom a rhi vu u Sl avo nskom Broc!u.
/Prilog I . I .spu wkojettt •• q>Ofrlinje rod Oc/bora Zll poljeplawmje grada, 1871. IDASB.f YKB. blt.l9/
Izbor dokumenata za izlozbu napravlj e n je iz sljedecih arhivsk ih fonc!ova: Gradsko poglava rstvo 2
(magistral) slobodnog voj nog komuniteta Brod (1781. -
188 1. ).
G radsko
poglavarstvo
Broda
na
Sa vi
I
lzlozba se sastoji od sedam cjelina:
Slavonskog Broda (1881. - 191 8.: 1918. - 194 1. i 1941.
- 1945.). Narocln i odbor grada Slavonskog Broda (1945. 1952.) Narodni odbor opCine Slavonski Brod Vanjski (1952. - 1955.), arodni o dbor gradske opCine Slavonski Brod (1952. - 1955.). Naroclni oclbor opCine Sl avo nski Brocl ( 1955 . 1962. ). Skupsina opCine Slavonski Brocl (1963. - 1970 .), "Izgraclnj a" - gradevinsko poduzccc u Slavonskom Brodu ( 1945. 1969.), Gradcvno poduzecc "Bra tstvo" Sl avo nski Brod (1948. 1958.) i Odbor za grad nju Spo me n doma "Duro Sa laj" Sl avo nski Brocl ( 1958. - 1972. ).
l.
Rae! Gradevnog odbora Gradskog poglavarstva i reg ul atornc osnove ( urbanisticki planovi ) Broda na Savi I Slavonskog Broda
II.
Objekti javnc namjene: uprava, sudstvo, kultura, zdravstvo, socij a ln a skrb i sport
skolstvo,
III . Sakra lni objekti IV. St a mbcni objekti V. Gospodarski objekti VI. Komun a lna izgraclnja VII. lzgradnja prometnica
3
Povijest izgradnje grada do 1871. Buduci
da
danas
nem a
vidljivih
ostataka
od Save kucom za povjednika
rimskog grada Marsonijc, ili po najnovijim arheoloskim
sa mostan
otkriCima
na
Trojstva.
mjestu kasnijeg Starog gracla, nazivanog i Ova r, Vukovac, Mali Samac i Gornji grad, sa sigurnoscu se
srednjem
Marsunnije, koja
se,
vjerojatno, nalazila
maze tvrditi da se suvremeni grad Brod urba nisticki razvio na temeljima onog dijela grada koji su u srednjem vij eku zasnovali Berislavici. Taj clio grada se poslije oslobadanja od Turaka nazivao Donji grad. Dok se Stari ili Gornji grad razvijao spontano, osobito njcgov stambeni clio, bez cvrstog rasporeda kuca, novi grad je imao sve karaktcristikc planski zasnovanog gtada. Raspored utica bio je diktiran pravokutnim oblikom hedema unutar kojih su se nalazile tri uzduznc i dvije poprecne ulice. To je clanasnje Seta liste brace Radic (tada Savska utica , Kopitni put ili kasnije Mollinarievo setaliste), Utica Ante Starcevica (tada Srednja utica , kasnije Gospodska, Skolska Banska
bio
je
Samostanski
tvrdave.. trg,
Uz Franjevacki kasnije
Trg
Sv.
Gradcvne linije utica i trgova zasnovanih u vijeku postoje sve do clanas. O snovna
prometnica od istoka prema zapaclu bila je danasnja Utica Ante Starcevica koja je spajala istocna i zapadna vrata gracla. Iz grada su vodile tri ceste, jedna na za pad prema Starom ili Gornjem grad u i dalje prema Pozegi , druga na sjever prema Podvinj u i Grabarju i treca prema istoku, prema danasnjem groblju i selima uz Savu. T a kav raspored utica i puteva vidi se na planovima koje su izrad ili topograf Francois Nicolas Sparr de Benstorf 1697. i vojni in ze njer i arhitekt. Pen路eta de Silc J 715 . D eta ljan opis topografskog izgled a gracla na osnovi navedenih karata dao je dr. Mirko Markovic u monografiji Brod: kulturno povijesna
utica) i Utica Matije Mesica (tada Rasolska i neko vrijeme Crkvcna utica). Poprecnc su bile utica Ivana pl. Zajca (tacla Utica Sv. Ivana) Preracloviceva,
monografija. On za kljucuje da su Turci nastavili koristiti i staru i novu broclsku varas, te da su ih nazivali Gornja (Stant) Donja (Nova) broclska varas. Vremenom su Turci nas tanili i Srednju brodsku varas
pretpostavlja se, danasnja utica Tome Skalice. Na mjestu danasnjeg Trga Ivane Brlic - Mazuranic i tacla je bio Trg ali je bio podijeljen na elva clijela i zatvoren
koja sc na lazila na mjest u clanasnje tvrclave. dok un se na da nasnjcm Trgu Ivane Brlic - Ma zura nic nal azilo groblje.
Na istocnom kraju Donj e varosi nalazila se drvc na fra nj evacka ka pe la posveccn a Sv. Trojstvu. Oclm ah iza njc na lazili su sc istocni bcdemi. Prilikom povl acenja Turak a Brocl JC ostao opu stose n, a vj e rojatno spaljen, bez zitelja. strateskom znacenju za Za hva ljuju Ci nj egovom vojno Habsbursku mon a rhiju , on JC vrlo brzo obnavljan. Brojnoj vojnoj posacli , kao i brojnim izbjeglicama iz Bos ne He rccgovin e, morao se osigurati smjestaj. Obn av lj a ni su i sta ra utvrda i obje varosi . Kuce, crkve ilovace i utvrclc gradcnc su u prvi mah od drveta i iako cc se usko ro poccti peCi i cigla , osobito za gradnju nove tvrd avc . Tip drvene kucc ostao ¡ jc, za hva ljuju ci pravilima gradnje koje je nametala vojska , pri suta n u Broclu svc do srcclinc 19. st. , tc se on moze vidjcti na sta rim razgl ednicama , slikam a • Vasilja A ntipova. a poncgclj e, jos i d a nas, u starom dijelu grada . Ubrzo na kon oslobac1 a nj a Brod a od Turaka Habsburska mon a rhij a je donij c la oclluku o izgradnji nove tvrc1 avc na mj estu turske Srcclnjc va rosi i ta cc ci nj c ni ca biti jcd a n od bitnih cimbenika usmjeravanja cjc lok upnog urb a ni stickog razvoj a gracl a Brod a sve do cla nas njih da na.
Buduci da je clr. Mirko Markovic detaljno opisao gracliteljski pocluhvat nastanka tvrdave, te da je tijekom 1998. publicirana cjelovita znanstvena monografija Brodska tvrdava mr. Josipa Kljajica , na izlozbi ce se pitanja odnosa tvrdave, vojnih vlasti i grada doticati samo toliko, koliko to bude najnuznije za uocavanje bitnih pravaca izgradnje grada. 1
Do prve vece intervencije u zatecenu urbanisticku strukturu grada doslo je rusenjem zapadne strane gradskih bedema buduCi da su oni neposredno smctali izgradnji tvrc1ave cija je velicina prelazila siobodan prostor. Osim bedema srusen je ubrzo i clio kuca koje su se nalazile zapadno od trga, tako da je gotovo trecina srednjovjekovnog grada pokrivena va njskim kra kovima tvrc1ave. Sve do prosle godine nije sc moglo utvrditi gdje su se tocno nalazile zapadne gra nicc srednjovjekovnog gracla. Tek su najnovija arheoloska istrazivanja Muzeja brodskog Posavlja, provcclena 1998., potvrdila lokaciju bedema i zapadnih vra ta grada na prostoru uz sa me bcdeme tvrdave. Vee na planu gracla koji jc izradio ing. Perreta 1715 .g vidi se da je srusen istocni bedem iza Fra nj cvackog samostana kako bi se omoguCilo sirenje
5
...
,.
... 11' , ,... ,., , ;
/
I Prilog 2. I
.·e~;e Save lz 1878.
Nacrt diJ•i..• obalojurvrrk VKB~ 21 I I DASB, · •
grada na istok. T aj ee se dio grada tijekom 18. i 19. st. najbde siriti. Plan grada iz 1715.g. ukazuje na cinjenicu koliko je rij e ka Sava snazno utjecala na razvoj grada. Cijeli gra d je okrenut rij eci jer uz rijeku nije bilo bedema. Pre tpostavlj a se da ih je vremenom odnije la Sava, a izmectu Fra nj evackog samostana i rijeke postojao je ni z od ca k 18 ku ea. Medutim , ka ko je Sava na svojoj lij evoj oba li i okuci kod Broda imala veliku udarnu moe, ana Je sva ke god in e odnosil a znatne dije love obale. Sve su ave kuee , stoga, vremenom nesta le Sava jc zaustavljena tek kad a je obala ucvrsee na dubokim pilotima j ozi d ana debelim slojem kamena. Utvrctivanje oba le Save bio je jedan od vojnih grad ite lj a tijekom najveeih poslova i gradskih , 18. i 19. Stoljeea I Pril og 2. lzvjestajni plan o sta nju Broda nj egove rvrct ave 1763.g. posebno jc znaca1an JCr sc na nJemu jasno vidi da SLI vee do tada Sruseni i prvi puta sjeverni bedemi grada , te su sc sa mo jos vidjeli opkopi , kao i da je zapocelo si re nj e grada prema sjeveru na prostor kasnije Sirok e ulice (sokaka), danas Ulice kralja Pe tra K.resimira IV. Gradnja , mect utim , nije zapocela od Trga, vee od istocne st ra ne , od zupn e crkve Sv. Stjepana. danas crkve Gospc od Brze Po moCi , na propisanOJ ud aljenosti od tvrdavc. Srednja ulica (Uiica
A. Starceviea) do tada je vee dobila odvodne kanale s obje strane kolnika i ani su prelazili i preko trga, a preko njih su bili mostiei . Trg je jos i tada zatvoren kueama s juzne i sjeverne strane u ravnini danasnj e protezala do ljekarne. Rasolska (Mesieeva) ulica se drve ne zupne crkve Sv. Stjepana oko koje je ostavljen prostor za novoplanirani trg. T ada se vee naziru i trase dan asnj e Gundulieeve, Strossmayerove, Ulice Sv. Florijana. a svuda se na tom sirokom prostoru vide na pl anu razbaca ne kuee, vjeroj a tno gospodarske zgrade iii kuce zitelja Broda koji su se u velikom broju bavili rata rastvom o cemu svjedoei popi s koji je zabi!jezio Ig11j a t Alojzije Brlie u svojim UspomenaiiJa na stari Brad.
U tzv. Gornjoj varosi , izmedu dana snjih utica Sv. Nikole T ave lica i H a nibal a Lu ciea na planu iz 1763.g. vidi se da je stara utvrd a uklonjena ia ko jos postoj e zemljani nas ipi . Preostal e zgrade utvrde koristcne su za sanitarni Kontumac, a stambene kuee su n"epravilno razbaca ne iza bivsc utvrdc u meandru Mrsunj e. U vnJeme vlada nj a kralja Josip a II izvrse n Je u Hrva tskoj prv1 stru cni ka tastarski premjer ze mljista. Z a podrucje Broda i okolice detaljnu katastarsku kartu 7
s numeriranim katastarskim cesticama izradio je kadet
tvrdave, vee i Cinjenica cia Sli vojne vlasti od 1775 . na
Franjo Reixler tijekom 1780. i 1781. Ta ce katastraska
dalje
karta
izvan dohvata tvrdavskih topova i na rusenju postojeCih.
biti
podloga
za
izradu
mnogih
parcijalnih
gradevinskih planova pri utvrdivanju pravaca novih ulica Na
trgova. . utvrditi
katastarskoj
karti
IZ
prve precizne granice
1780.
imovne
mogu
opcine
insistiralc
osobito zidanih
sjeveru
stara
preko
kojega
potom
preko
Yelikog
potoka
polja
Glogovice
cesta
prema
za
do
Podvinje,
istoku
cto
spoja
1783.
Gradanska uz
pocinjc
Pitmanovkc i Duiicc na jug do Save
zaob il azeCi selo Gornjli Yrbli.
Savu,
su
bili
sruseni javni , opCinski
magistrata,
tzv.
Yaroska
objckti:
kliea,
koja
se
liciona, danasnji tridesetnica
novo
Strojarski
cinovnicki
razdoblje
li
fakultet , Solana
stanovi .
izgraclnji
gracla.
Od Te
tacla 1783.g.
osnovano je graclsko povjcrenstvo od uglednih gradana koje
ukazujc
vee
zgrada
preko pasnjaka
karta
esplanadni
nalazila blizu mjest a na kojem ee kasnije biti sazidana
Osjecke ceste koja jc isl a izmedu Podvinja i Bukovlja
Ova
tzv.
Broda
slikovito receno, od tvrdave do Franjevackog samostana.
mosta
prolazila
Bio je odreden
grada
Brod.
prema
koritom
kuea.
zitelja
prostor sirok izmedli 350 i 600 hvati (570 do 1140 m). Do
je
preseljavanjli
se
Ona se protezala, gledano od Save, od usca Mrs unje starim
na
na
librzano
sircnje
grada
je
napravilo
postojeCih
zgrada
popis na
(nasastar)
esplanaclnom
procjenli prostoru,
njih
svih 384.
prema istoku tako da je vee na Yijlisli sagradcn i novi
koje je trcbalo prcscliti na pasnjak Balatin, clio grada
Kontlimac
iza Zlipne crkve do clanasnjc liiice Andrijc Stampara. Iz
liZ
skelli ,
napusten. Zitelji
dok
je
stari ,
Gornje varosi
koja je vodi la prema
li
Gornjoj
prescljcni Sli
Gromacnikli,
va rosi ,
na cestli
te jc tako
popisa
Povjercnstva vicli
sc
cia je, osim
zgracla,
bi lo
danasnji Brodski Yaros liZ clanasnjli Zagrebackli ccstu.
vlasnistvu
cig lara,
loncara,
Ceste ucrtane na tom planu postal cc osnovni pravci
jcclna polliziclana, dok Sli svc ostale kliee bile drvenc
naseljavanja i izgradnje grada u drligoj 19.
granica
starih
s.toljeea. bedcma
povecallJC
broja
dolaskom
brojnih
zitc lj a
Na
brzo
sirenjc
ziclanih
i dvajli
kliea
li
trgovaca
18. i
konstrukcijc. Navecleni popis ne navocli grac1cvinc koj c
!ZVan
Sli
grada ,
kojcga
do
pivara
5
gracl a
ne
potrebnih
sa mo
polovici
utjecalo je,
obrtnika
jos
vee srlisenih
opeinskih
tijekom
nastao
samo
brzo
je
doslo
kocl
bile
tzvan
csplanaclnog
prostora,
kao
naprimJer
Franjcvacki samostan.
graclnjc 8
IPrilog 3. I Nacrt dije/a FranjevaOwg •amostmw.. 1949. I DASIJ,J NOO SB (dDdaJak), kut. 51 I
Svc kuce
do
opekom,
1845. pa
zitelji
111SU
Brodu
"najreprezcntativniji
naj markan tnijih
podrucju
samostana.
Stoga
svjedoci
Brad
starijih gradevina od sredinc 19. st.. datira
i dokumentacija
o
nema
Brodu.
Kronika mnogo
Upravo od tada
graditeljstvu
Drzavni arhiv u Slavonskom
z-a
u
"jedna
autcnticno
imalo
sa mosta n
posljedicu pojavu cestih poza ra koji hi progutali cijelc cemu
sto je
zidati
gradske
0
dimnjake,
smjeli
arhitckturc
Franjevackog
ni
Broda
sa mostanskc
cetvrti
cak
koju
posjeduje
Dokumentaciju
iz
ocl
najprijc
Slavonijc". za padno
Hrvatskog
baroknih
G raden
krilo
s
jc
klaustar
sjevcra"
od
ujcdno
gradevina 1724.
crkvo m,
do
potom
na 1770 ..
postupno
juzni, pa sjcvcrni i konacno istocni trakt. Gradnja same crkve trajala je od 1727 . do 1749. I kasnijc je bilo na samostanu gradevinskih radova, adaptacija i popravljanja.
ranijih razdoblja takoder jc najvecim dijelom progutao
Najpoznatiji
poza r 1859.g. Zato ova iz lozba maze nesto samostalnije
bunarom ,
dokumentirati graditeljstvo tek ocl navcdenog razdoblja.
su nad svodc ni snazni m "bacvasti m" kamenim boltama i
cli o
sa mos tana je
sredisnji
prostor. vrt
s
okruzcn sa SVC cctiri Strane hodnicima koji
stupovima . Od znacajnijih gradevina koje u Brodu i d a nas postoje iz razdoblja prije sredine sa
sigurnoscu
utvrditi
U
19. stoljeca maze se
postojanje,
osim
tvrdave,
ccntar
navcd cno m
grada
bio
razdob lju
jc
oko
kompleksa Franjevackog samostana , zupne crkva Gaspe
Prilog 4. i 5. I Uz Samostan su
od Brze Pomoci za koju dokument ka ze da je zidana "pocetkom 19. st." i nekoliko clrvcnih stambenih kuca
magiastrat
od
kojih
neke datiraju
mazda jos iz 18. stoljeca.
0
I Pril og
6.
do
sredi ne
Franjevackog
I
g radcvin skog matcrijal a, tc ista knutih brodsk ih ob itclji.
19.
samostana.
st.
I
sc nalazili
Gradski
zidani
cv rstog
sko la , drvcnc
od
sta mbcnc zgradc
zicl a nju Franjevackog samostana kao najmonumentalnije civilne gradevinc,
u
dokumentaciji
Drzavnog
arhiva
Tek
u
nako n
ukidanja
zab ranc
gradnjc
cvrstih
Slavonskom Brodu , naza lost, ncma dokumenata. lpak ovaj kompleks gradevina moramo svakako istaknuti
objckata u ccntru grada, pocctkom 19. st. zapocclo jc
gotovo kao zastitni znak Broda. I Prilog 3. tabla 1. I i
podudara i s najintcnzivnijim razdobljcm gospoda rskog i
citirati
poznatu
pmjetnosti
OCJCilU
Angclc
nasc
Horvat
po
istaknute kojoj
povjesnicarke JC
Franjcvacki
novo
ra zdobljc
dcmografskog
graditcljstva razvitka
g rada
u
g rad u do
Brodu . Ono
kojeg
postupnog ncstajanja voj nc opasnosti
dolazi
sc
uslijcd
i intcnziviranja 10
,. .'JJ111/itWJ:./J111.
~I
t';... ~ ..
(A_fJ.,""""'
_j -
-
t'..;... _...__~w.,..
.j.l:...... ~...... .
~ ·
.I
...
1Pri/og4. I Lokacijski plan gro4evi1la "" 1lgv Sv. Trojstva 1855. I DASBJ VKB, /ad. 23 I
ct.....-
. .t ml«fill«/ I·'-......_,·-··-.~ - - - - - l l ....._ . .(
----~~ :~~~
11
~,
~' "
./fo~u.
I.PIL~
t t
.,. -:; ·''P I ,.
~ ..
IPrllog 5. I LokllciJ•Id plall nove~ ate na SavskDJ u!ici dana. &taliitu braee R1JdiC, 1875. I DASB,f YKB, hd. 24 I
trgovinc i obrta, sto ce biti osobito prisutno nakon ulaska Austro - Ugarske u Bosnu i Hercegovinu 1878. Brod tada postaje pravi tranzitni centar roba !judi, osobito vojske, prema Bosn i i Hcrccgovini, pa da lj e prema Dubrovniku .
cgAa.Av . ~,{~.;,to._.
hl..c.\~,:,~,t,_ (\,t-;, . ~:Vw,Mw., \..:.. ~M!<I.d
.l
.$
'
j.,
'II
路路' ~ .f 11--"-
/ Prilog6. I
Tlocrt zgrade Gradslwg pog/avantva u Brodu, 1881. I DASB,j YKB, kut 10 1
13
Rad Gradevnog odbora Gradskog poglavarstva regulatorne osnove ( urbanisticki planovi ) Broda na Savi I Slavonskog Broda
U vrijemc dok jc Brod pripadao Vojnoj krajini iii granici, sve djelatnosti su bile pod nadzorom vojnih vlasti, zapovjednistva tvrdave, pukovnij e Generalkomande . Cak ni poslijc 1749., kada jc Brod dobio status slobodnog vojnog komunitcta i poceo birati svoju uprav.u , za sve gradevinskc radove. kako gradana, tako i samog poglavarstva, moralo se traziti oclobrenjc od C.k. 路 gradevinskog urcda pukovnijc. iii , za manje raclove, ocl C.k. fortifikacione di rekcije u Brodu (K.K. Genie Direction in Brood). Magistrat je morao o svim svojim .radovima podnositi clctaljna izvjcsca i potpunu tehnicku i financijsku dokumcntaciju C.k. Gradcvnom urcdu pukovnije iii kasnijc C.k. in zinjcrskoj direkciji. Nakon J 871. carskom ocllukom urcc1cn a JC civilna uprava Vojne krajinc. Iak o JC Car daljc zaclrzao svu visu nadlcznost nacl Vojnom krajinom, najveci dio poslova prcncscn JC na Gcncralkomandu kao zcmaljsku vladu za podrucjc Vojnc krajine u Zagrcbu. U prencsenom djclokrugu Gcncralkomanda u Zagrebu JC clobila svc one poslovc kojc jc u provincijalu obavljalo Financijsko ravnatcljstvo u
Zagrcbu. Na osnovi preuzetih kompetencija Generalkomanda JC imala. uz ostale odjc lc i Odjel za krajiske gradnje. U slobodnim VOJnim komunitetima osnovan1 su gradcvni urccli , za poclrucjc dviju rcgimenti broclsko podrucje pripadalo po jcdan . Tako Je Gradevnom urcclu u Vinkovcima. Dozvolc za gradnju moglc su izdati i opcine i kotari i rcgimcnte, ali samo u oclrcdcnim sl ucajevim a. Tck nakon razvojaccnja Vojnc krajinc grad je dobio svoju samostalnu upravu Cija JC cljclatnost bila definirana Statutom grada utemeljenom na odrcdbama Zakona ob ustroju gradskih obcinah u kraljcvinah Hrvatskoj i Slavoniji usvojcnom 188l.g. Po odrcdbama Statuta o svim bitnim pitanjima zivota u gradu odlucivalo je Gradsko zast upstvo na svojim skupstinama, a prijedlogc za rj csavanjc davali su 路 odbori rcfcrcnti zad uzeni za odrcclcnc djclatnosti. Gradsko zast upstvo JC im alo, uz ostalc odbore. Gradevni odbor. On jc. po odrcdbama Statuta. vodio brigu o sv1m poslovima vezanim za odrzavanjc postojccih opcin skih zgrada i za rcalizaciju proracunski planiranih gradnji. Gradcvni odbor jc prosudivao nacrte. kao i svc njihovc kasnijc izmjcnc, gradcvnc ponudc i troskovnikc, tc na kraju prcgledavao izvcdcnu gradnju i izclavao uporabnu clozvolu, kako za javnc, tako i za privatnc gradnjc. Odbor je skrbio i za "razprostiranjc. urcclenjc poljcpsavanjc grada". dodjcljivan JC. u I-I
suglasnosti s clrugim oclhor im a, gracli li sta, te manto "kod precllaganja gradevne dozvole, kano sto i kod svakoga arhitektonickoga ukrasa, paziti na ustanove gradcv noga i policajno zdravstvenoga recla". Oclbor JC clavao prijedloge lokacija na kojima se graclilo pod olaksavajucim okolnosti ma. Uz Gradevni oclbor, kao izvrsna slu zba Graclskog poglavarstva c!jelovala .1e Rcferacla A. U njezine su poslove pripaclali: briga za postojecih graclnju novih opcinskih oclrzava nj e gradevina. oclrzavanje postojecih cesta, kanala. Laraca. polij cvanjc sl. , cisce nj e mostova, oba lnih utvrcla voclotoka. nabava grada. ciscen.1e javnih kanala gradcvinskog tvo ri va i oructa, ciscenj e snijega, posipanje prolaza u slu caj u poleclice, odvozenje smeca. blata i ru sev ina s ulica , ocl red ivanje mj esta za odlaganje gradevinskog mate rija la. ured iva nj e i odrzava nj e jav nih setalista i nasacla. clocljeljiva nje naziva uli ca ma, kucnih brojeva, clizanje i nadziranjc kazalista, kupalista i sl. , rcgistrirala je sve promjene u posjeclu povoclom gradnje, kupovanja, proclaja iii "izv las tbe u tu svr hu ", te doznacivanju isplatc za takve sl ucajeve. U okv iru Referacle B postojalo je "gradevno i gasnicko redarstvo" koje je cljclovalo na temelju "gractevnog recla sv ih gradcvinah" to u pitanjima provodenja regul atorne osnove gracla. povodom grad nji zeljeznica. plocnika, krovnih zljebova i clrugih raclova, oclredi va lo je mjesto
za smj esta j graclevinskog tvoriva, poclu zimalo mjere prilikom poplava i clruge poslove naclzora. Za voctenje naveclcnih poslova stalno su pri Gradskom pogl ava rstvu bili za posleni: l in zinir, reclarstveni povjerenik i 2 cestara. Gradev ni se oclbor u svome radu rukovodio oclreclbama Statuta grada Broda, ali i "Gradevnog recla Hrvatskoj Slavoniji za graclovc u kraljvinama naveclenim u S 2 Zakona ocl 23. lipnja 1895. ob ustroj u graclski h obCina u kraljevini Hrvatskoj Slavo niji ". Kasnije cc djelatnost Gradevnog oclbora biti oclredena "Zakonom o izmjcni Zakona o opstinama i oblasnim sa moupravam a" clonesenim 6.01.1929. ali se njegovi poslovi i kompetencije nisu bitnije izmijenili. Clanovi Gradevnog oclbora su se cesto mijenjali tako ci a za ilustraciju mozemo spomenuti samo neke. Kao clanovi Gradevnog oclbora 1907. spominju se: Stjepan Bencevic, Michael Lackovic, Angelo D"Elia , Stjepa n pl. Horvat, Teofil Skopcinski, clr. Vatroslav 1908. Anclrija Brcic, Tomo Brlic, Josip Svehla; Hrze njak, Stjepan Jan cikovi c, Jakob Kohn. Mile Lackovic, Tcofil SkopCinski i Josip Svehla; 1934. mg. Oto Verni c. Josip Cviic, Duro Simic i clr.
15
Krajem 19. st. dugo jc vremcna glavni gradski in zc nJCf bio ing . KovaCi c koji je odobrio i izradio
osnove iii donose nj e cjelovitc rcgul ato rne za urb a nisti ckog plana izgradnje grada. Tck jc navcdcna
mnogc
izmJera d a la cvrstu os novu za planiranje.
od
sacuva nih
nacrta.
inzenj c r bio jc Dragutin
Poslije
Zugaj ,
njega
gradski
izmedu elva rat a
tijckom drugog svjctskog rata ing. Rudolf Sykora njcgov pomocnik Drag utin Antolkovic, a ne ko vnJcme ing.
Ignj atic.
Mnogc od
nacrt a,
osobito
za
stambcnc
zgradc, izradili su i ovlastcni graditclj ski mjernici iii poduze tnici graditelji, pa cak zidari. Ovlasteni graditelji krajem 19. i pocetkom 20. stolj eca bili su u Brodu: Antun Stanzcl - m ajstor zidar, Pctar Zdj e la rcvic - kr. kot. akcesista, Vjekoslav Tauchmann - gradcvinsk i poduzctnik, Josip Kuhn - majstor zidar, Josip Prosch maj stor zid a r, Braca Hesch! i Mayck - majstori zidari i majstor tcsar, Dragutin tcsari , Stjepan Baumeister Legrad , Josip Cviic - gradevinski poduzctnik i F abijan Kurst - majstor zidar, tc oko 1929. pojavljuju sc Duro Simic i Adam Till. Svi su oni uj ecl no bili , iii vrcmcnom posta li , gradevinski podu zctnici , tc su sta ln o vodi li borbu protiv ncovl as te nih zid a ra i trazili od Trgovacko obrtn ickc komorc u Osij e ku da im sc za bra ni rad. U jc
kompetcncije Gradcvnog odbora
donose nj e
regulatorn c
osnovc
iii
potp ad a lo
urb a nistickog
rj esc nja izgra dnjc grad a. Prijc katastarskc JZ111Jerc izv rscnc 1780. i 1781. u gradu nij e bilo tchni cki h uvjc ta
Iako
Brod
nije
1mao
sve
do
1933.
cjc lovite
reg ul atornc osnove, Gradevni odbor je po potrcbi, ka ko sc gra d sirio , izrad ivao nac rtc novi h gradevnih pravaca iii kore kture postojcCi h za pojcdine uli ce cij elc gradske cetvrti. T ako im a mo sacuva n nacrt ispravljanj a gradevnc crtc na Crkvenom trgu, danas Trgu Sv. Troj stv a, iz 1873.g. Na Gradskog m agistrata kuca na mj estu gdje cc dom . Nastavak reg ul acije
nJcmu se vidi polozaj zgradc novi pravac grad nj e priva tnih 1900.g. biti saz id a n Yatrogasni prema zapad u izradcn jc 1875.
Ka da jc Gradevni odbo r odred ivao polozaj nove kucc Adama Simica u Sirokoj Uli ca kra lj a Pe tra Krcsimira IV. ), utvrdi o pravac za cijelu ulicu . Na njcmu sc vide tada postojecc zg rade kraju . I Prilog 7. I gradevin sk i pravac za Trgu Ivan e Brlic
g radcvinski uli ci (clanas jc gradcvni ucrtane sve
kao i Zupni dvor na njczinom Godinc 1878. utvrdcn jc novi buducc gradnjc na Trgu. danas Mazura nic. Na nacrtu sc vicli
ucrtano zga ristc kucc koja jc stajala na sredini Trga u ravnini s danasnjom Lj ckarno m, ali J a kob Bau e r. cija JC to tada bil a katastarka ccstica, nijc dobio dozvol u za 16
wnz- btdtthPN<lrl/l
-?f"u/4 .. ~4;z/,U//.J(" za lJntJd, -1/IJUi .du
-•r
/;}u":;;
~/ d'~
bG
-if'·
AIU11D4t
t/07.-~~41Am.M?d07l J'a a
.J"J.GI'Gu/'.[ .,., ilhf41J ...J
~-
2&11-bUUM
vf••;t 11/JJ.
":-
I. ~-I"~.(J'.U4 .
z
,;.;;_"_;~,~;;.,. ~~ "'<7-
:J.
A'-/-.7.1..,~:--.-/.'
i . .k.U,_,6.:----. \ ;.:. ..,, .?/·..-
.r. 0.
>{;"LJ;- - '?
f~r._.__,.r?
.
;: Q,..e-h~· -;C., kftp
bf. :e-£4· ~r~- '2'~~ $. r:J;,.,~K---.£' #. ~
.,
'C:.J'
:J
;r:.·..A•.<
14-- .z;,-,,.,,.,£,6.,,"-t/ 2:-.-·---' /~
o&-r:.JZ;....k., 7~//- :P
/l. ..JI~p,h-
,7,..,.- .,r
/.J.
'f
z.~:,.__ /i JJ~,,c?., . ;f,:r-.'~ r.;..., ...,_ C!--rv. -/.~ .. , A-;,~·H -.../ ,/fvu 1/J/
I Prilog 7. I Tlocrt rilrlolaW/i&g 2:upnog dvora u Brodu, 1868. I DASB, f. YKB, IcuL 241CI
grad nju pa na dokumentu postoji biljeska da Je gradiliste prodano. Do tada se Trg dijelio na dva dijela: Mali trg (Kleiner Platz) i Veliki trg (Grosser Markt Platz), a tek od tada funkcionira kao jcdna urbanisticka cjelina. I Prilog 8 I Na planu se vid i vee ucrtana Gradanska uciona (kasnijc Gimnazija, danas Strojarski fakultet) ciji je kamen temeljac postavljen 14.07.1874. Godine 1879.g. usvojio je Gradevni odbor i nov1 , ispravljcni. pravac tadasnje Srpskc ulicc, danas Ulice Andrijc Stampara, kao novi pravac Muzwangasse , danasnjc Ulicc dr. Vladk a Maceka. Odrcdeni su vee pravCI danasnjc ulice Matijc Gupca . tad a Berislaviecve ili Podvinjskc ulice , Gundulieevc (prije Mjcsne). Strossmaycrovc i Ulicc Nikolc Zrinskog (prijc Loncarskc).
I
i
·rr..,,•• ..,,
~··.
\Y
1 ~ pho.o·:: 1I L.
,-~
}.ICn ..-~~,.-., · ,..~ ~
-
· - -~~"
..-;u.
'
Daljnji razvoj grada znantno JC sp utava lo prisustvo tvrdavc i voj nog erara , tako da se krajem 19. stoljcea pojavljuj c intcres gradskc upravc za prcuzimanJC nadzora nad dijclovima, naJpnJC samo Glasijc, a potom i pasnjaka sjcverno od tvrdavc tzv . Zvcrinca i Banhofa koji su bili u posjedu vojnog crara. Grad je trazio od vojnih vlasti da daju u na jam gradu podrucje Glasijc - vanjskih zcm lj anih nasipa koji su sc nalazili ispred vanjskog grabista tvrdavc u sirini ocl 53 do 85 mctara. Na tim sc zcmljanim kosinama vrlo rano
s~~,.
r---- I---,
'
I
\..-
' \
. ;---\.-
:Jj
\ --;,
• .r:ct.......
1~
\.~
i·\
I~~
\•h._ i
I
I ' .~-;r.-··
.- . . ' i . ~ . i i
/ Prilog8./ Lok=ijski plan za gradnju nove kute Jakoba Bauera na 7lgu. I 879.
/DASB,f YKB, ha. UJC /
18
pocelo saditi clrvece tako cia su nikli drvorecli uz rub Glasijc uz rub kontragarcli, a os ta lo jc podrucjc
Slavonskom Broclu Gradskog pogl ava rstva Slavonski Brod o kori stenju vojno - drzavnog ze mljista II . dijela
takodc r ozc lc nj eno po planu ing. F o hrnan a . Buciuci cia
Glasijc za setali ste gradanstva na rok od 3 godine. To
jc
je bilo podrucje danasnjeg juznog dijcla "Plavog polja".
tvrdava
VCC
ulogu. voj ne ohnav lj anje
izgubi Ja
SVOJU
o bra rnbe nu
su vlas ti izgubile inte res ocl rzava nj e. te su bile
pogra nicnu za
njezino sprernne
pregovarati s g racio m. Prvi je sporazu m postignut oko Glasije. Grad Je u pregovonma isti eao cia mu Je osnovni ei lj stva ra nj e ve likog javnog pa rk a. Gracisko zast upstvo je cialo u zak up vojsci 36 jut a ra graciskog zemljista na Velikom Vijusu za vj c2ba nj e vojske, te Je cak ulo:lllo 25 000 kruna u zidanjc nasipa kako bi to podrucjc zasti til o oci poplava. a vojne su vlasti 1906. g. ocll uci le dati grad u na uporabu zemlji ste dijel a Glasije LIZ uvjct da grad sru si sva cctiri bastiona , poJubastiona i os talc nasipe i iznive lira te re n "na razi nu dvorista kasarnc i mcdasnih g radski h crta .". s cctiri tvrdavna ugla morao je grad razvesti 120 000 m3 zc mljc izvaditi 29 000 m3 ciglc. Cigl a dobij c na ru senjem pripacla la je grad u i on je s nj o m izgrad ivao pj es nike (pjcsacke stazc) i razne komunalne objekte. Grad se, takodcr. obvezao sagradi ti VOJSCl jedan sje nj a k na zidanim tcmeljima o d clrvene ko nstrukcij e, te provcsti kanalizaciju za sakup lj anje vode koja sc slij eva la ocl grada prcma tvrd av i. . Kasnij e ce. 15.03. 1930.g. , biti sklopljcn d ru gi Ugovo r izmedu Ko m andc mj es ta u
Intenzivan gospodarski razvoj grada doveo je do za uzimanJa zn a tnih povrsina za izgradnju novih industrijskih komun a lnih objekata . Sve znacajnija prometna u log a grad a uvjetova la je sirenje ze ljeznice i cestovne mreze. a demografski razvitak je uvjetovao potrcbu za sirenjem stambenih cetvrti. Stoga grad trazi od VOJnog erara parcela ciju pasnj a ka Zverinac podru cja Ba nhof koji su se nala zili sjcverno od tvrdave. U svim pregovorima s vojnim vlastima Gradsko zas tupstvo jc isticalo velike stele koje je grad pretrpio prilikom prola za vojske 1878. u Bosnu i Hercegovinu , tc se u jednom od dopisa upu ce nih Zbornom za povjcdni stvu 13 . Zbora kaze: "Silna kolija prolazece vojske rujnirala su ulice i ceste grada Broda ,tako da je g rad Brod pretvoren bio u more blata , te je ogroman novae potrosen dok su se ceste i ulicc obnovilc." Od toga doba, kazc se dalj e u dopi su, "postao je grad Brod izboristnom tockom za prol az i ulaz vojnika u Bosnu. Sva ke naime godine u proljetno i jesc nsko doba pri promjeni ce ta u Bosnoj prolazi kroz grad Brod silna vojska koju g rad Brod jedini u cij e loj mon a rhiji 19
..,...,., ...
ukonaciti mora". Za navcde ne stete grad od vojnog erara 111Je dobijao nikakvu nadoknadu vee jc za ukonaCivanje izdvajao 800 - 1000 kruna godisnje. Zbog svega toga grad je trazio od vojnih vlasti razumijcva nje
ll ~g ul ..olurn u u,.nov:~.
).:.
!'~•B·od o
__
__ ___:::
za SVOJC potrebe. Gradevni je odbor izradio nacrt Regulatorne osnove zapadnog dijela grada s tchnickim obrazlozcnjem ./ Prilog 9 I Uz to je izraden i usvojcn na Gradskom zastupstvu 30.10.1913. parcelaciju Zverinca Glacija u kojem definirana podrucj a za pojedine namjenc.
Statut za su tocno
Prema Statuti.! nacrtu Vcliki , iii Zitni trg, bio je namijenjen trgovini zitom i raznim zivdom. On se protezao od Mesieevc do Pilareve ulice. Mali trg pl aniran je kao mjesto za povezivanje niza prometnica a okruzivale bi ga "ukusnc i moderne gradevinc". I Prilog 10 I [stocno od Vclikog trga, a zapad no ocl tvrdave, planiran jc park i javno graclsko sc tali ste koje prcsijcca cesta kao produzctak Ulicc Franjc J osipa (Sirokc ili clanas Ulicc . kra lja Petra Kresimira IV) , a vodi , kao glavna clrzavna cesta, prema Banovoj Jarugi. Polozaj ni nacrt ave ccstc vee JC bio usvoJen na Gradskom zastupstvu 1906. Statu tom Je prcdvidena gradnja mza stambenih samostalnih kuea po srcdi ni Zvcrinca s predvrtovim a koje su bili duzni , prema Statutu, odrzavati sa mi kuecvlasnici. U drugim
··~"_~ (~ !! '
.
....-,..._-
I
...,.-~
.....
I Prilog 9. I • R.egularoma o.mova zapadnog dije/a grada", 1912. I DASB,f GP SB, ha. 17 I
20
dijelovima
Zverinca bili su planirani blokovi stambenih
gradevinskog
kuca s tzv. zatvorenom gradnjom. Na nekim parcclama
regul acio nog
su
bil e
planirane
jcdnokatnice,
a
na
pnzemmce. Statutom je precizirana sirina kuca ,
velicina
dvorista
graditelj je bio duzan
plocnika,
vtsma
zapoceti
gradnju
drugima
ulica , sirina vrtova, u
roku
a
dvije
kao
sastavnog
Gradevinski
odbor
u
Broclu rad io je na prikupljanju podataka objekata
i sv im
osnovu
kojih
drugim JC
gradevinskog oclobrilo
godine od clobijanja gradevinske dozvole.
pravilnika plana,
uvj eti m a
izradio
poclrucja.
21.0 1.1933.,
Plan
o
Gradsko
a
0
zivota
dijel a
Slavonskom broju zitelja. u gradu
izgradnji
zast upstvo
pravno
ocljeljcnjc
na uzeg
ga
JC
Kraljevske
banske uprave Savske banovine 18.08.1933. Uz navcdeni Izracla poduclara
naveclene
se
sa
J908 .g. cia svi regulatornc
Rcgulatornc
Kr.
zahtjevom
graclovi
osnove.
osnove
zemaljske
obvezno donesu Na
zahtijeve
i Statuta
se
vlaclc
granicc
tz
svoje cjelovite vlade
Gradsko
plan
nalazi
plan
clijela
regulatorn a
grada
osnova.
grada na
Gradska
na
koji
kojem
sc
zona
su
ucrt a ne
odnosila sc
na
nova
tome
planu
protezala na zapacl u ocl Save uz tvrdavu s unutrasnje
pogl ava rstvo Broda na Savi oclgovaralo je negativno uz
strane
obrazlozcnje cia nije u mogucnosti izraditi cjelovit plan
(dan as Autobusni kolodvor) do zelj eznicke prugc, prugom do Olivine ulice (clanas Ulica I. G. Kovacica)
gradnje
sve
dok
ne
razrijcsi
svoje
acinose
s
vojnim
Glasije.
dijelom
Svaciceve
i Masarikovom
crarom, tc dok se ne odredi lokacija nove zc ljeznicke
Olivinom uli co m do
stanice koja ce znatno utjeca ti na claljnji razv itak gracla.
Ulicc Vuka Karaclzica (clanas clr. Andrijc Stampara), Ka raclziccvom i Pivarskom do Vrazovc i od nje ravnom
Gocline
1931.
stupio
.1e
na
snagu
novi
gradevinski zakon kojim Je preclvideno cia opCine koje jos
nisu
imale
regulacioni
plan ,
mora1u
isti
izrad iti
路 izrad iti
revidirati
stare
puteva.
obavljeno
ponovno
Na
osnovu
objavljenih
karte, sv ih
Uputstava
te
clijelova tz
Je
postupno
uzeg gracla.
1932.g.
o
izracli
SLI
preuskc
za njegov claljnji razvoj, te je Graclsko zastupstvo dalo
grad
mj e renje
. Zrinskog, Zrinskom do
crtom do Save. Granice uzeg grada postale
najkasnije do kraja 1938. Da hi mogl a izraditi svoj plan, opCina Slavonski Brad za kljucil a je cia se mora ju kat asta rske
Ulice
ulice
1935 .g.
opsiran
Elaborat
o
prosirenju
granica
Slavonskog Broda. U njemu je dana obrazlozenje cia sc nalazi na
na
raskrsnici
plovnoj
rij eci
cctverostran ih po
svoj
zeljeznickih prilici
na
medunarodnom europskom putu, te mu slijedi i daljnji brzi razvitak . Prosirenje gradskog poclrucja na veCi nom
22
ne nase ljena podr ucja (Bud aink a) , Podvinj a
d ijela Brodskog Ya rosa Gornje Y rbe da lo bi mu polct i jos vec i e ko no mski , komu ni kacij ki. ind ustrijsk i i voj no - stra tesk i znacaj , sto bi ga pre tvo rilo u ce nta r bazena Posavin e i o mog ucilo mu zivlj i razvita k u budu cnos ti . Z a navede no p rosire nj e da la je preporuku i Kra lj evska ba nska up rava u Z agrebu . a li su sc to mu opi rala sa ma sc la . Tij c ko m 1941. 1942 . ponov no su vrscne pripre me za do nosenjc nove regul a to rn e os nove g rad a. a to me je radio ing. Duro Tre ine r. Na rocit o je pl anira na cesta od Poglavnikovc ul ice (da nas U li ce kra lja Pe tra Krc5 imira IV) do unut ras njos ti tv rctave o ce mu je izracte n i nacrt. [z sacuva nih sc nacrta vid i da je pos llije 1945. a rod ni odb o r grada ta koctcr radio na do noscnju novog U rba nisti ckog plan a . Na sta re ka tasta rskc ka rte ucrta ne i mosta) su zo ne predvicte ne za (glcd a no od Save kupa li stc. pa rk - zabaviste, sta mbc nc zgrade na o ba li Save, Do m ku lture, sta m bene zgrade, kin o, garaze i pa rki ralistc, a uz trg kaza liste, tr:Z nicu, trgovacku kucu, urede. Ko ta rski sud , sjevern o od nj cga za sta mbe na pod rucja, te zeljeznicku i a uto busnu stani cu. Sacuvan je i jos jedan nesto d rugaciji plan na koje m je grad
ta koctc r podijc ljen u zo ne u kojima su smj es te ne : upravnc zgrade. djccji vrtici, sko le, obj e kti kulturc, spa rta dr. Za sva ki nov i bl ok nase lj a, pa rkova I Prilog 11 I spo rtski h i rekreacij skih centa ra kao i za pojcdin acne o bj e kte pripre ma ni su lokacij ski pl a novi. sacuva ni spisi N aza los t, LI Z vecinu tih pla nova nisu ta ka d a ih .J e tcs ko p ro tum aciti , do k za Ge ne ra lni urba nisticki pla n usvoje n 1971. Drzavni a rhi v u Slavo nsko m Brodu jos nc m a do kume nt acij e.
Piall parka u I Pri/og 11. I I DASJJ naselju Blolc "B". 19-19 JNOOSB, Iall.39b l .
LITERATURA l. ARGA . Giulio Carlo. A rhitektura i kultura. - Split,
1989. 2. AR HTTEKTURA XX vijcka. - Zagreb, Beograd, Mosta r, 1986. 3. BRLIC. Ignjat A lojzije, Uspo mcne na star i Brod: zab iljdi o oko godinc 1838 . I.A. Brlic grada nin i trgovac brodski. - Brod niS. , 1838 I pre tisak u: VIlEST!: godisnjak Muzeja brodskog Posavlj a br. 4. 5. 6. 7. 8.
9.
7/ 1983 ., str. 3 - 61 BROD i okolica . - Vinkovci . 1998. CVEKAN. Paska l. Franjcvci u Brodu. - Slavonski Brod, 1984. GENERALNI urb a ni stick i pl an grada Slavonski Brod: prijcdlog plana. - Slavonski Brod, 1987 . HORVAT. Andela, Barok u kontinentalnoj Hrva tskoj . - Z agreb, 1982. KRO IKA Franjevackog samosta na. - Slavonski Brod , sv. I. (1706-1787),1995. sv. IT (1806-1833),1997. sv. III (l834- 1878),1998. KRP AN, T omislav, Brodski panoptikum !. ,II. Vinkovci ,1992.
10. MARKOVI C, Mirko , Brod: kulturno - povijesna monografija . - Slavonski Brod, 1994. ll. MOHOROVICIC, Andre, Graditeljstvo u Hrvatskoj a rhitektura i urb a nizam. - Z agreb, 1992. 12. SBORNIK za konah i na redabah valjanih za Kraljevinc Hravtskc i Slavonijc za godinu 1900. - Z agre b, 1900. 13. STIGLICIC, Marij a, Graditeljstvo u Z ad ru 1868. - 1918 .. - Zagreb,1988. 14. STATUT grada Broda ob urcc:lenju gradske uprave 15. 16. 17.
18. 19. 20.
. - Brod na Savi, s.a. TOLDJ , Zvonimir, Brod na Savi : Dva zlatn a doba. - Slavo nski Brod, 1991. WAGNER, Wilhelm, Sava i vojni komunitet 1692. - 1873. II ZBORNIK HISB, 15 , 1978. ZNANSTVENI skup: Naselja i stambcna arhitektura od prethistorije do srednjeg vijeka na podrucju Hrvatske, Slavonski Brod,1998. . - Zagreb, 1993. POSAVSKA HRVATSKA NOVI BRODSKI LIST VECERNJI LIST
25