Katalog izložbe ''Graditeljstvo u Brodu na Savi / Slavonskom Brodu''

DRZ.--1.\.;.JI . \RI-IIV lJ SL.\VONSK0\1 BRODl l

GRADITELJSTVO

u

BRODU NA SAY! I SLAVONSKOM BRODU L.

dokum~ntima

Dr-Zanwg arhiva u Sla1路onskom Brodu

IZLOZBA

SL. \\'0!\SKI BROD. 1999.

DRZAVNI ARlllV U SLAVONSKOM BRODU

GRADITELJSTVO U BRODU NA SAVI I SLAVONSKOM BRODU U DOKUMENTIMA DRZAVNOG ARIDVA U SLAVONSKOM BRODU

~ IZLOZBA U POVODU 40. OBLJETNICE OSNIVANJA I RADA DRZAVNOG ARIDVA U SLAVONSKOM BRODU I TJEDNA ARIDVA REPUBLIKE HRVATSKE

SALON BECIC, TRG IVANE BRLIC- MAZURANIC 23.04.1999. - 3.05.1999.

SLAVONSKI BROD, 1999.

UVOD

Grad Brod I Brod na Savi I Slavonski Brod dijeli sudbinu drugih panonsk ih gradova koji imaJu kontin uitet naseljavanja jos iz predpovij es nih vremen a, a gradskog ob lika zivlj e nj a. iz rim skog doba i srcdnjcg vij eka.

On i. nazalost, ncmaJu sacuva nih vidljivih g radite lj skih spo mc nika iz tih razdoblja kao Dalmacija iii Hrva tsko primorje. Svjec!occnja o grac! itcljskim ob li cim a iz antickih i srec!njevjekovnih razc!ob lj a mogu sc naCi sa mo u a rh eo loskim nala zima pisa nim c!okumcntima. Krivci za to su , kako mate rij ali kojima se grad ilo u ov im krajcvim a i klimatski uvj e ti , tako i pustosenja kojim a su ovi, lako prohoc!ni krajevi , bili tijekom brojn ih migracij skih osvajacki.h izlozcni pohoc!a.

O snovn i gractevinski matcrijal na poc!ru cj u g rac!a Broda sve do srcc!ine 19. st. bilo jc c!rvo, c!rvo prcmazano glinom i suscna opcka. Visoki stupanj vlagc, cestc pop lave Ll vrijemc c!ok jos nisu bili regulira ni voc!otoci i cesti poza ri brzo su uni stava li naselj a. Stoga, Slavo nski Broc! poznaje vidljivu c!anasnji grad grac!i telj sku bastinu tek oc! kra ja 17. Stoljeca vre me na poslije oslobactanja od Tura ka.

Buc!uci cia Slavonski Brod jos nema naptsa nu znanstvcnu mo nografiju koj a bi sustavno i znan stve no

o bractivala graditeljstvo, ciij JC ove izlozbe ukazati na bogatstvo pisanih izvora koji se cuvaju u Drzavnom a rhivu u Slavonskom Brodu. Brojni spisi, nacrti , regulatorne osnove i sl. mogli bi biti cvrst putokaz istrazivacima i znanstve ni temelj za njihova istra ziva nj a. fzl ozeni c!okum e nti bi mogli biti poticaj i svima onim a koj i vole ovaj grad ci a ozive sjecanja na ljepote nj cgov ih starin a. On e jos i danas postoje na mnogim mjcstim a u grac!u un a toc teskim razaranjim a koja je Broc! dozivljavao kao malo koji grad u Hrvatskoj , kako tijekom daleke proslosti , tako i tijekom drugog svjc tskog i ned avnog Domovinskog rata koje i prec!obro pa mti vcCina zitelja ovoga grada . Osim sacuvanih objeka ta rijetkih ambijentalnih cjelina, dokumenti svjedoc~ . ~a grad Brod im a i bogatu pisanu kulturnu bastinu s o biljem poc!ataka o graditeljstvu, kako u Broc! u, ta ko na sirem poc!rucju bivse Kotarske oblasti. Najbogatiji izvor je c!okumentacija nastala radom Gractevnog odbora Gradskog poglavarstva Slavonski Brod, sacuvana oc! sredine 19. stoljeca.

Vee 1871.

Broc! je imao vrlo a ktivan Odbor za poljepsavanje grac!a koji je cak izrac!io i Pravila za gradnju. ( Prilog 1. )

Dijclove

n avcde nc

dokumentacijc

koristili

su

mnogi zna nstvcnici i a rhite kti - prakticari, a osobito u novije

vrijemc

izradila

grupa

prijedlog

arhitckata

novog

iz

Zag rcba,

urbanistickog

koja

rjescnja

je

Trga

Ivane Brlic - M az uranic u Slavo ns kom Brodu. Mcdutim, s ustavna . cjclovita, zn an stvena obrada graditc lj stva g rada Broda. kro z istrazivace.

sva

povij esna

razdoblja,

tck

ceka

Namjcra, a ni objektivne mogucn os ti ovc izlozbe nisu

bil e

da

sc

proble m atika siroj

znanstveno

graditcljstva

javnosti ,

StO

raznovrsnost

realnosti vrem ena

kojoj

na sc

oslobadanja

sedamc!eset ih

vise

obuhvati

Brodu , vee

mog ucc ,

da

pribJizi

dokumcnata

koji

i koristcni. Nastojali s mo biti tc pri izboru clokumcnta

uk aza ti

u

to

i cjc lovito grac!u

intrigantnost

nedovoijno pozna ti manje s ubj ektivni, objcktivnijc

JC

u

godina

sl iku

gradio

povijesnc si ri o

sva se sva su sto sto

grad itc lj skc

grad

Brad

od

od

Tura ka

pa

svc

do

ovoga

stoljcca ,

upravo

o noga

razcloblja o kojem se cuvaju dokum e nti raz nih stvarate lj a u · Drzavnom a rhi vu u Sl avo nskom Broc!u.

/Prilog I . I .spu wkojettt •• q>Ofrlinje rod Oc/bora Zll poljeplawmje grada, 1871.

IDASB.f YKB. blt.l9/

Izbor dokumenata za izlozbu napravlj e n je iz sljedecih arhivsk ih fonc!ova: Gradsko poglava rstvo 2

(magistral) slobodnog voj nog komuniteta Brod (1781. -

188 1. ).

G radsko

poglavarstvo

Broda

na

Sa vi

I

lzlozba se sastoji od sedam cjelina:

Slavonskog Broda (1881. - 191 8.: 1918. - 194 1. i 1941.

- 1945.). Narocln i odbor grada Slavonskog Broda (1945.

1952.) Narodni odbor opCine Slavonski Brod Vanjski (1952. - 1955.), arodni o dbor gradske opCine Slavonski Brod (1952. - 1955.). Naroclni oclbor opCine Sl avo nski Brocl ( 1955 .

1962. ). Skupsina opCine Slavonski Brocl (1963. - 1970 .), "Izgraclnj a" - gradevinsko poduzccc u Slavonskom Brodu ( 1945.

1969.), Gradcvno poduzecc "Bra tstvo" Sl avo nski Brod (1948. 1958.) i Odbor za grad nju Spo me n doma "Duro Sa laj" Sl avo nski Brocl ( 1958. - 1972. ).

l.

Rae! Gradevnog odbora Gradskog poglavarstva i reg ul atornc osnove ( urbanisticki planovi ) Broda na Savi I Slavonskog Broda

II.

Objekti javnc namjene: uprava, sudstvo, kultura, zdravstvo, socij a ln a skrb i sport

skolstvo,

III . Sakra lni objekti IV. St a mbcni objekti V. Gospodarski objekti VI. Komun a lna izgraclnja VII. lzgradnja prometnica

3

Povijest izgradnje grada do 1871.

Buduci

da

danas

nem a

vidljivih

ostataka

od Save kucom za povjednika

rimskog grada Marsonijc, ili po najnovijim arheoloskim

sa mostan

otkriCima

na

Trojstva.

mjestu kasnijeg Starog gracla, nazivanog i Ova r, Vukovac, Mali Samac i Gornji grad, sa sigurnoscu se

srednjem

Marsunnije, koja

se,

vjerojatno, nalazila

maze tvrditi da se suvremeni grad Brod urba nisticki razvio na temeljima onog dijela grada koji su u srednjem vij eku zasnovali Berislavici. Taj clio grada se poslije oslobadanja od Turaka nazivao Donji grad. Dok se Stari ili Gornji grad razvijao spontano, osobito njcgov stambeni clio, bez cvrstog rasporeda kuca, novi grad je imao sve karaktcristikc planski zasnovanog gtada. Raspored utica bio je diktiran pravokutnim oblikom hedema unutar kojih su se nalazile tri uzduznc i dvije poprecne ulice. To je clanasnje Seta liste brace Radic (tada Savska utica , Kopitni put ili kasnije Mollinarievo setaliste), Utica Ante Starcevica (tada Srednja utica , kasnije Gospodska, Skolska Banska

bio

je

Samostanski

tvrdave.. trg,

Uz Franjevacki kasnije

Trg

Sv.

Gradcvne linije utica i trgova zasnovanih u vijeku postoje sve do clanas.

O snovna

prometnica od istoka prema zapaclu bila je danasnja Utica Ante Starcevica koja je spajala istocna i zapadna vrata gracla. Iz grada su vodile tri ceste, jedna na za pad prema Starom ili Gornjem grad u i dalje prema Pozegi , druga na sjever prema Podvinj u i Grabarju i treca prema istoku, prema danasnjem groblju i selima uz Savu. T a kav raspored utica i puteva vidi se na planovima koje su izrad ili topograf Francois Nicolas Sparr de Benstorf 1697. i vojni in ze njer i arhitekt.

Pen路eta de Silc J 715 . D eta ljan opis topografskog izgled a gracla na osnovi navedenih karata dao je dr. Mirko Markovic u monografiji Brod: kulturno povijesna

utica) i Utica Matije Mesica (tada Rasolska i neko vrijeme Crkvcna utica). Poprecnc su bile utica Ivana pl.

Zajca (tacla Utica Sv. Ivana) Preracloviceva,

monografija. On za kljucuje da su Turci nastavili koristiti i staru i novu broclsku varas, te da su ih nazivali Gornja (Stant) Donja (Nova) broclska varas.

Vremenom su Turci nas tanili i Srednju brodsku varas

pretpostavlja se, danasnja utica Tome Skalice. Na mjestu danasnjeg Trga Ivane Brlic - Mazuranic i tacla je bio Trg ali je bio podijeljen na elva clijela i zatvoren

koja sc na lazila na mjest u clanasnje tvrclave. dok un se na da nasnjcm Trgu Ivane Brlic - Ma zura nic nal azilo groblje.

Na istocnom kraju Donj e varosi nalazila se drvc na fra nj evacka ka pe la posveccn a Sv. Trojstvu.

Oclm ah iza njc na lazili su sc istocni bcdemi.

Prilikom povl acenja Turak a Brocl JC ostao opu stose n, a vj e rojatno spaljen, bez zitelja. strateskom znacenju za Za hva ljuju Ci nj egovom vojno Habsbursku mon a rhiju , on JC vrlo brzo obnavljan.

Brojnoj vojnoj posacli , kao i brojnim izbjeglicama iz Bos ne He rccgovin e, morao se osigurati smjestaj.

Obn av lj a ni su i sta ra utvrda i obje varosi . Kuce, crkve ilovace i utvrclc gradcnc su u prvi mah od drveta i iako cc se usko ro poccti peCi i cigla , osobito za gradnju nove tvrd avc . Tip drvene kucc ostao ¡ jc, za hva ljuju ci pravilima gradnje koje je nametala vojska , pri suta n u Broclu svc do srcclinc 19. st. , tc se on moze vidjcti na sta rim razgl ednicama , slikam a • Vasilja A ntipova. a poncgclj e, jos i d a nas, u starom dijelu grada .

Ubrzo na kon oslobac1 a nj a Brod a od Turaka Habsburska mon a rhij a je donij c la oclluku o izgradnji nove tvrc1 avc na mj estu turske Srcclnjc va rosi i ta cc ci nj c ni ca biti jcd a n od bitnih cimbenika usmjeravanja cjc lok upnog urb a ni stickog razvoj a gracl a Brod a sve do cla nas njih da na.

Buduci da je clr. Mirko Markovic detaljno opisao gracliteljski pocluhvat nastanka tvrdave, te da je tijekom 1998. publicirana cjelovita znanstvena monografija Brodska tvrdava mr. Josipa Kljajica , na izlozbi ce se pitanja odnosa tvrdave, vojnih vlasti i grada doticati samo toliko, koliko to bude najnuznije za uocavanje bitnih pravaca izgradnje grada.

1

Do prve vece intervencije u zatecenu urbanisticku strukturu grada doslo je rusenjem zapadne strane gradskih bedema buduCi da su oni neposredno smctali izgradnji tvrc1ave cija je velicina prelazila siobodan prostor. Osim bedema srusen je ubrzo i clio kuca koje su se nalazile zapadno od trga, tako da je gotovo trecina srednjovjekovnog grada pokrivena va njskim kra kovima tvrc1ave. Sve do prosle godine nije sc moglo utvrditi gdje su se tocno nalazile zapadne gra nicc srednjovjekovnog gracla. Tek su najnovija arheoloska istrazivanja Muzeja brodskog Posavlja, provcclena 1998., potvrdila lokaciju bedema i zapadnih vra ta grada na prostoru uz sa me bcdeme tvrdave.

Vee na planu gracla koji jc izradio ing. Perreta 1715 .g vidi se da je srusen istocni bedem iza Fra nj cvackog samostana kako bi se omoguCilo sirenje

5

...

,.

... 11' , ,... ,., , ;

/

I Prilog 2. I

.·e~;e Save lz 1878.

Nacrt diJ•i..• obalojurvrrk VKB~ 21 I I DASB, · •

grada na istok. T aj ee se dio grada tijekom 18. i 19. st. najbde siriti. Plan grada iz 1715.g. ukazuje na cinjenicu koliko je rij e ka Sava snazno utjecala na razvoj grada. Cijeli gra d je okrenut rij eci jer uz rijeku nije bilo bedema. Pre tpostavlj a se da ih je vremenom odnije la Sava, a izmectu Fra nj evackog samostana i rijeke postojao je ni z od ca k 18 ku ea. Medutim , ka ko je Sava na svojoj lij evoj oba li i okuci kod Broda imala veliku udarnu moe, ana Je sva ke god in e odnosil a znatne dije love obale. Sve su ave kuee , stoga, vremenom nesta le Sava jc zaustavljena tek kad a je obala ucvrsee na dubokim pilotima j ozi d ana debelim slojem kamena. Utvrctivanje oba le Save bio je jedan od vojnih grad ite lj a tijekom najveeih poslova i gradskih , 18. i 19. Stoljeea I Pril og 2. lzvjestajni plan o sta nju Broda nj egove rvrct ave 1763.g. posebno jc znaca1an JCr sc na nJemu jasno vidi da SLI vee do tada Sruseni i prvi puta sjeverni bedemi grada , te su sc sa mo jos vidjeli opkopi , kao i da je zapocelo si re nj e grada prema sjeveru na prostor kasnije Sirok e ulice (sokaka), danas Ulice kralja Pe tra K.resimira IV. Gradnja , mect utim , nije zapocela od Trga, vee od istocne st ra ne , od zupn e crkve Sv. Stjepana. danas crkve Gospc od Brze Po moCi , na propisanOJ ud aljenosti od tvrdavc. Srednja ulica (Uiica

A. Starceviea) do tada je vee dobila odvodne kanale s obje strane kolnika i ani su prelazili i preko trga, a preko njih su bili mostiei . Trg je jos i tada zatvoren kueama s juzne i sjeverne strane u ravnini danasnj e protezala do ljekarne. Rasolska (Mesieeva) ulica se drve ne zupne crkve Sv. Stjepana oko koje je ostavljen prostor za novoplanirani trg. T ada se vee naziru i trase dan asnj e Gundulieeve, Strossmayerove, Ulice Sv. Florijana. a svuda se na tom sirokom prostoru vide na pl anu razbaca ne kuee, vjeroj a tno gospodarske zgrade iii kuce zitelja Broda koji su se u velikom broju bavili rata rastvom o cemu svjedoei popi s koji je zabi!jezio Ig11j a t Alojzije Brlie u svojim UspomenaiiJa na stari Brad.

U tzv. Gornjoj varosi , izmedu dana snjih utica Sv. Nikole T ave lica i H a nibal a Lu ciea na planu iz 1763.g. vidi se da je stara utvrd a uklonjena ia ko jos postoj e zemljani nas ipi .

Preostal e zgrade utvrde koristcne su za sanitarni Kontumac, a stambene kuee su n"epravilno razbaca ne iza bivsc utvrdc u meandru Mrsunj e.

U vnJeme vlada nj a kralja Josip a II izvrse n Je u Hrva tskoj prv1 stru cni ka tastarski premjer ze mljista.

Z a podrucje Broda i okolice detaljnu katastarsku kartu 7

s numeriranim katastarskim cesticama izradio je kadet

tvrdave, vee i Cinjenica cia Sli vojne vlasti od 1775 . na

Franjo Reixler tijekom 1780. i 1781. Ta ce katastraska

dalje

karta

izvan dohvata tvrdavskih topova i na rusenju postojeCih.

biti

podloga

za

izradu

mnogih

parcijalnih

gradevinskih planova pri utvrdivanju pravaca novih ulica Na

trgova. . utvrditi

katastarskoj

karti

IZ

prve precizne granice

1780.

imovne

mogu

opcine

insistiralc

osobito zidanih

sjeveru

stara

preko

kojega

potom

preko

Yelikog

potoka

polja

Glogovice

cesta

prema

za

do

Podvinje,

istoku

cto

spoja

1783.

Gradanska uz

pocinjc

Pitmanovkc i Duiicc na jug do Save

zaob il azeCi selo Gornjli Yrbli.

Savu,

su

bili

sruseni javni , opCinski

magistrata,

tzv.

Yaroska

objckti:

kliea,

koja

se

liciona, danasnji tridesetnica

novo

Strojarski

cinovnicki

razdoblje

li

fakultet , Solana

stanovi .

izgraclnji

gracla.

Od Te

tacla 1783.g.

osnovano je graclsko povjcrenstvo od uglednih gradana koje

ukazujc

vee

zgrada

preko pasnjaka

karta

esplanadni

nalazila blizu mjest a na kojem ee kasnije biti sazidana

Osjecke ceste koja jc isl a izmedu Podvinja i Bukovlja

Ova

tzv.

Broda

slikovito receno, od tvrdave do Franjevackog samostana.

mosta

prolazila

Bio je odreden

grada

Brod.

prema

koritom

kuea.

zitelja

prostor sirok izmedli 350 i 600 hvati (570 do 1140 m).

Do

je

preseljavanjli

se

Ona se protezala, gledano od Save, od usca Mrs unje starim

na

na

librzano

sircnje

grada

je

napravilo

postojeCih

zgrada

popis na

(nasastar)

esplanaclnom

procjenli prostoru,

njih

svih 384.

prema istoku tako da je vee na Yijlisli sagradcn i novi

koje je trcbalo prcscliti na pasnjak Balatin, clio grada

Kontlimac

iza Zlipne crkve do clanasnjc liiice Andrijc Stampara. Iz

liZ

skelli ,

napusten. Zitelji

dok

je

stari ,

Gornje varosi

koja je vodi la prema

li

Gornjoj

prescljcni Sli

Gromacnikli,

va rosi ,

na cestli

te jc tako

popisa

Povjercnstva vicli

sc

cia je, osim

zgracla,

bi lo

danasnji Brodski Yaros liZ clanasnjli Zagrebackli ccstu.

vlasnistvu

cig lara,

loncara,

Ceste ucrtane na tom planu postal cc osnovni pravci

jcclna polliziclana, dok Sli svc ostale kliee bile drvenc

naseljavanja i izgradnje grada u drligoj 19.

granica

starih

s.toljeea. bedcma

povecallJC

broja

dolaskom

brojnih

zitc lj a

Na

brzo

sirenjc

ziclanih

i dvajli

kliea

li

trgovaca

18. i

konstrukcijc. Navecleni popis ne navocli grac1cvinc koj c

!ZVan

Sli

grada ,

kojcga

do

pivara

5

gracl a

ne

potrebnih

sa mo

polovici

utjecalo je,

obrtnika

jos

vee srlisenih

opeinskih

tijekom

nastao

samo

brzo

je

doslo

kocl

bile

tzvan

csplanaclnog

prostora,

kao

naprimJer

Franjcvacki samostan.

graclnjc 8

IPrilog 3. I Nacrt dije/a FranjevaOwg •amostmw.. 1949.

I DASIJ,J NOO SB (dDdaJak), kut. 51 I

Svc kuce

do

opekom,

1845. pa

zitelji

111SU

Brodu

"najreprezcntativniji

naj markan tnijih

podrucju

samostana.

Stoga

svjedoci

Brad

starijih gradevina od sredinc 19. st.. datira

i dokumentacija

o

nema

Brodu.

Kronika mnogo

Upravo od tada

graditeljstvu

Drzavni arhiv u Slavonskom

z-a

u

"jedna

autcnticno

imalo

sa mosta n

posljedicu pojavu cestih poza ra koji hi progutali cijelc cemu

sto je

zidati

gradske

0

dimnjake,

smjeli

arhitckturc

Franjevackog

ni

Broda

sa mostanskc

cetvrti

cak

koju

posjeduje

Dokumentaciju

iz

ocl

najprijc

Slavonijc". za padno

Hrvatskog

baroknih

G raden

krilo

s

jc

klaustar

sjevcra"

od

ujcdno

gradevina 1724.

crkvo m,

do

potom

na 1770 ..

postupno

juzni, pa sjcvcrni i konacno istocni trakt. Gradnja same crkve trajala je od 1727 . do 1749. I kasnijc je bilo na samostanu gradevinskih radova, adaptacija i popravljanja.

ranijih razdoblja takoder jc najvecim dijelom progutao

Najpoznatiji

poza r 1859.g. Zato ova iz lozba maze nesto samostalnije

bunarom ,

dokumentirati graditeljstvo tek ocl navcdenog razdoblja.

su nad svodc ni snazni m "bacvasti m" kamenim boltama i

cli o

sa mos tana je

sredisnji

prostor. vrt

s

okruzcn sa SVC cctiri Strane hodnicima koji

stupovima .

Od znacajnijih gradevina koje u Brodu i d a nas postoje iz razdoblja prije sredine sa

sigurnoscu

utvrditi

U

19. stoljeca maze se

postojanje,

osim

tvrdave,

ccntar

navcd cno m

grada

bio

razdob lju

jc

oko

kompleksa Franjevackog samostana , zupne crkva Gaspe

Prilog 4. i 5. I Uz Samostan su

od Brze Pomoci za koju dokument ka ze da je zidana "pocetkom 19. st." i nekoliko clrvcnih stambenih kuca

magiastrat

od

kojih

neke datiraju

mazda jos iz 18. stoljeca.

0

I Pril og

6.

do

sredi ne

Franjevackog

I

g radcvin skog matcrijal a, tc ista knutih brodsk ih ob itclji.

19.

samostana.

st.

I

sc nalazili

Gradski

zidani

cv rstog

sko la , drvcnc

od

sta mbcnc zgradc

zicl a nju Franjevackog samostana kao najmonumentalnije civilne gradevinc,

u

dokumentaciji

Drzavnog

arhiva

Tek

u

nako n

ukidanja

zab ranc

gradnjc

cvrstih

Slavonskom Brodu , naza lost, ncma dokumenata. lpak ovaj kompleks gradevina moramo svakako istaknuti

objckata u ccntru grada, pocctkom 19. st. zapocclo jc

gotovo kao zastitni znak Broda. I Prilog 3. tabla 1. I i

podudara i s najintcnzivnijim razdobljcm gospoda rskog i

citirati

poznatu

pmjetnosti

OCJCilU

Angclc

nasc

Horvat

po

istaknute kojoj

povjesnicarke JC

Franjcvacki

novo

ra zdobljc

dcmografskog

graditcljstva razvitka

g rada

u

g rad u do

Brodu . Ono

kojeg

postupnog ncstajanja voj nc opasnosti

dolazi

sc

uslijcd

i intcnziviranja 10

,. .'JJ111/itWJ:./J111.

~I

t';... ~ ..

(A_fJ.,""""'

_j -

-

t'..;... _...__~w.,..

.j.l:...... ~...... .

~ ·

.I

...

1Pri/og4. I Lokacijski plan gro4evi1la "" 1lgv Sv. Trojstva 1855.

I DASBJ VKB, /ad. 23 I

ct.....-

. .t ml«fill«/ I·'-......_,·-··-.~ - - - - - l l ....._ . .(

----~~ :~~~

11

~,

~' "

./fo~u.

I.PIL~

t t

.,. -:; ·''P I ,.

~ ..

IPrllog 5. I LokllciJ•Id plall nove~ ate na SavskDJ u!ici dana. &taliitu braee R1JdiC, 1875.

I DASB,f YKB, hd. 24 I

trgovinc i obrta, sto ce biti osobito prisutno nakon ulaska Austro - Ugarske u Bosnu i Hercegovinu 1878.

Brod tada postaje pravi tranzitni centar roba !judi, osobito vojske, prema Bosn i i Hcrccgovini, pa da lj e prema Dubrovniku .

cgAa.Av . ~,{~.;,to._.

hl..c.\~,:,~,t,_ (\,t-;, . ~:Vw,Mw., \..:.. ~M!<I.d

.l

.$

'

j.,

'II

路路' ~ .f 11--"-

/ Prilog6. I

Tlocrt zgrade Gradslwg pog/avantva u Brodu, 1881.

I DASB,j YKB, kut 10 1

13

Rad Gradevnog odbora Gradskog poglavarstva regulatorne osnove ( urbanisticki planovi ) Broda na Savi I Slavonskog Broda

U vrijemc dok jc Brod pripadao Vojnoj krajini iii granici, sve djelatnosti su bile pod nadzorom vojnih vlasti, zapovjednistva tvrdave, pukovnij e Generalkomande . Cak ni poslijc 1749., kada jc Brod dobio status slobodnog vojnog komunitcta i poceo birati svoju uprav.u , za sve gradevinskc radove. kako gradana, tako i samog poglavarstva, moralo se traziti oclobrenjc od C.k. 路 gradevinskog urcda pukovnijc. iii , za manje raclove, ocl C.k. fortifikacione di rekcije u Brodu (K.K. Genie Direction in Brood). Magistrat je morao o svim svojim .radovima podnositi clctaljna izvjcsca i potpunu tehnicku i financijsku dokumcntaciju C.k. Gradcvnom urcdu pukovnije iii kasnijc C.k. in zinjcrskoj direkciji.

Nakon J 871. carskom ocllukom urcc1cn a JC civilna uprava Vojne krajinc. Iak o JC Car daljc zaclrzao svu visu nadlcznost nacl Vojnom krajinom, najveci dio poslova prcncscn JC na Gcncralkomandu kao zcmaljsku vladu za podrucjc Vojnc krajine u Zagrcbu. U prencsenom djclokrugu Gcncralkomanda u Zagrebu JC clobila svc one poslovc kojc jc u provincijalu obavljalo Financijsko ravnatcljstvo u

Zagrcbu.

Na osnovi preuzetih kompetencija Generalkomanda JC imala. uz ostale odjc lc i Odjel za krajiske gradnje. U slobodnim VOJnim komunitetima osnovan1 su gradcvni urccli , za poclrucjc dviju rcgimenti broclsko podrucje pripadalo po jcdan . Tako Je Gradevnom urcclu u Vinkovcima. Dozvolc za gradnju moglc su izdati i opcine i kotari i rcgimcnte, ali samo u oclrcdcnim sl ucajevim a. Tck nakon razvojaccnja Vojnc krajinc grad je dobio svoju samostalnu upravu Cija JC cljclatnost bila definirana Statutom grada utemeljenom na odrcdbama Zakona ob ustroju gradskih obcinah u kraljcvinah Hrvatskoj i Slavoniji usvojcnom 188l.g. Po odrcdbama Statuta o svim bitnim pitanjima zivota u gradu odlucivalo je Gradsko zast upstvo na svojim skupstinama, a prijedlogc za rj csavanjc davali su 路 odbori rcfcrcnti zad uzeni za odrcclcnc djclatnosti.

Gradsko zast upstvo JC im alo, uz ostalc odbore.

Gradevni odbor. On jc. po odrcdbama Statuta. vodio brigu o sv1m poslovima vezanim za odrzavanjc postojccih opcin skih zgrada i za rcalizaciju proracunski planiranih gradnji. Gradcvni odbor jc prosudivao nacrte. kao i svc njihovc kasnijc izmjcnc, gradcvnc ponudc i troskovnikc, tc na kraju prcgledavao izvcdcnu gradnju i izclavao uporabnu clozvolu, kako za javnc, tako i za privatnc gradnjc. Odbor je skrbio i za "razprostiranjc. urcclenjc poljcpsavanjc grada". dodjcljivan JC. u I-I

suglasnosti s clrugim oclhor im a, gracli li sta, te manto "kod precllaganja gradevne dozvole, kano sto i kod svakoga arhitektonickoga ukrasa, paziti na ustanove gradcv noga i policajno zdravstvenoga recla". Oclbor JC clavao prijedloge lokacija na kojima se graclilo pod olaksavajucim okolnosti ma. Uz Gradevni oclbor, kao izvrsna slu zba Graclskog poglavarstva c!jelovala .1e Rcferacla A. U njezine su poslove pripaclali: briga za postojecih graclnju novih opcinskih oclrzava nj e gradevina. oclrzavanje postojecih cesta, kanala. Laraca. polij cvanjc sl. , cisce nj e mostova, oba lnih utvrcla voclotoka. nabava grada. ciscen.1e javnih kanala gradcvinskog tvo ri va i oructa, ciscenj e snijega, posipanje prolaza u slu caj u poleclice, odvozenje smeca. blata i ru sev ina s ulica , ocl red ivanje mj esta za odlaganje gradevinskog mate rija la. ured iva nj e i odrzava nj e jav nih setalista i nasacla. clocljeljiva nje naziva uli ca ma, kucnih brojeva, clizanje i nadziranjc kazalista, kupalista i sl. , rcgistrirala je sve promjene u posjeclu povoclom gradnje, kupovanja, proclaja iii "izv las tbe u tu svr hu ", te doznacivanju isplatc za takve sl ucajeve. U okv iru Referacle B postojalo je "gradevno i gasnicko redarstvo" koje je cljclovalo na temelju "gractevnog recla sv ih gradcvinah" to u pitanjima provodenja regul atorne osnove gracla. povodom grad nji zeljeznica. plocnika, krovnih zljebova i clrugih raclova, oclredi va lo je mjesto

za smj esta j graclevinskog tvoriva, poclu zimalo mjere prilikom poplava i clruge poslove naclzora. Za voctenje naveclcnih poslova stalno su pri Gradskom pogl ava rstvu bili za posleni: l in zinir, reclarstveni povjerenik i 2 cestara.

Gradev ni se oclbor u svome radu rukovodio oclreclbama Statuta grada Broda, ali i "Gradevnog recla Hrvatskoj Slavoniji za graclovc u kraljvinama naveclenim u S 2 Zakona ocl 23. lipnja 1895. ob ustroj u graclski h obCina u kraljevini Hrvatskoj Slavo niji ". Kasnije cc djelatnost Gradevnog oclbora biti oclredena "Zakonom o izmjcni Zakona o opstinama i oblasnim sa moupravam a" clonesenim 6.01.1929. ali se njegovi poslovi i kompetencije nisu bitnije izmijenili.

Clanovi Gradevnog oclbora su se cesto mijenjali tako ci a za ilustraciju mozemo spomenuti samo neke.

Kao clanovi Gradevnog oclbora 1907. spominju se: Stjepan Bencevic, Michael Lackovic, Angelo D"Elia , Stjepa n pl. Horvat, Teofil Skopcinski, clr. Vatroslav 1908.

Anclrija Brcic, Tomo Brlic, Josip Svehla; Hrze njak, Stjepan Jan cikovi c, Jakob Kohn.

Mile Lackovic, Tcofil SkopCinski i Josip Svehla; 1934. mg.

Oto Verni c. Josip Cviic, Duro Simic i clr.

15

Krajem 19. st. dugo jc vremcna glavni gradski in zc nJCf bio ing . KovaCi c koji je odobrio i izradio

osnove iii donose nj e cjelovitc rcgul ato rne za urb a nisti ckog plana izgradnje grada. Tck jc navcdcna

mnogc

izmJera d a la cvrstu os novu za planiranje.

od

sacuva nih

nacrta.

inzenj c r bio jc Dragutin

Poslije

Zugaj ,

njega

gradski

izmedu elva rat a

tijckom drugog svjctskog rata ing. Rudolf Sykora njcgov pomocnik Drag utin Antolkovic, a ne ko vnJcme ing.

Ignj atic.

Mnogc od

nacrt a,

osobito

za

stambcnc

zgradc, izradili su i ovlastcni graditclj ski mjernici iii poduze tnici graditelji, pa cak zidari. Ovlasteni graditelji krajem 19. i pocetkom 20. stolj eca bili su u Brodu: Antun Stanzcl - m ajstor zidar, Pctar Zdj e la rcvic - kr. kot. akcesista, Vjekoslav Tauchmann - gradcvinsk i poduzctnik, Josip Kuhn - majstor zidar, Josip Prosch maj stor zid a r, Braca Hesch! i Mayck - majstori zidari i majstor tcsar, Dragutin tcsari , Stjepan Baumeister Legrad , Josip Cviic - gradevinski poduzctnik i F abijan Kurst - majstor zidar, tc oko 1929. pojavljuju sc Duro Simic i Adam Till. Svi su oni uj ecl no bili , iii vrcmcnom posta li , gradevinski podu zctnici , tc su sta ln o vodi li borbu protiv ncovl as te nih zid a ra i trazili od Trgovacko obrtn ickc komorc u Osij e ku da im sc za bra ni rad.

U jc

kompetcncije Gradcvnog odbora

donose nj e

regulatorn c

osnovc

iii

potp ad a lo

urb a nistickog

rj esc nja izgra dnjc grad a.

Prijc katastarskc JZ111Jerc izv rscnc 1780. i 1781. u gradu nij e bilo tchni cki h uvjc ta

Iako

Brod

nije

1mao

sve

do

1933.

cjc lovite

reg ul atornc osnove, Gradevni odbor je po potrcbi, ka ko sc gra d sirio , izrad ivao nac rtc novi h gradevnih pravaca iii kore kture postojcCi h za pojcdine uli ce cij elc gradske cetvrti. T ako im a mo sacuva n nacrt ispravljanj a gradevnc crtc na Crkvenom trgu, danas Trgu Sv. Troj stv a, iz 1873.g. Na Gradskog m agistrata kuca na mj estu gdje cc dom . Nastavak reg ul acije

nJcmu se vidi polozaj zgradc novi pravac grad nj e priva tnih 1900.g. biti saz id a n Yatrogasni prema zapad u izradcn jc 1875.

Ka da jc Gradevni odbo r odred ivao polozaj nove kucc Adama Simica u Sirokoj Uli ca kra lj a Pe tra Krcsimira IV. ), utvrdi o pravac za cijelu ulicu . Na njcmu sc vide tada postojecc zg rade kraju . I Prilog 7. I gradevin sk i pravac za Trgu Ivan e Brlic

g radcvinski uli ci (clanas jc gradcvni ucrtane sve

kao i Zupni dvor na njczinom Godinc 1878. utvrdcn jc novi buducc gradnjc na Trgu. danas Mazura nic. Na nacrtu sc vicli

ucrtano zga ristc kucc koja jc stajala na sredini Trga u ravnini s danasnjom Lj ckarno m, ali J a kob Bau e r. cija JC to tada bil a katastarka ccstica, nijc dobio dozvol u za 16

wnz- btdtthPN<lrl/l

-?f"u/4 .. ~4;z/,U//.J(" za lJntJd, -1/IJUi .du

-•r

/;}u":;;

~/ d'~

bG

-if'·

AIU11D4t

t/07.-~~41Am.M?d07l J'a a

.J"J.GI'Gu/'.[ .,., ilhf41J ...J

~-

2&11-bUUM

vf••;t 11/JJ.

":-

I. ~-I"~.(J'.U4 .

z

,;.;;_"_;~,~;;.,. ~~ "'<7-

:J.

A'-/-.7.1..,~:--.-/.'

i . .k.U,_,6.:----. \ ;.:. ..,, .?/·..-

.r.

0.

>{;"LJ;- - '?

f~r._.__,.r?

.

;: Q,..e-h~· -;C., kftp

bf. :e-£4· ~r~- '2'~~ $. r:J;,.,~K---.£' #. ~

.,

'C:.J'

:J

;r:.·..A•.<

14-- .z;,-,,.,,.,£,6.,,"-t/ 2:-.-·---' /~

o&-r:.JZ;....k., 7~//- :P

/l. ..JI~p,h-

,7,..,.- .,r

/.J.

'f

z.~:,.__ /i JJ~,,c?., . ;f,:r-.'~ r.;..., ...,_ C!--rv.

-/.~ .. , A-;,~·H -.../ ,/fvu 1/J/

I Prilog 7. I Tlocrt rilrlolaW/i&g 2:upnog dvora u Brodu, 1868.

I DASB, f. YKB, IcuL 241CI

grad nju pa na dokumentu postoji biljeska da Je gradiliste prodano. Do tada se Trg dijelio na dva dijela: Mali trg (Kleiner Platz) i Veliki trg (Grosser Markt Platz), a tek od tada funkcionira kao jcdna urbanisticka cjelina. I Prilog 8 I Na planu se vid i vee ucrtana Gradanska uciona (kasnijc Gimnazija, danas Strojarski fakultet) ciji je kamen temeljac postavljen 14.07.1874. Godine 1879.g. usvojio je Gradevni odbor i nov1 , ispravljcni. pravac tadasnje Srpskc ulicc, danas Ulice Andrijc Stampara, kao novi pravac Muzwangasse , danasnjc Ulicc dr. Vladk a Maceka.

Odrcdeni su vee pravCI danasnjc ulice Matijc Gupca . tad a Berislaviecve ili Podvinjskc ulice , Gundulieevc (prije Mjcsne). Strossmaycrovc i Ulicc Nikolc Zrinskog (prijc Loncarskc).

I

i

·rr..,,•• ..,,

~··.

\Y

1 ~ pho.o·:: 1I L.

,-~

}.ICn ..-~~,.-., · ,..~ ~

-

· - -~~"

..-;u.

'

Daljnji razvoj grada znantno JC sp utava lo prisustvo tvrdavc i voj nog erara , tako da se krajem 19. stoljcea pojavljuj c intcres gradskc upravc za prcuzimanJC nadzora nad dijclovima, naJpnJC samo Glasijc, a potom i pasnjaka sjcverno od tvrdavc tzv .

Zvcrinca i Banhofa koji su bili u posjedu vojnog crara.

Grad je trazio od vojnih vlasti da daju u na jam gradu podrucje Glasijc - vanjskih zcm lj anih nasipa koji su sc nalazili ispred vanjskog grabista tvrdavc u sirini ocl 53 do 85 mctara. Na tim sc zcmljanim kosinama vrlo rano

s~~,.

r---- I---,

'

I

\..-

' \

. ;---\.-

:Jj

\ --;,

• .r:ct.......

1~

\.~­

i·\

I~~

\•h._ i

I

I ' .~-;r.-··

.- . . ' i . ~ . i i

/ Prilog8./ Lok=ijski plan za gradnju nove kute Jakoba Bauera na 7lgu. I 879.

/DASB,f YKB, ha. UJC /

18

pocelo saditi clrvece tako cia su nikli drvorecli uz rub Glasijc uz rub kontragarcli, a os ta lo jc podrucjc

Slavonskom Broclu Gradskog pogl ava rstva Slavonski Brod o kori stenju vojno - drzavnog ze mljista II . dijela

takodc r ozc lc nj eno po planu ing. F o hrnan a . Buciuci cia

Glasijc za setali ste gradanstva na rok od 3 godine. To

jc

je bilo podrucje danasnjeg juznog dijcla "Plavog polja".

tvrdava

VCC

ulogu. voj ne ohnav lj anje

izgubi Ja

SVOJU

o bra rnbe nu

su vlas ti izgubile inte res ocl rzava nj e. te su bile

pogra nicnu za

njezino sprernne

pregovarati s g racio m. Prvi je sporazu m postignut oko Glasije. Grad Je u pregovonma isti eao cia mu Je osnovni ei lj stva ra nj e ve likog javnog pa rk a. Gracisko zast upstvo je cialo u zak up vojsci 36 jut a ra graciskog zemljista na Velikom Vijusu za vj c2ba nj e vojske, te Je cak ulo:lllo 25 000 kruna u zidanjc nasipa kako bi to podrucjc zasti til o oci poplava. a vojne su vlasti 1906. g. ocll uci le dati grad u na uporabu zemlji ste dijel a Glasije LIZ uvjct da grad sru si sva cctiri bastiona , poJubastiona i os talc nasipe i iznive lira te re n "na razi nu dvorista kasarnc i mcdasnih g radski h crta .". s cctiri tvrdavna ugla morao je grad razvesti 120 000 m3 zc mljc izvaditi 29 000 m3 ciglc. Cigl a dobij c na ru senjem pripacla la je grad u i on je s nj o m izgrad ivao pj es nike (pjcsacke stazc) i razne komunalne objekte. Grad se, takodcr. obvezao sagradi ti VOJSCl jedan sje nj a k na zidanim tcmeljima o d clrvene ko nstrukcij e, te provcsti kanalizaciju za sakup lj anje vode koja sc slij eva la ocl grada prcma tvrd av i. . Kasnij e ce. 15.03. 1930.g. , biti sklopljcn d ru gi Ugovo r izmedu Ko m andc mj es ta u

Intenzivan gospodarski razvoj grada doveo je do za uzimanJa zn a tnih povrsina za izgradnju novih industrijskih komun a lnih objekata . Sve znacajnija prometna u log a grad a uvjetova la je sirenje ze ljeznice i cestovne mreze. a demografski razvitak je uvjetovao potrcbu za sirenjem stambenih cetvrti. Stoga grad trazi od VOJnog erara parcela ciju pasnj a ka Zverinac podru cja Ba nhof koji su se nala zili sjcverno od tvrdave.

U svim pregovorima s vojnim vlastima Gradsko zas tupstvo jc isticalo velike stele koje je grad pretrpio prilikom prola za vojske 1878. u Bosnu i Hercegovinu , tc se u jednom od dopisa upu ce nih Zbornom za povjcdni stvu 13 . Zbora kaze: "Silna kolija prolazece vojske rujnirala su ulice i ceste grada Broda ,tako da je g rad Brod pretvoren bio u more blata , te je ogroman novae potrosen dok su se ceste i ulicc obnovilc." Od toga doba, kazc se dalj e u dopi su, "postao je grad Brod izboristnom tockom za prol az i ulaz vojnika u Bosnu. Sva ke naime godine u proljetno i jesc nsko doba pri promjeni ce ta u Bosnoj prolazi kroz grad Brod silna vojska koju g rad Brod jedini u cij e loj mon a rhiji 19

..,...,., ...

ukonaciti mora". Za navcde ne stete grad od vojnog erara 111Je dobijao nikakvu nadoknadu vee jc za ukonaCivanje izdvajao 800 - 1000 kruna godisnje. Zbog svega toga grad je trazio od vojnih vlasti razumijcva nje

ll ~g ul ..olurn u u,.nov:~.

).:.

!'~•B·od o

__

__ ___:::

za SVOJC potrebe. Gradevni je odbor izradio nacrt Regulatorne osnove zapadnog dijela grada s tchnickim obrazlozcnjem ./ Prilog 9 I Uz to je izraden i usvojcn na Gradskom zastupstvu 30.10.1913. parcelaciju Zverinca Glacija u kojem definirana podrucj a za pojedine namjenc.

Statut za su tocno

Prema Statuti.! nacrtu Vcliki , iii Zitni trg, bio je namijenjen trgovini zitom i raznim zivdom. On se protezao od Mesieevc do Pilareve ulice. Mali trg pl aniran je kao mjesto za povezivanje niza prometnica a okruzivale bi ga "ukusnc i moderne gradevinc".

I Prilog 10 I [stocno od Vclikog trga, a zapad no ocl tvrdave, planiran jc park i javno graclsko sc tali ste koje prcsijcca cesta kao produzctak Ulicc Franjc J osipa (Sirokc ili clanas Ulicc . kra lja Petra Kresimira IV) , a vodi , kao glavna clrzavna cesta, prema Banovoj Jarugi.

Polozaj ni nacrt ave ccstc vee JC bio usvoJen na Gradskom zastupstvu 1906. Statu tom Je prcdvidena gradnja mza stambenih samostalnih kuea po srcdi ni Zvcrinca s predvrtovim a koje su bili duzni , prema Statutu, odrzavati sa mi kuecvlasnici. U drugim

··~"_~ (~ !! '

.

....-,..._-

I

...,.-~

.....

I Prilog 9. I • R.egularoma o.mova zapadnog dije/a grada", 1912.

I DASB,f GP SB, ha. 17 I

20

dijelovima

Zverinca bili su planirani blokovi stambenih

gradevinskog

kuca s tzv. zatvorenom gradnjom. Na nekim parcclama

regul acio nog

su

bil e

planirane

jcdnokatnice,

a

na

pnzemmce. Statutom je precizirana sirina kuca ,

velicina

dvorista

graditelj je bio duzan

plocnika,

vtsma

zapoceti

gradnju

drugima

ulica , sirina vrtova, u

roku

a

dvije

kao

sastavnog

Gradevinski

odbor

u

Broclu rad io je na prikupljanju podataka objekata

i sv im

osnovu

kojih

drugim JC

gradevinskog oclobrilo

godine od clobijanja gradevinske dozvole.

pravilnika plana,

uvj eti m a

izradio

poclrucja.

21.0 1.1933.,

Plan

o

Gradsko

a

0

zivota

dijel a

Slavonskom broju zitelja. u gradu

izgradnji

zast upstvo

pravno

ocljeljcnjc

na uzeg

ga

JC

Kraljevske

banske uprave Savske banovine 18.08.1933. Uz navcdeni Izracla poduclara

naveclene

se

sa

J908 .g. cia svi regulatornc

Rcgulatornc

Kr.

zahtjevom

graclovi

osnove.

osnove

zemaljske

obvezno donesu Na

zahtijeve

i Statuta

se

vlaclc

granicc

tz

svoje cjelovite vlade

Gradsko

plan

nalazi

plan

clijela

regulatorn a

grada

osnova.

grada na

Gradska

na

koji

kojem

sc

zona

su

ucrt a ne

odnosila sc

na

nova

tome

planu

protezala na zapacl u ocl Save uz tvrdavu s unutrasnje

pogl ava rstvo Broda na Savi oclgovaralo je negativno uz

strane

obrazlozcnje cia nije u mogucnosti izraditi cjelovit plan

(dan as Autobusni kolodvor) do zelj eznicke prugc, prugom do Olivine ulice (clanas Ulica I. G. Kovacica)

gradnje

sve

dok

ne

razrijcsi

svoje

acinose

s

vojnim

Glasije.

dijelom

Svaciceve

i Masarikovom

crarom, tc dok se ne odredi lokacija nove zc ljeznicke

Olivinom uli co m do

stanice koja ce znatno utjeca ti na claljnji razv itak gracla.

Ulicc Vuka Karaclzica (clanas clr. Andrijc Stampara), Ka raclziccvom i Pivarskom do Vrazovc i od nje ravnom

Gocline

1931.

stupio

.1e

na

snagu

novi

gradevinski zakon kojim Je preclvideno cia opCine koje jos

nisu

imale

regulacioni

plan ,

mora1u

isti

izrad iti

路 izrad iti

revidirati

stare

puteva.

obavljeno

ponovno

Na

osnovu

objavljenih

karte, sv ih

Uputstava

te

clijelova tz

Je

postupno

uzeg gracla.

1932.g.

o

izracli

SLI

preuskc

za njegov claljnji razvoj, te je Graclsko zastupstvo dalo

grad

mj e renje

. Zrinskog, Zrinskom do

crtom do Save. Granice uzeg grada postale

najkasnije do kraja 1938. Da hi mogl a izraditi svoj plan, opCina Slavonski Brad za kljucil a je cia se mora ju kat asta rske

Ulice

ulice

1935 .g.

opsiran

Elaborat

o

prosirenju

granica

Slavonskog Broda. U njemu je dana obrazlozenje cia sc nalazi na

na

raskrsnici

plovnoj

rij eci

cctverostran ih po

svoj

zeljeznickih prilici

na

medunarodnom europskom putu, te mu slijedi i daljnji brzi razvitak . Prosirenje gradskog poclrucja na veCi nom

22

ne nase ljena podr ucja (Bud aink a) , Podvinj a

d ijela Brodskog Ya rosa Gornje Y rbe da lo bi mu polct i jos vec i e ko no mski , komu ni kacij ki. ind ustrijsk i i voj no - stra tesk i znacaj , sto bi ga pre tvo rilo u ce nta r bazena Posavin e i o mog ucilo mu zivlj i razvita k u budu cnos ti .

Z a navede no p rosire nj e da la je preporuku i Kra lj evska ba nska up rava u Z agrebu . a li su sc to mu opi rala sa ma sc la .

Tij c ko m 1941.

1942 . ponov no su vrscne pripre me za do nosenjc nove regul a to rn e os nove g rad a. a to me je radio ing. Duro Tre ine r. Na rocit o je pl anira na cesta od Poglavnikovc ul ice (da nas U li ce kra lja Pe tra Krc5 imira IV) do unut ras njos ti tv rctave o ce mu je izracte n i nacrt. [z sacuva nih sc nacrta vid i da je pos llije 1945. a rod ni odb o r grada ta koctcr radio na do noscnju novog U rba nisti ckog plan a . Na sta re ka tasta rskc ka rte ucrta ne i mosta) su zo ne predvicte ne za (glcd a no od Save kupa li stc. pa rk - zabaviste, sta mbc nc zgrade na o ba li Save, Do m ku lture, sta m bene zgrade, kin o, garaze i pa rki ralistc, a uz trg kaza liste, tr:Z nicu, trgovacku kucu, urede. Ko ta rski sud , sjevern o od nj cga za sta mbe na pod rucja, te zeljeznicku i a uto busnu stani cu. Sacuvan je i jos jedan nesto d rugaciji plan na koje m je grad

ta koctc r podijc ljen u zo ne u kojima su smj es te ne : upravnc zgrade. djccji vrtici, sko le, obj e kti kulturc, spa rta dr. Za sva ki nov i bl ok nase lj a, pa rkova I Prilog 11 I spo rtski h i rekreacij skih centa ra kao i za pojcdin acne o bj e kte pripre ma ni su lokacij ski pl a novi. sacuva ni spisi N aza los t, LI Z vecinu tih pla nova nisu ta ka d a ih .J e tcs ko p ro tum aciti , do k za Ge ne ra lni urba nisticki pla n usvoje n 1971.

Drzavni a rhi v u Slavo nsko m Brodu jos nc m a do kume nt acij e.

Piall parka u I Pri/og 11. I I DASJJ naselju Blolc "B". 19-19 JNOOSB, Iall.39b l .

LITERATURA l. ARGA . Giulio Carlo. A rhitektura i kultura. - Split,

1989.

2. AR HTTEKTURA XX vijcka. - Zagreb, Beograd, Mosta r, 1986.

3. BRLIC. Ignjat A lojzije, Uspo mcne na star i Brod: zab iljdi o oko godinc 1838 . I.A. Brlic grada nin i trgovac brodski. - Brod niS. , 1838 I pre tisak u: VIlEST!: godisnjak Muzeja brodskog Posavlj a br.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

7/ 1983 ., str. 3 - 61 BROD i okolica . - Vinkovci . 1998.

CVEKAN. Paska l. Franjcvci u Brodu. - Slavonski Brod, 1984.

GENERALNI urb a ni stick i pl an grada Slavonski Brod: prijcdlog plana. - Slavonski Brod, 1987 .

HORVAT. Andela, Barok u kontinentalnoj Hrva tskoj . - Z agreb, 1982.

KRO IKA Franjevackog samosta na. - Slavonski Brod , sv. I. (1706-1787),1995. sv. IT (1806-1833),1997. sv. III (l834- 1878),1998.

KRP AN, T omislav, Brodski panoptikum !. ,II. Vinkovci ,1992.

10. MARKOVI C, Mirko , Brod: kulturno - povijesna monografija . - Slavonski Brod, 1994. ll. MOHOROVICIC, Andre, Graditeljstvo u Hrvatskoj a rhitektura i urb a nizam. - Z agreb, 1992.

12. SBORNIK za konah i na redabah valjanih za Kraljevinc Hravtskc i Slavonijc za godinu 1900. - Z agre b, 1900.

13. STIGLICIC, Marij a, Graditeljstvo u Z ad ru 1868.

- 1918 .. - Zagreb,1988.

14. STATUT grada Broda ob urcc:lenju gradske uprave 15.

16.

17.

18.

19.

20.

. - Brod na Savi, s.a.

TOLDJ , Zvonimir, Brod na Savi : Dva zlatn a doba. - Slavo nski Brod, 1991.

WAGNER, Wilhelm, Sava i vojni komunitet 1692. - 1873. II ZBORNIK HISB, 15 , 1978.

ZNANSTVENI skup: Naselja i stambcna arhitektura od prethistorije do srednjeg vijeka na podrucju Hrvatske, Slavonski Brod,1998. . - Zagreb, 1993.

POSAVSKA HRVATSKA NOVI BRODSKI LIST VECERNJI LIST

25