Učimo zajedno

Ucimo zajedno Naziv projekta: „Stvaranje pretpostavki za inkluzivni odgoj i obrazovanje u općini Tuzla“

Izdavač: Udruženje „Društvo ujedinjenih građanskih akcija“ Petra Tiješića 10 71 000 Sarajevo dugabih@bih.net.ba, www.dugabih.com.ba Izdavanje ovog priručnika je omogućeno kroz finansiranje Open Society Institute, UK

Materijal za priručnik priredile: Zana Delić Dalida Alispahić Priručnik za štampu priredile: Marina Nezirović Sanja Matković Dizajn i štampa: Jordan Studio, Sarajevo April, 2015.

R a d s d j e c o m predskolskog uzrasta

PREDGOVOR Nakon održanih radionica i seminara u okviru projekta „Stvaranje pretpostavki za inkluzivni odgoj i obrazovanje djece sa posebnim potrebama u općini Tuzla“ javila se ideja za oblikovanjem priručnika koji će ponuditi korisne i praktične informacije odgajateljima, učiteljima i roditeljima o modelima rada sa djecom predškolske i rane školske dobi u inkluzivnom okruženju te pružiti praktične i korisne informacije o razvoju fine motorike i koncentracije kod djece.

Autorice, edukatorica-rehabilitatorica i profesorica razredne nastave dodatno obogaćena roditeljskim iskustvom, reflektiraju na vlastitu praksu i rad, te se osvrću na aktivnosti koje su realizirale sa skupinama djece i djecom pojedinačno. U kreativnim i dinamičnim aktivnostima, djeca imaju priliku eksperimentirati i istraživati različite materijale te pokazati svu raskoš svoje kreativnosti i mašte s jedne strane, te usmjerenost i istrajnost u aktivnostima koje potiču kocentraciju i razvoj motorike s druge strane. Nije nedostajalo mašte i zabave u radu sa vunicom, flomasterima, temperama te poigravanja sa kestenjem, dugmićima ili špagom.

Namjera je bila pokazati snagu i bogatstvo dječije mašte i kreativnosti, ali i potaći odgajatelje, učitelje i roditelje na kontinuirano osobno i profesionalno usavršavanje.

Naučili smo da je važno osvrtati se na ciljeve koje smo željeli postići i bilježiti procese u kojima smo učestvovali kako bismo i sami napredovali i rasli.

Zahvaljujemo odgajateljicama i učiteljicama koje su prihvatile izazov da u svojim grupama i odjeljenjima primjene neke od ponuđenih ideja te pozivamo i druge profesionalce da djeci omoguće istraživanje, otkrivanje te opisivanje i učenje o raznolikosti svijeta u kojem rastu i razvijaju se.

Uz srdačan pozdrav i poštovanje,

Anka Izetbegović Izvršna direktorica Udruženja „DUGA“

Akcija 4 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

R a d s d j e c o m predskolskog uzrasta

S a d r z a j

Akcija 5 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

RAD S DJECOM PREDSKOLSKOG UZRASTA Igrajmo se i učimo. Slijedite dijete, njegove želje, i život će vam biti bolji, rad kvalitetniji, a vi opušteniji. Jer činite ono što dijete želi, voli, u čemu je dobro, ali kroz niz aktivnosti koje ćete vi okrenuti u vašu korist. Jer ste Vi pokretač svega. Odlučujući faktor uspješne organizacije nastavnog procesa.

Pojam inkluzija bi podrazumijevao integraciju, ovijanje, uokvirivanje, a u socijalnom smislu uključivanje pojedinca u određenu zajednicu koja je manje ili više zatvorena ili otvorena cjelina.

Princip inkluzivnog obrazovanja je jedan od ključnih međunarodnih principa i zasniva se na više UNESCO-vih, UNICEF-ovih i UN deklaracija i izjava (UN 1948, 1966, 1991, 1994; UNESCO 1991, 1994, 2000, 2001; UNICEF 2000). To je i princip ljudskih prava. On je usmjeren na pravo sve djece da pohađaju redovne razrede u svojim lokalnim školama. Sva djeca imaju pravo na obrazovanje, ni jedno dijete ne smije biti zaboravljeno niti istjerano iz škole, bez obzira na vrstu onesposobljenja ili posebne potrebe za obrazovnom podrškom ili njegom. Pojam „rane inkluzije“ podrazumijeva inkluziju predškolaca.

“Socijalni odnosi sa vršnjacima imaju najveći uticaj na razvoj i učenje tokom godina školovanja” (Odom i saradnici, 2006, prema N. Suzić, 2008, str.36).

Istraživanje je pokazalo da su socijalni odnosi predškolaca sa vršnjacima visoko povezani sa prilagođavanjem djece školskom okruženju i sa uspjehom u školi. (Buhs, Ladd, and Herald, 2006 prema N. Suzić, 2008, str.36).

Drugo istraživanje je pokazalo da su rani odnosi sa vršnjacima ključni za dugoročnu socijalnu prilagođenost tokom kasnijeg života (Bagwell, Schmidt, Newcomb, and Bukowski, 2001prema N.Suzić, 2008, str.36).

Koristi za dijete: • Razvoj socijalnih vrijednosti, stavova, pogleda na svijet i opće sposobnosti.

• Predviđanje i uticaj na buduće mentalno zdravlje djeteta (djeca koja imaju slabe odnose s vršnjacima ostaju socijalno izolirana, sklona su psihičkim problemima kad odrastu).

• Podučavanje djece kako da ne budu socijalno izolirani. Grupa vršnjaka pruža okruženje u kojem se uče i vježbaju socijalne vještine.

• Podučavanjem djece kako da kontroliraju agresivno ponašanje, prevladavanje agresije u društvu sebi jednakih siguran je način da se nauče i vježbaju granice do kojih se smije ići.

Akcija 6 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

R a d s d j e c o m predskolskog uzrasta • Pomoć pri razvijanju spolnog identiteta. Porodica je ta koja prva sudjeluje u tom procesu, vršnjaci ga proširuju i razvijaju.

• Pomoć pri razvijanju širih pogleda na svijet i pomak od egocentrizma.

• Uticaj na obrazovno postignuće dijeteta i njegove ciljeve za budućnost.

• Uzori među vršnjacima za usvajanje vještina i ponašanja.

• Aktivnosti na nivou dobi u područjima gdje ne postoje teškoće.

• Veće samopoštovanje zbog boravka u redovnoj grupi.

Koristi za vršnjake: • Prilike za učenje o razlikama.

• Veće samopoštovanje zbog pomaganja drugima.

• Učenje novih socijalnih vještina interakcije s djecom različitih sposobnosti.

• Osjetljivost prema potrebama drugih i bolje razumijevanje različitosti.

• Spoznaja da pojedinac može prevladati svoje teškoće i tako postići uspjeh.

• Priznavanje vlastitih sposobnosti i vještina.

Koristi za roditelje djeteta uključenog u redovno odjeljenje: Osjećaj da će njihovo dijete biti prihvaćeno.

Saznanje da se dijete razvija u skladu sa svojim mogućnostima.

Informacije o djetetu u usporedbi sa drugom djecom.

Koristi za roditelje vršnjaka: • Spoznaja individualnih razlika među djecom i način kako pojedine obitelji rade sa svojom djecom koja imaju posebne potrebe.

• Otkrivanje novih puteva i načina za međusobnu podršku.

Socijalna prihvaćenost je jedna od najbitnijih pretpostavki sretnog i uspješnog života.

Prema podatcima UNICEFa 9% predškolaca u Bosni i Hercegovini pohađa predškolske ustanove. Ne postoje podaci koliko je djece sa posebnim potrebama u ovoj dobi obuhvaćeno bilo kakvim institucionalnim tretmanom. Uobičajeno je da se kod nas roditelji nose sa problemima svoga djeteta sve do polaska u školu, a nije rijedak slučaj da roditelji kriju poteškoće i socijalno izoluju dijete sve do trenutka kada ono polazi u školu. Pri polasku u školu vrši se testiranje sve djece da bi se procijenile njihove sposobnosti i predznanje. To je trenutak kada roditelji moraju da se susretnu sa realnošću, te da saslušaju mišljenje i preporuke stručnjaka. Neki od tih roditelja nisu svjesni koliko je značajno da njihovo dijete bude u društvu vršnjaka, da iskusi vršnjačke kontakte ma koliko oni bili ugodni ili neugodni. Spontana vršnjačka igra često može razriješiti probleme djeteta koji su izvan dometa odraslih.

Radionice treba da doprinesu da dijete bude centar zbivanja, da što kreativnije i

Akcija 7 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

R a d s d j e c o m predskolskog uzrasta maštovitije osmisle svoj rad u nastavnim i vannastavnim procesima i pomognu razvoj svih intelektualnih i tjelesnih funkcija kod djece.

Radionice su jedan od mogućih modela koje mogu pomoći odgajateljima u radu.

Djeca rado crtaju, slikaju, modeliraju. Načini rada su različiti: individualni, grupni, timski. Kroz kreativno izražavanje uspostavlja se prisan odnos sa djecom, a da bi zadovoljio djetetove potrebe mogu se odabrati odgovarajuće tehnike i načini rada prilagođeni svakom djetetu indvidualno, poštujući njegove posebne potrebe – sposobnosti.

U radu sa djecom radionice su korisne jer razvijaju: sposobnost odabiranja;  maštu;  vizualno pamćenje;  inteligenciju; logičko zaključivanje; dosljednost, tačnost, preciznost, istrajnost; međusobna saradnja; važnost razmjene iskustva; timski rad itd.

Iz svega ovoga proizilazi da su radionice važan faktor u razvoju psihičke uravnoteženosti i duhovne stabilnosti mladih ličnosti.

Ovdje su prikazane pojedine radionice realizovane sa djecom predškolskog uzrasta.

Kroz niz praktičnih, demonstrativnih i ilustrativnih aktivnosti nastavno gradivo je približeno i pojednostavljeno, učinjeno interesantnim djeci uzrasta od 4 – 6 godina.

Akcija 8 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

R a d s d j e c o m predskolskog uzrasta Lijepe riječi Cilj: Obrada pojmova, uočavanje razlika među njima, pravilna upotreba, njihovo razvrstavanje i prepoznavanje, pravilan izgovor riječi, razvijanje pažnje, tačnosti, urednosti, zapažanja, mišljenja, svakodnevna upotreba riječi u govoru, razvoj kulture govora.

Potreban materijal: Čarobna vreća Igračke Slike Tok rada: 1. Djeca sjede u krugu. Odgajateljica iz čarobne vreće uzima igračku i pokazuje je djeci.

2. Dodavajući igračku odgajateljica govori „Evo, izvoli.“ Djeca trebaju da izgovore „Hvala“, a odgajateljica im uzvraća „Molim“.

3. Djeca ponavljaju riječi mijenjajući uloge.

4. Koristeći demonstraciju odgajateljica djeci pokazuje u kojoj situaciji se može koristiti riječ „Oprosti“ ili „Izvini“.

5. Odgajateljica objašnjava dijelove dana koristeći slike. Od isječenih listova o traži da djeca na osnovu sjećanja spoje slike na odgovarajući način.

6. Zatim se djeca upoznaju sa uobičajnim pozdravima koristeći vrata. Svako od djece treba izaći iz sobe, pokucati, pozdraviti i izaći iz sobe uz odgovarajući pozdrav.

Akcija 9 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

R a d s d j e c o m predskolskog uzrasta Različitost - oštećenje vida Cilj: Prihvatanje razlika, Razvoj saradnje i tolerancije, Upoznavanje sa mogućnostima osoba oštećenog vida, Upoznavanje sa načinom kako pomoći slijepoj osobi - vršnjaku.

Potreban materijal: Vunica Čarobna vreća sa raznim predmetima Abeceda na Brajevom pismu i brojevi do 10 Sat za slijepe Hamer papir Papir u boji Ljepilo Makaze

Tok rada: 1. Djeca sjede u krugu. Upoznaju se koristeći vunicu, tako što odgajateljica uzima jedan kraj vune i predstavlja se govoreći svoje ime, ko joj je dao to ime i da li joj se to ime sviđa. Nakon toga klupko baca nekome iz grupe. Onaj kome je klupko bačeno takođe govori svoje ime na isti način. Uzima jedan kraj vunice, a klupko baca. Tako se ide sve do zadnjeg člana u grupi te se na taj način dobije paukova mreža. Sa djecom se razgovara o tome na šta ih podsjeća dobijeni oblik i ističe se da bez obzira na razlike koje postoje između nas postoji nešto što zajedno možemo napraviti.

Akcija 10 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

R a d s d j e c o m predskolskog uzrasta 2. Nakon toga djeci se nudi čarobna vreća sa predmetima. Svako treba žmireći da izvuče jedan predmet i da kaže o čemu se radi. Slijedi razgovor o tome na koji način su uspjeli da saznaju šta su izvukli kada nisu gledali.

3. Sa djecom razgovaramo o tome da li dijete koje ne vidi može ići u školu i čitati.

4. Djeca se nakon toga upoznaju sa Brajevim pismom. Pismo ide u krug gdje svako dijete treba da opipa abecedu na Brajevom pismu, te sat za slijepe.

5. Sa djecom se razgovara o tome šta slijepi koriste kada se kreću (štap - koje boje, pse vodiče i asistente koji ih vode).

6. Djeca se dijele u parove gdje - jedan žmiri, a drugi treba da ga vodi na način na koji se vode slijepe osobe.

7. Nakon toga slijedi pravljenje panoa na temu godišnje doba „Proljeće“. Djeca treba da izrežu sa papira nacrtane oblike koji se zatim lijepe na hamer papir. Tako se dobiva jedna polovina panoa koja bi mogla pomoći da slabovidne osobe bolje i lakše mogu usvojiti pojam proljeća.

Različitost – Down sindrom Cilj: Prihvatanje razlika, Razvoj saradnje i tolerancije, Upoznavanje sa mogućnostima osoba s Down sindromom, Upoznavanje sa jednim od načina pomoći djeci sa sniženim intelektualnim sposobnostima Potreban materijal: Vunica, Čarobna vreća sa raznim predmetima, Hamer papir, Papir u boji, Ljepilo, Makaze.

Tok rada: 1. Djeca sjede u krugu. Upoznaju se koristeći vunicu, tako što odgajateljica uzima jedan kraj vune i predstavlja se govoreći svoje ime, ko joj je dao to ime i da li joj se to ime sviđa. Nakon toga klupko baca nekome iz grupe. Onaj kome je klupko bačeno takođe govori svoje ime na isti način. Uzima jedan kraj vunice, a klupko

Akcija 11 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

R a d s d j e c o m predskolskog uzrasta baca. Tako se ide sve do zadnjeg člana u grupi te se na taj način dobije paukova mreža. Sa djecom se razgovara se o tome na šta ih podsjeća dobijeni oblik i ističe se da bez obzira na razlike koje postoje između nas postoji nešto što zajedno možemo napraviti.

2. Djeci se zatim nudi čarobna vreća sa predmetima koji su manje poznati ili su nepoznati. Cilj je navesti djecu na činjenicu da svi imamo još dosta toga da učimo.

3. Nakon toga odgajateljica pokazuje slike djece s Down sindromom, te djeca razgovaraju o osobinama po kojima se međusobno razlikuju i po kojima su slični sa svojim vršnjacima.

4. Slijedi pravljenje panoa na temu godišnje doba „Proljeće“. Djeca treba da izrežu sa papira nacrtane oblike koji se zatim lijepe na hamer papir. Time se dobije druga polovina panoa koja bi mogla pomoći da osobe s Down sindromom bolje i lakše mogu usvojiti pojam proljeća.

Različitost – oštećenje sluha Cilj: Upoznavanje sa građom uha i uzrocima oštećenja sluha Prihvatanje razlika Razvoj saradnje,tolerancije Potreban materijal: Flip chart Flomaster Model uha Slike Tok rada: 1. Djeca se predstavljaju tako što kažu svoje ime i neku svoju osobini (šta vole i šta ne vole).

2. Na flip odgajateljica ocrtava konture i sa djecom pravi Brižno biće kojem daju

Akcija 12 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

R a d s d j e c o m predskolskog uzrasta

Pokazivanje modela uha

Brižno biće

ime. Sve osobine koje nisu dobre pišu izvana, a koje su dobre pišu unutra.

3. Odgajateljica djeci pokazuje model uha. Objašnjava im osnovne dijelove uha dozvoljavajući djeci da dodirnu uho i dijelove koji se na modelu mogu skinuti.

4. Koristeći slike odgajateljica objašnjava kako nastaje oštećenje sluha.

5. Za kraj uz niz pitanja djeca ponavljaju ono što su zapamtila.

Brojevi Cilj: Prepoznavanje, razlikovanje i pravilno imenovanje brojeva do pet, Razvijanje pažnje, pamćenja i koncentracije, Formiranje radnih navika, Pospješivanje sposobnosti posmatranja, Sticanje osnovnih matematičkih znanja potrebnih za dalje obrazovanje.

Potreban materijal: Slike, Kutije, Cucle, Slike leptira.

Tok rada : 1. Odgajateljica djeci pokazuje slike brojeva.

2. Djeca imenuju date brojeve, pazeći na pravilan izgovor brojeva.

Akcija 13 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

R a d s d j e c o m predskolskog uzrasta 3. Odgajateljica djeci dijeli papire sa brojem i kutiju.

4. Djeca na osnovu datog broja uzimaju odgovarajući broj cucli koje će staviti u kutiju.

5. Djeca na osnovu broja napisanog na papiru, samostalno pišu taj isti broj u svesku. Djeca koja ne mogu samostalno napisati broj spajaju tačkice koje je odgajateljica prethodno nacrtala, a koje formiraju taj broj.

6. Na samom kraju odgajateljica djeci dijeli nastavne listiće na kojima je nacrtan leptir na kojima su brojevi od 1 – 5, te na osnovu broja treba da oboje različitim bojama određene dijelove leptira.

Geometrijski oblici Cilj:  Usvajanje novih pojmova  Upoznavanje sa oblicima Potreban materijal:  Nastavni listići  Boje  Modeli

4.

5.

6.

7.

Tok rada: 1. Djeca razgledaju različite oblike 2. Djeca razgovaraju o tome koji sve predmeti iz okruženja mogu biti tog oblika 3. Odgajateljica imenuje date oblike Djeca trebaju da ponove imena predmeta i da ih pravilno izgovore Od kartona prave oblike koje boje Od svakog oblika prave po jedan mali i veliki oblik Odgajateljica pokazuje modele, a djeca ponavljaju njihove nazive

Akcija 14 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

R a d s d j e c o m predskolskog uzrasta Geometrijski oblici - drvo Potreban materijal: Hamer papir Obična olovka Tempere Razni oblici (krug, kvadrat, trougao) Četkice

Tok rada: 1. Drvo nacrtamo na hamer papiru.

2. Djeci se podijele oblici od drveta/ spužve/ gume.

3. Na oblike sa četkicom djeca nanose sloj tempere i stavljaju otiske na krošnju. Na taj način se dobiju listovi žute boje kao u jesen.

4. Za stablo se koriste kvadrati, a listovi koji opadaju su trouglovi 5. Ova aktivnost je jako interesantna djeci, ali ujedno kroz nju djeca usvajaju i oblike.

U ovom slučaju povezana je i sa usvajanjem godišnjeg doba - jesen.

Muzičke stimulacije Cilj: Opuštanje Razvoj osjećaja za različite visine i boju tonova Razvoj govora,učenje brojalica

Akcija 15 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

R a d s d j e c o m predskolskog uzrasta

Potreban materijal: Muzički instrumenti Platno

Tok rada : 1. Djeca osluškuju zvukove proizvedene na muzičkim instrumentima.

2. Pokušavaju da identifikuju zvuk i otkriju kome pripada (avion, voz, helikopter, auto i sl.).

3. Uzimaju platno i imitiraju pokrete mora.

4. Kada se muzika pojača djeca pomjeraju platno kao veliki talasi, kada je muzika slabija, more je mirnije.

5. Nakon toga djeca stave stolice u krug i plešu u krugu dok slušaju muziku. Kada prestane muzika djeca sjedaju.

Godisnje doba - proljece Leptir Potreban materijal: Štapići za roštilj Flomasteri Papir sa leptirom (dva papira za jednog leptira) Ljepilo Makaze

Akcija 16 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

R a d s d j e c o m predskolskog uzrasta Tok rada: 1. Na list papira se nacrta leptir. Za izradu jednog leptira potrebna su dva identična lista sa nacrtanim leptirom.

2. Djeca oba lista boje flomasterima, pa ih zatim izrežu.

3. Na štapić za roštilj se zalijepe izrezani leptiri i sa jedne i sa druge strane. Leptir je spreman da poleti.

Crtanje cvjetova Cilj: Razvoj preciznosti Razvoj urednosti Razvoj saradnje Upoznavanje sa novim tehnikama rada Potreban materijal: Komad platna Tempere Četkice Voda Šprica Smjesa od vode, brašna i soli Tok rada: 1. Napraviti smjesu od vode,brašna i malo soli koja mora biti tečnija tako da može da se koristi kroz špricu.

2. Na komadu platna djeca crtaju željeni motiv (cvijeće) koristeći šprice koje su napunjene sa pripremljenom smjesom.

3. Kada se smjesa osuši, djeca boje platno (pozadinu cvjetova i cvjetove) koristeći tempere ( po potrebi razrjeđene sa vodom).

4. Nakon što se sve osuši, skidamo osušenu smjesu od vode i brašna sa platna tako da ostaje neobojeni dio na platnu koji predstavlja prethodno nacrtani motiv.

5. Slika se može uramiti.

Akcija 17 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

R a d s d j e c o m predskolskog uzrasta

Godisnje doba - ljeto Jabuka Potreban materijal: Dno plastične flaše (male) Crveni krep papir Makaze Selotejp Štapići za roštilj Papir Drvene bojice Tok rada: 1. Dno plastične flaše se odreže. Za pravljenje jabuke potrebna su dva ovakva dijela.

Najbolje je uzeti flaše koje imaju veće izbočine na dnu.

2. U jedan dio odsječenog dijela se stavi krep papir.

3. Preko se stavi drugi dio odsječene flaše i zalijepi sa selotejpom.

4. Vrh se probuši i kroz taj dio se stavi odsječeni dio štapića za roštilj.

5. Djeca na list papira nacrtaju i oboje listove koje zatim selotejpom zalijepe za dršku od štapića za roštilj. Jabuka je gotova.

Pravljenje brodova Potreban materijal: Štapići od roštilja, slamke ili štapići od sladoleda Papirni tanjiri Ljepilo Krep papir Hamer papir Makaze Flomasteri Tok rada: 1. Papirni tanjiri se presjecaju na pola.

2. Na čistom listu papira djeca ocrtaju i isijeku ocrtanu šaku.

3. Polovinu papirnog tanjira djeca ukrase i oboje po želji.

4. Nakon bojenja zalijepiti štapić, a na štapić isječenu sliku šake kao jarbol.

Akcija 18 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

R a d s d j e c o m predskolskog uzrasta 5. Napravljeni brod djeca mogu zalijepiti na zajednički pano ili plavi hamer papir kao more.

6. Koristeći krep papir, makazama možemo isijeći valove koje lijepimo na hamer.

7. Slika pučine sa brodovima je gotova.

Šta pliva, šta tone Cilj: Razvoj sposobnosti uočavanja, povezivanja, zapamćivanja i pamćenja Potreban materijal: Dublja i šira posuda Voda Predmeti Nastavni listovi

Akcija 19 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

R a d s d j e c o m predskolskog uzrasta

Tok rada: 1. Djeci se u posudu naspe voda.

2. Jedan po jedan predmet se stavlja u vodu.

3. Odgajateljica sa djecom razgovara šta su primijetili, koji su predmeti potonuli, a koji ne.

4. Djeca trebaju pravilno da izgovore nove pojmove.

Pravljenje figura od gipsa Potreban materijal: Gips Posuda Voda Kašika ili štap Kalup (maska) Tempere Četkice Konopac Tok rada: 1. Kao kalup može poslužiti maska za lice u željenom obliku u zavisnosti od prilike za koju se pravi. Takođe kao kalup, u zamjenu za pravi, može da se koristi i gumena posuda za led ili za pečenje kolača.

2. U dubljoj posudi odgajateljica miješa gips i vodu, dok ne dobije rjeđu smjesu.

3. Dobijenu smjesu istresa u pripremljeni kalup. Da bi se gips kasnije lakše odvojio kalup treba premazati jestivim uljem.

4. Ako je planirano da se figura zakači na zid, na mjestu gdje bi se trebao provući konopac treba staviti čačkalicu. Na taj način će ostati rupica kroz koju se, nakon što se figura izvadi iz kalupa, može provući konopac i napraviti zakačka.

5. Nakon toga figure se moraju osušiti. Dovoljno je da samo prenoće. Kalup se može izvaditi i u toku dana ili nakon pola sata, ali pazeći da se gips ne izlomi.

6. Kada se kalup osuši pristupa se bojenju sa temperama ili vodenim bojama, nakon čega se opet suši.

7. Ako se napravi ranije objašnjena rupa, kroz taj dio se provlači konopac (špaga), zaveže i zakači.

Grad

Akcija 20 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

R a d s d j e c o m predskolskog uzrasta Cilj: Radionica se može koristiti za usvajanje znanja koje se odnosi na grad - selo, višeniže, godišnje doba i sl.

Potreban materijal: Prazne rolne od ubrusa I toaletnog papira Tempere Četkice Karton Bijeli papir, bijeli krep papir ili obična papirna maramica Ljepilo Makaze Tok rada: 1. Djeca boje rolne od ubrusa i toaletnog papira, a zatim crtaju prozore i vrata.

2. Komad kartona koji će biti podloga oboje, a zatim na njega lijepe pripremljene rolne.

3. Od bijelog papira prave fišeke koji će biti krovovi.

4. Krovovi se bez ljepljenja mogu staviti na napravljenje kuće.

5. Okolinu kuće djeca ukrašavaju sa lopticama koje prave od papirnih maramica, što predstavlja snijeg tj. pahuljice. Grad je gotov.

Godisnje doba - jesen Igra sa jesenjim plodovima - pravljenje leptira, kornjače, ribe Potreban materijal: List papira

Akcija 21 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

R a d s d j e c o m predskolskog uzrasta Obična olovka Presovano lišće različitih oblika Ljepilo Tempere Četkica Tok rada: 1. Djeca ili odgajateljica na listu papira nacrta željeni lik (kornjača, riba, leptir) 2. Lišće se lijepi npr. kao škrge kod ribe, krila kod leptira ili tijelo kod kornjače 3. Crtež se može dodatno ukrasiti temperama 4. Zabavno, jednostavno, sa malim utroškom materijala. Uživajte !

Gljive Potreban materijal: Kestenje Plastelin (bijele i zelene boje) Žirevi Tok rada: 1. Zeleni komad plastelina koristi se kao podloga (trava) da drži preostale dijelove gljive 2. Kao drška gljive koristi se žir

Akcija 22 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

R a d s d j e c o m predskolskog uzrasta

3.

4.

5.

6.

Na žir se stavi mali dio bijelog plastelina Nakon toga se stavi kesten Od bijelog plastelina se prave kuglice I stavljaju na kesten Gljiva je gotova

Jež Potreban materijal: Prazna rolna od ubrusa Šišarke Lišće Kesten Bobice Karton Flomasteri Ljepilo

Akcija 23 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

R a d s d j e c o m predskolskog uzrasta Tok rada: 1. Na karton se zalijepi rolna od ubrusa 2. Oko rolne se lijepe šišarke kao tijelo ježa 3. Šišarke se lijepe na rolnu od ubrusa 4. Okolo se lijepe osušeni listovi i bobice 5. Od kartona se naprave oči za ježa 6. Na isječene kartone flomasterima se nacrtaju oči 7. Oči se zalijepe na tijelo ježa 8. Na otvor od rolne ubrusa se stavi kesten kao nos

Drvo Potreban materijal: Komad stiropora Prazna rolna od ubrusa Grana od drveta Listovi Selotejp

Tok rada: 1. Na stiropor se usiječe krug na kojem će biti ubrus kao stablo 2. U otvor rolne se stavi grana 3. Na grančice se lijepe listovi 4. Okolina drveta se može ukrasiti sa kestenjem i opalim lišćem

Akcija 24 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

R a d s d j e c o m predskolskog uzrasta Jelka Potreban materijal: Prazne rolne toaletnog papira Ljepilo Tempere Četkice

Tok rada: 1. Jelka se pravi od praznih rolni toaletnog papira. Kao stablo poslužit će nam četiri rolne koje se stavljaju vertikalno. Zalijepe se jedna za drugu. Prema potrebi mogu se učvrstiti i selotejpom.

2. Krošnja se pravi redanjem i lijepljenjem rolni jedne za drugu. Kreće se od najvećeg broja rolni koji se želi imati na jelki, prema manjem. Svaki naredni red se smanjuje za jednu rolnu. Rolne se redaju sve do jedne rolne koja je na vrhu.

3. Stablo i krošnja se boje sa temperama i ostave da se osuše.

4. Naredni korak je da se redovi krošnje zalijepe jedni za druge.

5. Jelka je gotova.

Godisnje doba - zima Snješko Bijelić Potreban materijal: Bijeli papir Ljepilo Selotejp

Akcija 25 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

R a d s d j e c o m predskolskog uzrasta Hamer papir u boji Krep papir Flomasteri Papirni tanjir Makaze Tok rada: 1. Od bijelog papira djeca prave lepeze ili harmonike.

2. Potreban broj lepeza zavisi od veličine Snješka, jer lepezama treba zatvoriti krug koji će predstavljati tijelo.

3. Sve lepeze se povežu selotejpom.

4. Glava se napravi od papirnog tanjira na koji djeca crtaju oči i usta.

5. Koristeći krep papir žute boje djeca naprave nos.

6. Od crvenog hamer papira naprave Snješkove noge i kapu.

7. Od smeđeg hamer papira se napravi dugmad i drška za metlu.

8. Od jedne lepeze se napravi metla.

9. Od plavog krep papira Snješku se napravi šal.

Novogodišnji ukrasi Potreban materijal: Sijalica Lak za nokte Komadi platna Ljepilo Tok rada: 1. Djeca boje sijalice. Ako žele napraviti lice lak svjetlije boje je pogodan za bojenje.

2. Od komada platna napravimo oči, usta i nos.

3. Nakon što se lak osuši dijelove tijela od platna djeca lijepe na sijalicu.

Akcija 26 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

R a d s d j e c o m predskolskog uzrasta

Od platna mogu napraviti kapu i šal. Od vrha dječije čarape se može napraviti kapa.

4. Na uži dio sijalice vežemo konopac i novogodišnji ukras je gotov.

Materijal pripremila : Zana Delić

Akcija 27 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

ISTRAJNOST Razvijanje fine motorike i koncentracije kod djece od najranije dobi Cilj: Razvijanje koordinacije ruku i mozga

Razvoj fine motorike veoma je važan za svako dijete, a pogotovo za dijete s teškoćama u razvoju. Djeca rođena sa Down sindromom zaostaju u sticanju motoričkih vještina što im otežava „istraživanja“ privlačna svakom djetetu. Zbog toga je veoma važno još od najranijeg djetinjstva djetetu pružiti mogućnost da razvije kako grubu, tako i finu motoriku.

Pod pojmom grube motorike, podrazumijeva se kretanje cijelog tijela koje kod djece počinje puzanjem, a zatim hodanjem i skakanjem. Gruba motorika je važan dio djetetovog razvoja jer se na njenu bazu naslanja razvoj fine motorike.

Fina motorika je sposobnost da se prave precizni, sitni pokreti rukama, čime dijete zadržava dobru koordinaciju prstiju i oka. Fina motorika se razvija s uzrastom, od početnih, nespretnih pokušaja djeteta da samostalno koristi pribor za jelo, da pravilno drži čašu, do nekih drugih, za dijete važnih aktivnosti. Tako će pokreti ruke tj. šake vremenom postati precizniji, sve do momenta kada će dijete moći kontrolisati olovku pri pisanju.

Razvoj motoričkih aktivnosti temelj su učenja i pomoću njih dijete u svojoj ranoj dobi stiče prva iskustva i znanja. Usklađenim pokretima cijelog tijela dijete postepeno stiče pojam o vlastitom tijelu, spoznaje njegove dijelove, predmete koji ga okružuju, odnose među njima i orijentaciju u prostoru. Dijete s Down sindromom duže će se zadržati na stupnju učenja – pokretom.

Razvoj motorike kod djece rođene s Down sindromom prolazi iste razvojne faze kao kod djece koja nemaju fizičke teškoće u razvoju, s tim da im je potrebno više vremena za uvježbavanje određenih aktivnosti.

Akcija 28 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

I s t ra j n o st Neke od aktivnosti koje djetetu možemo prirediti u kući su: 1. Ubacivanje štapića za čišćenje ušiju u kutijicu

2. Lijepljenje dugmića na papir u boji

3. Navlačenje gumica za kosu

4. Nizanje perlica na špagu

5. Nizanje štipaljki na karton.

Prethodno smo na karton i na štipaljke napisali slova koja daju ime djeteta.

6. U veću posudu možemo staviti nekoliko sitnih predmeta i zatrpati ih grahom, kukuruzom ili nekom drugom žitaricom, tako da se predmeti koje smo stavili u zdjelu ne vide.

Zadatak djeteta je da pronađe predmete te da ih skuplja u drugu, praznu posudu.

Akcija 29 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

I s t ra j n o st

7. Zanimljiva igra za svako dijete, a koja će mu pomoći u razvoju fine motorike, jeste da djetetu damo listove papira koje će ono zgužvati, po mogućnosti u oblik lopte, a zatim će te loptice ubacivati u neku kutiju ili posudu sa određene udaljenosti.

8. Lijena osmica Jedna od osnovnih vježbi „Lijena osmica“, bavi se koordinacijom na relaciji ruka – oko. Vježba se može izvoditi dominantnom rukom, pa drugom rukom, a zatim s obje ruke istovremeno. Na taj način vježbamo obje polovice mozga. Također, probamo prekrižiti ruke i istovremeno crtati osmice po velikom papiru. Vježbu možemo izvoditi također i u zraku, koristeći štapiće i vrpce ili na pijesku, brašnu, sitnom šećeru, na razmazanoj pjeni za brijanje itd.

Preporučava se raditi pet ponavljanja lijevom i pet ponavljanja desnom rukom te pet sa prekriženim rukama. Djetetu možemo na ruke staviti gumice različitih boja kako bi lakše zapamtilo koja mu je lijeva, a koja desna ruka. Važno je naglasiti da je prilikom izvođenja osmice potrebno očima pratiti kretanja ruku.

Mjesto za prstić, a kasnije za olovku

9. Provlačenje špage kroz rupice

10. Rezanje papira po zadanoj liniji

Akcija 30 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

I s t ra j n o st 11. Igra za koordinacija ruku i mozga

Ovo je igra za dva igrača. Igrači sjede jedan nasuprot drugom. Svi zajedno izgovaraju riječi “Kamen, papir, makaze!”. Kada su ih izgovorili, istovremeno pokazuju jedan od znakova prikazanih na slici: 1. Kamen - stisnuta šaka 2. Makaze - dva ispružena i raširena prsta (oblik makaza) 3. Papir - ispruženi, skupljeni prsti i bočno okrenut dlan Ko je pobjednik?

Kamen i makaze: Kamen tupi makaze / kamen pobjeđuje Papir i kamen: Papir pokriva kamen / papir pobjeđuje Papir i makaze Makaze režu papir / makaze pobjeđuju Isti znakovi: Ako oba igrača pokažu isti znak, neodlučeno je!

Pobjednik svaki put dobija jedan bod.

Smanjena koncentracija ne mora biti stalno prisutna kod djeteta. Dijete može imati dobre i loše dane, može se bolje koncentrirati ujutro, a lošije popodne i sl. Sve navedeno često dovodi do problema sa školskom integracijom, a izvorište je najčešće nerazumijevanje okoline za djetetove specifičnosti. Ako roditelji primijete da dijete ne može završiti započetu radnju, da je nestrpljivo pri realizaciji vlastitih želja i sl., djetetu će pomoći stvaranje okruženja koja će ga poticati i pratiti njegove aktivnosti.

Zadatak roditelja i učitelja jeste organizirati aktivnosti u skladu sa uzrastom djeteta, različitim vježbama, važnim za razvoj koncentracije, čime će dijete usput sticati i radne navike. Djetetu s teškoćama u razvoju je u obavljanju školskih aktivnosti potrebno uvesti individualizirani pristup, kojem nije cilj smanjiti obaveze učenika, nego mu omogućiti izvršavanje obaveza na njemu prihvatljiv način.

Sve unaprijed opisane aktivnosti koje se odnose na razvijanje fine motorike, korisne su i za razvijanje koncentracije kod djece. Potrebno je još dodati da je za razvoj fine motorike i koncentracije veoma važno da dijete što više boji, ne prelazeći linije i to početi od većih površina za bojenje ka manjim.

Akcija 31 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

I s t ra j n o st Priprema djeteta za polazak u školu Dijete ne uči samo kada je mirno, tiho, sluša i izvršava zadatke. Ono može usvojiti znanja na njemu mnogo zanimljiviji način, kroz igru. Igra je jako važna za psihofizički razvoj svakog djeteta pa tako i djeteta s teškoćama u razvoju. Do polaska u školu, dijete najviše vremena provede igrajući se. Ono kroz igru dodiruje, istražuje, sastavlja, rastavlja, slaže, uči o sebi, o drugima i o svojoj okolini te na taj način zadovoljava svoju znatiželju. Igra kod djeteta potiče razmišljanje i zaključivanje, što je veoma važno za njegov kognitivni razvoj. Igra je jedno od dječijih prava. Ona treba biti prilagođena uzrastu i mogućnostima djeteta i njegovom interesu. Igra priprema djecu za učenje u školi. Prije nego dijete krene u školu, potrebno ga je pripremiti za taj, njemu novi svijet, a to znači razviti mu određene vještine. Ne postoji recept koji bi roditelji, a kasnije i odgajatelji, koristili u radu sa djecom s teškoćama u razvoju jer je svako dijete individua za sebe. Što prije roditelji postanu svjesni da je njihova uloga najznačajnija općenito u ravoju njihovog djeteta, time će i sebi i djetetu olakšati put ka maksimumu koji mogu zajednički postići. Samim tim, roditelji grade temelje za neophodnu saradnju sa stručnim osobama, a kasnije i sa učiteljima.

Na osnovu ličnog iskustva, smatram da je veoma važno djetetu s Down sindromom, prije polaska u školu, pružiti socijalni, emocionalni i kognitivni odgoj kako bi dijete bilo prihvaćeno u svojoj vršnjačkoj gupi. Grupa na dijete može uticati pozitivno i negativno. Što je dijete u grupi bolje prihvaćeno, time će i rezultati njegovog rada biti bolji.

Navešću nekoliko aktivnosti koje su mojoj kćerki pomogle da polazak u školu za nju bude „bezbolan“: • Osmi dan od njenog rođenja, odlazili smo na gimnastiku za bebe, prema tzv. Vojtinom metodu.

Dijete se fiksira u određenom položaju, uz pritisak na tačno određene tačke tijela, što izaziva određene pokrete koje dijete samo, nesvjesno izvodi.

Vježbanje traje oko dvadeset do trideset minuta, promjenom šest položaja. Suština Vojtinog koncepta je da u svakom položaju rade gotovo svi mišići, a posebno oni, potrebni za ciljani pokret. Optimalno je vježbanje četiri puta u toku dana, po 20-30 minuta.

Tokom posjeta fizioterapeutu, roditelji uče kako će sami kod kuće vježbati sa djetetom. Moram priznati, da je izvođenje gimnastičkih vježbi prema Vojtinom metodu veoma naporno i za dijete i za roditelje ali kada je naša djevojčica,

Akcija 32 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

I s t ra j n o st zahvaljujući upornom vježbanju, prohodala sa šesnaest mjeseci starosti, našoj sreći nije bilo kraja.

• Sljedeća aktivnost koju sam „uvela“, a koja je pomogla razvoju fine motorike, razvoju koncentracije i kognitivnom napretku djeteta, jesu vježbe, pomoću različitih didaktičkih pomagala. Vježbe izvodi stručno lice, a kasnije i roditelji.

Pedagog, koji nas je dva puta sedmično posjećivao, najprije je pomoću šuškave folije i šarenih loptica „ispitao“ sluh, vid i koordinaciju pokreta ruka-oko. Dijete dodiruje foliju, na kojoj su šarene loptice, a pedagog prati njegovu neverbalnu komunikaciju te pokrete i koncentraciju.

• Za razvoj vizualne percepcije, koja pomaže djetetu da razumije šta vidi odnosno prepozna i razlikuje različite elemente, kao što su veličina, boja, oblik, prostorni odnosi i sl., potrebno je uvesti vježbe koje omogućavaju pokretanje„malih“ mišića.

Takve vježbe pomažu djetetu da izvrši zadatke poput umetanja, vezanja, crtanja, držanja olovke i sl. Ova vježba također doprinosi razvoju logičkog zaključivanja, razmišljanja i prosuđivanja u svrhu rješavanja problemskih zadataka ili situacija koje uključuju međusobno povezivanje informacija. Dijete na drvenoj kocki treba pronaći otvor koji odgovara određenom obliku i ubaciti oblik unutra.

Akcija 33 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

I s t ra j n o st • Gumene lopte odlična su podloga za ravno držanje za stolom, a stručnjaci tvrde da sjedenje na njima poboljšava i pažnju i koncentraciju djece. Načelo za kojim se povode zagovornici lopte jeste da je mozak aktivan kada je i tijelo aktivno.Sjedenje na lopti nazivaju “aktivno sjedenje” jer osoba lagano miče nogama i kukovima kako bi održala stabilnost.

• Za razvoj finih motoričkih sposobnosti bitne su manje aktivnosti kao što su sakupljanje sitnih predmeta, držanje istih između palca i prsta ili pomoću prstiju. Igračke poput slagalica i kockica pomažu razvoju djetetove inteligencije, logike, zaključivanja i konačno, rješavanja problema. Primjeri igračaka: oblici za slaganje i razne figurice.

• Bruto motoričke sposobnosti su veći pokreti koji uključuju ruke, noge ili mišiće cijelog tijela. Igračke koje poboljšavaju udaranje, puzanje, trčanje i skakanje treniraju kod djeteta te vještine. Primjeri igračka: kugle, loptice, tunel od plastike i sl.

Akcija 34 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

I s t ra j n o st Kako bi polazak u školu za dijete rođeno s Down sindromom bio što bezbolniji, jako je važan svakodnevni boravak djeteta u vršnjačkoj grupi prije upisa u školu.

Moja kćerka je u vrtiću boravila tri godine gdje se maksimalno socijalizovala.

U tom trogodišnjem periodu, osim pohađanja vrtića, moja kćerka je bila uključena i u logopedski tretman koji je također veoma važan za dijete koje ima govorne teškoće.

Najvažniji od svih tretmana za dijete rođeno s Down sindromom jeste redovan odlazak defektologu. Od defektologa sam naučila kako djetetu mogu približiti nepoznato. A. je na defektološki tretman odlazila od šeste godine starosti do završetka devetogodišnje osnovne škole. Često sam kod kuće koristila lutke od krpe, smišljala priče, koristeći njoj poznate riječi jer kroz takvu igru dijete usvaja vještine poput međuljudskih odnosa, moralnog rasuđivanja, kontrolisanje vlastitih emocija i poštivanje emocija drugih.

Ukratko, igra s lutkama omogućava socijalno-emocionalni razvoj djeteta.

Evo još nekoliko djetetu veoma zanimljivih aktivnosti koje nam pomažu da dijete pripremimo za nastavu čitanja i pisanja: Igra sastavljanja riječi pomoću slogova Cilj: Priprema djeteta za nastavu čitanja i pisanja.

Opis aktivnosti: Za ovu igru dijete najprije treba uvježbati izgovor riječi po slogovima na svom imenu: Ma – ja, Zla – tan, a zatim na lakšim riječima ma – ma, ta- ta...

Ova igra se odvija uz dobacivanje loptice.

Akcija 35 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

I s t ra j n o st Roditelj izgovori jedan slog i baci lopticu djetetu. Dijete najprije ponavlja isti slog, bacajući lopticu roditelju, a kasnije roditelj izgovara jedan slog, dijete drugi itd.

Igra s kockicama Cilj: Priprema djeteta za nastavu čitanja i pisanja Opis aktivnosti: Na različitim kockicama napišite najprije slova, zatim slogove, a na kraju riječi.

Neka to budu riječi koje su djetetu poznate kako bi mu igra bila zanimljiva.

Dijete slaganjem kockica može sastavljati od slova slogove, od slogova riječi, a od riječi rečenice. Također djetetu možemo na papir napisati ono što ono treba da složi pomoću kockica.

Igra sa tijestom Cilj: Priprema djeteta za nastavu čitanja i pisanja Opis aktivnosti: Potrebno je napraviti tijesto u koje ćemo dodati malo boje da djetetu rad bude zanimljiviji. Pomoću nekog oštrijeg predmeta (npr. čačkalica), na tijestu napišemo slovo. Izrežemo slamke različitih boja na jednake dijelove.

Zadatak djeteta je da izrezane slamke zabada u tijesto ali tako da pravi pravilne pokrete (onako kako se slovo pravilno piše).

Upražnjavajući sve navedene aktivosti, dijete razvije sljedeće vještine: • koncentraciju • pažnju • zapažanje

Akcija 36 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

I s t ra j n o st • • • •

strpljivost istrajnost socijalizaciju radne navike

Polazak djeteta u školu Rast i razvoj djece s Down sindromom je sporiji u odnosu na djecu koja nemaju poteškoće u razvoju. Nekada su se kognitivne sposobnosti djece s Down sindromom podcjenjivale. Međutim, dokazano je da i djeca s Down sindromom mogu napredovati ali im je potrebno svakodnevno pružiti priliku da napreduju, a ne suprotno tome, zaustavljati njihov ionako sporiji napredak.

Od samog rođenja moje kćerke, prema preporuci doktora, naš odnos prema njoj bio je sasvim uobičajen tj. adekvatno smo se postavljali prema njoj u svakodnevnim situacijama.

Nakon realizacije svih prethodno navedenih aktivnosti, polazak u školu za nju nije predstavljao nikakav problem. Od momenta njenog ulaska u razred, koji je veoma važan za svako dijete pa nadalje, nikada nije pružala otpor prema školi. Velika olakšavajuća okolnost i za dijete i za nas roditelje, bila je ta, da je u prvom razredu redovnog devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja akcenat stavljen na adaptaciju djeteta na novo okruženje, nove obaveze, drugačiji način života. Pošto je moja djevojčica bila uključena u predškolski odgoj, gdje joj se vremenom razvila fina motorika, od prvog dana je uspijevala ispunjavati obaveze koje joj je škola nametala.

Njen polazak u školu shvatila sam veoma ozbiljno pa sam joj svakodnevno pružala priliku da u skladu sa svojim mogućnostima optimalno napreduje. Osoblje osnovne škole koju je moja kćerka pohađala, maksimalno nam je pružalo podršku u svemu.

Odobrili su mi svakodnevno prisustvovanje nastavi kako bih mogla posmatrati svoje dijete u vršnjačkom okruženju te sam uvijek bila u toku sa svim zbivanjima u razredu.

Početne aktivnosti prvačića, sjećam se, bile su bojenje i priprema učenika za usvajanje štampanih slova latinice. Na pravilnom bojenju (uzastopno povlačenje paralelnih linija u zadanom okviru), najprije drvenim bojicama, a zatim i flomasterima, insistirala sam od samog početka. Vremenom sam uvidjela da se na taj način kod moje kćerke razvijala koncentracija, upornost, istrajnost u radu i razvoj fine motorike. Pošto su emocije jedan od najvažnijih faktora i utiču na cjelokupno funkcionisanje djeteta s Down sindromom, tokom svakodnevnog rada, potrebna je stalna motivacija u obliku pohvala, divljenja i sl. pa zbog toga roditelj u radu s djetetom mora imati ogromno strpljenje. Od prvog dana A. polaska u školu obje smo bile jako uporne i strpljive u ispunjavanju svih školskih obaveza.

Akcija 37 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

I s t ra j n o st Grafičku strukturu slova, A. je usvajala tako što bih joj najprije istačkala slova u zadnom okviru, a zatim ih je ona, pravilnim redoslijedom povlačenja linija, podebljavala. Isti način rada, primjenjivala sam i kod usvajanja brojeva. Takav način rada trajao je dugo i često mi se činilo da obavljam „Sizifov posao“, međutim, rezultati su bili iznenađujući.

Nakon što bi uvježbala pisanje određenog slova ili broja spajanjem tačkica, veoma vješto je samostalno ispisivala slovo odnosno broj u zadani okvir. Spajanje tačkica uvijek je bilo popraćeno mojim govorom.

Npr. za veliko štampano slovo A sam govorila: „Olovku staviš na gornju liniju.

Povlačiš olovku prema donjoj liniji, ulijevo (podsjetim je koja je njena lijeva ruka).“ Kada bi povukla liniju do zadane linije u svesci, kažem joj „Stop! Dobila si kosu liniju. Bravo!“ „Idemo na početak. Olovku ponovo staviš na mjesto sa kojeg si krenula.

Opet spajaš tačkice ali u desnu stranu (podsjetim je koja je njena desna ruka). Dobila si još jednu kosu liniju. Bravo! Sada spojiš te dvije kose linije jednom vodoravnom linijom. Bravo! Napisala si veliko slovo A.“ Pri usvajanju npr. malog štampanog slova a, smišljala sam riječi „kapica, repić, stomačić“ kako bih je zainteresovala za rad i ona ih je s radošću pisala i ponavljala ih.

Na isti način A. je usvojila i sva ostala slova.

Ovakav način usvajanja slova, omogućava djetetu da usput nauči razumijevati pojmove kao što su: spojiti tačkice, kosa i vodoravna linija, desna i lijeva strana, stop...

Pravili smo slova od plastelina, od tijesta, ispisivali ih na brašnu, na šećeru, na pasti za brijanje, na zamagljenom staklu i sl.

Usvajanjem grafičke strukture slova, istovremeno smo vježbale povezivanje slova u slogove (Ma-ja, je-de, ja-je...), zatim povezivanje slogova u kratke riječi (Maja, jede, jaje...), a zatim smo od uvježbanih riječi sastavljale kratke rečenice (Maja jede jaje).

Odmah sam joj za istu rečenicu postavljala pitanje „Ko jede jaje?“ i od nje zahtijevala da odgovori puno rečenicom. Kada utvrdi pravilan redoslijed riječi u rečenici, riječi joj

Akcija 38 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

I s t ra j n o st poredam nepravilno (kartoni riječi), a njen zadatak je da ih pravilno poreda. Nakon toga slijedi prepisivanje rečenice u svesku.

Kako je A. usvajala čitanje?

Ako npr. rečenica glasi: „Danas je lijep dan“, čitale bismo je na slogove „Da-nas je li-jep dan“, podvlačeći svaki slog olovkom. Podvučene slogove A. je najprije „ispjevavala“, a nakon uvježbavanja je izgovarala cijele riječi. Ponovo sam joj postavljala pitanje „Kakav je danas dan?“ i od nje zahtijevala da odgovori punom rečenicom.

Pravilno izgovaranje riječi vježbale smo i tako što smo jedna drugoj bacale lopticu (svaka riječ, jedno bacanje), a zatim je A. te riječi zapisivala u svesku.

Usvajanje pojma određenog broja može se veoma lako sa djetetom vježbati na svakom mjestu u svakodnevnim životnim situacijama. Jednostavno kažemo djetetu npr. dok vješamo veš da nam doda određen broj štipaljki ili pri serviranju stola za ručak da nam donese određen broj kašika, kada mu obuvamo cipele, brojimo, kada mu oblačimo rukavice, brojimo prstiće itd.

Poželjno je naučiti dijete upoređivati odnosno da dijete zna gdje nečega ima manje odnosno više. To je također veoma lako objasniti koristeći različite predmete iz kuće, a kada prebrojimo predmete na jednoj strani, ispod prebrojanih predmeta obavezno na kartonu napisati odgovarajući broj.

Prilikom usvajanja grafičke strukture brojeva, pored npr. broja jedan A. je trebala nacrtati jedan predmet, pored broja dva, dva predmeta itd., kako bi odmah razumjela pojam broja (pored ispisanog broja dijete crta njemu drage predmete).

Akcija 39 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

I s t ra j n o st I u A. slobodnim aktivnostima, nastojala sam da ona kroz igru uči, tako što smo zajedno spajale likove u bojankama, predstavljene tačkicama koje bismo nakon toga obavezno obojile. Gledanje crtanih filmova na maternjem jeziku, zatim izvođenje igrokaza, služeći se njenim omiljenim igračkama, a koristeći njoj bliske teme, pomagalo joj je pri razvoju govora, s kojim je imala velikih poteškoća.

Ovakvim svakodnevnim radom (uključujući i ljetni i zimski raspust), A. je prva četiri razreda osnovne škole pratila prema redovnom nastavnom planu i programu i veoma uspješno usvojila veliki dio nastavnih jedinica.

Svakodnevan rad zahtijevao je jako mnogo vremena i odricanja ali na kraju drugog razreda, kada je učiteljica A. uručila pohvalu Nastavničkog vijeća škole jer je usvojila 90% gradiva, našoj sreći nije bilo kraja.

Razvoj govora kod djece s Down sindromom Kao kod sve djece s Down sindromom, tako i kod A., prisutne su teškoće pri artikulaciji glasova pa je zbog toga njen govor oduvijek bio siromašan i nerazgovijetan. Kako bi se usavršila vještina govornog izražavanja kod djece s Down sindromom, bitno je da su govor i jezik fokus za roditelje, učitelje i terapeute. Uključivanjem djeteta u logopedski tretman, svakodnevnim radom, upornošću, strpljivošću i istrajnošću moguće je postići visoke rezultate. Zabavne igre i aktivnosti pomažu djetetu u razvoju govora, upoznaju ga s bogatstvom jezika, proširuju znanja i vidike, uče ga razmišljati i lijepo se izražavati. Dobro je poznato da sva mala djeca najviše od svega vole igru. Zato u procesu poticanja njihovog govorno-jezičnog razvoja možemo koristiti posebno razrađene logopedske igre. Danas, u dobro opskrbljenim knjižarama možemo npr. nabaviti zbirku koja je namijenjena djeci u dobi od 3 do 8 godina. Roditelj i dijete mogu ih igrati u paru, a odgojitelji i učitelji mogu gotovo sve igre prilagoditi većem broju igrača u dječjem vrtiću ili prvom razredu. Često sam i sama osmišljavala načine kako da poboljšam njen govor. Koristila sam svaku priliku da s njom razgovaram, da joj postavljam pitanja, a od nje sam tražila odgovore punim rečenicama. U svesku sam pisala pitanja i odgovore koji su se odnosili na svakodnevne situacije s kojima se ona susretala. Sve što sam mogla,

Akcija 40 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

I s t ra j n o st predočila bih joj vizuelno jer je takav način pamćenja za nju bio najlakši.

Npr. kada je pitam „Šta se sve nalazi u sobi u kojoj spavaš“, odemo u njenu sobu, dodirujemo predmete i imenujemo ih. Često sam s njom vježbala pričanje na osnovu slika. Počela sam sa slikama na kojima se nalazi ona i njoj poznate osobe. Takve govorne vježbe su joj bile jako zanimljive.

Nakon toga sam crtala slike (najviše tri do četiri) na osnovu kojih smo smišljale priče (likovi i predmeti na slikama trebaju djetetu biti poznati).

Sastavi priču na osnovu slika:

Akcija 41 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

I s t ra j n o st Ili Sastavi priču prema ovim slikama. Smisli naslov.

Kao što sam ranije navela, A. je, zahvaljujući svakodnevnom radu, u prva četiri razreda osnovne škole usvojila 90% gradiva. Od petog razreda stručni tim škole je za A. svake godine kreirao prilagođeni nastavni plan i program. U predmetnoj nastavi je bilo teže jer znamo koliko učenici u predmetnoj nastavi imaju predmeta. Međutim, mogu slobodno reći da je i u predmetnoj nastavi moja djevojčica stekla osnovna znanja i vještine.

Materijal pripremila : Dalida Alispahić

Akcija 42 Drustvo Ujedinjenih Gradanskih

www.dugabih.com.ba