Tromostovlje. novi centar starog grada Uz Savu, na rubu Zagreba kakvim ga danas percipiramo, nakon javnih naječaja provedenih 2002. i 2007. godine zona neartikuliranog tromostovlja odlukom gradskih tijela je prenamjenjena iz «savskog parka» u zonu tipološki prihvatljivu za visoku gradnju, no bez jasne morfološke koncepcije. Ugledajući se na europske metropole, poglavito Pariz i Berlin, Zagreb treba osmisliti nove gradske poslovno stambene centre, odmaknute (izmještene) od postojećeg prostora koji doživljavamo kao centar grada. Pariški La Defanse, primjer je koji se gradi u duhu nastavka osi koja povezuje louvre i slavoluk pobjede, ali na dovoljnoj udaljenosti (preko rijeke). Pariz je javno dostupan preko metro linije, koja je nadzemna tek nad rijekom. Gradi se na praznoj ledini, van grada. Vizualni koridor prema slavoluku pobjede sačuvan je nizom kaskadnih trgova i parkova, oslobođenih prometa dok je regulacijska linija gdje počinju nicati neboderi puno veća od haussmanovih iz devetnaestog stoljeća. Berlinski se Potsdamer platz gradi nakon rušenja zida 1990. godine, kao ekvidistantna protuteža zapadnoberlinskom središtu oko kolodvora Zoo od istočnoberlinskog središta oko Alexander platza. «Platz» se gradi unutar nekoć izgrađene strukture počišćene savezničkim bombama, no veće gustoće od prvotno planirane. No s obzirom da su i Pariz i Berlin višemilijunske metropole najvećih kontinentalnih Republika, možda nama bliži primjer, s obzirom na veličinu današnjeg grada i udaljenosti protomodernističkog središta od rijeke nudi Beč, koji je svoje novo poslovno stambeno središte smjestio preko Dunava. Zagrebu treba osmisliti novo središte grada; jer postojeće središte, prostorno i mentalno polje smješteno od Kvaternikovog trga na istoku pa do Trga francuske republike na zapadu, od ilice/vlaške na sjeveru pa do pruge na jugu više nemože unutar sebe primati nove sadržaje, koje bi ga nanovo potvrdile kao središte grada. V. Richter je na natječaju iz 2002. godine taj novi zagrebački centar smjestio preko Save, u prostor omeđen prugom na istoku, avenijom dubrovnik na jugu i rotorom na zapadu. Pa i trg ispred sv. Marka je svojedobno bio središte Gradeca, no kada ga je grad prerastao, središte se izmjestilo u dolinu, kasnije nazvanu Jelačić platz kao novo središte ujedinjenog grada. Shodno ubrzanom razvoju zona jugozapadno od obuhvata, stvoreni su preduvjeti za osmišljavanje gradskog središta uz rijeku Savu, uz tromostovlje, koji je ipak najurbaniji doticaj starog grada sa rijekom. Verdispar. do rotora uz novi centar Da bi novi centar uz tromostovlje zaživio, potrebno mu je dodati sloj sporijeg javnog prometa. Tramvajska bi se linija koja vozi Jadranskim mostom trebala spustiti na niveletu servisnih prometnica puno prije rotora, a kako bi novi centar mogao biti spojen na tramvajsku mrežu bliže Savi no što je danas. Uz (na) nasipu je moguće povući prugu nizvodno do bundeka, te uzvodno do sveučilišne bolnice sa klubovanjem umjesto stanovanja.
Pariz
berlin
beč
zagreb
Uzvodno Savom, do tromostovlja, smještene su natječajom određene kazete. Dominantne se gradske vizure sa kazeta pružaju prema crkvi Sv. Marka i Medvedgradu, te RTV tornju na Medvednici. Vozeći se Savskom ulicom prema sjeveru, pruža se vizura na toranj crkve Sv. Marka, dok se prema jugu otvara vizura rukometne arene. Vizualni koridor Savske ulice, omeđen je Turkulinovim tornjem T.Coma na zapadu i Jelinekovim tornjem Zagrepčanke na istoku. Unutar obuhvata manji dio sjeverne, savske kazete ulazi u taj vizualni koridor. Gradnja uz sjeverozapadni rub savske kazete za učinak ima vidljivost stambenih nebodera u vizuri Savske ulice. Sa viših će se etaža čitati zelene konture Medvednice, Žumberačkog gorja i Vukomeričkih gorica, kao i sive konture koje niču iz novozagrebačkih stambenih kazeta. Tipološki, visoka gradnja u novozagrebačkim stambenim kazetama oko sebe ima ozelenjen (gluh) prostor. „Akustičnost“ zelenila je postignuta jedino u Dugavama, zahvaljujući drugačijoj tipologiji gradnje. Umjesto nule na niveleti servisnih prometnica iz UPUa, predlaže se javno dostupno prizemno polje, kojem bi nula varirala od prometnica do krune savskog nasipa. Naime s obzirom na parkirališne potrebe i zaštitu savskog vodonosnika, pretjerano ukopavanje s obzirom na postojeći teren nije prihvatljivo ekološko rješenje. S druge pak strane, rotor i njegovu prometnu funkciju nije moguće izmjestiti, a graditi u depresiji s obzirom na šeterotračnu glavnu gradsku prometnicu i savski hidrotehnički nasip neće polučiti rješenjem koje bi se moglo krasiti epitetom da je dijelom projekta «Zagreb na Savi». Na poslijetku, sa promenade se bečkog novog središta vidi Dunav. Nula je iznad okolnih servisnih prometnica. Shodno tome, «konačno zaravnati teren» što god to značilo podrazumjeva uzdizanje nule od Save prema rotoru.
KONCEPT POSLOVNI CENTAR VERDISPAR Ključni pojmovi: • • • •
POSLOVNO vs. STAMBENO TIPIČNO vs. ATIPIČNO IKONIČNO vs. KODIRANO STATIČNO vs. DINAMIČKO
Suprotnosti u neposrednom susjedstvu, manifestirane kroz provođenje dvaju natječaja različitih namjena, generiraju promišljanje na temu integracije bipolarnih sustava. Kako spojiti stanovanje s poslovnim centrom? Kako spojiti mjerilo grada s mjerilom ureda ili stana? Ovo je početak niza pitanja na koja tražimo odgovor. Što je poslovni centar? Lokacija i zahvat daju posebno značenje za Grad. U situaciji kada je budući korisnik nepoznat nudimo rješenja koja će ispuniti zahtijeve i očekivanja investitora, budućih korisnika ali i šire zajednice. Štoviše, rješenja donose novosti koje reinterpretiraju ustaljeni pojam organizacije i funkcioniranja ovakvog tipa objekata te nude nove kvalitete i mogućnosti u korištenju prostora. Poseban naglasak stavljamo na poboljšanje integracije poslovnih subjekata stvaranjem zajedničkih konferencijskih, poslovnih i zabavnih prostora. Ovaj pristup proizlazi iz analize korištenja prostora, definiranja pojedinih namjena i sadržaja te njihovog regrupiranja. Osnovni pojam „POSLOVNI OBJEKT“ raščlanjujemo na njegove sastavne djelove: • • • • • • •
ured soba za sastanke konferencijska dvorana učionica čajna kuhinja spremište arhiv
Ovim prostorima dodajemo sadržaje zadane projektnim zadatkom koji nisu vezani direktno uz poslovne sadržaje kao i sadržaje javnog karaktera pritom ih reducirajući na polujavnu ili privatnu razinu. Ovo se prvenstveno odnosi na segmente zelenila kojega podižemo s partera u vertikalne zelene intarzije. Rezultat su dva osnovna tipa prostora koje formiramo: • •
TIPIČNI PROSTOR ATIPIČNI PROSTOR
Tipični prostori. Ovi prostori zadržavaju osnovnu radnu karakteristiku i organizaciju. U njima se prednost prepušta prvenstveno prostoru za rad koji se organizira prema zahtijevima budućeg korisnika te u tom smislu može biti podjeljen na urede, „open space“ ili u nekoj od kombinacija. Intencija je izdvojiti sve prostore koji se koriste rijetko (nerentabilne!) ili korištenje kojih se može podjeliti s drugim korisnicima pritom generirajući dodatne kvalitete. Atipični prostori. Dinamične promjene u organizaciji poslovanja te bitan pomak u smjeru otvorenog ureda, kliznog radnog vremena te „ne‐fiksnom radnom mjestu“ s jedne strane, te tehnološke mogućnosti komunikacija koje dozvoljavaju/potiču dislocirani „mrežni“ rad zajedno s PR‐faktorom koji je svakodnevno sve značajniji, traže pomake u razmišljanju i organizaciji prostora koji podržava ove transformacije. •
•
Poslovna interakcija o Konferencije i sastanci o Razmjena iskustva o 24/7 poslovne točke o Edukacija regeneracija o mentalna relaksacija o hrana i piće o zelenilo
•
Poslovna podrška o IT o Kopiranje o Prijevodi/prijepisi o Brza pošta
Autori kreiraju novu tipologiju poslovnih prostora pretvarajući ustajale klaustorfobične prostore u dinamične, optimistične I prozračene na taj način generirajući proaktivno okruženje zajedničkog sudjelovanja na projektima koje donosi značajno bolje rezultate. Pročelje. U promišljanju pojma IKONE, njezine upotrebe u recentnoj arhitekturi, ekonomskih implikacija kako pozitivnih tako i negativnih, zaključujemo da je ekstrovertiranost gestualne arhitekture dovedena do apsurda koje svoje opravdanje ima (možda?) samo u naftom prebogatim arapskim zemljama ili pak kod dalekoistočnih tigrova. U tom smislu autori se odlučuju istraživati značenja nasuprot gestualne forme.
Na granici između unutarnjeg i vanjskog prostora događa se glavna arhitektonska atrakcija. Pročelje se sastoji iz dva dijela koja korespondiraju s dvije percepcije, vanjskom i unutarnjom. Izvana kuća gradi sliku grada i postaje ikonični segment dok je unutarnji dio prepoznatljiv samo onima koji su korisnici prostora. Prezentacija ikoničnosti izražena je kroz jasnu i lako prepoznatljivu mrežu horizontalnih greda i vertikala stupova. Mreža je čvrsta granica prema vanjskom prostoru koja “štiti” unutrašnjost. Iščitavanje unutarnjeg prostora je kodirano za većinu promatrača. Na tankoj staklenoj membrani očitava se pulsiranje organizma. Programirano se izmjenjuju razine transparentnosti i kolorita pojedinačnih staklenih segmenata, realizirajući predefinirane scenarije ili “live streaming” unutarnjeg životnog ciklusa (npr. SGG PRIVA – LITE staklene stijena s tekućim kristalima –niže opisano op.a.). Kao ekonomski prihvatljivija alternativa može se koristiti sustav centralno upravljanih roloa. Ciklus mimikrije je koncept koji predviđa mijenjanje kolorističkih shema u skladu s godišnjim dobima. Mijenjanje scenarija reflektira kontekst u kojemu se objekt nalazi usuglašavajući život objekta s godišnjim ciklusima. Pritom se naglašava povezanost s zakonima prirode i podložnost prirodnim tokovima kao preambulu ekološke osvještenosti kojima objekt teži. Spajanjem ikoničnog i kodiranog autori generiraju matricu koja pojmove iz dva naizgled različita svijeta translatiraju realnu stvarnost. Volumen. Na lagano podignutom platou smještena su dva objekta visine 38 i 25 etaža. Međusobni odnos čini kontinuiranu dinamičnu kompoziciju koja promatrača pozicionira u prostoru. Visine su određene prema široj kompoziciji u koju je uključena i sjeverna stambena zona na način da neboderi rastu od sjeveroistočne točke stambene zone prema krajnjoj jugozapadnoj točci na kojoj je smješten najviši objekt.
Parter/park. Stvarnost parka NE leži u samome parku, u njegovoj formi ili prostoru, već u našem tjelesnom i emotivnom doživljaj. Suvremeni park i emotivna aproprijacija javnog prostora. Parkovi reprezentiraju slobodu i zajedništvo, odmor i rekreaciju. Potreba za istima ne proizlazi samo iz nužde ozelenjavanja gustog tkiva grada, već iz potrebe za JAVNIM PROSTOROM (živimo u društvu u kojem gradovi postaju sve više privatizirani, komercijalizirani, te getoizirani).Suvremeni park podrazumijeva polifunkcionalnost, ekološke 'performanse', te svojevrsnu injekciju kulturnog života. Kao živući organizam, uči nas kako živjeti u recipročnom, uzajamnom odnosu s prirodom. Nadasve, suvremeni je park OTVOREN – vizualno, ekološki i društveno. Programatski je otvoren prema promjenama, prema participaciji zajednice, prema estetskom sudjelovanju korisnika u oblikovanju razumljiva formalnog jezika, te otvoren za in‐time ili/i time‐share 'posjedovanje' korisnika. Parkovno uređenje teži emotivnom prisvajanju. Struktura pročelja derivira se u horizontalnu plohu partera, razbijajući krutu matricu u pikseliziranu plohu. Integriranjem elementa kretanja ploha se u potpunosti dematerijalizira brišući granicu između opločenja i zelenila. Rješenjem se preferira kreiranje zona kretanja naspram klasičnih staza. Urbanu opremu čine jednostavne kamene klupe koje skulpturalno definiraju mikroprostor. Po obodu su grupirane zone visokog zelenila koje čine kontinuiranu cjelogodišnu scenografiju.
Hortikultura ‐ cjelogodišnji život parka. Formirane su grupacije raslinja jasno odijeljene u Zimski vrt koji obilježava srebrnkasto petrolejski kolorit, dolazi do potpunog izražaja zimi uz ogoljenju ostalu prirodu. Proljeće, jesen, ljeto, proljeće vrt alternativno buja u purpurnim tamnim bojama.
NOMENKLATURA LISTOPADNOG DRVEĆA ‐ Proljeće, jesen, ljeto, proljeće vrt i 'filter' zona
Cercis siliquastrum (judić)
visine 4 do 6 m cvatnja IV do V mj,traje 2 do 3 tj listovi bubrežast cvate prije listanja, ljubiča‐ storužičasto plodovi su mahune koje u VI mj postaju crvene
Prunus serrulata „Kanzan“ (japanska trešnja)
visina 7 do 12 m cvatnja od IV do V mj, 1 do 2 tjedna traje ploda nema
Prunus cerasifera „Nigra“ (crvenolisna šljiva)
Koelreuteria paniculata
visina 4 do 8 m cvatnja III do IV mj plod je crven do žut visina 5 do 8 m cvatnja od VII do VIII mj, traje 2 do 3 tjedna plod u jesen, oblik lampiona bordo lišće , visine 4m visine oko 10m list dugačak oko 8cm, svijetlozelene boje a u jesen zlatnožute da ljubičaste boje cvatnja u Vmj zelenožute boje plod ostaje do zime na drvetu
Acer palmatum krimson king (javor) Acer ginalla (kineski javor)
NOMENKLATURA CRNOGORICE ‐ Zimski vrt
Chamaecyparis lawsoniana (pačempres) Chamaecyparis lawsoniana „Lane“ Chamaecyparis lawsoniana „Stewartii“ Chamaecyparis lawsoniana „Columnaris Glauca“
TRAVNJAK
Prema načinu uzgoja Prema načinu eksploatacije Prema kriteriju njege Prema namjeni
TIP TRAVNJAKA ‐ UPORABNI Primjenjuje se za :
10m visina 5 do 8m, zlatnožute boje 10 m, zlatnožute boje 5 do 10m , srebrnoplave boje
PRIRODNI GOSPODARSKI INTENZIVNI (košnja, prihranjivanje, prozračivanje) UPORABNI
javno zelenilo stambeno zelenilo kućni vrt
Organizacija prostora. Programom zadani prostori smješteni su u dva nebodera ( 36 i 24 nadzemne etaže) te pet podzemnih garažnih etaža. Ulazni prostori u nebodere smješteni nasuprot jedan drugome, na centralnom prostoru koji se formira između objekata. U prizemlju su ulazni halovi s recepcijama i prostorom za čekanje, caffe u svakom neboderu, fitness dvorana u zapadnom objektu te dječji vrtić u istočnom objektu. Centralno smještenom komunikacijskom jezgrom omogućeno je penjanje na više etaže. Jezgru čine: • osam dizala • jedan teretno dizalo, • evakuacijska stubišta • server sobe • instalacijski kanali • sanitarni čvorovi Nizanje karakterističnih katova prekinuto je atipičnim etažama. Na zapadnom neboderu između 14 i 17 te između 23‐26 etaže i na istočnom između 9 i 12 etaže te 19 i 20 etaža. Atipične etaže organizacijski su namjenjene za poslovnu interakciju između djelatnika raznih tvrtki kao i za odmor i relaksaciju. Istovremeno su na atipične etaže dislocirani sadržaji koji uobičajeno stoje u većem postotku vremena neiskorištene, poput konferencijskih dvorana, soba za sastanke i sl. Na ovaj način oslobađamo veću površinu za poslovne prostore a omogućavamo unajmljivanje dvorana prema stvarnoj potrebi. Tehničke specifičnosti. Dijelovi pročelja u svrhu konceptom predviđene komunikacije s između unutarnjeg i vanjskog prostora obloženi su staklenim stijenama punjenim tekućim kristalima. Ova tehnologija omogućava promjenu transparentnosti uslijed protoka niskonaponske el. Energije.
TEHNIČKI OPIS KONSTRUKCIJE Objekt ove obrade su dva nebodera visine 148,80m m ( 36 nadzemnih etaže )i 102,00 m (24 nadzemnih etaža) sa pet podzemnih garažnih etaža. Uzdižući volumen počinje od nulte etaže. Objekt je predviđen kao mješana konstrukcija iz armiranog betona ( jezgra, stupovi i ploče) i prefabriciranih nosivih AB elemenata. Robusna jezgra prolazi kroz konstrukciju neprekidno te sa debljinom stjenki od 30 i više cm suprostavlja se potresnim opterećenjima. Etažna konstrukcija je puna betonska ploča debljine 30 cm oslonjena na masivne grede i stupove kao i na jezgru i fasadnu konstrukciju. Konstrukcija podzemnih garažnih etaža su diletirane ploče oslonjena na obodne zidove debljine d = 30 cm, zidove jezgre i raster greda i stupova. Ploče garažnih etaža predviđene su monolitno u debljini do 30 cm. Neboderi su odvojeno temeljeni od garažnog dijela koji se temelji na ploči debljine 80 do 100 cm na dubini gdje je pretpostavljena niska nosivost tla. Zbog visoke razine podzemne vode potrebno je osigurati građevinsku jamu a potom i podzemne etaže od prodora podzemnih voda. Kroz jezgru prolazi vertikalna komunikacija koju čine dva stubišta, osam dizala i jedno teretno dizalo Potresna otpornost. U preuzimanju horizontalnih sila na objekt izazvanih potresom, Zagreb je zona 9° MCS skale jakosti potresa, sudjeluje jezgra i okvirni sustav u rasteru stupova i greda. Fasadne rešetke prenose horizontalnu silu na jezgru i dodatno ukručuju konstrukciju. Presječna površina jezgre ( cca 35,0 m2 što je više od 3 % ukupne tlocrtne površine prve nadzemne etaže ) dostatne su za preuzimanje horizontalne sile izazvane potresom u oba međusobno okomita smjera. Okvirni sustav greda i stupova proračunavaju se na 25% horizontalne sile ( čl. 77 pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima), a dinamičkom analizom dokazuje se ukupna stabilnost objekta.
STROJARSTVO TEHNIČKI OPIS Za potrebe grijanja i hlađenja prostorija u kojima trajno borave ljudi predviđaju se toplinske crpke s vodom hlađenim kondenzatorom/isparivačem, a za ostale pomoćne prostorije predviđeno je radijatorsko grijanje. U prostorijama gdje borave ljudi osigurava se potreba za minimalnom higijenskom količinom vanjskog zraka preko klima komora. Na ulazu u građevinu predviđena je zračna zavjesa. Ogrjevni medij. Ogrijevni medij topla voda za sve prethodno navedene potrošače (klima komore, radijatore zračne zavjese i tehnološka voda toplinskih crpki) priprema se toplinskoj stanici/kotlovnici. Za svakog potrošača predvidjeti poseban krug grijanja s cirkulacijskom crpkom. Za krugove grijanja s klima komorama predvidjeti grijanje s konstantnom polaznom temperaturom, a za krugove grijanja s radijatorima s promjenljivom polaznom temperaturom vode prema vanjskim uvjetima. Grijanje i hlađenje toplinskim crpkama. Toplinskim crpkama preko tehnološke vode koja predaje odnosno prima toplinu iz kondicioniranog prostora može se toplina iz prostora koji treba hladiti "prebaciti" u prostor koji treba grijati bez upotrebe dodatnog izvora topline i na taj način se osigurava ušteda energije. Toplinske crpke je tehnološkom vodom hlađena i grijana u ovisnosti od režima rada. Toplinska crpka opremljena je kompresorom, isparivačem/kondenzatorom na zračnoj strani, prekretnim ventilom, vodom hlađenim kondenzatorom/isparivačem, centrifugalnim ventilatorom za distribuciju zraka, filtrom i regulatorom. Jedinice dolaze prednapunjene ekološkim rashladnim medijem R407c. Na jedinicama postavljen je regulator namijenjen za samostalan rad jedinice preko osjetnika temperature u prostoru ili povezivanju jedinica na sustav centralnog nadzora. Za potrebe sustava toplinskih crpki za grijanje i hlađenje prostora predviđeno je postrojenje za pripremu tehnološke vode. Tehnološka voda koja se priprema ovim postrojenjem je temperature cca 30oC. Rashladni dio postrojenja za odvođenje kondenzatorske topline ostvaruje se preko rashladnog tornja. Ogrjevni dio postrojenja služi za prihvat topline isparavanja. Rashladna stanica. Za osiguravanje rashladnih potreba hladnjaka klima komora predviđeni su rashladnici vode sa zrakom hlađenim kondenzatorima. Predviđeni rashladnici vode treba da imaju više krugova hlađenja kako bi u slučaja kvara nekog od kompresora i dalje mogao raditi. Za svakog potrošača predviđen je poseban krug hlađenja s cirkulacijskom crpkom. Radijatorsko grijanje. Centralno grijanje radijatorima predviđeno je za sanitarije i pomoćne prostorije. Kao ogrjevna tijela izabrani su pločasti čelični radijatori s ventilom s predregulacijom i termostatskom glavom. Ventilacija sanitarija i pomoćnih prostorija. U prostorima koji nemaju vanjske prozore ili po svojoj namjeni trebaju imati odsisnu ventilaciju predviđena je odsisna ventilacija. Zrak potreban za ventilaciju osigurava se iz
susjednih prostorija preko prestrujnih rešetki. Odsisani zrak se nadoknađuje preko kondicioniranog zraka pripremljenog u klima komori. Poslovni prostori. U poslovnim prostorima temeljno grijanje i hlađenje je putem toplinskih crpki. Dobavu higijenskog minimuma vanjskog zraka osigurava se preko vanjskih prozora ili klima komora. Preko klima komore osigurava se kondicionira zrak za prostore bez vanjskih prozora ili za prostore koji po svojoj namjeni moraju imati takav zrak. Klima komora imaju učinkovit sustav povrata topline (više od 50%). Klima komore sastoje se od sljedećih elemeneta: strana kondicioniranog zraka ‐ usis svježeg vanjskog zraka ‐ filtriranje vanjskog zraka filtrom klase F5 ‐ rotacijski rekuperator topline otpadnog zraka ‐ grijanje zraka ‐ hlađenje zraka ‐ tlačni ventilator strana odsisanog zraka ‐ filtriranje otpadnog zraka klase G4 ‐ odsisni ventilator Na izlazu/ulazu u klima komoru postavljaju se prigušivači buke. Kanalni razvod do ditributera zraka po prostorima izvodi se iz limenih kanala. U prostorima ugrađuju se vrtložni distributeri zraka. Distributeri zraka se na limene kanale spajaju preko fleksibilnih cijevi koje su toplinski i zvučno izolirane. Prostori s informatičkom opremom. U prostorima s povećanom disipacijom topline predviđeni su rashladni uređaji u split izvedbi za cjelogodišnji rad. Centralni nadzorni sustav (CNUS). Za praćenje rada dijelova instalacije predviđen je centralni nadzorni sustav tako da je na zaslonu osobnog računala pregledan grafički prikaz dijela sustava, kao i mogućnost mijenjanja parametara sustava čiji rad se prati. Zaštita od požara. Na svim prolazima kanala kroz požarne zone predviđene su protupožarne zaklopke s elektromotornim pogonom i mikro kontaktom za signalizaciju položaja. Sve zaklopke imaju lakotopivi element, koji ukoliko je u kanalu temperatura iznad 70°C istopi se i zatvara protupožarnu zaklopku. Zaklopke se mogu aktivirati putem lakotopivog elementa i daljinski. Zaklopke su upravljane iz vatrodojavnog sustava. U slučaju aktiviranja vatrodojavna centrala daje signal za zatvaranje protupožarnih zaklopki i na signalnom tablou vatrodojavne centrale pojavit će se svjetlosni bljeskajući signal. Zatvaranjem protupožarnih zaklopki isključuje se i pripadajući sustav ventilacije. Sve protupožarne zaklopke su vatrootpornositi 90 minuta. Limeni kanali (tlačni i usisi svježeg zraka) koji prolaze kroz evakuacijske putove izoliraju se mineralnom vunom u plaštu aluminijskog lima, a na svim ostalim mjestima izoliraju se izolacijom s parnom branom čija je brzina širenja plamena klase I prema normi HRN U.J1.060. Odsisni kanali ne izoliraju se
TEHNIČKI OPIS ELEKTRIČNIH INSTALACIJA U objektu se predviđa centralni nadzorni i upravljački sustav CNUS smještene u zoni 24 satnog dežurstva. U njemu su integrirani rasvjeta, ozvučenje, stanje jakostrujnih razvodnih ormara ( detekcija ispada strujnih krugova), besprekidni izvori napajanja, agregat, proizvodnja električne energije ( solarne čelije), upravljanje snagom (SCADA), klimatizacija i ventilacija, vatrodojava, detekcija CO, detekcija vode, kontrola pristupa, video nadzor, protuprovala. Rasvjeta. Predviđena je podešavajuća rasvjeta, koja se pali automatski pomoću senzora prisutnosti, te podešava na optimalnu jačinu osvjetljenja. Uz automatsko upravljanje predviđa se i manualno pomoću tipkala, te integracija na CNUS. Predviđeni protokol je instabus EIB. Za veće prostore predviđena je podešavajuća rasvjeta s korištenjem učinka dnevne svjetlosti, radi uštede energije. U VIP uredima i salama za sastanke predviđa se rasvjeta s predefiniranim scenama, koje se daju podešavati. Uz tipkalo predviđa se i upravljanje pomoću IR ili RF daljinskog upravljača. U objektu je predviđena i nužna rasvjeta u slučaju ispada mrežnog izvora električne energije, za napajanje iste koristi se dizel električni agregat. Nužnu rasvjetu čini 1/3 ukupne rasvjete. Protupanična rasvjeta napaja se iz zajedničkog baterijskog izvora, minimalne autonomije 1 sat. Stanje svjetiljki se nadgleda zoni 24 satnog dežurstva, te se pomoću štampača pohranjuje u arhiv. U prostoru se predviđa i mogućnost upravljanja roletama/žaluzinama.Sve integrirano na Instabus EIB. Ozvučenje. Predviđeno je centralno ozvučenje upravljano CNUS‐om. Svaki prostor ima mogućnost vlastitog odabira vrste glazbe, te podešavanje jačine. Sustav ozvučenja se ujedno koristi i kao sustav za uzbunjivanje, stoga su svi regulatori s prioritetnim ulazima. Besprekidni izvori napajanja i Dizel električni agregat. U objektu se predviđaju priključnice sa besprekidnim izvorom napajanja. Besprekidni izvori napajanja (UPS) biti će smješteni u zasebnu prostoriju te će se njegovo stanje pratiti iz zone 24 satnog dežurstva. Za napajanje UPS‐ova, nužne rasvjete te dizala u slučaju ispada glavnog izvora električne energije predviđa se dizel električni agregat (DEA) smješten na krovu objekta. DEA se pali automatski, te se svi parametri mogu pratiti u CNUS‐u. Proizvodnja vlastite električne energije.Predviđa se postavljanje solarnih ćelija za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju. U objektu se predviđa upravljanje snagom ( Power managment) pomoću SACAD‐e, te kompenzacija jalove energije. U CNUS‐u je predviđena i detekcija ispada strujnih krugova u etažnim razdjelnicima. Klimatizacija.Upravljanje klimatizacijom sustavom Instubus, gdje se centralno u CNUS‐u određuje maksimalna temperatura grijanja i minimalna temperatura hlađenja. Na svim prozorima postavljaju se detektori otvorenosti, koji isključuju sustav klimatizacije ukoliko su prozori otvoreni.
Vatrodojava. U objektu je predviđana vatrodojava pomoću optičkih, termičkih –termodiferencijalnih javljača i ručnih javljača. Predviđeni sustav je adresabilni s grafičkim sučeljem (GUI), gdje se operateru CNUS‐a grafički pokazuje mjesto na kojem je detektiran požar. Detekcija CO i plina. Za prostore s mogućnošću opasnosti od CO i/ili plina ( garaža i sl.) predviđa se postavljanje sustava za rano otkrivanje povećane koncentracije CO i/ili plina u prostoru. Uz signalizaciju operateru CNUS‐a predviđa se i lokalno postavljanje svjetlećih oznaka upozorenja. Detekcija H2O. U prostorima s vodom ( sanitarije, čajne kuhinje i sl.) postavlja se detekcija vode koja uz javljanje operateru CNUS‐a automatski zatvara dovodni elektroventil vode u prostor detekcije. Sanitarije. U sanitarijama su predviđeni električni upravljani pisoari i pipe. Kontrola pristupa. U sve prostore kao i za upravljanje dizalom predviđen je sustav kontrole pristupa. Za korisnike prostora predviđa se kontrola pomoću biometrijskih ( čitač otiska prsta ) i bezkontaktnih čitača. Ujedno kontrola pristupa može služiti i kao kontrola radnog vremena. Za posjetitelje se predviđa korištenje posjetiteljskih kartica, operater na info pultu u sustav kontrole pristupa upisuje podatke o posjetitelju i dodjeljuje mu put koji može koristiti. Svi podaci o posjetiteljima ( ime i prezime, vrijeme dolaska i odlaska i sl) se arhiviraju u bazi podataka. Podaci o pravima korisnika pohranjeni su lokalno u kontrolerima i centralno u bazi podataka sustava kontrole pristupa. Predviđa se i integracija sa sustavom video nadzora, tako da se VIP korisnicima omogućuje ulazak u garažu putem detekcije registarske oznake vozila. Za VIP korisnike se predviđa postavljanje parametara rasvjete, ozvučenja i klimatizacije automatski prilikom njihovog ulaska u prostor. Video nadzor.u objektu je predviđen centralni video nadzor svih komunikacijskih putova. Pohrana podataka je minimalno 7 dana. Sustav video nadzora se može i segmentirati tako da korisnik može dobiti uvid u video nazor vlastitog prostora. Video nazor u vremenskom periodu kad nema korisnika u prostoru ima automatsku detekciju pokreta koja operateru – zaštitaru daje uzbunu o nedozvoljenom kretanju osobe. Protuprovalna zaštita.Predviđena je centralizirana protuprovalna zaštita, podijeljena u segmente prema zahtjevu korisnika. Stanje sustava je vidljivo kod operatere – zaštitara. Telefonija. U objektu se predviđa postavljanje glavne telefonske centrale, koja koristi VOIP protokol. Telefonska centrala omogućuje grupiranje unutarnjih telefonskih linija po zahtjevu korisnika bez ikakvog zahvata u ožičenju. Uz klasične audio telefonske uređaje predviđa se i postavljanje video konferencijskih uređaja. Predviđeni spoj na operatera telekomunikacijskih usluga ili više njih je pomoću optičkog kabela, kako bi se povećala propusnost kanala. Strukturno kabliranje. U objektu se predviđa strukturno kabliranje kabelom kategorije 6 do etažnih komunikacijskih ormara. između etažnih komunikacijskih ormara predviđa se postavljanje optičkih kabela propusnosti min 6Gbps i prema mjestu pristupa internetu 1Gbps. LCD fasada. u objektu je predviđena interaktivna LCD fasada, upravljanje je omogućeno iz CNUS‐a.