List Tratinčica

Tratinčica LIST DJEČJEG VRTIĆA «TRATINČICA» KOPRIVNICA, 2022. • BROJ 32

list dječjeg vrtića «Tratinčica»

1

Tomislav Kvakarić (7) - Autobus

Ema Štefanić (6.3) - Stablo u jesen

Viktor Prosenjak (4) - Ptičica

Mrkvice - Kod paviljona

Tihomir Glavica (4) - Jabuka iz mašte

Tonka Vukovac (4) Snjegović

Mirta Sambolek (6) - Stablo mandarina

Antoneta Jurenec (6,5) - Grb

Kiara Ljubičić Ademi (7,4) - Nebo

Zara Čubrilo (5,2) - Kuća

Lora Kolarić (6) - Sveti Nikola

2

Klara Košanski (6.4) - Pijetao

Tratinčica, broj 32 Šime Glavica (6) - Pauk

Ena Firšt (7,5) - Nije me strah

Leon Tonc (6,5) - Polja lavande

Skupina Točkice - Koprivnica

Skupina Kamenčići - Koprivko

Poštovani roditelji, još jedna izazovna godina je za nama. Nove okolnosti su nas „natjerale“ da nalazimo nova rješenja, organiziramo rad na drugačiji način, prilagodimo se nekom novom normalnom. Pred nas je stavila izazov koji nas je naučio strpljenju, ali i probudio novu kreativnost u nama.

Na naše veliko veselje u drugom djelu godine smo se vratili u naš normalni ritam. Ponovo smo se povezali sa zajednicom koja nam je toliko bitna u našem radu. Otvorili smo svoja vrata za vas roditelje, bake, djedove i dane vrtića proslavili na najbolji mogući način; u zanimljivim aktivnostima s vama.

Krenuli smo na predstave, kino projekcije, izlete. Ostvarili smo prekrasne suradnje s lokalnom zajednicom. Vježbali smo sa srednjoškolcima, sudjelovali u Danu za znanost naše Gimnazije, čitali smo s knjižničarima Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“, odradili pravu vatrogasnu vježbu s vatrogascima. „Smartiesi′′ su postavili zanimljivu izložbu u Galeriji Mijo Kovačić i skrenuli pozornost odraslih na besmisao rata, a dvorište vrtića uljepšali prekrasnim muralom izrađenim u suradnji s koprivničkim umjetnikom Zvonimirom Haramijom Hansom. Kreativnost naših odgojitelja je rezultirala čitavim nizom zanimljivih aktivnosti. I nadalje smo vrlo aktivni na planu ekologije te raznim aktivnostima na tu temu nastojimo opravdati status Eko škole. Mnogo je toga da bi se sve nabrojalo.

Nastavili smo s dobrom praksom provedbe EU projekata te tako i dalje nastavljamo s aktivnostima u sklopu K2 projekta Erasmus+ „Bridge to multiculturallearningandcreating“.

Ove godine smo bogatiji za dva nova projekta. K1 Erasmus+ projekt „Moveforward“ koji podrazumijeva mobilnost pojedinca s ciljem stručnog usavršavanja. Cilj projekta je unapređenje odgojno-obrazovnog rada i inkluzije uvođenjem neformalnih načina učenja putem umjetnosti, glazbe, dramske umjetnosti, učenja u prirodi i alternativnih pedagogija. U sklopu istog su odgojiteljice i stručni suradnici koji sudjeluju u njemu organizirali Festival igara projekta „Kreni naprijed“ u našem parku u kojem su uz djecu „Tratinčice′′ sudjelovala i djeca dječjih vrtića „Smiješak′′ i „Sveti Josip′′ te time nastavili njegovati dobru suradnju između vrtića s područja grada Koprivnice.

U partnerstvu s Gradom Koprivnicom provodimo i projekt za „Snažniju obitelj“ vrijednosti 1.200.000,00 kn s ciljem unapređivanja usluga Dječjeg vrtića „Tratinčica“ za obitelji s djecom rane i predškolske dobi. Svrha je omogućavanje lakšeg usklađivanja poslovnog i obiteljskog života produljenjem radnog vremena i uvođenjem posebnih odgojnoobrazovnih programa. Vrlo živo i aktivno je bilo u vašem i našem vrtiću ove godine. Zahvaljujemo svima na lijepoj suradnji i riječima podrške i pohvale za sve aktivnosti koje naše odgojiteljice i stručni suradnici osmišljavaju za vaše i naše mališane. Mnogo je planova za sljedeću godinu te se nadamo da ćete nam pomoći u njihovom ostvarivanju i provedbi.

Pozdravljamo se i s našim školarcima kojima želimo uspješne i radosne školske dane, kod nas su uvijek dobrodošli bilo da podijele svoja školska iskustva ili se poigraju.

Nadam se da će na sljedećim stranicama svatko od vas naći nešto za sebe, neku zanimljivu temu, ali isto tako, da ćete steći barem mali uvid u bogatstvo svega što se zbiva u vrtiću.

Ravnateljica Sandra Oreški

Mia Kosnica (5) - Djeca u kolu

list dječjeg vrtića «Tratinčica»

IZDAVAČ: Dječji vrtić "Tratinčica" ADRESA: Trg podravskih heroja 7, Koprivnica TELEFON: 048 621-358 UREDNICA: Katarina Flac LEKTURA: Nataša Verčević GRAFIČKA PRIPREMA: Tiskara Rihtarić, Koprivnica NASLOVNICA:Lota Čanji (6,5) - Livada

3

UTJECAJ IZLOŽENOSTI EKRANIMA NA JEZIČNO-GOVORNI RAZVOJ DJETETA Mateja Ružić, mag. logoped Digitalno doba uvelike utječe na život današnjice te se tako današnje djetinjstvo značajno promijenilo u odnosu na djetinjstvo naših djedova i baka. Vrlo često možemo vidjeti da već mala djeca znaju kako držati i koristiti tablet ili mobitel te im se divimo kako uspijevaju tako brzo naučiti njima baratati. No, ubrzana digitalizacija ima i pozitivne i negativne strane. Znanstvenici se sve više bave proučavanjem načina na koji vrijeme provedeno pred ekranima utječe na djetetov razvoj, a dosadašnja istraživanja pružaju vrlo zanimljiv uvid u ovu temu. Na primjer, pokazalo se kako djeca danas češće odlaze na spavanje uz tablet ili mobitel, a mnogo rjeđe uz čitanje priča za laku noć (Vulchanova i sur., 2017), iako postojeće teorije o usvajanju jezika naglašavaju nezamjenjivu važnost roditeljskog jezičnog modela i čitanja u poticanju jezičnogovornog razvoja. Brojna istraživanja su pokazala da djeca najbrže i najbolje uče putem žive interakcije i komunikacije s ljudima u okolini. Takve interakcije s roditeljima i vršnjacima pružaju socijalni i emocionalni kontekst koji djeca trebaju za učinkovito učenje, a videosnimke i videoigre ga ne mogu osigurati. Zbog toga pretjerano korištenje elektroničkih uređaja može usporiti djetetov cjelokupni razvoj jer ono ne omogućuje slobodno istraživanje, igranje i dvosmjernu komunikaciju s roditeljima i drugim ljudima koja potiče učenje i zdrav psihosocijalni razvoj. Kada dijete gleda u ekran, komunikacija, zapravo, doživljava zastoj.

Izravna i neizravna izloženost ekranima Moderna tehnologija nam nudi mnogo vrsta ekrana, a sve lakše ih možemo nositi sa sobom kamo god idemo. Prisutni su kod kuće, u automobilu, u čekaonicama, a sve se više uvode i u odgojno-obrazovne ustanove. Osim televizora, koji su prisutni u našim životima već gotovo cijelo stoljeće, danas su djeca izložena i računalima, pametnim telefonima, tabletima, igraćim konzolama i mnogim drugim sličnim uređajima. Ekranima na dodir nije se teško služiti, a djecu privlače šarene i brzo izmjenjujuće slike koje se na njima nude. Video sadržaji se konstantno mijenjaju, bez prestanka su zanimljivi, no potrebno je istaknuti da tijekom prve tri godine života djetetov mozak još nije spreman samostalno ih razumjeti. Većina dosadašnjih istraživanja su pokazala kako djeca u dobi od 4 godine razumiju tek 20% sadržaja koji gledaju (Vulchanova i sur., 2017). Također, pokazalo se da djeca koja više borave pred ekranima rjeđe i s manje zadovoljstva slušaju priče i knjige koje im roditelji čitaju. Osim izravne izloženosti ekranima, kod kuće je vrlo često upaljen televizor, čak i onda kad ga nitko ne gleda. Na taj se način neizravno povećava izloženost djece ekranima, a pokazalo se da i takva izloženost negativno utječe na kvalitetu interakcije i komunikacije između roditelja i djece.

Utjecaj na usvajanje jezika i govora Već je dugo poznata činjenica kako su prve tri godine djetetovog života presudne za usvajanje i uredan tijek jezičnogovornog razvoja. Jezični temelji koji se usvajaju učenjem materinskog jezika putem interakcije roditelja i djeteta, omogućuju kasnije lakše učenje stranih jezika. Prevelika izloženost

4

Tratinčica, broj 32

ekranima te preko njih i sadržajima na stranom jeziku u najranijoj dobi sve više dovode do toga da djeca govore tek nekoliko riječi materinskog jezika i nekoliko riječi stranog jezika, a zapravo nijedan od njih nije pravilno usvojen. Roditelji stječu dojam da dijete paralelno uči dva jezika te navedeno ne smatraju problemom, već nečim što bi trebalo poticati. No, istraživanja pokazuju da izloženost ekranima duže od dva sata dnevno kod djece mlađe od pet godina dovodi do značajnih kašnjenja u jezično-govornom razvoju (Paediatrics&Child Health, 2017). Preduga izloženost ekranima negativno utječe na cjelokupni razvoj: pažnju, radno pamćenje, učenje čitanja i pisanja te razvoj matematičkih vještina. Pretjerana upotreba digitalnih uređaja u dobi prije treće godine često dovodili do problema sa spavanjem, ponašanjem, dugoročnih problema u socijalnom razvoju, uključenosti i sposobnosti praćenja nastave te, posljedično, do lošijeg akademskog uspjeha.

Koliko i na koji način koristiti ekrane?

Ekrani su neizostavni dio današnjeg vremena, a kako bi se smanjio njihov potencijalno negativni utjecaj, a iskoristile pozitivne strane, vrlo je važno znati kako se njima pravilno koristiti. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) stoga daje smjernice o tome koliko se vremena u kojoj dobi preporuča dopustiti djeci pristup ekranima. Navodi da bi djeca do godine dana starosti morala u potpunosti izbjegavati ekrane, dok se za djecu od jedne do pet godina preporuča maksimalno jedan sat izloženosti dnevno. Američka pedijatrijska akademija (APA) ne preporuča izloženost bilo kakvim ekranima sve do osamnaest mjeseci starosti, a roditeljima djece između osamnaest i dvadeset četiri mjeseca, koji ih već tada žele upoznati s digitalnim medijima, savjetuje da uvijek odabiru isključivo visoko kvalitetne programe i sadržaje te da ih koriste zajedno s djecom jer ona tek tada najbolje uče. Kada se koristi digitalna tehnologija, neizostavna je aktivna prisutnost roditelja kojom će se navedenim sadržajima pridodati smisao te kroz njih započeti interakcija objašnjavanjem sadržaja i događaja na ekranu. Na taj način dijete prestaje biti pasivan promatrač ekrana, a roditelj osigurava dvosmjernu komunikaciju te potiče pravilan razvoj jezika i govora. Prepuštanje djetetu da samostalno odabire i koristi digitalne medije trebalo bi izbjegavati. Nadalje, za djecu u dobi od druge do pete godine preporuča izloženost manju od jednog sata dnevno. Iznimku od pravila moguće je učiniti kod video razgovora jer oni ne isključuju interakciju i komunikaciju s drugom, najčešće poznatom osobom koja može pozitivno utjecati na djetetov jezično-govorni razvoj.

-roditelji su uključeni -interaktivno korištenje -isključivo visokokvalitetni programi i sadržaji -videopozivi PREPORUČUJE SE

- korištenje prije prvog rođendana - više od 1 sat dnevno - korištenje bez nadzora odrasle osobe - pasivno gledanje - korištenje neposredno prije spavanja ili tijekom obroka NIJE PREPORUČLJIVO

Korištenje digitalne tehnologije nije moguće u potpunosti izbjeći, ali djeci je potrebno što više nuditi alternativu.

Korištenje tehnologije nije poput moguće u potpunosti izbjeći,slušanja ali djecii pjevanja je potrebno što Slobodno vrijeme može se ispunitidigitalne zajedničkim aktivnostima čitanja slikovnica naglas, pjesmica nuditi alternativu.

Slobodno vrijeme možeigračaka. se ispuniti aktivnostima poput i brojalica, zajedničkihviše igara didaktičkim igračkama ili u izradi vlastitih Kadzajedničkim je moguće, poželjno je provoditi čitanja slikovnica naglas, slušanja i pjevanja pjesmica i brojalica, zajedničkih igara didaktičkim vrijeme u igri u parku i aktivnostima na zraku, u druženju s vršnjacima, posjeti knjižnici i sličnom. igračkama ili u izradi vlastitih igračaka. Kad je moguće, poželjno je provoditi vrijeme u igri u Izvori: posjeti knjižnici i sličnom. parku i aktivnostima na zraku, u druženju s vršnjacima,

Canadian PaediatricSociety (2017). Screen time andyoungchildren: Promotinghealthand development in a digitalworld. PaediatrChild Health. 22(8): 461–468 Logoped.hr Izvori: pubs.asha.org Canadian PaediatricSociety (2017). Screen time andyoungchildren: Promotinghealthand tandemspeechtherapy.com Vulchanova, M., Baggio, G., Cangelossi, A., Smith, L. development in a digitalworld. PaediatrChild Health.

22(8): 461–468 (2017). Editorial: Language development indigital age.

Front Hum Neurosci.11:447 Logoped.hr

list dječjeg vrtića «Tratinčica» pubs.asha.org

tandemspeechtherapy.com

5

ERASMUS +KA1 PROJEKT „KRENI NAPRIJED!“ Natalija Kušek, prof.

Ove godine se po prvi puta provodi Erasmus +KA1 projekt, mobilnost u svrhu učenja za osoblje. Projekt je započeo 1. rujna 2021. i trajat će do 31.8.2022. godine. U skladu s Europskim planom razvoja ustanove planirali smo unapređenje na tri odgojno-obrazovna područja.

1. unapređenje boravka na zraku te uvođenje učenja na otvorenom i u prirodi 2. korištenje digitalne tehnologije u odgojno-obrazovnom radu s djecom 3. unapređenje inkluzije uvođenjem elemenata neformalnog učenja i alternativnih metoda u neposredni rad s djecom.

Međusobnim ispreplitanjem sadržaja i aktivnosti dobivenih na strukturiranim tečajevima unapređujemo sva tri područja, ali ih međusobno i povezujemo kako bismo djeci učenje učinili zanimljivijim.

U projektu sudjeluje dvanaest odgojno-obrazovnih radnika, deset odgojiteljica, psiholog i ravnateljica vrtića. Nakon provedenih tečajeva (mobilnosti) sudionici prenose znanja ostalim odgojiteljicama našeg vrtića, pripremaju materijale te savjetuju kako aktivnosti provesti u neposrednom radu s djecom. Sudionici mobilnosti su i nositelji aktivnosti u objektima u kojima rade. Od listopada prošle godine ostvarili smo deset mobilnosti. Diseminacije znanja su u tijeku. Do sada je pet sudionica mobilnosti održalo trinaest edukacija za odgojitelje kako bi prenijele stečena znanja i iskustva. Održane edukacije su: Inkluzija kroz umjetnost i igru, Glazba u vrtiću, Gamifikacija i učenje temeljeno na igrama, Učenje na otvorenom i Reggio metoda, Vođenje odgojne skupine i audio-vizualni projekti u radu s djecom, Mindfulness u radu s djecom. U vrtiću Loptica, Tratinčica i Crvenkapica obogatio se vanjski prostor poticajima i formirala se učionica na zraku.

Uvođenjem elemenata neformalnih i alternativnih metoda obrazovanja, kao što je obrazovanje na otvorenom, uvođenje glazbe i umjetnosti te mindfulness, obogaćujemo odgojno-obrazovne sadržaje te motiviramo djecu na aktivno uključivanje u proces učenja, a djecu iz socijalno-depriviranih i težih kulturnih i ekonomskih obiteljskih uvjeta potičemo na redovitiji polazak. Umjetničkim, dramskim i glazbenim sadržajima unapređujemo rad s djecom s posebnim potrebama. Tijekom projekta organizirat će se predstavljanje i druženje zainteresiranih obitelji koje će moći predstaviti svoju kulturnu pripadnost, plesove, hranu, svoje specifične interese ili hobije. Tijekom projekta ostvarujemo suradnju i s ustanovama na području grada Koprivnice s ciljem međusobnog povezivanja te proširivanja projekta izvan vrtićkih prostora. Aktivnosti na otvorenom, organiziramo s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode KC-KŽ u Regionalnom parku Mura-Drava, Šoderica te Posebnom geografsko-botaničkom rezervatu Đurđevački pijesci. Ovakvom metodom učenja razvijamo ekološku svijest i odgovoran odnos djece sudionika prema prirodi. S Gradskim komunalnim poduzećem organiziramo radionice sadnje cvijeća na gradskim površinama te radionice na kojima uče o biljnim vrstama u parku, što svakako obogaćuje i unapređuje naš rad kao i dječje znanje. Projekt „Kreni naprijed!“ neće završiti nakon proteka dvanaest mjeseci, već će se znanja stečena na edukacijama koristiti u neposrednom radu i narednih godina.

6

Tratinčica, broj 32

ZAŠTO DJECA VOLE IGRICE? Gemifikacija – korištenje načela igara u odgoju

Ida Šipek, psiholog Razgovori o odgoju uvijek pokrenu mnogo polemiziranja. Svaka generacija je uvjerena da je baš njihovo doba bilo dobro i zdravo za odrastanje jer su oni sada odrasli, čestiti ljudi s dobrim načelima i vrijednostima. No kako smo onda došli do generacije koju je teško odgajati? Imamo li pravo na kritiziranje djece i mladih ili trebamo promisliti što je obilježilo naše odrastanje i mladost te kako smo time doprinijeli nekom drugačijem načinu odgoja? Odrastanje u svakom razdoblju ima određene specifičnosti, izazove. To bi značilo da na odgoj utječe ne samo ono što se događa unutar obitelji već i globalno u društvu. Današnja djeca ne poznaju svijet bez interneta, različitih pametnih spravica (“gadgeta”), navikla su na drugačiju interakciju jer se u njihovom svijetu sve događa brzo, odrađuje istovremeno, nema se vremena za strpljivost i odgađanja. Sukladno tome mijenja se i stil igre, a mobiteli i video igrice se savršeno uklapaju. No zašto su djeci video igre toliko privlačne?

Za početak definirajmo pojmove važne za ovu temu: igranje, igra, učenje temeljeno na igri i gemifikacija.

Igranje je nestrukturirana, slobodna aktivnost koja nema neki specifičan cilj. Dakle, to je kada se dijete igra ono što poželi. Igra je aktivnost koja uključuje niz pravila usmjerenih prema nekom cilju. Gemifikacija je kada elemente igre i tehnike koristimo u neigračkom kontekstu.

Odgovorimo na pitanje od kuda ta privlačnost. Prije svega, igre su zabavne. Zabavno je to što igra priča neku priču u kojoj dijete ulazi u lik koji želi. To mu daje mogućnost da iskusi kako je biti netko drugi i raditi nešto što u realnom životu ne može. Nadalje, igre su pune izazova, iznenađenja. U njima su jasni okviri u smislu što je cilj igre, kako se igra, koja su ponašanja prihvatljiva i potrebna za dolazak do cilja. Tijekom igre dijete neprestano dobiva povratnu informaciju koja slijedi neposredno nakon nekog ponašanja. Tako dijete u svakom trenu uči što je poželjno, što ga dovodi do uspjeha, a što do neuspjeha. Ono što je vrlo važno jest da neuspjeh nije konačno stanje, već djeca uče iz grešaka i imaju prilike ponavljati određeni segment tako dugo dok ne prevladaju prepreku. Igrice daju djeci mogućnost doživljavanja cijelog spektra emocija: sreće, ponosa, ljutnje, tuge, što je ujedno i prilika za razvijanje prihvatljivog izražavanja emocija i nošenja s frustracijom.

Kada to prevedemo u psihološko-pedagoški okvir, dobit ćemo sljedeće. Djeca imaju prirodnu znatiželju istraživati i tako neposredno učiti što kod njih izaziva zabavu. Stoga ono što ih želimo naučiti zahtjeva pristup iz njihove perspektive. Ako se zapitate „Što bi meni bilo zabavno?“, lakše ćete doći do perspektive djeteta jer smo u tome slični. Da zabava ne bi prešla u kaos u kojem se gube granice, potrebna je jasnoća o tome gdje su granice, koja ponašanja su prihvatljiva, koja nisu, kako se dijete treba ponašati te kako može biti odgovorno za svoje ponašanje i posljedice koje ono donosi. Povratne informacije koje dolaze na kraju nekog ponašanja ili niza ponašanja kao npr. ovo je dobro ili loše, stavljaju naglasak samo na krajnji rezultat, a gubi se veliki proces koji je mnogo bitniji za dijete. U tom procesu su trud, odustajanje, ustrajnost, samobodrenje, a to je ono što je vrijedno primijetiti i dati do znanja djetetu. To su rečenice poput: „Vidim da se trudiš.“, „Vidim da je teško, ali si uporan.“, „Samo tako nastavi.“. Na tom putu je i smišljanje strategija kako doći do cilja. Naglasak treba biti na tom procesu, a na susret s pogreškama ne bi trebalo gledati kao na neuspjeh već kao na situacije iz kojih učimo. Za to je važna promjena stava „nisi dobro napravio“ koji šalje poruku „nisi dobar“. Zato je važno praćenje djece, davanje povratne informacije i stavljanje naglaska na to što ih je dovelo do pogreške, a zatim im pomoći pronaći način kako bi mogli drugačije. Neizbježno je javljanje različitih emocija i sve su one dobre, ne treba ih izbjegavati. Često roditelj želi zaštiti dijete od neugodnih emocija, no one su nam isto važne. Važno je dati djetetu prostor da proživi svaku emociju, biti uz njega kao pozitivan model i osoba koja će mu pomoći u objašnjavanju te emocije, razumijevanju što je do nje dovelo te ga učiti samoregulaciji. Ovakav „gejmerski“ pristup u odgoju zadovoljava djetetove psihološke potrebe i vodi prema samopouzdanom djetetu koje je svjesno sebe i posljedica svoga ponašanja, koje uči da niti jedna emocija nije opasna, već da nam nešto poručuje. Dijete je tada sigurno u prihvaćanje i podršku roditelja. list dječjeg vrtića «Tratinčica»

7

POÈETCI UVOĐENJA DIGITALIZACIJE

Snimanje slobodne igre

Fotografiranje prema zadatku

Dajana Punčikar, odgojiteljica

Na koje sve načine kod djece poticati kreativnost, komunikaciju, kritičko mišljenje, suradnju i samostalno rješavanje sukoba? Kako u odgoju poticati digitalne kompetencije djece te u radu upotrijebiti digitalne alate i edukativne digitalne sadržaje? Odgovore na ova pitanja dala je dvotjedna edukacija u Barceloni u sklopu Erasmus+ projekta „Kreni naprijed“.

Edukacijom „Classroom Management and Audio-

žićna čestitka

Projekcija filma Bo

8

Visual Projects: Practicing New Teaching Skills“ sam saznala nove načine vođenja odgojne skupine te različite mogućnosti u primjeni digitalnih alata u radu s djecom. Uz upoznavanje učitelja i profesora diljem Europe, novih kultura i viđenja odgojno-obrazovnog rada, edukacija je donijela mnoga nova znanja i vještine te djelovala vrlo motivirajuće.

Povratkom u odgojnu skupinu „Mačići“ (djeca u petoj godini života) započelo se s primjenom naučenog.

Sredinom prosinca smo snimili ples djece uz božićne pjesme, izjave o tome kako žele provesti Božić, njihovo čestitanje te sve to montirali u obliku filma kao prigodne božićne čestitke. Čestitka je prvo bila prikazana samoj djeci, kasnije roditeljima na roditeljskom sastanku te im proslijeđena putem e-pošte.

Početkom godine, u siječnju, djeci je u skupinu donesen fotoaparat koji je izazvao velik interes te su ona brzo shvatila kako ga koristiti pri čemu su si međusobno pomagala. Ispočetka su djeca po slobodnom izboru fotografirala i snimala igre i aktivnosti, a kasnije su dobivala i određene zadatke, npr. fotografirati što druga djeca rade, fotografirati različite emocije prijatelja (sreću, tugu, strah, ljutnju), snimiti djecu kako pjevaju, plešu, razgovaraju o tome kako im se sviđa zadana aktivnost. Fotografije koje su snimila djeca koristili smo u izradi Tratinčica, broj 32

U RAD ODGOJNE SKUPINE MAÈIÆI

i komentiranje Pregledavanje zapisa snimljenih video

likovnih radova (srce za prijatelja za Valentinovo), za izradu didaktike (kalendar emocija, memori emocija), za izradu digitalne slikovnice o «Mačićima».

Fotografije i snimke koje su djeca napravila zajedno smo pregledavali te komentirali što su snimili, što su tu radili, kako su se igrali te tko je snimao/fotografirao.

Time smo dobili bolji uvid u ono što su djeca radila, kako su se osjećala, zašto su snimila/fotografirala baš tu situaciju i sl. Reakcije djece na fotoaparat bile su vrlo pozitivne - strpljivo su čekala svoj red za korištenje uređaja, surađivala su i pomagala jedna drugima oko njegovog korištenja, pokazivala su kreativnost i nove ideje u fotografiranju i snimanju, bilježila su svoje interese, igru, ono što ih veseli i ono što im je važno.

Veliki interes djece izazvalo je igranje kviza putem aplikacije Kahoot. Tako je nastao list dječjeg vrtića «Tratinčica»

kviz koji smo nazvali „Vrtićka rima“, a kasnije smo ga proslijedili i roditeljima kako bi ga mogli s djecom odigrati i kod kuće. Djeca su aktivno sudjelovala u kvizu i vrlo pozitivno reagirala na ovakav način usvajanja rime, putem korištenja digitalnih alata i tehnologije.

U drugoj polovici ožujka održane su i edukacije za odgojitelje koji su se educirali o novim načinima vođenja odgojnih skupina - aktivnostima koje potiču kreativnost, komunikaciju, kritičko razmišljanje i suradnju kod djece te načinima rješavanja sukoba među djecom. Također, učili smo kako koristiti digitalne alate te kako izraditi i koristiti digitalne edukativne sadržaje u radu s djecom.

Završetak edukacije

Igranje kviz

a Vrtićka ri

ma

9

GLAZBA U DJEÈJEM VRTIÆU

Jelena Matijaško, odgojiteljica i voditeljica plesnih tehnika

S glazbenim odgojem i obrazovanjem potrebno je krenuti što ranije te početi razvijati interes i ljubav djeteta prema glazbi.

U sklopu Erasmus projekta u razdoblju od 24.01. do 28.01.2022. prisustvovala sam edukaciji pod nazivom Music in the Kindergarten na Cipru u glavnom gradu Nicosia. Organizator edukacije je bila privatna glazbena škola AMusEd Ltd- Amalgamate music education.

Ciljevi edukacije su bili: iskusiti važnost muziciranja, naučiti praktične tehnike koje se lako mogu primijeniti u grupi djece predškolske dobi, poboljšati učiteljevu muzikalnost koja će djecu osnažiti da koriste glazbu u svojoj svakodnevnoj rutini, naučiti postaviti glazbenu lekciju, stvoriti mreže za buduće projekte...

Nakon odslušane edukacije u privatnoj glazbenoj školi svakodnevno se svoj djeci, uz praćenje i osluškivanje njihove individualnosti, nastojalo pružati odgovarajuću glazbenu naobrazbu s ciljem što boljeg razvoja i unaprjeđenja njihovih glazbenih sposobnosti. Posebno se pažnja posvećuje razvoju djetetove kreativnosti i mašte spontanim stvaranjem glazbe putem improvizacije. U suvremenoj se glazbenoj odgojno-obrazovnoj praksi koriste raznovrsne metodičke igre i priče kojima se djeci pruža mogućnost spontanog izražavanja te pravo na izbor bez straha od pogreške jer primarni cilj glazbene naobrazbe nije stjecanje profesionalnosti. U centru razvoja suvremene odgojno-obrazovne prakse je dijete koje istražuje, improvizira i samostalno konstruira znanje putem igre. Pozornost se usmjerava na kreiranje kvalitetnog i poticajnog glazbenog okruženja djeteta. U bogatom poticajnom okruženju djeca su motivirana na samostalno pjevanje, pjevanje uz pratnju, sviranje, ples uz glazbu, igre prepoznavanja i zapamćivanja zvukova, aktivno slušanje glazbe, likovno izražavanje na temelju glazbenog doživljaja, dramatizaciju u glazbenoj priči, čitanje priča popraćenih zvučnim elementima, upoznavanje glazbenih instrumenata, slušanje i prepoznavanje zvukova koji nas okružuju u svakodnevnom životu. Svi susreti djeteta s glazbom ostvaruju se isključivo u igri.

10

Pjevanje uz pratnju

Tratinčica, broj 32

Ples uz glazbu

«Učiti glazbu i pjevanje u školi na način da to nije mučenje nego radost za učenika; usaditi mu žeđ za finom glazbom, žeđ koja će trajati cijeli život.»

Zoltan Kodaly

Likovno izražavanje na temelju glazbenog doživljaja

Čitanje priča popraćenih zvučnim elementima

Ritmička igra

Ples s čašama

Upoznavanje glazbenih instrumenata

list dječjeg vrtića «Tratinčica»

«Učiti dijete instrumentu bez prethodnog pripremnog treninga i bez razvijanja pjevanja, čitanja i diktiranja do najviše razine uz sviranje znači graditi na pijesku.»

Zoltan Kodaly

11

INKLUZIJA DJECE KROZ UMJETNOST I IGRE Bojana Kežman, odgojiteljica mentorica Svako dijete je drugačije i posebno - činjenica je to koja je svima dobro poznata, a različitosti među djecom čine njihovo odrastanje bogatije i izazovnije.

No, kada se pojave veće razlike u funkcioniranju i razvoju djece potrebna je pomoć nas odraslih da u međusobnom prihvaćanju i suživotu dožive prijateljske i tople odnose. U cilju inkluzije djece kojoj je potrebno posvetiti više pažnje, potrebne su redovite edukacije odgojno-obrazovnih djelatnika i razvijanje njihovih vještina u radu s djecom.

Znanja o tome kako djecu putem igre i umjetnosti učiti prihvaćanju međusobnih razlika, pružila mi je edukacija «Inclusive education through arts and games» u sklopu Erasmus+ projekta « Move forward!» koja se održala u Barceloni od 8.11. do 12.11.2021. godine. U ugodnoj atmosferi male grupe učitelja i odgojitelja imala sam priliku učiti na koji način se kroz dramske tehnike svako dijete može osjećati ravnopravno u igri i sudjelovati u njoj zajedno sa svojim vršnjacima. Veći dio edukacije odnosio se na konkretne igre i aktivnosti koje se vrlo lako uklapaju u naš svakodnevni odgojno-obrazovni rad u vrtiću.

Prolazeći kroz ove dramske igre, također smo dobili znanja kako putem njih utjecati na sva područja djetetovog razvoja i istovremeno stvarati ugodno i sigurno okružje u kojem se razvija empatija i grupna povezanost djece u skupini. Dramske igre na ovoj edukaciji su bile podijeljene u nekoliko cjelina: igre zagrijavanja, igre izgradnje zajedništva, igre za razvoj pažnje, igre za razvoj kreativnosti i igre za razvoj pozitivne slike o sebi. Poseban dio edukacije zauzela je procesna drama kao dramska tehnika koja ima svoj slijed aktivnosti i igara organiziranih kroz određene stupnjeve, odnosno korake, a djeci omogućuje dublje ulaženje u priču i dramsku igru. Kao što

12

i sam naziv govori, procesna drama je zapravo proces koji traje duži vremenski period te se njome priča ili provlači neka tema u obliku niza različitih aktivnosti.

Pozitivno ozračje među nama, sudionicima edukacije, te profesionalnost i otvorenost predavačice Elane Shyong omogućili su nam da na vlastitom iskustvu osjetimo spontanost i učinkovitost učenja u igri.

Po povratku s edukacije prva iskustva provođenja ovih aktivnosti u odgojno-obrazovnom radu u skupini „Zmajići“, pokazala su visoku kvalitetu ove edukacije jer su djeca s oduševljenjem prihvaćala svaku novu igru.

Važno je napomenuti da su i djeca u procesu inkluzije u našoj skupini reagirala na jednak način. S lakoćom usvajaju pravila i u igrama sudjeluju ravnopravno.

U igrama u kojima im je potrebna pomoć uočljiva je empatija ostale djece koja su uvijek spremna olakšati im zadatak i pomoći. Nakon dramskih igara koje su djeca proigravala došli smo i do prve procesne drame. Povezale smo ju s glazbenom pričom Tratinčica, broj 32

PRIMJERI DRAMSKIH IGARA IZ KNJIGE „DRAMA GAMES FOR KIDS“ (BEAT BY BEAT PRESS, 2016.): Voliš li svog susjeda?

„Peća i vuk“, a ona je vezana uz projekt „Putujemo Europom“ koji se provodi u našoj skupini. Priču su djeca slušala putem audio zapisa i slikovnice te su prepričavanjem događaja upoznavala instrumente kao likove priče. U dramskim igrama su upoznavala karaktere likova, a glumom i pokretom se uživljavala u različite uloge. Slijedile su vođene meditacije u svijet iz priče koje su bile uvod u grupne aktivnosti crtanja tog zamišljenog svijeta. Djeca su crtala u manjim grupama, po četvero djece u grupi, a dogovor i komunikacija oko izgleda njihovog zamišljenog svijeta bila je neophodna.

Zanimljivo je da djeca koja inače nemaju veliki interes za likovne aktivnosti, ovdje ostaju zajedno s prijateljima dugo osmišljavajući i crtajući svoj svijet.

Sama aktivnost crtanja protegla se na nekoliko dana, a djeca su joj se rado vraćala dokle god nisu završila i bila zadovoljna svojim prikazom Pećinog sela i šume. Kad su završila, krenula su u prepričavanje i osmišljavanje novih dogodovština o likovima iz priče koji su se našli u njihovom nacrtanom svijetu. Ova procesna drama još uvijek nije završila. Djeci će biti omogućeno da osmišljavaju zaplete i postavljaju problemske situacije te da potom pronalaze rješenja.

Projekt će se u skupini provoditi do rujna, a interes drugih odgojiteljica za dramske igre, koje su im prezentirane putem stručnog aktiva u ustanovi, pokazuje da će se ove aktivnosti proširiti i u druge skupine. list dječjeg vrtića «Tratinčica»

Svrha: Povećati usredotočenost i donošenje odluka.

Potaknuti cijelu grupu na pozornost u svakom trenutku.

Tijek igre: 1. Rasporedite onoliko stolica u krug koliko ima igrača, manje jedna.

2. Igrač bez stolice staje u sredinu kruga i prilazi drugom igraču koji sjedi te pita: “Voliš li svog susjeda?”

3. Ako odabrani igrač odgovori “Da, volim svog susjeda”, dva igrača koja sjede s obje njegove strane brzo pokušavaju zamijeniti mjesta prije nego što igrač iz sredine kruga sjedne na jednu od slobodnih stolica.

4. Ako odabrani igrač odgovori “Ne”, nastavlja odgovor s “ali, volim….” (npr. sve koji imaju smeđe oči)“. Svatko u krugu sa smeđim očima mora zamijeniti svoju stolicu prije nego što igrač iz sredine kruga sjedne na jednu od slobodnih stolica.

5. Igrač koji ne nađe stolicu postaje novi igrač koji stoji u središtu kruga. Nastavite nekoliko krugova dok svi ne budu imali priliku pitati: “Voliš li svog susjeda?”.

6. Igra se može igrati i stojeći (npr. na otvorenom)

Nije kako izgleda Svrha: razmišljati kreativno i izvan okvira.

Tijek igre: 1. Na mali stol stavite razne predmete. Predmet može biti sve što igrači mogu lako podići (vješalica, vilica, plastična čaša, cipela, češalj, knjiga, omotnica, itd.)

2. Neka igrači stanu oko stola.

3. Objasnite da igrači trebaju ići jedan po jedan, uzeti predmet i koristiti ga onako kako se inače ne koristi (tj. plastična čaša postaje mali šešir, vilica postaje češalj, itd.).

4. U prvom krugu igrači ne mogu koristiti riječi.

Nastavite dok svi ne budu imali priliku. U redu je ako se objekt koristi dvaput, sve dok se ne koristi na isti način.

5. U drugom krugu neka igrači izgovore jednu rečenicu dok koriste predmet.

6. U trećem krugu (i za starije igrače) razmislite o puštanju dva igrača u krug, svaki zgrabi predmet i započnu kratku scenu.

13

Iris Mikulinjak (4) - Zvjezdana noć

Filip Stubičar (6,3) - Grančica bora Jurica Bartolović (6,5) - Mona Lisa

Lora Kolarić (6,9) - Životinjsko carstvo

Filip Pavlović (6) - Divlja mačka

Matea Tomašić (6,5) - Paviljon Ema Štefanić (6,9) - Dugino drvo

Tia Đorđević (4) - Čudovište

Kiara Ljubičić Ademi (6,9) - Koprivnica Zita Tomas (6) - Orkestar

Sofia Hontić (6) - Autobus Ena Firšt (7,1) - Pijetao Mrkvice - Zajedno do zvijezda

14

Tratinčica, broj 32 Klara Košanski (6,8) - Tibet

Šime Glavica (6) - Klaun Blistavko

Mirta Sambolek (6) - La Sagrada Familia

Adrian Milošević (7,3) - Tibet Šime Glavica (6) - Zimsko drvo

Leon Tonc (5,5) - Pevec

Mirta Sambolek (6) - Hera s paunom i kravom

Tihomir Glavica (3,10) - Zvjezdana noć

Arno Kelek (6,3) - Grb

Vid Nemec (6) - Vijećnica Klara Matijašić (4) - Jabuka iz mašte Noel Rus (7) - Albert Einstein

Lora Kolarić (6) - Krampus Šime Glavica (6) - Note

Margita Stubičar Bukvić (6,2) - Pijetao

15

list dječjeg vrtića «Tratinčica» Filip Pavlović (5,8) - Brajde

Klara Košanski (6,10) - Drvo iz bajke

Samuel Husajna (6.4) - Stablo u jesen

Tia Đorđević (4) - Zmaj

RAZVOJ OTPORNOSTI KROZ UMJETNOST

Paula Kuharić, psihologinja

U sklopu projekta „Kreni naprijed!“ sudjelovala sam na edukaciji na temu razvijanja otpornosti kroz umjetnost.

Aktivnosti vezane uz umjetnost snažno su sredstvo osobnog razvoja.

Umjetnost ima snažnu terapeutsku moć i čvrsto je povezana s našim tijelom; umjetničke aktivnosti mogu utjecati na krvni tlak i disanje, djeluju kao analgetik i osnažuju u borbi s bolestima. Umjetnost, također, promiče samopoštovanje i samoizražavanje, empatiju, samospoznaju i samoregulaciju, vještine upravljanja vremenom i prostorom. Umjetnost olakšava mentalni i emocionalni rast, pozitivno utječe na pažnju, pamćenje, percepciju, pokret. Zapravo, može biti izvrstan alat za promicanje integracije i komunikacije među djecom i odraslima, posebno onima koji su pogođeni autizmom, poremećajima pažnje, teškoćama u učenju itd. Svaka umjetnička aktivnost pobuđuje određeni dio mozga i time pospješuje njegov rad.

Na edukaciji smo dobili uvid u terapeutsku snagu vizualnih umjetnosti putem eksperimentiranja iz prve ruke raznim umjetničkim tehnikama kao što su slikanje, 3D, kolaž, mješoviti mediji, fotografija.

Također smo bili uključeni u grupne aktivnosti i igranje uloga.

Osobno me se najviše dojmilo intuitivno crtanje.

Važan dio edukacije bio je usmjeren na tehnike za poticanje usredotočene svjesnosti – putem usmjeravanja na emocije, tijelo, misli te izražavanjem zahvalnosti.

Predstavljene su nam i vizualne strategije koje smo imali priliku izvježbati u Muzeju nacionalne umjetnosti. Promatrajući umjetnost, postavljana su nam sljedeća pitanja: „Što vidiš na slici?“, „Što se događa?“, „Što vidiš da to misliš?“, „Što još vidiš?“.

Svi sudionici bili su uključeni u aktivan proces učenja, usredotočujući se na osobno iskustvo i samoizražavanje, kombinirajući kognitivne i emocionalne elemente kako bi se osiguralo dugotrajno zadržavanje novog znanja.

16

MINDFULNESS

Mimoza Tatari Strelec, odgojiteljica

U sklopu Erasmus projekta, razdoblje od 10. do 16. listopada 2021. godine sam provela u gradu Alicante u Španjolskoj gdje sam prisustvovala tečaju pod nazivom Mindfulness and meditation: outdoor and relaxation education (MMORE).

Trideset sati tečaja je obuhvaćalo satove joge, teoriju mindfulnessa i vježbe meditacije. Radni dan započinjao je u vrijeme izlaska sunca oko osam sati vježbanjem joge na plaži. Nakon toga selili smo se u prostorije hotela gdje smo slušali o teoriji mindfulnessa i meditirali. Mindfulness je u hrvatskom jeziku preveden kao usredotočena svjesnost, a odnosi se na namjerno usmjeravanje uma na naše misli, emocije i tjelesne senzacije. Prvotna istraživanja se nisu bavila utjecajem mindfulnessa na djecu, već na odrasle, ali današnja istraživanja pokazuju vrlo pozitivne ishode i kod djece.

Unaprjeđenje vještine zadržavanja pažnje, reguliranje emocija, povećanje kreativnosti su samo neki od benefita koje mindfulness donosi kod djece.

Ne očekujemo od djece da sjede i meditiraju, već osmišljavamo određene vježbe kojima usmjeravamo pažnju na disanje, slušanje, gledanje i slično.

Ako dijete pritom izgubi koncentraciju, važno je da to uoči i ponovo se fokusira. Sve naučeno koristim u radu s djecom. Nakon održanog roditeljskog sastanka, na kojem su roditelji potpisali suglasnost o sudjelovanju djece u vježbama mindfulnessa, započela sam s vježbama.

Jedna od vježbi koju sam primijenila zove se “Šetnja ispod duge”. Djecu vodim kroz priču tako što ih potičem da obrate pozornost na određenu boju bez njenog verbaliziranja.

Vježba koja se zove “Zeko” započinje razgovorom o zecu i njegovom odličnom sluhu. Pričamo o tome zašto mu treba tako dobar sluh te i mi pokušavamo vježbati naš sluh da bi bio kao sluh zeca. Djeci pustim zvuk zvona i oni ga pozorno slušaju. On traje. Kada ga više ne čuju, dignu ruku.

Tratinčica, broj 32

MOJA “MALAGA PUSTOLOVINA“

Predavačica Sara

list dječjeg vrtića «Tratinčica»

Ivana Marković, odgojiteljica U sklopu K1 projekta „Move forward!“, od 4. do 8. travnja 2022. sudjelovala sam na edukaciji o emocionalnoj inteligenciji i učenju na otvorenom u Malagi (Španjolska).

Tamo sam upoznala zanimljive učitelje i odgojitelje iz Estonije, Latvije, Finske, Portugala, Češke i Slovačke. U petodnevnim radionicama smo putem konkretnih vježbi učili ponajprije o samopouzdanju: kako se snaći u velikom gradu, kako prebroditi jezične barijere, kako se otvoriti i podijeliti emocije koje smo doživjeli u vježbama te kako biti timski igrač i poštovati različitosti među nama.

Jedna od dražih vježbi bila je odlazak u umjetničku galeriju gdje smo od svih radova trebali odabrati jedan rad koji nam se najviše sviđa i jedan koji nam se nikako nije svidio. Zanimljivo je bilo usporediti koliko umjetnost različito djeluje na svakog od nas i kako izaziva različite dojmove. S odgojiteljicama iz Estonije zbližila sam se u vježbi u kojoj smo trebale izaći iz učionice i mobitelom slikati ukupno dvadeset fotografija. Potom smo morale odabrati njih deset i po tim fotografijama smisliti priču. Ova vježba bila je dodatno izazovna jer je od njih četiri samo jedna kolegica govorila engleski, no unatoč tome, uspješno smo je odradile! Svidjela mi se i vježba „Potrage za blagom“ gdje smo u obližnjem parku u dvije ekipe skrivali životinje od filca te za suprotnu ekipu nacrtali kartu s označenim mjestima gdje je „blago“.

Kako je tjedan odmicao, bili smo sve opušteniji u izvođenju vježbi: plesali smo, glumili, modelirali u parovima, a imali smo organizirano i zajedničko druženje uz „Flamenco show“ (tradicionalni andaluzijski ples). Podjela certifikata održala se na najpoznatijoj plaži u Malagi, „Malagueta“.

Iako je ovo bio službeni put, za mene je zapravo bio aktivan odmor. U slobodno vrijeme istražila sam znamenitosti grada i okolice, muzeje i gastronomiju. Kao pravi ambasador Hrvatske pozvala sam sve sudionike tečaja da je posjete. Ostali smo u kontaktu i vjerujem da ćemo se još vidjeti. Putovanja su dio mog životnog stila i pružaju mi zadovoljstvo, a kada pritom mogu nešto i naučiti što ću primijeniti u svom radu s djecom - to samo može biti još jedna dobrobit!

17

VELIKI I MALI UÈE I

Natalija Kušek, prof.

Dječji vrtić Tratinčica sudjeluje u Erasmus+ projektu KA 204, strateškog partnerstva u obrazovanju odraslih “Most do multikulturalnog učenja i stvaranja“ u kojemu je partner vrtićima i institucijama za obrazovanje odraslih iz Slovenije, Cipra i Estonije. Uz ostale partnere, partner i suradnik vrtića na ovom projektu je i Pučko otvoreno učilište Koprivnica.

Cilj projekta je aktivno uključivanje osoba treće životne dobi u odgojno-obrazovni rad skupina kako bi se omogućio razvoj međugeneracijske suradnje i aktivnog starenja osoba treće životne dobi. Kako je rad s umirovljenicima, odnosno bakama i djedovima, često prisutan u radu vrtića, projekt je prihvatljiv za provođenje u vrtiću te može dodatno unaprijediti suradnju.

U projektu sudjeluju vrtićka djeca, odgojitelji, zainteresirani umirovljenici i edukatori iz institucija obrazovanja odraslih. Obuhvaćajući različitu dobnu i obrazovnu populaciju stvaraju se uvjeti za međugeneracijsko učenje i razmjenu znanja i iskustava.

obol svojim profesionalnim znanjima i vještinama kao i interesima ili hobijima. Starije osobe svoja znanja, vještine, talente i hobije prenose djeci uz metodičko vodstvo odgojitelja.

Svaki od partnera ima obavezu izraditi svoj program rada vezan uz gore navedene teme. Prilikom izrade programa potrebno je osmisliti sadržaje koji će promicati kulturnu i tradicijsku baštinu te upoznati međunarodne partnere sa specifičnostima svoje zemlje.

Prvu temu međugeneracijskog programa „Puzzle, tangrami i didaktičke igre“ partneri su predstavili na međunarodnoj radionici koja se održala u Koprivnici tijekom studenog 2021. Timovi su svaki predloženi program zajednički prilagodili, unaprijedili, izradili i tako pripremili za primjenu u radu s djecom. Svakom timu je ostavljena mogućnost da dodatno prilagodi sadržaj kako bi on bio motivirajući i razvojno primjeren dobi djece. Izrađenu didaktiku prezentirali su na Festivalu znanja i stvaralaštva koji je bio održan u Domu mladih u sklopu ovog međunarodnog treninga. Tako su javnosti predstavili svoje programe, a izrađenu didaktiku ponudili djeci koprivničkih vrtića koja su ju na taj način mogla isprobati. Isto tako su mogla zajedno s partnerima izrađivati potrebne igračke za igru. Prateći dječji interes i način igre odrasli

Naime, projektom se planiraju aktivnosti i susreti s osobama starije životne dobi na kojima se radi na izradi didaktičkih igara, korisnih stvari od otpadnog materijala, popularizaciji fizike i istraživačkih aktivnosti, a tu su i aktivnosti ručnog rada i modeliranja glinom. Na taj način starije osobe mogu dati

18

Tratinčica, broj 32

STVARAJU ZAJEDNO sudionici su vidjeli dodatne načine za unapređenje pripremljene didaktike.

o malenoj šarenoj vještici koja je služila kao motivacija za uvod u aktivnosti izrade same igre.

Nakon uočenih potreba u poboljšanju igara partneri su prilagodili svoje programe kako bi zainteresirani odgojitelji, kao i edukatori odraslih, mogli takve sadržaje uključiti u svoj redovni rad.

Dječji vrtić Tratinčica i Pučko otvoreno učilište predstavili su međunarodnim partnerima didaktičke igre nastale iz pripovijetke “Regoč“ naše Ivane Brlić Mažuranić. Osmislili smo društvenu igru “Regoč i Kosjenka“ , djeca su slagala tangrame, velike puzzle u prostoru, igrala se Kosjenkinim biserima u pomičnom labirintu. U igri djeca prolaze ključne segmente priče kako bi se što bolje upoznala s njom i ponovila ju nakon čitanja. Međunarodnu radionicu iskoristili smo kao priliku za promociju naše književnice i njenih djela kao književnojezičnu baštinu naše domovine. Ukoliko vas zanima kakve smo to igre osmislili i želite li saznati kako ih napraviti, posjetite poveznicu i preuzmite naš „Međunarodni priručnik – Puzzle, tangrami i didaktičke igre“ https://www.tratincica.hr/uploads/ multigeneracijski-program-puzzle-2c-tangrami-ididakticke-igre---upute-za-izradu.pdf. Vjerujemo da ćete u priručniku pronaći mnogo zanimljivih ideja pristiglih iz Cipra, Slovenije i Estonije.

Na ovom Festivalu partneri su mogli razmijeniti iskustva s udrugama koje su gostovale na Festivalu i predstavile svoj rad (Udruga Bolje sutra, Udruga Latice, Humanitarna udruga Šegrtsko srce, Pučko otvoreno učilište POUKA i Osnovna škola Antun Nemčić Gostovinski).

Nakon ovih aktivnosti program se implementirao u vrtić u rad s djecom. Tijekom prosinca održano je deset sati druženja tijekom kojih su naši suradnici na projektu, edukatori i umirovljenici, zajedno s djecom i odgojiteljima, izradili društvenu igru „Šarena vještica“.

Ovu igru osmislili su partneri iz Cipra. Naš tim prilagodio ju je određenom stupnju dječjeg razvoja kao i odgojno-obrazovnom načinu rada u manjim skupinama djece. Odgojiteljice su osmislile dvije priče

list dječjeg vrtića «Tratinčica»

19

WALDORFSKA PEDAGOGIJA ILI ŠTO NAS UČI PEDAGOGIJA RUDOLFA STEINERA?

Jelena Premec, odgojiteljica

„Dječji vrtić i roditeljski dom su vrt, djeca u njemu cvijeće, a mi roditelji i odgojitelji, vrtlari koji njeguju i čuvaju biljke. Za to je potrebna strpljivost, blagost, ljubav. Čovjek je jedino ondje slobodan gdje radi iz ljubavi, što je osnovni smisao waldorfske pedagogije.”

(Rudolf Steiner)

Rudolf Steiner, utemeljitelj waldorfske pedagogije i jedan od najvećih vizionara koji je djelovao potkraj devetnaestog stoljeća te sve do sredine dvadesetog stoljeća u području odgoja i obrazovanja, rođen je 25. veljače 1861. godine u Donjem Kraljevcu u Hrvatskoj. Utemeljio je antropozofiju – znanost o čovjeku kao osjetilnom i nadosjetilnom biću. Steinerovo učenje o djetetu i odgoju danas se primjenjuje u više od tisuću waldorfskih škola i mnoštvu vrtića diljem svijeta.

Pedagogija Rudolfa Steinera, u ovo užurbano vrijeme kada tehnologija preuzima kontrolu nad našim životima te nas otuđuje od svijeta i ljudi, vraća nas u ono davno zaboravljeno vrijeme kada smo bili jedno s prirodom, kada nam je bilo nezamislivo da i jedan dan prođe, a da ne trčimo livadama s našim najmanjima. Na taj smo način učili i to smatrali normalnim. Vođeni instinktom znali smo što je za nas dobro, vođeni intuicijom rasli smo i razvijali kompetencije koje su čučale u nama. Upravo tim načelom kreće i waldorfska pedagogija.

Razvoj svakog pojedinog djeteta i čovječanstva u cjelini ovisi o zdravim iskustvima tijekom prvih sedam godina života. Atmosfera ljubavi i topline te vodstvo koje promiče radost, čuđenje i poštovanje podržavaju takav zdrav razvoj. Najvažniji aspekt u radu s malim djetetom je unutarnji stav odgojitelja koji pruža primjer koji će dijete oponašati. Upravo iz ovih razloga, rad waldorfskog odgojitelja zahtijeva trajni proces istraživanja i samoobrazovanja, uključujući antropozofsko proučavanje,

20

meditativnu praksu, umjetničku i praktičnu aktivnost.

Steiner je davno zapisao da je ljudski život prepun ritmova. Oni imaju bitnu ulogu u životnim, a isto tako i u kognitivnim procesima. Svaka ritmička razmjena je u isto vrijeme i proces transformacije. Zrak koji izdišemo je sasvim drugačiji od onog koji udišemo. Takve momente transformacije nalazimo i u učenju. Kada pišemo, više ne razmišljamo o teškoćama koje smo imali pri učenju pojedinih slova. Sve je to zaboravljeno i ostaje sposobnost pisanja.

Ovaj ritam pamćenja i zaboravljanja učitelji svjesno koriste da potpomognu i olakšaju dječje učenje. Waldorfsko obrazovanje uvažava ove procese ne samo koristeći ritam u pokretu, već i primjenjujući metode koje uvažavaju ritmičku prirodu samog učenja.

Malo dijete „hvata svijet“ svojim prstima i čineći to, otkriva ga. Spretnost i misaona aktivnost su blisko povezane i imaju važnu ulogu u dječjem razvoju.

Studije postnatalnog razvoja živčanog sustava pokazuju blisku povezanost između razvoja finih motoričkih vještina i govora te kasnijih kognitivnih sposobnosti.

Waldorfski kurikulum omogućuje svjesni rad u ovim međuodnosima s ciljem da pomogne djetetu u njegovu razvoju i postizanju dobro usklađene osobe. Naučiti shvaćati unutrašnje osobine organskih ili sintetičkih materijala i načina na koji mogu biti transformirani u korisne rukotvorine ili čak umjetničke

predmete, znači ujediniti sebe sa svijetom.

Osobine koje su za to potrebne (upornost, strpljivost, duboka koncentracija, kreativnost, snažna volja) omogućuju mladim ljudima da budu kako dosljedni, tako i odgovorni u svojim djelima i u svojim mislima. Kako bi to bilo doista tako, rad mora biti stvaran, važan i razuman, a waldorfski pristup zanatima, vrtlarstvu i ručnome radu to i omogućuje. Sve što dijete doživljava utječe na načine na koje se kasnije u životu, kao odrastao čovjek, odnosi prema svijetu.

Od prvih trenutaka života svako ljudsko biće odgovara na utjecaje na jedinstven način. Nijedno dijete nije isto. Iskustvo koje doživi jedno dijete različito je od svih drugih. Priznajući važnost ovakvih zapažanja u djetetu koje se razvija počinjemo gledati nešto što nije samo rezultat genetskog naslijeđa ili društvene sredine. Shvaćamo da nešto unutar djeteta teži razumijevanju tih vanjskih faktora kako bi samo moglo doći do izražaja. Djeca unutar sebe nose sjeme onoga što će postati. Waldorfski odgojitelji tom sjemenu pružaju potrebnu njegu kako bi ono moglo rasti. U tom procesu sve je važno. Čak i boja zidova i oprema sobe koju djeca koriste, sve je oblikovano tako da podrži i usmjerava njihov razvoj te da ih istodobno uči brizi za okoliš u kasnijem životu. Waldorfska pedagogija jedinstvena je metoda obrazovanja, stvorena da razvije slobodna ljudska bića koja su sposobna sama sebi dati smisao i smjer u vlastitim životima.

Izvori: Montessori ili Waldorf?, Marille Seitz i Ursulla Hallwach www.krenizdravo.dnevnik.hr

Tratinčica, broj 32

DIDAKTIÈKE I G R E

Gorana Babić, odgojiteljica Didaktičke igre za djecu koju odgojitelji izrade vlastitim rukama, osobnim idejama, zamislima nastalim osluškivanjem djece od velike su važnosti. Njihov je cilj razviti kognitivne sposobnosti djece, njihovu maštu i kreativni potencijal. Osim toga, didaktičke igre za predškolsku djecu pomažu djeci u stjecanju vještina i različitih znanja o svijetu, uče ih dosljedno i koherentno izražavati svoje misli, obogaćivati vokabular, razvijati pamćenje, poticati znatiželju i želju za promatranjem te stjecati socijalnu kompetenciju.

Didaktičke igre za predškolsku djecu su vrlo korisna aktivnost. Najvažnije ih je dobro osmisliti, razmisliti o doprinosu koje imaju za cjelokupan razvoj djeteta te ih dobro organizirati. Korištenje različitih smjernica i puno mašte rezultira stvaranjem uspješne igre.

Za djecu srednjih i mlađih skupina u procesu igre je potrebna prisutnost odgojitelja. Što su djeca starija, samostalnija su tijekom igre, stvara se povoljna emocionalna atmosfera, jača je koncentracija i pozornost, a mašta nema granica.

Takve igre zahtijevaju određena pravila.

Kako bi se dijete moglo što bolje usredotočiti na tijek igre i razumjeti njena pravila, mora biti prilagođena uzrastu djeteta i razvojnim karakteristikama. Pomoću takvih igara možemo djelovati na sva razvojna područja jer kombiniraju učenje i zabavu.

Djeca, sudjelujući u takvim igrama, razvijaju logično razmišljanje, uče primijeniti svoja znanja, komunicirati, izražavati svoje misli, poštivati pravila, voljno regulirati svoje ponašanje, oblikovati moralne kvalitete, uživati u pozitivnim emocijama, ali i nositi se s neuspjehom.

Djeca češće odabiru igre koje odgojitelj načini nego gotov kupljeni materijal.

To je odgojitelju dodatna potvrda da se stvaralaštvo i kreativnost uvijek cijeni. Svaka igra koju načini odgojitelj nosi njegov trag i dio njegove osobnosti, a najveća je radost kada postigne one ciljeve koje smo pomoću nje željeli ostvariti. list listdječjeg dječjegvrtića vrtića«Tratinčica» «Tratinčica»

21 21

Šime Glavica i Dora Kalanj - Sunčev sustav

Ana Vazdar (5,6) - Klaun Petar

Tihomir Glavica (4) - Maske

Nea Leticia Češnjaj (6,5) Coco Chanel

Mihaela Petrović (6,2) - Tibet

Lovro Balog (3,10) - Snjegović Eva Babić (6,5) - Grb

Ena Firšt (7,9) - Čarobna livada Mia Kosnica (5) - Gusjenica

Edo Cmrk (6) - Pauk

Skupina Točkice - Promet

Ema Štefanić (6,3) - Pijetao

Olja Kovačević (4) - Koka i pilići

22 Antonio Dukarić (6) - Peća i vuk

Tratinčica, broj 32 Tara Kereša (6,5) - Bicikl

Tena Kralj (6) - Karneval

Ema Štefanić (6,3) - Pijetao

Klara Korošec (4) - Moj tata Klara Lovrenčić (6) - Sveti Nikola

Gabriel Dujmović (7) - Grb

Nikol Kišiček (6) - Pauk

Kiara Ljubičić Ademi (7,1) - Sat

Margita Stubičar Bukvić (6,8) - Šareno drvo Eva Kuretić (6) - Arijadna, Minotaur i Tezej Maša Matotan (6,5) - Notre-Dame

Antonio Dukarić (7) - Tower Bridge Veronika Lončarek (5,5) - Pahuljica Lora Kolarić (6) - Kuće u Londonu

23

list dječjeg vrtića «Tratinčica» Sofia Hontić (6) - Stablo mandarina

Noa Jurina (6) - Podravka

Ena Firšt (7,3) - Svijeća

Klara Košanski (6,4) - Pijetao

ZMAJIċI PUTUJU Projektna metoda rada u provođenju priprema za školu Jelena Matijaško i Bojana Kežman, odgojiteljice Svima nam je dobro poznato da je svako dijete mali radoznalac, no jeste li znali da dječja beskonačna znatiželja otvara prozore u mnoge svjetove? Ponekad nas odrasle djeca izluđuju svojim mnogobrojnim pitanjima, ali zapravo ta znatiželja je iskra budućih znanja koju treba dobro čuvati i rasplamsati u goruću želju za otkrivanjem novih spoznaja te usvajanjem novih vještina i sposobnosti.

Upravo se to dogodilo u skupini “Zmajići” iz čega je nastao cjelogodišnji projekt u kojem su djeca na krilima mašte proputovala gotovo cijelu Europu.

Sve je počelo u rujnu, kada je u ovu predškolsku skupinu stigao poziv da se djeca sa svojim radovima prijave na likovno-literarni natječaj na temu „O Europi dječjim očima“ u okviru projekta „Za dječji glas u Europi”. Krenuvši od najjednostavnijih pitanja, npr. Što je Europa?, Gdje se nalazi?, Jesmo li i mi u Europi?, pokrenula se lavina dječje znatiželje. A kada djeca nešto rade potaknuta svojim unutarnjim porivom, uspjeh ne izostaje. Tako je jedan od dječjih likovnih radova, između onih koji su poslani na natječaj, bio nagrađen! Nekolicina djece već je imala neka predznanja o onome što su istraživala, ali svaki odgovor je ostavio prostor za još novih pitanja. Poseban interes javio se za poznate građevine Europe kao što su Eiffelov toranj, London Bridge, Crkva Sagrada Familia, Kosi toranj, Koloseum, Venecija…

No dječjoj znatiželji nije se ni blizu nazirao kraj tako da su „Zmajići“ zajedno sa svojim odgojiteljicama odlučili krenuti na “putovanje Europom“. Prva na redu našla se susjedna Italija kao zemlja u kojoj se nalazi nekoliko navedenih znamenitosti koje su djecu privukle. Kroz pojedine zemlje Europe djecu je vodila i knjiga „Putovanja patuljka Putuljka“ tako da je patuljak Putuljak postao stalni gost u skupini u obliku scenske lutke. No bez putovnice putovati se ne može. Jedna od prvih aktivnosti bila je izrada putovnice u koju su djeca lijepila zastavice zemalja u kojima su bila sve do kraja projekta. U Italiji su djeca proučavajući građevine razvijala kreativne sposobnosti u dvodimenzionalnom i u trodimenzionalnom likovnom izrazu (lego kocke, građenje u pijesku) te uživala u najpoznatijoj dječjoj priči koja potječe iz Italije, a to je» Pinokio». Otkrivala su talijanski jezik kroz pjesmice i brojanje do deset. Krenuvši od Italije, upoznavanje stranih jezika putem pozdrava, dječjih pjesmica i brojeva, zadržalo se kroz sve zemlje Europe te su tako doživjela bogatstvo i ljepotu jezične raznolikosti.

Iz Italije smo otišli u Francusku slijedeći put umjetnosti uz Leonarda Da Vincia i Mona Lisu koja im je otkrila Louvre s njegovom privlačnom staklenom piramidom. Kao grad umjetnosti, Pariz je bio odlično mjesto za upoznavanje moderne umjetnosti, posebno je Eiffelov toranj svojom strukturom oduševio djecu. Gradila su ga u raznim tehnikama, kaširanjem, nezaobilaznim lego kockama, drvenim kockama, čačkalicama i plastelinom. No isto tako, bilo je to mjesto za upoznavanje slobode u likovnom izrazu putem apstraktnih djela H. Matissa koja su posebno motivirajuća za radove u tehnici kolaž papira u jesenskim bojama koje su polako prekrivale naš grad. Briga o dječjem razvoju vidjela se i u tjelesnom vježbanju te putem upoznavanja sa sportovima karakterističnim za određenu zemlju, a omiljeni sport u Francuskoj je judo. U književnost Francuske uvela nas je pripovijetka «Mali princ» te bajke „Ljepotica i zvjer“ i „Zvonar crkve Notre Dame“, a francuska glazba pratila nas je kroz sve aktivnosti. Francuski jezik djeci su približile i profesorice francuskog jezika Ana Maltarić i Martina Šifkorn Labazan koje su došle sa svojim učenicima iz Gimnazije Fran Galović u posjet skupini povodom Mjeseca frankofonije. Kroz Pariz ih je provela pomoću svojih fotografija psihologinja Ida Šipek koja se u to vrijeme vratila s edukacije u sklopu Erasmus+ projekta „Kreni dalje!“.

U Englesku su djeca pošla upoznati Tower Bridge koji je ostao do kraja projekta jedna od najzanimljivijih građevina. No Big Ben, kao najveći sat svog vremena, probudio je u djeci želju da i sama nauče gledati na sat. Uz roditeljsku pomoć, otkrivali su u koliko se sati bude, doručkuju, ručaju, idu na svoje slobodne aktivnosti pa su to pričali svojim prijateljima u vrtiću. Sam Big Ben, njegova zvonjava slušana putem digitalnih medija te druge građevine Londona, djeci su bile motivacija za mnoštvo likovnih radova. Najizazovnija tehnika koju su tada prvi puta upoznali bila je grataž. Priče i bajke engleskog područja ponovo su ih odvele u svijet mašte, a posebno nezaboravni Petar Pan. Budući da je je jedna od odgojiteljica ove skupine u tom periodu boravila na edukaciji u sklopu Erasmus+ projekta „Kreni dalje!“ u Španjolskoj, u Barceloni, i djeca su zajedno s njom virtualno krenula na putovanje Španjolskom. Svakodnevno javljanje odgojiteljice s nekog drugog upečatljivog mjesta iz Barcelone, djeca su s nestrpljenjem očekivala. Crkva Sagrada Familia je građevina koju su, isto kao i Tower Bridge, djeca spominjala do kraja projekta. Ples flamenco jednako je privukao i djevojčice i dječake dok su uživali u oponašanju energičnih pokreta ovoga plesa uz tradicionalnu španjolsku glazbu. Budući da su u tjednu prije djeca upoznala sat i mjerenje vremena, svakodnevno javljanje odgojiteljice i brojanje dana njenog boravka u toj zemlji bilo je nova motivacija za bolje poznavanje dana u tjednu.

Stigao je prosinac, mjesec Djeda Božićnjaka i drugih polarnih

24

Tratinčica, broj 32

EUROPOM čuda pa je i logičan nastavak putovanja bio u skandinavske zemlje. U Norveškoj, Švedskoj i Finskoj, osim Djeda Božićnjaka, djeca su upoznala skandinavsku mitologiju i mitska bića od kojih su im najzanimljiviji bili Trolovi i priče o njima. No maštanje o Skandinaviji nije se ovdje zaustavilo.

Vikinzi, njihova putovanja brodovima, a posebno njihovo tajno pismo Rune, potaklo je djecu na istraživanje vikinškog života. Ispisivanje svog imena i prezimena u Runama bio im je poseban izazov. U svim zemljama i kulturama otkrivala su bogatstvo i raznolikost gastronomskih tradicija te povezivala geografske značajke sa specifičnom hranom određene zemlje. Spoznala su da ono što su za Francusku kroasani i puževi, za Italiju pizza, špageti i sladoled, da su to za Skandinaviju ribe. Kutić kuhinje pretvoren je u ribarnicu i spravljala su se razna jela od ribe. Najsjeverniji krajevi bili su motivacija za građenje hotela od leda, kaširanje sela Djeda Božićnjaka, slikanje polarnog svjetla, izradu božićnih ukrasa i čestitaka, ali i mjesto na kojem ćemo poželjeti božićni poklon od najpoznatijeg Djedice.

Zimski sportovi su iz Skandinavije doveli djecu u austrijske Alpe. U svakodnevnu tjelovježbu uključene su vježbe i natjecateljske igre nastale imitacijom skijanja i skijaških pokreta, a uz Mozarta, velikana klasične glazbe, djeca su upoznala note, ljestvicu i osnovne glazbene elemente. Slušajući njegovu glazbu provođene su vježbe opuštanja i disanja.

Sljedeća destinacija bio je Cipar. Ovoga puta je druga odgojiteljica u sklopu Erasmus+ projekta „Kreni dalje!“ boravila u ovoj južnoj otočnoj zemlji što je ponovo bila prilika za upoznavanje jedne drugačije kulture. Zapravo dvije kulture u jednoj zemlji – kultura Grčke i Turske. Ovo je bilo pomalo neobično iznenađenje za djecu, postojanje dvaju jezika i naroda u istoj zemlji. No još veće iznenađenje bilo im je vidjeti kakao njihova odgojiteljica šeta ulicama po kojima rastu stabla naranči i limuna! Prava motivacija za likovne aktivnosti, ali i spoznaje o čuvanju zdravlja, zdravoj prehrani i vitaminima u voću.

Tijekom aktivnosti vezanih za Cipar često se spominjala Grčka što je znatiželju djece povelo prema kolijevci europske kulture. Proučavajući Grčku najviše su ih se dojmile priče, mitovi i legende iz stare Grčke tako da je većina aktivnosti bila vezana uz to vremensko razdoblje. U samom naziranju proljetnog vremena legenda o Perzefoni, boginji proljeća, oživjela je uz dječje dramske improvizacije, kao i mnoštvo drugih bogova stare Grčke. Posebno su im upečatljivi bili bogovi snažni poput Aresa i Atene, oni lijepi i profinjeni poput Afrodite, Apolona ili Here, ali i strašni poput Hada, njegovog troglavog psa ili Minotaura. Njihovi hramovi dobili su male kopije od pedagoški neoblikovanog materijala. Ovdje je bilo nužno usvojiti vještine pravih majstora kao što su mjerenje i rezanje malom pilom. Kipovi i amfore nastajali su od gline, plastelina, aluminijske folije te tehnikom kaširanja. To je bilo vrijeme održavanja Olimpijskih igara pa je bilo zanimljivo saznati nešto više o tome kako su nastale, ali i okušati se u raznim sportovima starih, ali i novih Olimpijskih igara. Tu je u pomoć uskočio i otac dječaka Filipa iz skupine, trener Luka, koji nam je pokazao kako se vježba karate.

Ukrajina je bila zemlja o kojoj se u to vrijeme mnogo pričalo, a djeca su dolazila u vrtić s pitanjima o njoj. To je bio povod za upoznavanjem ove najveće europske zemlje, velikih polja suncokreta i žitarica. Kako je proljeće pravo vrijeme za promatranje klijanja i rasta od sjemenke do biljke, djeca su svakodnevno promatrala dječjim elektronskim mikroskopom što se događa sa sjemenkom suncokreta kad ju „probude“ vodom i toplinom, a rezultate su pratila, bilježila i uspoređivala. Osim suncokreta u zemlju su bile posađene i sjemenke soje, kukuruza i uljane repice uz pomoć Mirtinog tate Hrvoja, agronoma po struci. Bilo je zanimljivo promatrati kako svaka sjemenka raste na svoj način. No osim poljoprivrede u Ukrajini su djeca upoznala dva velika skladatelja koja su svoje porijeklo vukla iz ove zemlje, a to su Čajkovski i Prokofjev. Uz glazbu, slikovnice, pokret i dramske igre upoznali su njihova djela „Labuđe jezero“ i „Peća i vuk“. Njihov interes za instrumente koji su zvučno predstavljeni u audio priči „Peća i vuk“ bio je povod dolasku učenika i predstavljanju instrumenata na kojima oni uče svirati.

Trenutno djeca „borave“ u zemlji vilenjaka Leprikona, u Irskoj. Plešući irski step i prateći glazbu uz razne ritmičke igre upoznaju kulturu ove zemlje. Nakon ovog dugog putovanja Europom vraćaju se kući, u našu lijepu Hrvatsku kako bi mogli upoznati vrednote i kulturu svoje zemlje te uvidjeti sličnosti i razlike s drugim europskim zemljama. Osim toga, u nastajanju je digitalna slikovnica „Europska abeceda“ koju izrađuju djeca u programu Bookcreator i još pokoje iznenađenje kojim će se predstaviti ovaj projekt.

No «Zmajići» nisu sami u ovom projektu. Tijekom njega imali su veliku pomoć u traženju informacija iz knjiga, slikovnica i enciklopedija iz Gradske knjižnice „Fran Galović“, a u izlogu knjižnice «Zmajići» su postavili izložbu svojih radova i fotografija. Pomoću prijatelja i poznanika djeca su imala prilike vidjeti London, Atenu i Dublin putem video poziva. I na kraju nikako ne smijemo zaboraviti roditelje koji su velika podrška odgojiteljicama i sigurna luka svojoj dječici kada se svakoga dana umorna vrate kući s dugog putovanja europskim zemljama. list dječjeg vrtića «Tratinčica»

25

O DJECA SKOJ: U C N A R F

IZAK: U Francuskoj je Eiffelov toranj koji su izgradili od žica i metala.

Ima u njemu i restoran u kojem se jedu puževi.

EVA K.: Eiffelov toranj sagradio je Eiffel. Bio je neki festival, neko natjecanje tko će izgraditi najviši toranj i on se sjetio da zna napraviti najveći toranj od metala.

FILIP: 1918. godine Eiffelov toranj prestigao je Chrysler Building u Americi.

MAJA: Poseban je Eiffelov toranj jer ima restoran sa francuskim jelima.

MIRTA: Po noći Eiffelov toranj svijetli i tada mi je najljepši.

Kada sam slušala francusku glazbu, vidjela sam ga na YouTubeu.

DEA: Voljela bih ići u Francusku s prijateljem Lovrom jer je tamo grad ljubavi. Zove se Paris. Posjetili bismo i muzejpiramidu.

RINO: Ja sam naučio da postoji dvorac Notre Dame.

NOAH: A ja sam naučio crtati Eiffelov toranj!

...O I: ITALIJ

LOVRO: Italija je jako zanimljiva. Htio bih vidjeti još jednu gladijatorsku arenu. Jer je ona u Rimu strgana, a u Puli nije strgana. Zanima me jako borba s gladijatorima. Bili su u nekim kavezima i čekali su da se otvore vrata i onda su se išli boriti s lavovima i s ljudima gladijatorima.

RINO: Zanimljiv mi je Kosi toranj u Pisi. Jer stvarno ne znam zašto se ukosio. Pročitali smo da je to zbog vode u zemlji.

FILIP: Kosi toranj nakosio se zbog neke eksplozije u cijevima, ali još ću to provjeriti na svojim kartama svijeta.

EVA K.: Mene jako zanima kako je nastala cijela Italija.

Tamo žive Talijani.

MAJA: Hrana u Italiji je jako fina. U restoranima se jedu špageti, sladoled, pizza. Ja ću si naručiti špagete bolonjez, sigurno. Duplu porciju!

KOJI SU VAM NAJDRAŽI GRČKI BOGOVI?

...O KOJ: S E L G N E bih se.

ANDREJ: Ja bih želio ići na Tower Bridge brodom, i onda bih prošao ispod njega. I onda dok bih došao brodom u Englesku vozio bih se autobusom na kat.

VANJA: U autobusu bih se vozila do Londonskog oka i okretala

ANTONIO: Išao bih do Big Bena. Sviđa mi se što ima sat i što ima unutra zvono. I most bih želio vidjeti jer ima cestu i most se digne. Ja bih tu stao i gledao kako se diže.

EVA P.: Ja bih autobusom na kat išla do Londonskog kotača i do Big Bena.

On bi mi se najviše sviđao jer ga jako volim jer ima sat.

KATJA: Htjela bih vidjeti Londonsko oko i vrtila bih se na njemu i s njega bih vidjela oblake i sunce. Onda bih išla gledati Big Ben, jer ima veliki sat.

TOMISLAV: Ja bih vozio bus na kat i odvezao bih se njim u Španjolsku! A kad bih se vozio u njemu sjedio bih na katu zato jer bih više vidio.

ZAŠTO SE BIG BEN TAKO ZOVE? NOAH: Zato jer je velik.

LOVRO: Big na engleskom znači velik.

A ZAŠTO BEN? FILIP: Možda to znači zvono ili sat.

LOVRO: Možda mu je to nadimak.

...O : GRČKOJ

DEA: U Grčkoj ima puno bogova, a jedna od najljepših božica je Perzefona.

BARTOL: Ja se sjećam da je neki vitez Ares spasio svoju ženu Atenu i onda je ona dala njemu mač pun otrova i štit da ubije Minotaura.

ODG: Aha, misliš na Tezeja i Arijadnu.

BARTOL: Daaa!

ODGOJITELJICA: I što mu je još dala?

BARTOL: Odijelo i vunu.

ODGOJITELJICA: Što će mu vuna?

BARTOL: Da se može vratiti natrag do izlaza iz labirinta.

IZAK: Ne zove se vuna, nego klupko!

RINO: A mogu pitati dvije riječi (misli na pitanja)? Prva riječ (pitanje) je Zašto je onaj dječak išao preblizu suncu i onda mu se vosak otopio i on je pao? Druga riječ je Zašto je onaj čovjek dok je ona žena zaspala na otoku, onda je on otišao na brod bez nje jer je se htio riješiti?

ODGOJITELJICA: Mislite, zašto ju je ostavio na otoku?“ BARTOL: Ja mislim zato što ju nije baš dobro volio.

ODGOJITELJICA: Imaš li odgovor na ovo drugo pitanje Zašto je letio preblizu suncu?

BARTOL: Zato što je onda oslijepio i pao u duboku vodu!

IZAK: Zato jer je htio blizu sunca ići.

BARTOL: Onda mu je tata rekao da ne ide preblizu suncu, ali on je nastavio ići i onda su mu se oči otopile.

IZAK: Oči? Kakve oči? Otopilo se ono od svijeće.

RINO: Vosak! Ja znam zašto je letio preblizu! Bio je jako zaigran!

IZAK: Ares, zato jer ima mač i štit. On je bog rata i ima divlju svinju.

BARTOL: Meni je Hefest. Hefest je bog vatre, izrađuje jako dobre stvari, mačeve, štitove čak i čekiće. Ima svoj veliki čekić kojim udara nešto što je jako vruće. I jako ga volim, najdraži mi je.

RINO: Ja volim tri boga. Prvi mi je bog Ares, on mi je najdraži jer mi je nekako jako pametan. I ima divlju svinju. Drugi mi je najdraži onaj podzemni. (IZAK: Had). Najdraži mi je zato što ima jako opasnog pasa s tri glave, Kerber se zove. I treća mi je najdraža Atena, božica rata, zato što su mi sovice jako drage, a ona ima sovu.

LORA: Meni je draga Atena, božica rata i mudrosti, ima ljubimca sovu i najjača je od svih, moćnija je i od svog brata Aresa, boga rata.

MIRTA: Jedna od božica je Afrodita, ona je imala bijelu golubicu i ogledalo. Imam nekoliko bogova koji su mi najdraži. Atena, božica rata i mudrosti. Ima sovu.

Demetra, božica poljoprivrede i božica proljeća mi je još najdraža.

SOFIA: Afrodita mi je najdraža zato jer je lijepa. I ima ogledalo i od životinja ima goluba. I sviđa mi se još Zeus.

TENA: I meni je najdraža Afrodita jer ima lijepu kosu i ukrase.

EVA K.: „Meni se najviše sviđa božica proljeća. Ona u ruci ima nar koji joj je dao jesti Had zato što onda ne može više izaći iz podzemlja.

26

Tratinčica, broj 32

„KAMENÈIÆI“ I „KRTEKI“ Adrijana Gajski, odgojiteljica mentorica Zahvaljujući društvenim mrežama lakše i brže se povezujemo. Tako sam uočila objavu odgojiteljice Valentine Koprivnjak iz Dječjeg vrtića Maslačak iz Krapinskih Toplica. Njezina ideja je bila prikupiti likovne radove djece predškolske dobi na temu „Legende“ iz raznih krajeva Hrvatske te napraviti izložbu tih radova u njihovom vrtiću. Osim što se očekivalo da i mi pošaljemo likovni rad, djeca njezine skupine uzvratila bi svojim radom o legendi njihova kraja – Veronici Desinić.

Obzirom da djeca vole priče i legende, ovo je bila prilika za suradnju i upoznavanje zanimljivosti jednog novog kraja i njegove legende.

Aktivnosti smo počeli na Dan grada Koprivnice. Ugostili smo profesora Hrvoja Petrića koji mnogo zna o ovoj temi. Došavši sa svoje fakultetske katedre, prilagodio je priču nama, predškolcima, povezao povijest i nastanak Koprivnice i Starigrada tj.

Kamengrada (naš se vrtić nalazi u Starigradu) te naučio nekim novim nazivima. Upoznao nas je i sa zanimanjem arheologa.

Njegova posjeta je bila poticaj za daljnje aktivnosti u skupini, čitale smo slikovnice o Koprivku, a djeca su izvodila arheološke radove u taktilnoj kadici i vani u „zemljaniku“. Svaki pronalazak se zapisao i brojčano označio. Uz maketu su djeca proigravala i oživljavala različite legende. Istražujući dvorce uočila su njihovu građu, upoznala se s načinom života u dvorcima i njihovom obranom. Organizirali smo jedan poseban petak u zamišljenom kraljevskom dvorcu gdje je svako dijete bilo njegov stanovnik.

Bilo je tu kraljeva, princeza, dvorskih dama i vitezova. Održavao se kraljevski ples, gozba i viteški turnir.

Znajući sve to i aktivno živeći u duhu legende o Koprivnici, nastao je zajednički likovni prikaz za naše prijatelje iz skupine „Krteki“ u vrtiću Maslačak. Djeca su crtala akvarelnim drvenim bojicama što im je bilo zanimljivo jer se miješaju s vodom.

Tijekom crtanja su se međusobno dogovarala, surađivala i nadopunjavala. Željela su što više prikazati jer „Krteki“ ne znaju kako je nastala Koprivnica. Gotov likovni rad upakirali smo u veliku kuvertu, dodali slikovnicu „Koprivko i tajna crne rupe“ te nekoliko razglednica Koprivnice i sve poslali poštom. Nestrpljivo smo očekivali odgovor.

U skupini je zavladalo oduševljenje kada nam je došlo veliko pismo. Dječji likovni rad dvorca Veliki Tabor i razglednica Krapinskih Toplica uz mnoštvo pozdrava naših prijatelja “Krteka”. Otišli smo do računala i zajedno pogledali prikaz legende o Veronici koja je živjela u dvorcu Veliki Tabor. Malo smo istražili Krapinske Toplice i vidjeli kako izgleda njihov vrtić. Ponovo nam je mogućnost korištenja tehnike omogućila brzo povezivanje i vizualni doživljaj. Njihov likovni rad krasi našu sobu i podsjeća na divnu suradnju.

Za to je vrijeme naša slika dio velike izložbe o legendama naše Hrvatske u njihovom vrtiću. Gledajući fotografije izložbe, naši maleni „Kamenčići“ su osjetili sreću i ponos jer su prezentirali legendu svojeg grada, mnogo naučili i dobro se zabavili.

list dječjeg vrtića «Tratinčica»

27

FUNKCIONALNOST POKRETA U CILJU PREVENCIJE OZLJEDA Jelena Matijaško, odgojiteljica Funkcionalnost pokreta se odnosi na dvije osnovne sposobnosti: mobilnost i stabilnost. Što je mobilnost?

Lokalna mobilnost se odnosi na sposobnost zglobova da se sigurno, lagano i slobodno kreću u svom punom opsegu pokreta. Održavanjem mobilnosti poboljšavamo snagu, agilnost i brzinu.

Djeci nije predodređen sjedilački način života, a sve više djece u današnje vrijeme živi takvim životom. Provode previše vremena pred ekranima, u školi većinu sati sjede na stolicama, kod kuće im je sve dostupno iz fotelje, a tijelo se buni tako što nastupa ukočenost, bol u leđima, ramenima i kukovima, pretilost. Loše držanje kralježnice utječe na fizičko i psihičko zdravlje djeteta. Šteti disanju, krvnom optoku, probavi, uzrokuje bolove i smanjuje pokretljivost mišića leđa i ramena. Takva su djeca apatična, bezvoljna i boležljiva. Važno je reći da se deformiteti kralježnice nakon završenog razdoblja rasta više ne mogu ispraviti, a brže se razvijaju i pogoršavaju u pubertetu. Mobilnost bi trebala biti prevencija, a ne terapija.

Svaki naš dan sastoji se od složenih pokreta koji zahtijevaju višezglobnu aktivnost. Svi smo mi rođeni s punim opsegom pokreta, stoga mobilnost nije učenje novog, nego vraćanje starom, odnosno onome s čime smo rođeni. Što može ograničavati pokret?

• skraćeni mišić/i • ograničenja mekog tkiva zglobne čahure • slaba pokretljivost zgloba.

• koljeno - stabilno

stabilan

• torakalni dio kralježnice mobilan.

To bi bio prikaz idealne situacije.

Ako jedan od zglobova ne funkcionira na takav način, ostali to kompenziraju.

Npr. ako gležanj nije dovoljno mobilan, koljeno će to kompenzirati tako što neće biti dovoljno stabilno i javit će se bolnost/ ozljeda/trauma.

• Rame mora biti i mobilno i stabilno. Skapularna stabilnost je temelj zdravog ramena.

• kuk - mobilan i

Zašto mobilnost?

Redovito izvođenje vježbi mobilnosti dovodi do: • manjeg rizika od ozljeda • veće efikasnosti pokreta • većeg opsega pokreta • lakšeg usvajanja pravilne tehnike izvođenja pokreta/ vježbe • bolje izvedbe • veće jakosti mišića.

Mobilnost nam je važnija od fleksibilnosti. Slaba mobilnost jednog

28

• lumbalni dio kralježnice -

dijela tijela uzrokuje kompenzaciju u drugim dijelovima, dok s fleksibilnošću to nije slučaj.

Fleksibilnost vežemo uz pokretljivost zglobova, ona je izolirana i, za razliku od mobilnosti, ne uključuje središnji živčani sustav.

Svaki zglob u našem tijelu je u pogledu mobilnosti i stabilnosti specifičan. Tako je: • gležanj - mobilan

•

Torakalni dio mora biti mobilan kako bi se spriječilo pogrbljeno držanje, bolnost, napetost i nemogućnost izvođenja osnovnih vježbi (npr. čučnja).

Mobilnost mora biti optimalna u svim smjerovima (fleksija, ekstenzija, laterofleksija i rotacija).

Tratinčica, broj 32

•

•

Kukovi moraju biti mobilni.

Kuk je namijenjen proizvodnji velike sile. Sjedilački način života dovodi do slabljenja mišića glutealne regije, skraćuju se pregibači kuka i tada sav “posao” preuzima lumbalni dio koji je namijenjen stabilnosti, a ne teretu i sili. Tako dolazi do bolnosti u lumbalnom dijelu leđa.

Mobilnost kuka smanjuje bolnost u lumbalnom dijelu leđa i koljenima, dovodi do bolje ekstenzije kuka te do većeg angažmana stražnjeg lanca.

Zapešće mora biti mobilno. Treba raditi na funkcionalnosti, pogotovo kod osoba koje osam sati dnevno sjede pred kompjuterom.

Potrebno je svakodnevno raditi na mobilnosti zapešća rotacijama u svim smjerovima (fleksija, ekstenzija, abdukcija, adukcija, supinacija, pronacija).

Kada se govori o kvalitetnoj tjelovježbi mnogo toga ćemo čuti i pročitati o mobilnosti, stabilnosti i fleksibilnosti. Uglavnom, značenje mobilnosti i fleksibilnosti se vrlo često poistovjećuje, no ono nikako ne znači istu stvar. Pojednostavljeno rečeno - pojam mobilnosti koristimo kada pričamo o zglobovima, a fleksibilnosti kada je riječ o mišićima. Nikako ne smijemo izostaviti stabilnost jer bez stabilnosti pokret neće biti precizno izveden. Stabilnost je preduvjet za precizno izveden pokret.

Što je fleksibilnost?

•

Gležanj mora biti mobilan. Kod nemobilnih gležnjeva često se javlja bol u lumbalnom dijelu leđa i koljenima zbog kompenzacija.

Fleksibilnost je svojstvo tkiva da promijeni oblik i spontano se vrati u prethodno stanje.

Srodan pojam je

list dječjeg vrtića «Tratinčica»

elastičnost i u tehničkim znanostima definira se različito od fleksibilnosti.

Elastičnost je svojstvo materijala da se prilagodi vanjskom opterećenju promjenom oblika, a poslije se u potpunosti vraća u prethodno stanje, dok je fleksibilnost svojstvo materijala da se prilagodi vanjskom opterećenju privremenom promjenom oblika bez loma, a povratak u prethodno stanje ne mora biti u potpunosti.

Uzmimo za primjer traku za vježbanje prikladno nazvanu, kako drugačije, nego “elastična” traka. Povučemo li ju za krajeve, traka će se izduljiti, a potom spontano vratiti u prethodno stanje. Oba parametra su neophodna da bismo govorili o fleksibilnosti.

Ako tkivo promijeni oblik i ne vrati se spontano u prethodno stanje, već zadrži novi oblik, to nije fleksibilnost nego plastičnost. Npr. plastelin ima svojstvo plastičnosti i, možete primijetiti, jednako je prikladno nazvan.

U kontekstu lokomotornog sustava najčešće govorimo o fleksibilnosti mišića (najčešće, ali ne isključivo) koja se odnosi na njihovu mogućnost izduljivanja. Mišić ne možemo izduljiti aktivno, naš mozak nema “naredbu” za izduljivanje mišića, već postoje samo dvije tjelesne reakcije - kontrakcija i relaksacija (pojednostavljeno, skraćivanje i opuštanje).

Kad govorimo o relaksaciji, imamo pojam iz svakodnevnog rječnika koji se upravo uklapa u ovaj kontekst i primarno znači povratak mišićnih vlakana u stanje smanjene napetosti (suprotno od kontrakcije). Izraz je formirao i definirao Edmund Jacobson, tvorac metoda progresivne mišićne relaksacije. Mišićna relaksacija je preduvjet za fleksibilnost jer mišić u kontrakciji ne možemo izduljivati, nije više fleksibilan. Zapamtimo li rečenicu: “Mišići su fleksibilni, a zglobovi su pokretljivi”, uvijek ćemo znati razliku između fleksibilnosti i pokretljivosti (mobilnosti). Fleksibilnost je važna i ona je jedan od uvjeta o kojima ovisi naša pokretljivost. Smanjena fleksibilnost ili pokretljivost na jednom mjestu uzrok može imati drugdje, stoga tijelo i um uvijek trebamo gledati kao cjelinu i tako mu pristupati.

29

VJEBAJTE S NAMA

PET PRIMJERA VJEŽBI ZA POBOLJŠANJE FLEKSIBILNOSTI, MOBILNOSTI I STABILNOSTI Odgojiteljica i voditeljica plesnih tehnika Jelena Matijaško i njeni polaznici ritmike i plesa pripremili su nam set vježbi za mobilnost. Ovo su aktivne vježbe u kojima mišići itekako rade, no istovremeno su i veoma ugodne. Uživajte!

Pripremite malu loptu i podlogu na kojoj ćete vje žbati. Sjednite na sjedne zdjelicu i prsni koš tako da kosti i pozicionirajte budu paralelni s podlogo kukova. Ako osjetite da va m/ zid om isp red vas ili iza vas. Noge izduž m izduživanje nogu mijen ite ispred ja poziciju zdjelice i kralje će vam olakšati vježbu. Trb žnice, zgrčite koljena. Ta ušni mišići moraju biti ak mala promjena tivni. Sada uhvatite loptu glave. Pogled neka prati s obje ruke i izdužite ih izn pokret. Zadržite se u toj ad poziciji par dahova (udah /izdah) i zatim ponovite još nekoliko pu ta.

po Loptu sada možete rolati dimo nožnih prstiju i nazad. Ra do sve pa e nic lje tko po i nice li. Radite to polako gornjoj površini natkolje koliko nam to tijelo dozvo ko oli on be se red isp r on radimo u prosto kretu govori. pretklon iz kukova. Pretkl kujte što vam tijelo u po luš Os i! tnj kre zih br i h bez nagli Ponovit vježbu broj mo će 2, 1 i broj ali ovaj puta . Otvorite otvorenih nogu iz kukova m mali nožni noge iz kukova tako da va zi. Nikako ne prsti gledaju prema podlo a! zatvarajte noge u kukovim o Ak će vam Sjednite na sjedne kosti. pravilan sjed izdužene noge otežavati vno zgrčite u neutralnoj poziciji, pono anje lopte koljena. Slijedi opet podiz je lopte u an rol iznad glave, a zatim be prostor ispred se .

30

Tratinčica, broj 32

Slijedi vježba zatvaranja i otvaranja. Zatvaramo se prema centru tijela (područje nešto niže od pupka). Tijelo nam poprima oblik kugle. Zatim se otvaramo, izdužujemo u periferiju (prostor oko sebe) i tijelo nam poprima oblik igle ili zvijezde. Kod otvaranja i zatvaranja trbušni mišići vrlo su aktivni. Vježba se izvodi postepeno i svaki pokret slijedi udah ili izdah.

Možete se sada malo poigrati tijelom i oblicima. Zadajte si jedan od pet oblika: kugla, igla, zvijezda, vijak, piramida. Pokušajte sada tijelom prikazati zadane oblike. Da vježba bude zanimljivija, pokušajte tijelom otkriti kako bi to izgledalo u niskoj razini (na podu), visokoj razini (ustanite), a kako u pokretu.

list dječjeg vrtića «Tratinčica»

31

TOÈKICE SVOME GRADU Irena Sertić, odgojiteljica Povodom Dana grada, a u sklopu projekta “Moj grad Koprivnica” koji se provodi u skupini Točkice, 4. studenog 2022. održana je izložba likovnih radova djece.

Cilj projekta je što bolje upoznavanje grada u kojem živimo te omogućavanje stjecanja određenih znanja i predodžbi o povijesti grada Koprivnice, važnijim gradskim ustanovama, osobama, tradiciji i običajima.

Djeca iz skupine Točkice s odgojiteljicama Ksenijom Zember i Irenom Sertić posjetila su Gradske bazene “Cerine”, Koprivnički plac i Turističku zajednicu grada Koprivnice gdje su u suradnji s djelatnicima išla u vođenu šetnju i upoznala imena trgova, spomenik biciklima te saznala razne zanimljivosti o našem gradu. Posjetila su i Gradsku knjižnicu i čitaonicu “Fran Galović”, gradske bedeme te sudjelovala na izložbama u Galeriji Koprivnica. S kustosicom Galerije Mašom Zamljačanec organizirana je edukativna šetnja pod nazivom “Celog sveta prestolnica”. U šetnji su otkrivali priče o poznatim stanovnicima Koprivnice koji su ostavili u našem gradu neizbrisiv, ali često manje poznat ili zaboravljen trag. Šetnjom su obuhvaćene poznate ulice od Nemčićeve, preko Esterove i Trga Leandera Brozovića do Trga bana Jelačića, Svilarske ulice i Zrinskog trga.

U skupini smo provodili aktivnosti vezane uz temu o našem gradu, razgovarali i proučavali knjige te promatrali fotografije i imenovali ustanove, spomenike, osobe po kojima je naš grad prepoznatljiv.

Poseban interes djeca su pokazala za grb grada Koprivnice koja su crtala kao i za gradski paviljon. Izrađivali su plakate, crteže, magnete, zastavu s motom “Mi smo djeca svoga grada” te pjevali pjesme našem gradu.

Nakon obilaska i posjeta značajnijih mjesta u gradu nastali su likovni radovi koje smo povodom Dana grada izložili na terasi objekta “Pčelica”, a u izložbi su zajedno s djecom sudjelovali i roditelji.

U sklopu izložbe održana je i radionica za djecu i roditelje na kojoj su zajedno crtali svoju kuću i obitelj. Djeca su bila posebno ponosna na izložbu kao i na sudjelovanje njihovih roditelja.

32

Tratinčica, broj 32

MALA UMJETNICA

Helena ima 7 godina, polaznica je skupine Smarties, a crtanje voli od prvog dana vrtića. Prošle godine je samoinicijativno počela crtati kod kuće i donositi svoje radove u vrtić.

Ove godine smo organizirali susret s koprivničkim slikarom Zvonimirom Haramijom-Hansom čije slike smo razgledavali i oponašali u našoj skupini. Tako se zainteresirala i za neke svjetski poznate slikare koje uspješno oponaša i koji su joj inspiracija. Helena: “Slikanje je zabava. Lijepo se osjećam dok slikam i jako sam sretna.“ list dječjeg vrtića «Tratinčica»

33

Julija Treščec (4,5) - Bakterije Jurica Bartolović (6,5) - Autobus Matija Horvat (6,8) - Grb

Vid Nemec (6,5) - Eiffelov toranj

Izak Hontić (6) - Big Ben Kiara Ljubičić Ademi (6,9) -Pijetao

Katja Topolko Kaplar (6) - Igračka koja me oduševila Lota Čanji (6) - Svijeća Noel Rus (7) - London Eye

Filip Cestar (6) - Slavoluk pobjede u Barceloni

Una Mojzeš (4) - Leptir Ema Štefanić (6,3) - Licitarsko srce

Petar Varović (6) - Pauk

34

Tratinčica, broj 32 Maja Perović (6) - Sveti Nikola

Tena Kralj (6) - Flamingo

Mara Kičinbaći (4) - Ljutnja

Mrkvice - Zimska slika

Mihaela Petrović (6,4) - Proljeće

Antoneta Jurenec (6,5) - Harry Potter

Zmajići - Stablo mandarina

Filip Pavlović (5,9) - Kamengrad

Petra Kišićek (6) - Brailleovo pismo

Vid Nemec (6) - Pevec

Klara Košanski (6,7) - Nije me strah Anđela Prentašić (5) - Grožđe

Zita Gložinić (6) - Pauk

Mara Kičinbaći (4)- Autoportret

Eva Babić (6,10) - Djevojčica

35

list dječjeg vrtića «Tratinčica» Andrej Matica (6) - Coloseum

Mauro Mjeda (6.5) - Pijetao

Adam Indir (6) - Maslačak

36

Tratinčica, broj 32