Ekološki promoteri bogatić
Ubrzano rešavanje problema komunalnog otpada Razgovarali smo s Nenadom Beserovcem, predsednikom Opštine Bogatić, o Lokalnom planu upravljanja komunalnim otpadom, ali i potencijalima i planovima ove samouprave... Milisav Pajević
O
pština Bogatić ima Lokalni plan upravljanja komunalnim otpadom. U razgovoru s Nenadom Beserovcem, predsednikom Opštine Bogatić, saznajemo koliko se on primenjujete u praksi i u kojoj meri je uticao na suzbijanje i rešenje jednog od glavnih problema sa kojim se suočava Opština Bogatić - odlaganje komunalnog otpada i divlja smetlišta po selima. - Imali smo do 2013. godine u Programu zaštite životne sredine samo organizovano prikupljanje komunalnog otpada na teritoriji naseljenog mesta Bogatić, te prolećna i jesenja uređenja privremenih deponija, kao i uklanjanje divljih deponija u mesnim zajednicama. Kroz program „Exchange 4”, 2014. i 2015. godine realizovali smo projekat „Unapređenje upravljanja komunalnim otpadom na teritoriji opštine Bogatić”, a konkretni rezultati proizašli iz samog projekta su sanacija privremenih deponija u Mesnim zajednicama „Metković” i „Belotić”, kao i uvođenje organizovanog prikupljanja komunalnog otpada od strane JKP „Bogatić”, u ove dve mesne zajednice. Iz ovog projekta iskoristili smo i iskustva i sugestije partnera iz Slovenije i, u skladu sa Lokalnim planom upravljanja otpadom opštine Bogatić za 20
period 2011-2021. godine, već krajem 2015. godine nabavili nov kamion autosmećar, čime su se stekli uslovi da se organizovano prikuplja smeće u još tri mesne zajednice - „Dublje”, „Uzveće” i „Glušci”, tako da sada pokrivamo oko 40 odsto teritorije i domaćinstava, ovom komunalnom delatnošću. U cilju rešavanja problema komunalnog otpada, Opština Bogatić je započela postupak priključenja regionalnoj deponiji Srem - Mačva. Skupština grada Sremska Mitrovica, jedan od osnivača regionalne deponije u februaru 2017. godine donela je Odluku o priključenju opštine Bogatić na regionalnu deponiju. Kako bi se stvorili uslovi da se opština Bogatić uključi u projekat EU IPA 2017 uvođenje primarne separacije otpada, potrebno je da Skupština grada Šapca, kao drugi osnivač donese Odluku o priključenju opštine Bogatić regionalnoj deponiji - istakao je Beserovac. Da li je održivo korišćenja geotermalnih resursa šansa za razvoj opštine Bogatić?
- Upotreba geotermalnih izvora je najveća razvojna šansa Bogatića. U Budimpešti je 18. oktobra održan sastanak partnera međunarodnog projekta „Danube region leading geothermal energy (DARLINGe)” na kojem smo prisustvovali i potpisali
Eko list, časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Sporazum o učešću Opštine Bogatić na navedenom projektu. U realizaciji projekta učestvuje 15 partnera iz šest država u okruženju, predstavljeni geološkim institutima, univerzitetima, industrijskim sektorom, razvojnim agencijama iz oblasti energetike, ministarstvima i opštinama. Vodeći partner na projektu je mađarski geološki i geofizički institut, a ispred stručnog tima Rudarsko-geološkog fakulteta prof. dr Dejan Milenić. Projektom su obuhvaćeni centralni i jugoistočni delovi Dunavske regije, ukupne površine oko 92.000 kilometara kvadratnih i to: južni delovi Mađarske, severoistočni delovi Slovenije, severni delovi Hrvatske, zapadni delovi Republike Srpske i centralni i severni delovi Bosne i Hercegovine i severni delovi Srbije (Vojvodina, Mačva i severni deo grada Beograda) i zapadni delovi Rumunije. Ukupna vrednost projekta je 2,525.760 evra. Ovim projektom Opština Bogatić dobiće sredstva u iznosu oko 30.000 evra, koja će biti iskorišćena za izradu Studije o detaljnim geotermalnim istraživanjima i oceni mogućnosti proizvodnje toplotne i električne energije iz geotermalnih resursa na teritoriji opštine Bogatić. Šta je predviđeno usvojenim planom detaljne regulacije „Radne zone Dublje”?
- Plan detaljne regulacije „Radna zona Dublje”, izrađen od strane Javno urbanističkog preduzeća „Plan” Šabac. Prema postojećem režimu korišćenja zemljišta, izdvajaju se celine Banja, fudbalski teren, geotermalna bušotina, zelene površine i objekti na lokaciji. Ovim planom detaljne regulacije koji je izrađen za „Radnu zonu Dublje” biće omogućeno investiranje na ovoj lokaciji koja je sto posto u vlasništvu Opštine Bogatić. Za ulaganja u eksploataciju termalnog izvora koji
se ovde nalazi već imamo zainteresovane investitore kojima ovim planom omogućavamo izgradnju pristupnih puteva i infrastrukture. Opština Bogatić među retkim lokalnim samoupravama u Srbiji ima donesen strateški dokument „Procena ugroženosti od elementarnih nepogoda i drugih nesreća”. Koliko je od pomoći Opštinskom štabu za vanredne situacije Opštine Bogatić postojanje takvog dokumenta i značili to da ste dobro organizovani i spremni za reagovanje u slučaju elementarnih nepogoda?
- Veoma smo ponosni na ovaj dokument, jer smo ga među prvim opštinama u Srbiji doneli i jako kvalitetno uradili. Procenom su obuhvaćeni i sagledani svi značajni statistički i drugi podaci o ljudskim, materijalnim, kulturnim i drugim resursima kojima raspolaže opština Bogatić, kao i moguće vrste i stepen ugrožavanja. Procena ugroženosti od elementarnih neogoda i drugih nesreća sadrži podatke i analize na osnovu kojih možemo što brže, organizovanije i efikasnije, preći sa rada u normalnim uslovima, na rad u vanrednim situacijama izazvanim elementarnim i drugim nesrećama. Naš Štab za vanredne situacije je dobro organizovan i spreman za reagovanje u slučaju elementarnih nepogoda, to smo pokazili tokom poplava 2014. godine kada smo uspeli da zaštitimo Bogatić od većih šteta koje su nam pretile. Mi smo se posvetili preventivi i izvodimo radove na sanaciji oba-
„Naš Štab za vanredne situacije je spreman za reagovanje u slučaju elementarnih nepogoda, što smo i pokazili tokom poplava 2014. godine.” loutvrde u dužini 310 metara u koju će biti ugrađeno 3.000 metara kubnih krupnog kamena. Sanaciju obaloutvrde finansira JVP „Srbijavode” u okviru redovnog održavanja korita reke Drine, a izvođač radova je VP „Podrinje“ Šabac. Vrednost radova je oko 14 miliona dinara. Sanacija obaloutvrde veoma je značajna za opštinu, pre svega iz razloga što je ovo erozivno područje, gde se u prošloj godini prilikom visokog vodostaja reke Drine odronilo oko deset hektara zemlje. Učestvovali ste na skupu „Dijalog o životnoj sredini i lokalnom razvoju - Planiranje i prioritizacija projekata na lokalnom nivou”, kakvi su utisci sa tog sastanka?
- Mi se zahvaljujemo Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave, Ministarstvu zaštite životne sredine i Stalnoj konferenciji gradova i opština što su okupili lokalne samouprave oko ovako važne teme i dali smernice za buduće planiranje i izradu projekata, vezanih za zaštitu životne sredine,
kako bismo što spremnije dočekali otvaranje Poglavlja 27, u procesu pregovora sa EU. Za Opštinu Bogatić oblast zaštite životne sredine je od krucijalnog značaja, jer smo mi izrazito poljoprivredna sredina, želimo da proizvodimo zdravu hranu i u saradnji sa novoosnovanim Ministarstvom, uveren sam da ćemo iznaći način, da zaštitimo zemljište, vodu i vazduh, ali da pre svega edukujemo naše sugrađane i ubedimo ih koliko je važno očuvati zdravom sredinu i okruženje u kojem živimo, Krajem prošle godine Skupština Opštine Bogatić donela je Odluku o utvrđivanju naknade za zaštitu i unapređenje životne sredine, koliko sredstva računate da ćete prikupiti i za koje namene ćete ih upotrebiti?
- S obzirom da do 2016. godine nismo imali ništa, računamo da ćemo ovom naknadom prikupiti dva i po do tri miliona dinara godišnje. Ta sredstva ćemo iskučivo koristiti za programe i projekte iz oblasti zaštite životne sredine na koje nam nadležno Ministarstvo zaštite životne sredine da odobrenje.
Skupština opštine Bogatić je na sednici u junu donela odluka o pokretanju postupka javnoprivatnog partnerstva za realizaciju projekta rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja na teritoriji Opštine Bogatić. Za koliko će sprovođenjem ovog projekta, potrošnja električne energije i održavanje ulične rasvete biti efikasnije?
- Veoma je važno što smo doneli odluku pokretanju postupka javnoEko list, časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
21