Manifestacije eko-svet
Predstavljeni „zeleni” mediji Osnovni zajednički imenitelji izlagača na Sajmu „Eko-svet”, koji se održavao od 3. do 8. oktobra su očuvanje životne sredine i vraćanje prirodi...
U
okviru 25. Međunarodnog sajma ekologije „Eko svet” u Novom Sadu i 50. Sajma lova, ribolova i turizma „Lorist” pokrajinski Sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine u saradnji sa Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode i Zavodom za urbanizam Vojvodine predstavio se na zajedničkom štandu temom „Zajedno za održivi turizam u zaštićenim područjima”. Na štandu je bila organizovana „Eko učionica” u okviru koje su se u tri dana predstavili mnogobrojni upravljači zaštićenih prirodnih dobara, javna preduzeća i ekološka udruženja, ali i novinari koji izveštavaju o životnoj sredini. U petak, 6. oktobra na jednočasovnom panelu pod nazivom „Aktivnosti medija u oblasti zaštite životne sredine” predstavili su se Udruženje ekonovinara „Eko Vest”, Magazin „Ekolist”, Elektronski portal „Ekofeminizam” i Informativni portal „Pančevo MOJKraj”. Povodom deset godina od izlaska prvog broja ekološkog magazina „Eko list”, Milisav Pajević, urednik programskih izdanja predstavio je rezultate rada i neka od značajnih postignuća u prvoj deceniji, ističući da je do sada objavljeno 58 brojeva zahvaljujući čemu se o ekologiji moglo čitati na 2.600 stranica. - Magazin izlazi dvomesečno, a za ovih deset godina objavljeno je više od 2.400 ekoloških tekstova, više od 3.000 fotografija, više od 170 intervjua u 174.000 odštampanih primeraka. Za ovaj magazin pisalo je 120 novinara i saradnika, više od 100 stručnjaka iz različitih oblasti. Magazin se distribuira u pretplati i skoro da nema lokalne samouprave ili institucije u kojoj nismo zastupljeni - kazao je Pajević. Maja Pavlica, predsednica 30
Udruženja ekoloških novinara „Ekovest” podsetila je da je ovo udruženje nastalo 2006. godine s osnovnom idejom da se novinari koji izveštavaju o životnoj sredini umreže i međusobno razmenjuju iskustva i unaprede sopstveni rad. - U to vreme nije bilo previše ekoloških tekstova u medijima, a zahvaljujući radionicama koje su tada organizovane formirala se prvo neformalna grupa ekoloških novinara, koja je kasnija postal sve aktivnija u okviru Udruženja Ekovest. Ekološki novinari preuzeli su na sebe zadatak da informišu građane o zaštiti životne sredine i drugim ekološkim temama, uspevali su da se izbore za sve veći i veći prostor u svojim medijima za ekološke teme, pa i danas kada je sve teže biti novinar i kada je sve manje medija, ekološki novinari ostaju dosledni profesiji i trude se da se izbore sa svim izazovima kako bi svoj posao odgovorno i profesionalno obavljali - kazala je Pavlica. Sandra Iršević, novinarka iz Subotice, pre godinu i po dana osnovala je Udruženje građana „Malin” i pokrenula portal „Ekofeminizam” jer je uočila da se u našem društvu nedovoljno i skoro nimalo ne govori o ovoj temi. - Pošto ekofeminzam shvatam kao borbu za ljudska prava i život u opšte, mogla bih da se složim sa Marijom
Eko list, časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Mies da ukoliko želimo da u budućnosti izbegnemo posledice modernog kapitalizma jedina mogućnost je promena načina života, jer je jedina alternativa svesna i potpuna promena načina života sa akcentom na očuvanju planete. Zastupam tezu da ekofeminizam u Srbiji može da zaživi samo uz aktivizam i to kroz nove medije. Ekofeminizam predstavlja pokret koji počiva na ideji da su žene i priroda potčinjeni od strane muškaraca. Termin ekofeminizam u sebi sadrži ideje feminizma, ekološkog i zelenog pokreta i mirovnih pokreta kazala je Iršević. Dugogodišnja novinarka iz Pančeva, Violeta Jovanov Peštanac, odgovorna urednica informativnog portala „Pančevo MOJKraj” predstavila je rad lokalnih medija danas, probleme i izazove sa kojima se mediji u manjim sredinama nalaze i gde je tu mesto za teme iz oblasti zaštite životne sredine. - Uloga lokalnih medija u izveštavanju o životnoj sredini je veoma važna, a toga su čini mi se građani najviše postali svesni sada kada su mnogi lokalni mediji ugašeni u poslednje dve godine u talasu poslednje privatizacije. Ekološko novinarstvo zbog svojih specifičnosti nije komercijalno, zahteva puno stalnog učenja, čitanja, praćenja propisa kako biste svojim čitaocima preneli činjenice. U ozbiljnom, odgovornom, profesionalnom ekološkom novinarstvu nema mesta senzacijama, proizvoljnostima, nagađanjima - rekla je Jovanov Peštanac. Opšti zaključak svih učesnika ovog panela je da se mora i ubuduće negovati i razvijati partnerstvo između organizacija civilnog društva, ekologa, stručnjaka i novinara kako bismo zajedno podstakli građana da odgovornije postupaju prema životnoj okolini. Panelu su, između ostalih, prisustvovali i predstavnici više organizacija civilnog društva koji su deo Zelene liste Srbije i bave se ekologijom, kao i novinari drugih medija.