Projekti Subotica grad ekologije
Palić - turistička destinacija u koju ulažemo U infrastrukturno opremanje Palića i objekte uloženo je oko 130 miliona dinara...
P
rioriteti kojih se držimo su očuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mesta, rad na razvoju komunalne i saobraćajne infrastrukture, briga o našim najstarijim sugrađanima i posvećivanje pažnje projektima koji će podržati stvaranje uslova da mladi, obrazovani Subotičani koji su trenutno bez posla u bliskoj budućnosti nađu zaposlenje i ostanu u svom rodnom gradu, rekao je gradonačelnik Subotice Bogdan Laban. Prilikom izlaganja o rezulatima u potekle dve godine, gradonačelnik je istakao da posebno mesto u programu koji se realizuje zauzima Palić. - U narednom periodu ulagaćemo u Palić kao turistički destinaciju, ali ne samo za turiste nego i za sve naše sugrađane. U periodu od decembra 2016. do decembra 2017. godine, u infrastrukturno opremanje Palića i objekte uloženo je oko 130 miliona dinara. U narednom periodu ćemo se fokusirati na razvijanje banjskog turizma izgradnjom savremenog spa i centra za opuštanje. Vidljiv je pomak u realizaciji projekta vezanog za zaštitu biodiverziteta jezera Palić i Ludaš. Da podsetim, 17. novembra 2017. godine potpisan je sporazum o finansiranju između nemačke „KfW” banke, Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Grada Subotice, JP „Palić Ludaš” i JKP „Vodovod i kanalizacija”. Sporazum o finansiranju potpisan je na iznos donacije od 6,5 miliona evra - rekao je gradonačelnik Subotice Bogdan Laban i dodao da je zadovoljan radom svoga tima.
20
Zbrinute vetruške puštene u prirodu Aktivnosti zaposlenih u Zoološkom vrtu na Paliću... Sandra Iršević
V
U uređenje Palića i njegove okoline mnogo je uloženo u protekle dve godine. Od Uprave za kapitalna ulaganja po konkursu iz 2017. godine dodeljena su sredstva u iznosu od 77,7 miliona dinara za projekat Uređenja i urbanog opremanja Velikog Parka na Paliću. U jesen 2017. godine po sledećem konkursu Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija dodeljeno je 15,5 miliona dinara za nastavak adaptacije objekta Letnja pozornica. Tokom 2017. godine, konkurs Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija započelo se sa renoviranjem odnosno adaptacijom objekta Letnja pozornica u vrednosti od deset miliona dinara, a po konkursu APV uz učešće grada Subotica, obezbeđena su sredstva za projekat Sanacije dela mola na Muškom štrandu u vrednosti od 5,811.600 dinara, a učešće grada iznosilo je 1,2 miliona dinara. Sredstvima Grada Subotice u iznosu od dva miliona dinara, maja 2018. godine započeti su radovi na realizaciji projekta Izgradnje tornja za veslače na Zapadnoj obali jezera Palić. Da podsetimo, Vlada Srbije i Vlada Nemačke zajednički rade na zaštiti
biodiverziteta jezera Palić i Ludaš, čije se područje nalazi pod zaštitom Ramsarske konvencije, a koji Nemačka razvojna banka (KFW), finansijska institucija nemačke vlade, finansira sa bespovratnim sredstvima u iznosu od 6,5 miliona evra. Cilj projekat je da se postigne potencijalno prirodno stanje u sektorima 3 i 4 jezera Palić i u jezeru Ludaš, da se obnovi biodiverzitet i da se doprinese rastu lokalnih prihoda od turizma. Kada kažemo potencijalno prirodno stanje prvenstveno mislimo na sadržaj fosfora i prozirnost jezerske vode. Ova jezera su decenijama pod negativnim uticajem ljudskih aktivnosti, što se najbolje ogleda u kvalitetu vode, koji je ozbiljno ugrožen. Ludaško jezero je od međunarodnog značaja i u Srbiji ima status specijalnog rezervata prirode. Jezera Palić i Ludaš, osim toga, što su zaštićeni na lokalnom i nacionalnom nivou, predstavljaju i mesta od svetskog značaja za očuvanje biljaka i ptica, a Ludaško jezero je i na listi lokaliteta od značaja za zaštitu vlažnih staništa, zaštićenih ramsarskom konvencijom. Ekipa Ekolista
Projekat „Subotica grad ekologije” je sufinansiran iz budžeta Grada a na osnovu Rešenja o raspodeli sredstava budžeta Grada Subotice za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja u 2018. godini, donetog od strane Gradonačelnika Grada Subotice. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
Eko list, časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
etruške koje su se nalazile u Prihvatnom centru u Zoološkom vrtu na Paliću puštene su u prirodu. Biolog u Zološkom vrtu na Paliću Kristijan Ovari objašnjava da su u prirodu uspeli da vrate 19 vetruški, od 40 koliko su zbrinulu u Prihvatnom centru za životinje pri Zološkom vrtu na Paliću. - Ova godina je bila zanimljiva. Vetruške su se lepo gnezdile. Doneli smo 40 vetruški i polovina je uspešno vraćena u prirodu, a za drugu treba da još malo sačekamo. Uče da lete i love. Ostale jedinke će se puštati u saradnji sa Pokrajinkim zavodom za zaštitu prirode shodno mogućnostima, kako budu stasale, ali ovo je jako lep rezultat rada. Najviše nas raduje uspešna saradnja sa nevladinim sektorom, kao i činjenica da su jedinke uspešno rehabilitovane, obeležene, vraćene u prirodu, a sve to su propratili i polaznici prstenovačkog kampa - kaže Kristijan Ovari, biolog. Akcija je zajednički realizovana sa Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode, JP „Palić - Ludaš”, Udruženjem ljubitelja prirode „Riparia”. Da podsetimo, tradicionalni ornitološki kampovi na Ludaškom jezeru održavaju se više od 30 godina i ove godine se realizuju od juna do oktobra. Glavna aktivnost učesnika je prstenovanje ptica i monitoring, a sam kamp je koncipiran tako da se svake nedelje smenjuju različiti prstenovači koji su odgovorni i za organizacione delatnosti u okviru kampa. Cilj kampa je afirmacija kod dece naučno-istraživačkog rada i monitoringa migracije ptica. - Predviđeno je ukupno ima osam smena ptičarkih kampova. U ovim kampovima zastupljen je rad sa decom. Postoje istraživači koji drže predavanja
deci, ornitolozi koji imaju dozvole za markiranje ptica - kaže Sandra Čokić Reh iz JP „Palić-Ludaš”. Tokom svih kampova i ornitoloških programa prstenovano je preko 50.000 ptica i prikupljeno više od 750.000 hiljada podataka, što čini značajnu bazu podataka za izučavanje prirode Ludaša, ali i migracije evropskih ptica duž istočnog koridora. Kampove sufinansira grad Subotica, a organizatori su JP „Palić - Ludaš” i Udruženje ljubitelja prirode „Riparia”.
Prinove u Zološkom vrtu Palić Zološki vrt na Paliću nalazi se u centru istoimenog naselja, šest kilometara od Subotice i pet kilometara od auto-puta E75 koji spaja Budimpeštu i Beograd. Osnovan je 1949. godine i danas se prostire na deset hektara površine. U park vrta skladno su uklopljene životinjske volijere i prostori za odmor i razonodu, a raste preko 270 vrsta drveća i žbunja od kojih su mnoge retke i egzotične vrste, poput libanskog kedra i džinovske sekvoje ili ariša. Prostor obogaćuje i oživljava mnogobrojno cveće u žardinjerama, jezerca, vodoskoci i fontane. Posetioci mogu da vide preko 65 vrsta životinja: brojne ptice, nekoliko vrsta majmuna, krupne sisare, ali i egzotične životinje poput zmija i tarantula. Za decu je uređeno igralište i dečji „Zoo vrt” gde se mogu pomaziti mladunci životinja. Svake godine ima sve više i raznovrsnijih životinja. Kristijan Ovari, po struci biolog, godinama radi u „Zoološkom vrtu” na Paliću kao timaritelj i brine o životinjama. Na primer, malo ko zna da se prosečna lavica u prirodi koti četiri puta
godišnje, u svakom leglu u proseku ima četiri lavića, a lavići su polno zreli već sa osam meseci. - To znači da lavica godišnje može da okoti 16 lavića sa napomenom da do kraja godine dve devojčice iz prvog legla već mogu da imaju i svojih osam unučića... Svako bi prvo pomislio pa to je super, zoo vrt može onda da se menja sa drugim zoološkim vrtovima. Što bi bilo istina osim što svi zoološki vrtovi su vrlo uspešni u razmnožavanju lavova. Zapravo, istina leži u tome da se jedan značajan broj životinja u zatočeništu uspešnije razmnožava od domaće mačke, te da bi se izbegla prebukiranost, zoološki vrtovi sprovode vrlo rigorozne kontole rađanja. Vodi se računa da samo onaj broj životinja ima svoje potomstvo za koje se može obezbediti siguran smeštaj. To je razlog zašto se svi zoološki vrtovi ne odlučuju za razmnožavanje medveda, tigrova, lavova - priča naš sagovornik. Reč je uglavnom o životinjskim vrstama koje su u prirodi ugrožene ljudskim delovanjem, ili mogu biti. Tu se prvenstveno misli na nestanak staništa. - Naravno, postoje vrste poput egipatske crkavice, crvene pande, raznih lemura, gde je potražnja velika, pa ne postoji posebna kontrola rađanja, ali se i onda vodi računa o poreklu i pedigreu. Niko ne želi ukrštanje u srodstvu zbog raznih degenerativnih bolesti koje tako mogu nastati. Nakon što je Zoološki vrt „Palić” imao odličnu seriju udomljavanja mladunaca životinja koji su njihovi stanovnici, mogao je ove godine dati sebi oduška, jer znamo da će lemuri ići u zoološki vrt u Bugarsku, pa smo mogli priuštiti potmstvo, baš kao i kod antilopa jer znamo da će Maja (antilopica vrste Eland, rođena za prvi maj) i njen brat Nebojša da idu za Skopje. Ali ma kako se radovali mališanima posao nikad ne prestaje jer već moramo da vidimo novi smeštaj za bebe koje će ići za Tuzlu i Sarajevo čim porastu. No, panici nema mesta jer se planiraju nove vrste iz Mađarske, Francuske i Nemačke, a tu je i večno dobra saradnja sa Beozoo vrtomzaključuje uz osmeh Kristijan Ovari.
Eko list, časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
21