Projekti paraćin
Paraćin realizuje projekat odbrane grada od velikih voda Evropska unija je obezbedila oko 3,9 miliona evra za finansiranje radova po projektu Javnog vodoprivrednog preduzeća „Srbijavode”... Marina Sazdanović
U
Paraćinu se uveliko izvode radovi na realizaciji projekta odbrane grada od velikih voda, koji su započeti prošle godine, posle višegodišnjih priprema, obzirom da je Paraćin pretrpeo velike štete od poplava 2014. godine. Evropska unija je obezbedila oko 3,9 miliona evra za finansiranje radova po projektu Javnog vodoprivrednog preduzeća „Srbijavode”. Austrijska razvojna agencija, koja u ime EU realizuje ovaj projektat, je na osnovu međunarodnog konkursa za izbor izvođača radova, angažovala DOO Niva Eko iz Slovenije. Nakon obimnih zemljanih radova na rekonstrukciji i izgradnji nasipa i početka radova u koritu reke Crnice, u toku je izgradnja betonske ograde u samom gradu, na koju se u jednom delu planira postavljanje savremene mobilne (montažno demontažne) opreme koja će se u slučaju poplave montirati. - Kompletni radovi obuhvataju 10,8 kilometara toka Crnice, što je oko 21 kilometar obale, i to su zaista obimni radovi, koji podrazumevaju više vidova zaštite obale, a posle kojih će Paraćin biti zaštićen od poplava - ističe koordinator projekta Miloš Tomić. Posle višegodišnjih priprema, sami radovi na terenu započeti su na jesen prošle godine, obavljanjem zemljanih radova. Završena je prva deonica od ušća Crnice u Veliku Moravu, prema gradu do nekadašnje fabrike štofova. Više vrsta radova je u pitanju, jer ovaj projekat podrazumeva različite vidove zaštite od poplava. Pored zemljanih radova i uređenja obaloutvrda reke, radova u kamenu, grade se i odbrambeni 16
zidovi. Odvijaju se radovi i u minor koritu, tako da je planirana izgradnja nove kinete u kamenu i betonu, veće propusne moći. Uklonjena je i nekadašnja kineta iz korita, i očekuje se uklanjanje betona, koji zbog vremenskih prilika nije mogao da bude već uklonjen. U toku je realizacija druge deonice koja je i najzahtevnija, jer se u samom gradu radi betonska ograda koja će u jednom delu, u dužini od 100 metara predstavljati i temelj za ugradnju mobilne opreme, koja je već nabavljena i isporučena Paraćinu. Ona će se montirati po potrebi, a sastoji se od metalnih pregrada koje će sprečiti izlivanje reke u grad. Uređuju se pristupne staze, rekonstruiše postojeće šetalište i produžava u delu grada prema selu Glavica, a koje će služiti i za održavanje čitavog sistema. Radovi traju 18 meseci i trebalo bi da se završe na proleće 2019. godine. - Sledećih godinu dana je rok za monitoring da bi se videlo kako funkcioniše objekat, što je i garantni period, nakon čega se praktično završavaju sve obaveze po ovom ugovoru i od strane Evropske unije - dodaje Tomić. U tom periodu, obzirom da se ovaj
projekat realizuje kao projekat hitnih radova, predviđeno je i ishodovanje građevinske dozvole.
Vlada Republike Srbije ubrzala izgradnju sistema Ceo ovaj projekat, a koji se iz istog granta Evropske unije sprovodi i u Svilajncu i Valjevu u ukupnom iznosu od oko 12 miliona i 950.000 evra, sprovodi se kao projekat hitnih radova. Posle katastrofalnih poplava 2014. godine, Vlada Republike Srbije je na svojoj sednici 25. marta 2016. godine donela zaključak kojim se ubrzava procedura oko izgradnje sistema za odbranu od poplava, tako što će nosilac projekta Javno vodoprivredno preduzeće „Srbijavode” pribaviti građevinsku dozvolu u roku od godinu dana od završetka izgradnje planirane infrastrukture za zaštitu od poplava. - Zahvaljujući tome mi smo uspeli da dobijemo ovaj projekat, jer je za projektovanje takvog jednog velikog sistema zaštite potrebno puno vremena - kaže Tomić. Po njegovim rečima, išlo se po ubrzanoj proceduri da bi se omogućilo da se što pre koriste sredstva Evropske unije i uđe u izgradnju, a da se neki eventualni detalji mogu i menjati, kao što su na primer bolja tehnička rešenja. - To je jako bitan momenat, i mi smo u Paraćinu već imali par izmena koje su dovele do efikasnijih rešenje u zaštiti grada od poplava, i pokazalo se da je ovakav pristup kada projekat nije fiksiran, a neophodna je brza reakcija, mnogo bolji - ističe Tomić. Opština Paraćin je ispunila sve obaveze preuzete Sporazumom o realizaciji hitnih radova da bi blagovremeno omogućila korišćenje sredstava iz fonda
Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćinsko informativne novinarsko ekološke reportaže - PINER” koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.
Eko list, časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
Tomislav Saletić
Sakelaris Hurdas
EU, a pre svega rešila imovinsko pravne odnose na čitavoj deonici.
Bez poplava u Paraćinu narednih 100 godina Izradi ovog projekta prethodila je ekspertiza čitavog poplavnog događaja 2014. godine. Po našim Zakonima zaštita od poplava se vrši za gradska područja na procenjenu stogodišnju visinu voda, i ona je do sada bila 180 metara kubnih u sekundi. Ekspertiza poplavnog događaja, koju je radio Institut „Jaroslav Černi” iz Beograda je pokazala da je količina vode u poplavnom talasu bila 260 metara kubnih u sekundi, i korito Crnice nije moglo da primi taj poplavni talas. Obzirom na klimatske promene, koje između ostalog predviđaju jako velike padavine u kratkom vremenskom periodu, što je jako nepovoljno za bujične vodotokove kao što je reka Crnica, novi sistem zaštite od poplava na Crnici predviđa bezbedan protok za 260 metara kubnih vode u sekundi.
Švajcarska razvojna agencija pomaže izgradnju mostova Budući da je ekspertiza pokazala da su i pešački i kolski mostovi u gradu kojih ima ukupno sedam, bili u poplavama 2014. godine velika prepreka bržem i bezbednijem protoku vode, opština je aplicirala i dobila sredstva Švajcarske razvojne agencije u iznosu od dva miliona švajcarskih franaka, za njihovo podizanje i rekonstrukciju.
U toku je izrada projektne dokumentacije za njihovo podizanje na višu kotu, odnosno njihovo rušenje i ponovnu izgradnju.
Sistem upozorenja za bujične vodotokove Ono što je opština Paraćin do sada mogla sama da uradi je nabavka sistema za rano upozorenje, koji je postavljen u gornjim tokovima reka Grza i Crnica. Problem kod ovih reka je što spadaju a u bujične vodotokove, i nije moguće kontinuirano pratiti vodostaj, kao što je to na primer na Velikoj Moravi. Klimatske promene između ostalog, dovode do intenzivnih padavina u kraćem vremenskom periodu, i u tom slučaju sistem koji je postavljen, alarmiraće nadležne koje količine vode mogu da se očekuju u samom gradu, kako bi se svi na vreme pripremili za odbranu od poplava, i blagovremeno postavili mobilnu opremu.
Demonstracija mobilnog sistema Pokazna vežba „Zajedno protiv poplava” uspešno je organizovana u Paraćinu 19. oktobra. Demonstrirano je postavljenje mobilne opreme za odbranu od poplava na reci Crnici u centru grada. Ovaj sistem pokrivaće 370 metara obale, a mobilni tim je za desetak minuta postavio sistem u dužini od 100 metara. Mobilna oprema montira se na zaštitni betonski zid, koji će biti izgrađen u dužini od četiri kilometra duž obale. Zamenik predsednika Opštine Tomislav Šaletić rekao je da je veliku
pomoć donirala Evropska unija , koja se realizuje preko Austrijske razvojne agencije, a na osnovu sporazuma Vlade Republike Srbije, Javnog preduzeća „Srbijavode” i Opštine Paraćin. - U toku je realizacija druge deonice koja je i najzahtevnija jer se u samom gradu gradi odbrambeni betonski zid koji predstavlja temelj za ugradnju mobilne opreme. Pokazna vežba obuhvata aktivnosti u domenu prevencije i reagovanja u slučaju poplave, a u cilju edukacije građana i odgovarajućeg reagovanja u ovakvim situacijama. To će pokazati koliko je ovaj sistem odbrane od poplava efikasan i uveriti naše građane da ne moraju više da strahuju od poplava - istakao je Tomislav Šaletić. Šef operacija u Delegaciji EU u Srbiji Sakelaris Hurdas rekao je će Evropska unija nastaviti da se bavi ovim pitanjem, i radiće na unapređenju aktivnosti za smanjenje rizika od prirodnih katastrofa. Da bi došlo do toga klimatske promene se moraju više poštovati, a isto tako moramo biti i racionalniji kada je otpornost na prirodne katastrofe u pitanju. - Od 2014. godine kada je Srbija doživela katastrofalne poplave, Evropska unija je pomogla srpskom stanovništvu kroz niz mehanizama pomoći i pokazala solidarnost u podršci Balkanu. Samo u Srbiju je uloženo 172 miliona evra. Ova sredstva su bila usmerena na hitnu pomoć, aktivnosti oporavka i prevencije. Ovde u Paraćinu, učestvujemo u produbljivanju rečnog korita, rehabilitaciji nasipa i obezbeđivanju pokretnih protivpoplavnih zidova, a pomogli smo i malim farmerima da oporave proizvodnju. Želimo da Paraćin bude sigurno mesto za život i rad i za sve njegove građane - izjavio je Sakelaris Hurdas. Pokaznoj vežbi „Zajedno protiv poplava”, prisustvovao je veliki broj građana, kao i direktor Kancelarije za javna ulaganja Marko Blagojević i državni sekretar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Velimir Stanojević. U organizaciji ovog događaja učestvovali su i predstavnici Javnog preduzeća „Srbijavode”, EU, UNDP, FAO, SECO, Crveni krst, Caritas Srbija, Civilna zaštita i drugi.
Eko list, časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
17