Šabac VRHUNAC NEHUMANOSTI --- APEL ZA PODRŠKU HUMANOSTI Presuda je od februara 2015, Istekao je rok za žalbu na ovu nehumanu, necivilizacijsku presudu. . Dok kriminalci, mafijaši, tajkuni slobodno šetaju, džipovima ubijaju ljude, dotle starica ide u zatvor zbog humanosti. . Kopiram vam objavu sa društevene mreže Facebook: https://www.facebook.com/groups/sindikatzazivotinje/1679454158933868/?notif_t=group_commen t
APELUJEM NA HUMANOST. PREDLAŢEM DA SKUPIMO PARE, . PONEDELJAK JE ZADNJI DAN ZA UPLATU KAZNE OD 5,000 DINARA. PREDLAŢEM DA SE MI JAVI 20 LJUDI KOJI BI UPLATILI PO 250 DINARA NA BROJ MOBILNOG TELEFONA KOJI JAVLJAM U INBOX ONIMA KOJI SE JAVE..(prijava meni u inbox) . U SUPROTNOM STARICA, U UTORAK 12.10.15. IDE U POŢAREVAC U ZATVOR, ostali humani ljudi će se povući, ţivotinje gube prijatelje
Vladan Mikic за SINDIKAT ZA ZIVOTINJE 1 сат DOBILA ZATVORSKU KAZNU JER NIJE TUKLA I UBIJALA NAPUSTENE PSEBaka Marija Mišić ,71o godišnja penzionerka je po nalogu komunalne -policije iz Šapca presudom prekršajnog suda iz Šapca kaţnjena za pse koji nisu njeni, a za iste je prijavljivano komunalcima ali zasto bi sklonili kad mogu da pisu kazne. Kaznu u iznosu od 5000 dinara nema da plati i zbog toga je teraju u zatvor. Zalba na presudu joj je odbijena kao neosnovana . Njena penzija iznosi 13000 dinara, a njen racun je u blokadi. Takodje je teski asmaticar, srcani bolesnik i ima veoma visok pritisak i jedva je poktetna od posledica saobracajne nesrece kada je jedva izvukla zivu glavu jer je pijani vozac udario kolima na biciklu kada je krenula na posao. Obe noge su joj lomljene i jedva je pokretna . Veliki je ljubitelj zivotinja. Zar je greh nahraniti zivog stvora ,zar je greh ne udarati ga? ? Napominjem da na terasu i dvoriste moze doci krokodil ,a ne pas jer je razgradjeno po nalogu Šabačke opštine.
Za vašu informaciju, prenosim vam samo deo odbrane jedne gospodje, koja je takodje optuţena da je hranila ţivotinje, a koju joj je napisala pravnica sa kojom saradjujem:
Delo koje je okrivljenoj stavljeno na teret predmetnim zahtevom za pokretanje prekršajnog postupka (hranjenje pasa), nije prekršaj. Prekršaj je protivpravno delo koje je zakonom ili drugim propisom nadležnog organa određeno kao prekršaj i za koje je propisana prekršajna sankcija (član 2. ZPR). Dakle, da bi određeno ponašanje bilo kvalifikovano kao prekršaj nije dovoljno da je propisom nadležnog organa predviđeno kao prekršaj, već je potrebno i da je protivpravno, znači suprotno usvojenom sistemu vrednosti, društvenom i pravnom poretku, štetno i opasno za određena zaštićena dobra. Protivpravnost je opšte obeležje prekršaja, pa postojanje okolnosti koja isključuje protivpravnost,isključuje postojanje prekršaja. Postavlja se pitanje da li briga čoveka,pojedinca za dobrobit životinja napuštenih od strane ljudi i prepuštenih lutanju prostorima, koji su njihovo stanište koliko i ljudsko, u potrazi za hranom i vodom, a što podrazumeva svakodnevno fizičko angažovanje i
finansijske izdatke tog pojedinca, kako bi se zadovoljile te najosnovnije potrebe drugih živih bića,predstavlja takvu, vrednostima civilizovanog društva protivnu i veoma štetnu i opasnu aktivnost koju je neophodno sankcionisati? Po mišljenju okrivljene - NE PREDSTAVLJA! Zato što je šira ljudska zajednica, međusobnim obavezujućim sporazumima i uža zajednica, ZAKONOM, kao najvažnijim regulatorom sveukupne društvene delatnosti i života ljudi u njoj, proglašavanjem zaštite dobrobiti životinja kao obaveze te zajednice i svakog pojedinog čoveka, pripadnika iste (član 3,4,5 i 6.Zakona o dobrobiti životinja "SL. glasnik RS" br. 41/09), isključila i učinila neprihvatljivim poimanje bilo kojeg vida brige za život i opstanak svake životinjske jedinke, kao zabranjene i protivpravne. Navedeni zakon, kao lex specialis u pogledu odnosa i postupanja čoveka prema životinjama i posebno prema određenim grupama životinja koje su vekovima u njegovoj službi i njegovi verni pratioci, ima prioritet primene u odnosu na druge zakone i propise niže pravne snage, koji uređuju druge oblasti (npr. komunalnog reda i sl.), ali sadrže i pojedine odredbe koje se tiču životinja, a koje su u koliziji sa zakonom koji propisuje zaštitu dobrobiti životinja. Tim pre, što je taj zakon (član 66.Zakona o dobrobiti životinja) obavezao svaku jedinicu lokalne samouprave koja na svojoj teritoriji ima napuštene životinje i čiji opstanak neposredno zavisi od čoveka,da se pobrine da te životinje, do poslednje, budu humano zbrinute i što se u svakoj jedinici lokalne samouprave redovno obezbeđuju sredstva za ostvarenje te delatnosti, pa kada se to ne čini i životinje pate,kao i pojedini ljudi koji ne mogu i ne žele gledati njihovu patnju, zašto bi bilo protivpravno nastojanje da se ta patnja smanji i ublaži ličnim zalaganjem pojedinca, onda kada to ne čini na odgovarajući način zajednica čija je to prvenstvena zakonska obaveza jer je i organizovano i finansijski jača od pojedinca. I tim pre što isti zakon, u članu 74.,ovlašćuje i obavezuje udruženja i organizacije koje su osnovane i registrovane za zaštitu dobrobiti životinja, da aktivnim delovanjem učestvuju u ostvarenju tog cilja - dobrobiti životinja i što se delovanjem njihovih članova,prvenstveno u pravcu sterilizacije i udomljavanja što većeg broja napuštenih životinja u naseljima, otklanja pojava agresivnosti kod napuštenih životinja i samim tim smanjuje opasnost za ljude. Ruža Helać - predsednica mobile: +381.64.1258218 email: ruza.helac@gmail.com site: www.vojvodjanskazelenainicijativa.org.rs
--Cuvajte drvece. Nemojte stampati ovu poruku, ako to nije neophodno Save a tree. Dont print this message unless neccessary