Ekološki promoteri Ruma
Povratak prirode
U
opštini smeštenoj u srcu Srema postoji jedna izreka koja glasi da „svi putevi vode kroz Rumu”. Ako se nekad zaputite nekim od tih puteva, onaj prema Šapcu će vas podsetiti da skrenete u selo Platičevo i posetite jedno od tri vlažna područja regiona Srema, pored Obedeske bare i Zasavice. Ovo je najmanje, samo 168,15 ha i svakako najmlađe: pod zaštitom je tek nešto manje od šest godina. Zaštićeno stanište „Bara Trskovača” dodeljeno je na upravljanje Turističkoj organizaciji Opštine Ruma 30. septembra 2011. godine. Od tada ova neprofitna organizacija značajan deo svoje delatnosti posvećuje upravo revitalizaciji i aktivnim merama zaštite koje se sprovode u ovom području. Zašto revitalizacija? Bara Trskovača, pored ove biološke, ima zanimljivu istorijsku stranu. Naime, do sedamdesetih godina prošlog veka ovo barsko - močvarno područje je služilo meštanima sela Platičeva kao neiscrpan izvor ribe i trske. Takođe, Trskovača je u to vreme predstavljala prirodnu depresiju ispunjenu otvorenim vodenim ogledalima, okružena oranicama gde je pretežna poljoprivredna delatnost bila i ostala povrtarstvo. Izmaglica koja bi se u letnjim mesecima skupljala u ovom mikroklimatskom pojasu bila je postojan i neophodan izvor rose.
Međutim, u navedenim godinama, došlo se na ideju da se samo područje isuši kako bi se i ono moglo obrađivati. Tadašnji trend u svetu preneo se i na vojvođansku ravnicu, a barski ekosistemi i vlažne livade, tada smatrane za beznačajne, najviše su stradale. Bara Trskovača je temeljno izmenjena, podignuta je crpna stanica, prokopani veštački kanali kojima se sprovodio višak vode, a dno, odnosno tlo je pretvoreno u obradive površine. Ipak, ovakav trend na teritoriji bare nije dugo trajao. Već nakon nekoliko godina ispostavilo se da je zbog postojanja visokih podzemnih voda nemoguće prikupiti letinu, a jesenja žetva je skoro uvek ostajala pod plićom ili dubljom vodom. U prilog ovoj lošoj proceni išao je i veoma nizak kvalitet zemljišta. Uporniji su određene parcele obrađivali do prve decenije ovog veka, a oni manje istrajni napuštali su njive i prepuštali ih invazivnim biljnim vrstama, pretežno ambroziji sklonoj ruderalnim terenima. Da priroda uvek ima rešenje i da je nepobediva u svojim nastojanjima, pogotovo spram čoveka, pokazalo
se i ovde. Početkom 21. veka grupa entuzijasta iz Platičeva, kako zbog one rose, tako i zbog same bare, pokrenula je inicijativu da se ovo područje opet istraži, jer su postojali izvesni znaci da je priroda tu nešto, na sreću, uspela da sačuva. Stručnjaci iz različitih naučnih oblasti su kroz mnogobrojne analize došli do saznanja da u Trskovači postoje stabilne populacije autohtonih vrsta riba linjaka (Tinca tinca) i zlatnog karaša (Carassius carassius). Pored ovog značajnog razloga za proglašenje zaštite, postojanje velikog broja vrsta insekata, naročito iz reda Odonata (vilini konjici), vodozemaca, gmizavaca, ptica, kao i migratorne vrste sisara i prirodna veza između Obedeske bare i Trskovače, te blizina reke Save, bili su solidni preduslovi da se konačno 2011. godine proglasi zaštita. Tako se ovo područje štiti dvojako: i kao vredno retko barsko - močvarno stanište, i kroz autohtone i ugrožene vrste koje ga naseljavaju. Turistička organizacija Opštine Ruma preduzima korake u obezbeđivanju uslova za prijem posetilaca, naročito mlađih generacija, jer je prirodno blago odličan primer za edukaciju o prirodnim vrednostima.
Projekat Ekološki promoteri opštine Ruma je sufinansiran iz budžeta Opštine Ruma na konkursu za sufinansiranje projekata iz budžeta Opštine Ruma radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2017. godini.
Eko list, časopis za ekologiju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj
19
Photo: Aleksandar Bilić, Đani Bardoti, TOO Ruma
Upoznajte Zaštićeno stanište „Bara Trskovača” (Platičevo, Ruma)...