SAOPŠTENJE ZA MEDIJE
REGIONALNE STUDIJE O UTICAJIMA NA ŽIVOTNU SREDINU LOŠEG SU KVALITETA Studije procene uticaja na životnu sredinu izrađuju se na osnovu zastarelih podataka i bez uključivanja javnosti i civilnog društva Beograd, 23. novembar 2013. godine - WWF je u saradnji sa timom međunarodnih nezavisnih stručnjaka i regionalnim organizacijama civilnog društva u okviru SEESEP projekta objavio izveštaj „EIA/SEA hidroenergetskih projekata u jugoistočnoj Evropi – ispunjavanje standarda Evropske Unije“. Izveštaj zaključuje da u vedini zemalja postoje ozbiljni propusti vezani za učešde javnosti i transparentno donošenje odluka, takođe hidrološki i ekološki podaci koji se koriste za izradu studija uticaja na životnu sredinu su zastareli. Glavni zaključak izveštaja, koji je predstavljen tokom poslednjeg sastanka Energetske zajednice u Beču, jeste da je osnovni pravni okvir u svim zemljama u regionu adekvatno prilagođen i da uzima u obzir relevantne direktive Evropske unije o proceni uticaja na životnu sredinu. Međutim nacionalni zakoni nisu bili dopunjeni u smislu procedura, propisa i smernica, tako da zakoni nisu uvek sprovedeni usled toga što ne postoje odgovarajudi pravni instrumenti. „Opšti standard EIA i SEA studija u regionu vrlo je nizak. Oni koji sprovode studiju često ignorišu svoju profesionalnu odgovornost i prave loše procene bez urađenih osnovnih istraživanja i analiza. Mnoge studije oslanjaju se na hidrološke i ekološke podatke od pre 20 do 30 godina i ne uključuju podatke o korištenju zemljišta ili klimatskim promenama. Alternativna rešenja i kumulativni uticaji se retko sagledavaju, a isto važi i za očuvanje ekoloških protoka u rekama kako bi se zaštitila biološka raznolikost i drugi korisnici vode nizvodno“, rekao je Piter J. Nelson, urednik izveštaja. Ovi nedostaci nastaju delom zbog neadekvatnih finansijskih i tehničkih kapaciteta u ministarstvima i agencijama, ali oni takođe odražavaju nespremnost nadležnih tela da u proces učestvovanja javnosti u potpunosti uključe lokalne zajednice i nevladin sektor. U izveštaju se zaključuje da taj otpor proizlazi iz duboko ukorenjenih tradicionalnih praksi, političkog uticaja, privatnih interesa, a u nekim slučajevima i zbog korupcije i nezakonitih aktivnosti. „Procene uticaja na životnu sredinu su od posebne važnosti u energetskom sektoru, gde odluke mogu imati dugoročne posedice na energetsku strukturu i potrošnju, kao i na opšte stanje životne sredine, regiona ili države u celini. U slučaju hidroenergetskih projekata, procena uticaja na životnu sredinu je od posebne važnosti kako bi se osiguralo da je njihov uticaj na ekosisteme reka što manji. Treba naglasiti i da je osiguravanje ranog i efikasnog učestvovanja javnosti jedan od ključnih elemenata procene uticaja na životnu sredinu koji povedava legitimnost bilo kojeg projekta“, izjavio je Janez Kopač, direktor sekretarijata Energetske zajednice, komentarišudi izveštaj. „Štetni uticaj na životnu sredinu i društvo velikih hidroelektrana dobro je poznat, a izveštaj takođe ističe ozbiljne posledice mnoštva malih hidroelektrana koje se sada aktivno promovišu širom Balkana u nekim od najvrednijih zaštidenih područja, bez odgovarajudih mera za zaštitu prirode. Veoma je važno, u skladu sa „Vodedim principima za razvoj hidroenergetskog potencijala“ Međunarodne
komisije za zaštitu reke Dunav (ICPDR) uspostaviti područja visoke ekološke vrednosti na kojima nije moguda izgradnja novih hidroelektrana, a na područijima sa najnižom ekološkom vrednošdu izgraditi nove elektrane sa minimalnim negativnim uticajem na prirodu“, izjavila je Duška Dimovid, direktorka WWF programa u Srbiji. Izveštaj zaključuje da je hitno potrebno delovanje na svim nivoima, od Evropske unije i velikih investicionih banaka, do pojedinih vlada, stručnjaka, investitora i konsultanata. Neke od 25 preporuka navedenih u izveštaju, uključuju predlog za regionalnu konferenciju, regionalnu studiju o energetici i zaštidenim područjima, kao i pripremu smernica za izradu EIA/SEA studija. Izveštaj daje i detaljne preporuke pojedinim vladama o koracima koje trebaju slediti kako bi studije u bududnosti bile bolje i stručnije.
O programu SEESEP: South East Europe Sustainable Energy Policy (SEESEP) je program koji ima 18 partnera iz nevladinog sektora iz cele regiona (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo*, Makedonija**, Crna Gora i Srbija) i iz Evropske unije. Cilj projekta SEESEP je osnažiti organizacije civilnog društva i građane da mogu bolje uticati na politike i prakse koje vode ka poštenijoj, čistijoj i sigurnijoj energetskoj bududnosti u jugoistočnoj Europi. WWF je jedna od najvećih, širom sveta priznatih, nezavisnih organizacija, koja se bavi zaštitom prirode. Misija WWF-a je da zaustavi uništavanje životne sredine i da stvori budućnost u kojoj ljudi žive u skladu sa prirodom putem očuvanja svetske biološke raznovrsnosti, održivog korišćenje prirodnih resursa i smanjenja zagađenja i preterane potrošnje.
Ovo saopštenje možete pročitati i na www.wwf.rs. Za dodatne informacije: Anja Kosanovid, Communications Officer, WWF Danube-Carpathian Programme, +381 63 557 222, akosanovic@wwfdcp.org
2