Ekscentar 22

EKSCENTAR 22 BROJ PROSINAC, 2021.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

ISNN: 1331-4939 | UDK: 378528 | BROJ 22 | PROSINAC, 2021.

MOJE ERASMUS+ ISKUSTVO U DOBA KORONE? POTRESI U HRVATSKOJ

ZAGREBAČKA KATEDRALA

pipGIS®

AĐ GR E

NO

NA

Vizualizacija i upravljanje prostornim podacima

"Smart City" rješenje

Uređivanje podataka i prilaganje dokumentacije

Dostupan na terenu

PAMETNA RJEŠENJA prilagođena korisničkim potrebama

EVIDENCIJA INFRASTRUKTURE prometna i komunalna infrastruktura, katastar vodova

UPRAVLJANJE PROSTOROM I IMOVINOM

pipGIS® FUNKCIONALAN DOSTUPAN EDITABILAN PRILAGODLJIV INTEROPERABILAN INTUITIVAN

registar nekretnina, investicije, prostorni planovi

APLIKACIJE I DINAMIČNI PROCESI

KRIZNI MENADŽMENT Napredno upravljanje korisnicima

e-Intervencije, integracije s raznim sustavima, javni servisi za građane

sustav za upravljanje kriznim situacijama

ENERGIJA I OKOLIŠ

gospodarenje otpadom, energetska učinkovitost

SKENIRAJ KOD I SAZNAJ VIŠE

Riječ urednice Drage čitateljice i čitatelji, stigao nam je mjesec prosinac. Mjesec je to velike simbolike jer označava kraj još jedne kalendarske godine, ali i skori dolazak nove godine, novih početaka i prilika. Ovaj mjesec, u tom svjetlu, za članove našeg uredništva ima dodatno posebno značenje jer nam pruža priliku za osvrt na godinu prepunu novog i zanimljivog sadržaja vezanog uz svijet geodezije i geoinformatike.

Stoga vam u prosincu, mjesecu darivanja, darujemo novi, 22. broj vašeg i našeg najdražeg časopisa Ekscentar.

Svaki novi broj vrijednom timu mladih ljudi koji stoje iza ovog časopisa predstavlja posebnu avanturu u prikupljanju, analizi i stvaranju inspirativnih i zanimljivih priča koje su obilježile godinu za nama.

Uz veliku i nesebičnu pomoć našeg grafičara Jure Širića, koji je sve svoje znanje iz područja dizajna pretočio u ovaj broj, nastojali smo podići vizualnu kakvoću časopisa na višu razinu te poboljšati ukupni dojam koji Ekscentar ostavlja na čitatelja. Razlog nisu tek porivi kozmetičke prirode, već iskreno nastojanje da Ekscentar učinimo još profesionalnijim, ljepšim i bližim vama, našim čitateljima. Osim promjena stila i dizajna, struktura časopisa ostala je ista te i dalje možete vidjeti što ima novog u svijetu geodezije, na našem fakultetu ili pak zaviriti u Novosti Studentskog zbora i ostalih sekcija, a ako vas Novosti ne zanimaju uvijek možete preskočiti na stranicu 101 i doživjeti Erasmus+ iskustvo kao da ste tamo i sami bili.

Glavnu temu ovog broja mogu vam odati naslovne stranice časopisa, a posvećena je katastrofalnim događajima koji su obilježili cijelu Hrvatsku i njezine građane kroz 2020. i 2021. godinu. I dok su s jedne strane razorni potresi rezultirali brojnim problemima istovremeno su stvorili priliku i potakli nas da učimo o ovim prirodnim pojavama. Zato, čitajući ove stranice naučit ćete o potresima; kako nastaju, zašto se događaju i kako se prate.

Uz sve to, donosimo i odgovor na pitanje kako i zašto predvidjeti potrese te koju su aplikaciju Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, hrvatska OpenStreetMap zajednica i Open IT. D.o.o. pripremili.

Osim ovogodišnje, najsadržajnije Teme broja do sad, odlučili smo vam predstaviti još jedan novitet i upoznati vas s cijelim uredništvom, a i uredništvo maksimalno povezati s ovim brojem časopisa. Tako ćete vidjeti da početak svake rubrike krasi kulturna baština grada iz kojeg dolazi pojedini član, a isto tako o svakome od nas možete ponešto doznati na sljedećim stranicama.

Iako smo svi različiti ljudi, različitih karaktera, sve nas povezuje jedno - Ekscentar. Različite su zamisli i pogledi dovele do brojnih ideja koje su utjecale na ovaj broj. A s obzirom na to da sve ideje nisu stale u ovo izdanje sigurni smo da ćete ih čitati i u svakom novom, sljedećem broju!

Na samom kraju zahvaljujem svima koji su sudjelovali u izradi ovog broja, a posebice mlađim kolegama i kolegicama koji su se u uredništvo uključili s nevjerojatnim entuzijazmom i brojnim novim idejama. Njihova velika energija i svježe zamisli spojene s iskustvom starijih generacija daju mi za pravo nadati se da će Ekscentar i dalje napredovati te iz broja u broj biti sve bolji. Također, zahvalila bih svim donatorima i sponzorima te svim ostalim suradnicima i djelatnicima Fakulteta koji su pridonijeli stvaranju novog broja časopisa jer bez njihove pomoći i suradnje naš časopis ne bi bio moguć.

JOSIPA HUMSKI

UREDNIŠTVO

DONATORI I SPONZORI

Glavna urednica: Josipa Humski, jhumski@geof.hr Članovi uredništva: Andrea Kujundžić-Lujan, akujundzi@geof.hr Dominik Miletić, dmiletic@geof.hr Ena Maričić, emaricic@geof.hr Hrvoje Maslać, hmaslac@geof.hr Katarina Franulović, kfranulov@geof.hr Luka Catela, lcatela@geof.hr Marijana Križić, mkrizic@geof.hr Martina Jurčević, mjurcevic@geof.hr Počasni članovi uredništva: prof. emeritus dr. sc. Nedjeljko Frančula, nedjeljko.francula@geof.unizg.hr prof. emeritus dr. sc. Zdravko Kapović, zdravko.kapovic@geof.unizg.hr prof. dr. sc. Milijenko Solarić †, prof. emeritus dr. sc. Nikola Solarić, nikola.solaric@geof.unizg.hr prof. emeritus dr. sc. Miljenko Lapaine, miljenko.lapaine@geof.unizg.hr Administracija i računovodstvo: Teodora Fiedler, Ksenija Ivančić, Mirjana Kruhak, Sonja Marketić Pašić, Snježana Milec Rusan, Ivana Starinec Recenzenti: doc. dr. sc. Loris Redovniković Antonio Tupek, mag ing. geod. et geoinf.

Lektorica: Katarina Franulović, kfranulov@geof.hr Grafički urednik: Jure Širić, siricjure@gmail.com

PODACI Adresa uredništva: Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Kačićeva 26/V, 10 000 Zagreb, Hrvatska Email: ekscentar@geof.hr Naklada: 1000 ISSN: 1331-4939 Izdavač: Studentski Zbor Geodetskog fakulteta Tisak: TEAM Print, Rudolfa kolaka 12, Zagreb ponude.team@gmail.com Ekscentar je član: The Bibliographia Cartographica Berlin, Directory of Open Acces Journals Elektronička verzija: https://issuu.com/ekscentar/docs/ekscentar22

Puni tekstovi mogu se koristiti za osobne i edukacijske potrebe bez prethodnog odobrenja, a uz obvezno navođenje izvora. Korištenje u komercijalne svrhe nije dozvoljeno bez pisanog odobrenja izvođača. Ne smijete mijenjati, preoblikovati ili prerađivati sadržaj lista. Ovaj list je licenciran pod Creative Commos License dostupnoj na internetskoj stranici: creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0. Neke od fotografija Zagreba vlasništvo su Julien Duval Photography. Uredništvo ne mora uvijek biti su- glasno sa stavovima autora. Za cijene oglašavanja i donacije molimo kontaktirajte nas na ekscentar@geof.hr.

Naše malo uredništvo Bok, ja sam Josipa! Studentica sam treće godine preddiplomskog studija te dolazim iz malenog gradića Jastrebarsko. Priznati ću da mi je pisanje upravo ovog teksta bio najteži izazov kod sastavljanja časopisa, stoga kada sam se trebala odlučiti što napisati uglavnom sam pitala druge; opisuju me kao mali zvrk koji hoda po svijetu s fotoaparatom oko vrata i gojzericama na nogama. Mislim da vam je iz ovoga sve jasno – fotkam, pišem, putujem, planinarim... mogla bih nabrajati čitav dan. Cijeli život nešto istražujem, tako da me na kraju dana SVE i zanima te se zbilja svugdje mogu pronaći. Novim izazovima prilazim otvorena srca s puno ljubavi i optimizma, pa sam tako i u ovom broju ostavila dio svoga srca.

Pozdrav, ja sam Martina, urednica sam Ekscentra, članica Studentskog zbora i e-Studenta u timu Lumen Engineering-a. Jedna bez druge ne idemo, pa je tako moj “partner in crime” Ena isto sa mnom u uredništvu. Za mene se zna da volim dobra druženja i zabavu, nijedan party bez mene! … do sljedećeg broja, veliki pozz

Hej, hej, evo jedan copy-paste; šalim se, naravno. Za mene ste čuli kod kolegice Martine. Ja sam Ena, dolazim iz suncem okupane Dalmacije, a osim aktivnosti na faksu i skupština izvan njega, u slobodno vrijeme odlazim u teretanu. Trudim se vodit zdrav život, ali ipak me pizza iz brze menze ponekad pridobije pa posljedično tome moj zdravi život nekad i pati :P

Pozdrav ekipoo, ja sam Luka i dolazin iz predivne nam Istre, druga sam godina preddiplomskog tj. na 2/5 puta do kraja haha.

Tip sam osobe koji voli biti na otvorenome biće zato sam se i pronašao u geodeziji, osim Ekscentra član sam i planinarske sekcije GEOF-a. Obožavam proširivati nove vidike i granice adrenalina. Ogromni sam FAN hrane, najlakše me tako i pridobiti na svoju stranu.

Bok, zovem se Andrea i studentica sam na trećoj godini preddiplomskog studija Geodetskog fakulteta. Korijene vučem iz Dalmacije, točnije Imotskog, a inače živim i rođena sam u glavnom gradu Zagrebu. Van fakulteta njegujem svoju kreativnu stranu i cijenim sve vrste umjetnosti, od slikarstva do filma i knjiga.

Naglasak ipak stavljam na glazbu jer se već više od 10 godina bavim zborskim pjevanjem. Naravno, još volim i sve što vole mladi: kave, izlaske i pokoje pićence :) Hello, ja sam Hrvoje, imam 25 godina i dolazim iz Metkovića.

Studiram na Geodetskom fakultetu u Zagrebu od 2015. godine i trenutno sam apsolvent na diplomskom studiju, smjer geodezija. Od početka studija živim u studentskom domu Stjepan Radić te svoje slobodno vrijeme ponajviše provodim u druženju sa prijateljima sa kata gledajući nogomet, igrajući trešeta i bele, i ponekad igrica na laptopu i Playstationu.

Rekreativno se bavim nogometom, plivanjem, i najviše volim otići na neke zabave. Pošto sam u domu već skoro 7 godina, šaljem vam pozdrave s potpisom: Savski fosil

Pozz svima, ja sam Katarina i dolazim iz prekrasnog malog mjestašca Blata, na otoku Korčuli. O godinama radije ne bih... samo ću reći da sam nedavno diplomirala. Bila sam i glavna urednica prošlog broja! Što još nadodati - volim putovati i dobro se provesti.

Bok svima, ja sam Dominik iz Dubrave. Student sam pete godine na Geofu, a trenutno sam Erasmusovac u zemlji pive i kobasica (stay tuned for next issue of Ekscentar). Kad se ne bavim akademskim stvarima, istraživanja nepoznatog upotpunjavaju vrijeme - okusi, putovanja, fun factovi; al’ poznato je i da kebab sigurno ne bum odbio.

Hej čitatelju, ja sam Marijana, nemam neki poseban nadimak, ali na faksu poznatija kao preCjednica. Druga sam godina diplomskog studija, na usmjerenju geodezija. Očito volim studirati jer pisanje diplomskog nikako da se završi...a bome i krene. Inače rođena i odrasla u Zagrebu, ali odgojena u Hercegovini. Oni koji me znaju kažu da se puno smijem, volim dobro popit i pojist, konstantni sam gost svatova i fešti i jednog dana ću postat gradonačelnica haha A sad nastavi dalje i nadam se da će ti se svidjeti naš Ex!

SADRŽAJ

4 - Riječ urednice 6 - Naše malo uredništvo 10 - Decretum Excentri

12

NOVOSTI 14 18 22 24 26 29 31 34

38

- Novosti Studentskog zbora - Planinarska sekcija - Futsal sekcija - Odbojkaška sekcija - Košarkaška sekcija - Novosti s fakulteta - Intervju s dr. sc. Matejom Dumbović - Novosti iz svijeta geodezije i geoinformatike

PREDSTAVLJAMO

42 - 16. međunarodna konferencija o geoinformacijama i kartografiji 50 - Snimanje promotivnog videa za faks 53 - Dani karijera Geodetskog fakulteta

54

TEMA BROJA 56 62 66 70 73 80

82

- Potresi u Hrvatskoj - Potres u Zagrebu - Potres u Petrinji - Predviđanje potresa - Aktivnosti Geodetskog fakulteta na saniranju posljedica potresa u Petrinji - Put po fakultetu nakon potresa

STRUČNI ČLANCI

84 - Geodetska izmjera objekata kulturne baštine bespilotnom letjelicom

98

PUT PUTUJEM 101 102 106 114 118

- Moje Erasmus+ iskustvo u doba korone: - Poljska - Njemačka - Grčka - Francuska

SADRŽAJ

122

PROMOCIJA 21. BROJA

124

ŽUTE STRANICE 126 132 133 138 140 142 144 147 148 149

- The Big GEOF Theory - Menza recenziRAJ - Intervju s “Geodetic Duo” - GEOF glazbeni kutak - Memes - Kako izgleda prosječan dan geodeta diljem Lijepe naše - GeoEnciklopedija - GEOsmjerka - Sudoku - Inspirational quotes

Decretum Excentri UPUTE SURADNICIMA

Ekscentar je časopis studenata Geodetskog fakulteta, znanstvenog, popularno-znanstvenog i edukativnog karaktera. Tematski, objavljuju se radovi iz područ- ja geodezije i geoinformatike te srodnih znanstvenih disciplina (astronomije, aero- nautike, geofizike, građevinarstva, arhitekture i sličnih). Ekscentar redovno izlazi od 1997. godine, potpuno je besplatan za sve čitatelje i, osim studenata, čitaju ga pretplatnici Geodetskog lista. Časopis u pravilu izlazi jednom godišnje, a u slučaju osiguranja financijskih sredstava, dva puta.

KATEGORIJE RADOVA 1. Znanstveno-stručni radovi 1. a) Izvorni znanstveni rad – sadrži neobjavljene rezultate izvornih znanstve- nih istraživanja, a u njemu su znanstvene informacije izložene tako da se eksperi- ment može ponoviti i dobiti opisani rezultat s točnošću koju navodi autor ili unu- tar dopustive granice eksperimentalne pogreške, odnosno, da se mogu ponoviti autorova zapažanja, analize, proračuni ili teorijski izvodi te zauzimati stajališta o zaključcima i rezultatima.

1. b) Pregledni znanstveni rad – rad što sadrži izvoran, sažet i kritički prikaz jed- nog područja ili njegova dijela u kojemu autor aktivno djeluje.

Mora biti istaknuta uloga autorova izvornog doprinosa u tom području s obzirom na već publicirane radove te pregled tih radova.

1. c) Stručni rad – sadrži korisne priloge iz područja struke koji nisu vezani uz izvorna autorova istraživanja, a iznesena zapažanja ne moraju biti novost u struci.

1. d) Izvještaji sa znanstvenih i stručnih skupova, i to samo sa skupova na kojima sudjeluju studenti, odnosno članovi i suradnici uredništva časopisa.

2.

Ostali radovi, koji uključuju tematski diferencirane članke (novosti, student- ske i sportske članke i osvrte, izvještaje s prakse i putovanja i drugo).

UPUTE

Kako bi časopis bio što kvalitetniji potrebno je pridržavati se sljedećih uputa i pravila: 1. Članak ne smije biti prethodno objavljen i istovremeno ponuđen drugom časopisu.

Navedeni članci neće se razmatrati.

2.

Naslov članka mora biti jasan, sažet i što kraći. U naslovu ne smije biti uskličnih ni upitnih rečenica ni izricanja posebnih teza.

Tekst u članku mora biti precizan i nedvosmislen, terminološki jasan, pravopisno i tipografski točan.

3.

Autori su dužni u člancima i drugim prilozima upotrebljavati međunarodni sustav jedinica (SI) s nazivima na hrvatskome jeziku (službeni dijalekt).

4.

Svi grafički prilozi (slike, tablice, dijagrami) trebaju imati ime i opis. Unutar teksta mora biti označeno mjesto kojem pripada pojedini grafički prilog te njegovo ime. Svi grafički prilozi moraju biti numerirani arapskim brojevima tako da prvi broj kod numeracije označava broj poglavlja, a drugi broj označava broj grafičkog priloga u tom poglavlju. (Slika 2.1 označava prvu sliku u drugom poglavlju.) Ime i opis tablice pišu se iznad tablice, dok se ime i opis slike pišu ispod slike. Prilikom dostavljanja rada, svi grafički prilozi upotrijebljeni u tekstu prilažu se i u posebnoj datoteci i to u njihovoj izvornoj kvaliteti i veličini, pri čemu se mora zadovoljiti minimalna rezolucija od 200ppi.

Preporučljivo je da prilozi budu u formatima jpg, tiff, png, eps ili pdf.

5.

Pisanje sažetka i ključnih riječi je obavezno i to ispod naslova članka. Dio uvoda ili bilo koji dio teksta ne smije biti sažetak. Nominalan i optimalan broj u sažetku je 200 – 250 riječi te 6 – 8 ključnih riječi. Ime članka, sažetak i ključne riječi, osim na hrvatskom, moraju biti napisane i na engleskom jeziku.

6.

Osobita pozornost treba se usmjeriti na citiranje i referenciranje. Literatura sadrži listu referenci koje su citirane u tekstu. Koristi se harvardski sustav citiranja i prema tome svi citati u tekstu moraju se nalaziti u popisu na kraju rada i obrnuto, svi citati iz popisa moraju biti citirani u tekstu (Belak, 2005).

REFERENCIRANJE 1.

Primjeri citiranja reference na rad u tekstu:

• Uobičajeni način prikaza subatomskih čestica je preko tzv. Feynmanovih dija- grama (Feynman, 1960).

• Već prije je pokazano kako se primjenom fuzzy regulatora... (Zadeh i dr., 1975).

2.

Citiranje referenci u literaturi: za knjigu: • Autor, inicijal(i), (godina), naslov knjige, izdanje (samo u slučaju da se ne radi o prvom izdanju), mjesto izdavanja knjige: izdavač.

• Macarol, S., (1950), Praktična geodezija, treće popravljeno izdanje, Zagreb: Teh- nička knjiga.

3.

Za članak: • Autor, inicijal(i), (godina), naziv članka, puni naziv časopisa, volumen (broj), stranice.

• Benčić, D., Novaković, G., (2005), Značenje i usporedbena analiza pojmova srednja pogreška i standardno odstupanje, Geodetski list, vol. 59, no. 1, str. 31. – 44.

4.

Internetski izvor: • Autor, inicijal(i), (godina objave), naslov dokumenta ili stranice. [medij], [da- tum pristupa sadržaju].

• Simić, D., (2007), Kompjuteri. [Internet], , [pristupljeno 5. svibnja 2008.]

Ako je sve izrađeno prema uputama rad bi trebao sadržavati: 1. članak (MS Word, Pages ili Open Document) 2. grafičke priloge (slike, fotografije, tablice, dijagrame) u jednoj datoteci (zip, rar) 3. popratni dopis (može i odlomak unutar članka) u kojem su navedeni svi autori.

Za svakog autora potrebno je navesti akademski stupanj, ime i prezime, stručnu spremu (npr. diplomirani inženjer geodezije), znanstveno zvanje (npr. magistar znanosti), naziv i adresu ustanove u kojoj radi, broj telefona (mobitela), faksa i e-mail. Također, u popratnom dopisu autor predlaže kategoriju članka (kategorije s početka ovoga teksta). Temeljem rezultata recenzije uredništvo će rad kategorizirati i to ne nužno istovjetno autorovom prijedlogu. Rad se dostavlja na e-mail adresu ekscentar@geof. hr ili poštom na jednom od digitalnih medija (CD, DVD …): Časopis Ekscentar Geodetski fakultet Studentski zbor Kačićeva 26/V 10000 Zagreb

MOLE SE AUTORI DA SE PRIDRŽAVAJU JASNIH I PRECIZNIH UPUTA KAKO BI ČASOPIS BIO ŠTO KVALITETNIJI. U slučaju da rad nije napisan u skladu s »Uputama«, autoru će se rad vratiti s molbom za doradom.

Svi radovi dostavljeni u uredništvo podliježu recenzentskom postupku. Autor rada ne mora biti upoznat s recenzentom, a pozitivan ishod recenzije ne mora biti uvjet za prihvaćanje.

Autor ima pravo uložiti žalbu na komentare recenzenta i za- tražiti njegovu promjenu što će biti razmotreno u čim kraćem roku.

Prioritet objave radova je uvjetovan aktualnošću tematike i cjelokupnim konceptom aktualnog broja. Najviši prioritet imaju radovi autora/koautora studenata Geodetskog fakulteta, bilo da se radi stručnoj ili studentskoj tematici.

Nakon toga redom: izvorni znanstveni radovi, pregledni znanstveni radovi te stručni radovi.

Stručni radovi koji prenose već poznate stvari ili je ista ili slična tematika obrađivana u jednom od prethodnih brojeva, imaju najniži prioritet.

Odluku o prihvaćanju i objavi rada donosi glavni urednik u konzultaciji s članovima uredništva. Prihvaćanje rada, u pravilu, ne znači nužno i objavu u prvom sljedećem broju. Svi autori, čiji su radovi prihvaćeni, moraju se složiti da se njihov rad objavi na Portalu znanstvenih časopisa – Hrčak te u bazi znanstvenih časopisa. Također, prihvaćeni i objavljeni rad autor ne smije objaviti u drugom mediju bez dozvole uredništva, a i tada uz podatak o tome gdje je rad objavljen prvi put. Autori čiji je rad prihvaćen u najkraćem mogućem roku dobivaju obavijest o prihvaćanju odnosno objavi.

Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora. Sve dodatne informacije i pitanja na: ekscentar@geof.hr

CRKVA SV. PETRA OMIŠ

NOVOSTI

14

Novosti Studentskog zbora

18

Planinarska sekcija

22

Futsal sekcija

24

Odbojkaška sekcija

26

Košarkaška sekcija

29

Novosti s fakulteta

31

Intervju s dr. sc. Matejom Dumbović

34

Novosti iz svijeta geodezije i geoinformatike

Novosti Studentskog zbora MARIJANA KRIŽIĆ

Studentski zbor je tu da zastupa prava i interese svih studenata Geodetskog fakulteta, uspostavi kvalitetniji odnos između nastavnika i studenata te da podiže aktivnost kroz organizaciju mnogobrojnih događanja i radionica. Članovi zbora sudjeluju u Fakultetskom vijeću, Odboru za nastavu te u ostalim odborima koji se osnivaju vezano uz aktivnosti na fakultetu. Studentski zbor Geodetskog fakulteta ima i svog predstavnika u Sveučilišnom zboru. Unutar Studentskog zbora djeluju i brojne sekcije te studentski pravobranitelj.

E

vo nas u istom sastavu kao i prošle godine, uz par sitnih promjena. Odmah na početku nove akademske godine, ustanovili smo vodstvo i odbore. Za predsjednicu zbora i dalje sam ostala ja, Marijana Križić, dok je za potpredsjednicu postavljena Anđela Brkljača.

Nakon toga, utvrđen je kratki godišnji plan kojeg smo kasnije morali prilagođavati svim mjerama i restrikcijama. Tako smo uglavnom bili ograničeni na online opciju. Odlučeno je ove godine više poraditi na promotivnom materijalu i boljem uključivanju društvenih mreža u obavještavanje i reklamiranje.

NOVOSTI EKS

CEN

TAR str.

14

Osim što smo pomagali fakultetu u njegovoj promociji, napravili smo majice i hoodice u suradnji s Modnom katedrom. Njih je moguće naručiti preko web shopa na poveznici ispod teksta.

Z

a 25. jubilarnu Smotru Sveučilišta u Zagrebu održanoj u virtualnom okruženju pod sloganom „Klikni s faksom“ izradili smo novu brošuru Studentskog zbora i postavili virtualnu sobu kojoj su zainteresirani maturanti mogli pristupiti kako bi dobili željene informacije o našem Fakultetu.

NOVOSTI

https://modnakatedra.com/kreatori/ geodetskizagreb/

EKS

CEN

TAR str.

15

S

ekcije koje su nastavile s radom su: Futsal sekcija, Odbojkaška sekcija, Košarkaška sekcija, Planinarska sekcija i časopis Ekscentar. Za studentsku pravobraniteljicu izabrana je Josipa Humski.

Ove godine bili su i izbori za novi Studentski zbor za ak. godine 2021./22.. i 2022./23. Novi saziv činit će:

DINO DOBRINIĆ JOSIPA HUMSKI MARTINA JURČEVIĆ IVA KRIŽIĆ ENA MARIČIĆ KARLO STIPETIĆ

STJEPAN HARASTIJA LUCIJA GRGAT ANA KRIŽANAC KRISTINA MATIKA KRISTINA MARKOVIĆ MANUELA VULETA

Čestitamo svim izabranim kandidatima i želimo im puno uspjeha!

U Zboru sam provela 4 godine, odnosno 2 mandata. U tih par godina imala sam različite funkcije, upoznala razne ljude, susretala se s novim zadacima i, mogu reći, najviše naučila kako se služiti pravilnicima i zakonima. Svojim kolegama i budućim studentima uvijek preporučam rad u Zboru ili nekoj drugoj izvannastavnoj aktivnosti, smatram da time samo možemo unaprijediti svoje znanje i proširiti vidike, a ujedno i dizati studentski standard. Na kraju još želim reći: Hvala puno mojim kolegama iz Zbora i ostalim studentima na iskazanom povjerenju te se nadam samo dobrim vijestima iz našeg malog Zbora u budućnosti.

NOVOSTI EKS

CEN

TAR str.

16

30 godina s Vama

TRADICIJA I POVJERENJE Prodaja Savjetovanje Tehnička podrška Edukacija www.geocentar.com

Planinarska sekcija Geodetskog fakulteta KLAUDIJA MOLNAR

O

ve godine je planinarska sekcija bila posebno aktivna - čini se da su ljudi tijekom korone još više zavoljeli prirodu, brda i planine. U novostima imamo i planinarske majice i prsluke – možete ih nabaviti po cijeni od 30 kn za majicu i 50 kn za prsluk, samo nam se javite na neku od društvenih mreža. Uz već dobro poznatu Facebook grupu (Planinarska sekcija Geodetskog fakulteta - GEOF), novost je da imamo i Instagram profil koji možete pronaći na poveznici desno (QR kod):

Č

lanovi Planinarske sekcije Geodetskog fakulteta tijekom izleta su izradili vrlo korisne GIS-ov. Popis i adrese: Planinarski portal (https://planinarski-portal.org/)

NOVOSTI

e-Dnevnik HPO (https://hpo.hps.hr/) e-Dnevnik HPK (https://hpk.planinarski-portal.org/)

CEN

EKS

e-Dnevnik VPP (https://hpo.hps.hr/)

18

Geodetski planinarski portal (https://geopp.planinarski-portal.org)

TAR str.

Sezonu planinarenja otvorili smo izletom na Svetu Geru početkom studenoga. Okupani šarenim jesenskim bojama, uspjeli smo vidjeti i Alpe.

7.11. Sveta Gera

18.11. Burni Bitoraj Praznik 18.11. iskoristili smo za izlet na Burni Bitoraj i Zagradski vrh.

Poslužilo nas je fantastično vrijeme i, prema mnogim planinarima koje smo sreli, najčišća moguća atmosfera, koja nam je ponovno omogućila pogled na Alpe.t

Početak 2021. godine obilježili smo veseljem na snijegu na Oštrcu 13. veljače.

13.2. Oštrc

NOVOSTI

18.11. Zagradski vrh

EKS

CEN

TAR str.

19

Tjedan dana kasnije bili smo na Stankovom vrhu, najvišem vrhu Bilogore. Rekognoscirali smo trigonometar Koševac.

20.2. Koševac

29.3. Kalnik Zaredali su se zatim izleti u Zagorje, najprije izletom na Belecgrad, Lobor i Oštrcgrad 27. veljače, a kasnije i Cesarskom gorom 6. ožujka. Krajem ožujka posjetili smo Kalnik.

Planinariti Zagorjem nastavili smo i u travnju, izletom na Čevo 10. travnja i izletom na Strahinjčicu i Kuna goru 17. travnja.

20.2. Koševac

Kako bismo zaokružili zagorsku priču, 24. travnja bili smo na Ivanščici.

NOVOSTI EKS

CEN

TAR str.

20

24.4. Ivanšćica

Odlučili smo još malo istražiti kontinentalnu Hrvatsku i 22. svibnja smo istraživali Moslavačku goru, gdje smo posjetili trigonometar prvoga reda Humka.

22.5. Moslavačka Gora

22.5. Moslavačka Gora

Posljednji izlet u akademskoj godini je bio u Gorski kotar. Posjetili smo vrh Veliki Kobiljak i Medviđak gdje smo uživali u prekrasnom krajoliku, a gdje nas je priroda podsjetila i na opasnosti jer smo imali bliski susret s poskokom.

NOVOSTI

29.5. Medviđak

EKS

CEN

TAR str.

21

Futsal sekcija Geodetskog fakulteta

U

NOVOSTI EKS

CEN

TAR str.

22

sezoni 2020./21. futsal sekcija Geodetskog fakulteta ostvarila je povijesni uspjeh ostvarivši 4. mjesto na UniSport ZG Futsal natjecanju. Najveći ostvareni uspjeh Geodetskog fakulteta do sada je bio plasman u osminu finala. S treninzima je sekcija krenula na početku akademske godine u Nogometnom centru Šalata te na vanjskim terenima. Zbog novonastale situacije s pandemijom koronavirusa odgođen je početak natjecanja koji je bio zakazan za kraj 10. mjeseca te su nakratko prekinuti termini zbog zabrane okupljanja. Čim je došlo do blagog popuštanja mjera nastavili smo s pripremama za početak lige uz veliku želju i odaziv ekipe. Odrađeno je preko 20 treninga u NC Šalata te zasigurno preko 20 termina na vanjskim terenima što dokazuje veliku upornost ekipe i želju za nekim većim rezultatom.

Početak natjecanja dočekali smo tek 9. svibnja.

Unatoč zahtjevnoj godini za sve nas natjecanje je prikupilo 33 ekipe sveučilišta u Zagrebu. Ždrijeb nas je smjestio u grupu s Fakultetom prometnih znanosti (aktualnim osvajačem lige velikog nogometa), Učiteljskim fakultetom te Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom. Grupu smo završili na prvom mjestu s maksimalnim brojem bodova te gol razlikom 14:0! U osmini finala prošli smo ekipu Zdravstvenog veleučilišta, a u četvrtfinalu ekipu Građevinskog fakulteta. U završnicu lige plasirale su se ekipe Ekonomije, TVZ-a, Bernaysa, te mi kao daleko najmanji fakultet po broju studenata što ovaj uspjeh čini još većim. Nažalost, radi velikog broja utakmica, online nastave te malog broja igrača nismo uspjeli u polufinalu pobijediti Ekonomiju niti pokupiti brončanu medalju protiv

TVZ-a, ali s velikim zadovoljstvom smo priveli ovu sezonu kraju i željno iščekujemo sljedeću gdje želimo postići još bolji rezultat.

K

ao voditelj sekcije želim se zahvaliti cijeloj ekipi na iznimnom zalaganju, trudu i želji za ovakvim rezultatom od samog početka akademske godine što se u konačnici isplatilo. Za ovaj rezultat zaslužni su golmani: Dorian Topić, Petar Brizić i Ivan Turić te igrači: Franjo Lesko, Ivan Šerić, Matej Hanžek, Vinko Stančić, Filip Carev, Andrija Gudelj, Toni Vučković, Marko Lupić, Luka Pavlović, Patrik Ružić, Josip Prkačin, Mate Botica te Ante Radulović koji je svaku utakmicu vodio momčad sa klupe.

MATE BOTICA

Odbojkaška sekcija Geodetskog fakulteta

A

kademske godine 2020./21. odbojkašice Geodetskog fakulteta su se trebale po treći put natjecati u sveučilišnoj ligi. S obzirom na to da je početkom listopada 2020. godine epidemiološka situacija bila povoljna, odbojkaška je sekcija krenula s pripremom zanatjecanje. Sekciji se pridružilo čak 10 novih igračica koje su upisale 1. godinu studija, dok s druge strane niti jedna starija studentica nije odustala od članstva u sekciji. Time je ekipu činilo preko 20 studentica željnih treniranja i novih pobjeda. Treninzi su se počeli održavati jednom tjedno s ekipom Arhitektonskog fakulteta. Već nakon nekoliko tjedana COVID-19 nas je zatvorio u stanove i domove, a dvorana je ostala trajno zaključana.

T

reninzi se nisu mogli održavati sve do proljeća kada je Akadem­ ski sportski savez poku­šao nekoliko puta krenuti s natjecanjem, ali se zbog različitih pro­ble­ma uvi­ jek od toga odustalo. Natjecanje

NOVOSTI EKS

CEN

TAR str.

24

je konačno krenulo sredinom svibnja, no puno je naših studentica zbog online nastave tada bilo izvan Zagreba stoga se ove godine Geodetski fakultet nije natjecao u sveučilišnoj ligi.

T

ime je zaključena akademska godina s nadom da će nam sljedeća vratiti staro normalno i utakmice predpunim tribinama bez epidemioloških mjera.

Ovim putem pozivamo nove studentice da se pridruže odbojkaškoj sekciji, a sve ostale da nas podrže na tribinama kada ovoj pandemiji dođe kraj.

DOROTEA BIČEK

Košarkaška sekcija Geodetskog fakulteta

K

ošarkaška sekcija našeg fakulteta sezonu 2020./21. zaključila je sedmim mjestom jedinstvene UniSport ZG košarkaške lige. Sama liga započela je u lipnju nakon ukidanja mjere zabrane amaterskih sportskih natjecanja. S obzirom na kasnu organizaciju, vodstvo sportskog sveučilišnog saveza odlučilo je natjecanje održati u obliku turnira gdje su ekipe podijeljene u 6 skupina, za razliku od 3 lige kako je to bilo u vrijeme prije pandemije.

Naši dečki su izvučeni u skupinu s Kineziološkim fakultetom i Hrvatskim vojnim učilištem. Iako u značajno skraćenom sastavu dečki su s jednim porazom i jednom uvjerljivom pobjedom osigurali ulazak u četvrtfinale kao najbolja druga ekipa te tako potvrdili svoje prošlogodišnje sudjelovanje među najboljim ekipama Sveučilišta u Zagrebu. U četvrtfinalu zaustavljeni smo od strane budućih prvaka, Ekonomskog fakulteta.

Držali smo priključak kroz prvu i drugu četvrtinu, ali razlika u uigranosti i kvaliteti bila je prevelika.

O NOVOSTI EKS

CEN

TAR str.

26

vu godinu možemo nazvati nesadržajnom u odnosu na prethodne, vjerujem ne samo za nas već i za ostale momčadi. Odigrali smo samo 3 utakmice u cijeloj sezoni u odnosu na 9 ili 10 kako je to bilo prijašnjih godina u “normalno” vrijeme. Vrlo brzo bila nam je oduzeta i mogućnost treniranja u dvorani, ali nismo se dali pa smo i trenirali na otvorenom koliko god nam je to zagrebačka zima dopuštala.

S

vi skupa se nadamo drugačijoj i slobodnijoj idućoj akademskoj godini kako bi konačno u punom sastavu mogli pokazati svoju pravu kvalitetu. Pozivamo sve buduće brucoše koji vole košarku i misle da mogu doprinijeti radu sekcije da nam se jave, možemo vam obećati dobre treninge i vrhunsku atmosferu u ekipi.

Č

lanovi košarkaške sekcije: Damir Matić, Mate Brajčić, Marko Buterin, Matej Petrinović, Dino Škrinjar, Lovro Špiček, Filip Radić, Andrija Gunjević, Krunoslav Zrno, Luka Meštrić, Vice Puhalović, Matej Bošković i Domagoj Brkić, Goran Gion.

Sportski pozdrav od svih članova sekcije!

MARKO BUTERIN

NOVOSTI

POGLEDAJTE KAKO NAŠI DEČKI IGRAJU!

EKS

CEN

TAR str.

27

Novosti s fakulteta ANDREA KUJUNDŽIĆ LUJAN

1. DAN SVEUČILIŠTA

2. MREŽNI

U ZAGREBU – GEOINFORMACIJSKI GEODETSKI FAKULTET SUSTAV POTRES DOBITNIK PRIZNANJA režni geoinformacijski sustav “Potres”

M

je jedinstveni službeni geoinformacijski sustav, utemeljen na ažurnim georeferenciranim podacima o svim servisima potrebnim stanovništvu na potresom ugroženom području i svim nadležnim službama i volonterima koji organizirano obavljaju svoje zadaće.

Državna geodetska uprava Republike Hrvatske stavlja na raspolaganje i održava temeljne geodetske podloge. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu razvija i održava aplikativno rješenje, utemeljeno na programima otvorenog koda i standardnim formatima podataka. Sustav je ovlaštenim korisnicima dostupan na mrežnoj stranici: https://potres.cdu.gov.hr

NOVOSTI

U

prigodi obilježavanja Dana Sveučilišta u Zagrebu, a na temelju odluke rektora i Rektorskoga kolegija Sveučilišta u Zagrebu, dobitnici Zlatne počasne medalje za 2020. godinu su akademik Zvonko Kusić, Geodetski fakultet, Građevinski fakultet, Medicinski fakultet i general-pukovnik Mate Pađen. Geodetski fakultet dobio je medalju za izniman doprinos svojom stručnom djelatnošću za dokumentiranje zatečenog stanja metodom 3D, laserskim skeniranjem i fotogrametrijom terena i objekata Sveučilišta u Zagrebu oštećenih u potresu 22. ožujka 2020. godine.

EKS

CEN

TAR str.

29

3. GEODETSKI

FAKULTET 3D MODELIMA POMAŽE RESTAURATORIMA U OBNOVI ZAGREBA

P

oslovni.hr objavio je zanimljiv članak o doprinosima Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koje su važne za sanacije šteta nakon potresa, svojim značajem istaknuli su se hrvatski geodeti, pa tako golema uloga pripada Geodetskom fakultetu

national Association of Geodesy). Osnovni cilj EUREF-a je uspostava i održavanje Europskih referentnih sustava, izgradnja i održavanje mreže GNSS referentnih stanica mreže EPN (EUREF Permanent Network) čiji je dio i Hrvatska s pet stanica iz vlastite GNSS mreže – CROPOS. EUREF također razvija strategije i tehnologije za realizaciju geodetskih referentnih sustava te provodi niz drugih aktivnosti.

S

uorganizatori skupa 2022. godine su Državna geodetska uprava i Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U ime domaćina skupu su se obratili predstavnici suorganizatora glavni ravnatelj Državne geodetske uprave dr. sc. Damir Šantek i dekan Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Almin Đapo.

5. DR.SC. MATEJA

Sveučilišta u Zagrebu. I dok je u roku od 24 sata izradio digitalne orto-foto karte potresnog područja, 3D modelima kulturne baštine pomažu restauratorima u obnovi.

4. GEODETSKI

NOVOSTI EKS

CEN

TAR str.

30

FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU I DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA DOMAĆINI SIMPOZIJA EUREF 2022

E

UREF (Reference Frame Sub-commission for Europe) je potkomisija za globalne i regionalne geodetske mreže pri Međunarodnom udruženju za geodeziju – IAG (Inter-

DUMBOVIĆ OSVOJILA PRESTIŽNE MEĐUNARODNE NAGRADE!

D

r. sc. Mateja Dumbović s Opservatorija Hvar, inače već dobitnica godišnje nagrade Arne Richter za 2021.godinu, dobila je i dvije nove nagrade – SCOSTEP i medalju Alexander Chizhevsky!

N

agradu SCOSTEP dobila je za izuzetan doprinos u istraživanju utjecaja Sunca na Zemlju u kategoriji „znanstvenici u ranoj fazi karijere”. Organizacija SCOSTEP djeluje u okviru International Science Council (ISC), a glavna joj je zadaća održavanje međunarodnih programa i radionica u području fizike Sunca i Svemirske prognostike.

Medalju Alexander Chizhevsky za svemirsko vrijeme i svemirsku klimu dobila je za izniman doprinos i inovativan pristup u području svemirske meteorologije. Medalja se dodjeljuje mladim znanstvenicima mlađima od 35 godina koji su doktorat obranili prije najviše 6 godina.

Intervju s dr. sc. Matejom Dumbović Dr. Sc Mateja Dumbović s Opservatorija Hvar Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je tijekom 2020. i 2021. godine osvojila tri vrlo značajne međunarodne nagrade za mlade znanstvenike. Tim povodom postavili smo joj nekoliko pitanja.

Dobitnica ste nekoliko međunarodnih nagrada za mlade znanstvenike. Možete li nam ukratko objasniti što zapravo predstavljaju te nagrade?

NOVOSTI

Nagrade koje sam osvojila su zapravo priznanja koje određeni odbori koji predstavljaju znanstvenu zajednicu dodjeljuju znanstvenicima u ranoj fazi karijere za znanstvenu produktivnost i znanstvenu izvrsnost. Područje mog djelovanja je fizika Sunca i Heliosfere, što također pripada ili se preklapa s područjima istraživanja Svemira, Zemlje te svemirskom prognostikom. Nagrade su mi dodijeljene za sveukupni dosadašnji znanstveni rad u mom području, od izrade diplomskog rada do danas.

EKS

CEN

Je li postojao određeni projekt na kojemu ste radili preko kojeg su zamijetili Vaš rad?

TAR str.

31

Da, 3 su glavna znanstvena doprinosa mog dosadašnjeg znanstvenog rada. Prvi je vezan za istraživanja utjecaja Sunčevih oluja na geomagnetske oluje, koji je rezultirao empiričkim probabilističkim modelom predviđanja. To je ujedno bila okosnica mog doktorskog rada, a istraživanja su bila vezana uz EU FP7 projekt COMESEP. Drugi doprinos su istraživanja propagacije Sunčevih oluja, koja su rezultirala adaptacijom modela propagacije statističkim ansamblom. Ta istraživanja su vršena u okviru različitih projekata Opservatorija Hvar, tijekom i nakon doktorata, a samu adaptaciju modela sam izradila kao poslijedoktorand. Napokon, treći i vjerojatno najbitniji znanstveni doprinos vezan je uz istraživanja utjecaja Sunčevih oluja na kozmičko zračenje, koje je rezultiralo izradom analitičkog modela ForbMod. Istraživanja sam započela kroz izradu diplomskog rada u okviru EU FP7 projekta SOTERIA te nastavila kao poslijedoktorand, posebice u sklopu stipendije EU H2020 Marie Sklodowska Curie Akcije u sklopu koje sam provela vlastiti projekt ForbMod na Sveučilištu u Grazu.

Kako su dobivena priznanja utjecala na Vaš daljni rad?

NOVOSTI EKS

CEN

TAR str.

32

Nagrada znanstvene zajednice je naravno priznanje za dosadašnji rad, ali ujedno i snažan poticaj za daljnji rad. Također je bitno spomenuti povećanje vidljivosti u znanstvenoj zajednici, ne samo mene kao znanstvenika i mog rada, već također i moje institucije te na kraju cijele znanstvene zajednice jedne zemlje.

Na kraju, samo osvajanje nagrade je na neki način simboličan završetak rane faze karijere te početak znanstvenog osamostaljivanja, vođenje vlastitih projekata i stvaranja vlastite grupe.

Možete li nam dočarati osjećaj kada ste čuli da ste osvojili navedena priznanja?

NOVOSTI

Naravno ogroman osjećaj ponosa, pomiješan s nevjericom i nesigurnošću (jesmo sigurni da se odbor nije zeznuo negdje?) i određeni osjećaj da me znanstvena zajednica zadužila i moram raditi više i bolje. Također, i osjećaj tuge što nisam mogla proslaviti niti jednu nagradu uživo s prijateljima i kolegama iz područja i što uopće ne znam kada ću ih idući put vidjeti uživo. Obećala sam častiti kolege kad se vidimo uživo, jednom kad se to dogodi dugujem toliko piva da moram paziti da ne bankrotiram :)

EKS

CEN

TAR str.

33

Novosti iz svijeta geodezije i geoinformatike 1. BLUESKY MODELI

TRANSFORMIRAJU TRŽIŠTE NEKRETNINA LUNAS 3D VIZUALIZACIJAMA

F

otorealistični 3D modeli stručnjaka za zračno kartiranje Bluesky koriste se za stvaranje interaktivnih vizualizacija kako bi se transformiralo kako se neizgrađeni poslovni i stambeni objekti predstavljaju pri prodaji. L-Touch, aplikacija za vizualizaciju osmišljena je kako bi pomogla u komuniciranju budućih razvojnih planova. Prikladne za uporabu na raznim platformama, prezentacije L-Touch pružaju pogled iz ptičje perspektive; pogled od 360 stupnjeva koji se može rotirati i gledati iz različitih perspektiva i različitih mjerila.

Izvor: https://geoinformatics.com

NOVOSTI EKS

CEN

TAR str.

34

3. EUROPSKI

SATELITI KOJI ĆE KORISTITI GNSS REFLEKTOMETRIJU ZA PREDVIĐANJE VREMENA

S

lansiranjem koje kreće sljedeće godine, CICERO-2 formirat će jedinstvenu opservatoriju Zemlje koja će omogućiti vladama, industriji i pojedinim dionicima da prate i pripremaju se za mnoge utjecaje klimatskih promjena. Za strateškog partnera GeoOptics-a Climavision, pružatelja vremenskih podataka, ove inovacije će omogućiti korisnicima predviđanje značajnih rizika i vremenskih nepogoda u vrijeme globalnih promjena. GeoOptics će kasnije proširiti sustav na niz novih aplikacija, uključujući precizno mapiranje Zemljinog gravitacijskog polja, koje je proglašeno najvećim NASA-inim prioritetom u sljedećem desetljeću.

Izvor: https://insidegnss.com

P

rojekt GAMMS financira Agencija Europske unije za svemirski program (EUSPA), a trajat će do kraja 2023. Galileo će biti glavni pokretač GAMMS-a, s obzirom na njegova precizna mjerenja otporna na više puta i nadolazeće visoke usluga točnosti (HAS).

E

uropski konzorcij, predvođen francuskim pružateljem usluga kartiranja GEOSAT-om, istražit će kako kombinacija samovozećih kartografskih automobila (autonomni sustavi za kartiranje putem mobitela) i softvera za kartiranje na temelju umjetne inteligencije može automatizirati izradu karata visoke razlučivosti. GeoNumerics je odgovoran za izračunavanje putanje kartiranja vozila (vremenski niz položaja, brzine i koordinate položaja) integriranjem višestrukih senzora dostupnih u vozilu za mapiranje. Mjerenja inercijskih jedinica i atomskih satova spojit će se s mjerenjima svih dostupnih navigacijskih satelita (GPS, GLONASS, Galileo i BeiDou), brojača kilometara, kamera i laserskih skenera. U tu će se svrhu GeoNumerics -ovi sustavi GENA i NEXA dalje razvijati kako bi uključivali nove matematičke modele senzora i poboljšali njegove robusne metode procjene.

NOVOSTI

2. NOVI MALI

PROJEKT ISTRAŽUJE AUTOMATIZIRANO STVARANJE KARATA ZA AUTOMOBILE

EKS

CEN

TAR str.

35

4. SATELITI

MAPIRAJU POPLAVE U EUROPI

R

ekordne količine padalina uzrokovale su nabujale rijeke koje su se izbile iz korita i isprale kuće i druge zgrade u zapadnoj Europi - što je dovelo do više od 90 žrtava i nestanak preko 1000 ljudi. Podaci iz misije Copernicus Sentinel-1 koriste se za kartiranje poplavljenih područja kako bi se pomoglo u naporima pomoći.

O

va radarska slika koristi informacije iz dvije odvojene akvizicije snimljene misijom Sentinel-1 3. srpnja i 15. srpnja 2021. godine, a crvenom bojom prikazuje opseg poplave. Radarske slike snimljene prije i nakon poplava katastrofe nude trenutne informacije o opsegu poplave i pokazale su se korisnima u praćenju poplava, zahvaljujući sposobnosti Sentinel-1 da ‘vidi’ kroz oblake i kišu.

M

isija je isporučivala slike putem Copernicusove službe za kartiranje u nuždi kako bi pomogla u pružanju pomoći. Razorne poplave pokrenule su četiri aktivacije u službi za kartiranje u nuždi Copernicus, u zapadnoj Njemačkoj, Belgiji, Švicarskoj i Nizozemskoj.

5. UGOVOR O

RAZVOJU MREŽE ZA POZICIONIRANJE I NAVIGACIJU MJESECA

P

rogram AFWERX Američkog istraživačkog laboratorija zračnih snaga dodijelio je ugovor II faze SBIR -a tvrtki Masten Space Systems za razvoj i demonstraciju prototipa mreže za pozicioniranje i navigaciju Mjeseca. S funkcionalnošću sličnom GPS -u, mreža će poboljšati cislunarnu sigurnost i svijest omogućujući navigaciju i praćenje lokacije za svemirske letjelice, sredstva, objekte i buduće astronaute na Mjesečevoj površini ili u Mjesečevoj orbiti.

U

prvoj fazi, Masten je dovršio dizajn koncepta za mrežni prototip koji prenosi svjetionike položaja, navigacije i mjerenja vremena (PNT) sa svemirske letjelice u namjenski niz senzora na Mjesecu. U drugoj fazi projekta, koja bi trebala biti dovršena 2023. godine, Masten će razviti PNT svjetionike koji su opremljeni za preživljavanje u teškim mjesečevim uvjetima.

Izvor: https://sage.unsw.edu.au/

NOVOSTI EKS

CEN

TAR str.

36

6. GPS ULOŽAK ZA PRAĆENJE

PACIJENATA S ALZHEIMEROVOM BOLESTI I AUTIZMOM

G P

atentirana GPS SmartSoles nosiva je, ali nevidljiva tehnologija praćenja. Postavljeni u cipele korisnika, oni sadrže nordijski Cat M1 LTE GPS modul povezan preko mobilnih mreža koji šalje GPS lokaciju na web mjesto i aplikaciju za centralno nadgledanje GTX-a. GTX je također u razvoju za nadogradnju svoje aplikacije za praćenje i za iOS i za Android. SmartSoles su u početku stvoreni kao rješenje za zaštitu od lutanja za rizične osobe zbog Alzheimerove bolesti, demencije, autizma ili traumatske ozljede mozga i sklone su lutanju te gubitku ili dezorijentiranosti. Mogu ih koristiti i osobe u opasnosti od otmice, poput državnih službenika, novinara i rukovoditelja poduzeća. SmartSoles dolaze u tri veličine po mjeri za muškarce, žene i djecu, vodootporne su i uključuju induktivnu podlogu za punjenje.

NOVOSTI

TX Corp, dobavljač sustava za praćenje ljudi i njihove imovine u posljednjoj je fazi uvođenja na tržište svojih GPS SmartSoles, osmišljenih za rješavanje nekih od izazova Alzheimerove bolesti i autizma.

EKS

CEN

TAR str.

37

CRKVA SVIH SVETIH, BLATO

PREDSTAVLJAMO

42

16. međunarodna konferencija o geoinformacijama i kartografiji

50

Snimanje promotivnog videa za faks

53

Dani karijera Geodetskog fakulteta

t n e m lace

K 4 K ,5

2 D H F N

D 3 A I D VI

p e R n Visio

3D

PluraView

The Reference of 3D-Stereo Monitors

Two housing designs: 22”/24” or 27”/28”

Wide visual angle for Multi-user capability

Three Resolutions: FullHD, 2,5K or 4K

Increases the user motivation and acceptance

Window seat-ready thanks to double brightness

Established for 14 years Plug & Play technology

Completely flicker free for relaxed work

Highest resolution up to 4K /UHD @ 10bit

Certified for photogrammetry & GIS

Geomatika-Smolcak d.o.o.

Gradek 2d 10255 Gornji Stupnik

Phone: +385 1 6589 030 info@geomatika-smolcak.hr www.geomatika-smolcak.hr

Request further information or demo device: www.pluraview.com

Break Through.

The New Trimble® X7 Scanning System breaks through the barriers in 3D scanning that have been holding you back. With time-saving automatic features and confidence building results, it’s the breakthrough you’ve been waiting for.

Visit us at www.geomatika-smolcak.hr to learn more. © 2019, Trimble Inc. All rights reserved. GEO-180 (09/19)

16. međunarodna konferencija o geoinformacijama i kartografiji MILJENKO LAPAINE ZAGREB, ROVINJ / ROVIGNO, VODNJAN / DIGNANO, PLITVICE LAKES | 24–27 SEPTEMBER 2020

16.

međunarodnu konferenciju o geo­ informacijama i kartografiji organizirali su Hrvatsko kartografsko društvo i Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu od 24. do 27. rujna 2020. Pokrovitelj je bilo Međunarodno kartografsko društvo (International Cartographic Association - ICA), a partneri Državna geodetska uprava (State Geodetic Administration of the Republic of Croatia), Zajednica Talijana Vodnjan – Comunita’ degli Italiani di Dignano, Centar za povijesna istraživanja Rovinj – Il Centro di ricerche storiche Rovigno, Franciscan Monastery Rovinj / Rovigno i Tourist Board Rovinj / Rovigno. Sponzori su bili tvrtke 4-D monitoring d.o.o., Geomatika Smolčak d.o.o. i Particela d.o.o.

O PREDSTAVLJAMO EKS

CEN

TAR str.

42

rganiziranjem ove konferencije Hrvatsko kartografsko društvo i Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu željeli su pridonijeti razvoju geoinformatike, kartografije, geodezije, geografije i srod­nih područja s posebnim naglaskom na nova dostignuća. Širok raspon ponuđenih tema i poznati pozvani predavači jamčili su zanimljiva predavanja i suvremeni pristup.

Program konferencije i sa­ žetci predavanja objavljeni su na adresi www.kartografi-

ja.hr.

Pozvani predavači bili su profesorica Temenoujka Bandrova i profesor Haosheng Huang.

T

emenoujka Bandrova je profesorica kartografije na Sveučilištu za arhitekturu, građevinarstvo i geodeziju u Sofiji; osnivačica i predsjednica Bugarskog kartografskog udruženja (BCA); voditeljica Laboratorija za kartografiju; blagajnica i članica Izvršnog odbora Međunarodnog društva za digitalnu zemlju; voditeljica projekata i autorica 50 atlasa i 200 zidnih karata u DataMap-Europe. Od 2006. svake dvije godine organizira međunarodnu konferenciju o kartografiji i GIS-u.

Haosheng Huang je profesor geoinformacijskih znanosti i kartografije u Istraživačkoj grupi CartoGIS na Sveučilištu Ghent u Belgiji od veljače 2020. Prije toga bio je viši predavač i voditelj istraživačke skupine u GIScience centru Odjela za geografiju Sveučilišta u Zürichu u Švicarskoj; istraživač i predavač (sveuč. asistent dr. tehnike) u Istraživačkoj grupi za kartografiju, Tehničkog sveučilišta u Beču (TU Wien) u Austriji.

H

aosheng je trenutačno predsjedatelj ICA-ina Povjerenstva za usluge temeljene na lokaciji i pomoćni urednik časopisa koji izlazi pod naslovom Journal of Location Based Services (Taylor & Francis). Član je uredništava časopisa ISPRS International Journal of Geo-Information (IJGI, MDPI), Journal of Geovisualization and Prostor Analysis (Springer) i Urban Planning (Cogitatio). Haosheng je doktorirao (with Distinction/Honours) iz područja geoinformacija na TU Wien 2013. godine. Studirao je i diplomirao računarstvo na Južnokineskom normalnom sveučilištu.

Z

a sudjelovanje na konferenciji prijavilo se 80 osoba. Najveći broj sudionika, njih 60, prijavio je sudjelovanje online, a ostali su došli osobno. Konferencija je počela 24. rujna 2020. na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Svečano otvaranje počelo je izvedbom skladbe Ave Maria koju je komponirao Stjepan Horvat (1895–1985) profesor geodezije na zagrebačkom sveučilištu i rektor toga sveučilišta. Nakon toga prisutnima su se obratili izv. prof. dr. sc. Almin Đapo, dekan Geodetskog fakulteta, doc. dr. sc. Rinaldo Paar, predsjednik Hrvatskoga geodetskog društva, dr. sc. Koraljka Kos, predstojnica Zavoda za geologiju Hrvatskoga geološkog instituta, dr. sc. Blaženka Mičević, članica Upravnog odbora Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije i dr. sc. Damir Šantek, glavni ravnatelj Državne geodetske uprave.

S

lijedila su dva pozvana predavanja. Prof.

Temenoujka Bandrova govorila je o stvaranju edukacijskog središta “Spasi dječji život”, a prof. Haosheng Huang o modeliranju i obradi podataka u mobilnim uslugama koje se temelje na kartama. Nakon toga su Ivka Kljajić, Nediljko Dominović, Ivo-Pavao Jazbec i Miljenko Lapaine predstavili novi Kartografski rječnik.

K

onferencija je nastavljena nizom prezentacija nakon svečane sjednice Fakultetskoga vijeća kojom je obilježen Dan Geodetskog fakulteta.

PREDSTAVLJAMO

R

adi za Međunarodno kartografsko ud­ ruženje (ICA) od 1998. Njezine glavne aktivnosti pokrenute su u Povjerenstvu za kartografiju i djecu, gdje je bila supredsjedateljica (2014–2019) i članica žirija na nekoliko natjecanja Barbare Petchenik. Među ostalim, sudjelovala je u povjerenstvima za kartografiju i rano upozoravanje i upravljanje krizama, kartografske projekcije. Kao potpredsjednica u ICA-i, njezini prioriteti uključuju promicanje kartografije i ICA-e na nacionalnoj i međunarodnoj razini, pomaganje nacionalnim kartografskim organizacijama i podcrtavanje ključne uloge kartografije u geo-društvu.

EKS

CEN

TAR str.

43

Rovinj

Sljedeći dan konferencija je nastavljena u Rovinju.

R

U Rovinju smo posjetili franjevački samostan i Centar za povijesna istraživanja. U franjevačkom samostanu dočekao nas je fra Ilija Vrdoljak, koji nam je pokazao vrijednu knjižnicu u kojoj se čuva velik broj starih knjiga, crkvu i samostanski muzej.

G

radnja prekrasne barokne građevine franjevačkog samostana u Rovinju za­ počela je 1702. godine. Samostan pripada tipu klaustralnih gradskih samostana i, prema svojim sastavnim dijelovima, tradicionalan je i prilagođen životu redovnika i šire zajednice. Kombinira rad, bogoslužje, stanovanje, hranjenje, zabavu i aktivnosti važne za okolinu.

Crkva je završena 1710. godine i posvećena sv.

Franji Asiškom. U samostanskoj knjižnici čuva se zbirka od oko dvanaest tisuća knjiga, uglavnom teološkog sadržaja, od kojih neke potječu iz 16., 17. i 18. stoljeća i prave su rijetkosti.

Knjižnica je pripojena samostanu 1878. godine.

U samostanu se nalazi i samostanska zbirka s više od 250 eksponata koji predstavljaju raznolike dokaze o ljudskoj kreativnosti, znanju i dostignućima. Predmeti su izrađeni primjenom tradicionalnih umjetničkih i zanatskih tehnika i korištenjem različitih materijala. Spomenimo neke: herbarij iz 1756., relikvijar Svetog Križa i palice za mučenje iz 18. stoljeća, ikona Svete Marije i Djeteta iz 16. stoljeća i druge

U

Centru za povijesna istraživanja do­če­ kao nas je ravnatelj dr. sc. Raul Mar­ setič. Nakon kraćeg uvodnog predavanja o Centru, upoznali smo se s knjižnicom i arhivom Centra. Posebno nas se dojmila kartografska zbirka u kojoj se čuva oko 3000 karata, od kojih je oko 600 uokvireno i izloženo u hodnicima i uz stubišta Centra.

Centar za povijesna istraživanja u Rovinju institucija je Talijanske nacionalne zajednice koja živi i djeluje u Istri, Rijeci i Dalmaciji, u čije ime ostvaruje pravo na povijesna istraživanja. Prijedlog za stvaranje centra za povijesne studije Talijanske nacionalne zajednice u Jugoslaviji formulirao je u studenom 1968. godine Talijanski savez za Istru i Rijeku, današnji Talijanski savez. To je organizacija Talijana u republikama Hrvatskoj i Sloveniji čija je svrha zaštita i razvoj nacionalnog, kulturnog i jezičnog identiteta Talijana na tom području.

Z

nanstvena knjižnica Centra sadrži više od 93 000 svezaka. Od 1995. ima status depozitarne knjižnice Vijeća Europe, s posebnim odjeljkom o ljudskim i manjinskim pravima i zaštiti okoliša. Knjižnica također čuva posebnu zbirku geografskih, topografskih i vojnih karata, kao i slika i panorama od 16. stoljeća do danas.

Poslije podne bila je predviđena panoramska vožnja brodom do Limiskoga kanala.

Limski zaljev i dolina posebna su geografska značajka u blizini Rovinja i Vrsara na zapadnoj obali Istre, južno od Poreča. Naziv potječe od latinskog limes za “granicu”, koja se odnosi na položaj reljefa na granici dviju rimskih provincija: Dalmacije i Italije

N

ažalost, zbog valova na moru to nije bilo moguće provesti, pa smo osobnim automobilima otišli do kraja Limskoga kanala, gdje nas je u restoranu čekao objed. Za ručak smo imali riblju juhu, ribu list na žaru s blitvom i miješanom salatom, a za desert panakota. Neposredno prije nas u istom restoranu bio je predsjednik Republike Hrvatske. To nas je sve iznenadilo jer to nismo očekivali.

PREDSTAVLJAMO

ovinj / Rovigno je grad u Hrvatskoj smješten na sjevernom Jadranu. Smješten na zapadnoj obali istarskog poluotoka, popularno je turističko mjesto i aktivna ribarska luka.

Grad je službeno dvojezičan, talijanski i hrvatski, stoga su oba naziva grada službena i istovrijedna.

EKS

CEN

TAR str.

45

Trećeg dana konferencije bili smo u Vodnjanu.

V

odnjan (hrvatski) ili Dignano (talijanski) je grad i općina u Istarskoj županiji u Hrvatskoj, smješten oko 10 kilometara sjeverno od najvećeg grada u Istri, Pule. Unutar povijesne jezgre grad je sačuvao svoj karakteristični srednjovjekovni izgled s atrijima i uskim ulicama, nepravilno vijugavim među kućama, s kamenim cestama i pročeljima, starim ulicama koje su još uvijek impresivno prepoznatljive po gotičkom, venecijanskom renesansnom i baroknom stilu te mnogim crkvama, bogat uspomenama i umjetnošću

N

aš domaćin u Vodnjanu bio je gosp.

Germano Fioranti. Najprije smo posjetili kušaonicu maslinova ulja obitelji Belci u ulici San Rocco 22. Tamo smo saznali mnogo detalja o maslinarstvu u vodnjanštini i kušali tri vrste ekstra djevičanskog maslinova ulja. Zatim smo prošetali do crkve sv. Blaža.

PREDSTAVLJAMO EKS

CEN

TAR str.

46

G

odine 1800., nakon 40 godina gradnje, potrošenih 13 tisuća zlatnih dukata, kao i deset godina dobrotvornih priloga svojih stanovnika, crkva je posvećena na blagdan sv. Blaža. Vrijedilo je truda jer je na mjestu nekadašnje crkve izgrađena veličanstvena bazilika. Po veličini tlocrta (56,20 × 31,60 m) i kupoli visokoj 25 metara, župna crkva sv.

Blaža najveća je župna crkva u Istri. Uz to, to je crkva s najvišim zvonikom (62 m).

Znanstveno-stručni dio konferencije nastavljen je dobrotom Zajednice Talijana u Vodnjanu u palači Bradamante. Tijekom stoljeća palača Bradamante (XVII. st.) bila je venecijanska

lođa, skladište za ječam, sjedište Po­destà (glavnog magistrata gradske države, gradonačelnika), arhiva, lokalni zdravstveni ured, stražarnica, blagajna, rezidencija općinskog povjerenika, zatvor i kazalište, regrutni centar, Carsko-kraljevski komesarijat, okružni sud i stambena zgrada.

Danas je središte Talijanske zajednice Vodnjan.

Sama zgrada dio je bogate graditeljske baštine grada. Smještena je na Narodnom trgu u Vodnjanu koji je jedno od središta javnog života. Baroknu fasadu karakteriziraju dramatične maske, ukrašeni prozori s lunetama i školjkama isklesanim u kamenu (u prvom planu), ukrasni parapeti za prozore, elegantna trifora (trostrani gotički kameni prozor) sa šarmantnom središnjom ogradom (na glavnom katu) i grb koji je prethodno bio ugrađen u zid venecijanskog dvorca koji je srušen 1808. godine. Jedna od specifičnih karakteristika zgrade koja je čini jedinstvenom je sat u potkrovlju - podignut iznad strehe 1814. godine. Isprva je korišten stari sat iz venecijanskog dvorca, ali nakon stalnih popravaka zamijenjen je novim izrađenim u Beču 1877. godine. U prostranom predvorju izložena je stalna zbirka “Grbova rektora i uglednih obitelji Vodnjana / Dignana” rekonstruirana od 2008. do 2010. godine. Na prvom katu nalaze se opsežna knjižnica (2.000 svezaka), informatička učionica i rekreacijski centar.

U

dvorani na trećem katu održano je nekoliko zanimljivih predavanja, a nakon njih bio je priređen mali koncert. Nastupila je trinaestogodišnja Giulia Timea Fioranti na klaviru izvevši Sonatu u D-duru Domenica Scarlattija, Etudu u d-molu op. 1 no. 4 Franza Liszta i skladbu Jela iz zbirke Drveće, Jana Sibeliusa op. 75. Njezina mentorica je prof.

Tatiana Šverko.

PREDSTAVLJAMO

Vodnjan

EKS

CEN

TAR str.

47

Četvrtoga dana konferencije posjetili smo nacionalni park Plitvička jezera.

N

acionalni park Plitvička jezera jedan je od najstarijih i najvećih nacionalnih parkova u Hrvatskoj. Godine 1979.

Nacionalni park Plitvička jezera stavljen je na popis UNESCO-ova registra svjetske baštine.

Nacionalni park osnovan je 1949. godine i nalazi se u planinskom krškom području središnje Hrvatske, na granici s Bosnom i Hercegovinom.

Važna cesta sjever-jug koja prolazi područjem nacionalnog parka povezuje hrvatsku unutrašnjost s jadranskom obalnom regijom.

P

olazak iz Zagreba malim autobusom bio je ispred Zapadnog kolodvora u 11 sati. Obilazak Plitvičkih jezera započeo je na sjevernom ulazu u Park (“Entrance 1” = “Ulaz 1”). Obilazak je bio kružan i obuhvaćao je zone “Donjih” i “Gornjih jezera”. Krajnja točka programa postignuta je kombinacijom pješačenja i vožnje električnim brodom, a povratak na početnu točku bio je panoramskim vlakom.

Uživali smo u ljepoti najvećih i najatraktivnijih slapova (“Veliki slap”, “Veliki” i “Mali prštavac”), kao i u nebrojenim manjim slapovima, te u ljepoti jezera. Povratak u Zagreb bio je u večernjim satima.

P PREDSTAVLJAMO EKS

CEN

TAR str.

48

rema Pravilniku o stručnom usavršavanju osoba koje obavljaju stručne geodetske poslove i Uputama za način provođenja programa stručnog usavršavanja Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije nakon obavljenog usavršavanja obavlja se provjera znanja. Provjera znanja online obavljena je 1. i 2. listopada 2020. Za konferenciju bilo je prijavljeno 80 sudionika, a njih 53 pristupilo je provjeri znanja. Velika većina ispitanika, njih 96%, uspješno je prošla test znanja odgovorivši ispravno na više od 70% postavljenih pitanja. Pokazuje se da su pitanja bila relativno lagana, premda su samo na tri pitanja bili svi odgovori točni.

Iz odgovora na posljednje pitanje može se zaključiti da je velika većina ispitanika sudjelovavši na konferenciji naučila nešto novo.

S

vi materijali sa 16. međunarodne konferencije o geoinformacijama i kartografiji, uključujući publikaciju Program and Abstracts, dostupni su na adresi www.kartografija.hr.

PREDSTAVLJAMO

Plitvice

EKS

CEN

TAR str.

49

Snimanje promotivnog videa za faks ANDREA KUJUNDŽIĆ-LUJAN

G

eodezija je znanost bez konstante. Stalno se mijenja, raste i napreduje. Takav je i naš Geodetski fakultet. Stoga mu je krajnje vrijeme da ove godine ljepotu svoga umijeća prikaže kao što do sada nikada nije – promotivnim videom!

O

dluka o snimanju promo videa proizašla je iz želje da se privuče što veći broj učenika srednjih škola da upišu upravo naš Fakultet. Promotivnim videom smo htjeli opisati i pokazati što sve nudi Geodetski fakultet. Cijeli proces snimanja video uratka tekao je glatko. Grupa studenata, od kojih su neki dio uredništva Ekscentra, okupila se kako bi jednoj ideji s papira dala stvaran oblik. Vrijedno smo se sastajali i razbijali svoje mudre glavice prije samog snimanja kako bi smislili scene koje ćemo snimiti, rečenice koje ćemo izgovoriti i lokacije na kojima bismo to mogli napraviti. No, prije snimanja je trebalo još nešto napraviti – trkom kući staviti na pranje dukserice ili majice s logom GEOF-a da nas na dan snimanja dočekaju čiste i mirisne.

PREDSTAVLJAMO EKS

CEN

TAR str.

50

S

nimanje se odvijalo na nekoliko zanimljivih lokacija. Pa su Umjetnički paviljon, Mirogoj i Geodetski fakultet sredinom ove godine zaposjeli oni ‘čudni ljudi što slikaju’. Snimali smo razne scene kako bi ovaj video učinili što zanimljivijim. Studenti koji su sudjelovali strpljivo su slušali upute profesionalaca koji su nas vodili. Nekolicina nas trebala je naučiti i kratak tekst koji smo pred kamerama morali ispričati. Pucala nas je trema jer su iza kamera stajali ljudi koji se time bave cijeli život. Tako je nastalo puno ‘bloopera’ kojima se i mjesecima kasnije zajedno smijemo. Začudili bi se koliko pokušaja je potrebno da jedna rečenica zvuči kako spada (puno!). Ipak nije lako biti glumac...

MARIJANA KRIŽIĆ

R

ad u računaonicama i na terenu, lasersko skeniranje i upravljanje dronom neke su od najzanimljivijih radnji koje smo pokušali prikazati u videu. Upravo je ta raznolikost našeg budućeg zanimanja mnoge od nas privukla te smo se nadali da ćemo iste osjećaje izazvati i nekim nadolazećim generacijama. Uz ove ‘ozbiljne’ scene snimili smo i one… manje ozbiljne. Mudro smo promatrali kako naši uređaji mjere, gledali u nebo kao da je najzanimljivije, šetali smo, a nismo imali cilja, prstom pokazivali u nešto, a pritom pričali gdje ćemo na kavu, itd. Ipak, montaže su bile dobre pa smatramo da se naše promišljeno i dubokoumno geodetsko izlaganje isplatilo.

S

tavljajući šale na stranu, našeg snimanja prisjećamo se vrlo rado. Mnogi prisutni to iskustvo neće zaboraviti još mnogo godina, a nekim novim studentima to će biti prvi susret s Geodetskim fakultetom. Ponosni smo na našu ustrajnost i rad jer je bilo zaista teško realizirati jedan veći projekt u doba pandemije. Nadamo se da ste uživali u gledanju jednako koliko smo i mi u snimanju našeg promotivnog videa!

“Snimanje promotivnog videa bilo je zanimljivo i zabavno iskustvo. Trema je, naravno, bila prisutna, ali sam siguran da u budućnosti ako budem morao stati pred kameru, to ću učiniti puno lakše nego ikad prije.”

KARLO STIPETIĆ

“Snimanje promotivnog videa bilo je jako zanimljivo iskustvo.

Imala sam osjećaj da su dvije rečenice što sam ispričala, bile teže za zapamtiti od bilo kojeg gradiva. Snimatelji su nas sjajno uputili kako se ponašati pred kamerama. Inače smo se super zabavljali te smo na kraju, naravno, popili kavu.”

ANDREA KUJUNDŽIĆ-LUJAN

“Snimanje je bilo jako zabavno, upoznao sam kolege s drugih godina. Jedno jako lijepo iskustvo.”

ROKO MAMUT

“Snimanje promotivnog videa jedno je zabavno i poučno iskustvo. Iako smo mnoge scene ponavljali bezbroj puta i odgađali snimanje zbog vremenskih uvjeta, mislim da se na kraju sav trud isplatio.”

MARTINA JURČEVIĆ

POGLEDAJTE VIDEO:

PREDSTAVLJAMO EKS

CEN

TAR str.

52

Dani karijera Geodetskog fakulteta DOC. DR. SC. ANTE MARENDIĆ

Dani karijera namijenjeni su svim zainteresiranim studentima Geodetskog fakulteta. Cilj Dana karijera je omogućiti izravnu komunikaciju poslodavaca i studenata te studente upoznati sa stanjem na tržištu rada u Republici Hrvatskoj. Tijekom Dana karijera, studenti će imati priliku upoznati se s predstavnicima tvrtki iz područja geodezije i geoinformatike, raspitati se o mogućnostima obavljanja stručne prakse, kao i mogućnostima stalnog zaposlenja.

N

akon predstavljanja tvrtki, putem virtualnih soba kreiranih za svaku pojedinu tvrtku, studenti su imali priliku direktno postaviti pitanja predstavnicima tvrtki o mogućnostima obavljanja stručne prakse, usavršavanja u tvrtki, kao i mogućnostima stalnog zaposlenja.

Na Danu karijera sudjelovalo je 106 studenata i predstavnika tvrtki.

D

an karijera Geodetskog fakulteta u organizaciji Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske udruge poslodavaca održan je online putem Microsoft Teams platforme u srijedu 23. rujna 2020. Cilj Dana karijera bio je omogućiti predstavljanje tvrtki iz područja geodezije i geoinformatike studentima Geodetskog fakulteta, upoznati studente sa stanjem na tržištu rada u Republici Hrvatskoj, te omogućiti izravnu komunikaciju poslodavaca i studenata Geodetskog fakulteta.

Tijekom dana karijera, studentima se predstavilo 11 tvrtki iz područja geodezije i geoinformatike.

PREDSTAVLJAMO

D

an karijera Geodetskog fakulteta otvorio je dekan Geodetskog fakulteta, izv. prof. dr. sc. Almin Đapo, nakon čega su se studentima i poslodavcima obratili Željko Perić, ing. geod., predsjednik Udruge geodetsko – geoinformatičke struke – Hrvatske udruge poslodavaca te glavni ravnatelj Državne geodetske uprave, dr. sc. Damir Šantek.

EKS

CEN

TAR str.

53

CRKVA SV. NIKOLE, JASTREBARSKO

TEMA BROJA: POTRESI U RH

56

Potresi u Hrvatskoj

62

Potres u Zagrebu

66

Potres u Petrinji

70

Predviđanje potresa

73

Aktivnosti Geodetskog fakulteta na saniranju posljedica potresa u Petrinji

80

Put po fakultetu nakon potresa

Potresi u Hrvatskoj JOSIPA HUMSKI KATARINA FRANULOVIĆ MARIJANA KRIŽIĆ ANDREA KUJUNDŽIĆ-LUJAN

BREAKING NEWS! Zagreb, 22.03.2020.

Jutros u 6 sati i 24 minute seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su vrlo jak potres s epicentrom kod Markuševca. Magnituda potresa iznosila je 5,5 prema Richteru na dubini od 10 km, a intenzitet u epicentru VII stupnja MCS ljestvice.

U 7:01 sati uslijedio je još jedan potres jačine 5,0 stupnjeva po Richteru.

Petrinja, 29.12.2020.

TEMA BROJA EKS

CEN

TAR str.

56

U 12 sati i 19 minuta stanovnike Hrvatske uzdrmao je novi potres! Snažan potres magnitude 6,2 s epicentrom kod Petrinje osjetio se u cijeloj zemlji. Ukidaju se propusnice, u pomoć stižu policija, Civilna zaštita, vatrogasci, vojska, HGSS… „Potres razara zemlju, ali ujedinjuje ljude“

P

otres je kratkotrajno gibanje tla uzrokovano poremećajima i pokretima u Zemljinoj kori i litosferi nastalih zbog naglog i neočekivanog oslobađanja energije u Zemljinoj litosferi koje stvara seizmičke valove. Prirodna je to pojava koja je dovoljno jaka da ju osjete ljudi, ali i zabilježe seizmografi u širem području. Potresi tako mogu varirati u veličini od onih koji su toliko slabi da se ne mogu osjetiti do onih koji su dovoljno jaki da ruše predmete i objekte i izazovu razaranja u cijelim gradovima. Seizmičnost ili seizmička aktivnost područja je učestalost, vrsta i veličina potresa tokom određenog vremenskog razdoblja.

N

a površini Zemlje potresi se očituju potresanjem i pomicanjem ili narušavanjem tla. Koliko će koji potres napraviti štete ovisi o dubini na kojoj on nastaje. Mjesto nastanka potresa u dubini Zemlje naziva se hipocentar (žarište ili fokus), a epicentar je mjesto na površini gdje se potres najviše osjetio (neposredno iznad hipocentra). Ukoliko je hipocentar u dubini do 70 km potres je plitak, a sve dublji od 300 km ispod Zemljine površine nazivamo dubokim.

Za potrese koji se obrađuju u ovom tekstu, može se utvrditi da su bili plitki i to na dubini od deset kilometara: (Zagreb) M 5,5 – dubina potresa 10 Km, (Petrinja) M 6,4 – dubina potresa 10km.

Kada se epicentar velikog potresa nalazi na moru, morsko dno može biti dovoljno pomaknuto da izazove tsunami. Potresi također mogu izazvati klizišta, odrone, likvefakciju i, povremeno, vulkansku aktivnost.

Postoji nekoliko vrsta potresa na Zemlji i oni mogu biti prirodno ili umjetno izazvani: ruševni (izazvani udarcem pri urušavanju podzemnih šupljina), vulkanski (uzrokovani magmatskom aktivnošću), tektonski (uzrokovani tektonskim

poremećajima u litosferi i dijelom u Zemljinom plaštu) i umjetni (eksplozije, inducirani potresi) potresi. Znanost koja se bavi proučavanjem potresa naziva se seizmologija, a instrument kojim se mjeri jačina potresa zove se seizmograf, dok se njihovi zapisi nazivaju seizmogrami.

Tektonski potresi čine oko 85% svih potresa i izazivaju najveća rušilačka djelovanja. Nastaju uslijed tektonskih pokreta u litosferi. Izvor tektonskih potresa su naprezanja u Zemljinoj kori.

Potres nastaje onda kada naprezanja prijeđu granicu elastičnosti materije, pri čemu dolazi do naglog oslobađanja akumulirane energije.

Vulkanski potresi (čine 7% svih potresa) uzrokovani su kretanjem magme prema površini.

Imaju samo lokalni učinak, budući da se samo mali dio ukupne energije pretvori u mehaničku energiju seizmičkih valova. Potresi urušavanja nastaju prilikom urušavanja šupljina u Zemljino kori, koje nastaju djelovanjem vode na materije topive u vodi. Izvor energije im potječe od polja sile teže, tako da kod urušavanja naglo opadne potencijalna energija postojeće raspodjele masa. Energija tih potresa je jako mala i analogna oslobođenoj energiji kod pada meteora. Čine 3% svih potresa.

Potres ili podrhtavanje zemlje je uobičajena pojava koja je nesumnjivo poznata ljudima od najranijih vremena. Prije razvoja akcelerometara koji mogu izravno mjeriti brzinu podrhtavanja tla i ubrzanje, intenzitet potresa zemlje procijenjen je na temelju uočenih efekata, kategoriziranih na različitim ljestvicama seizmičkog intenziteta. Snagu (energiju) samog potresa prikazujemo magnitudom. Prvu ljestvicu za mjerenje magnituda potresa razvio je Charles F. Richter 1935. godine. Zanimljivo je za spomenuti, ako potres bude jako duboko, i/ili usred oceana magnitudu 7 nitko neće osjetiti, tj. intenzitet je svuda jako malen. Richterova ljestvica jakosti potresa prikazana je u Tablici 1. S druge strane, intenzitet (EMS, MCS, MSK, ...) govori o učincima potresa pa tako isti potres ima mnogo intenziteta ovisno o udaljenosti od žarišta, dubini žarišta, trajanju potresa, utjecaju temeljnog tla, itd. U Europi se uglavnom primjenjuje Mercalli-Cancani-Sieberg (MCS) makroseizmička ljestvica s dvanaest stupnjeva prikazana u Tablici 2. Iako mediji

TEMA BROJA

KRATKO O POTRESIMA

EKS

CEN

TAR str.

57

obično navode magnitude potresa kao “Richterovu ljestvicu”, standardna praksa većine seizmoloških institucija je izražavanje jačine potresa na ljestvici trenutne magnitude, koja se temelji na stvarnoj energiji oslobođenoj potresom.

Zaključno, magnituda po Richteru pokazuje MAGNITUDA JAKOSTI POTRESA

OPIS POTRESA

Ispod 2,0

Mikro

2,0 – 2,9 3,0 – 3,9

Manji Lagani

5,0 – 5,9

Umjereni

6,0 – 6,9

Jaki

7,0 – 7,9

Veliki

8,0 – 8,9

10,0+

STUPANJ POTRESA

UČINAK DJELOVANJA POTRESA TABLICA 1: RICHTEROVA LJESTVICA JAKOSTI POTRESA

4,0 – 4,9

9,0 – 9,9

amplitudu tj. količinu energije oslobođene u hipocentru (Tablica 1), dok MCS ljestvica mjeri intenzitet potresa u epicentru (Tablica 2).

Mikropotresi, ne osjećaju se.

Općenito se ne osjete, ali bilježe ih seizmografi. Često se osjete, no rijetko uzrokuju štetu.

Osjetna drmanja pokućanstva, zvukovi trešnje. Značajnija oštećenja rijetka.

Uzrokuje štetu na slabijim građevinama u ruralnim regijama, moguća manja šteta kod modernih zgrada.

Može izazvati štete u naseljenim područjima 160 km od epicentra.

Uzrokuje ozbiljnu štetu na velikom području.

Može prouzrokovati golemu štetu i po tisuću kilometara od epicetra.

Razarajući

Epski

Katastrofalni potres koji uništava većinu objekata u krugu od nekoliko tisuća kilometara.

Nikada nisu zabilježeni.

NAZIV POTRESA

UČINAK POTRESA TABLICA 2: MERCALLIJEVA MAKROSEIZMIČKA LJESTVICA

Nezamjetljiv potres

II

Vrlo lagan potres

III

Lagan potres

IV

Umjeren potres

V

Prilično jak potres

VI

Jak potres

VII

Vrlo jak potres

Ruše se dimnjaci, crjepovi padaju sa krova, kućni zidovi pucaju

VIII

Razoran potres

Sabije građene kuće se ruše, a jače građene oštećuju. Tlo puca.

IX

Pustošni potres

Kuće se teško oštećuju i ruše. Nastaju velike pukotine, klizišta i odroni zemlje

EKS

X

Uništavajući potres

Većina se kuća ruši do temelja, ruše se mostovi i brane. Izbija podzemna voda.

TAR str.

XI

Katastrofalan potres

Srušena je velika većina zgrada i drugih građevina. Kidaju se i ruše stijene.

XII

Veliki katastrofalan potres

TEMA BROJA

I

CEN

58

Bilježe ga jedino seizmografi.

Osjeti se samo u gornjim katovima visokih zgrada.

Podrhtavanje tla kao pri prolazu automobila.

Prozorska okna i staklenina zveče kao da je prošao težak teretni automobil.

Njišu se slike na zidu. Samo pojedinci bježe na ulicu.

Slike padaju sa zida, ormari se pomiču i prevrću. Ljudi bježe na ulicu.

Do temelja se ruši sve što je čovjek izgradio. Mijenja se izgled krajolika, rijeke mijenjaju korito, jezera nestaju ili nastaju.

N SLIKA 1. NAJVAŽNIJE ZEMLJINE LITOSFERNE PLOČE

SEIZMIČKA AKTIVNOST HRVATSKE

a području Hrvatske ima nekoliko zona veće seizmičke aktivnosti. U priobalnome dijelu takva se zona proteže od slovensko-hrvatske granice do područja južno od Dubrovnika. Druga se zona proteže od slovenske granice zapadno od Karlovca preko Žumberačkoga gorja i Medvednice do Bilogore. Seizmički je aktivna i zona od Pokuplja prema Banjoj Luci (BiH). Manje su aktivna seizmička područja slavonske planine Psunj, Papuk, Krndija i Dilj. Ostali središnji i istočni dijelovi Hrvatske seizmički su aktivni još manje.

Svi potresi na području Hrvatske ubrajaju se u red plitkih potresa (Slika 2 i 3).

P

SLIKA 2. KARTA RASJEDA

P

rema onome što znamo, područja Hrvatske s najmanjom seizmičkom aktivnošću su Istra te neki dijelovi Slavonije i Baranje. Iako su nam poznati potresi i na tom području poput onog u okolici Đakova 1884. godine i na širem području Slavonije 1964. godine. Seizmički najugroženiji dio Hrvatske je upravo južna Dalmacija čemu svjedoči jedan od najvećih hrvatskih potresa prošlog tisućljeća (Dubrovnik M 7,6, 1667.). Seizmičnost sjeverozapadne Hrvatske može se okarakterizirati kao umjerena s rijetkim pojavama jačih potresa.

Medvednica i šira okolica Zagreba pripadaju tektonski aktivnom području. Na tu činjenicu ukazuju povijesni podatci o potresima i ne tako davna seizmička aktivnost. Kada govorimo o geološkom položaju, navedeno je područje sm-

TEMA BROJA

odručje Hrvatske nalazi se u dijelu Sredozemlja koje je seizmički i tektonski aktivno zbog konvergentnog kretanja Afričke prema Euroazijskoj ploči. One međusobno djeluju kroz Sredozemno more no, postoje i mali fragmentarni dijelovi koji su zaglavljeni između tih većih ploča. Jedna od tih mikroploča je Jadranska mikroploča koja se nalazi na području Jadranskog mora. Pojam Jadranske mikroploče prvi put uvodi McKenzie, opisujući je kao ploču neovisnu od Afričke i Euroazijske ploče (Pavasović, 2014), dok naziv Jadranska ploča prvi daje Suess te njime definira područje koje obuhvaća Jadransko more (Anderson i Jackson, 1987). Zbog pomicanja Jadranske mikroploče postoji materijal s obje strane koji je napet. Taj napon, ili energija stresa, nakuplja se u kori te se oslobađa u obliku potresa.

Upravo je taj sudar stvorio sve planine koje postoje po cijelom Jadranu – Apenine, Alpe i Dinarske Alpe. Također, odgovoran je i za niz vulkana koje nalazimo u zapadnoj Italiji i one više prema jugu Italije, od kojih su neki još uvijek aktivni. Pomicanje ploča, njihovo sudaranje, rastezanje ili klizanje događa se već milijardama godina, a samo se na našem području događa već mnogo milijuna godina. Budući da se to događa kroz tako dugo vremensko razdoblje i da se kretanje još uvijek događa, neke linije rasjeda postaju neaktivne, dok su druge aktivne.

EKS

CEN

TAR str.

59

ješteno na granici između zapadnog i središnjeg dijela Panonskog bazena. Njegovu granicu određuje žumberačko-medvednički rasjed širine 12–25 km, duljine 100 km i orijentacije sjeveroistok–jugozapad (Kuk i dr, 2000).

SLIKA 3. ZAGREBAČKI RASJED

O

pćenito, tektonska aktivnost Zagreba uvjetovana je pokretima u regionalnom strukturnom sklopu u kojem vrlo važnu ulogu igra Jadranska mikroploča koja uzrokuje jaku kompresiju u području Alpa i sjevernog dijela Dinarida. Regionalni stres dodatno pokazuje najjaču kompresiju u području žumberačko-medvedničkog rasjeda, Ivanščice i Kalnika.

Područje samog grada Zagreba presijeca zagrebački rasjed koji je sačinjen od niza manjih rasjeda: Podsused–Markuševac–Kašina–Zelina i Kerestinec– Ilica–Maksimir–Sesvete (Slika 3).

A TEMA BROJA EKS

CEN

TAR str.

60

ko uzmemo u obzir kompresiju prostora u zoni žumberačko-medvedničkog rasjeda, tektonske pomake dijelova Medvednice, amplitude pokreta i potrese koji su se dogodili, možemo izdvojiti seizmički najaktivniji prostor, odnosno dionicu zagrebačkog rasjeda između Markuševca i Moravča, u duljini od oko 20 km. Također, koncentraciji žarišta potresa pridonose i pomaci blokova Medvednice u zoni rasjeda Stubica–Kašina. Podatci o potresima šireg regionalnog područja grada govore o dvadesetak potresa u periodu od 16. do 20.stoljeća koji su prouzročili veću štetu. Najvažniji je, dakako, potres koji se dogodio 9. 11. 1880. godine u 7:33h. Njegova epicentralna jačina je procijenjena na oko IX MCS, a žarišnu dubinu je prvi procijenio J. Torbar između 10 i 15 km.

D

olina Kupe je zona u kojoj je koncentracija potresa otkrivena u blizini Pokupskog, a najjači zabilježeni potres dogodio se 1909. godine. To je ujedno i najslavniji potres u Hrvatskoj jer je Andrija Mohorovičić 1910. na osnovu tog potresa otkrio tzv. „Moho“ sloj. Razdoblje povećane seizmičke aktivnosti u ovom području je trajalo sve do 1914. godine. Otada se nije dogodio potres jači od VI MCS. Svi zabilježeni potresi dogodili su se u gornjem plaštu (Markušić i Herak, 1999). Dolina Drave seizmička je zona koja obuhvaća područje Koprivnice, Kalnika i Bilogore. Najjači potresi za koje postoje pisani dokazi su iz 1757. godine u Virovitici (9°MCS) i 1778. u Koprivnici (8°MCS). U 20. je stoljeću zabilježen potres jačine 8°MCS (1938) s epicentrom u Bilogori, smještenoj u rasjednoj zoni Medvednica–Kalnik. Samo je gornji plašt seizmički aktivan, a hipocentri su smješteni na dubini od 10 km (Markušić i Herak, 1999). U Baranji ih katalog potresa bilježi samo 24. Zapravo je ova zona bila seizmički najaktivnija između 1922. i 1924. kada se tu dogodio potres jačine VII-VIII MCS s epicentrom sjeverno od Osijeka (Markušić i Herak, 1999). Područje južnog dijela Hrvatske je zona izrazitih potresa što se da zaključiti izučavanjem Hrvatske seizmološke karte (Slika 4).

A

ko se uzme u obzir broj potresa, Dinara je najaktivniji dio hrvatskog teritorija.

Općenito jačina potresa raste od jugoistoka prema sjeverozapadu. Iako su nam seizmički zapisi za to područje dostupni od 18. stoljeća te ukazuju na pojavu četiri potresa koji prelaze jačinu od 8° MCS, seizmička aktivnost područja oko Dinare poznatija je samo u zadnjih 100 godina. Potresi se javljaju na rasjedima koji pripadaju zoni Sinj–Imotski. Najveći poznati potres (jačina potresa = 9° MCS) dogodio se 1898. godine kod Sinja.

N

a karti potresnih područja Hrvatske (Slika 4) prikazani su epicentri od oko 30 000 potresa, a na prikazanom

U

sporedno je prikazana i karta potresnih područja za povratno razdoblje od 475 godina na kojoj su prikazane vrijednosti višeg ubrzanja tla, izraženog u jedinicama gravitacijskog ubrzanja gdje je g = 9.81 m/s2 (Slika 5) Na slici se vidi da su najveća ubrzanja tla (crvena i žuta boja na karti) upravo na mjestima gdje je najveća koncentracija potresa na karti seizmičke aktivnosti (crvene točke). Također je vidljivo da je u posljednjih 47 godina Dinara tektonski najaktivnije područje, a slijedi okolica Dubrovnika, sjeverni Jadran te sjeverozapadni dio Hrvatske. Plavom i zelenom bojom prikazana su područja koja karakterizira najmanja vrijednost ubrzanja tla, a to su Panonski bazen, Istra i Lika.

MJESTO

INTENZITET (°MCS)

DATUM

MAGNITUDA (RICHTER)

području u prosjeku se svake godine dogodi potres magnitude veće od 6 prema Richterovoj ljestvici te se osjeti oko 65 potresa godišnje.

7,6

IX-X

6. travanj

UČINAK POTRESA

EPICENTAR

Oko 2200 žrtava, porušen gotovo cijeli grad,

Dubrovnik

1667.

tsunami uništio

-

brodove u luci, a jak vjetar raspirio požare Dvije ljudske

9. studeni

Zagreb

6,3

VIII

1880.

2. srpanj 1898.

žrtve, oštećeno Kašina Planina ili porušeno oko

Gornja

1400 zgrada Trilj

6,7

IX

Potres na temelju kojeg je Andrija

8. listopad

Pokuplje

5,8

VIII

1909.

Mohorovičić otkrio

Pokuplje

diskontinuitet u Zemljinoj unutrašnjosti

12. ožujak

Vinodol

5,8

VIII

1916.

15. ožujka

Dvije ljudske Imotski

6,2

IX

1923.

27. ožujak 1938.

žrtve, velika materijalna šteta

Novigrad Podravski

5,6

ispod planine Biokova, na granici između Hrvatske i BiH

VIII

SLIKA 4. – KARTA EPICENTARA POTRESA NA PODRUČJU HRVATSKE OD 372. G. PR. KR. DO 2020. GODINE PREMA KATALOGU POTRESA HRVATSKE I SUSJEDNIH PODRUČJA (ARHIVA GEOFIZIČKOG ODSJEKA, PMF, SVEUČILIŠTE U ZAGREBU)

TEMA BROJA

TABLICA 3. NAJJAČI POTRESI ZABILJEŽENI U HRVATSKOJ (OD 17. ST DO 2019. GODINE)

EKS

CEN SLIKA 5. – KARTA POTRESNIH PODRUČJA

TAR str.

61

POTRES U ZAGREBU 22.03.2020.

osjetili građani, magnitude iznad 1,3 stupnja po Richterovoj ljestvici, dok su seizmografi zabilježili još oko 1037 potresa magnituda manjih od 1,3 stupnja (Slika 7). U sljedećoj tablici prikazano je deset najjačih potresa ove potresne serije u razdoblju od 22.03.2020 do 1. lipnja 2020.

TABLICA 4: DESET NAJJAČIH POTRESA ZAGREBAČKE SERIJE POTRESA DO 1. LIPNJA 2020.

SLIKA 6. KARTA PODRHTAVANJA TLA NA POVRŠINI ZA VRIJEME POTRESA U ZAGREBU IZRAŽENO VRIJEDNOSTIMA HORIZONTALNIH VRŠNIH UBRZANJA TLA U POSTOTCIMA GRAVITACIJSKOG UBRZANJA

K

TEMA BROJA EKS

CEN

TAR str.

62

ao da globalna pandemija korona virusa nije bila dovoljno teška kriza, dana 22. ožujka 2020. Zagrepčane je pogodio najsnažniji potres u posljednjih 140 godina.

Potres jačine 5,5 stupnjeva po Richteru dogodio se u rano nedjeljno jutro, u 06:24 sati, dok je većina stanovnika još spavala. Euromediteranski seizmološki centar utvrdio je da se epicentar nalazio sedam kilometra sjeverno od središta Zagreba, u naselju Markuševec, na dubini od deset kilometara. Nakon glavnoga udara, oko pola sata poslije, u 7:01 sati uslijedio je još jedan potres jačine 5,0 stupnjeva po Richteru.

U nešto više od 24 sata od prvoga potresa na području grada Zagreba, prema podacima Seizmološke službe i Euromediteranskog seizmološkog centra, zabilježeno je 57 potresa, među kojima je najjači bio magnitude 5,5 stupnjeva po Richterovoj ljestvici, a najslabiji 2,0. Seizmološka služba objavila je da je do 1. lipnja zabilježeno oko 613 potresa koje su

DATUM

VRIJEME (UTC)

22.03.2020.

5:53:07

3,4

22.03.2020.

6:24:02

5,5

22.03.2020.

7:01:20

5

22.03.2020.

7:41:05

3,7

22.03.2020.

9:04:01

3,1

22.03.2020.

10:11:57

3,3

23.03.2020.

11:12:53

3,7

23.03.2020.

20:49:54

3,2

24.03.2020.

20:53:49

3,2

23.04.2020.

9:52:34

3,5

MAGNITUDA

SLIKA 7. KARTA EPICENTARA POTRESA U ZAGREBAČKOM PODRUČJU U RAZDOBLJU OD 22.03.2020. DO 14.

TRAVNJA 2020.

U

koliko se vratimo nazad i pogledamo što nam o zagrebačkom potresu kaže Richterova ljestvica možemo zaključiti da je bila riječ o umjerenom potresu koji uzrokuje manju štetu na građevinama, no je li bilo tako?

O

svrnemo li se na poznate podatke procjene oštećenja građevina nakon potresa u Zagrebu od 22.03.2020 do 1.07.2020 možemo zaključiti da serija potresa koja je pogodila grad Zagreb i okolicu nije bila umjerena već razorna. Do 22. rujna 2020. godine obavljeno je 26 334 pregleda građevina u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj županiji i Krapinsko-zagorskoj županiji. Od toga je sa zagrebačkog područja 24 897 valjanih prijava i pregleda. Najviše prijava štete zaprimljeno je s područja gradske četvrti Maksimir, a potom slijede i Gornja Dubrava, Gornji grad- Medveščak i Donji grad. Po broju oštećenih zgrada u odnosu na gustoću stanovništva prednjači gradska četvrt Donji grad, a najmanje su oštećene četvrti Novi Zagreb i Brezovica.

P

rema prostornom rasporedu gradskih četvrti, vidljivo je da su najviše štete pretrpjele četvrti na sjeveru grada Zagreba, a najmanje one na jugu i zapadu (Slika 9). Takvi su rezultati očekivani s obzirom da je epicentar najjačeg potresa bio oko naselja Markuševec, u gradskoj četvrti Podsljeme na sjeveru samog grada. Od posebne važnosti bila su oštećenja zagrebačkih bolnica. U potresu su stradali Klinički bolnički centar (KBC) Rebro, Klinika za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici, Klinika za traumatologiju u Draškovićevoj ulici, KBC Sestre Milosrdnice, Zagrebačka katedrala, bazilika Srca Isusova u Palmotićevoj, palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, glavna zgrada Pravnog fakulteta, muzej za umjetnost i obrt, arheološki muzej te Hrvatsko narodno kazalište.

SLIKA 9. PROSTORNI RASPORED OŠTEĆENIH ZGRADA

N

ažalost, uz veliku materijalnu štetu na građevinama u epicentralnom području i naročito u središnjoj, staroj jezgri Zagreba, urušavanjem dijela zgrade u Đorđićevoj ulici teško je ozlijeđena 15-godišnja djevojčica, koja je naredni dan preminula u Klajićevoj bolnici.

TEMA BROJA

PROSTORNA ANALIZA POSLJEDICA ZAGREBAČKOG POTRESA

EKS

CEN SLIKA 8. REZULTATI PROCJENA OŠTEĆENJA GRAĐEVINA NAKON POTRESA U ZAGREBU 2020.

TAR str.

63

POTRES U PETRINJI 29.12.2020.

K

ao da jedan potres usred pandemije nije bio dovoljan, još je jedan uzdrmao Hrvatsku. 29. prosinca 2020. godine u 12:19 sati Sisačko-moslavačku županiju pogodio je potres magnitude 6,4 prema Richterovoj ljestvici s epicentrom 3 km jugozapadno od grada Petrinje (naselje Strašnik) i dubinom od 10 km.

Maksimalni intenzitet osjećaja procijenjen je na VIII (jako štetno) do IX (razorno) stupanj na europskoj makroseizmičkoj ljestvici. Ovom su događaju prethodila tri velika potresa, od kojih najjači magnitude 5,2 MW. Nakon ovoga, uslijedila je serija nekoliko stotina potresa, od kojih najjači magnitude 5,0 po Richterovoj ljestvici. Potres se, osim u cijeloj Hrvatskoj, osjetio i u dijelovima Austrije, BiH, Crne Gore, Češke, Italije, Mađarske, Slovenije, Srbije, Rumunjske, Slovačke i Njemačke (Slika 10).

narida i Panonskog bazena. No, iako se potres dogodio na rasjedu, uzrok nastanka je daleko od grada Petrinje i same Banovine. Naime, rasjedanje je posljedica podvlačenja ploča. U ovom slučaju uzrok je podvlačenje Jadranske mikroploče pod Euroazijsku litosfernu ploču.

U

razdoblju od 4. do 28. siječnja 2021. godine, službenici Državne geodetske uprave obavili su kontrolnu izmjeru homogenih polja stalnih točaka geodetske osnove na području Gline, Petrinje i Siska u svrhu određivanja pomaka tla na potresom

SLIKA 11. POKUPSKI I PETRINJSKI RASJED

TEMA BROJA EKS

CEN

TAR str.

66

SLIKA 10. USGS KARTA INTENZITETA OSJETA POTRESA

N

a Banovini je došlo do aktivacije dva međusobno okomita vertikalna rasjeda tzv. strike-slip rasjeda (Slika 11). Taj se rasjed pruža smjerom sjeverozapad – jugoistok i prolazi Pokupljem, a preliminarni podaci govore da je dužina puknuća rasjeda 25 km (URL 13). Rasjed se nalazi u zoni kontakta Di-

pogođenom području. Na širem epicentralnom području u krugu od 10 – 15 km, uz točke homogenih polja, obavljena su mjerenja i na točkama GPS mreže 2. reda te trigonometrijskim točkama koje su mjerene za računanje transformacijskih parametara i izrada T7D modela. Tri terenske ekipe obavile su mjerenja na ukupno 84 točke koristeći visokoprecizni servis pozicioniranja CROPOS VPPS. Koordinate točaka su određene u službenoj ravninskoj projekciji HTRS96/TM i službenom visinskom referentnom sustavu HVRS71.

HP PETRINJA

HP GLINA

DE

DN

DH

DE

DN

DH

DE

MIN

0,10

-0,29

-0,16

-0,07

0,02

-0,22

0,01

MAX

0,86

0,04

0,10

0,03

0,10

-0,04

0,15

0,45

-0,15

-0,01

-0,02

0,06

-0,10

0,09

SREDNJA VRIJEDNOST

TABLICA 3. - VRIJEDNOSTI MINIMALNIH I MAKSIMALNIH POMAKA TE SREDNJIH VRIJEDNOSTIMA POMAKA STALNIH TOČAKA GEODETSKE OSNOVE

N

a temelju analize koordinata stalnih točaka geodetske osnove prije i nakon potresa utvrđeno je da se najveći pomak zemlje dogodio upravo na području epicentra (grad Petrinja) i to za čak 45 cm u smjeru jugoistoka dok srednje vrijednosti pomaka za Glinu iznose 10 cm u smjeru sjeverozapada i 10 cm u smjeru sjeveroistoka za područje Siska. Također, dokazan je i visinski pomak zemlje od čak 10 cm (spuštanje tla) za područje Gline (URL 14).

PROSTORNA ANALIZA POSLJEDICA PETRINJSKOG POTRESA

N

objekata je privremeno neuporabljivo (URL 15). Većina DN DH DE DN DH 0,00 -0,12 -0,37 -0,31 -0,17 oštećenih zgrada je 0,08 0,07 0,53 0,40 0,14 građena od nearmiranog zida i opeka 0,04 -0,05 0,01 0,01 -0,02 koje su izgubile svojstva, kao i mort koji ih povezuje, odnosno vezivni materijal. Ima i nove gradnje koja je stradala, ali gotovo u 95 posto slučajeva je stara. Najbolje su prošle drvene kuće jer su lagane i imaju sposobnost velikog prigušenja udara i velikog utroška energije.

HP SISAK

a području Petrinje i Siska zabilježena je golema materijalna šteta; uglavnom je bila riječ o napuknutim zidovima, otpaloj fasadi, žbuki te srušenim dimnjacima.

Prema prvim procjenama postojali su stanovi neupotrebljivi za daljnje stanovanje. Okolica Petrinje i Gline teško je stradala. Sisačka je biskupija objavila da je u potresu stradala sisačka katedrala Uzvišenja Svetog Križa, crkva i župna kuća u Selima i Gori, župna crkva u Žažini, Pešćenici, Odri, Hrastovci, Hrvatskom Čuntiću i Petrinji, kapela Pohoda Blažene Djevice Marije u Sisku i kapela sv. Jakova u Mošćenici. Oštećeno je preko 38 000 stambenih objekata, a prema podacima Sisačko-moslavačke županije do 24. rujna 2021. pregledano je 38 094 objekata te ih je 4 285 neuporabljivo, a 8 315

~ 10 - 15 km od EPICENTRA

R

azorni potres, osim što je odnio mnoge domove, nanio je štetu i na prometnicama, mostovima kao i nasipima, a kao posljedica pojavila se i likvefakcija ( pješčani ili muljni vulkani) i postseizmičke usjedne i sufozijske ponikve. Likvefakcija je proces tečenja podloge usred saturacije sedimenta vodom (URL 17). Taj proces najizraženiji je na pjeskovitom i vodom bogatom tlu. Na području Petrinje i Gline te njihovih okolnih naselja, tlo ispod površine čine naslage pijeska nastale plavljenjem rijeka Kupe, Save i Gline. Likvefakcija je uočena u Petrinji, Glini, selima Mečenčani, Brest, te u sisačkim prigradskim naseljima Galdovo i Topolovac. Najopasniji oblik likvefakcije su „rupe“ odnosno ponikve okruglog oblika.

Ponikve su velikih dimenzija (najveća preko 25 m u promjeru), šire se, a i konstantno se pojavljuju nove (Slika 12).

SLIKA 12. LIKVEFAKCIJA TLA U MJESTU GLINA KOD PETRINJE

P

otres u Petrinji, osim što je donio brojne materijalne štete, nažalost je odnio sedmero života, od toga petero u Majskim Poljanama, a preostali u Žažini i Petrinji.

TEMA BROJA

POMACI [m] HTRS96/TM

EKS

CEN

TAR str.

67

PREDVIĐANJE POTRESA

P

otres je prirodna pojava koja obično nastupa bez prepoznatljivog prethodnog upozorenja. Kako ga predvidjeti? To je pitanje koje nema direktnog odgovora. Od kraja 19. stoljeća istražuju se razni potencijalni prethodni signali potresa, no ništa nije bilo skroz efikasno. Seizmolozi su postali optimistični tek kada su se za predviđanje potresa počela koristiti geodetska GPS mjerenja. Tako je predviđanje potresa postala jedna od glavnih zadaća seizmologije. Ona obuhvaća specifikaciju vremena, mjesta i magnitude budućih potresa unutar navedenih granica. Unatoč značajnim istraživačkim naporima seizmologa, znanstveno ponovljiva predviđanja još se ne mogu napraviti za određeni dan ili mjesec.

V

TEMA BROJA EKS

CEN

TAR str.

70

rijedi spomenuti da je uspješan primjer prognoze razarajućeg potresa, i to njegovog mjesta, jačine i vremena koji se dogodio 4. veljače 1975. godine kod Haichenga u sjeveroistočnoj Kini. Prognoza je uslijedila nakon dugotrajnih ponavljanja preciznih geodetskih (i drugih) mjerenja, koji su omogućili korektno obuhvaćanje nastalih deformacija Zemljine površine neposredno prije razornog potresa. Zbog toga je izbjegnuta velika katastrofa uzrokovana razornim potresom magnitude 7,3 stupnja pošto su stanovnici napustili svoje kuće 6 sati prije nastupa potresa. Također, vrijedi spomenuti da je i Japan smješten na tektonski vrlo nestabilnom području na kojem se sudaraju ploče Zemljine kore: Pacifička, Filipinska, Sjevernoamerička i Euroazijska. Iz tog razloga se događaju česti potresi u Japanu te je potpuno razumljivo da su Japanci jako zainteresirani za predviđanje potresa. Zato nije ni čudo da su uložili znatna financijska sredstva za izgradnju guste mreže GPS-permanentnih stanica. U Japanu su tako postavili mrežu od 1200 GNSS permanentnih stanica, a S. Murai i H. Araki patentirali su pronalaženje GNSS signala prije potresa računanjem površina trokuta u čijim vrhovima se nalaze GNSS stanice. Prethodni GNSS signal za potres prije potresa nalazili su kad je promjena

površine trokuta u jednom danu bila veća od 3 sigma (grube pogreške mjerenja). Za 162 potresa većih od magnitude 6 stupnjeva po Richteru u Japanu dobili su prethodni GNSS signal za potrese prije potresa od jednog do 90 dana.

C

ROPOS (Croatian Positioning System) sustav čine 33 referentne GNSS stanice na međusobnoj udaljenosti od 70 km raspoređenih tako da prekrivaju cijelo područje Republike Hrvatske u svrhu prikupljanja podataka satelitskih mjerenja i računanja korekcijskih parametara. Korekcijski parametri bit će dostupni korisnicima na terenu putem mobilnog Interneta (GPRS/GSM). Kako bi i rubna područja Hrvatske bila bolje pokrivena, u rad CROPOS-ova sustava uključene su i neke točke iz susjednih država koje imaju svoje pozicijske sustave. Tako je na osnovi međudržavne razmjene podataka mjerenja u CROPOS uključeno 7 točaka iz Slovenije, 4 točke iz Mađarske, 2 točke iz Crne Gore

i 5

U

radu Solarić, N. i dr. analizirane su promjene duljina stranica između GNSS postaja u CROPOS-u te promjene njihovih visina prije, za vrijeme i nakon potresa u Drežnici 2013. godine. Iz dobivenih rezultata bilo je vidljivo da se obala u Senju prije potresa u Drežnici uzdizala u vremenu od dvadesetak dana i da će vjerojatno doći do potresa. Osim toga uočeno je da je dva dana prije potresa u Drežnici došlo do kompresije terena, koja je bila mala jer je potres koji je slijedio bio male magnitude. Prema tome može se zaključiti da je korisno ovom GNSS metodom pratiti promjene Zemljine kore uz-

rokovane tektonskim pokretima. Tako će se uz ostale geofizičke i satelitske metode moći pravilnije predvidjeti dolazak potresa.

N

o, iako je spomenut uspješan primjer predviđanja potresa, može li se svaki potres tako predvidjeti i to njegova lokacija, jačina i vrijeme? Zemlja je ipak vrlo složena cjelina da bi odjednom mogli predvidjeti sva ta tri parametra. Najbolje što je po tom pitanju napravila svjetska seizmologija jest rano upozorenje na nadolazeći potres.

Ipak, upozorenja se mogu izdati samo nekoliko sekundi prije potresa, a za njihovo je kreiranje potrebna kompleksna i skupa mreža seizmografa. U Japanu su uspješna takva upozorenja jer se potresi najčešće događaju u Tihom oceanu pa do dolaska valova do gradova protekne i 90 sekundi. Problem u slučaju zagrebačkog i petrinjskog potresa je taj što su izvori potresa previše blizu grada da bi se na vrijeme mogao detektirati potres i odaslati rano upozorenje.

I

z svega navedenog vidljivo je da je predviđanje potresa još dan danas “kvantna fizika” seizmologa, ali i nas geodeta. Poput nevremena i bolesti, potres je neizbježna sila generirana od moćnih prirodnih procesa koji oblikuju naš planet. Jedna od najvećih poteškoća u predviđanju potresa je ta što se smatra da mali potresi kao i veći počinju na isti način unatoč tome što u konačnici imaju različite jačine i trajanja. Stoga je jako teško pronaći jednostavan način za predviđanje potresa te još uvijek ne postoje znanstvene teorije koje bi ga mogle predvidjeti. Jedino što trenutno možemo napraviti je samo raditi i proširivati razumijevanje ovog fenomena te probati razviti najbolje načine da se nosimo s potresom. Učinkovito predviđanje potresa tek treba dokazati te se nadamo da ćemo i mi, kao budući geodeti, pripomoći u tom procesu.

TEMA BROJA

točaka iz Bosne i Hercegovine (slika 2) (Marjanović i dr. 2009, Marjanović 2011,Pavasović i dr. 2015, Ciprijan i dr. 2015). Pozicijski sustav CROPOS ima znatne perspektive primjene i u geodinamici te u mogućnostima eventualne pomoći u predviđanju potresa u Hrvatskoj, ali i u susjednim državama i zemljama koje imaju sustave s permanentnim referentnim GNSS-postajama.

EKS

CEN

TAR str.

71

Izvor: medium.com

LITERATURA: McKenzie, D. 1972. Active Tectonics oft he Mediterranean Region. Geophysical Journal of the Royal Astronomical Society, Volume 30. str. 109–185.

Bašić T. (2020): Prezentacija iz predmeta Geofizička geodezija Herak, M; Herak, D; Markušić, S. 1996. Revision of the earthquake catalogue and seismicity of Croatia, 1908–1992. Terra Nova, br. 8. str. 86–94.

POPIS URL-OVA: URL 1: https://hr.wikipedia.org/wiki/Potres (pristupljeno listopad 2021.)

URL 2: Karta seizmičnosti Hrvatske, http://www.gfz.hr/seismap. php, (pristupljeno listopad 2021.)

URL 3: Karta potresnih područja, http://seizkarta.gfz.hr/karta. php (pristupljeno listupad 2021.)

URL 4: Geografski Horizont, https://issuu.com/h.g.d./docs/gh2020_2 (pristupljeno listopad 2021.)

URL 5: Interaktivna mapa Hrvatske, http://apps.jutarnji.hr/globe/ (pristupljeno listopad 2021.)

URL 6: https://hr.wikipedia.org/wiki/Potres_u_Zagrebu_2020. (pristupljeno listopad 2021.)

URL 7: Osvrt na potres u Zagrebu https://www.rgn.unizg.hr/hr/izdvojeno/2587-osvrt-na-potres-uzagrebu-2020-godine-autor-teksta-je-prof-dr-sc-bruno-tomljenovic (pristupljeno listopad 2021.)

URL 8: https://hr.wikipedia.org/wiki/Potres_kod_Petrinje_2020. (pristupljeno listopad 2021.)

URL 9: List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, hrcak.srce.hr (pristupljeno listopad 2021.)

URL 10: https://www.total-croatia-news.com/interviews/49805-croatia-earthquakes (pristupljeno listopad 2021.)

URL 11: Časopis Građevinar, http://casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-72-2020-4-6-R1. pdf (pristupljeno listopad 2021.)

URL 12: USGS, https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us70008dx7/map (pristupljeno listopad 2021.)

TEMA BROJA EKS

CEN

TAR str.

72

URL 13: Jutarnji list, https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ovo-je-bio-najjaci-potres-otkad-uhrvatskoj-postoje-seizmografi-uzrok-daleko-od-petrinje-15039948 (pristupljeno listopad 2021.)

URL 14: Novi list, https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/petrinja-i-sisak-pomaknuli-se-i-do-86-centimetara-podrucje-gline-pak-potonulo-je-za-deset-centimetara/ (pristupljeno listopad 2021.)

URL 15: Sisačko-moslavačka županija podaci oštećenih objekata, https://www.smz.hr/images/ stories/potres/izvjesce2409.pdf (pristupljeno listopad 2021.)

Fotografije na stranicama 60-61 i 64-65 preuzete su sa stranica: Jutarnjeg lista, Večernjeg lista, 24sata, Flickr.com, te Unsplash.com.

Studentski list Geodetskog fakulteta “Ekscentar” nije u vlasništvu ovih fotografija.

Aktivnosti Geodetskog fakulteta na saniranju posljedica potresa u Petrinji PROF. DR. SC. DAMIR MEDAK IZV. PROF. DR. SC. ALMIN ĐAPO DOC. DR. SC. MARIO MILER GEODETSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU, KAČIĆEVA 26, ZAGREB

dručjima poput potresa na Haitiju 2010. godine. Hrvatska OpenStreet Map zajednica i Geodetski fakultet su u sličnim aktivnostima već sudjelovali na kriznom kartiranju područja pogođenom tajfunom Yolanda na Filipinima 2013. godine, te područja Nepala pogođenim potresom magnitude 7,8, u travnju 2015. godine.

SLIKA 1: POTRES2020 - JAVNA INTERAKTIVNA DIGITALNA KARTA SVIMA DOSTUPNA NA MREŽNOJ STRANICI

TEMA BROJA

V

eć u srijedu 30.12.2020. godine, tek jedan dan nakon drugog, jačeg potresa s epicentrom u blizini Petrinje, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, hrvatska OpenStreetMap zajednica i Open IT d.o.o. u suradnji s Hrvatskom gorskom službom spašavanja, Operativnim centrom Civilne zaštite i Državnom geodetskom upravom Republike Hrvatske pripremili su javnu interaktivnu digitalnu kartu Potres2020, svima dostupnu na mrežnoj stranici: https://potres2020.openit.hr.

Karta je utemeljena na platformi Ushahidi (URL-1) koja je i ranije korištena za pomoć stanovništvu na katastrofama ugroženim po-

EKS

CEN

TAR str.

73

P

latforma Potres2020 omogućila je koordinaciju ostalih usporednih sustava pomoći ugroženom stanovništvu koje su se pojavile na društvenim mrežama i uz pomoć jednostavnih alata za dijeljenje informacija.

Prednost javne interaktivne digitalne karte sastojala se upravo u tome da je svaka informacija povezana s lokacijom i jedinstvenim koordinatama događaja, dok su se ostali pristupi oslanjali na opisne podatke koje je bilo jako jednoznačno georeferencirati.

N

a karti Potres2020 moguće je na jednostavan način dodati georeferencirane informacije u nekoliko standardiziranih kategorija: „nudim pomoć“, „tražim pomoć“, „potraga za nestalima“, „zbrinjavanje ljudi i životinja“, „opksrbni punkt“, „smještaj“, „plin-voda-struja-telekomunikacije“, „promet-­ parking“, „hitne službe“. Na taj način uvelike olakšana koordinacija volontera koji su neprekidno i nesebično pružali pomoć stanovništvu na potresom ugroženom području. Također, hrvatska OpenStreetMap zajednica je u rekordnom roku ažurirala pretpotresno stanje na Slobodnoj karti svijeta (URL-2): od 29.12.2020. godine vektorizirano je 48.000 kuća i 1500 kilometara cesta i pristupnih putova u krugu polumjera 30 km od epicentra (ukupna površina 2826 četvornih kilometara). Zahvaljujući susretljivosti Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, u OpenStreetMap je po prvi put u Hrvatskoj integriran službeni sustav kućnih brojeva iz Registra prostornih jedinica (URL-3).

U TEMA BROJA EKS

CEN

TAR str.

74

prvom trenutku su volonteri bili s Geodetskog fakulteta, hrvatske OpenStreetMap zajednice, studenata, alumnija, ali kako se širio glas o platformi tako je zajednica volontera obuhvaćala sve veći broj ljudi koji su koristili svoje znanje, vrijeme i dobru volju kako bi pomogli ljudima pogođenim posljedicama potresa. Koordinacija volontera koji sjede za računalima i onih koji pomažu direktno na terenu, rješavajući prijavljene „pinove“ i provjeravajući iste, odvijala se preko kanala otvorenih na platformi „Telegram“. Moderatori su uložili ogroman trud kako bi platforma Potres2020 kvalitetno funkcionirala i omogućila pružanje pomoći onima kojima je najpotrebnija.

Platforma Potres2020 funkcionirala je u prvim ključnim danima i tjednima kao živi organizam, te se pojavila ideja je da ga za koordinaciju koriste i nadležne službe: Civilna zaštita, Crveni križ i drugi.

I

stodobno s pokretanjem platforme „Potres2020“, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu koordinira zračno fotogrametrijsko snimanje zajedno s Hrvatskom gorskom službom spašavanja i drugim ovlaštenim službama.

HGSS provodi zračna snimanja, a stručnjaci sa Geodetskog fakulteta izvode fotogrametrijsku obradu i izrađuju digitalni ortofoto koji je javno objavljen na serverima Geodetskog fakulteta u manje od 24h od obavljenog zračnog snimanja. Navedeni digitalni ortofoto koriste sve službe za upravljanje u kriznim situacijama na potresom pogođenom području koji im je od iznimne važnosti. Novi digitalni ortofoto ima rezoluciju od 5 cm i predstavlja najtočniji i najdetaljniji skup ažurnih prostornih podataka za područje Gline, Petrinje i Siska. Kako su izvođena nova zračna snimanja, tako su sve informacije poveznice za pristup digitalnom ortofotu bile objavljivane na posebnoj podstranici web-a Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (URL-4).

Z

a potrebe vizualne analize stanja krovišta na izrazito pogođenom području razvojni inženjeri hrvatske OpenStreetMap zajednice izradila je posebnu mrežnu aplikaciju „Oton“ , na kojoj svatko može usporedbom „starog“ digitalnog ortofota iz 2018. godine i „novog“ digitalnog ortofota iz 2021. godine pridonijeti točnoj ocjeni stanja svakog krovišta. Mrežna stranica aplikacije „Oton“, na kojoj svi mogu pomoći hrvatskoj OpenStreetMap zajednici nalazi se na sljedećoj adresi: https:// oton.osm-hr.org/

P

rocjena 5663 krovišta na području grada Petrinje ukazuje na 1,1% odnosno oko 600 srušenih krovova, te 44,4% ili oko 2500 krovišta s vidljivim oštećenjima. Na 50% ili oko 2800 krovišta nema vidljivih oštećenja.

Napominjemo da je određivanje oštećenja pojedinačnih vektoriziranih objekata ovom metodom daleko točnije od preliminarne grube procjene koju radi sustav za brzo kartiranje europskog programa Copernicus.

SLIKA 2: OTON: USPOREDBA PRETPOTRESNOG DIGITALNOG ORTOFOTA (DGU) I AKTUALNOG ORTOFOTA (HGSS)

TEMA BROJA

SLIKA 2: OTON: USPOREDBA PRETPOTRESNOG DIGITALNOG ORTOFOTA (DGU) I AKTUALNOG ORTOFOTA (HGSS)

EKS

CEN

TAR str.

75

S

ve ove aktivnosti koordinirane su s Državnom geodetskom upravom Republike Hrvatske i Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva, kako bi se u jedinstvenom službenom mrežnom geoinformacijskom sustavu „Potres“, utemeljenom na a­žur­­nim georeferenciranim podacima o svim servisima potrebnim stanovništvu na potresom ugroženom području, svim nadležnim službama i volonterima iz cijele Hrvatske olakšalo obavljanje svojih zadaća u teškom razdoblju koje dolazi.

N

akon konstituiraju­ će sjednice Stožera ci­­­­vil­ne zaštite zadu­ ženog za uklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije, već početkom siječnja 2021. godine Državna geodetska uprava Republike Hrvatske i Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu stavljaju na raspolaganje svoje stručne i znanstvene kapacitete kako bi se postigli sljedeći ciljevi:

•

Državna geodetska uprava stavlja na raspolaganje sve postojeće prostorne podatke za potresom ugroženo područje (digitalni ortofoto, registar prostornih jedinica i drugo),

•

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu koordinira zračno fotogrametrijsko snimanje zajedno s Hrvatskom gorskom službom spašavanja i drugim ovlaštenim službama, izvodi obradu snimaka i izradu novog digitalnog ortofota,

TEMA BROJA EKS

CEN

TAR str.

76

•

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s hrvatskom OpenStreetMap zajednicom koordinira izradu i vektorizaciju svih kuća i pristupnih puteva za potresom ugroženo područje (u potpunosti završeno za cijelo područje – cca 48.000 objekata),

•

Rezultat sinergije svih uključenih subjekata mora biti nova geoprostorna podloga za organizaciju života stanovništva i obnovu po-

tresom ugroženog područja, Konačni cilj svih aktivnosti je priprema prilagodljivog rješenja koje će trajno biti na raspolaganju ravnateljstvu Civilne Zaštite u sličnim

•

SLIKA 4: IZGLED SUČELJA MREŽNOG GEOINFORMACIJSKOG SUSTAVA „POTRES“ S PRIKAZOM OŠTEĆENIH OBJEKATA SREDIŠTA GRADA PETRINJE

kriznim situacijama.

R

ezultat navedenih aktivnosti je mrežni geoinformacijski sustav “Potres”, predstavljen 20. siječnja 2021. godine u Stožeru civilne zaštite u vojarni “Pukovnik Predrag Matanović” u Petrinji (URL-5).

M

režni geoinformacijski sustav „Potres“ namijenjen je isključivo registriranim korisnicima s odgovarajućim stupnjem autorizacije. Utemeljen je na platformi pipGIS, koji je razvijen od strane domaćih razvojnih inženjera geoinformatike, alumnija Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Temeljne geoprostorne podloge čine službeni Digitalni ortofoto Državne geodetske uprave iz 2018. godine, OpenStreetMap podaci, te Topografska karta TK25. Slojevi vektorskih podataka obuhvaćaju granice županija, gradova i općina, naselja, ulice i adresni registar, temeljnu topografsku bazu, podatka brze procjene statičke stabilnosti Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, podatke o privremenom smještaju (kućice i kontejneri), vatrogasne intervencije, minski sumnjiva područja, urušne vrtače, epicentri svih potresa iz 2020. i 2021. godine, te baze podataka o prebivalištu i boravištu stanovništva. Pridodaju li se svim nave-

SLIKA 5: RASPORED PODRUČJA ZA KOJE JE IZRAĐEN NOVI VISOKO-PRECIZNI DIGITALNI ORTOFOTO

P

osebnost mrežnog geoinformacijskog sustava „Potres“ je i njegov „smještaj“ u tzv. „državnom oblaku“ – Centru dijeljenih usluga. Centar dijeljenih usluga jedan je od ključnih projekata Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva kojim će se spojiti državna informacijska infrastruktura i omogućiti zajedničko korištenje informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te istim

U

prvim tjednima nakon postavljanja sustava „Potres“ bilo je neophodno osigurati redovitu razmjenu ažurnih podataka između korisnika koji su permanentno izvodili hitne intervencije. Ovdje treba istaknuti odlično koordinirane aktivnosti Hrvatske gorske službe spašavanja i Hrvatske vatrogasne zajednice. HGSS je obavio sva snimanja besposadnim letjelicama na temelju kojih je nastao novi visoko-precizni DOF, dok su podaci koje su prikupili pripadnici vatrogasnih postrojbi bili komplementarni podacima Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo. Sinergijski učinak svih ovih napora najvidljiviji postaje kad se podaci georeferenciraju na jedinstven način, koristeći

adresni model Državne geodetske uprave Republike Hrvatske.

S

ve navedene slojeve moguće je analizirati koristeći upite geoprostorne analize koji kombiniraju atributne alfanumeričke podatke s prostornom i vremenskom dimenzijom.

Na taj su način izrađeni brojni sofisticirani upiti, čiji su rezultati služili kao podloga za

TEMA BROJA

denim podacima još točne lokacije svih odgojno-obrazovnih, zdravstvenih ustanova, kulturne baštine, državne imovine, vodovodne mreže, opskrbe električnom energijom i pokrivenosti signalom tele-operatera postaje jasno da je mrežni GIS „Potres“ po prvi put u povijesti Republike Hrvatske na jednom mjestu objedinio sve podatke svih nadležnih službi. Geoinformacijski sustav je – osim jednostavnog pregleda svih informacija – omogućio i analize povezanih skupova podataka koje se u svim slučajevima odnose na ažuriranu lokaciju objekata i osoba, sve s ciljem poboljšanja logistike kojom će se postupno normalizirati život i rad ljudi na potresom pogođenom području.

aplikativnim rješenjima radi njihove racionalizacije. Sve aktivnosti oko postavljanja aplikativnog rješenja „Potres“ uz zadovoljavanje svih sigurnosnih zahtjeva izvršene su u rekordnom roku od 7 dana od početka pripreme sustava.

EKS

CEN

TAR str.

77

donošenje odluka važnih za stanovništvo ugroženoga područja, te za optimiranje aktivnosti svih nadležnih službi.

N

aročit važnu ulogu pokazao je sustav „Potres“ u procjeni štete kao podlozi prijave za pomoć iz fondova Europske unije i sredstava Svjetske banke. Konzultanti Svjetske banke koji su koordinirali opsežan postupak prikupljanja svih relevantnih podataka o oštećenjima procijenili su štetu na više od 5 milijardi eura, odnosno više od 37,5 milijardi kuna. Svaki od elemenata korišten za prijavu za pomoć iz europskih fondova bilo je važno kvalitetno argumentirati – konzultanti su naročito pohvaliti egzaktne podatke pridobivene geoprostornim analizama iz mrežnog geoinformacijskog sustava „Potres“.

O

d potresa u Petrinji prošlo je punih 10 mjeseci. Nakon pružanja prve pomoći u kriznoj situaciji, osiguravanja privremenog smještaja i prehrane za ugroženo stanovništvo, sada je važno osigurati obnovu stalnih smještajnih jedinica, obnovu infrastrukture i osiguravanje normalnih uvjeta za život u potresom pogođenom području. Za sve ove aktivnosti mrežni geoinformacijski sustav „Potres“ će poslužiti kao temeljni izvor ažurnih prostornih i atributnih podataka za sve nadležne službe, ministarstva, jedinice lokalne uprave i samouprave, kao i građane.

Z TEMA BROJA EKS

CEN

TAR str.

78

aključno, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je - zajedno s Državnom geodetskom upravom Republike Hrvatske, Hrvatskom gorskom službom spašavanja i hrvatskom OpenStreetMap zajednicom, te svim nadležnim državnim tijelima – maksimalno iskoristio najnovija znanstvena i tehnološka dostignuća geodezije i geoinformatike kako bi u kritičnom trenutku bio na prvoj crti pomoći ugroženom stanovništvu dijela Republike Hrvatske u iznimno kriznoj situaciji.

A

utori ovog priloga zahvaljuju alumnijima Geodetskog fakulteta Hrvoju Bogneru, Draženu Odobašiću i Jasmini Trupković na nezamjenjivom doprinosu realizaciji svih aktivnosti vezanim uz Ushahidi platformu „Potres2020“ i „Oton“, brojnim vo-

SLIKA 6: PRIKAZ AKTIVNOSTI HRVATSKE VATROGASNE ZAJEDNICE – POSTROJBE GLINA U SUSTAVU „POTRES“

lonterima hrvatske OpenStreetMap zajednice, Hrvatske gorske službe spašavanja, te tvrtki „Promet i prostor“, d.o.o., Državnoj geodetskoj upravi Republike Hrvatske i Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva, bez kojih službeni mrežni sustav „Potres“ ne bi mogao postati najbolji primjer „nacionalnog“ geoinformacijskog sustava.

URL-1: Platforma Ushahidi, https://www.ushahidi.com/, 25.10.2021.

URL-2: Slobodna karta svijete OpenStreetMap, https://www.openstreetmap.org/, 25.10.2021.

URL-4: Aktivnosti Geodetskog fakulteta – Potres, https://www.geof.unizg.hr/potres2020/, 25.10.2021.

URL-5: Stožer civilne zaštite zadužen za uklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županiji https://potresinfo.gov.hr/vijesti/ aplikacija-mrezni-geoinformacijski-sustav-potres/199

TEMA BROJA

URL-3: Registar prostornih jedinica, DGU, https://dgu.gov.hr/registar-prostornih-jedinica-172/172, 25.10.2021.

EKS

CEN

TAR str.

79

Put po fakultetu nakon potresa

Kao da globalna pandemija nije bila dovoljna, dana 22. ožujka 2020. grad Zagreb pogodio je najsnažniji potres na tom područja u posljednjih 140 godina. Potres jačine 5,5 stupnjeva po Richteru svoje je otiske, u obliku materijalne štete, ostavio na ulicama grada, a samim time i na zgradi Geodetskog fakulteta. Iako nije zadobio teške udarce, odnosno statika zgrade nije narušena, dani koji su uslijedili bili su izuzetno teški za svakog djelatnika, kao i studente tog fakulteta. Hoće li se, i kada, studentni, ali i zaposlenici, moći ponovno kretati hodnicima fakulteta, koji su tada izgledali kao da su iz neke ratne scene, je bilo pitanje na koje nitko nije znao dati odgovor.

Iako je danas većina zgrade sanirana, ožiljci koje je uzrokovao potres i dalje su vidljivi.

CRKVA SV.DONATA, ZADAR

STRUČNI ČLANCI

82

Geodetska izmjera objekata kulturne baštine bespilotnom letjelicom

Geodetska izmjera objekata kulturne baštine bespilotnom letjelicom Mladen ZRINJSKI Kristina MATIKA Đuro BARKOVIĆ

1. UVOD

Ivan KAŠTELAN¹

SADRŽAJ:

STRUČNI ČLANCI

Primjena bespilotnih letjelica (UAV) u fotogrametriji omogućuje brzo, pouzdano i efikasno prikupljanje prostornih podataka za potrebe izmjere zemljišta, kartiranja i 3D modeliranja.

U radu je opisana primjena bespilotne letjelice u geodetskoj izmjeri objekata kulturne baštine, točnije zvonika i ostataka crkve sv. Ivana Evanđelista na području staroga grada Raba.

Za izmjeru navedenog područja upotrijebljena je bespilotna letjelica DJI Mavic 2 Pro. Obrada prikupljenih fotografija obavljena je u dva različita softverska paketa: Pix4Dmapper i Agisoft Metashape Professional. Na temelju rezultata obrade obavljena je analiza kvalitete dobivenih 3D modela objekata, digitalnih ortofoto karata te digitalnog modela visina.

Ključne riječi: kulturna baština, UAV fotogra­ metrija, DJI Mavic 2 Pro, Pix4Dmapper, Agisoft Metashape Professional.

B

espilotne letjelice (engl. Unmanned Aerial Vehicles – UAV) postale su nezaobilazni dio svakodnevnice, iako je njihova prvotna primjena bila isključivo u vojne svrhe.

Inspekcije, nadzor, izviđanje i kartiranje neprijateljskih područja bespilotnim letjelicama bili su primarno vojni ciljevi (Fahlstrom i Gleason 2012). Kontinuirani razvoj UAV-a omogućio je i njihovu primjenu u mnogobrojnim strukama, kao što je geodezija, građevinarstvo, arhitektura, šumarstvo, poljoprivreda, geologija i druge (Tkáč i Mesároš 2019, Gašparović i dr. 2020, Giordan i dr. 2020). U geodeziji se bespilotne letjelice primjenjuju u svrhu aerofotogrametrijske izmjere terena za potrebe izrade 3D modela, digitalnih modela reljefa, digitalnih ortofoto karata, geodetskih podloga i katastarskih izmjera (Zrinjski i dr. 2019). Jedna je od glavnih prednosti mogućnost sigurnog pristupa nepristupačnim područjima što omogućava praćenje i prikupljanje prostornih podataka za potrebe očuvanja i zaštite objekata kulturne baštine (Themistocleous 2019).

EKS

¹ Prof. dr. sc. Mladen Zrinjski, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail:

TAR str.

Kristina Matika, mag. ing. geod. et geoinf., Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb, Hr-

CEN

84

mladen.zrinjski@geof.unizg.hr vatska, e-mail: kristina.matika@geof.unizg.hr Prof. dr. sc. Đuro Barković, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: djuro.barkovic@geof.unizg.hr Ivan Kaštelan, mag. ing. geod. et geoinf., NEKRETNINE d.o.o, Mažeri 11, HR-51221 Kostrena, Hrvatska

2. GEODETSKA IZMJERA

BESPILOTNOM LETJELICOM

L

okacija izmjere smještena je unutar starogradske jezgre grada Raba na području ruševina samostana i crkve sv. Ivana Evanđelista (slika 1). Danas je, od nekadašnje srednjovjekovne bazilike, ostao romanički zvonik, temelji i dijelovi stupovlja te restaurirani romanički deambulatorij (slika 2). Geodetska izmjera obavljena je primjenom metode UAV fotogrametrije (Eisenbeiss 2009). Aerofotogrametrijsko snimanje obavljeno je bespilotnom letjelicom DJI Mavic 2 Pro (URL 3) za potrebe izrade 3D modela zvonika i ostataka crkve, digitalne ortofoto (DOF) karte snimljenog područja i digitalnog modela visina.

SLIKA 2. ZVONIK I RUŠEVINE CRKVE SV. IVANA EVANĐELISTA (KAŠTELAN 2020).

Z

akonska regulativa o uvjetima za letenje bespilotnih letjelica definirana je Pravilnikom o sustavima bespilotnih zrakoplova, kojega je propisalo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske (Narodne novine 2018). Zakonska regulativa o uvjetima za snimanje iz zraka definirana je Uredbom o snimanju iz zraka, koju je propisala Vlada Republike Hrvatske (Narodne novine 2020). Osnovni uvjet za javnu upotrebu bespilotnih letjelica je dobivanje dozvole za izvođenje leta i snimanje iz zraka.

(URL 1, URL 2).

R

ekognosciranjem terena osmišljen je plan leta bespilotnom letjelicom te su postavljene kontrolne točke (engl. Ground Control Points – GCP) za potrebe georeferenciranja fotografija u postupku obrade prikupljenih podataka (Državna geodetska uprava 2017).

Postavljeno je šest kontrolnih točaka na zemljanom terenu raspoređenih tako da obuhvate cijelo područje izmjere (slika 3), osam točaka na zvoniku (slika 4, slika 5) te tri kontrolne točke na ruševinama crkve (slika 6). Na zemljanom su terenu GCP označene sprejom, dok su točke na objektima označene crvenim kartonom na kojemu je označen bijeli križić. Koordinate kontrolnih točaka određene su u službenom projekcijskom koordinatnom referentnom sustavu Republike Hrvatske, odnosno u HTRS96/TM (Hrvatski terestrički referentni sustav za epohu

STRUČNI ČLANCI

SLIKA 1. STAROGRADSKA JEZGRA GRADA RABA

EKS

CEN

TAR str.

85

1955,55). Primijenjena je metoda GNSS RTK (engl. Global Navigation Satellite Systems Real-Time Kinematic) za određivanje koordinata točaka postavljenih na zemljanom terenu, a koordinate kontrolnih točaka na objektu određene su tahimetrijskom metodom izmjere. U tu svrhu upotrjebljeni su GNSS prijamnik Trimble R8 (URL 4) te geodetska mjerna stanica Sokkia SET5X (URL 5) s odgovarajućim priborom.

SLIKA 3. RASPORED KONTROLNIH TOČAKA NA ZEMLJANOM TERENU (KAŠTELAN 2020).

SLIKA 5. RASPORED KONTROLNIH TOČAKA NA JUŽNOM I ISTOČNOM PROČELJU ZVONIKA (KAŠTELAN 2020).

SLIKA 6. RASPORED KONTROLNIH TOČAKA PO RUŠEVINAMA CRKVE (KAŠTELAN 2020).

STRUČNI ČLANCI EKS

CEN

TAR str.

86

SLIKA 4. RASPORED KONTROLNIH TOČAKA NA SJEVERNOM I ZAPADNOM PROČELJU ZVONIKA (KAŠTELAN 2020).

S

nimanje zvonika obavljeno je u vertikalnoj ravnini po pročeljima s razmakom staza snimanja od 0,5 m do 1 m (slika 7). Nakon zgotovljene izmjere zvonika, snimljeni su ostaci ruševina crkve u vertikalnoj ravnini na međusobnim razmacima staza snimanja približno 1 m (slika 8). Kamera je pri mjerenju bila postavljena horizontalno. Izniman slučaj primijenjen je pri snimanju istočnog pročelja pri čemu se zbog blizine objekta, koji se nalazi do njega, nije mogla izvući dovoljna udaljenost od zvonika zbog čega je promijenjen nagib kamere na 45°. Također, prilikom snimanja ruševina crkve, na udaljenosti približno 6 m od tla promijenjen je nagib kamere na 30° zbog dobivanja boljeg 3D modela.

S ZVONIKA (KAŠTELAN 2020).

G

eodetska izmjera obavljena je 11. srpnja 2020. godine u jutarnjim satima.

Izmjera i obrada prikupljenih podataka obavljeni su dobrotom geodetskog ureda NEKRETNINE d.o.o., Kostrena. Nakon prijave leta pomoću aplikacije AMC (engl. Airspace Management Cell) Portal Mobile (URL 6), plan leta izrađen je u aplikaciji Pix4Dcapture, a izmjera UAV-om obavljena je na dva načina.

Prvi način je manualno upravljanje letjelicom uz registraciju snimka na točno definiranim pozicijama (svakih 1 m) za potrebe snimanja pročelja zvonika i ostataka stupova. Drugi je način samostalno letenje prema unaprijed projektiranom planu leta za potrebe snimanja cijelog područja (Kolarek 2010).

SLIKA 8. PLAN LETA SNIMANJA RUŠEVINA CRKVE (KAŠTELAN 2020).

STRUČNI ČLANCI

SLIKA 7. PLAN LETA SNIMANJA PROČELJA

amostalnim upravljanjem letjelice na osnovi projektiranog plana leta obavljeno je snimanje cijelog područja za potrebe izrade DOF-a. Aplikacija Pix4Dcapture poslužila je za namještanje parametara leta: mogućnost snimanja u misijama uzdužno i poprečno (engl.

Double Grid Mission), visina leta koja je iznosila 54 m, područje koje će se obuhvatiti izmjerom (70 m x 68 m) te brzina bespilotne letjelice pri čemu je izabrana minimalna brzina zbog dobivanja bolje rezolucije fotografija. Nagib kamere postavljen je na 75°, na temelju čega je moguće dobiti bolji 3D prikaz nego s nagibom od 90° te je za uzdužni i poprečni preklop izabrano 90% čime se dobiva veća gustoća fotografija snimanog područja. Na temelju tako namještenih parametara vrijeme trajanja leta iznosilo je 18 minuta.

EKS

CEN

TAR str.

87

3. OBRADA MJERNIH PODATAKA

O

brada podataka prikupljenih mjerenjem provedena je upotrebom dvaju različitih programska paketa: Pix4Dmapper (verzija 4.5.6) i Agisoft Metashape Professional (verzija 2.11.0).

Kao ulazni podatak u oba softvera učitan je skup od 768 fotografija te koordinate 17 kontrolnih točaka (GCP). Izradom 3D modela objekata i digitalnih ortofoto karata u dva neovisna softvera omogućena je usporedba kvalitete rezultata mjerenja.

3.1. PIX4DMAPPER

N

akon učitavanja fotografija slijedi njihova orijentacija i kalibracija kamere.

Postupak georeferenciranja fotografija započinje identificiranjem kontrolnih točaka na minimalno tri fotografije kako bi program što lakše mogao automatski pronaći te iste točke na ostalim fotografijama. Nakon toga, uslijedilo je spajanje fotografija čiji je rezultat rijedak oblak točaka te položaji bespilotne letjelice u trenutku fotografiranja. Za postizanje veće točnosti potrebno je na nekoliko fotografija, ovisno o količini fotografija (u ovom slučaju 20 do 30), namjestiti točku koju je softver automatski označio na točan položaj izmjerene kontrolne točke. Zbog ubrzavanja daljnjih procesa obrade, izrade oblaka i mreže točaka (engl. Point Cloud and Mesh) te izrade DOF-a snimljenog područja potrebno je smanjiti izmjereno područje na pravilniji kvadratni oblik kako bi se većim dijelom izbacio nepotrebni šum te eliminirale točke koje su izvan područja snimanja.

K

ao krajnji rezultat obrade dobiven je gusti oblak točaka, odnosno 3D model s određenim postotkom šuma kojeg je potrebno manualno ukloniti (slika 9). Nakon toga, točke gustog oblaka točaka povezuju se u nepravilnu mrežu trokuta (engl. Triangulated Irregular Network – TIN). U konačnici se modelu dodaje i tekstura koja značajno popravlja vizualni dojam generiranog modela (slika 10).

Obrada podataka u svrhu dobivanja oblaka točaka i 3D modela snimljenog područja provedena je u srednjoj rezoluciji, a proces obrade trajao je oko 9,5 sati.

P

piksel.

roces izrade DOF-a trajao je oko 2 sata, a rezultat je vidljiv na slici 11. Rezolucija dobivenog ortofoto prikaza iznosi 1,1 cm/

SLIKA 9. 3D MODEL S ODREĐENIM POSTOTKOM ŠUMA (KAŠTELAN 2020).

STRUČNI ČLANCI EKS

CEN

TAR str.

88

SLIKA 10. KONAČNI 3D MODEL IZMJERENOG PODRUČJA (KAŠTELAN 2020).

SLIKA 11. DIGITALNA ORTOFOTO KARTA SNIMLJENOG PODRUČJA (KAŠTELAN 2020).

3.2. AGISOFT

METASHAPE PROFESSIONAL

R

edoslijed obrade fotografija prati prethodno već opisan slijed u softveru Pix4Dmapper. Rezultat spajanja fotografija je rijedak oblak točaka te relativni položaji kamere u trenutku nastanka fotografije koji su nužni za izradu gustog oblaka točaka. Prije početka njegove izrade, potrebno je manualno povezati svaku pojedinu fotografiju s kontrolnom točkom zbog postizanja bolje točnosti georeferenciranja. Za postizanje veće točnosti izrade modela potrebno je provesti korak optimiranja položaja kamere. Nakon što su iterativnim postupkom procijenjeni položaji kamere u trenutku snimanja, potrebno ih je modificirati kako bi se dobili rezultati najviše kvalitete. Za potrebe ubrzavanja daljnje obrade potrebno je smanjiti izmjereno područje na pravilniji kvadratni oblik zbog uklanjanja nepotrebnog šuma i viška točaka te područja koje je izvan zahvata.

P

rilikom pokretanja postupka izrade gustog oblaka točaka moguće je izabrati željeni stupanj kvalitete izlaznog oblaka točaka te željenu razinu filtriranja.

S

ljedeća faza u cjelokupnoj obradi je izrada 3D modela, odnosno rekonstrukcija geometrije područja izmjere, tzv. mesh.

Taj je korak zaslužan za međusobno povezivanje točaka u gustom oblaku točaka u male trokutaste elemente. Sastavljena mreža trokuta predstavlja površinu promatrane scene, odnosno površinu izmjerenog područja. Kao rezultat nastaje mrežasti 3D model izmjerenog područja. Za potrebe dorade modela moguće je obaviti redukciju broja upotrijebljenih poligona, eliminiranje nepovezanih i nepotrebnih površina, zatvaranje rupa nastalih u modelu i slično.

Zadnji korak koji treba primijeniti za dobivanje konačnog 3D modela je izrada teksture (slika 13). Taj korak značajno popravlja vizualni dojam modela te je neophodan kako bi se mogao izraditi digitalni model visina (engl. Digital Elevation Model – DEM) i prikladan ortofoto prikaz.

Digitalni model visina s prostornom rezolucijom 2,79 cm i s podjelom na blokove dimenzija 3611 x 3368 piksela prikazan je na slici 14. Softver Pix4Dmapper nema mogućnost izrade digitalnog modela visina kao što to ima softver Agisoft Metashape Professional. Iz DEM-a je izrađena digitalna ortofoto karta (slika 15). Prostorna rezolucija DOF-a veća je od rezolucije modela visina te iznosi oko 1 cm, s dimenzijama 14 324 x 13 408 piksela.

SLIKA 12. GUSTI OBLAK TOČAKA (KAŠTELAN 2020).

STRUČNI ČLANCI EKS

CEN

TAR str.

90

Odabrana je srednja razina kvalitete i srednja razina filtriranja, koje određuju koliko će sitni detalj biti izražen u modelu.

Nakon manje od 24 sata obrade dobiva se gusti oblak točaka s ukupno približno četiri milijuna rekonstruiranih točaka (slika 12).

SLIKA 13. KONAČNI 3D MODEL IZMJERENOG PODRUČJA (KAŠTELAN 2020).

SLIKA 14. DIGITALNI MODEL VISINA

STRUČNI ČLANCI

IZMJERENOG PODRUČJA (KAŠTELAN 2020).

SLIKA 15. DIGITALNA ORTOFOTO KARTA IZMJERENOG PODRUČJA (KAŠTELAN 2020).

EKS

CEN

TAR str.

91

4. ANALIZA REZULTATA

N

a temelju rezultata dobivenih obradom fotografija u dva neovisna softverska rješenja, provedena je analiza kvalitete fotogrametrijskih proizvoda (3D modela, digitalnog ortofoto prikaza te digitalnog modela visina). Također, analizirana je kvaliteta postignute točnosti kontrolnih točaka georeferenciranjem fotografija.

P

rilikom obrade u oba softvera upotrijebljene su iste fotografije, a kao rezultat dobiveni su modeli i prikazi različitih rezolucija. Neke od fotografija nisu bile pouzdane točnosti te su uklonjene iz procesa obrade u svrhu dobivanja kvalitetnijih fotogrametrijskih proizvoda.

Nastale pogreške uzrokovane su smetnjama između bespilotne letjelice i kontrolera tijekom leta te zbog smanjenog broja vidljivih satelita potrebnih za navigaciju bespilotne letjelice. Za postizanje bolje točnosti georeferenciranja bilo je potrebno manualno pozicionirati fotografije. Softverom Pix4Dmapper dobivena je bolja točnost georeferenciranja te kvaliteta piksela nije narušena na fotografijama tijekom obrade. Program Agisoft Metashape Professional dao je nešto lošije rezultate georeferenciranja, a dok se pokušavala dobiti bolja točnost, podaci piksela na nekim točkama su se drastično narušavali. Ukupan RMS (engl. Root Mean Square), odnosno srednja pogreška georeferenciranja u Pix4Dmapperu dobivena je 0,005 m, a u Agisoft Metashape Proffesionalu 0,009 m.

P STRUČNI ČLANCI EKS

CEN

TAR str.

92

ogreška reprojekcije, odnosno odstupanje mjerene vrijednosti slikovnih koordinata GCP od reprojicirane vrijednosti temeljem parametara unutarnje i vanjske orijentacije kamere dobivenih kalibracijom, u Pix4Dmapperu dobivena je 0,129 piksela, a u Agisoft Metashape Professionalu 0,988 piksela. U tablici 1 prikazane su pogreške položaja kontrolnih točaka, odnosno razlike izračunatih koordinata prilikom izrade fotogrametrijskih proizvoda i koordinata izmjerenih na terenu. Također, iskazana je i pogreška projekcije u pikselima, odnosno udaljenost između mjesta na kojima su GCP označene na fotografijama i mjesta gdje su one ponovno projicirane. Naime, kada se neka točka označi na minimalno dvije fotografije, uz poznavanje parametara unutarnje i vanjske orijentacije kamere, automatski se računa njezin prostorni položaj. Kada su 3D koordinate točke izračunate, točka se projicira na svim fotografijama na kojima se pojavljuje. Razlika između te dvije točke na fotografiji naziva se pogreška projekcije (URL 7).

TABLICA 1. POGREŠKE POLOŽAJA KONTROLNIH TOČAKA I POGREŠKE PROJEKCIJE DOBIVENE U SOFTVERU PIX4DMAPPER I AGISOFT METASHAPE PROFESSIONAL (KAŠTELAN 2020).

Pogreška položaja kontrolne točke

Naziv GCP

Agisoft Metashape Professional Pogreška projekcije

Pogreška položaja kontrolne točke

Pogreška projekcije

E (m)

N (m)

H (m)

(piksel)

E (m)

N (m)

H (m)

(piksel)

GCP1

0,002

0,003

–0,013

0,344

0,001

0,000

0,000

4,790

GCP2

–0,002

0,001

0,009

1,411

–0,002

0,002

0,000

2,376

GCP3

–0,002

–0,003

0,008

1,009

–0,002

0,001

0,001

1,253

GCP4

0,008

0,010

0,001

1,172

0,001

–0,002

0,007

5,768

GCP5

–0,006

–0,002

0,006

0,621

0,003

–0,013

0,008

5,960

GCP6

–0,008

–0,003

–0,006

0,722

0,004

–0,015

0,005

21,209

101

–0,001

0,001

0,003

2,591

–0,004

0,000

0,000

8,397

102

0,002

–0,001

–0,003

2,659

–0,001

0,000

–0,001

3,198

201

0,005

0,000

0,007

3,724

–0,002

0,006

–0,004

14,584

202

0,008

0,006

0,001

1,389

–0,016

–0,003

–0,005

27,143

300

0,007

0,000

0,005

2,869

0,015

0,007

0,003

32,796

401

0,000

–0,002

–0,001

1,073

0,001

0,003

–0,003

6,180

402

0,000

–0,011

–0,002

1,319

–0,004

–0,004

–0,002

4,658

501

–0,004

0,002

–0,003

1,053

–0,001

0,000

0,002

2,801

502

–0,002

0,000

–0,005

2,154

0,000

0,002

0,003

2,448

503

0,001

–0,003

–0,006

2,509

0,000

0,003

0,003

4,319

1000

–0,010

0,000

–0,001

0,360

0,009

0,000

0,001

9,625

Min

–0,010

–0,011

–0,013

0,344

–0,016

–0,015

–0,005

1,253

Max

0,008

0,010

0,009

3,724

0,015

0,007

0,008

32,796

Mean

0,000

0,000

0,000

1,587

0,000

–0,001

0,001

9,265

RMS

0,005

0,004

0,006

1,852

0,006

0,006

0,004

12,924

STRUČNI ČLANCI

Pix4Dmapper

EKS

CEN

TAR str.

93

Može se zaključiti da je model dobiven u Pix4Dmapperu bolje rezolucije u odnosu na isti u Agisoft Metashape Professionalu (slika 16 vs slika 17).

SLIKA 16. 3D MODEL PRIKAZA DETALJA U PIX4DMAPPERU (KAŠTELAN 2020).

SLIKA 17. 3D MODEL PRIKAZA DETALJA U AGISOFT METASHAPE PROFESSIONALU (KAŠTELAN 2020).

STRUČNI ČLANCI EKS

CEN

TAR str.

94

Digitalna ortofoto karta izrađena u Pix4Dmapperu ima rezoluciju 1,1 cm/piksel, dok je u Agisoft Metashape Professionalu postignuta rezolucija 6,96 mm/piksel. Također, Agisoft Metashape Professional omogućuje izradu i digitalnog modela visina, dok u Pix4Dmapperu to nije moguće. Rezolucija DEM-a iznosi 2,79 cm/piksel te je vidljivo da ima lošiju rezoluciju u odnosu na DOF. Razlog tome je što izradi DOF-a prethodi izrada DEM-a koji omogućuje povećanje točnosti pri izradi DOF-a.

5. ZAKLJUČAK UAV

fotogrametrija u usporedbi s tradicionalnim zračnim platformama smanjuje operativne troškove te rizik od pristupa u nepristupačna okruženja, zadržavajući i dalje prostorne informacije s visokom prostornom i vremenskom rezolucijom. Za razliku od klasične aerofotogrametrije, bespilotne letjelice daju realniji prikaz stvarnog stanja na terenu jer relativno mala visina leta eliminira utjecaj negativnih atmosferskih uvjeta kao što su oblaci ili magla te omogućuje brzu reakciju i trenutno prikupljanje podataka. Također, vrlo je bitan čimbenik u brojnim kritičnim situacijama (potres, poplave i slično) u kojima je neposredan pristup 3D geoinformacijama presudan.

N

STRUČNI ČLANCI

a tržištu je prisutan velik broj softverskih rješenja za obradu fotografija koji se međusobno razlikuju po algoritmima obrade, brzini obrade i točnosti konačnih fotogrametrijskih proizvoda.

Usporedba dvaju komercijalnih softvera dana je u ovom radu i iznesene su njihove prednosti i nedostaci. Unatoč činjenici da je postupak prikupljanja prostornih podataka znatno ubrzan i pojednostavljen te je obrada automatizirana i izvediva s visokom točnošću, u skoroj se budućnosti očekuju daljnja poboljšanja.

EKS

CEN

TAR str.

95

LITERATURA Državna geodetska uprava (2017): Specifikacija proizvoda, Snimanje iz zraka i orijentacijske točke, verzija 2.1, Državna geodetska uprava, Zagreb.

Eisenbeiss, H. (2009): UAV Photogrammetry, Doctoral Thesis, ETH Zurich, Zurich.

Fahlstrom, P. G., Gleason, T. J. (2012): Introduction to UAV Systems, Fourth Edition, John Wiley & Sons, Ltd., Chichester.

Gašparović, M., Zrinjski, M., Barković, Đ., Radočaj, D. (2020): An Automatic Method for Weed Mapping in Oat Fields Based on UAV Imagery, Computers and Electronics in Agriculture, 173, 1–12.

Giordan, D., Adams, M. S., Aicardi, I., Alicandro, M., Allasia, P., Baldo, M., De Berardinis, P., Dominici, D., Godone, D., Hobbs, P., Lechner, V., Niedzielski, T., Piras, M., Rotilio, M., Salvini, R., Segor, V., Sotier, B., Troilo, F. (2020): The Use of Unmanned Aerial Vehicles (UAVs) for Engineering Geology Applications, Bulletin of Engineering Geology and the Environment, 79, 3437–3481.

Kaštelan, I. (2020): Primjena bespilotnih letjelica u geodetskoj izmjeri objekata kulturne baštine, diplomski rad, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Kolarek, M. (2010): Bespilotne letjelice za potrebe fotogrametrije, Ekscentar, br. 12, 70–73.

Narodne novine (2018): Pravilnik o sustavima bespilotnih zrakoplova, Narodne novine br. 104, Zagreb.

Narodne novine (2020): Uredba o snimanju iz zraka, Narodne novine br. 77, Zagreb.

Themistocleous, K. (2019): The Use of UAVs for Cultural Heritage and Archaeology, Remote Sensing for Archaeology and Cultural Landscapes, Springer Nature Switzerland AG, Cham, 241–269.

Tkáč, M., Mesároš, P. (2019): Utilizing Drone Technology in the Civil Engineering, Journal of Civil Engineering, 14, 27–37.

Zrinjski, M., Barković, Đ., Tupek, A., Kober, S. (2019): Accuracy Analysis of the Applicability of UAVs in Cadastral Surveys, Conference Proceedings, 7th International Conference Contemporary Achievements in Civil Engineering 2019, University of Novi Sad, Faculty of Civil Engineering Subotica, Subotica, 985–993.

MREŽNE ADRESE URL 1: Google Maps, https://www.google.com/maps/@44.7590382,14.7633357,2461m/data=!3m1!1e3!5m1!1e4, (10. 6. 2021.).

URL 2: Grad Rab, https://hkm.hr/vijesti/domovina/cetiri-zvonika-grada-raba/, (10. 6. 2021.).

URL 3: DJI Mavic 2 Pro, https://www.dji.com/hr/mavic-2/info#specs, (11. 6. 2021.).

STRUČNI ČLANCI

URL 4: Trimble R8, http://www.geoida.pl/attachment/r8.pdf, (11. 6. 2021.).

EKS

URL 7: Pix4Dmapper Manual, https://support.pix4d.com/hc/en-us/articles/204272989-Offline-Getting-Started-and-Manual-pdf, (12. 6.

2021.).

CEN

TAR str.

96

URL 5: Sokkia SET5X, https://eu.sokkia.com/sites/default/files/sc_files/downloads/setx_operators_manual_11th_ed_12-10_0.pdf, (11. 6. 2021.).

URL 6: AMC Portal, https://amc.crocontrol.hr/, (11. 6. 2021.).

GEODETIC SURVEY OF CULTURAL HERITAGE OBJECTS USING UNMANNED AERIAL VEHICLE

A

BSTRACT. The application of Unmanned Aerial Vehicles (UAVs) in photogrammetry enables fast, reliable and efficient collection of spatial data for the purposes of land surveying, mapping and 3D modeling. This paper describes the application of UAV in the geodetic survey of cultural heritage objects, more precisely the bell tower and the remains of the St. John the Evangelist church in the area of the old town of Rab. The DJI Mavic 2 Pro drone was used for geodetic survey. Data processing was done in two different software packages: Pix4Dmapper and Agisoft Metashape Professional. Based on the processing results, an analysis of the obtained 3D models of objects, Digital OrthoPhoto (DOP) maps and a Digital Elevation Model (DEM) quality was performed.

STRUČNI ČLANCI

Keywords: cultural heritage, UAV photogrammetry, DJI Mavic 2 Pro, Pix4Dmapper, Agisoft Metashape Professional.

EKS

CEN

TAR str.

97

CRKVA SVETOG NIKOLE TAVELIĆA, TOMISLAVGRAD

PUT PUTUJEM

101

Moje Erasmus+ iskustvo u doba korone:

102

Poljska

106

Njemačka

114

Grčka

118

Francuska

Moje Erasmus iskustvo u doba korone?

“Za svoju razmjenu odabrao sam sveučilište Adam Mickiewicz u gradu Poznanu koji se nalazi u jednoj od najrazvijenijih regija Poljske.” (str. 102 - 105)

1.

FRAN

“Bližio se datum našeg odlaska u Bochum, a u Njemačkoj kao i u većini zemalja svijeta je vladao lockdown te je zbog toga i sam odlazak bio vrlo upitan...” (str. 106 - 114)

2.

3.

“Radilo se o prilici za besplatno putovanje u Grčku, u sklopu Erasmus+ projekta razmjene mladih. Iako je sve izgledalo predobro da bi bilo istinito, odlučila sam...” (str. 115 - 117) LUCIJA

4.

“Nije prošlo dugo od mog odlaska u Grčku i prijave na novi projekt, ovoga puta u pitoresknom mjestašcu Diemeringen u blizini Strasbourga, glavnog grada francuske pokrajine Grand Est.” (str. 118 - 121) LUCIJA

PUT PUTUJEM

PETRA & LEONARDA

EKS

CEN

TAR str.

101

POZNAŃ

SVEUČILIŠTE ADAM MICKIEWICZ U GRADU POZNANU

FRAN DUBOVEČAK

T

ijekom cijelog studiranja razmišljao sam o studentskim razmjenama te o studiranju u inozemstvu. Tek sam se na početku diplomskog studija odvažio prijaviti na Erasmus+ program studentske razmjene za zimski semestar u akademskoj godini 2020./21. Neke od ponuđenih zemalja bile su: Njemačka, Turska, Rumunjska, Slovenija, Poljska, itd. Za svoju razmjenu odabrao sam sveučilište Adam Mickiewicz u gradu Poznanu koji se nalazi u jednoj od najrazvijenijih regija Poljske. Mnogi su bili začuđeni mojim izborom zemlje za razmjenu no bio sam poprilično siguran u svoj izbor s obzirom na to da su me Poljska kao zemlja i njeni domaći ljudi oduševili tijekom stručnog putovanja koje je bilo organizirano od strane studentskog zbora 2017. godine, prilikom kojeg smo posjetili geodetske fakultete i tvrtke u Varšavi i Wrocławu. Jedini prob-

...no znao sam, da je to moja zadnja prilika za studentsku razmjenu koju nikako nisam želio propustiti. lematičan događaj oko mog Erasmus+ programa je bila COVID-19 pandemija koja je u datom trenutku bila nepredvidiva, nitko nije mogao znati kako će izgledati moja razmjena, hoće li moje iskustvo biti loše upravo zbog restrikcija, mogućih novih lockdownova te hoću li se i sam samcat zaraziti I razboljeti u stranoj zemlji. Sva ta pitanja su mučila mene i pogotovo moje roditelje no znao sam, da je to moja zadnja prilika za studentsku razmjenu koju nikako nisam želio propustiti.

EKS

CEN

TAR str.

103

U

Poznan sam stigao dva tjedna prije početka predavanja kako bi se bolje upoznao s gradom, prilagodio na život u domu i imao više vremena za formiranje društva.

Već pri dolasku sam se osjećao dobrodošlim s obzirom na to da me je već na aerodormu dočekala tzv. “Erasmus buddy” koja me je otpratila do doma u kojemu sam bio smješten te kasnije upoznala s gradom i sa svim potrebnim informacijama za život u Poznanu. Također, stajala mi je na usluzi tijekom cijele razmjene. Poprilično brzo su se formirala nova društva koja su bila sačinjena od pretežno Erasmus i domaćih studenata.

Tjedan dana prije početka nastave održan je “orijentacijski tjedan” za Erasmus studente.

Tijekom svakog dana u tom tjednu održani su događaji poput posjete muzeja, vožnje kanua, pub crawlinga, klizanja, itd. Taj tjedan

na pandemiju i restrikcije te u isto vrijeme imali nezaboravna iskustva.

N

ajnapornija stvar oko cijelog Erasmusa je zasigurno bila dokumentacija, prikupljanje svih mogućih potvrda, potpisa, pečata i ispunjavanje raznoraznih obrazaca što je ipak potpuno zanemarivo u usporedbi sa svim pozitivnim stvarima koje razmjena donosi.

Nastava je bila fokusirana na praktično učenje, putem projekata i prezentacija, a polaganja kolegija su se izvodila kroz izradu i prezentaciju projekata ili kroz ispite. Na tom sveučilištu upoznao sam se s novim programskim jezicima, radio u novim programima te upoznao se s nekim novim dijelovima geodezije i geoinformatike. Osim obrazovanja trebalo bi istaknuti

Semestar proveden u Poljskoj smatram jednim od mojih najljepših životnih iskustava...

PUT PUTUJEM EKS

CEN

TAR str.

104

je rezultirao sa širenjem korone među studentima, mnogi su završili u samoizolacijama (uključujući mene), bolesni, bez osjeta njuha, većinom netestirani, ali svi su se brzo oporavili. Nakon tog tjedna također su uslijedile stroge restrikcije u cijeloj Poljskoj te je skoro sve bilo zatvoreno, sva nastava je bila online i bilo je obavezno nositi maske na otvorenom što je potrajalo tijekom cijele moje razmjene.

Bez obzira na to, studenti su pronašli načine kako se zabavljati i upoznavati druge ljude u takvim uvjetima; pretežno se radilo o vikend putovanjima po raznim dijelovima Poljske, tulumima po domovima i stanovima, volontiranju, odlascima u ilegalne klubove i restorane, sudjelovanju na prosvjedima i još mnoge druge aktivnosti zbog kojih smo svi zaboravili

kako je Erasmus+ program utjecao na moje dodatno osamostaljenje i snalaženje u potpuno novim uvjetima, pozitivno je utjecao i na moju tečnost pričanja engleskog jezika. Također sam upoznao ljude iz svih dijelova svijeta te s njima stvorio jake poveznice i prijateljstva. Upoznao sam se s poljskom kulturom i ljudima te shvatio koliko Poljaci vole Hrvatsku i Hrvate, s obzirom na to cijelo vrijeme sam se osjećao dobrodošlim u toj stranoj zemlji. Semestar proveden u Poljskoj smatram jednim od mojih najljepših životnih iskustava, zato bih preporučio svim studentima, da ne propuštaju priliku koja im se nudi.

Izađite iz zone komfora, isprobajte nove stvari, putujte, upoznajte nove ljude i zajedno stvorite nezaboravne uspomene!

FRAN DUBOVEČAK

Njemačka BOCHUM

PETRA POKROVAC

J

oš dok sam bila srednjoškolka čula sam kako postoji program preko kojeg studenti imaju mogućnost studirati u stranoj državi.

Već tada sam znala da jednog dana to iskustvo želim iskusiti i ja. Prije otprilike dvije godine, na jednoj od brojnih zajedničkih kava ispričala sam kolegici i prijateljici Leonardi kako imam želju ići na Erasmus. Njoj se također ideja svidjela i „pao“ je dogovor da idemo zajedno zadnji semestar diplomskog studija. Prvotna ideja bila je odlazak u Valenciju, no kada je izašao natječaj za našu godinu uslijedio je šok – na popisu se nije nalazila Valencija. Kako nam je do tada to bila prva i jedina opcija o drugim gradovima nismo ni razmišljale. Nismo imale puno vremena za razmišljanje te pošto smo se odlučile za pisanje diplomskog rada na stranom sveučilištu bilo je potrebno prije prijava pronaći mentora na tom sveučilištu. Pronašle smo mentora i odabrale grad Bochum na zapadu Njemačke.

...sam odlazak bio vrlo upitan. Bez obzira na sve odlučile smo otići – pa što bude!

B

ližio se datum našeg odlaska u Bochum, a u Njemačkoj kao i u većini zemalja svijeta je vladao lockdown te je zbog toga i sam odlazak bio vrlo upitan. Bez obzira na sve odlučile smo otići – pa što bude! Međunarodni ured Hochschule Bochum poslao nam je upute kako da se prijavimo za smještaj u jednom od studentskih domova u Bochumu. Nakon nekoliko tjedana stigao je e-mail u kojem je pisalo u koji dom i sobu ću biti smještena.

EKS

CEN

TAR str.

107

S

redinom ožujka ove godine napokon smo sletjele u Njemačku i započele naše dugoočekivano Erasmus iskustvo.

Iako su se svi kolegiji morali održavati online, mi smo imale sreću u nesreći što smo pisale diplomski rad pa nam je bilo dopušteno dolaziti uživo na fakultet. Profesor Schmidt, mentor kojeg smo odabrale na stranom sveučilištu, nam je prvih mjesec dana pokazivao što sve njihov fakultet pruža, a nama bi moglo poslužiti kao tema diplomskog rada. Tako smo imale prilike koristiti HTC Vive naočale za prikaz virtualne stvarnosti, pješčanik prikazan pomoću projektora proširene stvarnosti, CargoBike koji nosi hardver za prikupljanje 3D oblaka točaka. Također, imale smo priliku odlaska na jezero Haltern te vožnju brodom sa svrhom prikupljanja podataka o podvodnom terenu jezera pomoću multibeam sistema. Nakon što sam odabrala

blizini Bochuma. Javni prijevoz u Njemačkoj je jako dobro organiziran, svi gradovi su povezani vlakovima te se može brzo stići iz jednog grada u drugi. Kada se situacija „s koronom“ poboljšala posjetila sam i gradove izvan pokrajine poput Hamburga, Berlina, Amsterdama u Nizozemskoj i Bruxellesa u Belgiji.

K

rajem ožujka održan je online susret svih studenata na međunarodnim razmjenama na Hochschule Bochum. Nažalost, morao se održati online zbog pandemije. Na tom susretu smo shvatile da je zapravo većina ljudi odlučila doći na razmjenu bez obzira na to što su se kolegiji morali održavati online te da ih nekoliko živi baš u domu u kojem smo i mi bile smještene. Odmah je organizirana „kava“ unutar doma i druženja su započela.

Tu shvatiš, da bez obzira odakle dolaze, svi mladi ljude se vole zabavljati, putovati... temu diplomskog rada profesor Schmidt mi je svojim stručnim savjetima i vodstvom uvelike pomogao u izradi istog.

PUT PUTUJEM EKS

CEN

TAR str.

108

I

ako u vrijeme našeg dolaska u Njemačku restorani, kafići, klubovi i turistički smještaji nisu smjeli raditi, već nakon nekoliko dana smo krenule u istraživanje Bochuma i drugih obližnjih gradova u saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji (NRW). Jedna od jako korisnih stvari je što svakih student u ovoj pokrajini ima besplatnu kartu za javni prijevoz u cijeloj pokrajini te čak do tri grada u susjednoj Nizozemskoj.

Mislim da smo tu mogućnost iskoristile maksimalno jer smo obišle gradove poput Kölna, Düsseldorfa, Dortmunda, Aaachena, Bonna, Münstera te drugih manjih gradova i mjesta u

E

rasmus je izvrsna prilika za upoznati i družiti se s ljudima iz brojnih zemalja svijeta. Tu shvatiš, da bez obzira odakle dolaze, svi mladi ljude se vole zabavljati, putovati, sklopiti nova poznanstva, ali i naučiti nove stvari koje im njihov matični fakultet ne bi mogao omogućiti.

I

za kraj, htjela bih poručiti svima koji imaju mogućnost odlaska na Erasmus da se ne dvoume i odu jer je to savršena prilika da se izađe iz rutine i svakodnevnih okvira, proširi vidike, sklope brojna prijateljstva iz cijeloga svijeta, putuje i nauči puno toga novoga.

PETRA POKROVAC

LEONARDA RUSAN

S

jećam se još u srednjoj školi, na satovima Engleskog jezika, kada sam prvi puta čula za nešto što se zove Erasmus. Već tada mi se apsolutno svidjela ideja da studiraš i živiš u drugoj državi s ljudima iz cijelog svijeta.

Na prvoj godini diplomskog studija, prijateljica Petra mi je rekla kako ima jednu ludu ideju i kako joj se čini da sam ja osoba koja bi mogla pristati na nju. Kada mi je rekla da je ta luda ideja Erasmus, naravno da sam pristala. Iako je proces prikupljanja potrebne dokumentacije i slanja mailova bio izrazito naporan, itekako se isplatio. Naša želja je bila Valencija o kojoj smo čule od drugih studenata s našega fakulte-

N

isam znala što točno očekivati od Bochuma jer ne postoji student s Geodetskog fakulteta koji je prije nas proveo svoj Erasmus tamo. Nije mi se nimalo sviđala činjenica da u vrijeme korona virusa idemo u rigoroznu Njemačku koja ima puno stroža pravila i mjere od Hrvatske, ali prilikom naše prijave na Erasmus nije postojao ni ‘’k’’ od korona virusa. Odlučile smo se na odlazak jer nam je to bila posljednja šansa, zadnji semestar diplomskog studija. Bilo je to ‘’sad ili nikad’’.

B

ochum je grad koji se nalazi na zapadu Njemačke u najnaseljenijoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajn-Vestfaliji. Bochum ima samo oko 360 000 stanovnika, ali to je još uvijek više od svih hrvatskih gradova, osim Zagreba. Pokrajina Sjeverna Rajn-Vest-

Petra mi je rekla kako ima jednu ludu ideju i kako joj se čini da sam ja osoba koja bi mogla pristati na nju. falija ima skoro 18 milijuna stanovnika što je kao 4 i pol Hrvatske. Taj dio Njemačke nema najljepše vrijeme. Stanovnici su već toliko naviknuli na kišu da ne nose ni kišobrane, nego hodaju po kiši kao da je ni nema. Bochum je pravi sveučilišni grad koji broji čak 9 sveučilišta s više od 56 000 studenata. To znači da je otprilike svaki šesti stanovnik grada student. Sveučilište u Ruhru ima najveći sveučilišni kampus u cijeloj Njemačkoj. Nekoliko metara od ogromnog kompleksa zgrada koje čine Sveučilište u Ruhru se nalaze zgrade Sveučilišta primijenjenih znanosti u Bochumu na kojemu smo mi provele svoju razmjenu.

S

veučilište primijenjenih znanosti Bochum sadrži odjel za Geodeziju, čiji smo mi član bile. Studenti geodezije se opredjeljuju na studente geodezije i studente geoinformatike već na prvoj godini preddiplomskog studija, dok se kod nas ta razdioba događa tek na diplomskom studiju. S obzirom na to da smo u Hrvatskoj bile studentice geoinformatike, tako smo i tamo pripale tom smjeru. Iako većina studenata odluči otići na razmjenu slušati predmete, mi smo se odlučile za pisanje diplomskog rada. Tako nismo morale produživati svoje studiranje, a i na

PUT PUTUJEM

ta koji su tamo već bili na razmjeni. Kada je natječaj za Erasmus bio otvoren, uslijedio je šok jer Valencija nije bila na popisu partnerskih sveučilišta. Bilo je potrebno izabrati novu lokaciju. Odluka je pala na Bochum jer se od svih ponuđenih gradova nalazi najdalje od Zagreba i na odličnoj je poziciji za putovanja u neke druge države, što se kasnije ispostavilo kao pun pogodak. Sada ne žalim ni najmanje što smo spletom okolnosti završile u Bochumu, a ne u Valenciji.

EKS

CEN

TAR str.

109

kraju je to ispala kao puno lakša i bolja opcija. Mentora za diplomski rad na stranom sveučilištu smo morale pronaći samostalno, putem maila, prije nego što je natječaj za Erasmus bio aktivan. Mentor kojega smo na kraju odabrale ispao je odličan odabir. Profesor je izrazito stručan i uvijek nam je rado pomagao. Engleski priča jako dobro pa nam komunikacija nije bila problem. S obzirom na to da ne znam njemački jezik ništa više od osnova, pisanje diplomskog rada na engleskom jeziku, koje nam je omogućio mentor bio je pun pogodak. Osim toga, rad nije bilo potrebe u potpunosti završiti unutar mobilnosti niti ga braniti na stranom sveučilištu. Drugim riječima, moje Erasmus iskustvo je bio kao jedan dugačak izlet

jedničkim kupaonicama i kuhinjama pa sve do pojedinačnih apartmana za mlade obitelji studente. Nijemcima je jako stalo do obrazovanja, pa postoje čak i vrtići preko puta fakulteta gdje studenti koji su mladi roditelji mogu ostaviti svoje dijete prije nego što odu na predavanja. Ti vrtići su također pod upraviteljstvom AKAFÖ-a. Petra i ja smo bile smještene u istoj zgradi, ali u različitim stanovima. Ja sam dijelila svoj stan, odnosno kupaonu i kuhinju s Talijankom. Isprva mi je bilo jako neobično da mi prve riječi svako jutro i zadnje svaku večer budu na engleskom jeziku, ali nakon nekog vremena sam se navikla. Što se tiče smještaja, stan je bio velik i pristojno uređen, a mjesečna stanarina je iznosila skoro

Drugim riječima, moje erasmus iskustvo je bio kao jedan dugačak izlet u Njemačkoj gdje sam većinu vremena putovala...

PUT PUTUJEM EKS

CEN

TAR str.

110

u Njemačkoj gdje sam većinu vremena putovala, družila se ili partijala s ljudima iz cijelog svijeta, a diplomski se pisao kad se pronašlo vremena.

Zbog korona virusa sveučilište je bilo prazno, bez studenata i nastava je bila online, ali smo svejedno nekoliko puta posjetile sveučilište gdje nam je mentor u suradnji s drugim profesorima i asistentima pokazao fakultet, instrumente i tehnologiju koju koriste. Tamo sam vidjela neke stvari koje na našem fakultetu u Zagrebu ne bi imala prilike vidjeti.

B

ile smo smještene u jednom od mnogobrojnih studentskih domova u Bochumu koji su pod upraviteljstvom AKAFÖ.

Na ne tako velikom području postoji jako puno zgrada koje su studentski domovi i nude različitu vrstu smještaja. Od jednokrevetnih soba sa za-

380 €. Cijena smještaja nije baš jeftina. Studenti koji tamo studiraju godinu dana ili duže plaćaju za istu vrstu smještaja znatno manje.

Osim plaćanja mjesečne stanarine bilo je potrebno uplatiti fakultetu 336 € na početku semestra. U tu cijenu ulazi besplatan prijevoz sa svim vrstama vlakova i autobusa unutar cijele pokrajine Sjeverna Rajn-Vestfalija, ali i do nekih gradova koji se nalaze u Nizozemskoj, kao što je Venlo, Arnhem ili Nijmegen. Osim prijevoza, druga pogodnost plaćanja 336 € je popust u menzi. Menze postoje u sklopu fakulteta, ali ne i u sklopu studentskih domova kao što je to slučaj u Hrvatskoj. Iako se 336 € čini kao puno novca, ako se uzme u obzir da je javni prijevoz u Njemačkoj izrazito skup, nama se to isplatilo već unutar prvog mjeseca razmjene putujući

S

tereotip da Nijemci nisu najzabavniji i da su hladni i dosta zauzeti ljudi je istinit.

Također, poznata je činjenica kako nemaju smisla za modu, pa je tako vidjeti djelatnika kako hoda u čarapama i sandalama po hodnicima fakulteta normalna pojava. Njemačka hrana je puno lošija od hrvatske hrane. Uglavnom se piju različite vrste piva i jede pomfrit ili Currywurst (kobasica s curry kečapom).

M

oje Erasmus iskustvo se odvijalo za vrijeme pandemije, pa su postojale u različitim periodima različite zabrane i većinu vremena su klubovi, kafići, restorani i dućani osim drogerija i dućana s hranom bili zatvoreni. Bez obzira na to, druženja po studentskim sobama, roštilji, rođendani, odbojka na pijesku, bicikliranje od Bochuma do Dortmunda, druženja u parkovima, velike zabave pod mostovima, na balkonu sveučilišta i na velikim travnatim površinama uz DJ-a i mnoga druga zabavna druženja nisu nedostajala.

Upravo zbog situacije koja je bila, s mnogim ljudima sam se zbližila i stekla prijateljstva koja i dalje traju. Iako sam bila u Njemačkoj, najmanje sam se družila s Nijemcima. Upoznala sam ljude iz daleke Sjeverne Koreje, Indije, Azerbajdžana, Uzbekistana, Egipta, Libanona, Izraela, Kolumbije, Meksika, ali i mnogih europskih država kao što su Ukrajina, Turska, Slovačka, Italija, Francuska, Bugarska, Španjolska, Albanija, Velika Britanija i mnoge druge.

Petra i ja smo bile jedine Hrvatice i za vrijeme cijele mobilnosti nismo upoznale niti jednog studenta iz Hrvatske. Jedine osobe s kojima smo pričale hrvatski jezik, a da su nas razumjeli su bili jedan student iz Srbije i jedan iz Bosne i Hercegovine. Kada je Bochum bio odabran kao destinacija, nisam mislila da ću upoznati ljude iz ovoliko različitih država. Iznenadila me činjenica da u Bochumu ne samo da ima jako veliki broj Erasmus studenata koji svakoga semestra dolaze, nego ogroman broj redovnih studenata nisu Nijemci, već dolaze iz različitih država. Sasvim je normalna stvar da u javnom prijevozu čuješ ljude kako pričaju razne jezike, a najmanje se čuje njemački.

E

rasmus se ne može ispričati u par odlomaka, toliko toga se dogodilo, toliko toga sam naučila novog i suočila se s različitim situacijama za koje sam sigurna da se ne bih suočila da sam propustila ovu priliku i zato, za kraj želim reći da je Erasmus nešto o čemu ljudi uglavnom slušaju tuđe priče, a samo nekolicina iskusi. Promijeni to i ako imaš priliku, kreiraj i ti svoju Erasmus priču. Vjeruj mi nećeš požaliti!

PUT PUTUJEM

u različite gradove pokrajine kao što su Köln, Düsseldorf, Bonn, Essen, Duisburg, Dortmund, Münster, Aachen, ali i mnoge druge manje gradove. Osim gradova unutar pokrajine, nismo se mogle vratiti iz Njemačke, a da ne posjetimo Berlin. Izvan Njemačke posjetila sam Bruxelles u Belgiji, Amsterdam i Nijmegen u Nizozemskoj, Porto u Portugalu, a svratila sam čak i do Azorskih otoka usred Atlantskog oceana jer sam išla u posjetu bratu koji je tamo također bio na Erasmusu.

EKS

CEN

TAR str.

111

LEONARDA RUSAN

Grčka STRATONI

LUCIJA GRGAT

S

ve je počelo jednog klasičnog lipanjskog dana, ispunjenog učenjem i znojem. Tijekom „desetominutne“ pauze od knjige listala sam Facebook stranicu i naletjela na pomalo sumnjivu objavu. Radilo se o prilici za besplatno putovanje u Grčku, u sklopu Erasmus+ projekta razmjene mladih. Iako je sve izgledalo predobro da bi bilo istinito, odlučila sam ispuniti obrazac za prijavu. Na moje

Iako je sve izgledalo predobro da bi bilo istinito, odlučila sam ispuniti obrazac za prijavu. veliko iznenađenje, za dva dana primila sam potvrdu o sudjelovanju u projektu.

V

rijeme do projekta prošlo je ne­ viđenom brzinom, došao je 19. srpnja i prvi sastanak s drugim sudionicima projekta na autobusnom kolodvoru u Zagrebu. Zajedno s četiri djevojke iz raznih dijelova Hrvatske, koje je spojila želja za putovanjem i avanturom, krenule smo prema Grčkoj. Put je bio dosta mukotrpan, s obzirom na duljinu i broju izmijenjenih vrsta transporta, a i situacija s koronom sigurno nije pomogla. Svom srećom, i uz neizostavan Google Maps, uspjele smo se sastati s ostatkom ekipe projekta ispred Arheološkog muzeja u Solunu. Neispavani i gladni, ukrcali smo

se na bus (opet), i krenuli prema zadnjem odredištu, mjestu Stratoni. Stratoni je maleno mjesto od svega par tisuća stanovnika na obali Egejskog mora. Naš dom sljedećih dana bila je polu-obnovljena škola, za čije je uređenje bila zaslužena skupina od dvadesetak volontera u sklopu Erasmus+ volonterskih sekcija.

S PUT PUTUJEM EKS

CEN

TAR str.

116

ljedeći dan bilo je vrijeme za radionice koje su služile upoznavanju i teambuildingu. Ono što sam naučila je u koliko nevjerojatno kratko vrijeme je moguće zbližiti se i sprijateljiti s potpunim neznancima. Nakon dandva, moj krug poznanika i prijatelja uključivao je studente, programere, glazbenike i umjetnike iz Grčke, Sjeverne Makedonije, Bugarske, Cipra i Poljske. Sve je bilo puno pozitive i prihvaćanja, svi su se trudili što bolje upoznati osobu do sebe u malo vremena koje nam je bilo dostupno. Naravno, osim druženja i zafrkancije dani su bili fokusirani na radionice raznih socioekonomskih tematika. Svaka zemlja morala je prezentirati problem ili pojavu u društvu kroz interaktivne radionice, igre i diskusije. Zadatak hrvatske grupe, predstavnika udruge Meraki,

bio je obraditi pojavu provođenja kampanja na društvenim mrežama. Istaknula bih volju i angažiranost svake osobe tijekom projekta, nikome nije bio poslušati mišljenje drugih, kao i aktivno sudjelovati u ponekad napornim aktivnostima (kao primjer navela bih košarku na (ne)ugodnih 35 stupnjeva). Dani su prolazili brzo, ispunjeni smijehom, druženjem, učenjem grčkih tradicionalnih plesova te degustiranjem raznih internacionalnih specijaliteta (cedevita, nakon rakije, bila je hit).

N

ažalost, došao je i dan rastanka. Obe­ ćali smo posjete u bližoj budućnosti i ponovne razmjene, te razmijenili profile na Instagramu, Facebooku i ostalim sredstvima moderne komunikacije.

R

azmjena mladih u sklopu Erasmus+ organizacije bilo je jedno od najljepših iskustava u mome studentskom životu te bih obavezno preporučila sudjelovanje svakome željnom putovanja i novih prijateljstava.

LUCIJA GRGAT

Francuska DIEMERINGEN

LUCIJA GRGAT

P

rošlo je dugačko i uzbudljivo ljeto, tijekom kojeg sam pored prekrasnih druženja, spavanja i slavljenja titule bakalara (hvala, hvala) otkrila blagodati Erasmus+ projekata. Nije prošlo dugo od mog odlaska u Grčku i prijave na novi projekt, ovoga puta u pitoresknom mjestašcu Diemeringen u blizini Strasbourga, glavnog grada francuske pokrajine Grand Est.

Put do Francuske trajao je 19 sati koje su neki prospavali, a neki trošili razmišljajući o činjenici kako smo ipak mogli dati koju kunu više za avionske karte.

O

vog puta, na putovanje su me pratila dva kršna geodeta; kolega Bolješić te bivši kolega Božek (kolega Božek se nažalost više ne broji kao geodet, ali ima počasno mjesto). Put do Francuske trajao je 19 sati koje su neki prespavali, a neki trošili razmišljajući o činjenici kako smo ipak mogli dati koju kunu više za avionske karte. No, što je - tu je, sretno smo stigli do destinacije, pojeli lokalni specijalitet koji je na sreću putnika bio zapečena pašta, došli do postaje i ukrcali se na vlak do našeg mjesta boravka, Diemeringena.

S

lijedilo je prvih par sati upoznavanja, druženja i klasičnog iskrivljenog izgovaranja raznih europskih imena. Josip je zamijenio ime s Džousefom, Lucija je poprimala oblike svake inačice tog imena, dok je Filip ostao Filip, jer ispada da zaista ne postoji toliko varijacija na spomenuto ime.

J

edva smo dočekali noć i spavanje, pogotovo jer nas je čekalo deset itekako iscrpljujućih dana.

T

ema projekta bila je „Youth Journey to Politics“, odnosno trening s ciljem osposobljavanja mladih pri uvođenju i implementiranju političkih odluka i ideja. Iako je predrasuda o Erasmus projektima uvijek o tome koliko se ništa ne radi osim druženja i zabavljanja, mnoge od nas je iznenadila količina posla i radionica koje su nas dočekale. Program je svaki dan počinjao u 9, imao tri pauze za kavu i ručak, te završavao u sedam sati navečer. Radionice su bile raznovrsne, bilo je i onih čisto

isprobavanju lokalne kuhinje.

Taj dan nam je dao potrebnu energiju i motivaciju za sljedeće dane jer smo ponovno zaključili da se ljudsko tijelo ipak ne može dugo nositi s konstantnom neispavanošću i lošom francuskom kavom.

P

olako se bližio kraj naše avanturice.

Zadnji dan je svaka od grupa prezentirala svoje ideje, izmijenjeni su darovi i porukice među „tajnim prijateljima“ te se ekipa spremala za zadnju večer, odnosno „gala night“.

Svatko je obukao najfinije komade odjeće, organizatori su osigurali zvučnike i završili smo projekt u stilu i veselju.

Bilo je tu gledanja horor filmova u kućnom kinu, turnira u stolnom nogometu, grčkih karaoke partija...

PUT PUTUJEM EKS

CEN

TAR str.

120

zabavnih, ali većinom se tu radilo o mozganju i raspravljanju s članovima ekipe. Mogu reći da sam dosta toga naučila i uživala u velikom broju aktivnosti, pogotovo u raspravama i izradi projekata, ali moram priznati da sam jedva čekala kraj radnog dijela dana. Večeri su bile slobodne za sudionike te je svatko mogao predložiti aktivnost za taj dan. Bilo je tu gledanja horor filmova u kućnom kinu, turnira u stolnom nogometu, grčkih karaoke partija, a i degustiranja raznih europskih delicija (tu trebam spomenuti talijanski Limoncello, a i hrvatski Maraskino nije dugo stajao pun).

R

astanak u Strasbourgu bio je težak za mnoge, uključujući nas, pošto se skupila šačica prekrasnih ljudi iz svakog kraja Europe. Malo pomalo, ljudi su odlazili na put svojim kućama, a nas je čekao vjerni Flixbus i ponovno višesatno razgledanje autocesta.

S

retni, sjetni, ali i zadovoljni, stigli smo u Zagreb s otprilike istim mislima i pitanjima u glavi; kada ćemo opet moći vidjeti ljude koje smo upoznali te u koji dio Europe će nas odvesti sljedeći projekt.

Sve nas je najviše razveselio slobodan dan. Većina je otišla do Strasbourga i provela dan u turističkom duhu, obilazeći katedralu, fotografiranju i LUCIJA GRGAT

PUT PUTUJEM EKS

CEN

TAR str.

121

Promocija 21. broja Ekscentra

KATARINA FRANULOVIĆ

Početkom prosinca prošle godine objavljen je 21. broj našeg i vašeg Ekscentra, ovaj put najprije u elektroničkoj verziji. Na elektroničku verziju smo se odlučili zbog epidemiološke situacije koja nas je primorala na novi način života pa tako i novi način slušanja predavanja – doma iz kreveta. Najprije smo časopis objavili na Issuu stranicama, a zatim na Hrčku. Tiskanje smo ostavili za početak 2021. godine, a promociju u sklopu Ekscentrijade odgodili za neko bolje vrijeme.

Iako je sve bilo „online“ mi smo radili punom parom: napravili smo majice s natpisom Ekscentar i zahvale svima koji su sudjelovali u izradi. Nakon što nam je epidemiološka situacija dopustila da se vratimo na Fakultet, uručili smo dekanu zahvalu, majice s natpisom Ekscentar i naš novi broj. Isto tako smo napravili i s našom dragom lektoricom Barbarom. Na ovim stranicama zavirite u photoshooting s našim fotogeničnim i najboljim Ekscentrom. Uživajte!

KATEDRALA UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE, PULA

ŽUTE STRANICE

ŽUTE STRANICE Ovdje se stvari okreću naglavačke...

Ovdje se stvari okreću naglavačke...

The whole universe of mister Martin Sabolović was in a hot, dense state Then nearly three hundred years ago expansion started, wait The brain began to cool, his ideas began to drool Land surveyors developed better tools

ŽUTE STRANICE EKS

CEN

TAR str.

126

We built a wall (we built the whole building) Math, science, history, unraveling the mysteries That all started with the big GEOF! Hey! Since the dawn of man is really not that long As every University was formed in less time than it takes to sing this song A fraction of a second and the school systems were made The deans stood up straight, the students all met their fate They tried to pass, but they were late And they all failed (they didn’t study their asses off) It all started with the big GEOF!

It’s expanding ever outward, but one day It will cause the robots to go their way Collapsing ever inward, we won’t be here, we won’t be hurt Our best and brightest figure that it’ll make an even bigger GEOF! Architects would really have been sick of us Debating how we’re here, they’re catching pencils (we’re catching instruments) Oceanography or astronomy (Cartography or meteorology) It all started with the big GEOF! It all started with the big GEOF!

E=mc

2

Sheldon Cooper i Leonard Hofstadter su oba briljantni (bar tako misle) geodeti koji rade na Excentru GEOF-a u Zagrebu. Oni su kolege, fizičari, matematičari, kartografi, sve po potrebi. Iako je njihov odnos često testiran prvenstveno Sheldonovim uređenim, duboko ekscentričnim i nekonvencionalnim načinima kojima želi terorizirati sve na GEOF-u, ipak ustraju na kolegijalnosti. Kolege su im i geoinformatičar Howard Wolowitz i planinar/ uređivanju slika, traženju izvora, i sve to pokušavajući završiti faks. Cijeli Excentar se okrene kada na GEOF dolaze novi urednici – Penny, Bernadette i Amy. Penny je mlada ambiciozna i željna zabave urednica, Bernadette njezina kolegica i prijateljica, te Amy koja je već uhodana geodetkinja, ali još ambicioznija urednica koja se nada jednog dana preuzeti Sheldonovu ulogu. Osim novih urednika koji prkose Sheldonovim “briljantnim” idejama, tu su i starije, iskusnije urednice kojima ništa ne promiče, Mary Cooper i Beverly Hofstadter.

Mary Cooper kao prethodnica Sheldonu, njegova “mater”, koja pokušava dokazati da on nije lud jer ga je testirala! Beverly Hofstadter koja svojom pre-iskrenošću i analizom svakog detalja propitkuje svaki njegov potez. Škvadra tako pokušava dovršiti svoj znanstveni projekt zvan “22 Excentar”, no Dear GEOF, Nice GEOF, Little geoid of fur, happy GEOF, tired GEOF, purr purr purr.

ŽUTE STRANICE

dron-pilot Rajesh Koothrappali. Četvorka provodi vrijeme radeći na pisanju članaka,

EKS

CEN

TAR str.

127

Sheldon / Josipa 21 godina

”Jaska nije selo, to je metropola!”

Voli planine i spilje Nema di nije

25 godina Faktički

Mtk

Fotografira

Leonard / Hrvoje Masla nikad neće biti Hrvoje.

Zaljubljen u studentski dom – nikako da se makne

Howard / Dominik 24 godine

Dubrava zg

Pivo i kebab

Zvučim pametnije ako pričam na engleskom Geoinformatika. ŽUTE STRANICE EKS

CEN

TAR str.

128

Raj / Luka 20 godina Planinar

Buon giorno, dobar dan, ja san istrijan!

Gurman

Sokrat siromašnih

25 godina

Mary / Katarina

Blato, Korčula

Nitko je ne razumije

Voli izlaske i druženja

U potrazi za poslom

Beverly / Marijana 25 godina

Zagreb, u prijevodu Hercegovina

Voli pojest i popit...Popit.

Ne želi ostat stara cura

Radila bi u državnoj službi

Novi Zg, imam Arenu i Arenu centar.

Jednog dana želi postat glavna urednica

”Nemrem.”

Penny / Martina 20 godina

Omiš

”A zaboravila san.”

Nema kluba u kojem ne znam menadžera.

Bernadette / Ena 20 godina

Gin, misliiiin...Gym!

Zadar gang

”Znači, nemoš.”

ŽUTE STRANICE

21 godina

Amy / Andrea

EKS

CEN

TAR str.

129

Menza recenziRAJ STUART

Jedan od najdražih dijelova u studentskom životu (osim ludih provoda) je zasigurno studentska menza. Menza nije mjesto gdje se jede “healthy” i ukusna spiza već brza, bljutava, pomalo masna ali, hej, jeftina hrana (mislim da je jasno zašto se to ne može nazvati spizom).

Ne morate ni pitati studente zašto se tamo onda jede, jer poznato je koliko studenti imaju vremena i volje za kuhanjem, a da ne pričam koliko tek imaju para u svom džepu. Brucošima je promjena sredine bila zasigurno šok, što zbog društva, što zbog odvajanja od “materine spize”.

Zbog toga, menza im je bila poput pronalaska Svetoga grala jer se ne moraju boriti s kuvanjem i ponajviše jer si mogu ostaviti sa strane neku kintu za cugu ili izlazak. Studentima sa starijih godina na sam miris ili spomen već dolazi slabo jer nije dobro pretjerivati u hm.. „piću“ pa, ni u menzi.

Odeon, menza AGG-a, gra­đe­ vinskog, ona najbolja menza i najpoznatije “jel to ona od Arhitekture?”... sve su to imena koja kruže među studentima, a za profesore ne znam. Javim ako saznam.

ŽUTE STRANICE

Jedino svijetlo života na faksu (ne mislim na prašak za pranje ili one mašinerije za printati) su zasigurno tete u toj menzi. Drage, vedre i nasmijane, gostoljubive (osim za vrijeme gužvi, ali i tad će bit ako dolaziš iz njihova kraja – vjerujte mi na riječ vidio svojim očima, još ti malo više i stave na pijat), uvijek spremne pretvoriti tvoju želju u stvarnost. Bilo da želiš da ti tortilju preliju varivom ili da ti izvade svaki fažol iz te tortilje – one će to napravit. Jer su dobre, a ti si student i imaš svoja prava! Onak’ kak’ ti sprema mater, tak će ti i one, ni manje ni više. Što to naša Menza nudi, možete svakim radnim danom pogledati na njihovoj stranici:

Znate li one gužve koje se ljeti stvaraju na granicama ili nama najbližem primjeru, naplatna postaja u Lučkom? E, upravo tako se stvara red i u našoj menzi čiju dužinu bi i mi geodeti teško odredili, nijedna baterija ne traje toliko, sateliti od tolike količine zračenja poblesave, a kad bi se i okrenuli onim starim metodama izmjere – vjerujte nijedna nam vrpca nije toliko duga (a teorijom pogreškama smo već zaključili da ne valja imat pretjeran broj prekobrojnih mjerenja). Zato - držite se uvijek one dobre stare; “tko rano rani, dvije sreće grabi” ili u ovom slučaju dva menija i stol ugrabi. Za Vašu informaciju, spasit ću vas čekanja, najveće se gužve znaju stvarati utorkom, eventualno četvrtkom, zbog famoznih zapečenih tortilja s piletinom. Nitko ne zna čime su ih tete u menzi napunile, ali su uspjele očarati skoro svakog studenta u Zagrebu.

Ako Vaš želudac traži dobru spizu za 6,50 KN na pravom ste mjestu! Svi putevi vode u, prema našem mišljenju, restoranu sa 3 Michelinove zvjezdice - Odeon.

Konačna ocjena 4,5/5, gdje 0,5 otpada zbog gužvi, nasreću sad ih svi znamo izbjeći.

Sretne Mujo Hasu...

Priča se da si se oženio?

Da, oženio sam se.

A zašto jarane?

Pa nije mi se sviđala hrana u menzama.

EKS

CEN

TAR str.

132

Samo zbog toga. I sada?

Sada mi se sviđa.

intervju s

GEODETICDUO od studenata do glazbenog tandema

Geodetic duo AMY, PENNY, BERNADETTE

Geodetic Duo glazbeni je sastav koji djeluje od početka 2020. godine. Njegovi članovi su Marko Kučinić i Borna Gašparac, studenti treće godine Geodetskog fakulteta. Ovaj bend na službenom Instagram profilu objavljuje obrade pjesama koje šaljivo prikazuju život studenata na Geodetskom fakultetu.

Oduševljeni njihovom kreativnošću i pozitivom, kontaktirali smo ih da nam odgovore na nekoliko pitanja o ovom projektu.

Intervju smo odradili na jednoj od klupica oko studentskog doma Stjepan Radić, a sa Bornom i Markom imali smo osjećaj da ne radimo, nego jednostavno razgovaramo sa prijateljima.

Amy: Tko je Geodetic Duo? Recite nam nešto o nastanku grupe?

Borna: Geodetic Duo je vokalno-instrumentalna grupa dvojice mladih perspektivnih geodeta koji nastoje zabavljati ljude.

Marko: Najbitnije nam je da kroz humor prikažemo te neke naše studentske muke, čisto da popusti ta neka napetost oko faksa i da širimo pozitivu. Nastali smo u vrijeme pandemije, obojica smo bili u Zagrebu, a nastava je bila online.

Borna: U želji za nekom zabavom htjeli smo izlaziti van i zabavljati se sa svima, ali nitko nije htio ići sa nama, sve se bilo posložilo nekako. Tako smo ostali nas dvojica sami i stalno smo se družili, a tu i tamo i popili skupa.

ŽUTE STRANICE EKS

CEN

TAR str.

134

Marko: I onda smo gledali neke obrade na Youtube-u pa je Borni palo na pamet da napravimo nešto kao Luka Bulić i Bullhit. Ja sam tu prvu pjesmu koju smo napravili stavio na svoj Instagram story i to je bilo to. Svi s faksa su se javljali da je pjesma predobra i da žele još. Tako ja predložim da napravimo profil i ostalo je povijest.

Borna: Mislimo da smo dva tipa koja imaju tu drugačiju i pozitivnu energiju koju želimo prenijeti na naše kolege. Kada u komentarima vidimo da smo nasmijali ili uveselili nekoga, to nam najviše znači.

Bernadette: Kako ste se odlučili za Goedetski fakultet? Jeste li se znali prije nego što ste upisali fakultet?

Marko: Mislim da je fakultet dobar što se tiče nalaženja posla i daljnje plaće nakon završenog studija. Uz teorijski dio ima puno terenske nastave i rada izvan učionice. Puno ljudi se može upoznati preko posla i možeš biti sam svoj šef, a faks ide lagano ako si spretan i spreman naučiti.

Borna: Dosta ljudi u obitelji mi se bavi građevinom i geodezijom pa sam ja najviše time bio vođen. Uz to mi se sviđao spoj terena i ureda, to je za mene idealan posao.

Marko: A što se upoznavanja tiče… zamislite ovo, dođete na faks, prvi tjedan je, tek se upoznajemo mi brucoši, dođe čovjek i svakome kome pruži ruku kaže „Ja sam Borna Gašparac, a zašto si ti upisao geodeziju“. ‘Alo stari, polako. Jedan od prvih susreta nam je bio u referadi, jedva smo si imena zapamtili.

Tako su krenula druženja i izlasci. Postali smo baš dobri prijatelji.

Penny: Kako birate pjesme za obradu i pišete li sami tekstove?

Borna: Prvo čujemo neku pjesmu pa se sjetimo internih fora sa faksa i probamo nekoliko riječi uklopiti u melodiju. U većini slučajeva naš tekstopisac i umjetnik, naš Tonči Huljić je Marko.

Marko: Evo, objasnit ću na jednom od naših hitova.

Srž programiranja, jednog od predmeta na prvoj godini, jest nitko drugi nego naša profesorica Nada.

Borna: Snimamo u mom stanu gdje ja živim sa prijateljima iz srednje škole, jedna od njih se voli oblačiti, ona nam je modni dizajner i daje nam savjete. Dorotea ako čitaš, sve pohvale od nas!

Marko: Ona je dosta modno osviještena, ima svega, ormar joj izgleda kao kad na pijacu uđeš negdje. Mali milijun naočala, bundi… Sve nam je malo i kratko, ali funkcionira za Geodetic Duo. Amy: Imate li nekakvu glazbenu pozadinu poput sviranja ili pjevanja?

Borna: Inače profil prate i naši prijatelji, ljudi koji nemaju veze s geodezijom, nemaju pojma o čemu se radi u pjesmi, ali i dalje uživaju i podržavaju nas.

Amy: Koja vam je najdraža vaša obrada i zašto?

Borna: Meni je najdraža ‘Tako je dobro sresti te’.

Jedna od rijetkih pjesama koju sam ja napisao i to baš za najdražu mi profesoricu Željku Tutek. Meni je ona uvijek bila draga i poštujem ju jer radi svoj posao kako treba i daje se u to.

Marko: Iskreno, meni je AOGM najdraža. Scenski smo najbolje izgledali, uredili smo tekst na video, vokalno smo bili dobri, a i ja sam ju napisao odmah nakon drugog roka pa je sve bilo svježe.

Bernadette: Koja obrada budi najljepše, a koja najmrskije uspomene?

Marko: Meni pjesma ‘Geofilozofija’ budi najljepše uspomene. S njom smo krenuli, poslije toga smo otvorili i profil. Imali smo jedno druženje gdje se skupilo dosta ljudi s faksa i svi su znali tekst i pjevali s nama. A negativno iskustvo baš i nemamo.

Borna: Znaš koja pjesma se nije proslavila? ‘Geodet sam ja’.

Marko: Tu smo malo forsirali, da.

Borna: To sam ja napisao, nek’ se zna. Fulali smo matrice, ali ajde, ne možemo svaku pogoditi.

Penny: U čiju garderobu zavirite kod snimanja videa?

Marko: Ja ne znam ni pjevati ni svirati, ali imam dobru volju i dobro pišem tekstove. Više sam back vokal.

Kad Borni ne ide onda ja pustim svoj anđeoski glas.

Bernadette: Koliko je vremenski potrebno za obradu jedne pjesme?

Marko: Za tekst nam treba dosta dugo, nekad smo gotovi za pola sata, a nekad za tjedan dana. Odabir matrice nam je najgori. Nekad su pjesme preduge pa trebamo dosta rezati i uređvati. Onda još par dana da se pripremimo, jedno popodne da snimimo pjesmu i na kraju stavljamo na profil.

Penny: Znamo da volite izlaziti i družiti se pa nas zanima koje je vaše najdraže piće?

Borna: To je glupo pitanje, naši fanovi već znaju odgovor. Badel 1862 inače prevladava, čekamo neko sponzorstvo od njih. Ako nas vidite negdje vani i želite nas počastiti, pristat ćemo i na pivu. I vino isto. Imamo raznovrsni ukus.

ŽUTE STRANICE

Koja riječ ima u sebi nadu, pitali smo se i došli do ‘Ima li Nade za nas’. Ta pjesma je nastala u pola sata, riječi su samo dolazile. Inače, obrada neće biti dobra ako pjesma koju obrađujemo već nije hit. Sve ostale tekstove pisali smo na isti način.

Borna: Što se tiče pjevanja ne baš, jedino ako se glazbenom karijerom može nazvati pjevanje pod tušem. Ja sam prije dvije, tri godine krenuo svirati gitaru, preko interneta sam se uhvatio toga, učio pjesme i akorde.

EKS

CEN

TAR str.

135

Marko: Jedva čekamo dan kad ćemo se svi skupiti i zapjevati, opustiti se. Ovim putem poručujemo svima da ćemo skupa nazdraviti na prvom druženju, svi ste pozvani.

Amy: Koju pjesmu biste preporučili za prvo slušanje ljudima koji se tek upoznaju sa grupom Geodetic Duo? Borna: ‘Geofilozofija’ definitivno. Meni je ta broj jedan.

Marko: Onako opisuje što te čeka na fakultetu, Odeon, druženja na Savi…

Bernadette: Imate li planova za dalje? Kada možemo očekivati sljedeći singl?

Borna: Prvo se nadamo da ćemo riješiti sve ispite na fakultetu. Studenti sa starijih godina su nas zvali na promocije tako da imamo i neke gaže u planu. U međuvremenu crpimo i tražimo inspiraciju za nove pjesme. Zapravo čekamo novi semestar na jesen, preko ljeta odmaramo i kupamo se.

Marko: Planirali smo pjesmu na Counting Stars pod nazivom ‘Katastar’. Možda još nešto na foru Miodrag pa tekst ‘Mio si mi drag’, ali vidjet ćemo još. Velika želja nam je, jednom kad završimo faks, uzeti gitaru i ispred zgrade fakulteta otpjevati nekoliko klasika.

Penny: I za kraj, poruka za vaše kolege i fanove?

Marko: Ljudi, učite, družite se, studentsko i najljepše doba je pred vama, iskoristite svaki trenutak za nešto lijepo.

Borna: Organizirajte se dobro. Sve se stigne, druženja, prijatelji, izlasci. Samo ljubav i samo pozitiva.

Geodetic Duo dobro je rekao ‘Samo ljubav i samo pozitiva’, a to Vam poručuje i uredništvo Ekscentra. Borni i Marku zahvaljujemo na lijepom druženju i intervjuu te im želimo puno akademskih i glazbenih uspjeha u budućnosti!

NAJPOZNATIJI STIHOVI IZ PJESAMA GEODETIC DUA:

„GEODET SAM JA“ ŽUTE STRANICE EKS

CEN

TAR str.

136

“Ja sam dite s Kačićeve moja mati Geodezija imam znanje i iskustvo, Topcon koji mjerit zna Nema meni do mog faksa i do mojih pogreška sav bi zanat ovog svita za moj divni posa da Geodet sam ja To je prava stvar Svaki student zna Da je volim ja Vilu Zagreba…”

„AOGM“ „…Toliko dugih tjedana Projekata, excela Preskačem zimski ispit prvi Zbog toga učim korake Za kalkulator matrice Al baterija krepat će Odmah volju smrvi Ako te upute Geodeti pravi Nema ničeg lošeg-a i bit na parcijali..“

„ŽT“ „IMA LI NADE ZA NAS“

„Tako je dobro sresti te nakon AGLE i statistike o Bože kako fališ nam.. tako je dobro sresti te I tebi mail poslati tvojeg se osmijeha sjetiti i novi dropbox otvoriti..“

A čini mi se da bi i ja dao pola semestra svog da nam isto vrijedi i java i pseudokod…“

ŽUTE STRANICE

„…I kako se svakog petka na Teamsu isključim pa mi dođe da te Marendiću pitam ja Ima li Nade za nas…

EKS

CEN

TAR str.

137

GEOF glazbeni kutak Geodet i bolcna U jedno zimsko jutro tam’ gdje je visok brijeg smrznuo se geodet jer pokrio mu bolcnu snijeg.

Jadan mali Jura Tu bolcnu traži svud, gdje je, kud je nestala to njemu tišti grud.

I plače, plače Jura, za bolcnom tom sad žali, žali bolcnu on žali, ajme, koja teška jad.

I tužan misli Jura ta gdje je bolcna ta, izvadit će prizmu on i pronać’ će svoj spas.

Godišnja doba na terenu Poslije hladne i mračne zime Proljeće nam se smije.

Ono sa sobom nosi nove početke Jer u ured svak dolazi s veseljem: Ova gospa, pa onaj gospodin sve ih rad brojim Samo da je posla i da se utoplim.

Nakon par dana već stižu topliji dani Ljeto se sprema i nitko mu ne brani.

Osim što vidiš sve što cvate, Alergija te uhvati – aj na aparate.

Nije toliko loše ni to, Taman će se riješit ono što ti je zlo.

Već mi je muka od paklene vrućine Kad će godišnji i zašto me ova teta brine?

Gospođo, ne znam ja ni vaše međe, ni pravce Morate sami znat odredit gdje su vam granice.

Pa jedna cesta, evo mi i druga Mani me više ova je baš preduga.

Mjenjaju se boje, al još nije zima, U jaknici mjerim i baš mi je milina.

ŽUTE STRANICE

Nakon mora gledam lišće kako pada Nije to sve, više mi nije ni umorna glava.

Sve se životinje za spavanac spremaju, a šefovi elaborate u čudu gledaju.

EKS

CEN

TAR str.

138

Djeluje kao da za zimnicu ih spremam, Treba nešto da i ja u čudu gledam.

Zimu spominjem često jer manje radim i baš mi bude kao ptici na grani.

Jura

Kroz uredska stakla pahulje gledam Sreća pa instrument imamo jedan.

Sve elaborate od te godine riješim Do proljeća se onda veselo tješim.

NACIONALNI HAIKU KUTAK

ZAGORSKI HAIKU Bara orje s kravami.

Konj se vritnul, otpala mu potkova.

Došel Joža na gemišta.

DALMATINSKI HAIKU Lešo blitva na pijatu.

Furešti se gužvadu na vaporu.

Ni ladovina nije ća je bila.

Deset, s lukom.

Ladno pivo.

Nema raje na Baščaršiji.

Ko će platit moje meze?

SLAVONSKI HAIKU Kulin,šljiva, preorana njiva.

Bekrija brke suče.

Zora se pomalja.

ŽUTE STRANICE

BOSANSKI HAIKU

EKS

CEN

TAR str.

139

ŽUTE STRANICE EKS

CEN

TAR str.

140

ŽUTE STRANICE EKS

CEN

TAR str.

141

Kako izgleda prosječan dan geodeta diljem Lijepe naše Zagorec: Instrumentarij i pribor: totalna stanica, prizma, flaša vode, demižon vina (po mogućnosti 5 litri) , babini štrukli,domači špek i možda koje kuhane jajce, nekakvi muzički instrument i bar 2 pajdaša da imaš s kim piti i popevati (u slučaju da jeden zavmre od sunčanice ili sumpora vu vinu)

ŽUTE STRANICE EKS

CEN

TAR str.

142

Nakon kaj stigneš na teren, stabiliziraj željenu točku plutenim čepom od demižonke. Normalno da buš demižon prije spraznil, pa onda skoristil čep za višu svrhu. Zatim si nazdravi s pajdaši da se morete skoncentrirati (ak vam je kaj vina još ostalo). Onda centriraj i horizontiraj stanicu (ako već vidiš dvije libele, pretiral si, pojeć si male špeka i pucne si male vode v kupicu). Nakon kaj si uspel centrirati i horizontirati, nazdravi za uspjeh i motivaciju, zaslužil si jer “Kaj ti je jen gemišt? Jen gemišt je kak i ništ”. Pošalji kolegu sa prizmom na točku koju mjeriš, male se skričin na njega da se previše naginje i onda zovi drugoga jer prvoga male hiće.

Kada ste zmerili prvu točku, vrijeme je gableca. Štrukli su super, sve pojedete i morete dalje. Nazdravite za koncentraciju i krenite na drugu točku. Postupak zamjene kolega ponovite po potrebi. Na kraju valja i v klet Blažovu prejti, sigurne mu je ostala koja mala kupička domaće tropice (on veli da je čista priroda, a si znamo da je vu nju del 20 kil cukora). p.s. Znamo da volite svoje međe i da npr. Varaždin nije Zagorje, nije ni Prigorje, Međimurje...Zagorje je za nas kao neki nadređeni pojam, a Zagorci nam je istoznačnica s kajkavci. Ni Zagorje malo! #još jenu putnu pa ideme ili dvije pa nejdem

Dalmatinac: Znate li kako izgleda posal geodeta u Dalmaciji? Statistički gledano jedan prosječni dalmatinski geodet izmiri više šankova nego parcela, to vas ka ne čudi jel da? Ali sa druge fronte najbolji su u svitu po urama provedenin na radnon mistu- čudite se, sad ću van objasnit u kratkin crtama: koja je naša najčešća poštapalica „A pomalo brate! Di je priša“ (sa ovin san van sve rekla).

Mirin mirin a ničega nima Mirin gledan loše mi se sprema Ni me briga nek je točno Neću bit bogat geodet Bolje živin nego ministar U tri ure ja se budin, od posla glava ludi Život teče ka i bevanda,a za me nima posla Geodet san od pantivika.

Istranin lačan). Podaci se obrade, provjeri se ko je sve u reguli, naćini elaborat i vrime je za poj u katastar. Vržu se normalne brageše, kambja maja, uzme borša sa svin hartami ča rabe, na po puta domisli da je pećat usta u uredu.

Pri dolasku u katastar, perke je vajka kažin nutri, išće se šjora ča ti je zrmana od babe po tretem kolinu i imaš znjon zajedničku particelu. Nakon ča se je najde , daje joj se elaborat da hiti oko ko je sve na mistu a dokle se gre na kafe. Nakon ča šjora sve regula ča je imala za regulat gre se lipo nazad u ured pripremit za drugo jutro. Sve se lipo vrže na misto, zapru se sva vrata, ko je ča za delat doma se uzme i pomalo partit prema hiži poćinut.

Finjena štorija.

Kuraja!

ŽUTE STRANICE

Delo đometra va istri je skoro vajka da gre viti u teštamenat na koliko kusi se rabi particela razdilit.

Sve započne z raneg jutra, nidi oko kvarat manje osan, kad nakon ča se pobere sva oprema z ureda u Puli i parti se za neko selo na Barbanštini. Prvo se gre do vlasnika/ vlasnice particele da počakulate ča i kako.

U tem momentu pasa jeno kvarnar minuti jer vajka stari ljudi pitaju čigov si, zkud si, ča ti dojde ti i ti, kako brajde i ulike i ko su ti prasci pasali tri kvintala. Kad se riva na particelu gredu se iskati kunfini, ma ko se ne uzme maršan sa sobon svo delo more poj z vragon aš nanke on ne gre u korunu. Kad se najdu kunfini zovu se susedi da se dogovore ko je se na mistu. Kad se to anka regula gre se miriti. Prvo se išću crikve i njihovi zvonici da bi imali se kadi orijentirati(ko se dela z mirnom stanicon) eli ko se dela z GPS-om gleda se da neće daž. Vajka se starija osoba nalazi na njivi z đometron da ga nebi slućajno ča žbalja jer kako se zna, none i nonići su vajk u pravu ( ko se dela o nonetu, on ne fiinjiva predikati o temu kako je šezdeset i četrte bija u mornarici u Puli). Delo je finjeno, instrumenti spremljeni u veturu, vrime za poj ća pak se vlasnici domisle da su zabili dati nike harte ča su im ustale doma( eli u borši od traktora).Marenda obavezna; ombolo,panceta,sir,malo uja,tepa kruh, malo bilega,boca radenske i da se torna forca kafe.

Pri povratku u ured te nakon štabele marende se prvo malo poćine ( neka dela ki je

EKS

CEN

TAR str.

143

GeoEnciklopedija Već treću godinu zaredom slažemo našu malu Geoenciklopediju i dovodimo u krizu znanja naše najbliže. Ona predstavlja pojmove koji su nama jasni kao dan, dok su našim prijateljima, roditeljima, pa čak i „sveznajućim“ djedovima i bakama stvarali golemi problem. Iako vrijedno slušaju naše muke s fakulteta (i posla) i znaju točno koji nam predmeti (i stranke) stvaraju probleme ipak, moramo priznati i koliko god oni to poricali, nisu nas baš slušali dok smo noćima i sami učili ove pojmove.

Procjenite sami:

Front -

Prednji dio karte Asocira na prvu liniju bojišta Ispred nečeg Nesto kao fronta, u ratu, samo muški rod Prostor nekakav Ko bojište, ono kad kažu u ratu: idemo na front!

Prostor za tekst Prednja strana nečega Neko mjesto koje se mjeri

Rekognosciranje

ŽUTE STRANICE EKS

CEN

TAR str.

144

- Recognition?, prepoznavanje nečeg?

- Vreče za nekakvo recikliranje - Dubinsko pretraživanje vezano uz pretragu nekog tipa terena, zemljišta, obale i sl.

- Možda kao izmjena nekog plana ili nešto - Prepoznavanje - Postupak pronalaska određene mape u bazi podataka po određenim kriterijima.

- Zvuči ko neki medicinski zahvat - Upoznavanje sa okolinom - Pretraga u medicini

Reambulacija -

Kad te hitna pokupi dvaput Ponovna pomoć Popravljanje nekog rada Ponovo poslat u ambulantu Pretraga u ambulanti Postupak vraćanja mjernih instrumenata na početne vrijednosti - Kad te puste iz hitne i onda se opet vraćaju po tebe

Kvazar -

Podsjeća me na tržnicu u Istanbulu, al nije, pa ne znam Zvuči kao da je u pitanju neka vrsta matice, čavao nešto... ono kaj pikate u zemlju Neki alat u obliku kvadra logično Ravnina u smislu goegrafske visine Neki uređaj za mjerenje nečega Kvazi bazar za geodete Pazar

Homogenizacija -

Nakupljanje nečeg na cjelinu, u isti skup, ili tako nešto?

Ne znam, stvarno, nešto s gej ljudima mi pada na pamet Ujediniti Stvaranje smjese Asocira na pojam u kemiji Svođenje karte na samo x i y osi, bez informacija o visinama Spojit slične dijelove u cjelinu Odvajanje valjda Skupljanje nečega u jedno Ujednjačavanje različitih mjera istog područja da bi se dobila prosječna vrijednost

Alhidada - Ne znam, al me sjetilo na „ali kebabu“ i sad mi se jede kebab - Pustinjski čovjek - Zvuči ko neko grčko mitsko biće - Jel to neka linija na karti, s obzirom da se izohijete i izohipse isto čudno zovu nesto tipa: “zamišljeni pravac između dvije točke” ili tako nešto - Neko ime iz Biblije - Nova teroristička grupa - Početna točka mjerenja na koju se sve druge odnose - Neki instrument za mjerenje - Neka istočnjačka mjera koja je bila tajna do 18. stoljeća

Majzekovi trokuti - Neki Anaksagorin frend matematičar - To bi rekla da služi za mjerenje nečega - Majzek je nekaj opasno napravio čim su ti trokuti dobili ime po njemu - Trokuti u vlasništvu gosp. Majzeka - Par trokuta koji dodiruju istu točku - Trokuti za mirit - Uz dovoljan broj trokuta možemo izmjeriti površinu bilo čega

Nerazvrstane ceste - Pa, one koje nisu državne, gradske i koje vec “razvrstane” postoje - Ceste di se trebaju još neka mjerenja napravit - One ceste koje Google maps očitava kao ‘unknown road’ - Neobilježene ceste??

- Mora da su neke ceste koje nisu razvrstane - Ceste koje nemaju logike kako idu - Ceste koje nisu niti autoceste niti obične

Autograf Potpis Samopisač Nečij potpis sa F Možda nešto za bilježenje Lik koji je mjerio neš Uređaj neke vrste Prvi zapis područja na karti

Dešifraža - Otkrivanje nečeg, otključavanje, spoznaja - Kad ti kolega ne konta nešto pa mu ti moraš objasnit - Moj najdraži kolač - Valjda oduzimanje neke šifre zemlje il šta već - Sposobnost razbijanja šifriranih poruka - Ponovno rekalibrarnje instrumenata nakon svakih 25 mjerenja - Prevođenje geodetskih izraza i brojki u nešto što smrtnicima ima smisla

- Jel neka mjerna jedinica?

- Uži dio geodezije, obrada podataka koje se na terenu izmjere - Www.katastar.hr, tam gledam čestice - Ono gdje se nalazi zemlja, kolka je površina i to - Idemo upisat u katastar kuću - Ona knjiga s upisanin zemljištima ako se ne varan - Joj, to sam čak i čuo na geodeziji ove godine, isto neki skup nečeg, neka mapa kao - Knjige u kojima piše što je gdje i čije je i nije se mijenjalo odkad je Alhidada otkrivena

Geodetski datum - Datum kada je netko nešto u geodeziji - A bgt šta ja znam, valjda datum kad krenete nešto radit - Datum mirenja nečeg geodetskog - Nebih znao, ali pretpostavljam da predstavlja neku brojku za nešto ili možda čak i datum o provedbi nečega ili pak za karte - Datum prvog mjerenja dimenzija - Dan kada se slave svi geodeti - Datum kada je geodet došao i nešto izmjerio - Fancy naziv za normalan datum, na koji se obično organzira team building za geodete

Šrafiranje -

Podebljavanje linija onim fensi tankim flomičima?

Uzgoj šafrana Radit sa šrafcigerom Stavljanje šarafa Šrafiranje mi zvuci kaoda neku ravnu površinu oćeš da raščupaš, ono da grbavo bude - Crtanje šrafure na tehničkom crtežu - Izrada instrumenata za mjerenje - Poliranje mjera da budu baš jako točne

ŽUTE STRANICE

-

Katastar

EKS

CEN

TAR str.

145

Homeomorfizam - Izlazak iz ormara??

- Prilagođavanje svega prema mjerilu prosječnog Majzeka - Riječi domaćeg porijekla

Što je ovo?

ŽUTE STRANICE EKS

CEN

TAR str.

146

a)

Vršni spomenici, spomenici vrhovima

b)

Stupovi na vrhu

c)

Vrh

d)

Vrh Dinare, očito

Trigonometrijska točka

K

O

D

S

T

U

P

A

N

J

E

L

R

P

K

I

M

A

T

D

A

T

U

M

S

K

E

O

U

E

V

J

E

Š

T

I

N

A

L

P

D

S

T

T

P

G

M

P

N

R

H

D

I

O

O

J

M

M

E

R

C

A

T

O

R

R

B

T

G

E

J

C

E

Ž

N

E

L

I

R

E

E

R

A

D

T

G

R

L

I

P

O

I

B

T

L

E

L

O

N

A

L

O

O

Š

G

N

O

S

A

S

I

V

E

Z

A

V

P

O

N

Š

E

M

A

T

L

N

D

O

I

P

R

O

L

I

J

A

E

N

E

I

U

N

J

T

E

X

S

N

C

N

Q

Ž

O

C

T

R

A

N

S

F

O

R

M

A

C

I

J

A

S

V

F

S

T

E

M

F

Z

A

G

R

E

B

T

R

G

Y

T

A

H

I

M

E

T

A

R

Ž

1. Razlika između vrijednosti i njezine referencijske vrijednosti (standardno, dozvoljeno,...)

2. Slobodan gradski prostor 3. Pojednostavnjen prikaz (shema) 4. Preračunavanje iz jednoga koordinatnog sustava u drugi 5. Grad domaćin 10. RGSM-a 6. Mjerni instrument za određivanje horizontalnih pravaca, duljina i visinskih razlika 7. Brzo i točno izvođenje složenoga slijeda naučenih radnji 8. Osnivač znanstvene kartografije, konstruirao poznatu poprečnu projekciju 9. lista A (Katastar) 10. talijanski znanstvenik iz 15.st. ili EU satelitski sustav 11. prostorna krivulja koja opisuje smjer sile teže 12. Ploha konstantnog potencijala

13. skup parametara ili kalendarsko vrijeme 14. iznenadna i kratkotrajna vibracija tla 15. akronim : Geodetske mreže posebnih namjena 16. akronim : Science, Technology, Engineering and Mathematics 17. dio ravnine omeđen dvjema zrakama koje imaju zajednički početak 18. naprava za ispitivanje horizontalnosti ravnih površina 19. osoba koja je upisala studijski program na visokoškolskoj ustanovi 20. beskonačni izraz u matematici 21. domaćin FIG Working Week-a 22. Dani geodeta 2019.

23. CROatian POsitioning System

ŽUTE STRANICE

GEOsmjerka

EKS

CEN

TAR str.

147

Sudoku

3

1

5

2

9 8

9

1

7 1

3 6

4

3

9

7

8

8 4

3

8 6

7

1

6

9

3

1

4

8

5

2

ŽUTE STRANICE

7 2

148

9

6

7

4

7

7

6

5

5

7

3

5

1

5

3 5 8

5

1

3

8

7

9

8 1

7

9

2

2

4

2

5

3

6

6 5

7

1

4

9

9

8

1

7 8

5

4 8

3

9 3

6

7

8

4

3

5

4

3

9

6

9

4 6

9

2

2

8

EKS

2

9

4

CEN

TAR str.

8

2

9

8

2

3

8

7

3

2

4

8

5

2

5

6

4

4

5

7

2

5

7

6 1

2

9

5

6

4

9

3

Inspirational quotes - S.M.

“Upali pjesmu pred ispit i nervoza će nestati, hehe” - Ž.T.

“Vi ste studenti, ja sam profesorica” - B.M.

- N.R.

“Moj način je

jedini ispravan način.”

“Sutra ću vas ispipati, ali ne rukama.” - D.Š.

- N.V.

ŽUTE STRANICE

“el, el, el”

“Studirati znači da vas mora boljeti i guzica i glava.”

EKS

CEN

TAR str.

149

TRINITY F90+ TRINITY F90+

EVTOL. FIXED-WING. MAPPING UAS.

Starting with the first version of the Trinity in 2016, we provided the basis for a highly efficient and at the same time affordable VTOL UAS without compromising on features. The Trinity F90+ leverages this platform and improves many aspects to offer professional users even more functionality at an unbeatable price.

Our Trinity F90+, due to its refined aerodynamics, reaches a flight time to 90 minutes. This makes it the system of choice for the broad variety of mapping and surveying applications. Flying large areas (700 ha / 1730 acres) or long distances (100 km / 62 miles) per flight is easy with this efficiently working transition aircraft.

The perfect weight balance keeps the rear rotor, which is solely used for the cruise flight during the mission, in the ideal thrust-to-size ratio in both VTOL and forward flight modes. The Trinity F90+ uses less energy, achieves longer flight times and thereby shows its outstanding value compared to other drones.

In order to collect aerial data to make better decisions we support our customers’ missions by the continuous integration of high precision sensors into our drones. This gives our customers the flexibility to choose the payload that perfectly fits their daily needs.

TECHNICAL DATA.

Q U A N T U M - S Y S T E M S PA R T N E R

™ Trinity is a registered trademark of Quantum-Systems GmbH. Copyright © 2021 Quantum-Systems GmbH. All rights reserved.

Quantum-Systems GmbH • Dornierstrasse 11 • 82205 Gilching • Germany www.quantum-systems.com

R EC EI V ER

R12

GN SS

Tilt Compensation

A New Angle of Productivity The Trimble® R12i GNSS System delivers unmatched GNSS performance, speed and accuracy to boost your productivity like never before. It expands the capabilities of the ground‑breaking Trimble ProPoint™ RTK positioning engine by incorporating new Trimble TIP™ tilt compensation technology so you can measure or stake out points faster and in more places without leveling the survey pole. Get ready to get more done than you ever thought possible.

Trimble.com/R12i

www.geomatika-smolcak.hr © 2020, Trimble Inc. All rights reserved. (09/20) GEO188

EXCENTAR 22

BROJ

PROSINAC, 2021

ŽUTE STRANICE

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

GEODETIC DUO

ISNN: 1331-4939 | UDK: 378528 | BROJ 22 | PROSINAC, 2021.

MENZA RECENZIRAJ

SISAČKA KATEDRALA