Ekscentar 22 by Studentski zbor Geodetskog fakulteta

EKSCENTAR 22 BROJ PROSINAC, 2021.

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

ISNN: 1331-4939 | UDK: 378528 | BROJ 22 | PROSINAC, 2021.

MOJE ERASMUS+ ISKUSTVO U DOBA KORONE? POTRESI U HRVATSKOJ

ZAGREBAČKA KATEDRALA

pipGIS®

AĐ GR E

Vizualizacija i upravljanje prostornim podacima

"Smart City" rješenje

Uređivanje podataka i prilaganje dokumentacije

Dostupan na terenu

PAMETNA RJEŠENJA prilagođena korisničkim potrebama

EVIDENCIJA INFRASTRUKTURE prometna i komunalna infrastruktura, katastar vodova

UPRAVLJANJE PROSTOROM I IMOVINOM

pipGIS® FUNKCIONALAN DOSTUPAN EDITABILAN PRILAGODLJIV INTEROPERABILAN INTUITIVAN

registar nekretnina, investicije, prostorni planovi

APLIKACIJE I DINAMIČNI PROCESI

KRIZNI MENADŽMENT Napredno upravljanje korisnicima

e-Intervencije, integracije s raznim sustavima, javni servisi za građane

sustav za upravljanje kriznim situacijama

ENERGIJA I OKOLIŠ

gospodarenje otpadom, energetska učinkovitost

SKENIRAJ KOD I SAZNAJ VIŠE

Riječ urednice Drage čitateljice i čitatelji, stigao nam je mjesec prosinac. Mjesec je to velike simbolike jer označava kraj još jedne kalendarske godine, ali i skori dolazak nove godine, novih početaka i prilika. Ovaj mjesec, u tom svjetlu, za članove našeg uredništva ima dodatno posebno značenje jer nam pruža priliku za osvrt na godinu prepunu novog i zanimljivog sadržaja vezanog uz svijet geodezije i geoinformatike. Stoga vam u prosincu, mjesecu darivanja, darujemo novi, 22. broj vašeg i našeg najdražeg časopisa Ekscentar. Svaki novi broj vrijednom timu mladih ljudi koji stoje iza ovog časopisa predstavlja posebnu avanturu u prikupljanju, analizi i stvaranju inspirativnih i zanimljivih priča koje su obilježile godinu za nama. Uz veliku i nesebičnu pomoć našeg grafičara Jure Širića, koji je sve svoje znanje iz područja dizajna pretočio u ovaj broj, nastojali smo podići vizualnu kakvoću časopisa na višu razinu te poboljšati ukupni dojam koji Ekscentar ostavlja na čitatelja. Razlog nisu tek porivi kozmetičke prirode, već iskreno nastojanje da Ekscentar učinimo još profesionalnijim, ljepšim i bližim vama, našim čitateljima. Osim promjena stila i dizajna, struktura časopisa ostala je ista te i dalje možete vidjeti što ima novog u svijetu geodezije, na našem fakultetu ili pak zaviriti u Novosti  Studentskog zbora i ostalih sekcija, a ako vas Novosti ne zanimaju uvijek možete preskočiti na stranicu 101 i doživjeti Erasmus+ iskustvo kao da ste tamo i sami bili.   Glavnu temu ovog broja mogu vam odati naslovne stranice časopisa, a posvećena je katastrofalnim događajima koji su obilježili cijelu Hrvatsku i njezine građane kroz 2020. i 2021. godinu. I dok su s jedne strane razorni potresi rezultirali brojnim problemima istovremeno su stvorili priliku i potakli nas da učimo o ovim prirodnim pojavama. Zato, čitajući ove stranice naučit ćete o potresima; kako nastaju, zašto se događaju i kako se prate.

Uz sve to, donosimo i odgovor na pitanje kako i zašto predvidjeti potrese te koju su aplikaciju Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, hrvatska OpenStreetMap zajednica i Open IT. D.o.o. pripremili. Osim ovogodišnje, najsadržajnije Teme broja do sad, odlučili smo vam predstaviti još jedan novitet i upoznati vas s cijelim uredništvom, a i uredništvo maksimalno povezati s ovim brojem časopisa. Tako ćete vidjeti da početak svake rubrike krasi kulturna baština grada iz kojeg dolazi pojedini član, a isto tako o svakome od nas možete ponešto doznati na sljedećim stranicama.   Iako smo svi različiti ljudi, različitih karaktera, sve nas povezuje jedno - Ekscentar. Različite su zamisli i pogledi dovele do brojnih ideja koje su utjecale na ovaj broj. A s obzirom na to da sve ideje nisu stale u ovo izdanje sigurni smo da ćete ih čitati i u svakom novom, sljedećem broju!  Na samom kraju zahvaljujem svima koji su sudjelovali u izradi ovog broja, a posebice mlađim kolegama i kolegicama koji su se u uredništvo uključili s nevjerojatnim entuzijazmom i brojnim novim idejama. Njihova velika energija i svježe zamisli spojene s iskustvom starijih generacija daju mi za pravo nadati se da će Ekscentar i dalje napredovati te iz broja u broj biti sve bolji. Također, zahvalila bih svim donatorima i sponzorima te svim ostalim suradnicima i djelatnicima Fakulteta koji su pridonijeli stvaranju novog broja časopisa jer bez njihove pomoći i suradnje naš časopis ne bi bio moguć.

JOSIPA HUMSKI

UREDNIŠTVO

DONATORI I SPONZORI

Glavna urednica: Josipa Humski, jhumski@geof.hr Članovi uredništva: Andrea Kujundžić-Lujan, akujundzi@geof.hr Dominik Miletić, dmiletic@geof.hr Ena Maričić, emaricic@geof.hr Hrvoje Maslać, hmaslac@geof.hr Katarina Franulović, kfranulov@geof.hr Luka Catela, lcatela@geof.hr Marijana Križić, mkrizic@geof.hr Martina Jurčević, mjurcevic@geof.hr Počasni članovi uredništva: prof. emeritus dr. sc. Nedjeljko Frančula, nedjeljko.francula@geof.unizg.hr prof. emeritus dr. sc. Zdravko Kapović, zdravko.kapovic@geof.unizg.hr prof. dr. sc. Milijenko Solarić †, prof. emeritus dr. sc. Nikola Solarić, nikola.solaric@geof.unizg.hr prof. emeritus dr. sc. Miljenko Lapaine, miljenko.lapaine@geof.unizg.hr Administracija i računovodstvo: Teodora Fiedler, Ksenija Ivančić, Mirjana Kruhak, Sonja Marketić Pašić, Snježana Milec Rusan, Ivana Starinec Recenzenti: doc. dr. sc. Loris Redovniković Antonio Tupek, mag ing. geod. et geoinf. Lektorica: Katarina Franulović, kfranulov@geof.hr Grafički urednik: Jure Širić, siricjure@gmail.com

PODACI Adresa uredništva: Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Kačićeva 26/V, 10 000 Zagreb, Hrvatska Email: ekscentar@geof.hr Naklada: 1000 ISSN: 1331-4939 Izdavač: Studentski Zbor Geodetskog fakulteta Tisak: TEAM Print, Rudolfa kolaka 12, Zagreb ponude.team@gmail.com Ekscentar je član: The Bibliographia Cartographica Berlin, Directory of Open Acces Journals Elektronička verzija: https://issuu.com/ekscentar/docs/ekscentar22

Puni tekstovi mogu se koristiti za osobne i edukacijske potrebe bez prethodnog odobrenja, a uz obvezno navođenje izvora. Korištenje u komercijalne svrhe nije dozvoljeno bez pisanog odobrenja izvođača. Ne smijete mijenjati, preoblikovati ili prerađivati sadržaj lista. Ovaj list je licenciran pod Creative Commos License dostupnoj na internetskoj stranici: creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0. Neke od fotografija Zagreba vlasništvo su Julien Duval Photography. Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora. Za cijene oglašavanja i donacije molimo kontaktirajte nas na ekscentar@geof.hr.

Naše malo uredništvo Bok, ja sam Josipa! Studentica sam treće godine preddiplomskog studija te dolazim iz malenog gradića Jastrebarsko. Priznati ću da mi je pisanje upravo ovog teksta bio najteži izazov kod sastavljanja časopisa, stoga kada sam se trebala odlučiti što napisati uglavnom sam pitala druge; opisuju me kao mali zvrk koji hoda po svijetu s fotoaparatom oko vrata i gojzericama na nogama. Mislim da vam je iz ovoga sve jasno – fotkam, pišem, putujem, planinarim... mogla bih nabrajati čitav dan. Cijeli život nešto istražujem, tako da me na kraju dana SVE i zanima te se zbilja svugdje mogu pronaći. Novim izazovima prilazim otvorena srca s puno ljubavi i optimizma, pa sam tako i u ovom broju ostavila dio svoga srca.

Pozdrav, ja sam Martina, urednica sam Ekscentra, članica Studentskog zbora i e-Studenta u timu Lumen Engineering-a. Jedna bez druge ne idemo, pa je tako moj “partner in crime” Ena isto sa mnom u uredništvu. Za mene se zna da volim dobra druženja i zabavu, nijedan party bez mene! … do sljedećeg broja, veliki pozz

Hej, hej, evo jedan copy-paste; šalim se, naravno. Za mene ste čuli kod kolegice Martine. Ja sam Ena, dolazim iz suncem okupane Dalmacije, a osim aktivnosti na faksu i skupština izvan njega, u slobodno vrijeme odlazim u teretanu. Trudim se vodit zdrav život, ali ipak me pizza iz brze menze ponekad pridobije pa posljedično tome moj zdravi život nekad i pati :P

Pozdrav ekipoo, ja sam Luka i dolazin iz predivne nam Istre, druga sam godina preddiplomskog tj. na 2/5 puta do kraja haha. Tip sam osobe koji voli biti na otvorenome biće zato sam se i pronašao u geodeziji, osim Ekscentra član sam i planinarske sekcije GEOF-a. Obožavam proširivati nove vidike i granice adrenalina. Ogromni sam FAN hrane, najlakše me tako i pridobiti na svoju stranu.

Bok, zovem se Andrea i studentica sam na trećoj godini preddiplomskog studija Geodetskog fakulteta. Korijene vučem iz Dalmacije, točnije Imotskog, a inače živim i rođena sam u glavnom gradu Zagrebu. Van fakulteta njegujem svoju kreativnu stranu i cijenim sve vrste umjetnosti, od slikarstva do filma i knjiga. Naglasak ipak stavljam na glazbu jer se već više od 10 godina bavim zborskim pjevanjem. Naravno, još volim i sve što vole mladi: kave, izlaske i pokoje pićence :) Hello, ja sam Hrvoje, imam 25 godina i dolazim iz Metkovića. Studiram na Geodetskom fakultetu u Zagrebu od 2015. godine i trenutno sam apsolvent na diplomskom studiju, smjer geodezija. Od početka studija živim u studentskom domu Stjepan Radić te svoje slobodno vrijeme ponajviše provodim u druženju sa prijateljima sa kata gledajući nogomet, igrajući trešeta i bele, i ponekad igrica na laptopu i Playstationu. Rekreativno se bavim nogometom, plivanjem, i najviše volim otići na neke zabave. Pošto sam u domu već skoro 7 godina, šaljem vam pozdrave s potpisom: Savski fosil

Pozz svima, ja sam Katarina i dolazim iz prekrasnog malog mjestašca Blata, na otoku Korčuli. O godinama radije ne bih... samo ću reći da sam nedavno diplomirala. Bila sam i glavna urednica prošlog broja! Što još nadodati - volim putovati i dobro se provesti.

Bok svima, ja sam Dominik iz Dubrave. Student sam pete godine na Geofu, a trenutno sam Erasmusovac u zemlji pive i kobasica (stay tuned for next issue of Ekscentar). Kad se ne bavim akademskim stvarima, istraživanja nepoznatog upotpunjavaju vrijeme - okusi, putovanja, fun factovi; al’ poznato je i da kebab sigurno ne bum odbio.

Hej čitatelju, ja sam Marijana, nemam neki poseban nadimak, ali na faksu poznatija kao preCjednica. Druga sam godina diplomskog studija, na usmjerenju geodezija. Očito volim studirati jer pisanje diplomskog nikako da se završi...a bome i krene. Inače rođena i odrasla u Zagrebu, ali odgojena u Hercegovini. Oni koji me znaju kažu da se puno smijem, volim dobro popit i pojist, konstantni sam gost svatova i fešti i jednog dana ću postat gradonačelnica haha A sad nastavi dalje i nadam se da će ti se svidjeti naš Ex!

SADRŽAJ

4 - Riječ urednice 6 - Naše malo uredništvo 10 - Decretum Excentri

NOVOSTI 14 18 22 24 26 29 31 34

- Novosti Studentskog zbora - Planinarska sekcija - Futsal sekcija - Odbojkaška sekcija - Košarkaška sekcija - Novosti s fakulteta - Intervju s dr. sc. Matejom Dumbović - Novosti iz svijeta geodezije i geoinformatike

PREDSTAVLJAMO

42 - 16. međunarodna konferencija o geoinformacijama i kartografiji 50 - Snimanje promotivnog videa za faks 53 - Dani karijera Geodetskog fakulteta

TEMA BROJA 56 62 66 70 73 80

- Potresi u Hrvatskoj - Potres u Zagrebu - Potres u Petrinji - Predviđanje potresa - Aktivnosti Geodetskog fakulteta na saniranju posljedica potresa u Petrinji - Put po fakultetu nakon potresa

STRUČNI ČLANCI

84 - Geodetska izmjera objekata kulturne baštine bespilotnom letjelicom

PUT PUTUJEM 101 102 106 114 118

- Moje Erasmus+ iskustvo u doba korone: - Poljska - Njemačka - Grčka - Francuska

SADRŽAJ

122

PROMOCIJA 21. BROJA

124

ŽUTE STRANICE 126 132 133 138 140 142 144 147 148 149

- The Big GEOF Theory - Menza recenziRAJ - Intervju s “Geodetic Duo” - GEOF glazbeni kutak - Memes - Kako izgleda prosječan dan geodeta diljem Lijepe naše - GeoEnciklopedija - GEOsmjerka - Sudoku - Inspirational quotes

Decretum Excentri UPUTE SURADNICIMA

Ekscentar je časopis studenata Geodetskog fakulteta, znanstvenog, popularno-znanstvenog i edukativnog karaktera. Tematski, objavljuju se radovi iz područ- ja geodezije i geoinformatike te srodnih znanstvenih disciplina (astronomije, aero- nautike, geofizike, građevinarstva, arhitekture i sličnih). Ekscentar redovno izlazi od 1997. godine, potpuno je besplatan za sve čitatelje i, osim studenata, čitaju ga pretplatnici Geodetskog lista. Časopis u pravilu izlazi jednom godišnje, a u slučaju osiguranja financijskih sredstava, dva puta. KATEGORIJE RADOVA 1. Znanstveno-stručni radovi 1. a) Izvorni znanstveni rad – sadrži neobjavljene rezultate izvornih znanstvenih istraživanja, a u njemu su znanstvene informacije izložene tako da se eksperi- ment može ponoviti i dobiti opisani rezultat s točnošću koju navodi autor ili unutar dopustive granice eksperimentalne pogreške, odnosno, da se mogu ponoviti autorova zapažanja, analize, proračuni ili teorijski izvodi te zauzimati stajališta o zaključcima i rezultatima. 1. b) Pregledni znanstveni rad – rad što sadrži izvoran, sažet i kritički prikaz jednog područja ili njegova dijela u kojemu autor aktivno djeluje. Mora biti istaknuta uloga autorova izvornog doprinosa u tom području s obzirom na već publicirane radove te pregled tih radova. 1. c) Stručni rad – sadrži korisne priloge iz područja struke koji nisu vezani uz izvorna autorova istraživanja, a iznesena zapažanja ne moraju biti novost u struci. 1. d) Izvještaji sa znanstvenih i stručnih skupova, i to samo sa skupova na kojima sudjeluju studenti, odnosno članovi i suradnici uredništva časopisa. 2. Ostali radovi, koji uključuju tematski diferencirane članke (novosti, student- ske i sportske članke i osvrte, izvještaje s prakse i putovanja i drugo). UPUTE

Kako bi časopis bio što kvalitetniji potrebno je pridržavati se sljedećih uputa i pravila: 1. Članak ne smije biti prethodno objavljen i istovremeno ponuđen drugom časopisu. Navedeni članci neće se razmatrati. 2. Naslov članka mora biti jasan, sažet i što kraći. U naslovu ne smije biti uskličnih ni upitnih rečenica ni izricanja posebnih teza. Tekst u članku mora biti precizan i nedvosmislen, terminološki jasan, pravopisno i tipografski točan. 3. Autori su dužni u člancima i drugim prilozima upotrebljavati međunarodni sustav jedinica (SI) s nazivima na hrvatskome jeziku (službeni dijalekt). 4. Svi grafički prilozi (slike, tablice, dijagrami) trebaju imati ime i opis. Unutar teksta mora biti označeno mjesto kojem pripada pojedini grafički prilog te njegovo ime. Svi grafički prilozi moraju biti numerirani arapskim brojevima tako da prvi broj kod numeracije označava broj poglavlja, a drugi broj označava broj grafičkog priloga u tom poglavlju. (Slika 2.1 označava prvu sliku u drugom poglavlju.) Ime i opis tablice pišu se iznad tablice, dok se ime i opis slike pišu ispod slike. Prilikom dostavljanja rada, svi grafički prilozi upotrijebljeni u tekstu prilažu se i u posebnoj datoteci i to u njihovoj izvornoj kvaliteti i veličini, pri čemu se mora zadovoljiti minimalna rezolucija od 200ppi. Preporučljivo je da prilozi budu u formatima jpg, tiff, png, eps ili pdf. 5. Pisanje sažetka i ključnih riječi je obavezno i to ispod naslova članka. Dio uvoda ili bilo koji dio teksta ne smije biti sažetak. Nominalan i optimalan broj u sažetku je 200 – 250 riječi te 6 – 8 ključnih riječi. Ime članka, sažetak i ključne riječi, osim na hrvatskom, moraju biti napisane i na engleskom jeziku. 6. Osobita pozornost treba se usmjeriti na citiranje i referenciranje. Literatura sadrži listu referenci koje su citirane u tekstu. Koristi se harvardski sustav citiranja i prema tome svi citati u tekstu moraju se nalaziti u popisu na kraju rada i obrnuto, svi citati iz popisa moraju biti citirani u tekstu (Belak, 2005). REFERENCIRANJE 1. Primjeri citiranja reference na rad u tekstu:

• Uobičajeni način prikaza subatomskih čestica je preko tzv. Feynmanovih dija- grama (Feynman, 1960). • Već prije je pokazano kako se primjenom fuzzy regulatora... (Zadeh i dr., 1975). 2. Citiranje referenci u literaturi: za knjigu: • Autor, inicijal(i), (godina), naslov knjige, izdanje (samo u slučaju da se ne radi o prvom izdanju), mjesto izdavanja knjige: izdavač. • Macarol, S., (1950), Praktična geodezija, treće popravljeno izdanje, Zagreb: Teh- nička knjiga. 3. Za članak: • Autor, inicijal(i), (godina), naziv članka, puni naziv časopisa, volumen (broj), stranice. • Benčić, D., Novaković, G., (2005), Značenje i usporedbena analiza pojmova srednja pogreška i standardno odstupanje, Geodetski list, vol. 59, no. 1, str. 31. – 44. 4. Internetski izvor: • Autor, inicijal(i), (godina objave), naslov dokumenta ili stranice. [medij], [datum pristupa sadržaju]. • Simić, D., (2007), Kompjuteri. [Internet], , [pristupljeno 5. svibnja 2008.] Ako je sve izrađeno prema uputama rad bi trebao sadržavati: 1. članak (MS Word, Pages ili Open Document) 2. grafičke priloge (slike, fotografije, tablice, dijagrame) u jednoj datoteci (zip, rar) 3. popratni dopis (može i odlomak unutar članka) u kojem su navedeni svi autori. Za svakog autora potrebno je navesti akademski stupanj, ime i prezime, stručnu spremu (npr. diplomirani inženjer geodezije), znanstveno zvanje (npr. magistar znanosti), naziv i adresu ustanove u kojoj radi, broj telefona (mobitela), faksa i e-mail. Također, u popratnom dopisu autor predlaže kategoriju članka (kategorije s početka ovoga teksta). Temeljem rezultata recenzije uredništvo će rad kategorizirati i to ne nužno istovjetno autorovom prijedlogu. Rad se dostavlja na e-mail adresu ekscentar@geof. hr ili poštom na jednom od digitalnih medija (CD, DVD …): Časopis Ekscentar Geodetski fakultet Studentski zbor Kačićeva 26/V 10000 Zagreb

MOLE SE AUTORI DA SE PRIDRŽAVAJU JASNIH I PRECIZNIH UPUTA KAKO BI ČASOPIS BIO ŠTO KVALITETNIJI. U slučaju da rad nije napisan u skladu s »Uputama«, autoru će se rad vratiti s molbom za doradom. Svi radovi dostavljeni u uredništvo podliježu recenzentskom postupku. Autor rada ne mora biti upoznat s recenzentom, a pozitivan ishod recenzije ne mora biti uvjet za prihvaćanje. Autor ima pravo uložiti žalbu na komentare recenzenta i za- tražiti njegovu promjenu što će biti razmotreno u čim kraćem roku. Prioritet objave radova je uvjetovan aktualnošću tematike i cjelokupnim konceptom aktualnog broja. Najviši prioritet imaju radovi autora/koautora studenata Geodetskog fakulteta, bilo da se radi stručnoj ili studentskoj tematici. Nakon toga redom: izvorni znanstveni radovi, pregledni znanstveni radovi te stručni radovi. Stručni radovi koji prenose već poznate stvari ili je ista ili slična tematika obrađivana u jednom od prethodnih brojeva, imaju najniži prioritet. Odluku o prihvaćanju i objavi rada donosi glavni urednik u konzultaciji s članovima uredništva. Prihvaćanje rada, u pravilu, ne znači nužno i objavu u prvom sljedećem broju. Svi autori, čiji su radovi prihvaćeni, moraju se složiti da se njihov rad objavi na Portalu znanstvenih časopisa – Hrčak te u bazi znanstvenih časopisa. Također, prihvaćeni i objavljeni rad autor ne smije objaviti u drugom mediju bez dozvole uredništva, a i tada uz podatak o tome gdje je rad objavljen prvi put. Autori čiji je rad prihvaćen u najkraćem mogućem roku dobivaju obavijest o prihvaćanju odnosno objavi. Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora. Sve dodatne informacije i pitanja na: ekscentar@geof.hr

CRKVA SV. PETRA OMIŠ

NOVOSTI

Novosti Studentskog zbora

Planinarska sekcija

Futsal sekcija

Odbojkaška sekcija

Košarkaška sekcija

Novosti s fakulteta

Intervju s dr. sc. Matejom Dumbović

Novosti iz svijeta geodezije i geoinformatike

Novosti Studentskog zbora MARIJANA KRIŽIĆ

Studentski zbor je tu da zastupa prava i interese svih studenata Geodetskog fakulteta, uspostavi kvalitetniji odnos između nastavnika i studenata te da podiže aktivnost kroz organizaciju mnogobrojnih događanja i radionica. Članovi zbora sudjeluju u Fakultetskom vijeću, Odboru za nastavu te u ostalim odborima koji se osnivaju vezano uz aktivnosti na fakultetu. Studentski zbor Geodetskog fakulteta ima i svog predstavnika u Sveučilišnom zboru. Unutar Studentskog zbora djeluju i brojne sekcije te studentski pravobranitelj.

vo nas u istom sastavu kao i prošle godine, uz par sitnih promjena. Odmah na početku nove akademske godine, ustanovili smo vodstvo i odbore. Za predsjednicu zbora i dalje sam ostala ja, Marijana Križić, dok je za potpredsjednicu postavljena Anđela Brkljača. Nakon toga, utvrđen je kratki godišnji plan kojeg smo kasnije morali prilagođavati svim mjerama i restrikcijama. Tako smo uglavnom bili ograničeni na online opciju. Odlučeno je ove godine više poraditi na promotivnom materijalu i boljem uključivanju društvenih mreža u obavještavanje i reklamiranje.

NOVOSTI EKS

CEN

TAR str.

Osim što smo pomagali fakultetu u njegovoj promociji, napravili smo majice i hoodice u suradnji s Modnom katedrom. Njih je moguće naručiti preko web shopa na poveznici ispod teksta.

a 25. jubilarnu Smotru Sveučilišta u Zagrebu održanoj u virtualnom okruženju pod sloganom „Klikni s faksom“ izradili smo novu brošuru Studentskog zbora i postavili virtualnu sobu kojoj su zainteresirani maturanti mogli pristupiti kako bi dobili željene informacije o našem Fakultetu.

NOVOSTI

https://modnakatedra.com/kreatori/ geodetskizagreb/

EKS

CEN

TAR str.

ekcije koje su nastavile s radom su: Futsal sekcija, Odbojkaška sekcija, Košarkaška sekcija, Planinarska sekcija i časopis Ekscentar. Za studentsku pravobraniteljicu izabrana je Josipa Humski.

Ove godine bili su i izbori za novi Studentski zbor za ak. godine 2021./22.. i 2022./23. Novi saziv činit će:

DINO DOBRINIĆ JOSIPA HUMSKI MARTINA JURČEVIĆ IVA KRIŽIĆ ENA MARIČIĆ KARLO STIPETIĆ

STJEPAN HARASTIJA LUCIJA GRGAT ANA KRIŽANAC KRISTINA MATIKA KRISTINA MARKOVIĆ MANUELA VULETA

Čestitamo svim izabranim kandidatima i želimo im puno uspjeha! U Zboru sam provela 4 godine, odnosno 2 mandata. U tih par godina imala sam različite funkcije, upoznala razne ljude, susretala se s novim zadacima i, mogu reći, najviše naučila kako se služiti pravilnicima i zakonima. Svojim kolegama i budućim studentima uvijek preporučam rad u Zboru ili nekoj drugoj izvannastavnoj aktivnosti, smatram da time samo možemo unaprijediti svoje znanje i proširiti vidike, a ujedno i dizati studentski standard. Na kraju još želim reći: Hvala puno mojim kolegama iz Zbora i ostalim studentima na iskazanom povjerenju te se nadam samo dobrim vijestima iz našeg malog Zbora u budućnosti. NOVOSTI EKS

CEN

TAR str.

30 godina s Vama

TRADICIJA I POVJERENJE Prodaja Savjetovanje Tehnička podrška Edukacija www.geocentar.com

Planinarska sekcija Geodetskog fakulteta KLAUDIJA MOLNAR

ve godine je planinarska sekcija bila posebno aktivna - čini se da su ljudi tijekom korone još više zavoljeli prirodu, brda i planine. U novostima imamo i planinarske majice i prsluke – možete ih nabaviti po cijeni od 30 kn za majicu i 50 kn za prsluk, samo nam se javite na neku od društvenih mreža. Uz već dobro poznatu Facebook grupu (Planinarska sekcija Geodetskog fakulteta - GEOF), novost je da imamo i Instagram profil koji možete pronaći na poveznici desno (QR kod):

lanovi Planinarske sekcije Geodetskog fakulteta tijekom izleta su izradili vrlo korisne GIS-ov. Popis i adrese: Planinarski portal (https://planinarski-portal.org/)

NOVOSTI

e-Dnevnik HPO (https://hpo.hps.hr/) e-Dnevnik HPK (https://hpk.planinarski-portal.org/)

CEN

EKS

e-Dnevnik VPP (https://hpo.hps.hr/)

Geodetski planinarski portal (https://geopp.planinarski-portal.org)

TAR str.

Sezonu planinarenja otvorili smo izletom na Svetu Geru početkom studenoga. Okupani šarenim jesenskim bojama, uspjeli smo vidjeti i Alpe.

7.11. Sveta Gera

18.11. Burni Bitoraj Praznik 18.11. iskoristili smo za izlet na Burni Bitoraj i Zagradski vrh.

Poslužilo nas je fantastično vrijeme i, prema mnogim planinarima koje smo sreli, najčišća moguća atmosfera, koja nam je ponovno omogućila pogled na Alpe.t

Početak 2021. godine obilježili smo veseljem na snijegu na Oštrcu 13. veljače.

13.2. Oštrc

NOVOSTI

18.11. Zagradski vrh

EKS

CEN

TAR str.

Tjedan dana kasnije bili smo na Stankovom vrhu, najvišem vrhu Bilogore. Rekognoscirali smo trigonometar Koševac.

20.2. Koševac

29.3. Kalnik Zaredali su se zatim izleti u Zagorje, najprije izletom na Belecgrad, Lobor i Oštrcgrad 27. veljače, a kasnije i Cesarskom gorom 6. ožujka. Krajem ožujka posjetili smo Kalnik.

Planinariti Zagorjem nastavili smo i u travnju, izletom na Čevo 10. travnja i izletom na Strahinjčicu i Kuna goru 17. travnja.

20.2. Koševac

Kako bismo zaokružili zagorsku priču, 24. travnja bili smo na Ivanščici. NOVOSTI EKS

CEN

TAR str.

24.4. Ivanšćica

Odlučili smo još malo istražiti kontinentalnu Hrvatsku i 22. svibnja smo istraživali Moslavačku goru, gdje smo posjetili trigonometar prvoga reda Humka.

22.5. Moslavačka Gora

Posljednji izlet u akademskoj godini je bio u Gorski kotar. Posjetili smo vrh Veliki Kobiljak i Medviđak gdje smo uživali u prekrasnom krajoliku, a gdje nas je priroda podsjetila i na opasnosti jer smo imali bliski susret s poskokom.

NOVOSTI

29.5. Medviđak

EKS

CEN

TAR str.

Futsal sekcija Geodetskog fakulteta

NOVOSTI EKS

CEN

TAR str.

sezoni 2020./21. futsal sekcija Geodetskog fakulteta ostvarila je povijesni uspjeh ostvarivši 4. mjesto na UniSport ZG Futsal natjecanju. Najveći ostvareni uspjeh Geodetskog fakulteta do sada je bio plasman u osminu finala. S treninzima je sekcija krenula na početku akademske godine u Nogometnom centru Šalata te na vanjskim terenima. Zbog novonastale situacije s pandemijom koronavirusa odgođen je početak natjecanja koji je bio zakazan za kraj 10. mjeseca te su nakratko prekinuti termini zbog zabrane okupljanja. Čim je došlo do blagog popuštanja mjera nastavili smo s pripremama za početak lige uz veliku želju i odaziv ekipe. Odrađeno je preko 20 treninga u NC Šalata te zasigurno preko 20 termina na vanjskim terenima što dokazuje veliku upornost ekipe i želju za nekim većim rezultatom. Početak natjecanja dočekali smo tek 9. svibnja. Unatoč zahtjevnoj godini za sve nas natjecanje je prikupilo 33 ekipe sveučilišta u Zagrebu. Ždrijeb nas je smjestio u grupu s Fakultetom prometnih znanosti (aktualnim osvajačem lige velikog nogometa), Učiteljskim fakultetom te Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom. Grupu smo završili na prvom mjestu s maksimalnim brojem bodova te gol razlikom 14:0! U osmini finala prošli smo ekipu Zdravstvenog veleučilišta, a u četvrtfinalu ekipu Građevinskog fakulteta. U završnicu lige plasirale su se ekipe Ekonomije, TVZ-a, Bernaysa, te mi kao daleko najmanji fakultet po broju studenata što ovaj uspjeh čini još većim. Nažalost, radi velikog broja utakmica, online nastave te malog broja igrača nismo uspjeli u polufinalu pobijediti Ekonomiju niti pokupiti brončanu medalju protiv

TVZ-a, ali s velikim zadovoljstvom smo priveli ovu sezonu kraju i željno iščekujemo sljedeću gdje želimo postići još bolji rezultat.

ao voditelj sekcije želim se zahvaliti cijeloj ekipi na iznimnom zalaganju, trudu i želji za ovakvim rezultatom od samog početka akademske godine što se u konačnici isplatilo. Za ovaj rezultat zaslužni su golmani: Dorian Topić, Petar Brizić i Ivan Turić te igrači: Franjo Lesko, Ivan Šerić, Matej Hanžek, Vinko Stančić, Filip Carev, Andrija Gudelj, Toni Vučković, Marko Lupić, Luka Pavlović, Patrik Ružić, Josip Prkačin, Mate Botica te Ante Radulović koji je svaku utakmicu vodio momčad sa klupe.

MATE BOTICA

Odbojkaška sekcija Geodetskog fakulteta

kademske godine 2020./21. odbojkašice Geodetskog fakulteta su se trebale po treći put natjecati u sveučilišnoj ligi. S obzirom na to da je početkom listopada 2020. godine epidemiološka situacija bila povoljna, odbojkaška je sekcija krenula s pripremom zanatjecanje. Sekciji se pridružilo čak 10 novih igračica koje su upisale 1. godinu studija, dok s druge strane niti jedna starija studentica nije odustala od članstva u sekciji. Time je ekipu činilo preko 20 studentica željnih treniranja i novih pobjeda. Treninzi su se počeli održavati jednom tjedno s ekipom Arhitektonskog fakulteta. Već nakon nekoliko tjedana COVID-19 nas je zatvorio u stanove i domove, a dvorana je ostala trajno zaključana.

reninzi se nisu mogli održavati sve do proljeća kada je Akadem ski sportski savez pokušao nekoliko puta krenuti s natjecanjem, ali se zbog različitih problema uvi jek od toga odustalo. Natjecanje

NOVOSTI EKS

CEN

TAR str.

je konačno krenulo sredinom svibnja, no puno je naših studentica zbog online nastave tada bilo izvan Zagreba stoga se ove godine Geodetski fakultet nije natjecao u sveučilišnoj ligi.

ime je zaključena akademska godina s nadom da će nam sljedeća vratiti staro normalno i utakmice predpunim tribinama bez epidemioloških mjera. Ovim putem pozivamo nove studentice da se pridruže odbojkaškoj sekciji, a sve ostale da nas podrže na tribinama kada ovoj pandemiji dođe kraj.

DOROTEA BIČEK

Košarkaška sekcija Geodetskog fakulteta

ošarkaška sekcija našeg fakulteta sezonu 2020./21. zaključila je sedmim mjestom jedinstvene UniSport ZG košarkaške lige. Sama liga započela je u lipnju nakon ukidanja mjere zabrane amaterskih sportskih natjecanja. S obzirom na kasnu organizaciju, vodstvo sportskog sveučilišnog saveza odlučilo je natjecanje održati u obliku turnira gdje su ekipe podijeljene u 6 skupina, za razliku od 3 lige kako je to bilo u vrijeme prije pandemije. Naši dečki su izvučeni u skupinu s Kineziološkim fakultetom i Hrvatskim vojnim učilištem. Iako u značajno skraćenom sastavu dečki su s jednim porazom i jednom uvjerljivom pobjedom osigurali ulazak u četvrtfinale kao najbolja druga ekipa te tako potvrdili svoje prošlogodišnje sudjelovanje među najboljim ekipama Sveučilišta u Zagrebu. U četvrtfinalu zaustavljeni smo od strane budućih prvaka, Ekonomskog fakulteta. Držali smo priključak kroz prvu i drugu četvrtinu, ali razlika u uigranosti i kvaliteti bila je prevelika.

O NOVOSTI EKS

CEN

TAR str.

vu godinu možemo nazvati nesadržajnom u odnosu na prethodne, vjerujem ne samo za nas već i za ostale momčadi. Odigrali smo samo 3 utakmice u cijeloj sezoni u odnosu na 9 ili 10 kako je to bilo prijašnjih godina u “normalno” vrijeme. Vrlo brzo bila nam je oduzeta i mogućnost treniranja u dvorani, ali nismo se dali pa smo i trenirali na otvorenom koliko god nam je to zagrebačka zima dopuštala.

vi skupa se nadamo drugačijoj i slobodnijoj idućoj akademskoj godini kako bi konačno u punom sastavu mogli pokazati svoju pravu kvalitetu. Pozivamo sve buduće brucoše koji vole košarku i misle da mogu doprinijeti radu sekcije da nam se jave, možemo vam obećati dobre treninge i vrhunsku atmosferu u ekipi.

lanovi košarkaške sekcije: Damir Matić, Mate Brajčić, Marko Buterin, Matej Petrinović, Dino Škrinjar, Lovro Špiček, Filip Radić, Andrija Gunjević, Krunoslav Zrno, Luka Meštrić, Vice Puhalović, Matej Bošković i Domagoj Brkić, Goran Gion. Sportski pozdrav od svih članova sekcije! MARKO BUTERIN

NOVOSTI

POGLEDAJTE KAKO NAŠI DEČKI IGRAJU!

EKS

CEN

TAR str.

Novosti s fakulteta ANDREA KUJUNDŽIĆ LUJAN

1. DAN SVEUČILIŠTA

2. MREŽNI

U ZAGREBU – GEOINFORMACIJSKI GEODETSKI FAKULTET SUSTAV POTRES DOBITNIK PRIZNANJA režni geoinformacijski sustav “Potres”

je jedinstveni službeni geoinformacijski sustav, utemeljen na ažurnim georeferenciranim podacima o svim servisima potrebnim stanovništvu na potresom ugroženom području i svim nadležnim službama i volonterima koji organizirano obavljaju svoje zadaće. Državna geodetska uprava Republike Hrvatske stavlja na raspolaganje i održava temeljne geodetske podloge. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu razvija i održava aplikativno rješenje, utemeljeno na programima otvorenog koda i standardnim formatima podataka. Sustav je ovlaštenim korisnicima dostupan na mrežnoj stranici: https://potres.cdu.gov.hr

NOVOSTI

prigodi obilježavanja Dana Sveučilišta u Zagrebu, a na temelju odluke rektora i Rektorskoga kolegija Sveučilišta u Zagrebu, dobitnici Zlatne počasne medalje za 2020. godinu su akademik Zvonko Kusić, Geodetski fakultet, Građevinski fakultet, Medicinski fakultet i general-pukovnik Mate Pađen. Geodetski fakultet dobio je medalju za izniman doprinos svojom stručnom djelatnošću za dokumentiranje zatečenog stanja metodom 3D, laserskim skeniranjem i fotogrametrijom terena i objekata Sveučilišta u Zagrebu oštećenih u potresu 22. ožujka 2020. godine.

EKS

CEN

TAR str.

3. GEODETSKI

FAKULTET 3D MODELIMA POMAŽE RESTAURATORIMA U OBNOVI ZAGREBA

oslovni.hr objavio je zanimljiv članak o doprinosima Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koje su važne za sanacije šteta nakon potresa, svojim značajem istaknuli su se hrvatski geodeti, pa tako golema uloga pripada Geodetskom fakultetu

national Association of Geodesy). Osnovni cilj EUREF-a je uspostava i održavanje Europskih referentnih sustava, izgradnja i održavanje mreže GNSS referentnih stanica mreže EPN (EUREF Permanent Network) čiji je dio i Hrvatska s pet stanica iz vlastite GNSS mreže – CROPOS. EUREF također razvija strategije i tehnologije za realizaciju geodetskih referentnih sustava te provodi niz drugih aktivnosti.

uorganizatori skupa 2022. godine su Državna geodetska uprava i Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U ime domaćina skupu su se obratili predstavnici suorganizatora glavni ravnatelj Državne geodetske uprave dr. sc. Damir Šantek i dekan Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Almin Đapo.

5. DR.SC. MATEJA

Sveučilišta u Zagrebu. I dok je u roku od 24 sata izradio digitalne orto-foto karte potresnog područja, 3D modelima kulturne baštine pomažu restauratorima u obnovi.

4. GEODETSKI

NOVOSTI EKS

CEN

TAR str.

FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU I DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA DOMAĆINI SIMPOZIJA EUREF 2022

UREF (Reference Frame Sub-commission for Europe) je potkomisija za globalne i regionalne geodetske mreže pri Međunarodnom udruženju za geodeziju – IAG (Inter-

DUMBOVIĆ OSVOJILA PRESTIŽNE MEĐUNARODNE NAGRADE!

r. sc. Mateja Dumbović s Opservatorija Hvar, inače već dobitnica godišnje nagrade Arne Richter za 2021.godinu, dobila je i dvije nove nagrade – SCOSTEP i medalju Alexander Chizhevsky!

agradu SCOSTEP dobila je za izuzetan doprinos u istraživanju utjecaja Sunca na Zemlju u kategoriji „znanstvenici u ranoj fazi karijere”. Organizacija SCOSTEP djeluje u okviru International Science Council (ISC), a glavna joj je zadaća održavanje međunarodnih programa i radionica u području fizike Sunca i Svemirske prognostike. Medalju Alexander Chizhevsky za svemirsko vrijeme i svemirsku klimu dobila je za izniman doprinos i inovativan pristup u području svemirske meteorologije. Medalja se dodjeljuje mladim znanstvenicima mlađima od 35 godina koji su doktorat obranili prije najviše 6 godina.

Intervju s dr. sc. Matejom Dumbović Dr. Sc Mateja Dumbović s Opservatorija Hvar Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je tijekom 2020. i 2021. godine osvojila tri vrlo značajne međunarodne nagrade za mlade znanstvenike. Tim povodom postavili smo joj nekoliko pitanja.

Dobitnica ste nekoliko međunarodnih nagrada za mlade znanstvenike. Možete li nam ukratko objasniti što zapravo predstavljaju te nagrade?

NOVOSTI

Nagrade koje sam osvojila su zapravo priznanja koje određeni odbori koji predstavljaju znanstvenu zajednicu dodjeljuju znanstvenicima u ranoj fazi karijere za znanstvenu produktivnost i znanstvenu izvrsnost. Područje mog djelovanja je fizika Sunca i Heliosfere, što također pripada ili se preklapa s područjima istraživanja Svemira, Zemlje te svemirskom prognostikom. Nagrade su mi dodijeljene za sveukupni dosadašnji znanstveni rad u mom području, od izrade diplomskog rada do danas.

EKS

CEN

Je li postojao određeni projekt na kojemu ste radili preko kojeg su zamijetili Vaš rad?

TAR str.

Da, 3 su glavna znanstvena doprinosa mog dosadašnjeg znanstvenog rada. Prvi je vezan za istraživanja utjecaja Sunčevih oluja na geomagnetske oluje, koji je rezultirao empiričkim probabilističkim modelom predviđanja. To je ujedno bila okosnica mog doktorskog rada, a istraživanja su bila vezana uz EU FP7 projekt COMESEP. Drugi doprinos su istraživanja propagacije Sunčevih oluja, koja su rezultirala adaptacijom modela propagacije statističkim ansamblom. Ta istraživanja su vršena u okviru različitih projekata Opservatorija Hvar, tijekom i nakon doktorata, a samu adaptaciju modela sam izradila kao poslijedoktorand. Napokon, treći i vjerojatno najbitniji znanstveni doprinos vezan je uz istraživanja utjecaja Sunčevih oluja na kozmičko zračenje, koje je rezultiralo izradom analitičkog modela ForbMod. Istraživanja sam započela kroz izradu diplomskog rada u okviru EU FP7 projekta SOTERIA te nastavila kao poslijedoktorand, posebice u sklopu stipendije EU H2020 Marie Sklodowska Curie Akcije u sklopu koje sam provela vlastiti projekt ForbMod na Sveučilištu u Grazu.

Kako su dobivena priznanja utjecala na Vaš daljni rad?

NOVOSTI EKS

CEN

TAR str.

Nagrada znanstvene zajednice je naravno priznanje za dosadašnji rad, ali ujedno i snažan poticaj za daljnji rad. Također je bitno spomenuti povećanje vidljivosti u znanstvenoj zajednici, ne samo mene kao znanstvenika i mog rada, već također i moje institucije te na kraju cijele znanstvene zajednice jedne zemlje. Na kraju, samo osvajanje nagrade je na neki način simboličan završetak rane faze karijere te početak znanstvenog osamostaljivanja, vođenje vlastitih projekata i stvaranja vlastite grupe.

Možete li nam dočarati osjećaj kada ste čuli da ste osvojili navedena priznanja?

NOVOSTI

Naravno ogroman osjećaj ponosa, pomiješan s nevjericom i nesigurnošću (jesmo sigurni da se odbor nije zeznuo negdje?) i određeni osjećaj da me znanstvena zajednica zadužila i moram raditi više i bolje. Također, i osjećaj tuge što nisam mogla proslaviti niti jednu nagradu uživo s prijateljima i kolegama iz područja i što uopće ne znam kada ću ih idući put vidjeti uživo. Obećala sam častiti kolege kad se vidimo uživo, jednom kad se to dogodi dugujem toliko piva da moram paziti da ne bankrotiram :)

EKS

CEN

TAR str.

Novosti iz svijeta geodezije i geoinformatike 1. BLUESKY MODELI

TRANSFORMIRAJU TRŽIŠTE NEKRETNINA LUNAS 3D VIZUALIZACIJAMA

otorealistični 3D modeli stručnjaka za zračno kartiranje Bluesky koriste se za stvaranje interaktivnih vizualizacija kako bi se transformiralo kako se neizgrađeni poslovni i stambeni objekti predstavljaju pri prodaji. L-Touch, aplikacija za vizualizaciju osmišljena je kako bi pomogla u komuniciranju budućih razvojnih planova. Prikladne za uporabu na raznim platformama, prezentacije L-Touch pružaju pogled iz ptičje perspektive; pogled od 360 stupnjeva koji se može rotirati i gledati iz različitih perspektiva i različitih mjerila.

Izvor: https://geoinformatics.com

NOVOSTI EKS

CEN

TAR str.

3. EUROPSKI

SATELITI KOJI ĆE KORISTITI GNSS REFLEKTOMETRIJU ZA PREDVIĐANJE VREMENA

lansiranjem koje kreće sljedeće godine, CICERO-2 formirat će jedinstvenu opservatoriju Zemlje koja će omogućiti vladama, industriji i pojedinim dionicima da prate i pripremaju se za mnoge utjecaje klimatskih promjena. Za strateškog partnera GeoOptics-a Climavision, pružatelja vremenskih podataka, ove inovacije će omogućiti korisnicima predviđanje značajnih rizika i vremenskih nepogoda u vrijeme globalnih promjena. GeoOptics će kasnije proširiti sustav na niz novih aplikacija, uključujući precizno mapiranje Zemljinog gravitacijskog polja, koje je proglašeno najvećim NASA-inim prioritetom u sljedećem desetljeću. Izvor: https://insidegnss.com

rojekt GAMMS financira Agencija Europske unije za svemirski program (EUSPA), a trajat će do kraja 2023. Galileo će biti glavni pokretač GAMMS-a, s obzirom na njegova precizna mjerenja otporna na više puta i nadolazeće visoke usluga točnosti (HAS).

uropski konzorcij, predvođen francuskim pružateljem usluga kartiranja GEOSAT-om, istražit će kako kombinacija samovozećih kartografskih automobila (autonomni sustavi za kartiranje putem mobitela) i softvera za kartiranje na temelju umjetne inteligencije može automatizirati izradu karata visoke razlučivosti. GeoNumerics je odgovoran za izračunavanje putanje kartiranja vozila (vremenski niz položaja, brzine i koordinate položaja) integriranjem višestrukih senzora dostupnih u vozilu za mapiranje. Mjerenja inercijskih jedinica i atomskih satova spojit će se s mjerenjima svih dostupnih navigacijskih satelita (GPS, GLONASS, Galileo i BeiDou), brojača kilometara, kamera i laserskih skenera. U tu će se svrhu GeoNumerics -ovi sustavi GENA i NEXA dalje razvijati kako bi uključivali nove matematičke modele senzora i poboljšali njegove robusne metode procjene.

NOVOSTI

2. NOVI MALI

PROJEKT ISTRAŽUJE AUTOMATIZIRANO STVARANJE KARATA ZA AUTOMOBILE

EKS

CEN

TAR str.

4. SATELITI

MAPIRAJU POPLAVE U EUROPI

ekordne količine padalina uzrokovale su nabujale rijeke koje su se izbile iz korita i isprale kuće i druge zgrade u zapadnoj Europi - što je dovelo do više od 90 žrtava i nestanak preko 1000 ljudi. Podaci iz misije Copernicus Sentinel-1 koriste se za kartiranje poplavljenih područja kako bi se pomoglo u naporima pomoći.

va radarska slika koristi informacije iz dvije odvojene akvizicije snimljene misijom Sentinel-1 3. srpnja i 15. srpnja 2021. godine, a crvenom bojom prikazuje opseg poplave. Radarske slike snimljene prije i nakon poplava katastrofe nude trenutne informacije o opsegu poplave i pokazale su se korisnima u praćenju poplava, zahvaljujući sposobnosti Sentinel-1 da ‘vidi’ kroz oblake i kišu.

isija je isporučivala slike putem Copernicusove službe za kartiranje u nuždi kako bi pomogla u pružanju pomoći. Razorne poplave pokrenule su četiri aktivacije u službi za kartiranje u nuždi Copernicus, u zapadnoj Njemačkoj, Belgiji, Švicarskoj i Nizozemskoj.

5. UGOVOR O

RAZVOJU MREŽE ZA POZICIONIRANJE I NAVIGACIJU MJESECA

rogram AFWERX Američkog istraživačkog laboratorija zračnih snaga dodijelio je ugovor II faze SBIR -a tvrtki Masten Space Systems za razvoj i demonstraciju prototipa mreže za pozicioniranje i navigaciju Mjeseca. S funkcionalnošću sličnom GPS -u, mreža će poboljšati cislunarnu sigurnost i svijest omogućujući navigaciju i praćenje lokacije za svemirske letjelice, sredstva, objekte i buduće astronaute na Mjesečevoj površini ili u Mjesečevoj orbiti.

prvoj fazi, Masten je dovršio dizajn koncepta za mrežni prototip koji prenosi svjetionike položaja, navigacije i mjerenja vremena (PNT) sa svemirske letjelice u namjenski niz senzora na Mjesecu. U drugoj fazi projekta, koja bi trebala biti dovršena 2023. godine, Masten će razviti PNT svjetionike koji su opremljeni za preživljavanje u teškim mjesečevim uvjetima.

Izvor: https://sage.unsw.edu.au/

NOVOSTI EKS

CEN

TAR str.

6. GPS ULOŽAK ZA PRAĆENJE

PACIJENATA S ALZHEIMEROVOM BOLESTI I AUTIZMOM

G P

atentirana GPS SmartSoles nosiva je, ali nevidljiva tehnologija praćenja. Postavljeni u cipele korisnika, oni sadrže nordijski Cat M1 LTE GPS modul povezan preko mobilnih mreža koji šalje GPS lokaciju na web mjesto i aplikaciju za centralno nadgledanje GTX-a. GTX je također u razvoju za nadogradnju svoje aplikacije za praćenje i za iOS i za Android. SmartSoles su u početku stvoreni kao rješenje za zaštitu od lutanja za rizične osobe zbog Alzheimerove bolesti, demencije, autizma ili traumatske ozljede mozga i sklone su lutanju te gubitku ili dezorijentiranosti. Mogu ih koristiti i osobe u opasnosti od otmice, poput državnih službenika, novinara i rukovoditelja poduzeća. SmartSoles dolaze u tri veličine po mjeri za muškarce, žene i djecu, vodootporne su i uključuju induktivnu podlogu za punjenje.

NOVOSTI

TX Corp, dobavljač sustava za praćenje ljudi i njihove imovine u posljednjoj je fazi uvođenja na tržište svojih GPS SmartSoles, osmišljenih za rješavanje nekih od izazova Alzheimerove bolesti i autizma.

EKS

CEN

TAR str.

CRKVA SVIH SVETIH, BLATO

PREDSTAVLJAMO

16. međunarodna konferencija o geoinformacijama i kartografiji

Snimanje promotivnog videa za faks

Dani karijera Geodetskog fakulteta

t n e m lace

K 4 K ,5

2 D H F N

D 3 A I D VI

p e R n Visio

PluraView

The Reference of 3D-Stereo Monitors

Two housing designs: 22”/24” or 27”/28”

Wide visual angle for Multi-user capability

Three Resolutions: FullHD, 2,5K or 4K

Increases the user motivation and acceptance

Window seat-ready thanks to double brightness

Established for 14 years Plug & Play technology

Completely flicker free for relaxed work

Highest resolution up to 4K /UHD @ 10bit

Certified for photogrammetry & GIS

Geomatika-Smolcak d.o.o. Gradek 2d 10255 Gornji Stupnik

Phone: +385 1 6589 030 info@geomatika-smolcak.hr www.geomatika-smolcak.hr

Request further information or demo device: www.pluraview.com

Break Through.

The New Trimble® X7 Scanning System breaks through the barriers in 3D scanning that have been holding you back. With time-saving automatic features and confidence building results, it’s the breakthrough you’ve been waiting for.

16. međunarodna konferencija o geoinformacijama i kartografiji MILJENKO LAPAINE ZAGREB, ROVINJ / ROVIGNO, VODNJAN / DIGNANO, PLITVICE LAKES | 24–27 SEPTEMBER 2020

16.

međunarodnu konferenciju o geo informacijama i kartografiji organizirali su Hrvatsko kartografsko društvo i Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu od 24. do 27. rujna 2020. Pokrovitelj je bilo Međunarodno kartografsko društvo (International Cartographic Association - ICA), a partneri Državna geodetska uprava (State Geodetic Administration of the Republic of Croatia), Zajednica Talijana Vodnjan – Comunita’ degli Italiani di Dignano, Centar za povijesna istraživanja Rovinj – Il Centro di ricerche storiche Rovigno, Franciscan Monastery Rovinj / Rovigno i Tourist Board Rovinj / Rovigno. Sponzori su bili tvrtke 4-D monitoring d.o.o., Geomatika Smolčak d.o.o. i Particela d.o.o.

O PREDSTAVLJAMO EKS

CEN

TAR str.

rganiziranjem ove konferencije Hrvatsko kartografsko društvo i Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu željeli su pridonijeti razvoju geoinformatike, kartografije, geodezije, geografije i srodnih područja s posebnim naglaskom na nova dostignuća. Širok raspon ponuđenih tema i poznati pozvani predavači jamčili su zanimljiva predavanja i suvremeni pristup. Program konferencije i sa žetci predavanja objavljeni su na adresi www.kartografi-

ja.hr. Pozvani predavači bili su profesorica Temenoujka Bandrova i profesor Haosheng Huang.

emenoujka Bandrova je profesorica kartografije na Sveučilištu za arhitekturu, građevinarstvo i geodeziju u Sofiji; osnivačica i predsjednica Bugarskog kartografskog udruženja (BCA); voditeljica Laboratorija za kartografiju; blagajnica i članica Izvršnog odbora Međunarodnog društva za digitalnu zemlju; voditeljica projekata i autorica 50 atlasa i 200 zidnih karata u DataMap-Europe. Od 2006. svake dvije godine organizira međunarodnu konferenciju o kartografiji i GIS-u.

Haosheng Huang je profesor geoinformacijskih znanosti i kartografije u Istraživačkoj grupi CartoGIS na Sveučilištu Ghent u Belgiji od veljače 2020. Prije toga bio je viši predavač i voditelj istraživačke skupine u GIScience centru Odjela za geografiju Sveučilišta u Zürichu u Švicarskoj; istraživač i predavač (sveuč. asistent dr. tehnike) u Istraživačkoj grupi za kartografiju, Tehničkog sveučilišta u Beču (TU Wien) u Austriji.

aosheng je trenutačno predsjedatelj ICA-ina Povjerenstva za usluge temeljene na lokaciji i pomoćni urednik časopisa koji izlazi pod naslovom Journal of Location Based Services (Taylor & Francis). Član je uredništava časopisa ISPRS International Journal of Geo-Information (IJGI, MDPI), Journal of Geovisualization and Prostor Analysis (Springer) i Urban Planning (Cogitatio). Haosheng je doktorirao (with Distinction/Honours) iz područja geoinformacija na TU Wien 2013. godine. Studirao je i diplomirao računarstvo na Južnokineskom normalnom sveučilištu.

a sudjelovanje na konferenciji prijavilo se 80 osoba. Najveći broj sudionika, njih 60, prijavio je sudjelovanje online, a ostali su došli osobno. Konferencija je počela 24. rujna 2020. na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Svečano otvaranje počelo je izvedbom skladbe Ave Maria koju je komponirao Stjepan Horvat (1895–1985) profesor geodezije na zagrebačkom sveučilištu i rektor toga sveučilišta. Nakon toga prisutnima su se obratili izv. prof. dr. sc. Almin Đapo, dekan Geodetskog fakulteta, doc. dr. sc. Rinaldo Paar, predsjednik Hrvatskoga geodetskog društva, dr. sc. Koraljka Kos, predstojnica Zavoda za geologiju Hrvatskoga geološkog instituta, dr. sc. Blaženka Mičević, članica Upravnog odbora Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije i dr. sc. Damir Šantek, glavni ravnatelj Državne geodetske uprave.

lijedila su dva pozvana predavanja. Prof. Temenoujka Bandrova govorila je o stvaranju edukacijskog središta “Spasi dječji život”, a prof. Haosheng Huang o modeliranju i obradi podataka u mobilnim uslugama koje se temelje na kartama. Nakon toga su Ivka Kljajić, Nediljko Dominović, Ivo-Pavao Jazbec i Miljenko Lapaine predstavili novi Kartografski rječnik.

onferencija je nastavljena nizom prezentacija nakon svečane sjednice Fakultetskoga vijeća kojom je obilježen Dan Geodetskog fakulteta.

PREDSTAVLJAMO

adi za Međunarodno kartografsko ud ruženje (ICA) od 1998. Njezine glavne aktivnosti pokrenute su u Povjerenstvu za kartografiju i djecu, gdje je bila supredsjedateljica (2014–2019) i članica žirija na nekoliko natjecanja Barbare Petchenik. Među ostalim, sudjelovala je u povjerenstvima za kartografiju i rano upozoravanje i upravljanje krizama, kartografske projekcije. Kao potpredsjednica u ICA-i, njezini prioriteti uključuju promicanje kartografije i ICA-e na nacionalnoj i međunarodnoj razini, pomaganje nacionalnim kartografskim organizacijama i podcrtavanje ključne uloge kartografije u geo-društvu.

EKS

CEN

TAR str.

Rovinj

Sljedeći dan konferencija je nastavljena u Rovinju.

U Rovinju smo posjetili franjevački samostan i Centar za povijesna istraživanja. U franjevačkom samostanu dočekao nas je fra Ilija Vrdoljak, koji nam je pokazao vrijednu knjižnicu u kojoj se čuva velik broj starih knjiga, crkvu i samostanski muzej.

radnja prekrasne barokne građevine franjevačkog samostana u Rovinju za počela je 1702. godine. Samostan pripada tipu klaustralnih gradskih samostana i, prema svojim sastavnim dijelovima, tradicionalan je i prilagođen životu redovnika i šire zajednice. Kombinira rad, bogoslužje, stanovanje, hranjenje, zabavu i aktivnosti važne za okolinu. Crkva je završena 1710. godine i posvećena sv. Franji Asiškom. U samostanskoj knjižnici čuva se zbirka od oko dvanaest tisuća knjiga, uglavnom teološkog sadržaja, od kojih neke potječu iz 16., 17. i 18. stoljeća i prave su rijetkosti. Knjižnica je pripojena samostanu 1878. godine. U samostanu se nalazi i samostanska zbirka s više od 250 eksponata koji predstavljaju raznolike dokaze o ljudskoj kreativnosti, znanju i dostignućima. Predmeti su izrađeni primjenom tradicionalnih umjetničkih i zanatskih tehnika i korištenjem različitih materijala. Spomenimo neke: herbarij iz 1756., relikvijar Svetog Križa i palice za mučenje iz 18. stoljeća, ikona Svete Marije i Djeteta iz 16. stoljeća i druge

Centru za povijesna istraživanja doče kao nas je ravnatelj dr. sc. Raul Mar setič. Nakon kraćeg uvodnog predavanja o Centru, upoznali smo se s knjižnicom i arhivom Centra. Posebno nas se dojmila kartografska zbirka u kojoj se čuva oko 3000 karata, od kojih je oko 600 uokvireno i izloženo u hodnicima i uz stubišta Centra.

Centar za povijesna istraživanja u Rovinju institucija je Talijanske nacionalne zajednice koja živi i djeluje u Istri, Rijeci i Dalmaciji, u čije ime ostvaruje pravo na povijesna istraživanja. Prijedlog za stvaranje centra za povijesne studije Talijanske nacionalne zajednice u Jugoslaviji formulirao je u studenom 1968. godine Talijanski savez za Istru i Rijeku, današnji Talijanski savez. To je organizacija Talijana u republikama Hrvatskoj i Sloveniji čija je svrha zaštita i razvoj nacionalnog, kulturnog i jezičnog identiteta Talijana na tom području.

nanstvena knjižnica Centra sadrži više od 93 000 svezaka. Od 1995. ima status depozitarne knjižnice Vijeća Europe, s posebnim odjeljkom o ljudskim i manjinskim pravima i zaštiti okoliša. Knjižnica također čuva posebnu zbirku geografskih, topografskih i vojnih karata, kao i slika i panorama od 16. stoljeća do danas. Poslije podne bila je predviđena panoramska vožnja brodom do Limiskoga kanala. Limski zaljev i dolina posebna su geografska značajka u blizini Rovinja i Vrsara na zapadnoj obali Istre, južno od Poreča. Naziv potječe od latinskog limes za “granicu”, koja se odnosi na položaj reljefa na granici dviju rimskih provincija: Dalmacije i Italije

ažalost, zbog valova na moru to nije bilo moguće provesti, pa smo osobnim automobilima otišli do kraja Limskoga kanala, gdje nas je u restoranu čekao objed. Za ručak smo imali riblju juhu, ribu list na žaru s blitvom i miješanom salatom, a za desert panakota. Neposredno prije nas u istom restoranu bio je predsjednik Republike Hrvatske. To nas je sve iznenadilo jer to nismo očekivali.

PREDSTAVLJAMO

ovinj / Rovigno je grad u Hrvatskoj smješten na sjevernom Jadranu. Smješten na zapadnoj obali istarskog poluotoka, popularno je turističko mjesto i aktivna ribarska luka. Grad je službeno dvojezičan, talijanski i hrvatski, stoga su oba naziva grada službena i istovrijedna.

EKS

CEN

TAR str.

Trećeg dana konferencije bili smo u Vodnjanu.

odnjan (hrvatski) ili Dignano (talijanski) je grad i općina u Istarskoj županiji u Hrvatskoj, smješten oko 10 kilometara sjeverno od najvećeg grada u Istri, Pule. Unutar povijesne jezgre grad je sačuvao svoj karakteristični srednjovjekovni izgled s atrijima i uskim ulicama, nepravilno vijugavim među kućama, s kamenim cestama i pročeljima, starim ulicama koje su još uvijek impresivno prepoznatljive po gotičkom, venecijanskom renesansnom i baroknom stilu te mnogim crkvama, bogat uspomenama i umjetnošću

aš domaćin u Vodnjanu bio je gosp. Germano Fioranti. Najprije smo posjetili kušaonicu maslinova ulja obitelji Belci u ulici San Rocco 22. Tamo smo saznali mnogo detalja o maslinarstvu u vodnjanštini i kušali tri vrste ekstra djevičanskog maslinova ulja. Zatim smo prošetali do crkve sv. Blaža.

PREDSTAVLJAMO EKS

CEN

TAR str.

odine 1800., nakon 40 godina gradnje, potrošenih 13 tisuća zlatnih dukata, kao i deset godina dobrotvornih priloga svojih stanovnika, crkva je posvećena na blagdan sv. Blaža. Vrijedilo je truda jer je na mjestu nekadašnje crkve izgrađena veličanstvena bazilika. Po veličini tlocrta (56,20 × 31,60 m) i kupoli visokoj 25 metara, župna crkva sv. Blaža najveća je župna crkva u Istri. Uz to, to je crkva s najvišim zvonikom (62 m). Znanstveno-stručni dio konferencije nastavljen je dobrotom Zajednice Talijana u Vodnjanu u palači Bradamante. Tijekom stoljeća palača Bradamante (XVII. st.) bila je venecijanska

lođa, skladište za ječam, sjedište Podestà (glavnog magistrata gradske države, gradonačelnika), arhiva, lokalni zdravstveni ured, stražarnica, blagajna, rezidencija općinskog povjerenika, zatvor i kazalište, regrutni centar, Carsko-kraljevski komesarijat, okružni sud i stambena zgrada. Danas je središte Talijanske zajednice Vodnjan. Sama zgrada dio je bogate graditeljske baštine grada. Smještena je na Narodnom trgu u Vodnjanu koji je jedno od središta javnog života. Baroknu fasadu karakteriziraju dramatične maske, ukrašeni prozori s lunetama i školjkama isklesanim u kamenu (u prvom planu), ukrasni parapeti za prozore, elegantna trifora (trostrani gotički kameni prozor) sa šarmantnom središnjom ogradom (na glavnom katu) i grb koji je prethodno bio ugrađen u zid venecijanskog dvorca koji je srušen 1808. godine. Jedna od specifičnih karakteristika zgrade koja je čini jedinstvenom je sat u potkrovlju - podignut iznad strehe 1814. godine. Isprva je korišten stari sat iz venecijanskog dvorca, ali nakon stalnih popravaka zamijenjen je novim izrađenim u Beču 1877. godine. U prostranom predvorju izložena je stalna zbirka “Grbova rektora i uglednih obitelji Vodnjana / Dignana” rekonstruirana od 2008. do 2010. godine. Na prvom katu nalaze se opsežna knjižnica (2.000 svezaka), informatička učionica i rekreacijski centar.

dvorani na trećem katu održano je nekoliko zanimljivih predavanja, a nakon njih bio je priređen mali koncert. Nastupila je trinaestogodišnja Giulia Timea Fioranti na klaviru izvevši Sonatu u D-duru Domenica Scarlattija, Etudu u d-molu op. 1 no. 4 Franza Liszta i skladbu Jela iz zbirke Drveće, Jana Sibeliusa op. 75. Njezina mentorica je prof. Tatiana Šverko.

PREDSTAVLJAMO

Vodnjan

EKS

CEN

TAR str.

Četvrtoga dana konferencije posjetili smo nacionalni park Plitvička jezera.

acionalni park Plitvička jezera jedan je od najstarijih i najvećih nacionalnih parkova u Hrvatskoj. Godine 1979. Nacionalni park Plitvička jezera stavljen je na popis UNESCO-ova registra svjetske baštine. Nacionalni park osnovan je 1949. godine i nalazi se u planinskom krškom području središnje Hrvatske, na granici s Bosnom i Hercegovinom. Važna cesta sjever-jug koja prolazi područjem nacionalnog parka povezuje hrvatsku unutrašnjost s jadranskom obalnom regijom.

olazak iz Zagreba malim autobusom bio je ispred Zapadnog kolodvora u 11 sati. Obilazak Plitvičkih jezera započeo je na sjevernom ulazu u Park (“Entrance 1” = “Ulaz 1”). Obilazak je bio kružan i obuhvaćao je zone “Donjih” i “Gornjih jezera”. Krajnja točka programa postignuta je kombinacijom pješačenja i vožnje električnim brodom, a povratak na početnu točku bio je panoramskim vlakom. Uživali smo u ljepoti najvećih i najatraktivnijih slapova (“Veliki slap”, “Veliki” i “Mali prštavac”), kao i u nebrojenim manjim slapovima, te u ljepoti jezera. Povratak u Zagreb bio je u večernjim satima.

P PREDSTAVLJAMO EKS

CEN

TAR str.

rema Pravilniku o stručnom usavršavanju osoba koje obavljaju stručne geodetske poslove i Uputama za način provođenja programa stručnog usavršavanja Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije nakon obavljenog usavršavanja obavlja se provjera znanja. Provjera znanja online obavljena je 1. i 2. listopada 2020. Za konferenciju bilo je prijavljeno 80 sudionika, a njih 53 pristupilo je provjeri znanja. Velika većina ispitanika, njih 96%, uspješno je prošla test znanja odgovorivši ispravno na više od 70% postavljenih pitanja. Pokazuje se da su pitanja bila relativno lagana, premda su samo na tri pitanja bili svi odgovori točni. Iz odgovora na posljednje pitanje može se zaključiti da je velika većina ispitanika sudjelovavši na konferenciji naučila nešto novo.

vi materijali sa 16. međunarodne konferencije o geoinformacijama i kartografiji, uključujući publikaciju Program and Abstracts, dostupni su na adresi www.kartografija.hr.

PREDSTAVLJAMO

Plitvice

EKS

CEN

TAR str.

Snimanje promotivnog videa za faks ANDREA KUJUNDŽIĆ-LUJAN

eodezija je znanost bez konstante. Stalno se mijenja, raste i napreduje. Takav je i naš Geodetski fakultet. Stoga mu je krajnje vrijeme da ove godine ljepotu svoga umijeća prikaže kao što do sada nikada nije – promotivnim videom!

dluka o snimanju promo videa proizašla je iz želje da se privuče što veći broj učenika srednjih škola da upišu upravo naš Fakultet. Promotivnim videom smo htjeli opisati i pokazati što sve nudi Geodetski fakultet. Cijeli proces snimanja video uratka tekao je glatko. Grupa studenata, od kojih su neki dio uredništva Ekscentra, okupila se kako bi jednoj ideji s papira dala stvaran oblik. Vrijedno smo se sastajali i razbijali svoje mudre glavice prije samog snimanja kako bi smislili scene koje ćemo snimiti, rečenice koje ćemo izgovoriti i lokacije na kojima bismo to mogli napraviti. No, prije snimanja je trebalo još nešto napraviti – trkom kući staviti na pranje dukserice ili majice s logom GEOF-a da nas na dan snimanja dočekaju čiste i mirisne.

PREDSTAVLJAMO EKS

CEN

TAR str.

nimanje se odvijalo na nekoliko zanimljivih lokacija. Pa su Umjetnički paviljon, Mirogoj i Geodetski fakultet sredinom ove godine zaposjeli oni ‘čudni ljudi što slikaju’. Snimali smo razne scene kako bi ovaj video učinili što zanimljivijim. Studenti koji su sudjelovali strpljivo su slušali upute profesionalaca koji su nas vodili. Nekolicina nas trebala je naučiti i kratak tekst koji smo pred kamerama morali ispričati. Pucala nas je trema jer su iza kamera stajali ljudi koji se time bave cijeli život. Tako je nastalo puno ‘bloopera’ kojima se i mjesecima kasnije zajedno smijemo. Začudili bi se koliko pokušaja je potrebno da jedna rečenica zvuči kako spada (puno!). Ipak nije lako biti glumac...

MARIJANA KRIŽIĆ

ad u računaonicama i na terenu, lasersko skeniranje i upravljanje dronom neke su od najzanimljivijih radnji koje smo pokušali prikazati u videu. Upravo je ta raznolikost našeg budućeg zanimanja mnoge od nas privukla te smo se nadali da ćemo iste osjećaje izazvati i nekim nadolazećim generacijama. Uz ove ‘ozbiljne’ scene snimili smo i one… manje ozbiljne. Mudro smo promatrali kako naši uređaji mjere, gledali u nebo kao da je najzanimljivije, šetali smo, a nismo imali cilja, prstom pokazivali u nešto, a pritom pričali gdje ćemo na kavu, itd. Ipak, montaže su bile dobre pa smatramo da se naše promišljeno i dubokoumno geodetsko izlaganje isplatilo.

tavljajući šale na stranu, našeg snimanja prisjećamo se vrlo rado. Mnogi prisutni to iskustvo neće zaboraviti još mnogo godina, a nekim novim studentima to će biti prvi susret s Geodetskim fakultetom. Ponosni smo na našu ustrajnost i rad jer je bilo zaista teško realizirati jedan veći projekt u doba pandemije. Nadamo se da ste uživali u gledanju jednako koliko smo i mi u snimanju našeg promotivnog videa!

“Snimanje promotivnog videa bilo je zanimljivo i zabavno iskustvo. Trema je, naravno, bila prisutna, ali sam siguran da u budućnosti ako budem morao stati pred kameru, to ću učiniti puno lakše nego ikad prije.” KARLO STIPETIĆ

“Snimanje promotivnog videa bilo je jako zanimljivo iskustvo. Imala sam osjećaj da su dvije rečenice što sam ispričala, bile teže za zapamtiti od bilo kojeg gradiva. Snimatelji su nas sjajno uputili kako se ponašati pred kamerama. Inače smo se super zabavljali te smo na kraju, naravno, popili kavu.” ANDREA KUJUNDŽIĆ-LUJAN

“Snimanje je bilo jako zabavno, upoznao sam kolege s drugih godina. Jedno jako lijepo iskustvo.” ROKO MAMUT

“Snimanje promotivnog videa jedno je zabavno i poučno iskustvo. Iako smo mnoge scene ponavljali bezbroj puta i odgađali snimanje zbog vremenskih uvjeta, mislim da se na kraju sav trud isplatio.” MARTINA JURČEVIĆ

POGLEDAJTE VIDEO:

PREDSTAVLJAMO EKS

CEN

TAR str.

Dani karijera Geodetskog fakulteta DOC. DR. SC. ANTE MARENDIĆ

Dani karijera namijenjeni su svim zainteresiranim studentima Geodetskog fakulteta. Cilj Dana karijera je omogućiti izravnu komunikaciju poslodavaca i studenata te studente upoznati sa stanjem na tržištu rada u Republici Hrvatskoj. Tijekom Dana karijera, studenti će imati priliku upoznati se s predstavnicima tvrtki iz područja geodezije i geoinformatike, raspitati se o mogućnostima obavljanja stručne prakse, kao i mogućnostima stalnog zaposlenja.

akon predstavljanja tvrtki, putem virtualnih soba kreiranih za svaku pojedinu tvrtku, studenti su imali priliku direktno postaviti pitanja predstavnicima tvrtki o mogućnostima obavljanja stručne prakse, usavršavanja u tvrtki, kao i mogućnostima stalnog zaposlenja. Na Danu karijera sudjelovalo je 106 studenata i predstavnika tvrtki.

an karijera Geodetskog fakulteta u organizaciji Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske udruge poslodavaca održan je online putem Microsoft Teams platforme u srijedu 23. rujna 2020. Cilj Dana karijera bio je omogućiti predstavljanje tvrtki iz područja geodezije i geoinformatike studentima Geodetskog fakulteta, upoznati studente sa stanjem na tržištu rada u Republici Hrvatskoj, te omogućiti izravnu komunikaciju poslodavaca i studenata Geodetskog fakulteta.

Tijekom dana karijera, studentima se predstavilo 11 tvrtki iz područja geodezije i geoinformatike.

PREDSTAVLJAMO

an karijera Geodetskog fakulteta otvorio je dekan Geodetskog fakulteta, izv. prof. dr. sc. Almin Đapo, nakon čega su se studentima i poslodavcima obratili Željko Perić, ing. geod., predsjednik Udruge geodetsko – geoinformatičke struke – Hrvatske udruge poslodavaca te glavni ravnatelj Državne geodetske uprave, dr. sc. Damir Šantek.

EKS

CEN

TAR str.

CRKVA SV. NIKOLE, JASTREBARSKO

TEMA BROJA: POTRESI U RH

Potresi u Hrvatskoj

Potres u Zagrebu

Potres u Petrinji

Predviđanje potresa

Aktivnosti Geodetskog fakulteta na saniranju posljedica potresa u Petrinji

Put po fakultetu nakon potresa

Potresi u Hrvatskoj JOSIPA HUMSKI KATARINA FRANULOVIĆ MARIJANA KRIŽIĆ ANDREA KUJUNDŽIĆ-LUJAN

BREAKING NEWS! Zagreb, 22.03.2020. Jutros u 6 sati i 24 minute seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su vrlo jak potres s epicentrom kod Markuševca. Magnituda potresa iznosila je 5,5 prema Richteru na dubini od 10 km, a intenzitet u epicentru VII stupnja MCS ljestvice. U 7:01 sati uslijedio je još jedan potres jačine 5,0 stupnjeva po Richteru. Petrinja, 29.12.2020. TEMA BROJA EKS

CEN

TAR str.

U 12 sati i 19 minuta stanovnike Hrvatske uzdrmao je novi potres! Snažan potres magnitude 6,2 s epicentrom kod Petrinje osjetio se u cijeloj zemlji. Ukidaju se propusnice, u pomoć stižu policija, Civilna zaštita, vatrogasci, vojska, HGSS… „Potres razara zemlju, ali ujedinjuje ljude“

otres je kratkotrajno gibanje tla uzrokovano poremećajima i pokretima u Zemljinoj kori i litosferi nastalih zbog naglog i neočekivanog oslobađanja energije u Zemljinoj litosferi koje stvara seizmičke valove. Prirodna je to pojava koja je dovoljno jaka da ju osjete ljudi, ali i zabilježe seizmografi u širem području. Potresi tako mogu varirati u veličini od onih koji su toliko slabi da se ne mogu osjetiti do onih koji su dovoljno jaki da ruše predmete i objekte i izazovu razaranja u cijelim gradovima. Seizmičnost ili seizmička aktivnost područja je učestalost, vrsta i veličina potresa tokom određenog vremenskog razdoblja.

a površini Zemlje potresi se očituju potresanjem i pomicanjem ili narušavanjem tla. Koliko će koji potres napraviti štete ovisi o dubini na kojoj on nastaje. Mjesto nastanka potresa u dubini Zemlje naziva se hipocentar (žarište ili fokus), a epicentar je mjesto na površini gdje se potres najviše osjetio (neposredno iznad hipocentra). Ukoliko je hipocentar u dubini do 70 km potres je plitak, a sve dublji od 300 km ispod Zemljine površine nazivamo dubokim.

Za potrese koji se obrađuju u ovom tekstu, može se utvrditi da su bili plitki i to na dubini od deset kilometara: (Zagreb) M 5,5 – dubina potresa 10 Km, (Petrinja) M 6,4 – dubina potresa 10km. Kada se epicentar velikog potresa nalazi na moru, morsko dno može biti dovoljno pomaknuto da izazove tsunami. Potresi također mogu izazvati klizišta, odrone, likvefakciju i, povremeno, vulkansku aktivnost. Postoji nekoliko vrsta potresa na Zemlji i oni mogu biti prirodno ili umjetno izazvani: ruševni (izazvani udarcem pri urušavanju podzemnih šupljina), vulkanski (uzrokovani magmatskom aktivnošću), tektonski (uzrokovani tektonskim

poremećajima u litosferi i dijelom u Zemljinom plaštu) i umjetni (eksplozije, inducirani potresi) potresi. Znanost koja se bavi proučavanjem potresa naziva se seizmologija, a instrument kojim se mjeri jačina potresa zove se seizmograf, dok se njihovi zapisi nazivaju seizmogrami. Tektonski potresi čine oko 85% svih potresa i izazivaju najveća rušilačka djelovanja. Nastaju uslijed tektonskih pokreta u litosferi. Izvor tektonskih potresa su naprezanja u Zemljinoj kori. Potres nastaje onda kada naprezanja prijeđu granicu elastičnosti materije, pri čemu dolazi do naglog oslobađanja akumulirane energije. Vulkanski potresi (čine 7% svih potresa) uzrokovani su kretanjem magme prema površini. Imaju samo lokalni učinak, budući da se samo mali dio ukupne energije pretvori u mehaničku energiju seizmičkih valova. Potresi urušavanja nastaju prilikom urušavanja šupljina u Zemljino kori, koje nastaju djelovanjem vode na materije topive u vodi. Izvor energije im potječe od polja sile teže, tako da kod urušavanja naglo opadne potencijalna energija postojeće raspodjele masa. Energija tih potresa je jako mala i analogna oslobođenoj energiji kod pada meteora. Čine 3% svih potresa. Potres ili podrhtavanje zemlje je uobičajena pojava koja je nesumnjivo poznata ljudima od najranijih vremena. Prije razvoja akcelerometara koji mogu izravno mjeriti brzinu podrhtavanja tla i ubrzanje, intenzitet potresa zemlje procijenjen je na temelju uočenih efekata, kategoriziranih na različitim ljestvicama seizmičkog intenziteta. Snagu (energiju) samog potresa prikazujemo magnitudom. Prvu ljestvicu za mjerenje magnituda potresa razvio je Charles F. Richter 1935. godine. Zanimljivo je za spomenuti, ako potres bude jako duboko, i/ili usred oceana magnitudu 7 nitko neće osjetiti, tj. intenzitet je svuda jako malen. Richterova ljestvica jakosti potresa prikazana je u Tablici 1. S druge strane, intenzitet (EMS, MCS, MSK, ...) govori o učincima potresa pa tako isti potres ima mnogo intenziteta ovisno o udaljenosti od žarišta, dubini žarišta, trajanju potresa, utjecaju temeljnog tla, itd. U Europi se uglavnom primjenjuje Mercalli-Cancani-Sieberg (MCS) makroseizmička ljestvica s dvanaest stupnjeva prikazana u Tablici 2. Iako mediji

TEMA BROJA

KRATKO O POTRESIMA

EKS

CEN

TAR str.

obično navode magnitude potresa kao “Richterovu ljestvicu”, standardna praksa većine seizmoloških institucija je izražavanje jačine potresa na ljestvici trenutne magnitude, koja se temelji na stvarnoj energiji oslobođenoj potresom. Zaključno, magnituda po Richteru pokazuje MAGNITUDA JAKOSTI POTRESA

OPIS POTRESA

Ispod 2,0

Mikro

2,0 – 2,9 3,0 – 3,9

Manji Lagani

5,0 – 5,9

Umjereni

6,0 – 6,9

Jaki

7,0 – 7,9

Veliki

8,0 – 8,9

10,0+

STUPANJ POTRESA

UČINAK DJELOVANJA POTRESA TABLICA 1: RICHTEROVA LJESTVICA JAKOSTI POTRESA

4,0 – 4,9

9,0 – 9,9

amplitudu tj. količinu energije oslobođene u hipocentru (Tablica 1), dok MCS ljestvica mjeri intenzitet potresa u epicentru (Tablica 2).

Mikropotresi, ne osjećaju se. Općenito se ne osjete, ali bilježe ih seizmografi. Često se osjete, no rijetko uzrokuju štetu. Osjetna drmanja pokućanstva, zvukovi trešnje. Značajnija oštećenja rijetka. Uzrokuje štetu na slabijim građevinama u ruralnim regijama, moguća manja šteta kod modernih zgrada. Može izazvati štete u naseljenim područjima 160 km od epicentra. Uzrokuje ozbiljnu štetu na velikom području. Može prouzrokovati golemu štetu i po tisuću kilometara od epicetra.

Razarajući

Epski

Katastrofalni potres koji uništava većinu objekata u krugu od nekoliko tisuća kilometara. Nikada nisu zabilježeni.

NAZIV POTRESA

UČINAK POTRESA TABLICA 2: MERCALLIJEVA MAKROSEIZMIČKA LJESTVICA

Nezamjetljiv potres

Vrlo lagan potres

III

Lagan potres

Umjeren potres

Prilično jak potres

Jak potres

VII

Vrlo jak potres

Ruše se dimnjaci, crjepovi padaju sa krova, kućni zidovi pucaju

VIII

Razoran potres

Sabije građene kuće se ruše, a jače građene oštećuju. Tlo puca.

Pustošni potres

Kuće se teško oštećuju i ruše. Nastaju velike pukotine, klizišta i odroni zemlje

EKS

Uništavajući potres

Većina se kuća ruši do temelja, ruše se mostovi i brane. Izbija podzemna voda.

TAR str.

Katastrofalan potres

Srušena je velika većina zgrada i drugih građevina. Kidaju se i ruše stijene.

XII

Veliki katastrofalan potres

TEMA BROJA

CEN

Bilježe ga jedino seizmografi. Osjeti se samo u gornjim katovima visokih zgrada. Podrhtavanje tla kao pri prolazu automobila. Prozorska okna i staklenina zveče kao da je prošao težak teretni automobil. Njišu se slike na zidu. Samo pojedinci bježe na ulicu. Slike padaju sa zida, ormari se pomiču i prevrću. Ljudi bježe na ulicu.

Do temelja se ruši sve što je čovjek izgradio. Mijenja se izgled krajolika, rijeke mijenjaju korito, jezera nestaju ili nastaju.

N SLIKA 1. NAJVAŽNIJE ZEMLJINE LITOSFERNE PLOČE

SEIZMIČKA AKTIVNOST HRVATSKE

a području Hrvatske ima nekoliko zona veće seizmičke aktivnosti. U priobalnome dijelu takva se zona proteže od slovensko-hrvatske granice do područja južno od Dubrovnika. Druga se zona proteže od slovenske granice zapadno od Karlovca preko Žumberačkoga gorja i Medvednice do Bilogore. Seizmički je aktivna i zona od Pokuplja prema Banjoj Luci (BiH). Manje su aktivna seizmička područja slavonske planine Psunj, Papuk, Krndija i Dilj. Ostali središnji i istočni dijelovi Hrvatske seizmički su aktivni još manje. Svi potresi na području Hrvatske ubrajaju se u red plitkih potresa (Slika 2 i 3).

SLIKA 2. KARTA RASJEDA

rema onome što znamo, područja Hrvatske s najmanjom seizmičkom aktivnošću su Istra te neki dijelovi Slavonije i Baranje. Iako su nam poznati potresi i na tom području poput onog u okolici Đakova 1884. godine i na širem području Slavonije 1964. godine. Seizmički najugroženiji dio Hrvatske je upravo južna Dalmacija čemu svjedoči jedan od najvećih hrvatskih potresa prošlog tisućljeća (Dubrovnik M 7,6, 1667.). Seizmičnost sjeverozapadne Hrvatske može se okarakterizirati kao umjerena s rijetkim pojavama jačih potresa. Medvednica i šira okolica Zagreba pripadaju tektonski aktivnom području. Na tu činjenicu ukazuju povijesni podatci o potresima i ne tako davna seizmička aktivnost. Kada govorimo o geološkom položaju, navedeno je područje sm-

TEMA BROJA

odručje Hrvatske nalazi se u dijelu Sredozemlja koje je seizmički i tektonski aktivno zbog konvergentnog kretanja Afričke prema Euroazijskoj ploči. One međusobno djeluju kroz Sredozemno more no, postoje i mali fragmentarni dijelovi koji su zaglavljeni između tih većih ploča. Jedna od tih mikroploča je Jadranska mikroploča koja se nalazi na području Jadranskog mora. Pojam Jadranske mikroploče prvi put uvodi McKenzie, opisujući je kao ploču neovisnu od Afričke i Euroazijske ploče (Pavasović, 2014), dok naziv Jadranska ploča prvi daje Suess te njime definira područje koje obuhvaća Jadransko more (Anderson i Jackson, 1987). Zbog pomicanja Jadranske mikroploče postoji materijal s obje strane koji je napet. Taj napon, ili energija stresa, nakuplja se u kori te se oslobađa u obliku potresa. Upravo je taj sudar stvorio sve planine koje postoje po cijelom Jadranu – Apenine, Alpe i Dinarske Alpe. Također, odgovoran je i za niz vulkana koje nalazimo u zapadnoj Italiji i one više prema jugu Italije, od kojih su neki još uvijek aktivni. Pomicanje ploča, njihovo sudaranje, rastezanje ili klizanje događa se već milijardama godina, a samo se na našem području događa već mnogo milijuna godina. Budući da se to događa kroz tako dugo vremensko razdoblje i da se kretanje još uvijek događa, neke linije rasjeda postaju neaktivne, dok su druge aktivne.

EKS

CEN

TAR str.

ješteno na granici između zapadnog i središnjeg dijela Panonskog bazena. Njegovu granicu određuje žumberačko-medvednički rasjed širine 12–25 km, duljine 100 km i orijentacije sjeveroistok–jugozapad (Kuk i dr, 2000).

SLIKA 3. ZAGREBAČKI RASJED

pćenito, tektonska aktivnost Zagreba uvjetovana je pokretima u regionalnom strukturnom sklopu u kojem vrlo važnu ulogu igra Jadranska mikroploča koja uzrokuje jaku kompresiju u području Alpa i sjevernog dijela Dinarida. Regionalni stres dodatno pokazuje najjaču kompresiju u području žumberačko-medvedničkog rasjeda, Ivanščice i Kalnika. Područje samog grada Zagreba presijeca zagrebački rasjed koji je sačinjen od niza manjih rasjeda: Podsused–Markuševac–Kašina–Zelina i Kerestinec– Ilica–Maksimir–Sesvete (Slika 3).

A TEMA BROJA EKS

CEN

TAR str.

ko uzmemo u obzir kompresiju prostora u zoni žumberačko-medvedničkog rasjeda, tektonske pomake dijelova Medvednice, amplitude pokreta i potrese koji su se dogodili, možemo izdvojiti seizmički najaktivniji prostor, odnosno dionicu zagrebačkog rasjeda između Markuševca i Moravča, u duljini od oko 20 km. Također, koncentraciji žarišta potresa pridonose i pomaci blokova Medvednice u zoni rasjeda Stubica–Kašina. Podatci o potresima šireg regionalnog područja grada govore o dvadesetak potresa u periodu od 16. do 20.stoljeća koji su prouzročili veću štetu. Najvažniji je, dakako, potres koji se dogodio 9. 11. 1880. godine u 7:33h. Njegova epicentralna jačina je procijenjena na oko IX MCS, a žarišnu dubinu je prvi procijenio J. Torbar između 10 i 15 km.

olina Kupe je zona u kojoj je koncentracija potresa otkrivena u blizini Pokupskog, a najjači zabilježeni potres dogodio se 1909. godine. To je ujedno i najslavniji potres u Hrvatskoj jer je Andrija Mohorovičić 1910. na osnovu tog potresa otkrio tzv. „Moho“ sloj. Razdoblje povećane seizmičke aktivnosti u ovom području je trajalo sve do 1914. godine. Otada se nije dogodio potres jači od VI MCS. Svi zabilježeni potresi dogodili su se u gornjem plaštu (Markušić i Herak, 1999). Dolina Drave seizmička je zona koja obuhvaća područje Koprivnice, Kalnika i Bilogore. Najjači potresi za koje postoje pisani dokazi su iz 1757. godine u Virovitici (9°MCS) i 1778. u Koprivnici (8°MCS). U 20. je stoljeću zabilježen potres jačine 8°MCS (1938) s epicentrom u Bilogori, smještenoj u rasjednoj zoni Medvednica–Kalnik. Samo je gornji plašt seizmički aktivan, a hipocentri su smješteni na dubini od 10 km (Markušić i Herak, 1999). U Baranji ih katalog potresa bilježi samo 24. Zapravo je ova zona bila seizmički najaktivnija između 1922. i 1924. kada se tu dogodio potres jačine VII-VIII MCS s epicentrom sjeverno od Osijeka (Markušić i Herak, 1999). Područje južnog dijela Hrvatske je zona izrazitih potresa što se da zaključiti izučavanjem Hrvatske seizmološke karte (Slika 4).

ko se uzme u obzir broj potresa, Dinara je najaktivniji dio hrvatskog teritorija. Općenito jačina potresa raste od jugoistoka prema sjeverozapadu. Iako su nam seizmički zapisi za to područje dostupni od 18. stoljeća te ukazuju na pojavu četiri potresa koji prelaze jačinu od 8° MCS, seizmička aktivnost područja oko Dinare poznatija je samo u zadnjih 100 godina. Potresi se javljaju na rasjedima koji pripadaju zoni Sinj–Imotski. Najveći poznati potres (jačina potresa = 9° MCS) dogodio se 1898. godine kod Sinja.

a karti potresnih područja Hrvatske (Slika 4) prikazani su epicentri od oko 30 000 potresa, a na prikazanom

sporedno je prikazana i karta potresnih područja za povratno razdoblje od 475 godina na kojoj su prikazane vrijednosti višeg ubrzanja tla, izraženog u jedinicama gravitacijskog ubrzanja gdje je g = 9.81 m/s2 (Slika 5) Na slici se vidi da su najveća ubrzanja tla (crvena i žuta boja na karti) upravo na mjestima gdje je najveća koncentracija potresa na karti seizmičke aktivnosti (crvene točke). Također je vidljivo da je u posljednjih 47 godina Dinara tektonski najaktivnije područje, a slijedi okolica Dubrovnika, sjeverni Jadran te sjeverozapadni dio Hrvatske. Plavom i zelenom bojom prikazana su područja koja karakterizira najmanja vrijednost ubrzanja tla, a to su Panonski bazen, Istra i Lika.

MJESTO

INTENZITET (°MCS)

DATUM

MAGNITUDA (RICHTER)

području u prosjeku se svake godine dogodi potres magnitude veće od 6 prema Richterovoj ljestvici te se osjeti oko 65 potresa godišnje.

7,6

IX-X

6. travanj

UČINAK POTRESA

EPICENTAR

Oko 2200 žrtava, porušen gotovo cijeli grad,

Dubrovnik

1667.

tsunami uništio

brodove u luci, a jak vjetar raspirio požare Dvije ljudske

9. studeni

Zagreb

6,3

VIII

1880. 2. srpanj 1898.

žrtve, oštećeno Kašina Planina ili porušeno oko

Gornja

1400 zgrada Trilj

6,7

Potres na temelju kojeg je Andrija

8. listopad

Pokuplje

5,8

VIII

1909.

Mohorovičić otkrio

Pokuplje

diskontinuitet u Zemljinoj unutrašnjosti

12. ožujak

Vinodol

5,8

VIII

1916. 15. ožujka

Dvije ljudske Imotski

6,2

1923. 27. ožujak 1938.

žrtve, velika materijalna šteta

Novigrad Podravski

5,6

ispod planine Biokova, na granici između Hrvatske i BiH

VIII

SLIKA 4. – KARTA EPICENTARA POTRESA NA PODRUČJU HRVATSKE OD 372. G. PR. KR. DO 2020. GODINE PREMA KATALOGU POTRESA HRVATSKE I SUSJEDNIH PODRUČJA (ARHIVA GEOFIZIČKOG ODSJEKA, PMF, SVEUČILIŠTE U ZAGREBU)

TEMA BROJA

TABLICA 3. NAJJAČI POTRESI ZABILJEŽENI U HRVATSKOJ (OD 17. ST DO 2019. GODINE)

EKS

CEN SLIKA 5. – KARTA POTRESNIH PODRUČJA

TAR str.

POTRES U ZAGREBU 22.03.2020.

osjetili građani, magnitude iznad 1,3 stupnja po Richterovoj ljestvici, dok su seizmografi zabilježili još oko 1037 potresa magnituda manjih od 1,3 stupnja (Slika 7). U sljedećoj tablici prikazano je deset najjačih potresa ove potresne serije u razdoblju od 22.03.2020 do 1. lipnja 2020. TABLICA 4: DESET NAJJAČIH POTRESA ZAGREBAČKE SERIJE POTRESA DO 1. LIPNJA 2020.

SLIKA 6. KARTA PODRHTAVANJA TLA NA POVRŠINI ZA VRIJEME POTRESA U ZAGREBU IZRAŽENO VRIJEDNOSTIMA HORIZONTALNIH VRŠNIH UBRZANJA TLA U POSTOTCIMA GRAVITACIJSKOG UBRZANJA

TEMA BROJA EKS

CEN

TAR str.

ao da globalna pandemija korona virusa nije bila dovoljno teška kriza, dana 22. ožujka 2020. Zagrepčane je pogodio najsnažniji potres u posljednjih 140 godina. Potres jačine 5,5 stupnjeva po Richteru dogodio se u rano nedjeljno jutro, u 06:24 sati, dok je većina stanovnika još spavala. Euromediteranski seizmološki centar utvrdio je da se epicentar nalazio sedam kilometra sjeverno od središta Zagreba, u naselju Markuševec, na dubini od deset kilometara. Nakon glavnoga udara, oko pola sata poslije, u 7:01 sati uslijedio je još jedan potres jačine 5,0 stupnjeva po Richteru. U nešto više od 24 sata od prvoga potresa na području grada Zagreba, prema podacima Seizmološke službe i Euromediteranskog seizmološkog centra, zabilježeno je 57 potresa, među kojima je najjači bio magnitude 5,5 stupnjeva po Richterovoj ljestvici, a najslabiji 2,0. Seizmološka služba objavila je da je do 1. lipnja zabilježeno oko 613 potresa koje su

DATUM

VRIJEME (UTC)

22.03.2020.