Broj 18

LIST STUDENATA GEODETSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Broj 18 | Listopad 2015. | eISSN: 1331-4939| UDK 378 528

U temi broja donosimo: snimanje arheoloških artifekata izrada fotorealističnog 3D modela izrada dinamičkih monoskopskih vizualizacija

UREDNIŠTVO

O

GLAVNA UREDNICA

RIJEČ UREDNICE

Dragi čitatelji,

pred vama je novi, sedamnaesti broj časopisa studenata Geodetskog fakulteta, Ekscentar. Nakon tri godine rada i sudjelovanja u stvaranju prethodnih brojeva časopisa, ove godine preuzela sam uredničku palicu Ekscentra. Nije bilo nimalo lako nastaviti tradiciju, pogotovo zbog ljestvice koju su moji Dragi čitatelji i čitateljice, prethodnici visoko postavili. Uz već uhodanu uredničku ekipu i njezine nove članove, trudili smo se nastaviti u istom pred vama je novi, osamnaesti broj časopisa studenata Geodetskog fakulteta, Ekscentar. Sada već uhodana ekipa tonu. U ovom broju zadržali smo neke stare rubrike, ali i dostudenata, okupljena u uredništvu, dala je sve od sebe kako dali neke nove. ovaj broj Ekscentra ne bi zaostajao za prijašnjim brojevima, ali

Vesna Jurić, vejuric@geof.hr TEHNIČKO UREDNIŠTVO Filip Todić Ana Bodrožić Viktor Mihoković Tomislav Horvat Luka Zalović

NIČKE VERZIJE ČASOPISA

UREDNIŠTVO NOVOSTI

smo ujedno radili i na podizanju kvalitete i strukturi članaka

Dino Železnjak

objavljuju Potaknuti odličnim komentarima i iskustvima iz prethodnih dvaju brojeva,koji za se temu i u časopisu. Od prošlog, 17. broja, Ekscentar je dostupan u online verziji na engleskom jeziku što je još Franka Grubišić ovog Ekscentra odabrali smo studentske radionice. U prošlom je broju uspješno jednaostvastepenica više u kvaliteti ovog časopisa koja sa svakim brojem sve više raste.

Luka Zalović rena suradnja s Državnom geodetskom upravom, a ove smo se godine ponovno vratili s časopisa odlučili smo se ponovno više okrenuti UREDNIŠTVO ELEKTRONIČKEprivatnom sektoru. Suradnja je nastavljena sa starim suradnicima, ali i uspostavljena U ovom broju VERZIJE ČASOPISA studentima novima, što nam je samo dalo dodatni poticaj za nastavljanje ovakve aktivnosti, potvrdui zbog toga je veći broj članaka koji opisuju studentske aktivnosti, putovanja, stručne prakse, a vratili smo Franka Grubišić kvalitete i potrebe za ovakvim suradnjama između studenata i privatnog sektora. i rubriku Žuti Ekscentar u kojoj će svatko od vas naći nešto za

Tomislav Horvat

UREDNICA TEME BROJA Franka Grubišić

Ružica Kozić FINANCIJE Viktor Mihoković GRAFIČKA UREDNICA

EDNIŠTVA

o Frančula Solarić

hr

olarić

UNOVODSTVO

Franka Grubišić LEKTORI Mia Petričušić Lea Magdić

sebe i svoje slobodno vrijeme ispuniti rješavajući križaljku ili se

Kroz četiri radionice studenti su upoznali način rada novih instrumenata i ispitali njihonasmijati uz viceve. Od standardnih rubrika tu su Novosti u kojima smo, na jednom mjestu, okupili vijesti s fakulteta, ve karakteristike i novine, testirali nove metode mjerenja te izradili turističku mrežnu geodetske škole, ali i svijeta geodezije i geoinformatike, kartu pomoću GIS Cloud aplikacije. Vjerujem da će se ova suradnja kroz projekt Studentrubrika Predstavljamo u kojoj vam ovaj put donosimo kartografsko društvo, znanstveno-nastavni seminar skih terenskih radionica nastaviti i dalje te da ćemo proširiti broj sudionika iz Hrvatsko privatnog, „Profil dionika u geodeziji“ i međunarodni seminar „Uloge ali i državnog sektora. geodezije i geoinformatike u održivom razvoju“ koji je organizirala naša kolegica Franka Grubišić te rubrika Put putujem u kojoj su naši studenti opisali svoja stručna i zabavna

U udruženja rubrici Stručnii projekte članci možete pročitati članaka različitih tematika koje su pisali studenti U ostalim rubrikama predstavili putovanja. smo neka vezane uz nekoliko geodetsku Geodetskog fakulteta uZagrebu, ali i studenti geodezije u regiji. struku i novi priručnik koji uvelike doprinosi učenju geodezije. Prikazali smo primjenu I u 18. broju nastavili smo projekt studentskih radionica koji je započeo prije tri godine i ukazao nam na potrebu za geoprostornih znanosti u različitim područjima ljudskog djelovanja.

suradnjom studenata s privatnim sektorom koja još uvijek nije na onoj razini na kojoj bi trebala biti i koju bi svaki

student našeg fakulteta želio. Preko ovih radionica, studenti se upoznaju s novim tehnologijama, projektima koji su Naši studenti proputovali su Lijepom našom, susjednim zemljama i posjetili Portugal.

POČASNI ČLANOVI UREDNIŠTVA

dr. sc. Miljenko Solarić ić, Ksenija Ivančić,prof.

Mirjana miljenko.solaric@geof.hr

Dajana Bradara prof. dr. sc. Nikola Solarić

nsolaric@geof.hr

rezultate u istraživanjima. Osim prikaza suradnje različitih znanosti, željeli smo studentima približiti i proširiti vidike oko

Ovim putem također pozivam svepojma zainteresirane se pridruže u stvaranju idućeg naše struke teda ih nam potaknuti da i sami sudjeluju u širenju i implementaciji geodezije i njezinih grana u različitim djelatnostima gdje mogu uvelike doprinijeti svojim znanjem i vještinama. broja časopisa te svojim stvaralaštvom, idejama i kreativnošću pridonesu još boljem i kvalitetnijem razvoju našeg i vašeg časopisa Ekscentra.što smo u ovom broju u mogućnosti predstaviti vam u jednom drugom svjetlu naše Posebno mi je−zadovoljstvo

ačić, prof. dr. sc. Tomislav Bašić, ADMINISTRACIJA I RAČUNOVODSTVO ipl. ing., izv. prof. dr. sc.

Vlado Cetl, Teodora Fidler, Adžić, Ksenija Ivančić, Lana Govedarica po, prof. dr. sc. Miro Vesna Jurić Jenčić, Mirjana Kruhak, Snježana Milec, Ivana edak , Mario Miler , dipl. ing., doc.

Starinec, Štefica Vorih , doc. dr. sc. Mladen Zrinjski

umirovljene profesore, prof. dr. sc. Zlatka Lasića i profesora emeritusa prof. dr. sc. Zdravka Kapovića, kojima se ovim putem od srca zahvaljujem na suradnji i vrlo zanimljivim odgovorima na ne baš laka pitanja.

Zahvaljujem se svim članovima uredništva na trudu i upornosti na realizaciji ovog časopisa i pozivam sve studente da nam se pridruže i svojim idejama i kreativnošću pridonesu razvoju Ekscentra u pravom smjeru.

RECENZENTI

prof. dr. sc. Željko Bačić, dr. sc. Olga Bjelotomić, doc. dr. sc. Dubravko Gajski, dr. sc. Ina Miloglav, doc. dr. sc. Rinaldo Paar, 0 Zagreb, Hrvatska dr.s c. Marko Pavasović, doc. dr. sc. Mladen geof.hr ’’, E15˚57’48.5’’ Zrinjski, dr. sc. Mateo Gašparović

N 1848-6398 N 1331-4939

trenutno aktualni u svijetu geodezije, ali i upoznaju grane geodezije koje se na fakultetu uče kroz nekoliko osnovnih

su isto tako važne za svakog od nas. Tako smo u ovom broju odlučili ostvariti suradnju sa Zavodom za Svake godine sve više studenata predmeta, sudjelujea koje u izradi i kreiranju Ekscentra, ali i u projekfotogrametriju i daljinska istraživanja Geodetskog fakulteta i Odsjekom za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. prof. dr. sc. Nedjeljko Frančula Kroz tri radionice četiri stručna članka unutar teme da broja prikazali smo odnos grane geodezije, fotogrametrije i tima Studentskih terenskih radionica što nam i svima daje dodatni poticaj radimo arheologije te tako pokazali da je naša struka prisutna u sve većem broju drugih područja ljudskog djelovanja te da nfrancul@geof.hr bolje i upornije. uzajamnim pomaganjem i diseminacijom znanja uvelike možemo pomoći jedni drugima i na taj način postići bolje

ADRESA UREDNIŠTVA

DONATORI

Ekscentar

Vesna Jurić

DONATORI I SPONZORI

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Kačićeva 26/V, 10 000 Zagreb, Hrvatska e-mail: ekscentar@geof.hr NAKLADA 2500 ISSN ISSN 1331-4939 IZDAVAČ

0 Zagreb, Hrvatska Studentski zbor

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Kačićeva 26/V, 10 000 Zagreb, Hrvatska TISAK

GEOMATIKA SMOLČAK d.o.o.

GEOCENTAR d.o.o.

GEOPLAN d.o.o.

GEOMATIKA SMOLČAK d.o.o.

GEOCENTAR d.o.o.

Intergrafika ttž d.o.o.

Bistranska 19, 10 000 Zagreb

artographica Berlin ccess journals EKSCENTAR JE ČLAN

Puni tekstovi mogu se koristiti za Uredništvo ne mora uvijek biti osobne i edukacijske potrebe bez Puni tekstovi mogu se koristiti prethodnoga odobrenja, a uz obsuglasno sa stavovima autora. za osobne i edukacijske vezno navođenje izvora. Korištenje ekscentar potrebe bez prethodnog u komercijalne svrhe nije dozvoljeZa cijene aoglašavanja odobrenja, uz obveznoi donacije ELEKTRONIČKA VERZIJA no bez pisanog odobrenja izdavača. Ne smijete mijenjati, preobliunizg.hr/?q=ekscentar navođenje Korištenje nas u ili prerađivati sadržaj lista. Ovaj list je lincenciran pod Cremolimoizvora. kontaktirajte na hrcak.srce.hr/ekscentar kovati komercijalne svrhe http:// nije dozvoljeno bez pisanog odobrenja ative Commons License dostupnoj na internetskoj stranici: ekscentar@geof.hr creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/ izvođača. Ne smijete mijenjati, preoblikovati ili prerađivati http://student.geof.unizg.hr/?page_id=107

A

The Bibliographia Cartographica Berlin Directory of open access journals

96

BROJ ŽIRO RAČUNA 2340009-1100010196

Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora.

sadržaj lista. Ovaj list je licenciran pod Creative Commons License dostupnoj na internetskoj stranici: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/

MT-182 Neki od elemenata dizajna preuzeti su s www.freepik.com.

Za cijene oglašavanja i donacije molimo kontaktirajte nas na ekscentar@geof.hr

SADRŽAJ 6

NOVOSTI

6

Kačićeva 26

24

Svijet geodezije i geoinformatike

26

U ovom broju očekuje vas, kao i u dosadašnjima, tema broja, i ove godine okrenuta prema studentima - studentske terenske radionice.

Nakon nekoliko godina, u ovaj broj vraćamo i legendarne Žute stranice, a vidjet ćemo i kako su umirovljeni profesori prošli na našem profesorskom ispitnom roku!

PREDSTAVLJAMO

26

Hrvatsko kartografsko društvo

28

Uloge geodezije i geoinformatike u održivom razvoju

30

Profil dionika u geodeziji ide dalje

37

Profesorski ispitni rok

42 TEMA BROJA 44

M. Vuković Fotogrametrijski 3D modeli u arheologiji

47

A. Bodrožić, Đ. Adžić, K. Milec Priprema za fotogrametrijsko snimanje fotogrametrijsko snimanje artefakata

i

50

M. Barilar, F. Todić, I. Kriste Korištenje fotogrametrijskog materijala u izradi 3D modela i fototeksturiranje

57

R. Kozić, T. Horvat Statične i dinamične vizualizacije fotorealističnog modela arheološkog artefakta

STR. 30

62 STRUČNI ČLANCI 62

N. Mijić, M. Janić Računanje volumena kubatura masa iz digitalnog modela terena

64

Š. Skočić, T. Šimić, M. Tokić, K. Vardić Primjena satelitskih misija u proučavanju kriosfere

68

P. Curiš, A. Černeka, A. Čiček, M. Ćurić Satelitske altimetrijske misije

73

J. Gulin, A. Batina, D. Čota Izazov integracije senzorskih sustava na kopter

78

F. Todić, T. Šimunović, G. Tomac Svugdje moguća navigacija

84

A. Tupek, D. Panić, B. Marđetko Ispitivanje preciznosti GNSS uređaja Topcon HiPer SR prema normi ISO 17123-8

88 PUT PUTUJEM 88

Stručno putovanje Hvar 2014

90

Putovanje u Kukuljanovo

92

Studentska praksa u Požegi

93

2nd FIG Young Surveyors European Meeting – Berlin

94

ERASMUS Experience by Sara – Sofia

95

RASMUS Experience by Dino – Poznań

96

28. IGSM, Istanbul, Turska 2014

98

RGSM 2014, Sarajevo

STR. 44

100 ŽUTE STRANICE 102

50 nijansi sove

104

Geodetska križaljka

105

Geodetska osmosmjerka

106 PROMOCIJA 17. BROJA EKSCENTRA STR. 98

DECRETUM EXCENTRI » upute suradnicima Ekscentar je časopis studenata Geodetskog fakulteta, znanstvenog, popularno-znanstvenog i edukativnog karaktera. Tematski, objavljuju se radovi iz područja geodezije i geoinformatike te srodnih znanstvenih disciplina (astronomije, aeronautike, geo�izike, građevinarstva, arhitekture i sličnih).

Ekscentar redovno izlazi od 1997. godine, potpuno je besplatan za sve čitatelje i, osim studenata, čitaju ga pretplatnici Geodetskog lista. Časopis u pravilu izlazi jednom godišnje, a u slučaju osiguranja �inancijskih sredstava, dva puta.

KATEGORIJE RADOVA 1. Znanstveno-stručni radovi 1. a) Izvorni znanstveni rad – sadrži neobjavljene rezultate izvornih znanstvenih istraživanja, a u njemu su znanstvene informacije izložene tako da se eksperiment može ponoviti i dobiti opisani rezultat s točnošću koju navodi autor ili unutar dopustive granice eksperimentalne pogreške, odnosno, da se mogu ponoviti autorova zapažanja, analize, proračuni ili teorijski izvodi te zauzimati stajališta o zaključcima i rezultatima.

1. b) Pregledni znanstveni rad – rad što sadrži izvoran, sažet i kritički prikaz jednog područja ili njegova dijela u kojemu autor aktivno djeluje. Mora biti istaknuta uloga autorova izvornog doprinosa u tom području s obzirom na već publicirane radove te pregled tih radova.

1. c) Stručni rad – sadrži korisne priloge iz područja struke koji nisu vezani uz izvorna autorova istraživanja, a iznesena zapažanja ne moraju biti novost u struci.

1. d) Izvještaji sa znanstvenih i stručnih skupova i to samo sa skupova na kojima sudjeluju studenti, odnosno članovi i suradnici uredništva časopisa.

2. Ostali radovi, koji uključuju tematski diferencirane članke (novosti, studentske i sportske članke i osvrte, izvještaje s prakse i putovanja i drugo).

Kako bi časopis bio što kvalitetniji potrebno je pridržavati se sljedećih uputa i pravila: 1. Članak ne smije biti prethodno objavljen i istovremeno ponuđen drugom časopisu. Navedeni članci neće se razmatrati.

2. Naslov članka mora biti jasan, sažet i što kraći. U naslovu ne smije biti uskličnih ni upitnih rečenica ni izricanja posebnih teza. Tekst u članku mora biti precizan i nedvosmislen, terminološki jasan, pravopisno i tipografski točan.

3. Autori su dužni u člancima i drugim prilozima upotrebljavati međunarodni sustav jedinica (SI) s nazivima na hrvatskome jeziku (službeni dijalekt).

4. Svi gra�ički prilozi (slike, tablice, dijagrami) trebaju imati ime i opis.

Unutar teksta mora biti označeno mjesto kojem pripada pojedini gra�ički prilog te njegovo ime. Svi gra�ički prilozi moraju biti numerirani arapskim brojevima tako da prvi broj kod numeracije označava broj poglavlja, a drugi broj označava broj gra�ičkog priloga u tom poglavlju.

(Slika 2.1 označava prvu sliku u drugom poglavlju.) Ime i opis tablice pišu se iznad tablice, dok se ime i opis slike pišu ispod slike. Prilikom dostavljanja rada, svi gra�ički prilozi upotrijebljeni u tekstu prilažu se i u posebnoj datoteci i to u njihovoj izvornoj kvaliteti i veličini. Preporučljivo je da prilozi budu u formatima jpg, tiff, png, eps ili pdf.

5. Pisanje sažetka i ključnih riječi je obavezno i to ispod naslova članka.

Dio uvoda ili bilo koji dio teksta ne smije biti sažetak. Nominalan i optimalan broj u sažetku je 200 – 250 riječi te 6 – 8 ključnih riječi. Ime članka, sažetak i ključne riječi, osim na hrvatskom, moraju biti napisane i na engleskom jeziku.

6. Zbog postojanja online verzije časopisa na engleskom jeziku, svi autori članaka dužni su članke dostaviti i na engleskom jeziku.

7. Osobita pozornost treba se usmjeriti na citiranje i referenciranje. Literatura sadrži listu referenci koje su citirane u tekstu. Koristi se harvardski sustav citiranja i prema tome svi citati u tekstu moraju se nalaziti u popisu na kraju rada i obrnuto, svi citati iz popisa moraju biti citirani u tekstu (Belak, 2005).

Primjeri citiranja reference na rad u tekstu: • Uobičajeni način prikaza subatomskih čestica je preko tzv. Feynmanovih dijagrama (Feynman, 1960).

• Već prije je pokazano kako se primjenom fuzzy regulatora... (Zadeh i dr., 1975).

Citiranje referenci u literaturi: za knjigu: • Autor, inicijal(i), (godina), naslov knjige, izdanje (samo u slučaju da se ne radi o prvom izdanju), mjesto izdavanja knjige: izdavač.

• Macarol, S., (1950), Praktična geodezija, treće popravljeno izdanje, Zagreb: Tehnička knjiga. za članak: • Autor, inicijal(i), (godina), naziv članka, puni naziv časopisa, volumen (broj), stranice.

• Benčić, D., Novaković, G., (2005), Značenje i usporedbena analiza pojmova srednja pogreška i standardno odstupanje, Geodetski list, vol. 59, no. 1, str. 31. – 44. internetski izvor: • Autor, inicijal(i), (godina objave), naslov dokumenta ili stranice. [medij], <raspoloživo na: URL sadržaja>, [datum pristupa sadržaju].

• Simić, D., (2007), Kompjuteri. [Internet], <raspoloživo na: http://www. simic.sel�ip.com/simic/wp/?page_id=355>, [pristupljeno 5. svibnja 2008.]

Ako je sve izrađeno prema uputama rad bi trebao sadržavati: 1. članak (MS Word, LaTeX ili Open Document) 2. gra�ičke priloge (slike, fotogra�ije, tablice, dijagrame) u jednoj datoteci (zip ili rar) 3. popratni dopis (može i odlomak unutar članka) u kojem su navedeni svi autori.

Za svakog autora potrebno je navesti akademski stupanj, ime i prezime, stručnu spremu (npr. diplomirani inženjer geodezije), znanstveno zvanje (npr. magistar znanosti), naziv i adresu ustanove u kojoj radi, broj telefona (mobitela), faksa i e-mail. Također, u popratnom dopisu autor predlaže kategoriju članka (kategorije s početka ovoga teksta).

Temeljem rezultata recenzije uredništvo će rad kategorizirati i to ne nužno istovjetno autorovom prijedlogu. Rad se dostavlja na e-mail adresu ekscentar@geof.hr ili poštom na jednom od digitalnih medija (CD, DVD…): Časopis Ekscentar Geodetski fakultet Studentski zbor Kačićeva 26/V 10000 Zagreb

MOLE SE AUTORI DA SE PRIDRŽAVAJU JASNIH I PRECIZNIH UPUTA KAKO BI ČASOPIS BIO ŠTO KVALITETNIJI. U slučaju da rad nije napisan u skladu s »Uputama«, autoru će se rad vratiti s molbom za doradom.

Svi radovi dostavljeni u uredništvo podliježu recenzentskom postupku.

Autor rada ne mora biti upoznat s recenzentom, a pozitivan ishod recenzije ne mora biti uvjet za prihvaćanje. Autor ima pravo uložiti žalbu na komentare recenzenta i zatražiti njegovu promjenu što će biti razmotreno u čim kraćem roku.

Prioritet objave radova je uvjetovan aktualnošću tematike i cjelokupnim konceptom aktualnog broja. Najviši prioritet imaju radovi autora/koautora studenata Geodetskog fakulteta, bilo da se radi stručnoj ili studentskoj tematici. Nakon toga redom: izvorni znanstveni radovi, pregledni znanstveni radovi te stručni radovi. Stručni radovi koji prenose već poznate stvari ili je ista ili slična tematika obrađivana u jednom od prethodnih brojeva, imaju najniži prioritet.

Odluku o prihvaćanju i objavi rada donosi glavni urednik u konzultaciji s članovima uredništva. Prihvaćanje rada, u pravilu, ne znači nužno i objavu u prvom sljedećem broju. Svi autori, čiji su radovi prihvaćeni, moraju se složiti da se njihov rad objavi na Portalu znanstvenih časopisa – Hrčak te u bazi znanstvenih časopisa. Također, prihvaćeni i objavljeni rad autor ne smije objaviti u drugom mediju bez dozvole uredništva, a i tada uz podatak o tome gdje je rad objavljen prvi put. Autori čiji je rad prihvaćen u najkraćem mogućem roku dobivaju obavijest o prihvaćanju odnosno objavi.

Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora.

Sve dodatne informacije i pitanja na: ekscentar@geof.hr.

NOVOSTI

Kačićeva 26 - Studentski zbor Ekscentar, br. 18, pp. 6-25

Novosti Studentskog zbora Početkom akademske godine 2014./2015. došlo je do promjena u vodstvu Studentskog zbora Geodetskog fakulteta radi naglog i neprežaljenog odlaska dotadašnjeg predsjednika, Ivana Vuka, na drugi studij. Za predsjednika Studentskog zbora odabran je tad Hrvoje Sertić.

Nakon predstavljanja Zbora i svih sekcija brucošima na uvodnom govoru Dekana te održane brucošijade, počele su provedbe projekta financiranog iz Programskog ugovora s MZOS-om, a to je Peer to Peer: the Student Guide, u sklopu kojeg su studentice Vesna Jurić i Franka Grubišić izradile 3 različite brošure: Ekscentar, Kako preživjeti prvu godinu na GEOF-u??? i Kako je studirati na Geodetskom fakultetu u Zagrebu?

Uz radionice i projekte, sudjelovali smo u organiziranju promocija na fakultetu (vodstvo, organizacija i fotografiranje), našim smo rukometašima omogućili sve potrebne materijale te i ovu godinu podržali našu nogometnu sekciju u održavanju malonogometnog turnira Geolajka.

Studentske zborove sastavnica. Novoizabrani članovi Studentskog zbora Geodetskog fakulteta, na mandat za akademsku godinu 2015./2016. i 2016./2017. su: Franka Grubišić, druga godina preddiplomskog studija, Dinko Kasumanović, prva godina preddiplomskog studija, Marta Skorin, prva godina preddiplomskog studija, Lorena Džido, prva godina preddiplomskog studija, Mihael Markešić, prva godina preddiplomskog studija, Luka Stipić, prva godina preddiplomskog studija, Matea Zlatunić, druga godina preddiplomskog studija, Luka Trgovac, prva godina preddiplomskog studija, Tomislav Horvat, druga godina preddiplomskog studija,

I ove smo godine „obnovili" naš najdraži projekt, nastao u suradnji s Upravom fakulteta i timom modnakatedra.com, a produkt tog projekta je GEOFhoodie, koju su studenti Geodetskog fakulteta mogli pribaviti kroz travanj 2015. u prostorijama Fakulteta.

U ožujku 2015. godine, na svim fakultetima u sklopu Sveučilišta u Zagrebu, održani su izbori za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu i

Viktor Mihoković, druga godina preddiplomskog studija, Marijan Grgić, poslijediplomski studij, Luka Babić, poslijediplomski studij.

Svim novoizabranim članovima Studentskog zbora želimo puno uspjeha u budućem radu.

Za sve daljnje aktivnosti pratite nas na našoj internetskoj stranici (student.geof.hr), studentskom portalu (studentskiportal.geof.hr) i facebook profilu (Studentski zbor Geodetskog fakulteta). Ne propustite pratiti i sve vijesti putem našeg YouTube kanala i geof.TV-a!

Ako te nakon čitanja ovog članka još nešto zanima, piši na stzbor@geof.hr.

- Tvoj Studentski zbor Geodetskog fakulteta 6

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

NOVOSTI

Kačićeva 26 - Novosti Ekscentar, br. 18, pp. 6-23

Humanitarne akcije Humanitarna akcija „Dobro je činiti dobro" I ove su se godine studenti Geodetskog fakulteta u blagdansko vrijeme uoči Božića, sada već tradicionalno, okupili i organizirali humanitarnu akciju pod nazivom „Dobro je činiti dobro". Nakon što smo prošle godine obnovili suradnju s Veselim djedovima Božičnjacima, skupinom prijatelja iz okolice Zaprešića koja svake godine u vrijeme božićnih blagdana daruje poklone djeci kojoj je to najpotrebnije obilazeći dječje domove i bolnice kako bi im barem malo uljepšali blagdane, ove je godine uredništvo Ekscentra u suradnji sa Studentskim zborom Geodetskog fakulteta, Studentskim zborom Građevinskog fakulteta te udrugom Mali zmaj organiziralo humanitarnu akciju od 8. do 12. prosinca 2014. godine.

Kroz tih su pet dana u predvorju AGG fakulteta bile postavljene dvije kutije, jedna za novčane donacije te druga za poklonjene igračke, knjige, školski pribor, slatkiše i dr. Svaki je dan tu bilo par studenata koji su osmijehom uz božićne pjesme pozivali prolaznike na sudjelovanje u ovoj akciji. Kao i prethodnih godina, imali smo se prilike uvjeriti u veliko srce naših studenata, profesora i ostalih djelatnika našeg Fakulteta, ali i slučajnih prolaznika.

Hvala svima koji su pomogli u organizaciji te svima koji su se pridružili našoj akciji. Uvijek je lijepo kad se male ruke slože i zato se i nagodinu vidimo na istom mjestu i u otprilike isto vrijeme. Budite uvijek ovako velikog srca i nikad nemojte zaboraviti: DOBRO JE ČINITI DOBRO!

Akcija upisa u Registar – Lijek je u nama!

Poslije ugodno provedenih božićnih blagdana te položenih ispita u zimskom ispitnom roku ponovo su se udružili uredništvo Ekscentra, Studentski zbor Geodetskog fakulteta i Studentski zbor Građevinskog fakulteta u novoj humanitarnoj akciji! Ovaj je put suradnja ostvarena sa Zakladom Ana Rukavina te je 25. veljače 2015. godine organizirana akcija upisa u Registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica na kojoj se u Registar upisalo 135 ljudi!

Podsjetimo, „Želim život!" - napisala je Ana Rukavina Erceg i ganula hrvatsku javnost.

Iskrenom molbom za pomoć, 29-godišnja novinarka Vjesnika, koja se liječila od leukemije, nikoga nije ostavila ravnodušnim. Kako bi se Ani pomoglo u nabavi skupih lijekova te eventualnom liječenju u SAD-u pokrenuta je akcija „Želim život!" kojoj se svesrdno odazvao velik broj dobrih ljudi. Zaklada Ana Rukavina osnovana je sa sviješću da se svatko od nas može naći na toj listi potrebitih te je uspostavljen postojeći Registar. Vjerujemo da zajedničkim naporima možemo uspjeti u daljnjem razvoju Registra i izgradnji banke koja će uslišiti molbe mnogih koji u tišini svojih bolničkih soba ne žele ništa više od običnog života.

Od srca zahvaljujemo svim studentima, asistentima, profesorima koji su se odazvali ovoj hvalevrijednoj akciji, 266. akciji upisa u Registar Zaklade Ana Rukavina i ovim plemenitim činom upisa odlučili darovati djelić sebe za oboljele diljem svijeta.

- Franka Grubišić

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

7

NOVOSTI

Kačićeva 26 - Informatička sekcija Ekscentar, br. 18, pp. 6-23

Aktivnosti Informatičke sekcije Geodetskog fakulteta Akademska godina 14./15.

Informatička sekcija Geodetskog fakulteta bila je poprilično aktivna u akademskoj godini 2014./2015. Organizirali smo brojne radionice, odradili seminar, izradili Studentski portal i geof.tv, napravili interaktivne karte kako bi vam olakšali Erasmus iskustvo, ali i pripremili edukativno stručno putovanje!

Razmišljajući kako sve te aktivnosti sažeti u jedan članak, odlučili smo ipak krenuti kronološkim redoslijedom, stoga: 13. listopada 2014.

prvi je datum koji se prikazuje na našoj vremenskoj lenti, kad se na 45.809916, 15.989321 (Zvonimirova 8, Zagreb) održao prvi međunarodni cjelodnevni seminar „Uloge geodezije i geoinformatike u održivom razvoju", u potpunosti besplatan za studente i prvi u ciklusu GEOStudents for GEOFuture seminara.

Seminar je nastao kao produkt želje da se povežu komponente geodezije i geoinformatike te jedan od najvećih problema današnjice – kako da urbani razvoj prati tehnološki napredak bez zagađivanja okoliša?

U razumijevanju toga, pomogli su nam brojni domaći i strani eminentni stručnjaci iz područja geodezije i geoinformatike. Tako nam je prof. dr.

Vladimir Tikunov (Rusija) pričao o atlasnim informacijskim sistemima za održivi razvoj, prof. dr. Yerach Doytsher (Israel) o integraciji geoprostornih setova podataka, dr. Suchith Anand (the UK) govorio je o ulozi slobodne geoprostorne znanosti za održivi razvoj, a izv. prof. dr. sc. Vlado Cetl o infrastrukturi prostornih podataka. Kako bi znali gdje je Republika Hrvatska u svoj toj priči, pozvali smo i pomoćnicu ministrice Graditeljstva i prostornog uređenja, dr. sc. Borku Bobovec, koja nam je ispričala gdje je RH u procesu integracije obnovljivih izvora energije. Naravno, zanimalo nas je i kako će to sve teći u budućnosti, a to nam je u sklopu zanimljivog predavanja „Budućnost pametnog planeta – gdje se uklapa geodezija?" objasnio prof. dr. sc. Željko Bačić, zainteresiravši sve prisutne o toj temi.

Kako bi se malo dotakli i geoinformatike i poduzetništva, jedan od naših cijenjenih pozvanih predavača bio je i Dino Ravnić, suvlasnik tvrtke GIS Cloud, koji nam je pričao o svojim počecima te gdje su danas. Seminar smo zaključili predavanjima koji na poseban način stavljaju students u „GEOStudents for GEOFuture" − studentska prezentacija kolegice Diane Bečirević, sada već bivše studentice Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja nam je govorila o ponovno prilagođenoj uporabi za održivu budućnost te prezentacija kolegice Paule Dijkstre iz Nizozemske, potpredsjednice FIG Young Surveyors Networka s prezentacijom „Being a Young Surveyor in Europe: Struggles and Opportunities".

Seminaru su prisustvovali ne samo studenti sa Sveučilišta u Zagrebu već i kolege s Građevinskog fakulteta u Sarajevu te Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta u Banja Luci, što svakako ukazuje na kvalitetu prvog u ciklusu seminara.

Ovim putem zahvaljujem se cijelom organizacijskom timu (sebe ću naravno izostaviti, pa kreće, abecednim redom: Petar Delać, Marko Dumančić, Tomislav Horvat, Vesna Jurić, Viktor Mihoković, Ivan Vuk, Luka Zalović, Matea Zlatunić), a posebna zahvala ide Hrvatskom kartografskom društvu na svoj pomoći i pruženoj potpori.

Sve zainteresirane za organiziranje sljedećeg seminara u ciklusu ovim putem pozivam da mi se jave ako ih to zanima, a ostale pozivam da uživaju u plodovima našeg rada 8. i 9. travnja 2016.!

8

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

20. listopada 2014.

poseban je datum u našim srcima. Tad je Studentski portal Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu službeno objavljen. Projekt je započeo sredinom lipnja te smo naporno radili cijelo ljeto dizajnirajući portal, prikupljajući ideje, podatke, vijesti i napokon ga lansirali 20. 10. 2014.

Ideja za osnivanjem Studentskog portala Geodetskog fakulteta nastala je prvenstveno iz želje da se poboljša komunikacija među studentima geodezije, ali također i približi geodezija te njezina interdisciplinarnost i građanima Republike.

20. listopada 2014.

održao se prvi termin radionice „Virtualno modeliranje animacijama u Blenderu" na temu „Hrvatske znamenitosti kroz oko geodetskog inženjera". Osim što smo naučili raditi u 3D interaktivnom grafičkom softwareu – Blenderu, radionica je potaknula svačiju kreativnost i maštu te smo koristeći znanja dobivena slušanjem raznih kolegija na Fakultetu, vještinama naučenim na radionici te vlastitim idejama, na kraju radionice stvorili svako svoj primjerak 3D modela izabrane znamenitosti.

14. studenog 2014.

održala se radionica „Kako se lakše zaposliti?" na kojoj smo naučili kako kvalitetno napisati životopis, proučavali i vježbali prezentacijske vještine te kako ispunjavati poslovnu dokumentaciju (npr. prijava poreza). Osim toga, prošli smo kroz sve korake potrebne za osnivanje vlastitog poduzeća, naučili razlike između društva s ograničenom odgovornošću (d. o. o.) i dioničkog društva (d. d.), ali smo saznali i što su to Studentski poduzetnički inkubatori te kako nam oni mogu koristiti.

NOVOSTI

Kačićeva 26 - Informatička sekcija Ekscentar, br. 18, pp. 6-23

9. veljače 2015.

prvi je put na plazmi ispred referade upaljen geof.tv. Nakon pisanja koda, ispravljanja koda, ponovnog pisanja koda, pripreme vijesti i videomaterijala, straha hoće li plazma uspjeti prikazivati ono što se dobro prikazuje na web-browseru, u jednom naletu hrabrosti i ludosti upalili smo tv, utipkali adresu i ne znamo ni sami koliko vremena proveli gledajući Waffle falling over, video koji je tu bio iz... (istraživačkih?) razloga (na videu je doslovno vafl koji stoji uspravno, hrabro prkosi gravitaciji i onda padne, pa se svi rastužimo). Jednom kad taj video pogledate previše puta razvijete cijelu pozadinsku priču. Anyways, da. Sve je radilo i bili smo sretni!

26. ožujka 2015.

održana je prva radionica u ciklusu radionica „Želim programirati!", ona u Pythonu. Nama dragi asistent, Dražen Odobašić, održao je dva termina radionice u Pythonu prijavljenim sudionicima, upoznavajući ih tako s čarima tog prekrasnog programskog jezika. Nije da smo subjektivni, ali jesmo. Prekrasan je.

obrađeni svi aspekti radionice, počevši od postavki softvera, prikupljana podataka na terenu te do obrade istih i objavljivanja rezultata.

1. svibnja 2015.

krenule su prijave za famozno #MNAS putovanje u sklopu kojeg ćemo u rujnu obići München (TU), Noordwijk (ESTEC), Amsterdam (Katastar) i Stuttgart (INTERGEO). Nakon 6 mjeseci planiranja putovanja, mjesta u autobusu su se popunila u prvih 20 minuta prijava.

4. svibnja 2015.

na red je došla treća, ljubiteljima mehatronike i najzanimljivija radionica u ciklusu „Želim programirati!", ona u kojoj smo radili s Arduinom. Za razliku od prošle godine, ove godine smo s Arduinom imali više stručniji projekt – izrađivali smo mjernu stanicu! Nakon upoznavanja s Arduinom i ponavljanja fizike od nekih početnih projektića poput blinkanja led-žarulje i pravljenja semafora došli smo do izrade naše mjerne stanice! Radili smo u paru i vježbali timski rad te na kraju uspješno izradili model mjerne stanice s raspoloživom opremom. Zahvaljujemo našem voditelju radionice, Paolu Zenzeroviću, na uloženom vremenu, strpljenju i volji!

13. travnja 2015.

nastavili smo u informatičkom tonu i na 2. radionici „Želim programirati!" u Javascript programskom jeziku. Pokušali smo biti ozbiljni, no uz veoma zabavnog predavača, Davora Jerbića, to nije bilo moguće. Uređivali smo, pomicali i bojali internet (ma dobro, samo našu skromnu stranicu) i razumjeli „problematiku" ovog širokog jezika koji danas čini internet interaktivnim i ljepšim.

13. svibnja 2015.

organizirali smo i Humanitarnu akciju+radionicu u OpenStreetMapu – Fast Forward OSM: Helping to map Nepal! kako bi pomogli kolegama diljem svijeta koji pomažu području pogođenom potresom kartiranjem dosad nekartiranim ili nedovoljno kartiranim područjima Nepala. Još jednom su studenti Geodetskog fakulteta pokazali koliko su velika naša srca.

29. travnja 2015.

održali smo jednu zanimljivu terensku radionicu s eBee RTK bespilotnom letjelicom i DJI Phantom Quadcopterom. Na terenu se, nakon što su se postavile orijentacijske točke, radilo s navedenim letjelicama. Studenti su mogli, ovaj put uživo, vidjeti kako izgleda planiranje leta na samom terenu te su imali priliku lansirati eBee RTK bespilotnu letjelicu te DJI Phantom Quadcopter za polijetanje, kao i upravljati njima.

Ako te još nešto zanima nakon čitanja ovog članka ili bi se volio učlaniti u sekciju i pripomoći u njezinom radu vlastitim idejama, javi se na fgrubisic@geof.hr!

Tijekom radionice sudionici su, dakle, upoznati sa svim mogućnostima bespilotnih letjelica, kao i njihovim zakonskim propisima. Detaljno su

- Franka Grubišić

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

9

NOVOSTI

Kačićeva 26 - Nogometna sekcija Ekscentar, br. 18, pp. 6-23

Aktivnosti Nogometne sekcije Geodetskog fakulteta Akademska godina 14./15.

Tijekom akademske godine 2014./2015. malonogometna sekcija Geodetskog fakulteta doživjela je brojne promjene. Odlazak dugogodišnjih reprezentativaca i legendi fakulteta (Ivana Radana, Roberta Černjula, Jure Bonace, Antonia Antunovića) značio je oslobađanje mjesta za nove igrače nogometne sekcije te se provela selekcija novih članova koji bi predstavljali naš fakultet na Sveučilišnom natjecanju grada Zagreba.

Nadalje, zbog odlaska lanjskog voditelja nogometne sekcije (A. Antunović), novim voditeljem izabran je Ivan Golub. Tijekom akademske godine na sveučilišnom natjecanju za ekipu su nastupali: Vjekoslav Biluš, Marijo Pejak, Niko Drobac, Matija Balaško, Luka Kotromanović, Marko Šibenik, Mišel Peran, Mate Kuliš, Zoran Šarac, Mislav Gudelj, Tomislav Leventić, Antonio Banko, Dragan Marić, Dorian Topić, Perica Mihaljević, Tomislav Erceg, Matko Raguž, Marko Vukić, Dario Turković i Ivan Golub.

Sveučilišna se liga ove godine sastojala od grupne i nokaut faze. U grupnoj je fazi Geodetski fakultet smješten u Grupu B s još devet ekipa drugih fakulteta. Nakon 9. kola po završetku grupne faze, pobjedama protiv Učilišta Algebra (3:2), Veterinarskog fakulteta (6:2), Tekstilno-tehnološkog fakulteta (6:3), Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta (5:3), Tehničkog

veleučilišta (2:1) te Fakulteta prometnih znanosti (3:1), ekipa Geodetskog fakulteta zauzela je 3. mjesto i time je osiguran plasman u završnicu natjecanja što je veliki sportski uspjeh s obzirom na to da je posljednji takav pothvat ostvaren 2012. godine. Za razliku od prethodnih godina, svi su igrači u većini utakmica bili na raspolaganju te je to glavni faktor koji je pridonio ovakvom rezultatu. Nažalost, to nije bio slučaj u završnici. U osmini finala protiv ekipe Fakulteta elektrotehnike i računarstva nedostajali su pojedini igrači što se odrazilo na igru ekipe. Unatoč tome, utakmica je bila neizvjesna do kraja, ali porazom od 2:1 Geodetski se fakultet oprostio od ovogodišnjeg sveučilišnog natjecanja.

Vrijedno je napomenuti da ekipu na kraju akademske godine neće napustiti prevelik broj igrača pa se uz malo sportske sreće možemo nadati ovakvom, ako ne i boljem i uspješnijem nastupu naše ekipe na natjecanju u narednoj godini. Naravno da veliki udio u uspjehu svih momčadi imaju i navijači, pa ovim putem pozivam sve kolege i kolegice da nam u narednoj akademskoj godini pruže podršku s tribina.

- Sportski pozdrav, Ivan Golub

Geolajka Dan 9. listopada 2015. godine pamtit će se kao obična subota u svim dijelovima Zagreba i okolice, ali ne i na Geodetskom fakultetu. Dobro nagađate, dragi čitatelji, nakon trogodišnje stanke ponovo je zaživio tradicionalan sportski događaj našeg fakulteta – Geolajka. Peti po redu, prvi novije generacije, nogometni turnir geodetskih studenata Geolajka održan je na nogometnom igralištu SD Ante Starčević. Prijavilo se 7 ekipa, a na terenu je zaigralo sveukupno 59 igrača. Neka vas brojke na prvi pogled ne zavaraju, kao što znate često to čine, jer je turnir bio sve samo ne dosadan ili kratak. U nastavku pratite zaplet i rasplet popularnog događaja. Ždrijebom su ekipe podijeljene u dvije skupine, a odlučeno je da druga skupina odigra svoje utakmice dvokružno kako bi svi imali jednake mogućnosti za prolaz. Svaka je godina imala minimalno jednog predstavnika. U grupi A smjestile su se ekipe Figuranti, Recreativo, Mećando i Jabuke. Skupinu B činili su ekipe Pero, Ščegetavček, Harpedonapata. Uoči turnira mnogo se razgovaralo o favoritima, mogućim „crnim mačkama“ za favorite, favoritima iz pozadine, potencijalnim zvijezdama dana, uvijek prisutnim ekipama 5. godine koje bi, uz diplomu, svoje školovanje rado završili osvajanjem ovog turnira. Tako je ekipa Ščegetavček definitivno bila među favoritima, ne samo zbog višegodišnjih nastupa na ovom turniru nego jer je u svojim redovima imala veterane i povremene „fakultetske reprezentativce“ Šibenik-Peran-Padovan. Ekipa Pero je po imenima reprezentativaca (Marić-Banko-Topić-Mihaljević) također izazivala poštovanje među protivnicima, a i organizatorska ekipa Figuranti također je bila od sumnjivih namjera i pod povećalom.

Ako pročitate bivše članke o Geolajki, primijetit će te da su uvijek sastavni dijelovi turnira bila kiša i tmurno vrijeme, što ovdje, unatoč višetjednim prognozama preciznih hrvatskih meteorologa, nije bio slučaj. Tako je po

lijepom i sunčanom vremenu grupna faza započela u prijepodnevnim satima te su sve ekipe, koje su pripreme i „karantenu“ odradile ranije to jutro i večer prije, stigle na vrijeme. Tijekom turnira niti u jednom trenutku nije nedostajalo borbenosti na terenu, smijeha i zabave van njega. U nekim je trenutcima bilo tenzija i usijane atmosfere na terenu, ali i to je na lijep način prebrođeno, a kako se bližio kraj grupne faze, skupljali su se i gledatelji, kolege i kolegice s fakulteta. Sve su ekipe u jednom trenutku turnira, u sklopu organizacije, bile opskrbljenije osvježavajućim napicima, a kasnije i konkretnijom okrjepom. Staroj mudroj izreci „lopta je okrugla“ svjedočili smo po završetku grupne faze kad je uslijedio šok. Ekipe 5. godine Ščegetavček i Mećando napustili su nas puno ranije nego što se očekivalo. Osim što je nedostajalo malo sportske sreće, najviše je tome kumovala ekipa brucoša (Harpedonapata) koja se nije dala smesti favoritima svoje skupine, ekipom Ščegetavček. Ekipa Mećando, kraći je kraj izvukla u skupini A osvojivši jedan bod. U završnicu su iz prve skupine prošle ekipe Figuranti i Recreativo, iz druge Pero i Harpedonapata. Onda je uslijedila jedna lijepa gesta naših asistenata i profesora s faksa koji su također odlučili uveličati turnir revijalnom utakmicom.

Prije polufinalnih utakmica ekipa asistenata, u čijim su redovima bili i bivši sudionici Geolajke, u sastavu M. Grgić, M. Varga, M. Mađer, R. Vujnović i A. Krtalić odmjerila je snage s mješovitom ekipom studenata iz ekipa turnira. U napetoj utakmici deblji kraj je izvukla ekipa asistenata pobijedivši 6:4. Time su zapravo pokazali da se, iako u manjem broju i neki već i u veteranskim godinama, mogu nositi s mlađim generacija-

10

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

NOVOSTI

Kačićeva 26 - Nogometna sekcija Ekscentar, br. 18, pp. 6-23

ma, a studenti su mogli vidjeti i naučiti pokoju fintu od starijih kolega.

Preinaku u izjednačenoj utakmici donio je raspoloženi asistent Grgić zabivši 5 golova. Jedan je dodao bivši organizator ovog turnira M. Varga. U to su vrijeme natjecatelji i navijači okrijepljeni pizzama kako bi im ostalo još energije za popratiti turnir do kraja.

Konačno je krenula i sama završnica. Ždrijeb je u polufinalnoj utakmici sastavio ekipe Harpedonapata i Figuranti. Na čudo svih prisutnih, u utakmici punoj žara i dobrih poteza, brucoši su skinuli skalp Figurantima te kao najveće iznenađenje turnira otišli u finale pobjedom 4:2. Dva puta su Figuranti pogocima Balaška stizali vodstvo brucoša, no presudnim se pokazao prekrasni pogodak Raguža u rašlje na samom kraju utakmice kada Figuranti više nisu mogli sustići, nego su za kraj primili još jedan gol.

U drugoj polufinalnoj utakmici tvrdu, ali zanimljivu utakmicu odigrale su ekipa Recreativo i Pero. Najprije je Pejak doveo Recreativo u vodstvo da bi do kraja poluvremena Liović poravnao rezultat. Pero je dominirao cijelu utakmicu i bilo je pitanje vremena kad će doći do preokreta, a onda je pred sam kraj uslijedio „hladan tuš“. Prelijepu akciju poveo je Drobac od svoje polovice odigravši dva dupla pasa te na kraju ostavio povratnu loptu koju Bratić neobranjivo sprema za novo vodstvo Recreativa i time vodi svoju momčad u finale.

predstavnika svih ekipa, uvjerljivo uzeo Niko Drobac iz Recreativa.

Trećeplasirana ekipa odnijela je osim medalja i besplatnu prijavu na turnir dogodine, brucoši su uz medalje odnijeli i gajbu piva koju, kako čujemo, još nisu popili. Prva je ekipa pored medalja počašćena besplatnom večerom u restoranu Maredo grill pod sponzorstvom istog. I na samom kraju turnira uslijedila je ceremonija dodjele nagrada. Nakon završnog govora organizatora turnira i zahvale svim sudionicima asistenti su dodijelili zaslužena odličja. Nogometna sekcija ponosna je na organizaciju još jedne Geolajke te se nadamo da će se turnir od sada redovno organizirati uz još veću pomoć fakulteta i veći broj sudionika.

Zahvaljujemo se svim sudionicima, upraviteljici SD Ante Starčević koja je dozvolila korištenje terena, sponzorima Maredo grillu, Studentskom zboru Geodetskog fakulteta i svima koji su na bilo koji način pridonijeli održavanju ovog događaja. Ovim putem pozivam sve kolege i kolegice da sljedeće godine svojim prisustvom, bilo na terenu ili van njega, upriliče ovaj događaj. Za kraj ispravak netočnog navoda, konačni pobjednici: svi prisutni.

- Ivan Golub, Vjeko Biluš

Uslijedila je utakmica za 3. mjesto koja će biti ljepotica dana. Atraktivni potezi, driblinzi, golovi na obje strane. Figuranti su na terenu odlično djelovali imajući tri puta vodstvo u prvom poluvremenu koje je svaki puta bilo anulirano. Drugo je poluvrijeme umor uzeo svoj ceh, a svaku nadu za medalje Figurantima je oteo Mihaljević zabivši hattrick u samo 4 minute.

Konačni rezultat 6:3 za Pero. U finalnoj utakmici, najvećem iznenađenju turnira, još je veće iznenađenje priredila ekipa Recreativa. Najprije je mrežu načeo Drobac lijepim pogotkom iz slobodnjaka, zatim je Tica u 4 minute postigao hattrick te mlađim kolegama srušio sve snove o velikom pothvatu. Znakove života Harpedonapata je pokazala pogotkom Koščevića, ali brzo nakon toga Pejak je stavio točku na i novim zgoditkom.

Iako rezultat drukčije nalaže, ekipa brucoša nema za čim žaliti. Ostavili su srce na terenu te slove kao najveće iznenađenje turnira i da ih Bulić u „karanteni“ večer prije nije previše izmorio, vjerojatno bi osvojili naslov.

Konačni pobjednici: Recreativo.

Nagradu najboljeg strijelca priskrbio si je Figurant Matija Balaško sa 6 pogodaka. Nagradu najboljeg golmana dobio je hobotnica na golu, Dorian Topić, dok je konačnu nagradu za najboljeg igrača, bodovanjem

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

11

NOVOSTI

Kačićeva 26 - Košarkaška i rukometna sekcija Ekscentar, br. 18, pp. 6-23

Aktivnosti Košarkaške sekcije Geodetskog fakulteta Akademska godina 14./15.

Iz godine u godinu košarkaška sekcija geodetskog fakulteta ne prestaje biti najvažnija sporedna stvar za studenta koji se nakon cjelodnevnog slušanja predavanja poželi psihički odmoriti dozom rekreacije. Ni akademska godina 2014./2015. nije bila drugačija.

Kao i svake godine, košarkaška reprezentacija Geodetskog fakulteta prisustvovala je na tradicionalnom Sveučilišnom natjecanju grada Zagreba u košarci. Ove se sezone natjecanje vratilo u klasični format s ligama, točnije s četiri lige, a ekipa Geodetskog fakulteta se našla u trećoj.

Turnir se odigravao u dvoranama Kineziološkog fakulteta kroz veljaču, ožujak i travanj. Tijekom tih mjeseci održalo se ukupno sedam kola. Ekipa Geodetskog fakulteta završila je sezonu dijeleći isti broj bodova s Fakultetom političkih znanosti, ali imajući negativan omjer naspram spomenutog fakulteta zauzela je visoko treće mjesto (tablica). Mora se napomenuti da su izgubljene samo dvije od ukupno sedam utakmica i to prve dvije, što daje naslutiti da je problem bio u uštimavanju ekipe. Kasniji rezultati govore o uspješnosti „nalaženja kemije“ među igračima.

ta da se odmori od napornih ispita, ali i želje da poticanjem kolega na bolju igru, natjera samog sebe da bude još bolji. Na posljetku, u svlačionici je uvijek vladalo ugodno okruženje jer znamo da je to sve dio igre.

Posebno bih se htio zahvaliti prof. Vračanu koji svake godine izlazi ususret košarkaškoj ekipi te osigurava dvoranu i termine za treninge.

- Pavao Menix

Studenti koji su predstavljali Geodetski fakultet na sveučilišnom natjecanju su: Ante-Leo Čatlak, Karlo Čmrlec, Marko Hobar, Mate Knežević, Damjan (Dado) Matić, Luka Milardović, Josip Mišerić, Pavao Menix, Nino Pijanović i Luka Trgovac.

Nadalje, moramo spomenuti studente koji se nisu natjecali, ali su sudjelovali na treninzima: Mario Kević, Antonio Kratofil, Filip Kratofil, Bruno Krilčić te Andrija Friganović.

Moramo naglasiti da se na treninzima košarkaške sekcije, koji se redovito održavaju tijekom cijele godine, usprkos manjim ozljedama i povišenim tonovima, uvijek zadržala vesela atmosfera. Prije svega zbog želje studen-

Aktivnosti Rukometne sekcije Geodetskog fakulteta

12

Akademska godina 14./15.

Rukometna ekipa Geodetskog fakulteta i ove je godine nastupila na Sveučilišnom prvenstvu grada Zagreba. Bilo je to već peto uzastopno sudjelovanje na ovom natjecanju. Jedinstvena liga svih fakulteta bila je raspoređena u četiri skupine po 6 ekipa. Zato što je ovo bila prva godina da naša rukometna ekipa nema pravog golmana, očekivanja od ove sezone nisu bila visoka. Međutim, prolaskom skupine C, koja je bila iznimno jaka, vidjelo se da sadašnja ekipa ima vrlo talentiranih igrača.

Velika prednost ove godine jest nekoliko mladih igrača, brucoša našeg fakulteta, koji bi uz dobrog golmana sljedećih godina mogli biti ozbiljni konkurenti za zlato.

razlike i posjed lopte pa je utakmica završila neriješeno. Pri izvođenju sedmeraca naša je ekipa očekivano izgubila s obzirom na to da nije bilo rukometnog golmana. Dva tjedna kasnije Šumarski je fakultet uzeo broncu na prvenstvu. Uz malo sreće, definitivno smo i mi mogli bolje proći. Na kraju, kada se sve zbroji, svakako smo zadovoljni rezultatima ove sezone.

Stalnu rukometnu postavu našeg fakulteta u sezoni 2014./2015. činili su sljedeći studenti: Filip Tulumović, Lovro Šlabek, Nino Franković, Joško Marić, Tomislav Marić, Andrija Friganović, Bruno Brzić, Goran Mijač, Filip Čekada, Ivan Majić, Bruno Palameta, Luka Milardović, Lovre Vulić i Nino Pijanović.

U knockout fazi natjecanja naša je ekipa nes(p)retno ispala od Šumarskog fakulteta. Minutu i pol prije kraja prokockali smo vodstvo od dva gola

Novi igrači u studentskoj ekipi uvijek su dobrodošli!

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

- Nino Pijanović

NOVOSTI

Kačićeva 26 - Planinarska sekcija Ekscentar, br. 18, pp. 6-23

Aktivnosti Planinarske sekcije Geodetskog fakulteta Akademska godina 14./15.

Planinarska sekcija Geodetskog fakulteta osnovana je u prosincu 2012. godine i okuplja sve studente i profesore koji vole planinariti. Družimo se i kvalitetno provodimo slobodno vrijeme vikendima upoznavajući brdske i planinske krajeve Hrvatske.

Upoznajemo nove ljude i ostvarujemo nove kontakte.

U sekciju su osim studenata uključeni i profesori, a novi članovi željni putovanja i rekreacije uvijek su dobrodošli. U akademskoj godini 2014./2015. opao je broj zainteresiranih studenata, međutim stariji kolege su se redovito pridruživali izletima. Ove se godine možemo pohvaliti izletima na Hrastovičku goru, Južni Velebit, Kuna goru, Žumberak, Međimurske gorice i posjetom Alpinističkoj zbirci u Zavičajnom muzeju u Ogulinu. Riječ je o jednoj od dvije kontrolne točke Hrvatske planinarske obilaznice koje nisu vrhovi.

- Ružica Kozić

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

13

NOVOSTI

Kačićeva 26 - Smotra Sveučilišta Ekscentar, br. 18, pp. 6-23

Smotra Sveučilišta U razdoblju od 14. do 15. studenog 2014. godine u Studentskom centru održana je 19. Smotra Sveučilišta u Zagrebu. Primarna je zadaća Smotre pravodobno obavještavanje budućih studenata o programima studija, dostignućima na pojedinim područjima, opremljenosti pojedinih fakulteta, uvjetima smještaja tijekom studija u Zagrebu, studentskom životu i dr.

Ukupno je sudjelovalo stotinjak fakulteta, akademija, veleučilišta, visokih škola, studentskih udruga i ostalih sudionika.

Naš Fakultet je, prilikom predstavljanja sastavnica tehničkog područja, uspješno kao i prošle godine, vrlo zanimljivom i edukativnom prezentacijom predstavila prof. dr. sc. Brankica Cigrovski-Detelić. Na našem

Ove godine smo na velikom monitoru emitirali i posebne videomaterijale koje je pripremila naša Informatička sekcija upravo za ovu prigodu, dok su drugi video uradci premijerno prikazivani. Kako ne bi ostalo samo na onom što su vidjeli na Smotri Sveučilišta, sudionici su kući mogli ponijeti brošure i letke o samom studijskom programu Geodetskog fakulteta, ove godine u puno više oblika nego dosad. Imali smo novi dizajn brošure studentskog časopisa Ekscentar, te nove brošure „Kako je studirati na Geodetskom fakultetu u Zagrebu” i „Kako preživjeti prvu godinu na GEOF-u???“, posebno dizajnirane i pripremljene brošure za maturante i buduće brucoše Geodetskog fakulteta pod uredništvom studentica Franke Grubišić i Vesne Jurić. Naš je fakultet ove godine dobio i priznanje u kategoriji „Najcjelovitije informacije o studijskom programu!”

Smotru je pratilo oko 25 000 posjetitelja svih generacija tako da smo cijelo vrijeme bili okupirani zainteresiranim srednjoškolcima. Najveći broj pitanja odnosio se i ove godine na državnu maturu − koja je razina matematike potrebna, postoji li dodatni prijemni ispit te koji su izborni predmeti potrebni za upis na Fakultet. Zanimalo ih je i koliko je zahtjevan Fakultet, koliko slobodnog vremena imaju na raspolaganju te koje sve aktivnosti imamo na Fakultetu. Gimnazijalce je mučilo i pitanje strukovnih predmeta, odnosno postoji li velika razlika dolazi li se na Fakultet iz gimnazije ili srednje geodetske škole. To su samo neka pitanja koja su nam uputili, no na svako od pitanje odgovorili smo s posebnim zadovoljstvom.

izložbenom prostoru Fakultet su predstavljali studenti Vesna Jurić, Ružica Kozić, Franka Grubišić, Dario Panić, Antonio Tupek, Vedran Vladić i Luka Jurjević.

Naš izložbeni prostor krasili su plakati pojedinih Katedri i Zavoda našeg Fakulteta, koji su izrađeni upravo za ovu prigodu, brojni stručni časopisi poput časopisa Kartografija i Geoinformacije Hrvatskog kartografskog društva, kao i plakati Studentskog zbora Geodetskog fakulteta te studentskog časopisa Ekscentar. Naravno, ne smijemo zaboraviti niti plakat Svemirskog žurnala čiji je glavni urednik prof. dr. sc. Željko Bačić te plakat Europske svemirske agencije, koji su ove godine s posebnim razlogom bili tu. Naime, nekoliko dana prije same Smotre, 12. studenog, satelit ESA-e (European Space Agency) – Rosetta, uspješno je sletio na komet, što je prvo takvo spuštanje u povijesti!

Veliku znatiželju među budućim kolegama izazivala je i mjerna stanica postavljena na početku našeg prostora.

Poseban kutak pripao je predstavljanju Planinarske sekcije Geodetskog fakulteta, no pronašli smo mjesta i za naše sportske uspjehe čiji su rezultati (pehari i medalje s brojnih natjecanja) bili izloženi u vitrini.

14

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Smotru Sveučilišta u Zagrebu posjetio je i predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ivo Josipović koji je obišao i izložbeni prostor našeg Fakulteta. Velika nam je čast bila predstavljati Geodetski fakultet na tako važnoj smotri u dinamičnom i pozitivnom ozračju. Smiješak i zadovoljstvo bilo je vidljivo na licima srednjoškolaca, ali i našima jer smo im uspjeli približiti pojam „geodezija“ i pokazati široke mogućnosti koje pruža studiranje na našem Fakultetu. Veliku zahvalnost upućujemo prof. dr. sc.

Brankici Cigrovski-Detelić što nas je cijelo vrijeme bodrila, usmjeravala, pomagala te nam stvarala ugodnu i opuštenu radnu atmosferu.

- Franka Grubišić

Pozivamo vas na drugi međunarodni seminar GEOStudents for GEOFuture, 8. i 9. travnja 2016., na temu: Geodesy and Geo-informatics breakthrough: Mission to Planet Earth!

VAŽNI

DATUMI

REGISTRACIJA: veljača 2016 PRIJAVA RADOVA: 15/12/15 - 15/02/16

NOVOSTI

Kačićeva 26 - Nagrade i diplome Ekscentar, br. 18, pp. 6-23

Nagrade i diplome Završetkom preddiplomskog studija Geodezije i geoinformatike te polaganjem završnog ispita, sljedeći su studenti u proteklom razdoblju stekli zvanje sveučilišnih prvostupnika inženjera geodezije i geoinformatike (univ. bacc. ing. geod. et geoinf.):

27. 6. 2014.

Pašić Ivan, Miletić Stjepan, Savi Marina, Pivac Doris, Luketić Kristina, Šola Filipa, Romančuk Nikolina, Rumora Luka, Štanfel Matjaž, Horvat Gordan, Stepić Anita, Jurina Ivan, Plavčić Barbara, Željeznjak Iva, Ema Višak, Ružić Neven

23. 6. 2014.

Mladinić Luka, Šarac Zoran, Grzunov Roko, Sertić Hrvoje, Dujnić Dominik, Tomac Katarina, Juričev Martinčev Igor, Gržinić Iva, Kraljević Ivan, Panić Dario, Miljković Marko, Liker Matija, Lupić Ivana, Milunović Antonio

Rumora Ana, Krmek Mihaela 11. 7. 2014.

7. 7. 2014.

Pamučar Tomica, Bakran Anastazija, Vidić Ivana, Ernečić Nikolina, Vučković Sara, Tupek Antonio, Tkalec Karlo, Šercer Jakov, Mišković Marija, Pleše Marin, Franko Buča, Menalo Leona, Prša Mile, Milovac Marija, Vladić Vedran, Opačak Tomislav, Đanić Tin, Marković Jelena, Čupić Lucija, Vrgoč Sandra, Šlabek Lovro, Dželalija Mate, Vrgoč Jelena, Alaupović Luka, Jurjević Luka, Pavičić Ines, Žgrablić Marinela, Moslavac Mateja, Rajić Igor, Kolar Ivan, Jakoubek Mihael, Đivanović Petar

Horvat Maja, Zrinušić Ante, Žiška Andrej, Mamula Tena, Juretić Tamara, Čunović Dominik, Baraba Sara, Radan Ivan, Puklavec Ivana, Janković Ivan, Jurjević Genoveva, Maleš Josipa, Karas Danijel, Opačak Anja, Pavlik Dominik, Rončević Somon, Tasić Dragan, Hržić Ivan, Mikolić Alenka, Jezdić Kristina, Bugarin Miše, Lisak Helena, Novosel Tomislav, Antolković Anita, Antunović Antonio, Močić Antonija, Vrgoč Fabjan, Knez Ivan, Tomljenović Marko, Božičković Zoran, Vinski Karlo 12. 9. 2014.

19. 7. 2014.

Mikulić Vicko, Grabovac Mario, Marđetko Bruno, Turković Dario, Zlojutro Ina, Bevanda Ivana, Mudronja Filip, Špika Katija, Bodrožić Ana, Šiško Ružica, Biluš Vjekoslav, Pavelić Filip, Kirinčić Ivana, Bošković Lovorka, Leontenko Marin, Radak Valentino 15. 9. 2014.

Lukić Andrea, Kanižaj Ivana, Lovrenčić Neva, Želinski Franjo, Lončar Ivana, Bogović Jurica, Anić Hrvoje, Džido Darko, Švaljek Mislav, Tomić Dominik, Vidaković Matea, Vrabec Mislav, Ožbolt Irma, Kozina Neven, Lerinc Mia, Delić Katarina, Deanović Ivan, Huzanić Mišek Dino, Osojnički Marina, Ricov Luka, Landeka Josipa, Župan Katarina, Gregov Frane 1. 7. 2015.

Livia Orešković, Dominik Bistrović, Martin Šutalo, Luka Barić, Tisa Nalić, Iva Kriste, Dino Merša, Marko Hobar, Borna Bešenić, Antonio Tomić, Sebastijan Sekulić, Eleonora Kučić, Josip Bender, Josip Križanović, Klara Baklaić, Tihana Vidnjević, Ana Hrvatin, Stipe Filipi, Petrav Grbić, Kristina Matika, Antonio Udović, Senka Jukić, Kristina Bedrica, Lovro Franov, Samanta Bačić, Marija Jurić, Maja Kožul, Nikša Ivaniš

Dujić Anđela, Bešker Jure, Videković Matija, Kapustić Maja, Hržić Ivana, Kljaić Ivanka, Vulić Lovre, Kolundžić Dinko, Matić Boško, Kolar Ivan, Buterin Antonija 29. 9. 2014.

Matišić Igor, Lukić Hrvoje, Idžanović Martina, Vidonis Nikolina, Milin Marko, Kolovrat Davor, Miljanović Paolo, Krešić Ivana, Igbeka Gloria, Kašmo Dario, Matus Matija, Alar Tihomir, Žugčić Marko, Galić Josip 11. 12. 2014.

Palameta Bruno, Mihaljević Dino 13. 2. 2015.

Radić Filip, Soče Karla, Stopar Nina, Krešić Marin 27. 2. 2015.

Skorup Ante, Gusić Ivan, Japundžić Ivan, Prugovečki Danijel, Vukašinović Hrvoje, Popčević Iva, Slavnić Filip, Jagić Ivan

8. 7. 2015.

12. 6. 2015.

Ivan Repanić, Ivor Bukovšak, Mladen Maltarski, Marija Perić, Andrej Jertec, Dino Grizelj, Marija Knežević, Mia Lozo

Petra Curiš 3. 7. 2015.

15. 7. 2015.

Mišel Faraguna, Viktor Stergaršek, Jurica Jagetić, Matija Balaško, Goran Jerneić, Martina Dodig, Karlo Košč, Helena Horvat, Darija Sušac, Marko Ravnjak, Dorijan Radočaj, Domagoj Berić, Denis Blaženka, Pavla Maljković, Ivana Čuljak, Borna Gašpert, Magdalena Bilić, Dinko Tica, Andrija Vlašić, Franco Matulja, Marko Pleić, Tomislav Marinović, Dina Grubišić Završetkom diplomskog studija Geodezije i geoinformatike, sljedeći su studenti u proteklom razdoblju stekli zvanje magistara inženjera geodezije i geoinformatike (mag. ing. geod. et geoinf.):

16

30. 6. 2014.

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Martin Gorički, Zvonimir Nevistić, David Padovan, Dora Zenzerović, Monika Barilar, Nikola Kranjčić, Filip Todić, Mauricio Vidulin, Sanjin Šćepanović, Petar Sapunar, Christina Filipović, Matej Ćurić, Antonija Martinović 10. 7. 2015.

Anja Batina, Pere Vican, Ema Tumpić, Antun Hanjilec, Tea Kuren, Martina Šurbek, Tihana Fotak, Đana Adžić, Lucija Meštrić, Šime Skočić, Anamarija Gloc

NOVOSTI

Kačićeva 26 - Nagrade i diplome Ekscentar, br. 18, pp. 6-23

Na Geodetskom fakultetu u proteklom su razdoblju obranjeni sljedeći doktorski i specijalistički radovi: Ime i prezime: Rok Kamnik Naslov završnog specijalističkog rada: „Kombinacija geodetskih i drugih mjernih metoda u mostogradnji” Datum obrane: 4. srpnja 2014.

Ime i prezime mentora: prof. dr. sc. Boško Pribičević

Ime i prezime: Ivan Razumović Naslov završnog specijalističkog rada: „Analiza transformacije visoke točnosti kao osnove za transformaciju visokih referentnih sustava” Datum obrane: 9. srpnja 2014.

Ime i prezime mentora: prof. dr. sc. Nevio Rožić Ime i prezime: Marko Pavasović Naslov završnog specijalističkog rada: „CROPOS kao Hrvatski terestrički referentni okvir i njegova primjena u geodinamičkim istraživanjima” Datum obrane: 10. srpnja 2014.

Ime i prezime mentora: prof. dr. sc. Tomislav Bašić Ime i prezime: Martina Triplat-Horvat

III. godina studija

Diplomski sveučilišni studij geodezije i geoinformatike – usmjerenje geodezija: I. godina studija

Šime Skočić, prosjek ocjena 4,900

II. godina studija

Doris Pivac, prosjek ocjena 4,950 Ivana Puklavec, prosjek ocjena 4,950

Naslov završnog specijalističkog rada: „Kartografska analiza karata Papinske Države J.R. Boškovića i Ch. Mairea” Datum obrane: 11. srpnja 2014.

Ime i prezime mentora: prof. dr. sc. Miljenko Lapaine Ime i prezime: mr. sc. Danijel Šugar Naslov završnog specijalističkog rada: „Modeliranje redukcije geomagnetskih elemenata za teritorij Republike Hrvatske”

Ines Pavičić, prosjek ocjena 4,818

Diplomski sveučilišni studij geodezije i geoinformatike – usmjerenje geoinformatika: I. godina studija

Ružica Kozić, prosjek ocjena 4,909

II. godina studija

Nikolina Vidonis, prosjek ocjena 4,900 Iva Željeznjak, prosjek ocjena 4,900 Marko Milin, prosjek ocjena 4,900

Datum obrane: 24. rujna 2014.

Ime i prezime mentora: prof. dr. sc. Mario Brkić Ime i prezime: mr. sc. Damir Šantek Naslov završnog specijalističkog rada: „Primjena GNSS RTK-a u katastarskoj izmjeri uz povećanu preciznost i pouzdanost mjerenja” Datum obrane: 24. rujna 2014.

Ime i prezime mentora: prof. dr. sc. Željko Bačić Ime i prezime: mr. sc. Martina Baučić Naslov završnog specijalističkog rada: „Geoprostorne semantičke mreže u upravljanju izvanrednim situacijama u zračnim lukama” Datum obrane: 29. prosinca 2014.

Dobitnici nagrade dekana za najbolje studentske radove u akademskoj godini 2013./2014. su: Marko Radanović i Dino Železnjak, autori studentskog rada pod nazivom: „Analiza funkcionalnosti i kvalitete Hrvatskog transformacijskog modela visina" (mentor prof. dr. sc. Nevio Rožić) Katarina Župan, autorica studentskog rada pod nazivom: „Prijedlog novog modela korisničkog sučelja položajno-vezanih aplikacija na dlanovnicima" (mentor dr. sc. Robert Župan) Filip Kovačić, autor studentskog rada pod nazivom: „Urbani toplinski otoci Grada Zagreba" (mentor prof. dr. sc. Željko Hećimović)

Ime i prezime mentora: prof. dr. sc. Damir Medak Dobitnici Rektorove nagrade u akademskoj godini 2014./2015.

Nagrade Fakulteta za najuspješnije studente za akademsku godinu 2013./2014. primili su na svečanoj sjednici Fakulteta sljedeći studenti:

Ivan Bošnjak, autor rada pod nazivom: „Integracija GPS i INS podataka primjenom Kalmanovog filtera u svrhu preciznog geokodiranja hiperspektralnih scena"

Preddiplomski sveučilišni studij geodezije i geoinformatike:

Filip Kovačić, autor rada pod nazivom: „Obrada i analiza temperature površine tla na temelju Landsat 8 podataka"

I. godina studija

Arijan Kosumi Kovačević, prosjek ocjena 4,541

II. godina studija

Andrej Jertec, prosjek ocjena 4,385

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

17

NOVOSTI Kačićeva 26 - Nagrade i diplome Ekscentar, br. 18, pp. 6-23

Studenti Geodetskog fakulteta nominirani za globalnu nagradu NASA-inog natječaja Studenti Geodetskog fakulteta Mauricio Vidulin (23) i Marko Polovina (23) razvili su poljoprivrednu aplikaciju koja je ušla u najuži izbor na NASA-inom globalnom Space Apps Challenge natječaju. „Save My Crops” je GIS aplikacija koja omogućuje poljoprivrednicima označavanje njihove obradive površine na internetskoj karti te prijavljivanje nametnika i bolesti koje su napale njihove usjeve. Na taj način pomažu očuvati kako svoje tako i tuđe usjeve. Aplikacija je napravljena da korisnicima daje kompletnu sliku njihove obradive površine i služi kao sustav ranog uzbunjivanja. Prema riječima dvojice studenata, ova verzija aplikacije tek je početak. Nastoje uvesti i sustav koji će pratiti klimatske i vremenske uvjete te davati korisne savjete za uzgoj. Ovim im putem iskreno čestitamo i želimo još mnogo uspjeha!

13. Europsko sveučilišno prvenstvo u košarci Od 20. do 27. lipnja 2015. godine u Kopru u Sloveniji održano je Europsko sveučilišno prvenstvo u košarci. Ženska ekipa Sveučilišta u Zagrebu ostvarila je odličan rezultat osvojivši zlatnu medalju. Na prvenstvu je sudjelovalo 12 sveučilišnih ekipa iz Poljske, Rumunjske, Francuske, Slovenije, Portugala, Njemačke, Italije, Austrije, Turske, Mađarske, Rusije i Hrvatske. Naše su košarkašice do velike završnice došle pobijedivši u polufinalu ekipu University of Strasbourg, dok su u samom finalu trijumfirale protiv Poljakinja.

Velikom uspjehu ekipe našeg sveučilišta pridonijele su i dvije studentice Geodetskog fakulteta: Marina Giljanović i Anja Škara. Čestitamo!

Franka Grubišić − pobjednica natjecanja Europskog vijeća geodeta Franka Grubišić, studentica preddiplomskog studija geodezije i geoinformatike, pobjednica je studentskog natjecanja Europskog vijeća geodeta u kategoriji „Angažman studenata i mladih" svojim radom pod naslovom „Novi pogledi geodezije". Njezin je rad skup ideja i projekata koji su velikim dijelom realizirani kroz dvije akademske godine. Neki od njih su: „Radionica u Blenderu”, radionica „Kako se lakše zaposliti”, seminar „Uloga geodezije i geoinformatike u održivom razvoju”, „Studentski portal” i „geof.TV”. Nagradu za svoj rad Franka je dobila na svečanoj dodjeli održanoj na sajmu Intergeo u Berlinu 8. listopada 2014. godine. Čestitamo joj na ovoj velikoj nagradi i želimo još mnogo uspjeha i sreće u ostvarivanju svojih projekata i promociji našeg fakulteta u svijetu.

Pripremio: Dino Železnjak

18

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

NOVOSTI

Kačićeva 26 - Novosti Ekscentar, br. 18, pp. 6-23

HR OSGeo Meetups 2014/2015 Na početnoj stranici HR OSGea na www.meetup.com kažu „Welcome to the Croatian local chapter of the Open Source Geospatial Foundation.

The HR OSGeo community is for everyone who is interested in open data, open source software and spatial IT. You can be a newbie to a guru, all are welcome.“. U prošlom broju Ekscentra predstavili smo vam OSGeo, a sad donosimo par kartica o meetupovima održanima ovu akademsku godinu.

Nakon ljetne stanke HR OSGeo Meetup #5 održao se 2. listopada 2014. godine na već ustaljenoj lokaciji − Geodetskom fakultetu, predavaonica 117, 18 sati. Taj četvrtak slušali smo dvije prezentacije: „Izrada digitalnog izvoda s mapa" Krunoslava Hrnjaka i „Georeferencirani video" Frana Peručića. U prvoj smo prezentaciji slušali o projektu izrade WPS servisa za posluživanje digitalnfog izvoda s mapa te vidjeli primjer moguće realizacije na OpenSource platformi (Linux, Geoserver, OpenLayers) u vidu GeoServer ekstenzije.

Za početak druge prezentacije, podsjetili smo se da je poznata činjenica da svaka fotografija snimljena kamerom ili mobitelom može sadržavati GPS koordinatu unutar EXIF headera te da postavljanje takve slike unutar GIS-a ne predstavlja neki veći problem. No, kod video snimaka snimljenim mobitelom ili video kamerom, situacija je malo drugačija. U ovom predavanju objašnjen nam je jedan od načina na koji je moguće kombinirati GPS i video snimke kao i način pohrane podataka linearnog referenciranja. Većina prezentacije bila je posvećena tehničkom opisu izrađene aplikacije za potrebe EuroRAP projekta čiji je krajnji cilj kartiranje elemenata sigurnosti cestovne infrastrukture.

Sljedeći četvrtak koji smo morali rezervirati za sljedeći, odnosno šesti HR OSGeo Meetup bio je 11. prosinca 2014. godine. I ovog smo puta, prije odlaska na zimske praznike, slušali dvije nadasve zanimljive prezentacije: „Ortofoto s bespilotnom letjelicom" našeg organizatora Igora Švedića te onu Dražena Odobašića s nazivom za koji se divimo kako ga itko može zapamtiti :) − „Topološko hijerarhijska generalizacija administrativnih granica". Poznato je da je u zadnjih par godina snimanje iz zraka postala vrlo popularna tema zbog sve veće pristupačnosti bespilotnih letjelica.

Bespilotne su letjelice idealne za prikupljanje velikih količina prostornih podataka na relativno malom području, te će u budućnosti biti nezamje-

njivi uređaji za prikupljanje podataka. U okviru ovog predavanja slušali smo o temama poput: vrste letjelica (modela), senzori, načini upravljanja i snimanja iz zraka, izrada ortofota i DEM-a te zakonski okviri u Hrvatskoj.

Gospodin Švedić nam je također prikazao kako napraviti DIY bespilotnu letjelicu za oko 400$, ali i ukazao na to da se, well, pri upravljanju može dogoditi da uzleti… I ne posluša kad letjeti, a kad padati. Kolega Odobašić nam je pokazao da jednostavnom generalizacijom (Ramer-Douglas-Peucker) nije moguće očuvati topološke odnose generaliziranih geografskih objekata. Problem se povećava ako pokušamo napraviti generalizaciju administrativnih jedinica (država -> županija -> općina) za koje je nužno održati njihove topološke odnose. Uspješno je prezentirao pokušaje (i promašaje) koji su na kraju doveli do rješenja temeljenom na PostGIS-u, odnosno njegovoj podršci za topologiju. Rješenje je primijenjeno na OpenStreetMap podatke "boundary = administrative". Dokaz da je prezentacija bila i više no uspješna je taj što smo, do kraja prezentacije, u potpunosti mogli razumjeti njezin naslov. :-) Između šestog i sedmog meetupa imali smo pauzu od pola godine, te je napokon na dan (you guessed it − četvrtak!) 18. lipnja 2015. godine bio održan sedmi meetup, točno na vrijeme prije nego li nas je počela hvatati apstinencijska kriza. Kao i dosad, i na prvom meetupu u 2015. godini imali smo dvije prezentacije: „Hello 3D world" Tomislava Muica i „How can D3.js fulfill all your cartographic desires" Tomislava Bacingera. Svima poznat Hello World! smo ovog puta “proširili” na Hello 3D world radi uvoda u korištenje Cesium WebGL preglednika za prikaz podataka na 3D virtualnom globusu. Tomislav nam je pokazao princip rada Cesium WebGL preglednika te nas proveo kroz njegove mogućnosti i primjere primjene.

Drugi je predavač, također Tomislav, za svoju prezentaciju imao ekstatičan uvod: „Danas, svi znamo napraviti kartu pomoću Google Mapsa ili pomoću Leaflet.js.-a. Napredniji možda čak koriste i OpenLayers. Ali kako napraviti vektorsku kartu koja se može uređivati CSS-om? I da bude interaktivna. A da može biti prikazana u projekciji koja nije Pseudo Mercator? I da još k tome može generalizirati linije on-the-fly kad se odzumiramo? D3.js može sve to, i još i više.“ Naravno, svi smo bili hooked in a matter of seconds. Prezentacija je ispunila sva naša visoka očekivanja.

Zanimljiva predavanja, društvena atmosfera, zabavni komentari i interesantna pitanja koja potiču na daljnje razmišljanje i razvijanje vlastitih ideja (!) nisu jedini razlozi zbog kojeg srčano preporučujemo dolazak na HR OSGeo Meetupove, još jedan razlog više je − free food! Sponzor, Vanilija Studio d. o. o., svaki nas put počasti s capricciosa i pikantnim pizzama te velikim količinama Coca-Cole, radi čega svaki put s veseljem bookiramo četvrtke u 18 sati za HR OSGeo Meetupove te ih željno iščekujemo.

Dok još uživamo u ljetnoj pauzi, pozivamo vas svih da se pridružite radu HR OSGea, dođete na HR OSGeo Meetupove i uživate u druženjima geogeeksa. Početna stranica na kojoj možete pratiti sve informacije o budućim Meetupovima je www.meetup.com/HR-OSGeo, na kojoj možete pronaći i kratke opise te slike i sažetke svih prošlih meetupova (i vidjeti kako nam je super). Pozdravljam vas, do sljedećeg HR OSGeo Meetup četvrtka.

- Franka Grubišić, geogeek

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

19

NOVOSTI

Kačićeva 26 - Nagrada za životno djelo Hrvatskoga geodetskog društva Ekscentar, br. 18, pp. 6-23

PROF. DR. SC. MILJENKO SOLARIĆ Dobitnik Nagrade za životno djelo Hrvatskoga geodetskog društva

Miljenko Solarić rođen je 1934. godine u Podgorici.

Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Bjelovaru. Na Geodetskom fakultetu diplomirao je 1958. godine.

Dobitnik je Rektorove nagrade 1957. godine. Na Geodetskom fakultetu, na kojem je prošao i sve izbore u zvanja, od asistenta do redovitog profesora u trajnom zvanju, doktorirao je 1975. godine. Bio je voditelj 8 diplomskih radova te mentor 2 magistarska rada. Objavio je 102 znanstvena rada, 68 stručnih radova te izveo više od 200 stručnih projekata. Od 1977. do 1980. bio je tehnički urednik, a od 1980. do 1992. član međunarodnog uredničkog odbora znanstvenog časopisa Hvar Observatory Bulletin.

Od 1987. do 2013. član je međunarodnog uredničkog odbora znanstvenog časopisa Geodetski list. Dužnost prodekana za nastavu, znanstveni i stručni rad obavljao je od 1985. do 1987., a dužnost dekana Geodetskog fakulteta od 1987. do 1991. godine.

Bio je član desetak međunarodnih znanstvenih organizacija te suvoditelj pet međunarodnih znanstvenih projekata. Održao je osam pozvanih predavanja na međunarodnim skupovima i akademijama. Dobitnik je Nagrade „Fran Bošnjaković'' 2001. te priznanja Državne geodetske uprave 2009. godine povodom uspostave CROPOS-a. Miljenko Solarić je osnivač (pionir) satelitske geodezije u Hrvatskoj. U bazi Web of Science citiran je 48 puta, a u bazi SCOPUS 46 puta. Poglavlje Satellite Motion autora prof. Miljenka Solarića preuzeto je s interneta od rujna 2010. do 19. veljače 2015. godine čak 6535 puta u 211 država svijeta.

Na temelju svega navedenoga vidljivo je da je prof. dr. Miljenko Solarić ispunio sve uvjete iz čl. 8. Pravilnika o dodjeli priznanja Hrvatskoga geodetskog društva (HGD) za Nagradu za životno djelo. Pritom se posebno ističe njegov izuzetan doprinos HGD-u koji se očituje u 27 godina neprekidnog, ustrajnog i samozatajnog rada u uredničkom odboru Geodetskog lista. U tom je časopisu jedan od autora s najviše objavljenih znanstvenih i stručnih radova te raznih prikaza, a objavljuje i dalje.

Profesoru Miljenku Solariću dodijeljena je Nagrada za životno djelo HGD-a kao najviše priznanje istaknutom pojedincu za njegov sveukupni stvaralački rad koji je od osobitog značenja za

20

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

promicanje HGD-a, odnosno za izuzetno ostvarenje koje predstavlja značajan doprinos i od značaja je za HGD i geodetsku struku uopće.

Nagrada je profesoru Miljenku Solariću dodijeljena 12. lipnja 2015. na 18. susretu hrvatskih geodeta u Zatonu (Zadar).

Iskrene čestitke dragom profesoru Miljenku Solariću!

- Milan Rezo i Mladen Zrinjski

NOVOSTI

Kačićeva 26 - Nagrada za životno djelo Hrvatskoga geodetskog društva Ekscentar, br. 18, pp. 6-23

PROF. EMER. DR. SC. NIKOLA SOLARIĆ Dobitnik Nagrade za životno djelo Hrvatskoga geodetskog društva

Nikola Solarić rođen je 1934. godine u Podgorici. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Bjelovaru. Na Geodetskom fakultetu diplomirao je 1958., a fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu 1969. godine.

Na Geodetskom fakultetu, na kojem je prošao i sve izbore u zvanja, od asistenta do redovitog profesora u trajnom zvanju, doktorirao je 1980. godine. Bio je voditelj više od 70 diplomskih radova, mentor 2 magistarska rada te 3 doktorske disertacije (D. Špoljarić, Đ. Barković, M. Zrinjski). U zvanje profesora emeritusa na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izabran je 2003. godine. U Akademiji tehničkih znanosti Hrvatske izabran je za redovitog člana 1998., a u zvanje profesora emeritusa 2005. godine.

značajan doprinos i od značaja je za HGD i geodetsku struku uopće.

Nagrada je profesoru Nikoli Solariću dodijeljena 12. lipnja 2015. na 18. susretu hrvatskih geodeta u Zatonu (Zadar).

Iskrene čestitke dragom profesoru Nikoli Solariću!

- Milan Rezo i Mladen Zrinjski

Objavio je 132 znanstvena rada, 101 stručni rad te izveo 104 stručna projekta. Uspostavio je i razvio elektronički dio Laboratorija za mjerenja i mjernu tehniku na Geodetskom fakultetu. Projektirao je i koordinirao izgradnju kalibracijske baze Geodetskog fakulteta.

Bio je prodekan za znanstveni rad na Geodetskom fakultetu od 1981. do 1985. Od 1996. do 1997. bio je zamjenik glavnog urednika, a od 1996. član je međunarodnog uredničkog odbora znanstvenog časopisa Geodetski list. Objavio je u koautorstvu 2008. godine sveučilišni udžbenik Mjerni instrumenti i sustavi u geodeziji i geoinformatici. Član je nekoliko znanstvenih i stručnih društava, a bio je i voditelj većeg broja znanstvenih projekata. Dobitnik je Državne nagrade „Nikola Tesla'' 1994. te nagrade „Josip Juraj Strossmayer'' 2008. godine. U bazi Web of Science citiran je 47 puta, a u bazi SCOPUS 26 puta.

Na temelju svega navedenoga vidljivo je da je prof. emeritus dr. sc.

Nikola Solarić ispunio sve uvjete iz čl. 8. Pravilnika o dodjeli priznanja Hrvatskoga geodetskog društva (HGD) za Nagradu za životno djelo. Pritom se posebno ističe njegov izuzetan doprinos HGD-u koji se očituje u cjeloživotnom radu u stručnim tijelima HGD-a te posebice u 20 godina neprekidnog, ustrajnog i samozatajnog rada u Geodetskom listu. U tom je časopisu jedan od najplodnijih autora.

Objavio je veliki broj znanstvenih i stručnih radova te različitih priloga, a objavljuje i dalje.

Profesoru emeritusu Nikoli Solariću dodijeljena je Nagrada za životno djelo HGD-a kao najviše priznanje istaknutom pojedincu za njegov sveukupni stvaralački rad koji je od osobitog značenja za promicanje HGD-a, odnosno za izuzetno ostvarenje koje predstavlja

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

21

NOVOSTI

Kačićeva 26 - GIS ljetna škola 2014 Ekscentar, br. 18, pp. 6-23

GIS LJETNA ŠKOLA 2014.

Međunarodna GIS ljetna škola, Zagreb, Hrvatska, 14. - 25. srpnja 2014.

Međunarodna GIS ljetna škola Zagreb 2014. održala se od 14. do 25. srpnja 2014. godine u organizaciji Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta za hortikulturu i krajobrazno inženjerstvo Sveučilišta za agrikulturu iz Nitre u Slovačkoj te Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba.

U radionici je sudjelovalo 40-ak studenata diplomskih i postdiplomskih studija iz Zagreba i Nitre. Studenti iz Zagreba bili su većinom s diplomskog studija Geodezije i Geoinformatike. Studenti iz Nitre bili su podijeljeni u dvije skupine koje su imale različite zadatke. Prvu skupinu činili su studenti krajobraznog inženjerstva koji su u izvršenju zadataka surađivali sa studentima iz Zagreba. Druga skupina bili su studenti krajobrazne arhitekture koji su izrađivali vlastite projektne zadatke.

Voditelji i predavači bili su sa Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Nitri, iz gradske uprave Grada Zagreba, Europske komisije i Joint Research Centra.

Postavljeni ciljevi bili su međunarodna znanstveno-stručna suradnja, razmjena iskustava i upoznavanje s europskim standardima, prvenstveno INSPIRE direktivom u području geoinformacijskih sustava, planiranja korištenja zemljišta i krajobrazne arhitekture. Aktivnosti su se sastojale od predavanja, terenskog rada, obrada i objave podataka istraživanja.

Terenski rad uključivao je prikupljanje GPS podataka, fotografija i atributnih podataka o korištenju zemljišta na području dijelova gradskih četvrti Trešnjevka – jug, Trnje, Peščenica – Žitnjak, Novi Zagreb – istok i Novi Zagreb – zapad, koji su smješteni uz rijeku Savu. Prikupljeni su podaci u drugom tjednu radionice obrađeni korištenjem GIS metoda i tehnologija.

Tijekom radionice studenti su imali priliku sudjelovati u praktičnoj izradi geografskog informacijskog sustava.

Upoznali su se i s novim aplikacijama poput HALE-a te radom u Linux operativnom sustavu. Naglasak je bio na korištenju tehnologija otvorenog koda. Uz to, pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji, prihvaćeni su i novi standardi rukovanja geopodacima kroz INSPIRE direktivu, te su se isti primjenjivali tijekom radionice. Također, utvrđena su teorijska znanja i praktična primjena GPS-a. Tijekom obrade podataka unaprijeđeno je znanje o mogućnostima QGIS-a i bazama prostornih podataka.

Važnost ove radionice dokazana je i interesom pojedinih institucija Grada Zagreba jer su kroz radionicu prikupljeni najaktualniji podaci o korištenju i pokrovu zemljišta za veliko područje Grada te su usklađeni s europskim standardima.Osim što su studenti stekli brojna nova iskustva iz područja struke, međunarodna i interdisciplinarna suradnja predstavlja i mnogo više od toga.

Nadamo se da će se ovakve suradnje nastaviti i u budućnosti.

- Filip Todić i Tomislav Šimunović

22

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

NOVOSTI

Kačićeva 26 - 20. državno natjecanje Ekscentar, br. 18, pp. 6-23

20. DRŽAVNO NATJECANJE učenika graditeljskih i geodetskih škola Republike Hrvatske, Tehnička škola Pula, 23. - 25. travnja 2015.

U Tehničkoj školi Pula od 23. do 25. travnja 2015. godine u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih održano je 20. Državno natjecanje učenica i učenika graditeljskih i geodetskih škola Republike Hrvatske u znanjima i vještinama građenja. Na tom je natjecanju sudjelovalo 85 učenika sa svojim mentorima iz ukupno 27 škola.

Natjecanje je održano u osam strukovnih disciplina: + geodetski tehničar + arhitektonske konstrukcije + nosive konstrukcije – građevna mehanika + zidar + tesar

U tablici 1 dan je konačni poredak učenika u zanimanju geodetski tehničar prema ukupnom broju ostvarenih bodova. Čestitamo svim učenicima i njihovim mentorima.

Troje prvoplasiranih učenika: Vinko Cmarko, Dominik Bebić i Daniel Milaković svojim su rezultatom ostvarili direktan upis na sveučilišni preddiplomski studij geodezije i geoinformatike na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu ili Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu.

U pauzama natjecanja organizirano je razgledavanje povijesnih znamenitosti grada Pule.

Zahvaljujemo domaćinu Tehničkoj školi Pula na lijepom gostoprimstvu i druženju.

+ keramičar – oblagač + soboslikar – ličilac

- Mladen Zrinjski i Tomislav Debeljak

+ monter suhe gradnje. Članovi Državnog povjerenstva za provedbu natjecanja bili su: + Dalibor Paus, prof., Tehnička škola Pula, predsjednik + Gordana Paškvan Budiselić, dipl. ing. arh., Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Zagreb, tajnica + Mara Korać, dipl. ing. građ., Graditeljska tehnička škola, Zagreb + Dragana Javor, dipl. ing. arh., Graditeljska tehnička škola, Zagreb + doc. dr. sc. Mladen Zrinjski, dipl. ing. geod., Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu + Branislav Orlović, dipl. ing. arh., Tehnička škola Pula + Blaženka Pivac-Gjukić, dipl. ing. građ., Obrtnička i industrijska graditeljska škola, Zagreb + Milvana Stanković, dipl. ing. građ., Tehnička škola Pula + Gordana Sokolić, dipl. ing. građ., Graditeljska škola za industriju i obrt Rijeka + Nora Smriko, dipl. ing. građ., Industrijsko-obrtnička škola Pula. Članovi Prosudbenog povjerenstva za ocjenjivanje u zanimanju geodetski tehničar bili su: + Tomislav Debeljak, dipl. ing. geod., predsjednik + Jadranka Vreš Rebernjak, dipl. ing. geod., članica + Ivana Fredotović, dipl. ing. geod., članica + Mladenka Kosanović, dipl. ing. geod., pričuva.

Autor zadataka za natjecanje bio je doc. dr. sc. Mladen Zrinjski.

Natjecanju u zanimanju geodetski tehničar pristupilo je šest učenika, a provjera znanja sastojala se od: + zadataka iz područja geodetskog računanja + testa znanja.

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

23

NOVOSTI

Svijet geodezije i geoinformatike Ekscentar, br. 18, pp. 6-25

Objavljen pravilnik o sustavima bespilotnih letjelica Dana 6. svibnja 2015. godine u Narodnim novinama broj 49/15 objavljen je Pravilnik o sustavima bespilotnih zrakoplova. Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama. Ovim Pravilnikom propisuju se opći, tehnički i operativni uvjeti za sigurnu uporabu bespilotnih zrakoplova, sustava bespilotnih zrakoplova i zrakoplovnih modela te uvjeti kojima moraju udovoljavati osobe koje sudjeluju u upravljanju tim zrakoplovima i sustavima. Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se na sustave bespilotnih zrakoplova, operativne mase bespilotnog zrakoplova do i uključujući 150 kilograma koji se koriste u Republici Hrvatskoj.

S obzirom na velik potencijal koji bespilotne letjelice imaju u izvođenju geodetskih radova, naročito u području aerofotogrametrije, ovaj će Pravilnik biti od izrazite važnosti za sve geodetske stručnjake budući da se radi o jednoj modernoj, brzoj i nadasve isplativoj metodi izmjere koja će se sigurno uvelike primjenjivati.

Pravilnik možete pogledati na linku: narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_05_49_974.html

Predstavljen najmanji i najlakši GNSS prijemnik na svijetu Sokkia GCX2, prvi puta predstavljen na sajmu InterGeo u Berlinu u 10. mjesecu 2014. godine, od nedavno je dostupan na hrvatskom tržištu. Riječ je o najmanjem i najlakšem prijemniku ikad koji se posebno ističe svojim specifičnim oblikom, zbog kojeg je dobio nadimak „Bullet” (Metak). Inovativna POST® (Precision Orbital Satellite Technology) antena omogućuje oblik koji je ujedno ergonomičan i isplativ u pogledu težine, što Sokkiu GCX2 u potpunosti odvaja od ostalih prijemnika na tržištu. Može se koristiti kao uređaj za statička mjerenja, RTK mjerenja ili kao sustav baza-rover (sadrži tzv. Long Link®tehnologiju). Uređaj je uspješno testiran u CROPOS-u i predstavljen u Hrvatskoj. Riječ je o veoma inovativnom i kvalitetnom instrumentu koji se po svojim specifikacijama ne razlikuje od drugih dostupnih prijemnika te je definitivno važan tehnološki iskorak koji će uvelike olakšati i ubrzati GNSS izmjeru.

Izvor: http://eu.sokkia.com/products/gnss-receivers/rtk-systems/gcx2-innovative-gnss-receiver

Sonda Philae uspješno sletjela na komet U srijedu, 12. 11. 2014., u 17 sati i 3 minute po hrvatskom vremenu, Europska svemirska agencija ostvarila je svoj najveći uspjeh dosad. U sklopu misije Rosetta, po prvi puta u povijesti, ljudska je naprava sletjela na komet. Povijesno prvo slijetanje letjelice na komet izvedeno je uspješno unatoč problemima s opremom za slijetanje, pa je svemirska sonda Philae dotakla površinu kometa 67P/Churyumov-Gerasimenko i javila se kontrolnom centru. Nakon prijeđenih 510 milijuna kilometara, Philae se odvojio od Rosette i započeo spuštanje prema kometu. Pritom su mu prestali raditi potisnici za usmjeravanje, a pri samom doticaju s površinom poslušnost su otkazali i sidreni harpuni koji su ga trebali stabilizirati na tlu. Posljedica toga bilo je slijetanje sonde otprilike kilometar dalje od predviđene lokacije. Budući da je sletjela između dviju stijena koje su joj zaklanjale Sunce, nije bilo sigurno hoće li Philae uspjeti poslati prikupljene podatke prije nego joj se isprazne baterije. Na sreću, sonda je uspješno poslala prve fotografije i analize kometa. Ova je misija od velikog značaja za cijelo čovječanstvo te se vjeruje da bi podaci koji su stigli na Zemlju mogli odgovoriti na neka ključna pitanja o nastanku Sunčevog sustava.

Izvori: http://www.satgeo.geof.unizg.hr/, http://www.bug.hr

Generalna skupština UN-a usvojila Globalni geodetski referentni okvir za održivi razvoj Dana 26. veljače 2015. Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je prvu geoprostornu rezoluciju koja je potvrdila globalni značaj lokacije (georefernciranog položaja) i pozicioniranja (određivanja položaja) za zemlje članice UN-a. Rezolucija o Globalnom geodetskom referentnom okviru za održivi razvoj (The resolution on the Global Geodetic Reference Frame for Sustainable Development) usvojena je na prijedlog Fidžija uz podršku 52 zemlje članice. Rezolucija ističe vrijednost terestričkih i daljinskih opažanja pomoću satelita za praćenje promjena u stanovništvu, polarnim kapama, oceanima i atmosferi kroz vrijeme. Takva geoprostorna mjerenja mogu podržati definiranje politika održivog razvoja, praćenja klimatskih promjena i upravljanja u slučaju prirodnih katastrofa, kao što ima široki spektar aplikacija za transport, poljoprivredu i graditeljstvo. Naglašavajući da „niti jedna zemlja ne može to učiniti sama“, Generalna je skupština pozvala na multilateralnu suradnju u geodeziji, uključujući otvorenu razmjenu geoprostornih podataka, daljnju izgradnju kapaciteta u zemljama u razvoju te na oblikovanje međunarodnih standarda i konvencija.

24

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Lansirana dva Galileo satelita Europska svemirska agencija uspješno je lansirala 7. i 8. Galileo satelit u 18 sati i 46 minuta po lokalnom vremenu, dana 27. ožujka 2015. iz Europske svemirske luke u Francuskoj Gvajani pomoću Soyuz rakete. Time Galileo sustav sada ima osam satelita u svemiru. Svi stupnjevi Soyuz rakete nosača ovoga su puta, za razliku od prethodnog lansiranja Galileo 5. i 6. satelita, besprijekorno funkcionirali te su sateliti nakon 3 sata i 48 minuta dosegnuli projektiranu visinu od 23 500 km. Ovim je uspješnim lansiranjem dužnosnicima i stručnjacima ESA-e pao kamen sa srca nakon prethodnog uspješno-neuspješnog lansiranja 5. i 6. satelita. Naime, ESA se obvezala da će lansirati dovoljno satelita kako bi se u 2016. godini uspostavila konstelacija koja će omogućiti isporuku paketa inicijalnih servisa (uključivo javni servis), šifrirani javno regulirani servis i funkcionalnosti potrage i spašavanja koje će po uspostavi preuzeti Europska GNSS agencija (GSA). Stoga se do kraja ove godine planira lansiranje još četiri Galileo satelita.

Pripremio: Luka Zalović

PREDSTAVLJAMO

Predstavljamo - HKD Ekscentar, br. 18, pp. 26-27

Povodom međunarodne godine karata PREDSTAVLJAMO HRVATSKO KARTOGRAFSKO DRUŠTVO Od nastanka do danas Hrvatsko kartografsko društvo (HKD) je strukovna udruga kartografa i drugih osoba koje pokazuju posebno zanimanje za kartografiju. Ideja o osnivanju Društva rodila se 1994. godine u doba osnivanja Sekcije za kartografiju unutar postojećeg geodetskog društva, ali je zbog jednostavnosti tada odlučeno da se ne osnuje samostalno kartografsko društvo već sekcija u sklopu Hrvatskog geodetskog društva. Glavni razlozi za osnivanje samostalnog Hrvatskog kartografskog društva 2001. godine bili su neovisnost i mogućnost lakše suradnje s drugim negeodetskim strukama.

još nije bila službeno priznata država. Jedan referat iz Hrvatske prezentiran je na 16. Međunardnoj kartografskoj konferenciji koja je održana u Kolnu 1993. Hrvatska je na Međunarodnoj izložbi karata bila zastupljena s četiri karte. Ni u doba održavanja 16. Međunarodne kartografske konferencije Hrvatska još nije bila članica ICA-je. Članicom postaje sljedeće godine na međunarodnoj kartografskoj konferenciji održanoj 1995. godine u Barceloni.

Tadašnji glavni urednik Geodetskog lista N. Frančula predložio je sjednicu Predsjedništva Saveza društva geodeta Hrvatske (SDGH) 12. studenog 1991. u Zagrebu na kojoj je donesena odluka o izdvajanju SDGH-a iz SGIJG-a. Pretvorba iz SDGH-a u Hrvatsko geodetsko društvo (HGD) trajala je od već spomenute sjednice pa do 25. svibnja 1993. godine. Unutar HGD-a osnovana je 1993. godine Sekcija za kartografiju. Za pročelnika Sekcije izabran je P. Lovrić, a za tajnika M. Lapaine. Prva sjednica Sekcije za kartografiju održana je 13. svibnja 1994. na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Ciljevi HKD-a Hrvatsko kartografsko društvo doprinosi razvoju, promicanju, davanju podrške i izdavanju publikacija iz kartografije i srodnih područja. Potiče stvaralaštvo i primjenjuje znanstvena dostignuća u praktičnom i stručnom radu u svim oblicima kartografske djelatnosti. Također, povezuje se sa sličnim institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu. HKD osniva i brine o zbirkama karata i planova, o knjigama, fotografijama i drugim publikacijama.

Već sljedeće godine upisano je u Registar udruga Republike Hrvatske.

Prvi predsjednik HKD-a bio je prof. dr. sc. Miljenko Lapaine koji je ujedno i aktualni predsjednik. Na mjestu predsjednika bili su također i prof. dr. sc.

Stanislav Frangeš te Nada Vučetić. Prvi tajnik Društva bio je mr. sc. Dražen Tutić dok je trenutni tajnik dr. sc. Martina Triplat Horvat. Dužnost tajnika obnašala je i dr. sc Vesna Poslončec Petrić. Tijela Društva osim predsjednika i Tajništva čine još i Predsjedništvo, Nadzorni odbor, Sud časti i skupštine te svi oni zajedno upravljaju HKD-om.

Najvažnija publikacija koju Društvo izdaje je časopis Kartografija i geoinformacije. Kartografija i geoinformacije je znanstveno-stručno-informativni časopis u kojem se objavljuju znanstveni i stručni radovi iz kartografije i drugih znanstvenih područja (geografije, geodezije, geologi-

Prethodnici HKD-a Svakako treba spomenuti da je 2. ožujka 1878. skupina od 35 hrvatskih stručnjaka osnovala Klub inžinirah i arhitektah, koji je prethodio današnjem Hrvatskom inženjerskom savezu. Od tada Hrvatski inženjerski savez postoji, djeluje i okuplja strukovne udruge s više od desetak tisuća inženjera. Jedna od tih članica je Hrvatsko geodetsko društvo u sklopu kojeg je djelovala sekcija za kartografiju.

Na konferenciji delegata društva geodeta iz svih republika 20. studenog 1952. godine u Beogradu predloženo je da se osnuje Savez geodetskih inženjera i geometara FNR Jugoslavije (SGIJG) koji je prihvaćen tek na drugom Kongresu u Ohridu 1957. godine. Na osnovi statuta SGIGJ-a iz 1963. osnovana je 1964. godine u okviru SGIGJ-a Sekcija za kartografiju.

Sekcija za kartografiju imala je zadaću ostvariti najpovoljnije uvjete za praćenje znanstvenih dostignuća u zemlji i inozemstvu na polju kartografije te primjenu tih dostignuća u praksi. Osim toga nastojala je unaprijediti i popularizirati kartografiju razmjenjujući iskustva s drugim sličnim organizacijama za kartografiju u zemlji i inozemstvu.

Na drugom Savjetovanju o kartografiji što ga je u studenom 1971. u Beogradu sazvao SGIGJ odlučili su da bi bilo dobro da se pri Zavodu za kartografiju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu osnuje Komisija za kartografsku terminologiju. Komisija nije formalno osnovana, ali su se članovi zavoda B. Boračić, I. Kreiziger, P. Lovrić i N. Frančula udružili u izradi višejezičnog kartografskog rječnika. Rječnik je objavljen 1977. godine pod naslovom Višejezični kartografski rječnik (Borčić i dr., 1977).

Međunarodno kartografsko društvo je na 4. Generalnoj skupštini održanoj 1972. u Ottawi prihvatilo kandidaturu SGIGJ-a za članstvo u toj organizaciji u kojoj su aktivno sudjelovali u radu ICA-e.

U doba održavanja 15. Međunarodne kartografske konferencije Hrvatska

26

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

je, agronomije, povijesti, arhitekture) ako su vezani uz kartografiju i geoinformacije. Prva godina izlaženja je 2002. Najprije je izlazio jednom godišnje, a od 2006. dva puta. Svaki broj časopisa bogat je sadržajem, svi su tekstovi dvojezični, na engleskom i hrvatskom jeziku. Stranice su tiskane u boji na kvalitetnom sjajnom papiru, a po broju časopis broji od 150 do 200 stranica. Za svoj rad časopis je dobio i domaća i međunarodna priznanja. U časopisu GIM International u broju 11. iz 2010. godine Međunarodno kartografsko društvo je na svojim stranicama objavilo prikaz u kojem ističe njegovu izvrsnost. Drugo važno priznanje za svoj rad dobili su 2007. godine od Encyclopedie Britannice koja je na svom internetskom izdanju ponudila i kompletne sadržaje časopisa iz 2007. godine. Časopis Kartografija i geoinformacije spomenut je u Bibliographia Cartographica, Scopusu, DOAJ-u i Academic Search Completeu.

PREDSTAVLJAMO

Predstavljamo - HKD Ekscentar, br. 18, pp. 26-27

Na zahtjev tijela vlasti ili neposredno zainteresiranog građana od organizacije se može dobiti mišljenje i ocjena o kartografskom radu organizacija i pojedinca.

Kako bi prethodno nabrojane djelatnosti što bolje obavljali, organiziraju se znanstvena i stručna predavanja, skupovi, seminari i savjetovanja. HKD dodjeljuje nagrade i priznanja, organizira izložbe i radionice.

Svoje djelovanje nisu ograničili unutar granica Hrvatske. Naprotiv, mogu se pohvaliti usavršavanjem i specijalizacijom članova u Hrvatskoj i inozemstvu, međunarodnom suradnjom i članstvom u međunarodnim kartografskim društvima.

predstavljena na zidovima Geodetskog fakulteta. Na starim kartama i razglednicama grad Prelog obilježio je 750. obljetnicu. U suradnji s Turskom zakladom za podvodnu arheologiju i Povijesnim muzejom primorja Rijeka predstavljeni su najvažniji radovi slavnog kartografa iz doba Sulejmana Veličanstvenog. Na Geodetskom fakultetu Hrvatska gorska služba spašavanja predstavlja svoju kartografsku djelatnost i izlaže dio svoje kartografske naklade u povodu Međunarodne godine karata na inicijativu Međunarodnog kartografskog društva.

Dodjela priznanja na Festivalu znanosti u travnju 2012. godine za sudjelovanje na natječaju Nagrade Barbara Petchenik za dječju kartu svijeta

Dječja kartografija, izložbe i konferencije Posebnu pozornost društvo predaje dječjoj kartografiji. Hrvatska je do sada s uspjehom sudjelovala na izložbama primjerice u Barceloni, Stockholmu, Ottawi, Pekingu, Moskvi te Parizu. Rad Once is not enough – Recycle Marinka Cirkvenčića, izložen u Barceloni, uvršten je poslije u UNICEF-ov poster Children Draw the World dok je natjecateljski rad s iste izložbe My Island Ivane Miličević izabran za naslovnicu 5. broja časopisa Kartografija i geoinformacije. Compass Card Anite Matković, izložen u Stockholmu, proglašen je jednim od pobjednika.

Crtež World Map Ranka Vukovića izložen u Pekingu izabran je za ilustraciju na naslovnici knjige Elementi kvalitete prostornih podataka koju je izdala Državna geodetska uprava u Zagrebu 2001. godine. Eco map of the World Amele Kičić, izložena u Pekingu, uvrštena je kao ilustracija u stolni kalendar za 2004. godinu.

Dječji radovi koji su izabrani na natječaju Nagrade Barbara Petchenik za dječju kartu svijeta na Festivalu znanosti u Tehničkom muzeju u Zagrebu dobivaju zahvalnice i poklone početkom travnja kad se festival i održava.

HKD sudjeluje u mnogim konferencijama diljem svijeta. Ove godine u svibnju održala se 10. konferencija i radionica u Grčkoj pod nazivom Digital Approaches to Cartographic Hertiage. U kolovozu Društvo je prisustvovalo Međunarodnoj kartografskoj konferenciji u Rio de Janeiru u Brazilu. Članstvo HKD svim ljubiteljima kartografije nudi članstvo. Redoviti član može postati svaka fizička osoba s hrvatskim državljanstvom i pravna osoba sa sjedištem u Hrvatskoj koja podržava djelatnost društva. Svojim članovima HKD je osigurao besplatni tiskani časopis Kartografija i geoinformacije koji dostavljaju poštom. Osim toga članovi se mogu besplatno predstaviti javnosti putem internetske stranice zanimljivog izgleda i poučnog sadržaja.

I za kraj...

Međunarodna godina karata slavit će se širom planeta. Međunarodno kartografsko društvo očekuje da će svi njegovi članovi sudjelovati kako bi svakom građaninu proširili znanje o kartama. HKD kao članica Međunarodnog kartografskog društva svakako ispunjava očekivanja omogućavajući djeci i svekolikoj javnosti širok raspon tema i zanimljiva izlaganja s namjerom pokazivanja vrijednosti karata svima.

- Anđela Vučić

Spomenut ćemo samo neke od izložbi u kojima je Društvo sudjelovalo.

Izložba Valovi bila je

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

27

PREDSTAVLJAMO

Predstavljamo - Seminar Ekscentar, br. 18, pp. 28-29

Međunarodni cjelodnevni besplatni seminar za studente:

Uloge geodezije i geoinformatike u održivom razvoju Nakon šestomjesečne pripreme, prvi seminar u ciklusu seminara “GEOStudents for GEOFuture” održao se u ponedjeljak 13. listopada 2014. godine, na adresi Rektorata Zvonimirova 8, Dvorana 13. Na seminaru je prisustvovalo 50 sudionika, 37 sudionika iz Republike Hrvatske te 13 sudionika iz Bosne i Hercegovine. Sudjelovali su studenti sa 3 sastavnice Sveučilišta u Zagrebu (GEOD, PMF, EFZG) te kolege sa Građevinskog fakulteta u Sarajevu i Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta u Banja Luci. Svatko od sudionika dobio je potvrdu o sudjelovanju, dok su predavači dobili zahvalnicu.

Zašto smo organizirali seminar?

Posljednjih par stoljeća svijet je doživio ogroman urbanistički rast i razvoj potaknut globalizacijom. Danas, u svijetu konstantne promjene u kakvom živimo, svaki se događaj ili učestala pojava mora detaljno proučiti i analizirati za svačiju korist. Upravo zbog tog ubrzanog rasta, znanstvenici i stručnjaci diljem svijeta se posvećuju projektiranju pametnih gradova kako bi populacija što manje patila te kako bi svijet što bolje funkcionirao s predviđenih 10 milijardi ljudi 2050. godine.

planova grada sukladno projektantima, društvu i potrebama zemljišta te njegove upotrebe, prometa, prirodnih izvora i zaposlenja.

Brojne državne vlade veliku pažnju pridaju ekspanziji obnovljivih izvora energije davajući poticaje proizvođačima i kogeneracijskim postrojenjima jer je većina tih postrojenja zastarjela, a potražnja za energijom raste iz dana u dan te se pojavljuju zahtjevi za gradnju novih. Geoprostorna tehnologija nudi širok raspon inovativnih rješenja za održivost okoliša i integraciju obnovljivih izvora energije. Uporabom satelitske tehnologije, geovizualizacije i baze podataka pojednostavnilo se identificiranje, opisivanje i kategoriziranje problema urbanog svijeta.

Brojne zemlje svijeta, pa tako i Republika Hrvatska, potiču integraciju i korištenje obnovljivih izvora energije, poticanje energetske učinkovitosti primjenom brojnih zakona, regulativa i direktiva. Ono što bih ja željela potaknuti ovim seminarom jest samosvijest studenata o ovom problemu budućnosti te postići kreativnost u stvaranju inovativnih rješenja i novih razmišljanja kako bi i mlade generacije dale svoj doprinos.

Na sam dan…

Geoprostorna znanost i tehnologija u samom idejnom projektiranju pametnih gradova uz integraciju obnovljivih izvora energije imaju veliku ulogu: koncipirane su na način da detektiraju probleme zaštite okoliša povezane sa svakim obnovljivim izvorom energije kako bi što učinkovitije eliminirali i smanjili te utjecaje koji postaju sve veći problem modernog doba. Također, pripomoći će i u uspoređivanju različitih projektnih

Kad je sat otkucao 9.00h, prvi sudionici su počeli pristizati na naš Registration Desk te popunjavati klupe. Svakog je na stolu dočekala vrećica s darovima, zahvaljujući našim sponzorima GeoCentar d.o.o. i Komteh d.o.o. U 9.30h, program je započeo Uvodnom riječi, a dalje sljedećim rasporedom koji se nalazi na idućoj stranici.

Sve održane prezentacije mogu se pronaći na Studentskom portalu Geodetskog fakulteta www.studentskiportal.geof.unizg.hr/projekti/seminar.

Ovim putem se želim zahvaliti Organizacijskom odboru: voditeljima programa - Vesni Jurić i Ivanu Vuku, te Viktoru Mihokoviću, Tomislavu Horvatu, Luki Zaloviću, Matei Zlatunić, Petru Delaću i Marku Dumančiću, koji su svojim financijskim, komunikacijskim i organizacijskim vještinama pripomogli u pripremanju i realizaciji ovog seminara.

Vidimo se svi na sljedećem GEOStudents for GEOFuture seminaru 2016. godine!

Stay tuned!

- Franka Grubišić

28

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

PREDSTAVLJAMO

Predstavljamo - Seminar Ekscentar, br. 18, pp. 28-29

PROGRAM 09.50-10.15 Atlas Information System for Sustainable development: Russia case study (eng.), Prof. dr. Vladimir Tikunov, Rusija 10.15-10.55 The Role of Open Geospatial Science in Sustainable Development (eng.), dr. Suchith Anand, UK 10.55-11.15 Nacionalni akcijski plan: Gdje je RH u procesu integracije OIE?, dr. sc. Borka Bobovec, Hrvatska 11.15-11.40 Integration of Geo-Spatial Datasets: A Location Based Probabilistic Approach (eng.), Prof. dr. Yerach Doytsher, Israel 11.40 – 12.00 VIDEO (https://www.youtube.com/watch?v=po MGRbfgp38) 12.00-12.30 PAUZA ZA KAVU 12.30-13.20 Budućnost pametnog planeta - gdje se uklapa geodezija? (eng.), Prof. dr. sc. Željko Bačić, Hrvatska 13.20-13.55 Infrastrukture prostornih podataka (eng.), Izv. prof. dr. sc. Vlado Cetl, Hrvatska 14.00-15.00 PAUZA ZA RUČAK 15.00-15.30 GIS u oblaku (eng.), Dino Ravnić, dipl. ing., Hrvatska 15.30-15.50 Ponovna prilagođena uporaba za održivu budućnost, Diana Bečirević, mag. ing. geod. et geoinf., Hrvatska 15.50-16.10 Being a Young Surveyor in Europe: Struggles and Opportunities (eng.), Paula Dijkstra, MSc, Nizozemska 16.10-16.30 ZAVRŠNA RIJEČ/PODJELA DIPLOMA

I was especially impressed by their brilliant students who I also had an opportunity to talk to in the seminar they organised yesterday on the Role of Geodesy and Geinformatics in Sustainable development. It is great to see students leading excellent ideas and I am sure these students will act as the key force for not only for expanding the Open Source Geospatial Lab at University of Zagreb but expanding this globally.

Suchith Anand, Founder of GeoForAll Initiative.

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

29

PROFIL DIONIKA U GEODEZIJI IDE DALJE Novi znanstveni stručni skupovi o profilu dionika u geodeziji i geoinformatici u organizaciji Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Katedre za organizacijsku teoriju i menadžment.

Znanstveno-nastavni projekt „Profil dionika u geodeziji“ razvija se kao edukativna mreža koja je otvorena prema studentima, znanstvenicima i gospodarstvenicima u zemlji i inozemstvu s ciljem povezivanja prakse i akademske zajednice.

PREDSTAVLJAMO

Predstavljamo - Profil dionika u geodeziji ide dalje Ekscentar, br. 18, pp. 30-36

Na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održani su 29. rujna i 3. i 4. listopada 2014. godine zanimljivi znanstveno-stručni skupovi koji su imali za cilj analizirati trenutačno stanje profesije i pomoći mladima u njihovom karijernom usmjeravanju. Na njima su svoja izlaganja održali ugledni znanstvenici iz zemlje i inozemstva, uspješni gospodarstvenici i studenti iz područja geodezije i srodnih tehničkih disciplina. Svi oni žive u geodeziji i od geodezije. Skupovi su održani u organizaciji Geodetskog fakulteta u suradnji s više uglednih strukovnih institucija i visokih pokrovitelja. Nosilac aktivnosti bila je Katedra za organizacijsku teoriju i menadžment, a autorica programa ovih skupova i njihova voditeljica bila je prof. dr. sc. Branka Mraović, pročelnica Katedre za organizacijsku teoriju i menadžment te koordinatorica za savjetovanje studenata na Geodetskom fakultetu.

Riječ je o aktivnostima koje su proizašle iz znanstveno-nastavnog projekta „Profil dionika u geodeziji“ o kome smo pisali u našem prethodnom broju. Projekt koji profesorica Mraović radi sa svojim studentima preddiplomskog studija geodezije i geoinformatike pod motom „U svakom trenutku važno je znati gdje se nalazite i s kim poslujete“ ima tri temeljna cilja: 1. naučiti nešto korisno iz primjera iz prakse, 2. saznati

uspješnu geodetsku priču i od nje sačiniti nastavni materijal te 3. naučiti kako pratiti konkurente. Ideja je stvoriti klimu učenja kroz koju se promiču vrednote rada i osobnog angažmana kao put do uspjeha. Projekt se razvija kao edukativna mreža koja je otvorena su one tvrtke koje su na prema studentima, znanstvenicima i vrijeme prepoznale duh gospodarstvenicima u zemlji i vremena i znakove promjene i inozemstvu s ciljem povezivanja na vrijeme počele svoja prakse i akademske zajednice kroz prilagođavanja novim objavljivanje publikacija i organiziranje poslovnim situacijama. radionica, stručnih i znanstvenih skupova.

Jedna od predviđenih aktivnosti na projektu je i redovito informiranje sveučilišne zajednice i gospodarstvenika o dosadašnjim rezultatima istraživanja.

USPJEŠNE

Znanstveno-stručni skup „Profil dionika u geodeziji 2: POSLOVNE PRAKSE U GEODEZIJI“ Ohrabreni uspjehom radionice „Profil dionika u geodeziji 1: kako povezati gospodarstvenike i akademsku zajednicu“ iz 2013. g. kojoj je nazočilo 50-ak sudionika iz Hrvatske i zemalja regije organizatori su se odlučili za nove korake. Znanstveno-stručni skup „Profil dionika u geodeziji 2: Poslovne prakse u geodeziji“ održan je na Dan otvorenih vrata Fakulteta, 29. rujna 2014. godine, na Geodetskom fakultetu u Zagrebu u nazočnosti preko 80 sudionika – gospodarstvenika, članova akademske zajednice i studenata s Geodetskog i nekoliko drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iz svih dijelova Hrvatske. Nosilac ove aktivnosti bila je Katedra za organizacijsku teoriju i menadžment u suradnji s upravom Fakulteta i Hrvatskom komorom ovlaštenih inženjera geodezije. Skup je konceptualno osmislila i vodila prof. dr. sc. Branka Mraović, a svoja izlaganja na njemu održalo je 10 uglednih govornika iz svijeta gospodarstva i akademske zajednice i tri studentska tima koja su bila uključena u znanstveno-nastavni projekt „Profil dionika u geodeziji“.

Ceremoniju otvaranja započeli su dekan Fakulteta prof. dr. sc. Miodrag Roić i prodekan za nastavu i studente doc. dr. sc. Dražen Tutić koji su vrlo poticajnim izlaganjima uspjeli odmah na početku zainteresirati sve nazočne za nove studijske programe Fakulteta i važnost njihovog prilagođavanja potrebama poslodavaca. Ozračju vedrog i dobrog raspoloženja pridonio je i šarmantan nastup Damira Delača, direktora Geodetskog zavoda Rijeka d. o. o. i predsjednika HUP-ove Udruge geodetsko-geoinformatičke struke koji je ukazao na povezanost postojećih problema geodetskih tvrtki od kojih je posebno izdvojio pad zaposlenosti kapaciteta i dugoročnih makro-ekonomskih problema hrvatskog gospodarstva.

Svi su pozvani govornici odmjerenim govorom iskusnih profesionalaca – gospodarstvenika, prakztičara i znanstvenika − uspjeli stvoriti visok

stupanj kohezije koji im je otvorio prostor da svoje teme izlože konstruktivno, kritično, ali i optimistično te tako uspostave neposredan kontakt s publikom što je pozdravljeno gromoglasnim aplauzom. Darko Car, vlasnik i direktor tvrtke CadCom d. o. o., redoviti i među studentima popularni govornik na skupovima o „Profilu dionika u geodeziji“ govoreći o temi „Nove poslovne prakse i kako ih uspješno realizirati“ izložio je svoje viđenje izlaska hrvatskog geodetskog sektora iz krize. Damir Pahić, direktor Zavoda za fotogrametriju d. d. imao je vrlo edukativno izlaganje na temu „Važnost institucionalnog okvira za poslovne prakse u geodeziji“ u kojem se osvrnuo na razorne posljedice slabljenja institucija po geodetski sektor u eri novog monetarizma, osobito kad je riječ o velikim kompanijama. Robert Paj, također iz Zavoda za fotogrametriju d. d. i predsjednik Odbora za cjeloživotno obrazovanje HKOIG, poznat i kao autor dokumenta „Strategija razvoja geodetske djelatnosti“ predstavio je nove podatke o trendovima razvoja u hrvatskom geodetskom sektoru, pri čemu je svoje ideje artikulirao kroz naslov izlaganja „Strategija razvoja geodetske djelatnosti: kakvi nam stručnjaci trebaju?“. Vesna Kavur, voditeljica Fininog Centra za registre i konzultantica ovog znanstveno-stručnog skupa održala je izlaganje na temu „Važnost Fine za poduzetnike“ u kojem je dalje razvila svoju tezu s prve radionice iz 2013. g. o globalnom trendu transparentnosti financijskih izvješća kao odlučujućem čimbeniku korporativne kontrole koji štiti sve dionike u poslovnom sektoru – vlasnike, menadžere i zaposlenike. Branka Mraović je temeljem empirijskog istraživanja o utjecaju veličine i starosti tvrtke na njezin uspjeh nošenja s globalnom financijskom krizom održala izlaganje na temu „Korisnost case studija za praćenje poslovnih trendova u geodetskom sektoru".

Podaci skupljeni u istraživanju koje je profesorica Mraović provela sa svojim studentima tijekom 2013. i 2014. g. govore da je od 409 trgovačkih društava što pripadaju geodetskom sektoru njih 281 poslovalo s dobiti, od toga status uspješnog poslovanja prema kriterijima Fine ispunjava 12 tvrtki u kategoriji iznad 20 zaposlenika i 50 malih tvrtki u kategoriji iznad pet zaposlenika (Izvor: Fina, Javna objava). Kao dva temeljna uzroka poslovnih problema direktori u intervjuima, što su ih s njima proveli studenti, navode nagli razvoj i oslanjanje na tuđi kapital, što je nalaz istovjetan nalazima analitičara i u drugim sektorima gospodarstva kako u Hrvatskoj tako i diljem Europe. S druge strane, kao ključne faktore uspjeha tvrtke poduzetnici navode tehnološki iskorak, inovativnost, svestranost i otvaranje struke prema drugim strukama, dakle multidisciplinarnost jer to znači konkurentnost na europskom i svjetskim tržištima.

Istraživanje profesorice Mraović, kao i cjelokupna debata na znanstveno-stručnom skupu „Poslovne prakse u geodeziji“ pokazali su da su uspješne samo one tvrtke koje su na vrijeme prepoznale duh vremena i znakove promjene i na vrijeme počele svoja prilagođavanja novim poslovnim situacijama. Tomislav Ciceli, voditelj Službe za nacionalnu infrastrukturu prostornih podataka Državne geodetske uprave, održao je veoma zapaženo izlaganje pod nazivom „Direktiva 2007/2/EZ – Jesmo li spremni?“. U svojoj poznatoj maniri tehnooptimista Ciceli je ukazao na

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

31

PREDSTAVLJAMO

Predstavljamo - Profil dionika u geodeziji ide dalje Ekscentar, br. 18, pp. 30-36

nužnost da struka prihvati diobu i transparentnost prostornih i neprostornih podataka kao imperativ vremena. Dijana Dudok, voditeljica Samostalne službe za pravne poslove i vođenje ljudskih potencijala DGU-a, uspjela je zahtjevnu materiju u okviru teme „Obavljanje stručnih geodetskih poslova (djelatnosti) ovlaštenih osoba u Republici Hrvatskoj – normativno okruženje“ predstaviti na jednostavan i razumljiv način i tako dati značajan doprinos međusobnom razumijevanju struka u interdisciplinarnom diskursu. Sanja Zekušić, viša savjetnica-specijalistica u Kabinetu ravnatelja Državne geodetske uprave, kao stručnjak iz područja međunarodnih organizacija u geodeziji, pružila je dragocjene uvide u izlaganju pod naslovom „DGU i međunarodni projekti“ koje je pobudilo velik interes osobito među pripadnicima znanstvene zajednice. Dražen Tutić, prodekan za nastavu i studente, pokazao je i ovoga puta velike potencijale svog talenta za menadžment u znanosti, te je u inspirativnom izlaganju pod nazivom „Novi studijski programi: izazov za studente, nastavnike i praktičare“ objasnio intencije promjena što se zbivaju na Sveučilištima diljem svijeta, a usmjerene su na maksimizaciju profita kroz smanjenje godina studiranja i konkurentnost na tržištu rada temeljem ishoda učenja. Željko Hećimović, izvanredni profesor na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, stručnjak za globalnu geodeziju i veliki poznavalac i zagovornik INSPIRE Direktive, održao je pravo brainstorming izlaganje pod nazivom „Globalna geodezija: što ona pruža novim generacijama?”. U energičnom i vrlo entuzijastičnom izlaganju koje je bilo potkrijepljeno bujicom podataka i slika na slajdovima, Hećimović je, izravan kao i uvijek, dao svoj prilog optimizmu debate rekavši da „novaca ima doslovce svuda oko nas, ali ih treba znati uzeti, a to znači da moramo pristati mijenjati naše poslovne prakse“.

Posebnu novost predstavljao je nastup triju studentskih timova iz dviju generacija studenata koje su sudjelovale u skupljanju podataka za potrebe istraživanja. Svaki studentski tim imao je svog komentatora iz redova poslovne zajednice koji su svojim toplim ljudskim i nadasve dobronamjernim i korisnim komentarima ohrabrili studente i potaknuli ih na daljnja istraživanja poslovnih praksi u geodetskom sektoru. „Usporednu case analizu tvrtki Geosoft d. o. o. i Vektra d. o. o“ napravio je studentski tim u sastavu Antonio Udović i Sebastijan Sekulić, a dionik komentator

bio je Zlatan Novak, direktor tvrtke Vektra d. o. o.

"Usporednu case analizu tvrtki Pervisus d. o. o. i Geo-BIM d. o. o.: Koliko lokacija znači za uspjeh tvrtke?“ potpisao je ženski studentski tim u sastavu Nikolina Ernečić i Lovorka Bošković, a dionici komentatori bili su Robert Paj iz Zavoda za fotogrametriju d. d. i doc. dr. sc. Rinaldo Paar, voditelj Programa cjeloživotnog obrazovanja na Geodetskom fakultetu u Zagrebu. Treći studentski tim koji je nastupio na znanstveno-stručnom skupu također su sačinjavale dvije studentice, Leona Menalo i Jelena Marković, svjedočeći o trendu uspona žena u profesijama u geodetskom sektoru. Djevojke su sačinile „Case analizu tvrtke Gromatic KR d. o. o.”, a dionik komentator bio je Darko Car koji im je dao čitav niz dragocjenih savjeta.

Da bi se KORIST pretvorila u DOBIT potrebni su novi mentalni modeli ljudi.

Prema mišljenju sudionika znanstveno-stručni skup „Profil dionika u geodeziji 2: Poslovne prakse u geodeziji“ može se ocijeniti kao iznimno uspješan po odazivu, kvaliteti izloženih radova i tolerantnosti debate. Da ove visoke ocjene nisu ni najmanje bile odraz kurtoazije najbolje svjedoči činjenica da je većina govornika sa skupa nastupila i na međunarodnoj znanstvenoj interdisciplinarnoj konferenciji koja je koncem tog istog tjedna održana na Geodetskom fakultetu. „Skup nam je dobro došao da najprije na hrvatskom odmjerimo stavove, pa da onda fokusirani i koncentrirani možemo nastupiti na engleskom jeziku pred međunarodnim auditorijem“, rekao je reporteru Ekscentra jedan od sudionika.

Okvir 1: NOVI MENTALNI MODELI LJUDI

Održanim znanstveno-stručnim skupom „Profil dionika u geodeziji 2: Poslovne prakse u geodeziji“ i međunarodnom znanstvenom interdisciplinarnom konferencijom „Globalna okolina, profil dionika i korporativno upravljanje u geodeziji“ na uspješan je način skrenuta pozornost na važnost case studija za razumijevanje poslovnih praksi u geodeziji i geoinformatici i njihovu korisnost za rješavanje problema i donošenje informiranih poslovnih odluka. Kroz povezivanje prostornih i financijskih podatka stvara se prostor za konstruktivno povezivanje struke s tijelima i uredima lokalne i regionalne samouprave i poslovnog sektora. Međutim, da bi se korist pretvorila u dobit potrebni su novi mentalni modeli ljudi.

Rigidnost mentalnih modela opstruira promjenu. To nije neznanje, nego nesposobnost da se prihvati novo. U digitalno doba znanje iziskuje neprestano umrežavanje. To je temeljna svrha infrastrukture za širenje znanja. Dio te strukture globalnog širenja znanja je i infrastruktura istraživanja koje je prof. Mraović prostornih podataka. Sudionici provela sa svojim studentima ovih skupova svojim su tijekom 2013. i 2014. govore da angažmanom dali važan prilog je od 409 trgovačkih društava sektorskoj analizi geodetske što pripadaju geodetskom djelatnosti u Hrvatskoj i razumijesektoru njih 281 poslovalo s vanju njezine povezanosti i međuzadobiti. visnosti s globalnom poslovnom okolinom. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju otvoren je čitav niz razvojnih procesa što su usmjereni na promjenu, prilagođavanje i usklađivanje geodetskih tvrtki i institucija s direktivama Europske unije i standardima međunarodnog poslovanja.

Društvena važnost i korisnost geodezije kao tehničke discipline i njezini potencijali za rješavanje vitalnih društvenih i gospodarskih problema u Republici Hrvatskoj predstavljaju izazove vremena što povezuju gospodarstvenike i akademsku zajednicu te jačaju ugled profesije.

PODACI

32

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

PREDSTAVLJAMO

Predstavljamo - Profil dionika u geodeziji ide dalje Ekscentar, br. 18, pp. 30-36

Okvir 2: DOSAD ODRŽANI SKUPOVI O PROFILU DIONIKA U GEODEZIJI I SKUPOVI U PRIPREMI Znanstveno-nastavni projekt „Profil dionika u geodeziji“ prepoznala je akademska zajednica i pružila mu financijsku potporu. Prva radionica „Profil dionika u geodeziji 1: Kako povezati gospodarstvenike i akademsku zajednicu“ održana je u okviru Dana Fakulteta 27. rujna 2013. godine kao aktivnost iz Programskog ugovora Sveučilišta u Zagrebu s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa RH za ak. god. 2012./2013., Cilj 1: Stjecanje kvalifikacija kroz kraće razdoblje studiranja, a u skladu s trajanjem predviđenim studijskim programom. Poseban cilj: Olakšati odluku studentima u kojem području geodezije žele dalje razvijati svoje radne karijere i nastavak studiranja. Znanstveno-stručni skup „Profil dionika u geodeziji 2: Poslovne prakse u geodeziji“ uslijedio je kao nastavak ove radionice, a održan je u okviru Dana otvorenih vrata Fakulteta 29. rujna 2014. godine kao aktivnost iz Programskog ugovora SuZa s MZOŠ-om za

ak. god. 2013./2014., Cilj 4: Studijski programi su utemeljeni na principu ishoda učenja. U istom tjednu kad i znanstveno-stručni skup, 3. i 4. listopada 2014., održana je međunarodna znanstvena interdisciplinarna konferencija „Globalna okolina, profil dionika i korporativno upravljanje u geodeziji“ uz potporu MZOŠ-a. U tijeku su pripreme za novi znanstveno-stručni skup „Profil dionika u geodeziji 3: Tehnološki razvoj i profesije u geodeziji i geoinformatici“ koji će biti održan na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u prvom tjednu nastave 2. listopada 2015. godine.

Vrhunac ovogodišnjih aktivnosti predstavlja druga međunarodna znanstvena interdisciplinarna konferencija „Zapadni Balkan susreće Europsku uniju: Zbivanja u geoprostornoj domeni i održivi razvoj“ koja će biti održana na Geodetskom fakultetu u Zagrebu 26. i 27. studenog 2015. godine.

Prva međunarodna interdisciplinarna znanstvena konferencija: GLOBALNA OKOLINA, PROFIL DIONIKA I KORPORATIVNO UPRAVLJANJE U GEODEZIJI Prva međunarodna interdisciplinarna znanstvena konferencija „Globalna okolina, profil dionika i korporativno upravljanje u geodeziji“ (1st International Interdisciplinary Scientific Conference "Global Environment, Stakeholders' Profile and Corporate Governance in Geodesy") održana je 3. i 4. listopada 2014. godine na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Organizator konferencije bio je Geodetski fakultet u Zagrebu pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske akademije tehničkih znanosti (HATZ).

Generalni pokrovitelji i zlatni sponzori konferencije bili su Grad Zagreb i Financijska agencija FINA, a sponzori konferencije bile su tvrtke CadCom d. o. o. i Zavod za fotogrametriju d. o. o. Konferencija je organizirana u suradnji s Hrvatskom komorom ovlaštenih inženjera geodezije, HUP-ovom Udrugom geodetsko geoinformatičke struke i Centrom za karijerni razvoj Sveučilišta u Zagrebu te uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Nosilac aktivnosti bila je Katedra za organizacijsku teoriju i menadžment Geodetskog fakulteta u Zagrebu.

Nema sumnje da globalno okruženje ima utjecaj na novi način upravljanja znanjem i poslovnim informacijama u geodeziji i geoinformatici.

Stoga je važno razumjeti povezanost i međuzavisnost tehničke, ekonomske i političke okoline pri planiranju i realizaciji projekata iz područja geodezije i geoinformatike. Ako se kao kriterij uzme broj zaposlenih i/ili veličina imovine, sektor geodezije i geoinformatike zauzima mali dio nacionalnog gospodarstva, ali njegove su ekonomske, geopolitičke i geostrateške implikacije sveobuhvatne i planetarne.

Konferenciju je otvorio njezin predsjedatelj, dekan Geodetskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Miodrag Roić. Govore dobrodošlice održali su doc. dr. sc. Dražen Tutić, predsjednik Znanstvenog odbora konferencije i prof. dr. sc. Branka Mraović, predsjednica Organizacijskog odbora konferencije. Ceremoniju otvaranja uveličala su četiri iznimno inspirativna i ugledna govornika: Anđelka Buneta, predsjednica Uprave Fine; Jadranka Veselić-Bruvo, pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba; prof. dr. sc. Vladimir Andročec, predsjednik Hrvatske akademije tehničkih znanosti (HATZ) i Vladimir Krupa, predsjednik Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije (HKOIG).

Program konferencije bio je iznimno sadržajan i intenzivan i u cijelosti je realiziran − ukupno je održano 8 sesija na kojima je izloženo 37 radova što su ih napisala 63 autora. Konferencija je bila veoma dobro posjećena i u dva dana okupila je 86 sudionika. Na njoj su svoja izlaganja održali ugledni govornici iz Belgije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Makedonije, Nizozemske, Njemačke, Slovenije, Srbije i Velike Britanije.

Organizatorima su neki gosti čestitali na impresivnoj logistici: u gradu Zagrebu našlo se na jednom mjestu toliko važnih imena iz vodećih institucija svjetske geodezije. Jezik konferencije bio je engleski.

Glavni govornici na konferenciji bili su: + Prof. dr. sc. Christian Heipke iz Njemačke, glavni tajnik Međunarodnog društva za fotogrametriju i daljinska istraživanja, predsjednik Njemačke geodetske komisije. + Dr. ir. Christiaan Lemmen iz Nizozemske, direktor Međunarodnog ureda za katastar i upisnike zemljišta (OICRF) te viši savjetnik za geodeziju u Međunarodnom katastru. + Mr. Jean Yves - Pirlot iz Belgije, dosadašnji predsjednik Europskog vijeća geodeta (CLGE), zamjenik glavnog direktora Belgijske geodetske agencije (IGN). + Mr. Tomaž Petek iz Slovenije, do rujna 2014. g. član uprave EuroGeographicsa, a od rujna 2014. g. član uprave UN GGIM za Europu i zamjenik glavnog direktora Geodetske uprave Republike Slovenije. + Prof. dr. sc. Dubravka Bjegović iz Hrvatske, tajnica Odjela građevinarstva i geodezije HATZ-a.

Rad konferencije odvijao se u osam sesija uz bogate popratne sadržaje.

Svaka od osam sesija trajala je dva školska sata, a moderatori sesija pretežno su bili ugledni gosti iz inozemstva. Govornici na konferenciji bili su ugledni znanstvenici, uspješni gospodarstvenici i stručnjaci iz područja geodezije i geoinformatike te srodnih disciplina.

U okviru sesije Studentski seminar, kojoj je predsjedao doc. dr. sc. Dražen Tutić, a u ulozi dionika komentatora bio mr. sc.

Tomislav Ciceli iz DGU-a nastupila su i dva studentska tima koji su bili obuhvaćeni znanstveno-nastavnim projektom „Profil dionika u geodeziji 1“. Studenti govornici na konferenciji bili su Nino Bortek koji je predstavio svoju i svoga kolege Bože Čavara seminarsku case analizu „INA STSI – Integrirani tehnički servisi d. o. o.“ i Ivana Bevanda koja je izložila case analizu što ju je sačinila u seminarskom radu s Ivanom Deanovićem. Studenti su dobili gromoglasan aplauz, a o njihovim nastupima pričalo se još danima.

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

33

PREDSTAVLJAMO

Predstavljamo - Profil dionika u geodeziji ide dalje Ekscentar, br. 18, pp. 30-36

Okvir 3: KAKO DALJE: GEODETI U SUSRETU S GLOBALNIM IZAZOVIMA Izlaganja uglednih govornika pokazala su da je popularna krilatica iz prvih godina trećeg milenija „Misli globalno, djeluj lokalno“ u cijelosti realizirana. Trendovi razvoja u geodeziji i geoinformatici doista su globalni trendovi, a transfer znanja iz vodećih centara izvrsnosti u geoprostornoj domeni izvrsno je organiziran, dobro organiziran i munjevit. Budući trendovi razvoja u geoprostornoj domeni odnose se na transparentnost i diobu podataka. Tema dana je razvoj globalnih baza geoprostornih podataka i njihova uporaba za rješavanje ključnih globalnih problema.

Izazovi pred kojima stoji struka su: 1. razvoj baze znanja – nacionalne, regionalne, europske i globalne, 2. globalni geodetski referentni sustav i 3. razvoj globalne karte za održivi razvoj. Kao što je rekao Tomaž Petek, zadnjih godina suočeni smo s velikim brojem fundamentalnih promjena što su utjecale na profesiju. Nove tehnologije i nove poslovne mogućnosti omogućile su inženjerima geodezije da prošire svoja znanja, vještine i kompetencije, što povećava njihove mogućnosti zaposlenja i otvara

Snažan biljeg cjelokupnoj debati i pozitivnom ozračju na konferenciji, unatoč teškim gospodarskim prilikama, dala je skupina stručnjaka iz Fine predvođena predsjednicom uprave Anđelkom Bunetom čiji su rad o položaju geodetskog sektora u hrvatskom gospodarstvu i njezine pozitivne prognoze za budućnost pobudile veliki interes. Branka Mraović u svojem je izlaganju o utjecaju veličine tvrtke na njezin uspjeh nošenja s globalnom financijskom krizom koristila prenošenje financijske krize iz 2008./2010. g. na države Zapadnog Balkana geodezije i geoinformatike kao materijal za analizu zauzima mali dio nacionalnog ekonomske klime u gospodarstva, ali njegove su Hrvatskoj. U prezentaciji je ekonomske, geopolitičke i opisan ekonomski i geostrateške implikacije geopolitički kontekst sveobuhvatne i planetarne. poslovanja u hrvatskim

SEKTOR

geodetskim tvrtkama i prikazani su rezultati empirijskog istraživanja Profil dionika u geodeziji kojim su tijekom 2013. i 2014. godine obuhvaćene 43 geodetske tvrtke na teritoriju 12 županija. Naučena lekcija iz globalne financijske krize upućuje na zaključak da veliki rizici, i za razvijene i za zemlje u razvoju, proizlaze iz prekomjerne kreditne ekspanzije koja se oslanja na trenutačno jeftin novac bez da se uzmu u obzir stvarne kreditne mogućnosti dužnika.

prilike za boljim zaradama. Temeljem europskog zakonodavnog i regulatornog okvira pokrenuto je više inicijativa kroz koje se provodi implementacija ove nove filozofije prostora i novog koncepta geoprostorne domene kao što su INSPIRE, e-Vlada, Copernicus i brojne druge aktivnosti. Zaista je uzbudljivo biti inženjer/ka geodezije i geoinformatike u 21. stoljeću!

Gosti iz Slovenije Matej Hašaj iz LUZ-a, Andrej Mesner i Matej Kovačić iz Slovenske inženjerske komore dali su zanimljivu analizu poslovanja geodetskih tvrtki u Sloveniji, što je bilo komplementarno analizi geodetskog sektora u Srbiji koju su sačinili Branko Božić i suradnici iz Beograda, ali oni nažalost nisu bili nazočni. U Zagrebu smo uživali u nastupu Ivana Aleksića koji je sa Željkom Bačićem i kolegama iz regije autor veoma inspirativnog rada o implementaciji prostornih informacija u poslovnu okolinu posredstvom tehničke podrške koju omogućuje razvoj GNSS i GIS tehnologija. Darko Trifunović s Fakulteta bezbednosti Univerziteta u Beogradu svojim radom o sigurnosti i korporativnom upravljanju uspio je kroz korištenje živopisnih primjera iz prakse približiti publici kompleksnu i zahtjevnu materiju obavijesnog menadžmenta. Prestižan tim iz Makedonije sačinjavali su Zlatko Srbinoski i Zlatko Bogdanovski s Građevinskog fakulteta u Skopju i Boris Tundzev, predsjednik Komore geodetskih tvrtki Makedonije. Oni su predstavili makedonski geodetski sektor s dvama radovima koji su pokazali da su geodezija i geoinformatika u Makedoniji područja u usponu i naglom razvoju, što znači da je riječ o prosperitetnim profesijama. Pavel Milenov iz Bugarske nastupio je s vrlo aktualnom i zanimljivom temom o korištenju struke za potrebe rješavanja međugraničnih odnosa između država pri čemu je pokazao dio podataka o granici Bugarske i Rumunjske iz zajedničkog projekta Bugarske agencije za održivi razvoj i eurointegracije i Centra za daljinska istraživanja. Miriam Green iz Icon College of Technology and Managementa iz Londona dala je kvalitetan individualni doprinos teorijskoj razini debate svojim izlaganjem o praktičnim implikacijama teorijske literature.

34

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Skupina gospodarstvenika na čelu s Darkom Carem, Damirom Pahićem, Robertom Pajem i Milenkom Kundidom pokazala je na vrlo upečatljiv način da hrvatski gospodarstvenici mogu, znaju i žele razgovarati o teškim temama, da imaju ideje i rješenja za nagomilane probleme hrvatskog gospodarstva i da je Zagreb uvijek bio i ostao otvoren grad. Njihovi su nastupi rasplamsali brojne debate koje su se još dugo vodile na formalnim skupovima i u pauzama za kavu. Ivica Završki i Matej Mihić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu predstavili su temeljitu i studioznu usporednu analizu nastavnih programa iz područja geodezije na Građevinskom fakultetu u vremenskoj perspektivi. Dojmljiv nastup imao je i tim iz Ministarstva gospodarstva RH i Hrvatske gospodarske komore u sastavu Daniel Hinšt, Šimun Buzov i Alen Botica koji su na vrlo konstruktivan i informativan način uspjeli prikazati diseminaciju znanja iz Europske unije kroz praktične primjere alata unutarnjeg tržišta i rada portala e-vlada. Iako je bio najavljen u programu, Zvonko Biljecki nije mogao dobiti let za Zagreb što je više sudionika dočekalo s razočarenjem jer, kao što je rekao jedan od gostiju: „on ima pravo da kaže svoju stranu priče.“

PREDSTAVLJAMO

Predstavljamo - Profil dionika u geodeziji ide dalje Ekscentar, br. 18, pp. 30-36

Popratne aktivnosti u programu konferencije 1. Intervju konferencije Središnji popratni događaj u programu konferencije bio je intervju konferencije s najuspješnijim poduzetnicima u 2013. godini iz područja geodetske djelatnosti. Tema je bila „Problemi poslovanja u geodeziji – što predlažu poduzetnici?“. Poduzetnicima godine u dvije kategorije – malim i velikim tvrtkama prema kriterijima Financijske agencije Fine proglašeni su Metra d. o. o. iz Bjelovara u kategoriji male tvrtke i Geodetski zavod d. d. Split u kategoriji velike tvrtke. Intervju je s g. Zvonimirom Vukadinom, predsjednikom Nadzornog odbora Geodetskog zavoda d. d. Split i g.

Brankom Ćurićem, vlasnikom i direktorom tvrtke Metra d. o. o. iz Bjelovara, vodila prof. dr. sc. Branka Mraović.

2. Radionica „Nove nastavne metode u prostorno omogućenom društvu“ U okviru konferencije kao popratna, ali zasebna aktivnost održana je 4. listopada 2014. radionica „Nove nastavne metode u prostorno omogućenom društvu“ (New teaching methods in spatially enabled society).

Radionica je trajala tri školska sata i na njoj su održana zanimljiva i važna izlaganja koja će sasvim sigurno kvalitativno unaprijediti proces nastave na Geodetskom fakultetu. Nosilac aktivnosti bila je Katedra za organizacijsku teoriju i menadžment, a voditeljica radionice bila je prof. dr. sc.

Branka Mraović. Predavači na radionici bili su istaknuti članovi akademske zajednice iz zemlje i jedna gošća iz inozemstva. Na radionici je bilo nazočno 25 sudionika iz zemlje i inozemstva. Radionica je održana na engleskom jeziku.

Analizu case study literature dala je dr. sc. Miriam Green iz Velike Britanije. O budućnosti geodetske profesije govorio je doc. dr. sc. Dražen Tutić.

Sa Sveučilišta u Zagrebu došle su tri gošće: Jasenka Gojšić govorila je novim nastavnim metodama i ishodima učenja u kontekstu Bolonjskog procesa, o utjecaju Centara za podršku studentima na uspjeh studenata govorila je Denizy Drusany, a Ivana Rajić Stojanović imala je izlaganje na temu razvoja karijera mladih. Rad o cjeloživotnom obrazovanju autora Paar, Bašić, Vranić predstavio je doc. dr. sc. Rinaldo Paar, a radionicu je završilo izlaganje o povijesti instrumenata u geodeziji što ga je održao mr. sc. Baldo Stančić (autori Vranić, Stančić, Cetl).

3. Izložba postera „Tehnološki razvitak u geodeziji: Dobro došli u svijet geodezije“ Nosilac ove aktivnosti bila je Katedra za organizacijsku teoriju i menadžment u suradnji s tvrtkom Geocentar d. o. o. iz Čakovca i CadCom d. o. o. iz Zagreba, a autorica koncepta izložbe i koordinatorica aktivnosti bila je prof. dr. sc. Branka Mraović. Fotoreportaža s ove izložbe dostupna je na internetskoj stranici konferencije.

Izložba je bila edukativna, informativna i promidžbena i dala je uvid u stanje profesije. Izložba postera sa slikama instrumenata imala je za cilj prikazati utjecaj tehnološkog razvitka na poslovne prakse u geodeziji i geoinformatici i sektoru prostornih podataka. Zahvaljujući donaciji postera instrumenata koju je Fakultetu dala tvrtka Geocentar d. o. o. iz Čakovca u posterima će i dalje uživati i iz njih učiti naši studenti.

4. Izložba knjiga Izložba knjiga i publikacija Geodetskog fakulteta i profesora i znanstvenika koji predaju na Geodetskom fakultetu pratila je međunarodnu konferenciju, kao dopunska aktivnost. Nosilac ove aktivnosti bila je Katedra za organizacijsku teoriju i menadžment u suradnji s upravom Fakulteta, a odabir knjiga i koordinacija aktivnosti bili su u ingerenciji doc. dr. sc.

Dražena Tutića. Fotoreportaža s ove izložbe bit će uskoro dostupna na internetskoj stranici konferencije.

Prema mišljenju sudionika, konferencija je bila veoma uspješna po razini izvedbe, profesionalnosti pristupa i tolerantnosti debate. Sažetci svih radova nalaze se na konferencijskom CD-u, u tiskanoj verziji u knjizi sažetaka i dostupni su na konferencijskoj internetskoj stranici. U pripremi je Zbornik radova na engleskom jeziku. Zbornik ima međunarodni znanstveni odbor, a urednici Zbornika su prof. dr. sc. Branka Mraović i doc. dr. sc. Dražen Tutić. Nakladnik zbornika je Geodetski fakultet u Zagrebu.

Već u pripremama ove konferencije, a pogotovo nakon nje, među sudionicima je izražena želja za redovitom godišnjom debatom u Zagrebu o važnim pitanjima današnjice što predstavljaju izazov za modernu geodetsku djelatnost s posebnim naglaskom na regionalnoj debati i debati između Regije i zemalja Zapadne Europe, ali i šire.

Komentari sudionika nakon konferencije „Mnogo vam hvala za stvarno lijepe i uspješne dane u Zagrebu. Zaista je riječ o konferenciji koja će se pamtiti.“ (professor Christian Heipke, Njemačka) „Konferencija je zaista bila sjajna. Sve je bilo dobro organizirano. Svaka čast.

Meni je konferencija bila od posebnog značaja.“ (prof. dr. sc. Ivan R. Aleksić, Srbija) “Želim vam zahvaliti na pozivu i gostoljubivosti tijekom ovog događaja. Uspio sam mnogo toga saznati i naučiti o statusu geoinformacija na Zapadnom Balkanu i imao sam jako zanimljive razgovore s kolegama. Nadam se da ćemo ostati u vezi i surađivati i u budućnosti“ (dr. sc. Pavel Milenov, Bugarska)

„Draga Branka, želim ti zahvaliti na sjajnoj konferenciji. Meni je stvarno bila zanimljiva i uživala sam u njezinoj interdisciplinarnosti. Mnogo sam naučila o geodeziji i drago mi je da sam mogla uspostaviti veze s organizacijskom teorijom. Smatram da su mnogi govornici bili impresivni, uključujući tvoju prezentaciju."

(Miriam Green, Velika Britanija) „Želim da se od srca zahvalim na toplom prijemu i odličnoj konferenciji.

Nadam se da se vidimo uskoro.“ (dr. sc. Darko Trifunović, Srbija). „Bilo nam je zadovoljstvo prisustvovati na konferenciji. Malo nam je žao što nije bilo više studenata.“ (Milenko Kundid, dipl. inž. geod., Hrvatska)

„Hvala vam za svu vašu podršku i povjerenje. Držim da je to jako uspješan event.“ (dr. Christian Lemmen, Nizozemska)

„Još jedanput hvala na organizaciji konferencije. Nadam se, da ste uspješno završili i u nedjelju." (Andrej Mesner, Slovenija)

„Želim vam se još jednom zahvaliti na vašoj gostoljubivosti i izvanrednoj organizaciji konferencije. Zaista smo uživali, kako u odličnim prezentacijama, tako i u druženju s dragim kolegama. Nadam se da će naša suradnja produžiti u budućnosti.“ (prof. dr. sc. Zlatko Srbinoski, Makedonija)

„Koristim ovu priliku da vas pozdravim i da vam se zahvalim na srdačnom dočeku u Zagrebu. Nadam se da ćemo imati priliku surađivati i u budućnosti. Veliko hvala i tople pozdrave šaljem vam iz Makedonije." (mr. sc. Zlatko Bogdanovski, Makedonija)

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

35

PREDSTAVLJAMO

Predstavljamo - Profil dionika u geodeziji ide dalje Ekscentar, br. 18, pp. 30-36

SKUPOVI O PROFILU DIONIKA U GEODEZIJI I GEOINFORMATICI U PRIPREMI Vodeći se temeljnim ciljem debate o profilu dionika u geodeziji i geoinformatici, a to je promicanje održivog razvoja i društveno odgovornog poslovanja kroz širenje spoznaja o geodeziji i geoinformatici, na Geodetskom se fakultetu u Zagrebu nastavljaju razgovori o korporativnom upravljanju i sigurnosti, strategijskom planiranju i lokalnoj i regionalnoj samoupravi, direktivama EU-a, tehnološkom razvitku, ženama u profesijama i društvenim promjenama povezanima s geoinformacijama.

Slijede skupovi: Znanstveno-stručni skup „Profil dionika u geodeziji 3: TEHNOLOŠKI RAZVOJ I PROFESIJE U GEODEZIJI I GEOINFORMATICI“ www. dionici.geof.unizg.hr 2. listopada 2015. godine Geodetski fakultet, Kačićeva 26, dvorana 119 od 10:00 do 19:00 sati Druga međunarodna interdisciplinarna znanstvena konferencija „Zapadni Balkan susreće Europsku uniju: Zbivanja u geoprostornoj domeni i održivi razvoj“ www.dionici.geof.unizg.hr 26. i 27. studenog 2015. godine Geodetski fakultet, Kačićeva 26 Konferencija koju upravo pripremamo kao središnju temu postavlja „Zapadni Balkan susreće Europsku uniju: Zbivanja u geoprostornoj domeni i održivi razvoj“ (Western Balkans Meets EU: Ongoings inside geospatial domain and sustainable development). Ova konferencija ima za cilj pridonijeti razvitku analitike geoprostorne domene i boljem razumijevanju njezinog djelovanja u kompleksnoj globalnoj okolini koju obilježava visok stupanj međuzavisnosti i ranjivosti između regija. Raduje nas da možemo objaviti dobre vijesti - nedavno je Opća Skupština UN-a usvojila Prvu rezoluciju o geoinformacijama od 17. veljače 2015. (http://www.un.org/ga/ search/view_doc.asp?symbol=A/69/L.53). Riječ je o dokumentu u kojem se naglašava važnost globalno koordiniranog

pristupa geodetskom sektoru kao temeljnog preduvjeta pouzdanih geoprostornih informacija. Na taj način osigurava se provedivost triju imperativa održivog razvitka: međusobna uravnoteženost rasta profita, zaštite čovjekove okoline i interesa mnogostrukih dionika u globalnoj zajednici.

Nepovoljna kretanja u globalnoj financijskoj okolini prenesene su na regiju Zapadnog Balkana kroz kontrakciju svjetskog gospodarstva i međunarodne trgovine i značajnog rasta cijena međunarodnog zaduživanja. Pored strukturalnih slabosti gospodarstava Jugoistočne Europe, nepovoljnoj investicijskoj klimi pridonose i slabe veze između zemalja u Regiji. Balkan je više ekonomski povezan s EU-om nego unutar sebe. Stoga je od presudne važnosti kreiranje slobodne trgovačke zone u Jugoistočnoj Europi. Tako formirano tržište od preko 57 milijuna potrošača i korisnika usluga što će povećati atraktivnost regije u očima ulagača. Dobra poslovna suradnja u Jugoistočnoj Europi imala bi pozitivne učinke na smanjivanje političkih rizika u ovoj Regiji i posljedično ona bi pridonijela poboljšanju investicijske klime.

Posebno nas zanima korištenje geoprostornih informacija pri planiranju korporativnih strategija, kao i povezanost prostornih i neprostornih podataka i njihova uporaba u tijelima lokalne i regionalne samouprave i u državnim tijelima. Želimo zajedno iz različitih perspektiva sagledati potencijale geoprostornih informacija i njihovu korisnost za donošenje informiranih poslovnih odluka. Obraćamo se onom dijelu poslovnog svijeta koji njeguje i u svom djelovanju promiče društveno odgovorno poslovanje zato što odgovornost korporacija prema široj društvenoj zajednici proizlazi iz činjenice da one jesu dio te zajednice. Ovom konferencijom, kao i prethodnom, želi se dati prilog sektorskoj analizi geodetske djelatnosti u Hrvatskoj i Regiji i razumijevanju njezine povezanosti i međuzavisnosti s globalnom poslovnom okolinom.

DOĐITE! PRIKLJUČITE NAM SE! DAJTE SVOJ DOPRINOS!

Pripremili: Luka Trgovac, Sebastijan Sekulić i Antonio Udović 36

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

PROFESORSKI ISPITNI ROK U ovom broju Ekscentra došlo je do zanimljivog obrata.

Dosad su profesori nama postavljali pitanja, a ovoga puta smo mi ispitali njih.

Naime, odlučili smo predstaviti dva „viteza” geodezije, profesora emeritusa Zdravka Kapovića i profesora Zlatka Lasića. Kako su obojica nedavno otišli u mirovinu, ovim bismo intervjuom željeli sve mlade generacije studenata upoznati s ljudima koji su dali velik doprinos našoj struci educirajući i inspirirajući mnogobrojne generacije da postanu vrhunski inženjeri. Kroz ovaj intervju želimo vam dočarati kako je izgledao njihov studij, što ih je potaklo da postanu profesori te koji će im događaji iz njihove dugačke i bogate karijere ostati u sjećanju.

Prof. Kapović u akciji

Prof. Lasić i prof. Mastelić kao asistenti

Prof. Kapović na proslavi izbora u professora emeritusa

Prof. Lasić s djelatnicima Fakulteta na Opservatoriju Hvar

PREDSTAVLJAMO

1.

Predstavljamo - Profesorski ispitni rok Ekscentar, br. 18, pp. 35-39

Zašto ste odabrali geodeziju?

Z. Kapović: Ja sam kao gimnazijalac, za vrijeme ljetnih praznika, tri godine radio s geodetima kao figurant na području ušća Neretve. Vjerojatno sam jedan od rijetkih geodeta koji je prošao put od figuranta do profesora.

Radio sam na poligonometriji (ukopavao poligonske stupove s podzemnim centrima), nivelmanu, izmjeri i izradi planova Delte Neretva pomoću geodetskog stola (ako to još netko danas zna što je to), radio sam izmjeru poprečnih profila za buduću Jadransku magistralu itd. Tu sam upoznao svu ljepotu, ali i težinu, geodetskog poziva i odlučio studirati geodeziju.

Budući da su geodetske radove izvodili zaposlenici Geodetskog fakulteta, bio sam prvi figurant profesoru Nedjeljku Frančuli.

Z. Lasić: Za vrijeme gimnazijskih dana počeo sam dolaziti na zagrebačku Zvjezdarnicu. Na Zvjezdarnici sam pohađao osnovni tečaj iz astronomije, počeo sam predavati na popularnim večerima astronomije za građanstvo i ostale grupne posjete. Imao sam priliku družiti se kao gimnazijalac sa studentima različitih struka, a među inima i studentima geodezije i već diplomiranim inženjerima geodezije. Geodezija i astronomija idu ruku pod ruku!

2.

Jeste li ikada požalili što ste se odlučili baviti geodezijom?

Z. Kapović: Ne! Zavolio sam geodeziju kao gimnazijalac, bilo mi je lijepo kao studentu geodezije, zadovoljan sam svojim cjelokupnim nastavnim, stručnim i znanstvenim radom i radostan sam što sam pripadao (i pripadam) generaciji hrvatskih geodeta.

ponude, ali nisam imao želju ni volju upustiti se u takav rad. Trajno otići iz Hrvatske nije mi nikada padalo na pamet!

5.

Osim projekata koje ste vodili u Hrvatskoj, da li ste imali prilike voditi projekte u inozemstvu? Koji su Vam posebno ostali u sjećanju i kojim se najviše ponosite (u Hrvatskoj ili inozemstvu)?

Z. Kapović: U inozemstvu nisam vodio niti jedan projekt. U Hrvatskoj sam vodio dva znanstvena, tri znanstveno-stručna projekata i veći broj stručnih projekata. Navest ću neke veće stručne projekte (mada u nekima nisam bio i voditelj): izrada geodetskih osnova za obnovu starog Masleničkog mosta, mosta preko Save kod Jasenovca te za izgradnju vijadukta Zečeve Drage. Sudjelovao sam na probnim ispitivanjima na više od 900 mostova, vijadukata, nadvožnjaka. Radio sam na manjim arondacijama poljoprivrednog zemljišta na području Grubišnog Polja i Vrbovca. Radio sam na probnim ispitivanjima Hajdukova stadiona, kompleksa bazena na Poljudu u Splitu, dvorane Gripe, krovne konstrukcije Arene u Zagrebu. Bio sam voditelj izrade parcelacijskih elaborata (više lokacija) za izgradnju više od 400 objekata za potrebe (tadašnjeg) Ministarstva za obnovu i razvitak Republike Hrvatske.

Z. Lasić: Projekte, i to stručne odnosno inženjerske vodio sam samo u Hrvatskoj. Bilo je tu različitih stručnih zadataka. Geodetsko snimanje kranskih staza u Končaru, geodetska podloga za velikogorički vodovod, postavljanje geodetske osnove za fotogrametrijsko snimanje na Plitvičkim

Z. Lasić: Jednostavan odgovor je – nisam! Sve što sam zamišljao kao student, kasnije kao gotov čovjek, mi se ostvarilo. Radio sam sa zadovoljstvom, puno toga kreirao svojom voljom, bio inženjer na terenu, surađivao s privredom, nadasve volio sam nastavu i rad s mladim ljudima.

3.

Nakon završetka studija odlučili ste se za profesorski poziv. Što Vas je potaknulo na to i jeste li razmišljali o inženjerskom pozivu?

Z. Kapović: Nisam ja iz klupa došao na Fakultet. Radio sam tri godine u Gradskom uredu za katastar i Geodetske poslove grada Zagreba u Odjelu za katastar vodova, a prvi šef mi je bio Stjepan Štef Galić. Od njega sam mnogo toga naučio, a posebno kako se postupa s mladim ljudima – pripravnicima. Slao me je na teren s iskusnim geodetima, radio sam poligonometriju, nivelman, reambulaciju Novoga Zagreba, izmjere nadzemnih i podzemnih instalacija i tako pomalo ulazio u struku. Prošao sam pravi pripravnički staž, koji danas, nažalost, kao da ne postoji.

Katastar grada Zagreba i njegovi ljudi su mi ostali u vrlo dragoj, lijepoj uspomeni.

Godine 1967. Geodetski je fakultet tražio asistente s najmanje dvije godine radnog staža (tada se nije moglo postati asistentom bez barem dvije godine staža) i nakon razgovora s nekim profesorima kojima sam izrazio želju raditi na području inženjerske geodezije došao sam na Geodetski fakultet 1. ožujka 1977. godine i ostao do odlaska u mirovinu 30. rujna 2013. godine. Dakle, sudjelovao sam u odgoju i obrazovanju trideset i šest generacija studenata.

Z. Lasić: Prvo radno iskustvo stekao sam u tvrtki Geozavod iz Zagreba, potom u Katastru grada Zaboka. Godine 1977. objavljen je natječaj za asistenta iz predmeta Geodetski instrumenti na koji sam se javio i bio primljen. Kao student bio sam pet godina demonstrator iz navedenog predmeta. Već kao demos volio sam prenositi znanje mlađim studentima i počeo pomalo ulaziti u predavačke vode. Želio sam predmet Geodetski instrumenti iz razloga što sam na tom predmetu imao priliku spojiti instrumente (kao mehaničku komponentu) s prikupljanjem mjerenih podataka potrebnih u geodetskoj obradi. O inženjerskom pozivu kao inženjeru na terenu, u ono doba u nekom geodetskom zavodu, građevinskoj tvrtki ili katastru kao trajnom pozivu nisam razmišljao.

4.

Jeste li ikad razmišljali o životu i radu u inozemstvu?

Z. Kapović: Završivši Geodetski fakultet odmah sam se zaposlio u Katastru grada Zagreba. Međutim, imao sam ponudu ići raditi u Kanadu.

Uvijek mi je bilo pomalo žao što nisam otišao, što nisam probao, „okusio" rad u inozemstvu. Da li bi ostao tamo – to sam Bog zna.

Z. Lasić: Kao i danas i u moje doba mladi obrazovani ljudi odlazili su u inozemstvo ili na određeni ili na trajni period. Kao rođeni Zagrepčanin želio sam ostati u svojem gradu. Bilo je prilika zaposliti se u neku građevinsku firmu i otići u inozemstvo raditi, bile su i dobre novčane

38

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Prof. Kapović na ispitivanju jednoga od mnogobrojnih mostova jezerima, geodetska podloga za dio Zagrebačkog velesajma i dr. U suradnji s Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom vodio sam projekt snimanja, opažanja i obrade podataka za klizište područja Grmošćica u Podsusedu (zapadni dio Zagreba). Vrlo zahtjevan zadatak kako u domeni stabilizacije stupova, preko prikupljanja podataka do same obrade. U to doba nije bilo mjernih stanica niti računala za obradu podataka. Sve se radilo ručno! Drugi projekt koji bi izdvojio je reambulacija dijela grada Šibenika u mjerilu 1 : 500. Na prvi pogled jednostavno, ali ući u sve uske uličice, snimiti stepenice i koje kakve istake, a sve uz korištenje autoredukcijskog optičkog daljinomjera (Dahlta), priborom za ortogonal i metodom lučnog presjeka. Nije bilo programa u instrumentu – slobodno stacioniranje. E, pa ti budi inženjer!

6.

Postoji li, prema Vašem mišljenju, loša strana naglog razvoja tehnologije u geodeziji? Jesu li današnji geodeti tim razvojem više dobili ili izgubili u usporedbi s prethodnim generacijama?

Z. Kapović: Ne! Svaku novu, suvremenu tehnologiju treba prihvatiti i svaka nova tehnologija, sasvim sigurno, može pridonijeti lakšem i efikasnijem radu na geodetskim zadaćama. Mislim da se time samo dobiva. Jesmo mi stariji geodeti ponekad sentimentalni na bivše načine i metode rada, ali to je, ipak, samo pitanje sentimentalnosti. Svaku novinu treba prihvatiti i prilagoditi je konkretnim zadaćama u geodeziji.

Nove tehnologije zahtijevaju drugačiji pristup rješavanju klasičnih geodetskih zadaća. Samo ne smije se zaboraviti da bez obzira kako suvremena tehnologija bila, rezultat geodetskih radova je isti: koordinata, parcela, međa, površina, kultura, uris, os trase, pomak – sve potdaci za izradu GIS-ova, ZIS-ova i ostalih IS-ova.

PREDSTAVLJAMO

Predstavljamo - Profesorski ispitni rok Ekscentar, br. 18, pp. 35-39

Z. Lasić: Odgovor nije jednoznačan, dobili ili izgubili. Ako se pod tehnologijom smatra razvoj instrumenata za prikupljanje podataka kao i računala zajedno s programima onda je dobitak velik. Skratio se boravak na terenu, podaci se mogu djelomično odmah obraditi ili putem raznih komunikacija dostaviti i obraditi. Ta mogućnost u moje doba nije postojala. Međutim sve navedeno po meni spada u nove alate za prikupljanje geodetskih podataka. Što s izmjerenim podacima učiniti, kako ih prezentirati korisniku, kako provjeriti gotov elaborat, to neće riješiti zelena tipka na instrumentu ili PC. To je zadatak inženjera koji ne smije bezrezervno vjerovati tehnologiji već vjerovati svojem znanju, logičnom tehničkom razmišljanju i zaključivanju.

7.

Koji Vam je najdraži geodetski instrument ili uz kojeg Vas veže neka posebna i zanimljiva priča?

Z. Kapović: Kako sam najviše vremena proveo na probnim ispitivanjima mostova, vijadukata i nadvožnjaka, osnovni instrument mi je bio nivelir.

Kako se radilo o vrlo preciznim mjerenjima na određivanju vertikalnih pomaka, svaki put je prije mjerenja trebalo nivelir ispitati i eventualno rektificirati. Ovdje napominjem da gotovo svi studenti, a i poneki nastavnici, govore da nivelir (ili neki drugi instrument) treba rektificirati. Zašto rektificirati? Rektificirati znači ispraviti, ukloniti neispravnost (vidi V. Anić: Rječnik stranih riječi), a što ispravljati ako je instrument dobar. Ne jedanput sam ispitivajući niveilr utvrdio da je dobar i da ga ne treba dirati.

Za jedan novi nivelir WILD NA2, ispitivan iz sredine i sa strana, a prije probnog ispitivanje Krčkog mosta, zaključio sam da griješi u visinskoj razlici sa strane za ogromnih 3 cm. Pristupio sam uobičajenom, mnogo puta, učinjenom postupku – pomicanju nitnog križa. Ali nisam uspio. U pitanju je bila tvornička pogreška i nije se dalo ispraviti. Kako nismo imali nivelir u pričuvi, taj nam je instrument trebao (na Krčkom mostu su nam trebala četiri nivelira). I koristili smo taj neispravni nivelir, ali strogo pazeći da se s njim mjeri točno iz sredine.

Z. Lasić: Od svih instrumenata najdraži mi je klasični optički teodolit.

Zašto? S mehaničkog aspekta jako složen instrument. Zahtjevan za izradu u mehaničkom i optičkom djelu. Rektificirati teodolit tog tipa pravo je umijeće.

8.

Koje je najzanimljivije iskustvo koje ste doživjeli na terenu?

Z. Kapović: Bilo je vrlo zanimljivih, lijepih i manje lijepih iskustava i događanja na terenu pa je teško izdvojiti neko posebno. Kako sam najviše vremena proveo na probnim ispitivanjima mostova (prije puštanja u promet), upoznao sam svu ljepotu naše Zemlje. Bilo je zadovoljstvo među prvima se provoziti novim cestama i prijeći preko novih mostova ili vijadukta. Užitak je bio proći preko Krčkog ili Masleničkog mosta, vijaduktom Mirna u Istri, biti na krovu Arene ili na tornju katedrale u Zagrebu.

Jednu ljepšu zgodu doživio sam kao docent radeći terenske vježbe sa studentima na Trgu dr. Franje Tuđmana u Zagrebu. Pita mene jedna starija gospođa što to radimo. Kažem da su to studenti i da imamo terenske vježbe. Gospođa me pogleda i odmjeri od glave do pete i kaže: „O bogami, dosta dugo vi studirate. Tko vam to plaća?"

A sada malo neugodniji slučaj. Na području Konavala, uz samu granicu s Crnom Gorom, kolega Siniša Mastelić i ja radili smo na iskolčavanju vodovoda za potrebe naselja u Konavlima. U jednom selu se mještanima to nije sviđalo jer „što će njima voda, oni imaju svoju". Kad smo došli u to Studentska praksa u Lipnici 1986. godine

selo, bilo je vrlo neugodna i napeta situacija. Ja sam otišao do nekog trigonometra na brdo, Mastelić je otišao tražiti drugoga, a u selu je ostao figurant s našim papirima (karte, planovi, položajni opisi). Znali su seljaci da „inženjeri nose papire" i trka prema našemu figurantu. Ali trči i on. Oni psuju, viču, bacaju kamenja prema njemu. On viče da nije inženjer, da je radnik i da je Konavljanin, a da su inženjeri okolo na brdu. I oni mu povjerovaše. Ali kako ćemo mi s brda u selo? Čekali smo dok ih naš figurant nije malo smirio, dok se nisu ohladili i dok ne padne mrak (bilo je to u predvečernjim satima). I dođemo mi do mještana, nimalo mirni, ali maksimalno pribrani očekujući rasplet. Dođe do nas fićo, u njemu čovjek sa sinom, izađu iz auta i - udri viku. Posebno je bio glasan sin. Kad sam vidio da imaju u fići pušku, nije mi bilo svejedno. Bio sam spreman, ako sin krene otvarati auto, prvi povući potez. Jer, ako on otvori auto, netko od nas dva, Mastelić ili ja, je gotov. Na sreću smirilo se. Uvjerili smo ih u korisnost našega rada i dobili od njih šipke, vjerojatno ljute.

Z. Lasić: Prof. Zdravko Kapović i ja došli smo isti dan raditi na fakultet. Već kao mladi asistenti surađivali smo s privredom. Jedan od zadataka je bio geodetsko snimanje kranskih staza u halama ondašnje tvrtke Rade Končar. U jednoj hali dužine 100 m trebalo je snimiti šine po kojima vozi dizalica. Za postaviti stativ i teodolit imali smo mjesta samo 0, 80 metara, tik do ruba, a na visini od 16 m. Prof. Kapovića smo vezali s planinarskim konopima da ne padne. Još do danas se nije odvezao kako je dobro bio svezan!

9.

Proveli ste svoj radni vijek kao profesor na Geodetskom fakultetu. Možete li nam ukratko opisati kako je bilo predavati nekada, a kako je danas? Jesu li se status i prava profesora promijenili na bolje ili na gore?

Z. Kapović: Rad na Fakultetu je meni bio užitak. Ja sam se veselio svakom novom danu na Fakultetu, svakim novim vježbama ili predavanjima i svakom novom susretu sa studentima. Posebno sam volio držati vježbe, poglavito terenske. Tu sam upoznavao studente, njihovo zanimanje za predmet, ocjenjivao njihovo znanje te pamtio imena i prezimena. Teško da se i danas ne sjećam mnogih kolega po imenu i prezimenu kojima sam držao vježbe.

Predavanja i ispiti su nešto drugo. Na predavanju se ne upoznamo, na predavanja se ne ide redovito, ne upoznaš studente, neke vidiš tek na ispitu. I zaboraviš ih. Što se tiče predavanja, ništa se bitno nije promijenilo osim pomagala u radu. Prije sam predavao držeći u ruci neki podsjetnik a sada – miš ili daljinski upravljač.

Status profesora? Današnji mladi kadrovi, bar mi se tako čini, brže nego smo to mi, dolaze do titule doktora znanosti. Nama je trebalo više vremena za izradu doktorata. Ali, moja generacija je bila sigurna da će, uz ispunjavanje zakonskih uvjeta glede pisanih radova, sudjelovanja na kongresima i simpoziji, skupljanjem propisanih bodova, doći do titule redovitog profesora. Kako stvari danas stoje, ove generacije mladih znanstvenika, današnji (ili sutrašnji) docenti vrlo teško će doći do titule redovitog profesora. Utoliko je njima danas teže, pa i nesigurnije.

Z. Lasić: Postati profesor nije tek tako. Počeo sam kao asistent, vodio vježbe, magistrirao i počeo djelomično predavati gradivo iz Geodetskih instrumenata. Stjecanjem doktorata znanosti i postankom docentom mogao sam kompletno preuzeti predavanja.

Studijski program nekada je bio opširniji s puno više gradiva. Smanjivanjem satnice došlo je i do redukcije gradiva što je za posljedicu imalo teže povezivanje cjelina.

Mišljenja sam da je prije bilo lakše predavati. Studenti su dolazili na fakultet s puno više predznanja. Uzimajući u obzir da je predmet Geodetski instrumenti uvijek bio u prvom semestru trebalo je studente naučiti i drugim vještinama i znanjima, a ne samo rektifikaciju alhidadne libele! Također i sami studenti su više između sebe izmjenjivali iskustva i znanja.

Mišljenja sam da je status sveučilišnoga profesora prije bio bolji.

10.

Koje su prednosti i mane studija geodezije na našem fakultetu nekada i danas?

Z. Kapović: Ja bih rekao da studijski programi mogu biti (i bili su) nekad bolji nekad manje dobri. Je su li bili bolji stariji studiji ili ovi novi? Razmišljanja o toj temi napisao sam u članku Bolonja - deset godina poslije, u novom broju Geodetskog lista. Ne bih se htio ponavljati ali ću ipak neke podatke ovdje iznijeti.

Sigurno ste ne jedanput čuli „da je stari model studiranja bio bolji, da se

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

39

PREDSTAVLJAMO

Predstavljamo - Profesorski ispitni rok Ekscentar, br. 18, pp. 35-39

prije bolje i više radilo, da su studenti više znali, da je s Bolonjom studiranje produljeno na najmanje 5 godina"! Je li to baš tako?

Prema podacima s kojim raspolažem tadašnje studije na Sveučilištu u Zagrebu završavalo je oko 35 % upisanih studenata, odnosno oko 65 % upisanih studenata nikada nije završilo sveučilišno obrazovanje. Je li moguće da 65 % (po nekim podacima radi se čak o 67 %) upisanih studenata nikada ne završi studij, da ih samo 35% završi kad-tad? Prosječno studiranje na Geodetskom fakultetu od 1995. do 2005. bilo je 6 godina i 7 mjesec. Jesu li ti stari studiji bili dobri?

Nemojmo zaboraviti da su studenti upisivali fakultete nakon što su položili klasifikacijski (prijemni) ispit i bili iznad crte. Mi smo na fakultetu sastavljali testna pitanja i određivali kriterije za upis. Na osnovi naših kriterija − izabrali smo najbolje đake, odnosno studente. I od tih najboljih čak 65 % ne završi studij!! Što bi bilo da smo izabrali neke manje dobre đake? Koliko bi njih završilo studij? Ove poražavajuće podatke trebalo je popravljati. I tada se dogodila Bolonja. Po mom mišljenu, model nastave po Bolonji je dobar, ali ne i izvedba. Treba mijenjati sadržaje poglavito na preddiplomskom studiju. Treba dati više stručnih sadržaja, naučiti studente zanatu i očekivati da za većinu studenata to bude kraj školovanja. Ne moraju, niti mogu, niti trebaju svi završiti i diplomski studij.

Z. Lasić: Reklo bi se sve u svoje vrijeme! Teško je raditi usporedbe, razlika je 40 godina. U skladu s današnjim zahtjevima struke danas su studenti osposobljeni za rad u struci. Znanja iz informatike i ostalih informatičkih pomagala su im velika. Nedostaje im više samopouzdanja, povezivanje znanja iz predmeta tijekom studija, konzultirati se s nastavnicima na predavanjima i prije ispita. Ne samo kukati profesori su strogi!

12.

Danas je omjer djevojaka i mladića na fakultetu 50:50. Koliki je omjer bio prije i da li se tada smatralo da je geodezija isključivo muška struka?

Z. Kapović: Dugo godina se smatralo da je geodezija isključivo muško zanimanje. Čini mi se da je u mojoj generaciji bilo desetak djevojaka od nas ukupno 120 studenata. Možda ću ispasti čovjek staroga kova, ali rad na terenu izvan mjesta stanovanja, biti daleko od djece (ne mislim da je otac tu manje važan, ali mama je mama) uistinu nije lako za ženu. Međutim, danas kada geodezija nije samo terenski posao, kada najveći dio vremena treba posvetiti obradi terenskih podataka, geodezija je prihvatljiva kako muškarcima tako i ženama.

Z. Lasić: Upisao sam fakultet 1967. godine. Na godini je bili 120 studenata od toga 9 djevojaka. Geodezija je bila muška struka zato što su boravci na terenu bili dugotrajni i fizički zahtjevni. Danas je terenski dio zadataka kraći, uredska obrada brža, mogućnosti zapošljavanja veće.

13.

Koji je najzanimljiviji događaj u Vašoj profesorskoj karijeri?

Z. Kapović: Na području Križevaca, sjedim u kafiću i pijem kavu i osjećam da me netko „fiksira", uporno gleda (kao da sam neka zgodna ženska).

Prepoznam ja po faci da je to moj bivši student, ali mu ne znam ime. Očito on me zna – ali ne zna otkud. I odvaži se on, pristupi k meni i upita: − Odakle ja vas znam? − Ja mu kažem: Kolega, s Geodetskog fakulteta kojega ste završili. Ja sam profesor Zlatko Lasić − Da, točno − kaže moj bivši student. − Ja ću na to: A profesora Kapovića sigurno poznate? − O, kako ne, njega poznam − kaže moj bivši student.

Profesori Fakulteta na radnom izletu na Sljeme Z. Lasić: Ja sam studirao četiri godine i dobio titulu diplomirani inženjer geodezije. Za vrijeme studija bilo je puno više satnice iz Geodetskih instrumenata, Niže geodezije, Inženjerske geodezija, Više geodezije.

Također bilo je više terenskih vježbi za vrijeme semestra. Također, poslije druge godine išli smo na dvotjednu praksu u mjesto Punat na otoku Krku.

Mi nismo imali elektronička pomagala i morali smo puno više uložiti vremena, truda i umijeća za rješavanje zadataka. Danas je na snazi Bolonjski proces koji je klasičnog inženjera zamijenio magistrom struke koji odlično barata tehnologijom ali ima malo terenske prakse. Geodezija je ipak u osnovi terenska struka.

11.

Smatrate li da su današnji studenti konkurentni studentima iz vremena kada ste Vi bili student po vještinama i znanju? Zašto?

Z. Kapović: Uvijek je bilo, i bit će, dobrih i manje dobrih studenata. To je tako. Svi ili gotovo svi završavamo studij s dobrim teorijskim znanjima, ali s nedovoljnim praktičnim iskustvima. Možda tako treba i biti. Ili bi, što ja zagovaram, trebalo malo pojačati praktični, odnosno terenski rad u nastavnom procesu. Puni teorijskog znanja, a s malo prakse dolazili smo u geodetsku tvrtku. Za razliku od našeg vremena, promijenilo se političko i gospodarsko okruženje u kojemu djelujemo, u kojemu radimo.

Na početku ovoga intervjua naveo sam kako sam ja imao sreću proći pripravnički staž i postupno ući u struku. Danas, u surovom kapitalizmu, vlasnik tvrtke nema vremena čekati da mladi stručnjak prođe pripravnički staž. Odmah ga baca u vatru, traži da odmah samostalno radi, da pridonosi dobiti. A zaboravlja kako je on započeo. Neka se upita je li on znao više od ovoga današnjeg mladog stručnjaka. I normalno, kako se mladi stručnjak ne može odmah najbolje snaći, slijede kritike na njegov račun, ali i na račun Fakulteta. Što ih to mi i kako učimo? Zaboravlja vlasnik da postoji pripravnički staž, da postoji jamstveni rok. Ako ga on, kao iskusan, dobar geodetski stručnjak postupno uvodi u geodetske zadaće, ako prođe kvalitetan pripravnički staž, pa ako tada mladi stručnjak ne vrijedi, neka ga vrati na Fakultet, mi smo za to krivi, mi smo odgovorni. Samo tada!

40

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Z. Lasić: Geodetski instrumenti su prvi stručni predmet. Puno studenata koji dođu na naš studij jako malo znaju što je geodezija. Manje više svi su čuli za katastar i to je sve. Nakon uvoda u predavanja i upoznavanja sa strukom počinje i gradivo o stabilizaciji točaka na terenu, prvim mjerenjima, na koji način doći do koordinata točaka. Jednom zgodom pitao sam studente što bi prvo mjerili kada bi došli na planet Mars, kako bi se orijentirali i odredili koordinate točke na kojoj stoje. Odgovor je bio − otišli bi u katastar po koordinate. Čitava dvorana 119 se smijala, a i ja s njima!

14.

Koji ste predmet najviše voljeli slušati na fakultetu i koji profesor je ostavio poseban utjecaj na Vas i Vaš pogled na geodeziju?

Z. Kapović: Ne mogu se sjetiti što sam posebno volio, ali znam da nisam volio Nacrtnu geometriju. Čini me se da su mi zanimljivi bili Katastar i Praktična geodezija. Kako sam na diplomskom ispitu kao izborni predmet odabrao Geofiziku, očito su mi ta materija i prof. Stjepan Klak bili dragi.

Poseban dojam na mene je ostavljao veliki profesor i čovjek Nikola Čubranić koji je predavao Teoriju pogrešaka i račun izjednačenja. Od njega sam na drugoj godini studija čuo, naučio i zapamtio ovo: „Kad se govori o mjerenjima, nesigurnostima (pogreškama), različitim načinima izjednačenja – najvažniji su podaci mjerenja. Kad imaš dobre podatke mjerenja, možeš raditi s njima što hoćeš, izjednačavati kako hoćeš. Kad su podaci mjerenja loši, nema te metode koja ih može popraviti".

Z. Lasić: Bilo je više predmeta koje sam volio slušati. Geodetski instrumenti, Nacrtna geometrija, Topografija. Volio sam predavanje iz Mehanike kod profesora Mišića. Kao student družio sam se s profesorom Čolićem, kasnije akademikom. Kod njega sam magistrirao. Profesor Čolić ostavio je na mene najveći pogled na geodeziju. Zagovarao je da inženjer geodezije mora biti polivalentan sa znanjem, treba znati surađivati s ostalim strukama (građevina, arhitektura, šumarstvo, strojarstvo pa čak i medicina). Treba znati informacije o prostoru prezentirati raznim korisnicima.

PREDSTAVLJAMO

Predstavljamo - Profesorski ispitni rok Ekscentar, br. 18, pp. 35-39

15.

Gdje ste se družili s kolegama u vrijeme Vaših studentskih dana umjesto/nakon predavanja?

nastala velika promjena. I dalje sam profesor na studiju geodezije u Splitu, pripremam predavanja za geodetsku komoru.

Z. Kapović: Često sam išao u Studentski centar na filmske matineje. Volio sam kino. Vrlo često sam u studentskim domovima Cvjetno naselje i Šarengradska, gdje sam stanovao, igrao nogomet. A petak, subota i nedjelja na večer, zna se – na ples. Plesalo se sve u šesnaest.

Ostatak vremena u mirovini koristim za boravak u Dalmaciji gdje gradim suhozide, bavim se maslinama. Nađem vremena da otiđem s planinarima na neki izlet. Kako bi rekli, guštam u prirodi!

Z. Lasić: Za vrijeme mojega studiranja glavno mjesto druženja bila je kantina. U kantini se pila kava i mogao se pojesti sendvič. Izmjenjivali smo informacije o programima, ispitima, a najviše se mladenački družili.

16.

Koji su bili Vaši hobiji za vrijeme studiranja?

Z. Kapović: Volio sam, a volim i danas, glazbu i nogomet. Za vrijeme studija geodezije završio sam nižu glazbenu školu. Glavni instrument mi je bio trombon-pozauna, a svirao sam i klavir. Bilo je „zanimljivo" vježbati trombon u studentskom domu. Svirao sam još mandolinu i gitaru.

Jako sam volio mali nogomet. Na jednom studentskom natjecanju u nogometu bio sam najbolji strijelac (vidi sliku). Kasnije, kako asistent, odnosno igrač tima Geodetskog fakulteta, sudjelovao sam na turniru u nogometu geodetskih tvrtki s području Zagreba i osvojio titulu najboljeg strijelca. Oba pehara i danas čuvam u svom kabinetu.

Z. Lasić: U okviru Zvjezdarnice djelovala je grupa za astronautiku.

Izrađivali smo makete prvih NASA-ih satelita. Također izradili smo i malu raketu koja se vinula do 13 km visine. Osim Zvjezdarnice, duži period sam bio statist u Hrvatskom narodnom kazalištu kao i na ondašnjoj TV Zagreb u nekim serijama. Počeo sam pisati poeziju za svoje zadovoljstvo.

20. Što biste poručili današnjim studentima i novim generacijama geodeta?

Z. Kapović: Studenti, u prvom redu, moraju znati da su došli studirati. To je prvo, a sve ostalo – drugo. Treba završiti fakultet u razumnom roku. Uz učenje, ako se dobro planira, stignu se upoznati i sve ljepote života u metropoli. Ima mjesta i za zabavu i razonodu. Treba se svakako kloniti pošasti koji se zovu droga i alkohol. To je veliko zlo.

Raditi u geodeziji, stvarati nove karte i planove, biti sudionik gradnje velikih infrastrukturnih objekte, predstavlja posebno zadovoljstvo. Imajte na umu, samo kvalitetnim, odgovornim i savjesnim pristupom svakoj novoj geodetskoj zadaći, stječete rejting, ime i pribavljate dignitet sebi i struci. Lijepa je ta naša geodetska djelatnost.

Z. Lasić: Studentima sam uvijek savjetovao redovito pohađanje predavanja i vježbi. Pola posla je na taj način urađeno. Treba posvetiti pažnju učenju stranih jezika, kvalitetno se služiti informatičkim pomagalima.

Nadasve potrebno je znati povezivati i primjenjivati stečena znanja, raditi na logičkom slijedu. Osim znanja iz geodezije potrebito je znati i upravljati poduzetništvom, savladati osnove geodetske ekonomije, komunicirati sa strankama, biti polivalentan i kompatibilan s drugim strukama.

- Viktor Mihoković, Luka Zalović

17.

Kakvu ste glazbu slušali kao student?

Z. Kapović: Volio sam zabavnu glazbu. Volio sam slušati festivale zabavne glazbe, poglavito splitski, zagrebački i San Remo. Volim talijansku kanconu. Ne možete vjerovati, ali pjesma koja bi pobijedila na festivalu u San Remu, slušala bi se drugi dan na plesnjaku u Cvjetnom naselju.

Podrazumijeva se da volim dalmatinske pjesme, klape, ali i stare, izvorne, zagorske pjesme.

Z. Lasić: To je bilo doba roka i rock and roll. U Zagrebu su svirale grupe: Bijele strijele, Combo 5, Crveni koralji i dr.

18.

Gdje se u vrijeme Vaših studentskih dana izlazilo i provodilo slobodno vrijeme?

Z. Kapović: Za razliku od danas, mene se je vrlo rijetko moglo naći u kafiću. Mi smo išli u kina, na plesnjake, često igrali mali nogomet, družili se po sobama, pjevali i svirali. Moram napomenuti i da smo 70-ih godina provodili buran politički život (Hrvatsko proljeće).

Z. Lasić: Ponuda za izlaske bila je velika. U gradu Zagrebu bilo je oko 15 mjesta gdje se svirala živa muzika. Najviše sam išao na čagu u Studentski centar gdje su svirali Roboti, kao i u studentski dom u Tvrtkovoj ulici. U to vrijeme počeo je s radom Kulušić gdje su počele prve disko večeri.

Profesori Fakulteta, na kavici, na Sljemenu

19.

Nedavno ste otišli u mirovinu. Da li se puno toga promijenilo u Vašem životu? Imate li više vremena za svoje hobije i kako namjeravate iskoristiti vrijeme u mirovini?

Z. Kapović: Odlaskom u mirovinu puno toga se mijenja. Nešto se gubi, ali se puno toga i dobije. Kako imam četiri prekrasne unuke Doru (8), Niku (6), Mašu (3) i Teu (3 mjeseca) ništa mi ne fali. Jednu čekam da dođe iz škole, po drugu, a ponekad i treću, idem u vrtić i s njima sam gotovo svaki dan.

U Svetoj Nedjelji kod Samobora imam grunt sa 60-ak voćaka i 50-ak loza pa mi ne fali rekreacije. U mom rodnom Opuzenu obrađujem 700 mandarina, tako da obveza ima preko glave. Uz sve to nisam se prestao družiti s prijateljima. Idemo na večere i ples (najčešće u Zelengaj u Klanjcu), sviram gitaru, klavir, mandolinu, pjevamo i zabavljamo se.

Volim otići i na more u ribolov. Imam dvije vrše i manji parangal, ali najviše volim loviti ribu udicom. Mislim da sam dobar ribolovac (a koji to lovac ili ribolovac nije).

Z. Lasić: U mirovinu sam otišao 1. 10. 2014., nakon 40 godina radnog staža od čega 37 godina na našem fakultetu. Odlaskom u mirovinu nije

Studenti na stručnom izletu pred tunelom Mala Kapela

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

41

TEMA BROJA: STUDENTSKE TERENSKE RADIONICE U organizaciji Katedre za fotogrametriju i daljinska istraživanja Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te časopisa Ekscentar održane su četiri radionice koje su obuhvatile pripremu za snimanje i samo snimanje arheološkog artefakta, izradu fotorealističnog 3D modela te izradu statičkih i dinamičkih monoskopskih vizualizacija. Predmet snimanja bila je replika dvodijelne posude iz razdoblja vučedolske kulture. Dvodijelna posuda pronađena je na Damića gradini na području Mikanovca, a datira iz 5 st. pr. Kr. Replika je privatno vlasništvo dr. sc. Ine Miloglav, a original se čuva u Gradskom muzeju Vinkovci.

Zahvaljujemo Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta i Katedri za fotogrametriju i daljinska istraživanja Geodetskog fakulteta na pomoći u organizaciji i uspješnoj provedbi ovih radionica te profesorima, asistentima i studentima arheologije na uvidu u osnove izrade arheološke dokumentacije, pomoći i savjetima tijekom radionice.

Nadamo se daljnjoj suradnji naših struka i budućim radionicama koje će motivirati studente da primjenjuju stečena teorijska znanja i promiču interdisciplinarnost.

Hvala dr. sc. Ini Miloglav, višoj asistentici na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, što je ustupila kopiju dvodijelne posude za potrebe radionice i članka te dr. sc. Dubravku Gajskom, docentu na Katedri za fotogrametriju i daljinska istraživanja

TEMA BROJA

Vuković, M. (2015): Fotogrametrijski 3D modeli u arheologiji Ekscentar, br. 18, pp. 44-46

Miroslav Vuković, dipl. archaeol., viši tehničar, Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb, e-mail: mivukovic@ffzg.hr

Fotogrametrijski 3D modeli u arheologiji SAŽETAK: U ovome članku donosimo kratki uvod u arheološku primjenu fotogrametrijskih 3D modela. Njihova primjena postaje sve lakša i proširenija, a u arheološkom smislu kvaliteta dokumentacije ili prezentacije samo raste. U svrhu produbljivanja znanja te razmjene iskustava i informacija, organizirana je fotogrametrijska radionica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na kojoj su sudjelovali studenti arheologije i geodezije. Obrađena su dva aspekta primjene modela u arheologiji − izrada 3D modela lokaliteta i izrada 3D modela arheoloških artefakata. Model jednog predmeta na kraju je i animiran u specijaliziranom softveru te je na taj način obrađeno i područje arheološke prezentacije.

Ključne riječi: arheologija, fotogrametrija, 3D model, PhotoScan, bespilotna letjelica, zračna arheologija

Photogrammetric 3D Models in Archaeology ABSTRACT: This paper was envisioned as a short introduction to the application of photogrammetry in archaeology. The image-based models have vastly improved and accelerated archaeological documentation and presentational potential.

Aiming to exchange experiences and information between archaeology and geodesy, a workshop was organized at the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb. The workshop offered the students of archaeology and geodesy an opportunity to work together on practical examples, ranging from entire sites to individual artifacts. One of the 3D models was animated in a specialized software and used to demonstrate the potential for archaeological presentation.

Keywords: archaeology, photogrammetry, 3D model, Photoscan, UAV, aerial archaeology 1.

UVOD

Arheološka je dokumentacija jedno od najbitnijih područja arheologije.

Ona direktno utječe na interpretaciju i uz njezinu pomoć možemo rekonstruirati situaciju na terenu koja je neizbježno uništena arheološkim iskopavanjima. Razvojem novih tehnologija, pogotovo na području softvera, danas je moguće uz vrlo precizne SfM (Structure from Motion) algoritme generirati trodimenzionalne modele lokaliteta, predmeta ili čitavih područja. Premda postoji veliki broj programa koji koriste ovakve napredne algoritme, pa čak i neki otvorenog tipa, kroz praksu u struci pokazalo se da Agisoftov PhotoScan daje najbolje rezultate. Ova je činjenica dodatno potvrđena kroz literaturu (Neitzel, Klonowski, 2011) i prilikom suradnje s kolegama s geodetskog fakulteta na fotogrametrijskoj radionici održanoj na Filozofskom fakultetu u travnju 2015. godine.

Primjena fotogrametrijskih 3D modela u arheološkoj dokumentaciji predstavlja značajan korak unaprijed koji zbog svoje kvalitete i brzine ubrzano postaje standard, kako na arheološkim istraživanjima tako i u dokumentaciji materijala.

U sklopu već spomenute fotogrametrijske radionice pod stručnim vodstvom prof. Dubravka Gajskog i dr. sc. Ine Miloglav obrađena su dva područja arheološke primjene fotogrametrijskih modela. Prvi se dio radionice bavio problematikom dokumentacije jednog arheološkog lokaliteta, dok je u drugom dijelu bio fokus na dokumentiranju pojedinih predmeta. Radionice su uz kratka predavanja vodile studentice Geodetskog fakulteta Ružica Kozić, Đana Adžić i Monika Barilar te Miro Vuković - viši tehničar s Odsjeka za arheologiju.

2.

DOKUMENTACIJA LOKALITETA

Svrha arheološke dokumentacije jest da u što većoj mjeri sačuva podatke o originalnom stanju lokaliteta. Ona je neophodan dio svakog istraživanja, ali je isto tako i teret na svakom projektu u smislu vremena i sredstava. U

44

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

interesu je svakog arheologa da ona što vjernije prikaže originalnu situaciju na terenu, a da pritom vrijeme snimanja podataka potrebnih za izradu dokumentacije bude što kraće. Upravo se iz tog razloga u posljednje vrijeme u arheologiji proširila upotreba rotornih bespilotnih letjelica.

SLIKA 2. 1. Bespilotna letjelica u letu: DJI Phantom, s GoPro kamerom One nam svojom jednostavnošću i odličnim manevarskim sposobnostima znatno umanjuju vrijeme koje je potrebno za snimanje lokaliteta za potrebe izrade modela. Jednostavnim i brzim preletima na niskim visinama iznad lokaliteta snimaju se nizovi fotografija potrebni za izradu 3D modela (F. Nex, F. Remondino, 2014).

TEMA BROJA

Vuković, M. (2015): Fotogrametrijski 3D modeli u arheologiji Ekscentar, br. 18, pp. 44-46

SLIKA 2. 2. Grafički prikaz različitih modaliteta snimanja: a) let u manualnom modu i snimanje po pravilnim vremenskim intervalima; b) autonomni let s navigacijskim sustavom niže kvalitete; c) autonomni let s vrlo preciznim navigacijskim sustavom više kvalitete; preuzeto iz: F.Nex, F.Remondino, UAV: Platforms, Regulations, Data acquistion and processing, p. 73−86, BAR Int. 2598, 2014

Prije početka obrade podataka potrebno je izdvojiti fotografije koje nisu odgovarajuće kvalitete, nakon čega se one unose u softver i pokreće se postupak izrade 3D modela. Finalni poligonalni model dobiven iz gustog oblaka točaka najprije teksturiramo pa potom georeferenciramo. Georeferenciranje modela izvodi se uz pomoć prethodno postavljenih točaka koje su snimljene totalnom stanicom. Finalni je proizvod potpuno mjerljiv te je iz njega moguće „izvući” detaljne vertikalne i bočne poglede za iscrtavanje nacrta lokaliteta.

SLIKA 3. 1. Taktika fotografiranja za izradu modela predmeta; izvor: CPI, dr. sc. Hrvoje Potrebica Koristeći neutralnu crnu ili bijelu podlogu nestaje potreba za prethodnim maskiranjem svake pojedine fotografije, na što je inače otpadao dobar dio ukupnog vremena digitalizacije predmeta (Štuhec, S., 2012). Primjenom markera izrađenih pomoću samog PhotoScana i preciznim izmjerama svih točaka na plohi na kojoj stoji predmet moguće je dobiti precizno skaliran i orijentiran predmet u digitalnom obliku. Pri digitalizaciji predmeta posebno treba obratiti pozornost na osvjetljenje te na materijal samog predmeta. Sjajne i reflektivne površine često stvaraju velike probleme samom softveru, koje je u nekim slučajevima moguće riješiti projiciranjem slike s projektora na sjajnu površinu.

SLIKA 2. 3. Georeferencirani model gomile G5, Mravinjica, Dubrovačko primorje; izvor: Dubrovački muzeji, dr. sc. Domagoj Perkić

Generiranje trodimenzionalnih prikaza u svrhu dokumentacije može nam biti od iznimne koristi na višeslojnim lokalitetima na kojima je moguće u digitalnom obliku rekonstruirati stratigrafski kompleksne situacije. Takvu je vrstu dokumentacije naknadno mnogo lakše iščitati te je moguća čak i reinterpretacija podataka.

SLIKA 3. 1. Rekonstrukcija prapovijesne kuće u Alilovcima; izvor: Lupercal d.o.o., FFZG, dr. sc. Janja Mavrović Mokos 3.

DOKUMENTACIJA ARHEOLOŠKIH ARTEFAKATA

Bilo da se radi o vrlo rijetkim, vrlo vrijednim, vrlo krhkim ili o sasvim običnim arheološkim artefaktima, njihova je digitalizacija iznimno važna.

Jednom digitaliziran i pravilno pohranjen 3D model artefakta uvijek je moguće naknadno koristiti za objave i reinterpretacije ili za izložbe i prezentaciju. Naravno ovakva vrsta dokumentacije najvažnija je kod predmeta koji su skloni propadanju, gdje nam izrada fotogrametrijskog 3D modela omogućava očuvanje originalnog stanja predmeta. Za razliku od dokumentiranja lokaliteta, gdje su nam pretežito važne vertikalne fotografije s dobrim preklopom, kod dokumentiranja predmeta taktika nam se mijenja. Preklop fotografija je i dalje ključan, međutim kod snimanja predmeta najčešće se sam predmet pomiče, a fotografira se tako da se formira svojevrsna kupola od fotografija oko predmeta.

Osim dokumentacijske vrijednosti 3D modeli predmeta imaju veliku ulogu u arheološkoj prezentaciji. Modele predmeta u nekim je situacijama moguće iskoristiti i prezentirati unutar digitalne rekonstrukcije objekta, kao što je na primjer prapovijesna ili rimska kuća. Na taj način se može prikazati njegova osnovna funkcija i na atraktivan način dočarati okruženje u kojem je on nastao i bio korišten.

4.

ZAKLJUČAK

Korištenje 3D modela kao dokumentacijskog alata u arheologiji predstavlja znatan tehnološki iskorak u struci. Po prvi je puta moguće detaljno

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

45

TEMA BROJA

Vuković, M. (2015): Fotogrametrijski 3D modeli u arheologiji Ekscentar, br. 18, pp. 44-46

model jednog lokaliteta koristeći prethodno odabrane zračne fotografije.

Nakon toga je izrađen i animiran fotogrametrijski model dvojne keramičke posude koja pripada vučedolskoj kulturi.

Svrha radionice bila je razmjena informacija, znanja i iskustava o primjeni fotogrametrijskih 3D modela u arheologiji. Radionica je protekla vrlo uspješno s nizom novih poznanstava i razmjena ideja, te su stvoreni temelji za suradnju među studentima i profesorima s obaju fakulteta.

LITERATURA

SLIKA 4. 1. Dvojna vučedolska posuda animirana u programu Blender u sklopu fotogrametrijske radionice na FFZG-u 2015. godine dokumentirati lokalitet ili predmet u tri dimenzije, a da pritom nije potrebna iznimno skupa i komplicirana oprema. S obzirom na to da se radi o relativno novim tehnologijama pojavila se potreba za organiziranjem radionice koja bi na jednom mjestu objedinila studente geodezije i arheologije. U sklopu radionice uspješno je izrađen i georeferenciran

46

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

BAR Int. 2598, 2014.

+ Štuhec, S., 2012.: Dvoinpolrazsežnostna (2,5D) in trirazsežnostna (3D) vizualizacija artefaktov, Master thesis, Ljubljana + F. Nex, F. Remondino: UAV: Platforms, Regulations, Data acquistion and processing, p.73-86,

+ F. Neitzel, J. Klonowski: Mobile 3D mapping with a low-cost UAV system, ISPRS Annals of the Photogrammetry, Remote Sensing and Spatial Information Sciences, Volume XXXVIII-1/C22, Zurich, 2011.

TEMA BROJA

Bodrožić, A., Adžić, Đ., Milec, K. (2015): Priprema za fotogrametrijsko snimanje i fotogrametrijsko snimanje artefakata Ekscentar, br. 18, pp. 47-49

Ana Bodrožić, univ. bacc. ing. geod. et geoinf., diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: abodrozic@geof.hr Đana Adžić, univ. bacc. ing. geod. et geoinf., diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: daadzic@geof.hr Katarina Milec, univ. bacc. ing. geod. et geoinf., diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: kamilec@geof.hr

PRIPREMA ZA FOTOGRAMETRIJSKO SNIMANJE I FOTOGRAMETRIJSKO SNIMANJE ARTEFAKATA SAŽETAK: Pri prikupljanju snimaka za izradu mjerljivog 3D modela pomoću Agisoft Professional softvera potrebno se pridržavati određenih pravila i procedura kako bi i digitalne kamere (nemjerne) poslužile toj svrsi. Za modeliranje je korištena dvodijelna posuda s utvrđenim relativnim koordinatama fotogrametrijskih signala na podlozi. Prije snimanje posude iz svih smjerova provedena je ekranska kalibracija korištene kamere (Nikon D90). Da bi dobili optimalne rezultate, potrebno je koristiti preporučene postavke kamere i uzeti u obzir karakteristike predmeta i scene koja se snima.

Ključne riječi: kamera, kalibracija, fotogrametrijski signali, dvodijelna posuda, Agisoft Lens

Preparation for Photogrammetric Measurement and Artifact Photogrammetric Measurement ABSTRACT: When collecting images for creating a measureable 3D model using Agisoft Professional software, there are certain rules and procedures we want to abide by if we want to count digital cameras as reliable. The two-chamber bowl with determined relative coordinate codes at the cradle was used for modeling. Before shooting the bowl from all directions, we performed screen calibration of the used NIKON D-90 camera. In order to get optimal results, recommended camera settings should be used and one should take into account the features of the capturing object, as well as of the taken frame.

Keywords: camera, calibration, markers, two-chamber bowl, Agisoft Lens

1.

UVOD

Objekt proučavanja, snimanja i kasnijeg 3D modeliranja na radionici, u suradnji s Odsjekom za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, bila je replika dvodijelne posude iz razdoblja vučedolske kulture. To je posuda s dvije tunelaste ručke, sastavljena od dva cilindrična dijela koja se vežu u jedan otvor, a završavaju ravnim dnom. Ukrašena je duborezom i rovašenjem ispunjenim bijelom inkrustacijom.

Razvoj softvera (i tehnologije) omogućio je fotogrametrijsko snimanje korištenjem „običnih“ digitalnih nemjernih kamera. Za dobivanje zadovo-

ljavajućih rezultata mjerljivih 3D modela, u većini slučajeva nije potrebno investirati u skupe mjerne kamere, već uz ispravnu kalibraciju digitalne kamere mogu postati mjerne. Za optimalne rezultate uz korištenje softvera Agisoft Photoscan dovoljna je rezolucija kamere od najmanje 5 Mpx. Za potrebe radionice korištena je digitalna kamera Nikon D90 čija rezolucija iznosi 12,9 Mpx (Slika 1.1.).

2.

OPREMA I SPECIFIKACIJE KAMERE

Za izradu što uspješnijeg mjerljivog 3D modela potrebno je izbjegavati širokokutne i tzv. fish-eye leće objektiva kamere. Najpogodnije su leće žarišne duljine 50 mm, no može se koristiti raspon od 20 mm do 80 mm žarišne duljine. Preporučuje se korištenje fiksnih, no ako se koriste zoom leće, žarišnu duljinu treba podesiti na minimalnu ili maksimalnu vrijednost. S obzirom na to da je bitno da snimke budu što jasnije, vrijeme okidanja ne smije biti presporo, a rezolucija najveća moguća (Agisoft Manual 2014). Osjetljivost kamere na svjetlo (ISO) potrebno je podesiti na najmanju vrijednost.

Karakteristeke kamere Nikon D90 prikazane su u tablici 2.1.

3.

SLIKA 1.1. Snimanje replike artefakta dvodijelne posude

KALIBRACIJA KAMERE

Postupkom kalibracije definira se geometrija snopa zraka koji prolazi kroz sustav leća u kameri, odnosno za rezultat se dobiju parametri unutarnje orijentacije.

Postoji

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

47

TEMA BROJA

Bodrožić, A., Adžić, Đ., Milec, K. (2015): Priprema za fotogrametrijsko snimanje i fotogrametrijsko snimanje artefakata Ekscentar, br. 18, pp. 47-49

TABLICA 2. 1. Specifikacije kamere Nikon D90 (URL 1) nekoliko vrsta kalibracije kamere, a na radionici je rađena ekranska kalibracija u programu za automatsku kalibraciju kamere Agisoft Lens.

U postupku kalibracije potrebno je snimiti testno (kalibracijsko) polje koje približno odgovara veličini objekta čiji model se izrađuje. S obzirom na to da je potrebno izraditi 3D model replike artefakta dvodijelne posude iz razdoblja vučedolske kulture, testno polje na zaslonu računala dovoljno je veliko. Prema uputama u samom softveru preporučljivo je testno polje (Slika 2.1.) na ekranu snimiti s najmanje tri različita snimališta, pod različitim kutovima: ravno ispred ekrana te s desne i lijeve strane. Među-

konstantne prilikom kalibracije i tijekom snimanja. Žarišna je daljina postavljena na 50 mm, što odgovara za snimanje predmetnog objekta i ekrana s testnim poljem. Da bi izbjegli moguću pogrešku operatera i očuvali postavljene uvjete, objektiv je fiksiran ljepljivom vrpcom.

Mogućnost automatskog snimanja u ovom slučaju nije bila opcija jer bi tako kamera sama mijenjala oštrinu, otvor blende i ostale parametre ovisno o osvjetljenju. Zato je odabrano ručno snimanje pri kojem postavke odabire korisnik te su one fiksne tijekom snimanja. Objektivom je potrebno obuhvatiti što veće područje testnog polja sa što manje okolnih čimbenika (Slika 2.2.).

Nakon učitavanja snimki u softver pokreće se automatska kalibracija.

Rezultat su sljedeći parametri unutarnje orijentacije zajedno s grafičkim prikazom radijalne i tangencijalne distorzije (Slika 3. 3): + Focal length (x) – žarišna daljina po x osi + Focal length (y) − žarišna daljina po y osi + Principal point (x) – x koordinata glavne točke snimke + Principal point (y) – y koordinata glavne točke snimke + Skew – neokomitost osi koordinatnog sustava snimke + Radial K1, K2, K3 i K4 – parametri radijalne distorzije + Tangential P1 i P2 – parametri tangencijalne distorzije.

SLIKA 3. 1. Kalibracijsko polje tim, za još bolje određivanje kalibracijskih parametara dodatno je ponovljen postupak s okretom kamere za 90° jer je tako senzor u kameri postavljen okomito i daje nove informacije.

Prilikom snimanja potrebno je paziti da snimke nisu mutne. Iznimno je važno da žarišna duljina i udaljenost izoštravanja objektiva ostaju

SLIKA 3. 2. Primjer pogrešno i ispravno snimljene kalibracijske snimke

48

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

4.

SNIMANJE ARTEFAKATA

Artefakti se snimaju iz različitih smjerova, sa svih strana (Slika 4. 1.), na podlozi s markerima.

Pogodnije bi bilo da se boja podloge i artefakta razlikuje kako bi pri obradi snimaka granice artefakta bile jasnije. Markeri dolaze u sklopu softvera, njemu su prilagođeni te ih on prepoznaje. Da bi dobiveni model bio

TEMA BROJA

Bodrožić, A., Adžić, Đ., Milec, K. (2015): Priprema za fotogrametrijsko snimanje i fotogrametrijsko snimanje artefakata Ekscentar, br. 18, pp. 47-49

Markeri osim definiranja koordinatnog sustava, mjerenja površina i volumena, omogućavaju točnije određivanje elemenata vanjske orijentacije snimaka prilikom obrade i izrade 3D modela (Slika 3. 2.).

Prikaz na svakoj snimci mora biti učinkovito iskorišten, odnosno dvodijelna posuda treba činiti najveći dio prikaza. Ne predstavlja problem ako neki dio posude nije snimljen, bitno je da se taj dio pojavljuje na drugim snimkama, dok je na preostalom dijelu scene potrebno izbjegavati pokretne objekte.

SLIKA 3. 3. Kalibracijski parametri

Prilikom snimanja treba obratiti pozornost na teksturu artefakta. Monotoni, glatki i ravni artefakti mogu predstavljati problem, naročito ako su njihove površine sjajne. Dvodijelna posuda ima karakterističan uzorak i oblik te nije bilo problema u prepoznavanju različitih dijelova njezine površine. Za osvjetljenje je korištena difuzna rasvjeta koja ravnomjerno raspršuje svjetlost. Naime, točkasti ili usmjereni izvori svjetlosti poput žarulje ili prozora mogu stvarati odsjaj na površini snimanog objekta, što smanjuje kvalitetu izrade tekstura. Reflektor je usmjeren prema stropu da bi se od njega odbijena svjetlost raspršila prema artefaktu. Bljeskalicu kamere potrebno je izbjegavati.

U procesu pripreme snimanja potrebno je obratiti pažnju na odgovarajuće postolje koje mora biti dovoljno stabilno i čvrsto kako bi eventualni pomaci artefakta na podlozi bili spriječeni. U tom se slučaju snimanje vrši zakretanjem postolja za male kutove sve dok se promatrani artefakt ne snimi iz svih smjerova. U protivnom, ako se postolje ne može rotirati, potrebno je osigurati prazan prostor oko njega da bi operater nesmetano fotografirao. Da bi eliminirali sitne pomake kamere u trenutku okidanja snimke (uzorkovane pritiskom ljudske ruke) i očuvali jasnoću snimki, korišteni su stativ i daljinski upravljač.

SLIKA 4. 1. Snimanje artefakta – 12 fotografija mjerljiv, potrebno je na svakoj snimci imati najmanje dva markera čija je udaljenost poznata. U ovom slučaju korišteno je osam markera s točno definiranim relativnim odnosom koji je prethodno određen koordinatometrom u laboratoriju Geodetskog fakulteta. Time je definiran lokalni koordinatni sustav u koji je smještena dvodijelna posuda, dok apsolutni položaj posude nije bitan. Za uspješnu vizualizaciju artefakta ključno je ostvariti preklop između pojedinih snimaka istog artefakta.

SLIKA 4. 2. Tijek snimanja replike dvodijelne posude

Za potpuni 3D prikaz potrebno je snimiti otvor i dno posude iz ptičje perspektive, pri čemu je dno snimljeno okretanjem posude i pripadajuće podloge. Time je zaklonjen lokalni koordinatni sustav markera na podlozi i spriječeno „zbunjivanje“ softvera za obradu, a prikupljeni su podaci o izgledu dna.

No, potrebno je odabrati kut snimanja pod kojim su figure dvojne posude i dalje vidljive kako bi softver prilikom obrade uspješno orijentirao snimke.

LITERATURA + Katalog „Vučedol“, 149., kat. br. 47. + Agisoft PhotoScan User Manual (2014): Professional Edition, Version 1.1 + URL 1: http://www.imaging-resource.com/PRODS/D90/D90A.HTM (22. 5.

2015.)

SLIKA 4.3. Primjeri markera koji služe za uspostavu koordinatnog okvira List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

49

TEMA BROJA

Barilar, M., Todić, F., Kriste, I. (2015): Korištenje fotogrametrijskog materijala u izradi 3D modela i fototeksturiranje Ekscentar, br. 18, pp. 50-56

Monika Barilar, univ. bacc. ing. geod. et geoinf., diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: mobarilar@geof.hr Filip Todić, univ. bacc. ing. geod. et geoinf., diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: fitodic@geof.hr Iva Kriste, preddiplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: ivkriste@geof.hr

Korištenje fotogrametrijskog materijala u izradi 3D modela i fototeksturiranje SAŽETAK: Primjena blizupredmetne fotogrametrije za 3D rekonstrukciju modela na temelju fotografija snimanih kalibriranom amaterskom kamerom stvara nove mogućosti dokumentacije, prezentacije i očuvanja arheoloških artefakata te pruža drukčiji, daleko isplativiji pristup tradicionalnim rješenjima konstrukcije 3D modela. U sklopu radionice organizirane u suradnji Geodetskog i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu obrađene su fotografije replike dvodijelne posude pronađene na području Mikanovca koristeći softver Agisoft Photoscan. Rezultat rekonstrukcije je detaljan fotorealističan 3D model arheološkog artefakta.

Ključne riječi: blizupredmetna fotogrametrija, 3D rekonstrukcija, Agisoft PhotoScan, kalibracija kamere, gusti oblak točaka, 3D mreža poligona, tekstura

The Use of Photogrammetry Materials in 3D Model Making and Photo Texturing ABSTRACT: The application of close-range photogrammetry for 3D model reconstruction based on photographs taken with calibrated amateur cameras is opening new ways in the documentation, presentation and preservation of archeological artefacts and represents an alternative, low-cost approach to traditional solutions. As a part of the workshop organized by the Faculty of Geodesy in collaboration with the Faculty of Humanities and Social Sciences, photographs of a prehistoric double bowl replica from Mikanovac region were processed using the Agisoft PhotoScan software. The final result of the 3D reconstruction is a highly-detailed textured 3D model of the artifact.

Keywords: close-range photogrammetry, 3D reconstruction, Agisoft PhotoScan, camera alignment, dense point cloud, mesh,

1.

UVOD

Fotogrametrija i daljinska istraživanja su umijeće, znanost i tehnologija dobivanja pouzdanih informacija o Zemlji i njenom okruženju, te ostalim fizičkim objektima i fizikalnim procesima, pomoću snimki i ostalih senzorskih sustava, bez neposrednog kontakta s objektom, postupcima prikupljanja, mjerenja, analiza i predočavanja (Gajski, 2011). Drugim riječima, fotogrametrija je računalni proces kojim se dobiju prostorno točne snimke iz snimaka načinjenim mjernim ili amaterskim kamerama koje su kalibrirane kako bi postale mjerne. Za potrebe arheologa primjenjuje se aerofotogrametrija za snimanje nalazišta i blizupredmetna fotogrametrija za snimanje artefakata. Arheolozi u Republici Hrvatskoj snimali su arheološka nalazišta s kamerama na štapovima ili balonima, a danas koriste bespilotne letjelice s kamerama. Modeli artefakata kreirani na principima blizupredmetne fotogrametrije koriste se za dokumentiranje i vizualizaciju artefakata.

S georektificiranim snimkama arheolozi mogu proizvesti fotografske planove nalazišta, izvršavati precizna mjerenja izravno s fotografije, unositi fotografske podatke u ostale računalne tehnologije za kartiranje i vizualizaciju arheoloških objekata. Razvoj fotogrametrijske snimke uključuje kombinaciju brojnih tehnologija (npr. tradicionalna arheološka fotografija, prostorna rektifikacija) i kombinacijom tih tehnologija arheolozi su u stanju proizvesti hibridnu tehniku dokumentiranja koja može zadovoljiti brojne potrebe (Prins & Adams, 2014).

Iako je tradicionalna fotografija još uvijek ključan dio arheološke dokumentacije, ona ima brojne nedostatke. Leća kamere uzrokuje značajnu distorziju u snimkama, posebno ako se koriste širokokutni objektivi, što onemogućuje mjerenje sa standardnih fotografija. Nadalje, standardne fotografije ne sadrže prostorne koordinate pa se ne mogu usporediti s prostornim podacima ili uključiti u geoinformacijski sustav (eng. Geographic Information System − GIS). U konačnici, fotografija bez metapodataka je jednostavna 2D reprezentacija ravnine što ograničava

50

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

njezinu upotrebu. Fotogrametrija eliminira ove nedostatke i ograničenja te otvara nove prilike za doprinos arheološkoj dokumentaciji i istraživanju mogućnosti izrade prostorno točnih 2D snimaka, u vertikalnoj i horizontalnoj ravnini (Prins & Adams, 2014).

Aerofotogrametrijske snimke ne omogućavaju korisniku samo realističan prikaz nalazišta iz ptičje perspektive već omogućuju arheolozima nov način učinkovite izrade dokumentacije nalazišta. Ručno crtanje je još uvijek ključan dio arheološkog procesa, ali fotogrametrija donosi dodatan sloj preciznosti i detalja arheološkim podacima s pravilno georektificiranom snimkom koja se može digitalno obraditi da dobije plan sličan ručno nacrtanom planu. Georektificirane snimke mogu se preklopiti s nacrtanim planovima da bi se dobila hibridna karta arheološkog nalazišta (Prins & Adams, 2014).

Na ovoj smo radionici istražili mogućnosti Agisoft PhotoScan softvera za kreiranje fotorealističnog 3D modela replike arheološkog artefakta dvojne posude. Svrha je radionice napraviti 3D model artefakta s teksturama koristeći snimke koje su snimane Nikon D90 amaterskom kalibriranom kamerom. Upravo će kalibrirana kamera u kombinaciji s primjenom signala visokotočnih koordinata omogućiti dobivanje ne samo vizualno efektnog nego i točnog modela. Dobiveni modeli koriste se za potrebe izrade arheološke dokumentacije, replika te kao ulazni podaci za izradu statičnih i dinamičnih vizualizacija.

2.

MATERIJAL I METODE

2. 1.

Opis radionice

Ovaj članak opisuje proces izrade fotorealističnog 3D modela artefakta za potrebe radionice tijekom koje je provedeno snimanje arheološkog artefakta i izrada fotorealističnog 3D modela te vizualizacija. Snimke su snimane kamerom Nikon D90 i objektivom Nikkor AF-S 18−135 mm Dx.

TEMA BROJA

Barilar, M., Todić, F., Kriste, I. (2015): Korištenje fotogrametrijskog materijala u izradi 3D modela i fototeksturiranje Ekscentar, br. 18, pp. 50-56

Prilikom snimanja dvodijelna posuda je bila postavljena na kalibracijsko postolje s Agisoft PhotoScan kodiranim signalima. Osim samog artefakta napravljene su i snimke korištene za ekransku kalibraciju.

2. 2.

Agisoft Photoscan

Agisoft PhotoScan je napredni softver za 3D modeliranje koji obradom digitalnih fotografija stvara visokokvalitetne 3D prostorne podatke.

Temelji se na tehnologiji 3D rekonstrukcije te je izrazito točan i precizan kako u kontroliranim tako i u nekontroliranim uvjetima. Pri obradi skupa proizvoljnih fotografija koristi algoritam strukturiranja iz pokreta (eng.

Structure from motion – SFM) za određivanje projekcijskih središta i položaja kamere te guste višekutne rekonstrukcijske algoritme za generiranje 3D oblaka točaka objekta. Fotografije objekta mogu se snimiti iz bilo kojeg kuta pod uvjetom da je objekt vidljiv na barem dvije fotografije. Četiri su glavne faze obrade fotografija i rekonstrukcije 3D modela: + orijentacija snimki + izrada gustog oblaka točaka + kreiranje TIN-a (eng. triangulated irregular network) + teksturiranjetin-a Većina postupaka u potpunosti je automatizirana pri čemu parametre određuje korisnik. Konačni rezultat obrade je fotorealističan 3D model koji se može dalje koristiti u razne svrhe: GIS, dokumentacija kulturne baštine, produkcija vizualnih efekata ili posredna mjerenja objekta.

Agisoft PhotoScan je komercijalan softver koji se može kupiti sa standard ili professional licencom. Cijena professional licence je 549 USD, a standard licence 59 USD (Agisoft PhotoScan, 2015). Za korisnike iz područja geoznanosti najvažnija je prednost professional licence mogućnost eksportiranja ortofota i georeferenciranja modela ( Geospatial Modeling & Visualization, 2015). Akreditiranim obrazovnim institucijama, njihovim djelatnicima i studentima dostupna je edukacijska licenca koja zabranjuje komercijalnu uporabu softvera (Agisoft PhotoScan, 2015). Ostalim je korisnicima pružena mogućnost testiranja Agisoft PhotoScan Professional softvera u punoj funkcionalnosti pomoću 30-dnevne probne licence ili pomoću demo načina rada pri kojem su blokirane funkcije eksportiranja i spremanja (Agisoft PhotoScan, 2015). Na radionici i prilikom obrade

podataka za ovaj članak korištena je trial licenca.

Za naprednije korisnike koji žele imati veću kontrolu nad korištenim algoritmima, za kreiranje fotorealističnog 3D modela poželjna je uporaba open source programa kao što su VisualFSD i MeshLab. Visual SFM softver (VisualSFM, 2015) koristi već spomenuti algoritam strukturiranja iz pokreta (eng. Structure from motion – SFM) za određivanje projekcijskih središta i položaja kamere dok se MeshLab (MeshLab, 2015) ističe velikim mogućnostima obrade i editiranja oblaka točaka, mreža te tekstura.

2. 3.

Orijentacija snimki

Nakon učitavanja snimki u PhotoScan slijedi njihova orijentacija. U ovoj fazi PhotoScan pronalazi poziciju i orijentaciju kamere za svaku snimku i kreira rijetki oblak točaka.

Prije pokretanja samog postupka orijentacije snimki (eng. Align Photos) u softver je učitana kalibracijska datoteka s parametrima unutarnje orijentacije snimki kreirana opisanim postupkom u Agisoft Lens softveru. Pošto je izvršena ekranska kalibracija, a ne kalibracija na posebnom kalibracijskom polju s precizno određenim koordinatama testnog polja, parametri kalibracije su u softveru uzeti kao početni elementi za izračun elemenata orijentacije u procesu fototriangulacije, a ne kao fiksni elementi orijentacije. Zatim su kreirane maske kojima je uklonjena okolina koja zbunjuje softver. Područja pod maskom program ne uzima u obzir u procesu fototriangulacije i tako se dobiju puno kvalitetniji rezultati (Slika 2. 3. 1.).

Osim suvišne okoline, maskira se i podloga na kojoj artefakt leži kad je preokrenut kako softver ne bi pogrešno izvršio fototriangulaciju jer ga zbunjuje jednaka podloga koja se nalazi na vrhu i dnu dvojne posude i time kreirao pogrešan model na kojem se nalazi više posuda (Slika 2. 3.

2.). Budući da se na kalibracijskom postolju nalaze kodirani signali PhotoScana, softver ih je većinu automatski prepoznao (Detect Marers). Manji dio signala koji nisu automatski prepoznati potrebno je ručno dodati.

Kako bi model bio mjerljiv, unesene su koordinate svih markera koje su određene s preciznim koordinatografom točnošću od stotinke mm (Slika 2. 3. 2.). Na slici 2. 3. 2. vidljivo je da je maskiran i „štapić“ na kojem se nalaze kodirani signali. Udaljenosti između tih kodiranih signala predstavljaju uvjet dužine koji je moguće zadati softveru, no greškom su na „štapić“ postavljeni isti signali kao i na kalibracijsko postolje, što bi zbunjivalo program i dovodilo do grešaka u izradi modela budući da se na istoj snimci nalazi više jednakih signala.

SLIKA 2. 3. 1. Kreiranje maski

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

51

TEMA BROJA

Barilar, M., Todić, F., Kriste, I. (2015): Korištenje fotogrametrijskog materijala u izradi 3D modela i fototeksturiranje Ekscentar, br. 18, pp. 50-56

SLIKA 2. 3. 2. Prikaz markera i unešenih koordinata markera Nakon orijentacije snimki prikazane su izračunate pozicije kamere i rijetki oblak točaka (Slika 2. 3. 3.). Budući da kalibracijsko polje na kojem je sniman artefakt nije maskirano, bilo je potrebno izbrisati točke podloge.

Korisnik može provjeriti rezultate orijentacije analizom pogrešaka u metrima koja predstavlja udaljenost između zadanih i izračunatih pozicija markera te pogrešaka u pikselima koje su srednje kvadratne pogreške reprojekcije markera na svim snimkama na kojima su pojedini markeri

Točnost Svojstvo ‘veće točnosti’ omogućuje korisniku dobivanje točnijih procjena položaja kamere. Svojstvo ‘niže točnosti’ može se koristiti da se dobije grubi položaj kamere i kraćem vremenskom periodu.Kod orijentacije snimki dvojne posude korištena je visoka točnost.

Predizbor parova Proces usklađivanja velikog seta snimaka može biti dugotrajan. Značajni dio tog vremena je potroše na povezivanje uočenih svojstava na slikama.

Predizbor parova snimaka može ubrzati ovaj proces izborom parova snimaka koje se mogu povezati.Sukladno preporuci proizvođača, prilikom orijentacije snimaka nije korišten predizbor parova.

Ograničenje broja ključnih točaka Ovaj broj definira gornju granicu broja točaka na svakoj snimci koje se mogu uzeti u obzir prilikom procesiranja. Ukoliko se stavi vrijednost nula, PhotoScan nastoji naći što veći broj točaka što može rezultirati velikim brojem manje pouzdanih točaka.

Ograničenje broja veznih točaka Ovaj broj definira gornju granicu broja veznih točaka na svakom snimku.

Korištenje vrijednosti nula ne primjenjuje ovaj filter.

Ograničenje korištenjem maske Ukoliko je ovo svojstvo uključeno, svojstva detektirana unutar maske su isključena u postupku orijentacije snimki.

2. 4.

SLIKA 2. 3. 3. Uređeni rijetki oblak točaka i pozicije kamera vidljivi (Agisoft, 2015). Prema potrebi se isključuju mutne snimke i markeri s većom pogreškom i ponovno se pokreće orijentacija snimki. Pritom treba voditi računa o tome da smanjeni broj prekobrojnih mjerenja uvijek dovodi do iznosa pogreške koji je manji od stvarne pogreške. Kako bi se isključile loše fokusirane snimke iz obrade, PhotoScan preporučuje svojstvo automatske procjene kvalitete snimke. PhotoScan procjenjuje kvalitetu snimke za svaku ulaznu snimku. Vrijednost tog parametra izračunata je na temelju razine oštrine najbolje fokusiranog dijela snimke.

Prilikom orijentacije snimki dvojne posude isključivanjem markera s lošijim rezultatima, koji su rezultat loše određenih koordinata markera ili pogrešno procijenjene pozicije središta markera kod ručnog dodavanja markera, te isključivanjem mutnih snimki postignuta je ukupna pogreška između zadanih i izračunatih pozicija markera na svim snimkama od 0,0002 m te pogreška reprojekcije svih markera vidljivih na svim snimkama od 0,183 piksela.

2. 3. 1.

Parametri orijentacije snimki

Sljedeći parametri kontroliraju orijentaciju snimaka.

52

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Gusti oblak točaka

PhotoScan omogućuje generiranje i vizualizaciju modela s gustim oblakom točaka. Program na temelju procijenjenih pozicija kamere izračuna dubinu za svaku kameru koja se kombinira u jedinstvenom oblaku točaka. PhotoScan kreira jako guste oblake točaka koji su jednake gustoće ili gušći od oblaka točaka dobivenog korištenjem LIDAR-a. Gusti oblak točaka može biti uređivan i klasificiran u PhotoScan sučelju ili eksportiran u neki drugi alat za daljnje analize (Agisoft, 2015). Budući da su izvorne snimke maskirane tako da je ostala vidljiva podloga s markerima, PhotoScan je kreirao gusti oblak točaka artefakta i podloge (Slika 2. 4.

1.). Tako dobiveni rezultat potrebno je pažljivo urediti brisanjem točaka koje pripadaju podlozi i brisanjem dijela točaka na samom artefaktu za koje smo bili sigurni da ne pripadaju artefaktu kako bi TIN i teksture bili kreirani samo za artefakt. Takvih točaka nije bilo puno, jedini je problem predstavljalo područje s viškom točaka, a to je bio gornji dio udubine posude koji se nalazio u sjeni te nije snimano dovoljno fotografija koje obuhvaćaju to područje. Sama unutrašnjost dvojne posude ostala je nemodelirana, a ako bi željeli modeliranje unutrašnjosti potrebno bi bilo snimanje dodatnih snimki s mikrokamerom. U ovom slučaju podloga je bila slične boje kao i artefakt, što je otežalo brisanje viška točaka, pa se predlaže podloga u nekoj drugoj, kontrastnoj boji. Krajnji uređeni oblak točaka prikazan je na slici 2. 4. 2.

TEMA BROJA

Barilar, M., Todić, F., Kriste, I. (2015): Korištenje fotogrametrijskog materijala u izradi 3D modela i fototeksturiranje Ekscentar, br. 18, pp. 50-56

SLIKA 2. 4. 1. Neuređeni kreirani gusti oblak točaka

traje duže. Interpretacija parametara kvalitete je slična postavkama točnosti iz usklađivanja snimaka.

Mogućnosti dubinskog filtriranja Tijekom generiranja rekonstrukcije gustog oblaka točaka PhotoScan računa dubinske mape za svaki snimak. Moguća su odstupanja između točaka zbog nekoliko faktora, primjerice loše teksture elementa, šuma ili loše fokusiranih snimaka. Da bi se popravila ta odstupanja PhotoScan ima ugrađene algoritme za filtriranje.

Ako je geometrija scene složena i ima brojne male detalje, preporučeno je koristiti parametar ‘blagog dubinskog filtriranja’ da bi važna obilježja ostala nezahvaćena. Ukoliko područje za rekonstrukciju nema male detalje, preporučeno je koristiti ‘agresivno dubinsko filtriranje’ da bi se eliminirala odstupanja. ‘Srednje dubinsko filtriranje’ je kompromis između prethodno navedenih pristupa i upravo je ona korištena kod kreiranja gustog oblaka točaka dvojne posude.

3.

GEOMETRIJA I TEKSTURIRANJE OBJEKTA

3. 1.

Mesh - 3D mreža poligona

Na temelju prethodno generiranog i uređenog gustog oblaka točaka Agisoft PhotoScan rekonstruira 3D mrežu poligona kao prikaz površine objekta. Općenito je za generiranje mreže poligona moguće primijeniti dvije algoritamske metode: Height Field – za ravne površine i Arbitrary – za sve vrste objekata (pogodno za statue i artefakte). Obje metode kao podlogu koriste gusti oblak točaka, dok se za brzo generiranje primjenjuje rijedak oblak točaka. Po konstrukciji mreže program pruža mogućnost različitih korekcija: redukcija broja poligona, uklanjanje odvojenih komponenti, zatvaranje rupa u mreži itd. Dobiveni TIN prikazan je na Slici 3. 1. 1.

Osim mreže poligona, softver u ovom koraku generira osjenčan (Slika 3.

1. 2.) i plošni model (Slika 3. 1. 3.).

3. 1. 1.

Parametri rekonstrukcije

Tip površine SLIKA 2. 4. 2. Uređeni gusti oblak točaka 2. 4. 1.

Parametri rekonstrukcije

Kvaliteta Definira željenu razinu kvalitete rekonstrukcije. Svojstvo ‘veće kvalitete’ može se koristiti da bi se dobila detaljnija i točnija geometrija, ali obrada

Arbitrary tip površine primjenjuje se za modeliranje bilo koje vrste objekta. Najčešće se koristi kod zatvorenih objekata kao što su kipovi, zgrade, itd. Ovaj tip površine korišten je pri rekonstrukciji dvojne posude čiji se model izrađivao. Budućida program ne uzima u obzir tip objekta koji se modelira, pri obradi dolazi do veće potrošnje memorije računala.

Height field tip površine idealan je odabir pri modeliranju ravnih površina

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

53

TEMA BROJA

Barilar, M., Todić, F., Kriste, I. (2015): Korištenje fotogrametrijskog materijala u izradi 3D modela i fototeksturiranje Ekscentar, br. 18, pp. 50-56

SLIKA 3. 1. 1. TIN model

SLIKA 3. 1. 2. Osjenčan model

kao što je reljef te se najčešće koristi pri obradi aerofotogrametrijskih snimki.

Izvor podataka Pri generiranju mreže poligona Agisoft Photoscan nudi mogućnost izbora između dva izvora podataka pri čemu odabir izvora ovisi o točnosti koja se želi postići, a samim time i vremenu potrebnom za obradu podataka.

Ukoliko postoji potreba za visokotočnim rješenjem kao izvor će se koristiti u prethodnom koraku kreiran gusti oblak točaka. Kod dvojne posude kao izvor podataka korišten je gusti oblak točaka.Primjenom rijetkog oblaka točaka smanjuje se vrijeme obrade, ali proporcionalno tome i točnost rješenja.

Broj poligona Određuje maksimalan brojlica u kranjem rješenju.

SLIKA 3. 1. 3. Plošni model

Interpolation Ovaj način modul se koristi za interpolacije površina unutar kruga određenog radijusu oko svake točke gustog oblaka točaka. Prilikom interpolacije neke od rupa u mreži mogu se automatski popuniti.. Ako je interpolacija onemogućena rezultati rekonstrukcije će biti točnij, jer će program rekonstruirati isključivo oblak točaka. Program nudi i mogućnost ekstrapolacije koja nije poželjna, ukoliko kao krajnji rezultat želimo dobit što točniji i realniji model.U slučaju dvojne posude korištena je interpolacija.

3. 2.

Teksturiranje

Rezultat rekonstrukcije geometrije u daljnjoj se obradi može teksturirati ili koristiti za generiranje ortofoto snimke. Metoda teksturiranja površine objekta definira način pohrane teksture u atlas tekstura. Pravilan odabir metode teksturiranja pomaže optimalnoj pohrani teksture, a time i bolju SLIKA 3. 2. 2. Detalji teksture

SLIKA 3. 2. 2. Detalji teksture

SLIKA 3. 2. 1. Kreirani teksturirani model

54

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Barilar, M., Todić, F., Kriste, I. (2015): Korištenje fotogrametrijskog materijala u izradi 3D modela i fototeksturiranje Ekscentar, br. 18, pp. 50-56

vizualnu kvalitetu konačnog modela (Agisoft, 2015). Nekoliko je načina teksturiranja dostupno u PhotoScanu.

3. 2. 1.

Metode teksturiranja

Generic Predstavlja zadani način mapiranja tekstura prilikom kojeg program nastoji stvoriti ujednačenu teksturu ne uzimajući u obzir vrstu scene. Za dobivanje teksture dvojne posude korištena je generic metoda teksturiranja i parameter Mosaic koji za dobivanje teksture pojedinog piksela ne usrednjuje vrijednosti svih snimki, nego kao referentnu uzima vrijednost piksela na izvornoj snimci na kojoj se promatrani piksel nalazi na najmanjoj udaljenosti od središnjeg piksela snimke. Kreirani teksturirani model prikazan je na slici 3. 2. 1. dok slika 3. 2. 2. prikazuje detalj teksture, a slika 3. 2. 3. teksturirano dno posude.

Adaptive orthophoto Program površinu dijeli na ravni dio, čija se tekstura postiže primjenom ortografske projekcije, i vertikalna područja, koja se teksturiraju zasebno zbog što vjernijeg prikaza teksture objekta. Obrada ovom metodom teksturiranja rezultirat će kompaktnošću teksture kod ravnih površina uz zadržavanje primjerene kvalitete teksture vertikalnih površina.

Orthophoto Cijeli objekt teksturira se u ortografskoj projekciji što, iako pogoduje kompaktnosti objekta, narušava kvalitetu teksture vertikalnih površina.

4.

ZAKLJUČAK

Tijekom ove radionice upoznali smo se s Agisoft PhotoScan softverom koji se može koristi za izradu 3D modela arheoloških nalazišta i artefakata. U izradi ovog rada koristili smo kopiju artefakta dvodijelne posude koju nam je ustupila dr. sc Ina Miloglav. Artefakt je snimljen kalibriranom Nikon D90 amaterskom kamerom. Snimke su se unijele u softver gdje su međusobno orijentirane. Pomoću njih kreirani su rijetki i gusti oblak točaka, mreža te teksture. Fototeksturiranje je provedeno po fotogrametrijskim principima projekcijom stvarnih tekstura na 3D model. Ova metodologija

TEMA BROJA

je praktična, jednostavna i korisna arheolozima koji nemaju predznanja o fotogrametrijskim postupcima i algoritmima. Korisnicima upoznatima s fotogrametrijskim načelima predlažemo uporabu open source programa.

Fotorealistični 3D modeli se posljednjih nekoliko godina kreiraju na Katedri za fotogrametriju i daljinska istraživanja za potrebe projekta Virtualni muzej. Cilj projekta je s jedne strane virtualna dostupnost vizualizacija artefakata širokom broju korisnika putem internetskog preglednika, a s druge strane dostupnost visoko točnih mjerljivih modela širokom spektru stručnjaka koji će ih koristiti za izradu arheološke dokumentacije, vjernih replika, virtualnu rekonstrukciju te različite presjeke.

Korištenje fotogrametrijskih postupaka kalibracije kamere i principa obrade podataka omogućilo je dobivanje visoko točnih mjerljivih modela korištenjem amaterskih kamera. Time je smanjena potreba za korištenjem skupih skenera bez velikog gubitka kvalitete iako se najbolji rezultati nedvojbeno dobiju upravo kombinacijom tih komplementarnih metoda.

5.

LITERATURA + Geospatial Modeling & Visualization. Geospatial Modeling & Visualization.

2015. Geospatial Modeling & Visualization (accessed 4 29, 2015). + Agisoft PhotoScan. Agisoft PhotoScan. 2015. http://www.agisoft.com/buy/online-store/ (accessed 4 30, 2015). + Agisoft. „User Manuals." 2015. http://www.agisoft.com/downloads/user-manuals/ (accessed travanj 29, 2015). + Gajski, Dubravko. „Predavanja iz fotogrametrije." Zagreb: Geodetski fakultet, 2011. + Koutsoudis et al. „Multi-image 3D reconstruction data evaluation." Journal of Cultural Heritage 15, no. 1 (2013): 73-79. + MeshLab. 2015. http://meshlab.sourceforge.net/ (accessed 4 29, 2015). + Prins, Adam, and Matthew J. Adams. Practical Uses for Photogrammetry on Archaeological Excavations. 2014. http://www.jezreelvalleyregionalproject.com/practical-uses-for-photogrammetry-on-archaeological-excavations.html (accessed travanj 29, 2015). + VisualSFM. VisualSFM. 2015. http://ccwu.me/vsfm/ (accessed 4 30, 2015).

Pronađite nas na društvenim mrežama!

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

55

www.facebook.com/stzgeof

TEMA BROJA

Kozić, R., Horvat, T. (2015): Statičke i dinamičke, monoskopske vizualizacije fotorealističnih modela arheoloških artefakata Ekscentar, br. 18, pp. 57-61

Ružica Kozić, univ. bacc. ing. geod. et geoinf., diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: rukozic@geof.hr Tomislav Horvat, preddiplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: thorvat@geof.hr

Statične i dinamične vizualizacije fotorealističnog modela arheološkog artefakta SAŽETAK: Posljednja radionica obuhvaća izradu vizualizacije te predstavlja završni korak pri obradi podataka − mogućnost boljeg razumijevanja velike količine podataka prikupljene tijekom prethodnih radionica. Vizualna dokumentacija arheoloških artefakta uglavnom se oslanja na tehničke crteže, a upotreba skenera i digitalnih kamera olakšava i ubrzava postupak izmjere nalaza. Postojanje 3D modela omogućuje izradu realističnih vizualizacija koje mogu omogućiti stručnjacima uvid u neke dijelove nalaza. Predmet vizualiziranja je dvodijelna vučedolska posuda korištena u prethodnim radionicama. Za potrebe izrade vizualizacije korišten je program Blender i proširenje Blend4Web. Zadatak je podijeljen na postavljanje osvjetljenja i scene, izradu animacije i u konačnici renderiranje. Rezultat su statične vizualizacije te dinamična i interaktivna vizualizacija.

Ključne riječi: vizualizacija, Blender, renderiranje, osvjetljenje, animacija, Blend4Web

Static and Dynamic Visualizations of a Photorealistic Model of an Archaeological Artifact ABSTRACT: The last workshop covers the visualization creation and represents the last step in data processing – it allows better understanding of the large amount of data collected during the previous workshops. Visual archeology artifact documentation mostly relies on technical drawings, but the use of scanners and digital cameras accelerates the measurement process of archeological findings. The existence of a 3D model enables the creation of realistic visualizations, which allows experts to gain an insight into some parts of the findings. The object of visualization is the Vučedol two-part vessel used in previous workshops. For the purpose of this workshop, the software Blender and the add-on Blend4Web were used. The task was divided into setting up the scene and lighting, animation, and, ultimately, rendering. The end result are static visualizations, as well as a dynamic and an interactive visualization.

Keywords: visualization, Blender, rendering, lighting, animation, Blend4Web

1.

UVOD

Vizualizacija je stvaranje mentalnih vizualnih prikaza, tj. čin ili proces tumačenja u vizualnom smislu ili prevođenja u vidljivi oblik. Svrha vizualizacija je da steknemo uvid u određene aspekte nekog procesa, koji nas zanima, uz pomoć grafike. Možemo reći da je vizualizacija transformacija podataka ili informacija u slike. Ona uključuje čovjekov primarni senzorni aparat − vid te moć obrađivanja ljudskog uma, što rezultira jednostavnim i efektnim medijem za prijenos kompleksnih i opsežnih informacija (Schroeder, Martin, Lorensen, 1997).

Statična vizualizacija je ona koja se ne mijenja s vremenom. Svaki individualni prikaz (Slika 1. 2.) primjer je statične vizualizacije. Statične i dinamične vizualizacije mogu prikazivati isti sadržaj, ali medij prikazivanja može jako utjecati na način na koji ljudi percipiraju informaciju. Dinamična vizualizacija je animacija izrađena povezivanjem mnogo statičnih prikaza koji čine smislenu cjelinu.

Dokumentiranje kulturne baštine neizbježan je čimbenik u organiziranoj djelatnosti zaštite kulturnih dobara. Osnovna je svrha stvaranja dokumentacije postizanje što točnije predodžbe o kulturnom dobru kako bismo ga što bolje upoznali i kako bismo ga mogli sačuvati za buduće naraštaje (URL 1). Izrada crteža pojedinih nalazaka na arheološkim lokalitetima zahtijeva visoku razinu umijeća, znanja i pedantnosti. Slika 1.

1. prikazuje crtež dvodijelne vučedolske posude čija je replika korištena za potrebe radionice (Miloglav, 2012). Ti crteži su vrlo vrijedni, međutim, laicima koji se ne bave tom strukom možda su nedostatni za bliže upoznavanje predmeta i zadovoljavanje njihove znatiželje. Digitalni modeli kulturne baštine postignuti tehnikama korištenima u sklopu ovih radionica mogu poslužiti između ostalog i za povećanje virtualne dostupnosti muzejskih zbirki. Vizualizacija kao finalni proizvod radionice omogućava približavanje kulturne baštine krajnjim korisnicima − posjetiteljima muzeja.

U sklopu radionice izrađene su statične i dinamične vizualizacije replike arheološkog artefakta − dvodijelne vučedolske posude.

Slika 1. 1. Crtež dvodijelne vučedolske posude

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

57

TEMA BROJA

Kozić, R., Horvat, T. (2015): Statičke i dinamičke, monoskopske vizualizacije fotorealističnih modela arheoloških artefakata Ekscentar, br. 18, pp. 57-61

jednoj strani i malo iznad objekta. To se svjetlo naziva glavnim (engl. key light) i ono osvjetljuje većinu objekta. Kako ostatak objekta ne bi bio u sjeni, potrebno je postaviti izvor svjetlosti slabijeg intenziteta (engl. fill light) iza kamere na drugoj strani i u visini kamere. Za izdizanje objekta iz pozadine koristi se treće svjetlo koje se naziva pozadinskim (engl. back light). Slika 2. 1. 1. prikazuje raspored izvora svjetlosti u korištenoj Three Point Lighting metodi osvjetljavanja. Three Point Lighting dijeli se na High-key i Low-key Lighting. Razlika je u omjerima intenziteta svjetlosti. U High-key Lightingu omjer key i fill svjetla blizu je 1:1 dok se u Low-key Lightingu približava 8:1.

Slika 1. 2. Primjer statične vizualizacije 2.

POSTUPAK IZRADE VIZUALIZACIJA

U tekstu je iscrpno opisan i obrazložen postupak vizualizacije modela dvodijelne vučedolske posude. Za svrhu ovog članka korišten je besplatni softver Blender koji, iako ima mane (kao i svaki računalni softver dostupan za besplatno korištenje), uvelike olakšava proces vizualizacije. Blender sam po sebi nije veoma zahtjevan program − softverskih zahtjeva nema, a hardverski su zahtjevi minimalni: 32-bitni dual core 2 GHZ CPU, 2 GB RAM-a, miš, grafička kartica koja podržava OpenGL s 256 MB RAM-a te naravno monitor. Kako se s kompleksnošću samog modela povećavaju i zahtjevi programa, proizvođači softvera Blender kao optimalnu konfiguraciju navode: 64-bitni 8-jezgreni procesor, 16 GB RAM-a, 2 full HD monitora, miš s 3 tipke i grafički tablet kao i Dual OpenGL kompatibilna grafička kartica s 3 GB RAM-a.

Zbog kompleksnosti procesa vizualizacije postupak je opisan po koracima te je pojašnjena važnost svakog pojedinog koraka. Tijekom svakog uobičajenog postupka vizualizacije potrebno je definirati osvjetljenje, definirati kameru, animirati te definirati postavke generiranja prikaza (renderiranje).

2.1.

Blender nudi veliki niz vrsta svjetlosnih izvora: point, spot, area, sun i hemi.

Razlika je u načinu širenja svjetlosti i u načinu na koji stvaraju sjene. Spot je samim načinom usmjerenja svjetlosti i karakteristikama stvaranja sjena idealan za Three Point Lighting. Alternativa bi bila korištenje područja svjetlosnih izvora koji puno mekše osvjetljuju model, ali mana im je da znatno produžuju vrijeme potrebno da se slika renderira. Svi izvori svjetlosti imaju određene atribute koji se mogu mijenjati i utječu na način na koji se svjetlost njima stvara. Neki od važnijih bi bili: Distance, Energy, Falloff i Colour. Distance je varijabla koja određuje na kojoj se udaljenosti energija kojom izvor isijava svjetlost smanji upola. Manjom udaljenošću postižemo veću izraženost sjena na modelu i obrnuto. Ne možemo reći da su obrnuto proporcionalni jer se način na koji svjetlost opada po udaljenosti određuje Falloff opcijom.

Osvjetljenje

Dobar izbor osvjetljenja ključan je za kvalitetnu vizualizaciju. Na osvjetljenje možemo utjecati pozicijom, svojstvima, vrstom i brojem izvora svjetlosti. Uobičajeni smještaj izvora svjetlost u kinematografiji, a ujedno onaj koji smo i mi koristili, naziva se osvjetljenjem iz tri položaja (engl. Three Point Lighting). Upotrebljava se u brojnim okolnostima i daje dobre rezultate kod većine modela kad se pravilno postavi. Three Point Lighting postiže se postavljanjem jednog glavnog svjetla koje je iza kamere na

Falloff opcija je po standardnim postavkama namještena na inverse square opciju. Naime ta opcija predstavlja realno opadanje intenziteta svjetla udaljavanjem od izvora, ali katkad radi postizanja nekog efekta korisnici odstupaju od te opcije te imaju cijeli niz mogućnosti, između ostalog i stvaranje vlastite krivulje opadanja svjetlosti. Posljednja od važnijih postavka, Colour, koristi se kada se želi simulirati obojeno svjetlo zato što je u stvarnom svijetu rijetko koji izvor svjetlosti bezbojan (bijel). Također podešavanjem postavka key i fill svjetla tako da isijavaju suprotnim bojama mogu se postići veoma zanimljivi efekti. Naime, zadiranjem u teoriju boja i primjenjivanjem tih spoznaja mogu se već veoma dojmljivi modeli napraviti još boljima. Za naš smo model koristili tipičnu High-key Lighting postavku te smo zbog specifičnosti našeg modela koristili jedno dodatno svjetlo koje smo smjestili ispod kamere da osvijetli prazninu u posudi. Također smo za ubrzanje vremena renderiranja, ali i zbog principa Three Point Lighting načina osvjetljenja pri kojem samo key svjetlo radi sjenu, isključili sjene za ostala svjetla.

2.2.

Definiranje kamere

Kod definiranja kamere suočavamo se s velikim brojem mogućnosti prikazivanja objekta na način koji želimo kako bismo istaknuli neke karakteristike objekta. Prvi izbor s kojim se suočavamo jest tip kamere, a ponuđeni su: perspektivna kamera, ortografska kamera, i panoramska kamera. Važno je razumjeti različite vrste kamere te način na koji one prikazuju objekt kao i različite parametre kod definiranja svake od navedenih kamera da bi se dobio željeni rezultat.

Perspektivna kamera funkcionira na principu snimanja i preslikavanja koji dobijemo sa snimanjem kamerom u stvarnosti. Objekti koji su bliže prikazuju se većima dok se objekti koji su dalje prikazuju manjima.

Takva kamera prikazuje objekt najprirodnije zato što i ljudsko oko funkcionira kao perspektivna kamera. Kod perspektivne kamere postoje dvije veoma bitne opcije koje najviše utječu na rezultat, a to su f-broj i žarišna udaljenost. F-broj u Blenderu utječe na dubinu oštrine, a žarišna udaljenost utječe na više varijabli kao i kod prave kamere.

2. 1. 1. Tlocrt standardnog razmještaja svjetla u three point lighting metodi osvjetljenja

58

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Ortografska kamera preslikava više objekata koji su u stvarnosti jednake veličine jednako velikim, neovisno o udaljenosti od kamere.

Ortografska kamera imitira način snimanja koji bi dobili kada bi snimali s beskonačno velike udaljenosti. Iako na prvi pogled ortografska kamera i prikaz dobiven njom izgleda čudno, ona je veoma korisna jer daje tehnički uvid u scenu i objekte te njihov razmještaj. Ortografske kamere definiraju se poput perspektivnih uz razliku da se kod

TEMA BROJA

Kozić, R., Horvat, T. (2015): Statičke i dinamičke, monoskopske vizualizacije fotorealističnih modela arheoloških artefakata Ekscentar, br. 18, pp. 57-61

Slika 2. 3. 2. Graph Editor s prikazom F-krivulja svoju F-krivulju reprezentiranu linijama između markera (Slika 2. 3. 2.).

F-krivulje koriste se za interpolaciju razlika između markera. Sve su F-krivulje prikazane u Graph Editoru koji omogućuje mijenjanje izbora interpolacije i slično. Moguće je također bilježiti i više svojstava odjednom i to pomoću setova markera. Setovi markera su setovi kanala. Neki setovi su implementirani u program kao što je LocRotScale koji omogućuje bilježenje translacije, rotacije i promjene mjerila, a moguće je izraditi i vlastite setove markera.

Slika 2. 2. 1. Prikaz dvodijelne posude ortografskom (gore) i perspektivnom (dolje) kamerom

Animiranje kamere vrši se slično kao i animiranje drugih objekata uz iznimku da se mogu koristiti samo prva i treća vrsta prethodno navedenih animacija, odnosno direktno mijenjanje položaja kamere, smjera snimanja te parametara kojima je kamera definirana i nasljedno animiranje pomoću fiksiranja smjera snimanja na objekt. Direktnim se animiranjem pomoću markera pohranjuju vrijednosti položaja, smjera i ostalih parametara te se pomoću F-krivulja vrši interpolacija vrijednosti između markera. Uobičajeno se položaj i vrijednosti žarišne udaljenosti mijenjaju direktno dok se smjer snimanja mijenja nasljedno, tj. fiksiran je na objekt koji se također animira. U našem smo slučaju kameri direktno mijenjali položaj i žarišnu udaljenost, a smjer snimanja smo fiksirali na težište posude te kasnije isti direktno mijenjali.

ortografskih kamera definira Ortographic Camera Scale umjesto žarišne udaljenosti.

Slika 2. 2. 1. prikazuje usporedbu prikaza izrađenog snimanjem ortografskom i perspektivnom kamerom.

2.3.

Animiranje

Animiranje označava radnju kojom djelujemo na objekt na način da se on pomiče ili mijenja oblik tijekom vremena. Objekte je moguće animirati na više načina: 1. Pomicanjem cijelog objekta mijenjajući njihov položaj, orijentaciju ili veličinu tijekom vremena.

2. Deformiranjem objekta animiranjem pojedinih čvorova ili kontrolnih točaka.

3. Nasljednom animacijom uzrokujući gibanje objekta temeljeno na gibanju nekog drugog objekta.

Animiranje se postiže korištenjem markera koji pohranjuju vrijednost nekog svojstva. Svrha markera je da omoguće interpoliranu animaciju.

Kao primjer za objašnjavanje animacija može nam poslužiti kocka. Marker dodijeljen kocki u prvom kadru pohranjuje položaj kocke koja se nalazi na koordinatama 0,0,0. U desetom kadru dodan je marker koji pohranjuje položaj kocke koja se u desetom kadru nalazi na koordinatama 0,1,3. Na temelju tih markera Blender automatski određuje na kojem će se položaju kocka nalaziti u svakom kadru između prvog i desetog u ovisnosti o odabranoj metodi interpolacije.

Prilikom animiranja objekata i njihovih svojstava, svaka se radnja snima i sadrži podatke koji se mogu vidjeti u Dope Sheet Editoru (Slika 2. 3. 1.) u kojem je moguće prilagođavati položaj markera u vremenu. Svako svojstvo ima zaseban kanal na koji se snimaju promjene. Svaki kanal ima

Slika 2. 3. 1. Dope Sheet s prikazom akcija

U sklopu radionice animirani su model dvodijelne posude i žarišna daljina korištene perspektivne kamere koristeći metodu linearne interpolacije.

Model je animiran koristeći LocRotScale set ključeva.

2.4.

Renderiranje

Renderiranje je proces kojim računalo pomoću programa uzima u obzir sve parametre koji su zadani te u skladu s tim stvara konačnu sliku. Te slike možemo koristiti zasebno kao statične vizualizacije ili skup njih da

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

59

TEMA BROJA

Kozić, R., Horvat, T. (2015): Statičke i dinamičke, monoskopske vizualizacije fotorealističnih modela arheoloških artefakata Ekscentar, br. 18, pp. 57-61

Slika 2. 4. 1. Opširnost postavka renderiranja dobijemo dinamičnu vizualizaciju. Naime, renderiranje je računalu veoma naporan proces te za opširne dinamične vizualizacije može trajati i od nekoliko sati pa nadalje ovisno o duljini vizualizacije, kompleksnosti geometrije modela te metodi po kojoj računalo, odnosno program računa odbijanje svjetlosti od modela prema kameri (Slika 2. 4. 1.). Blender nudi razne mogućnosti renderiranja (engine): Blender Render, Blender Game i Cycles Render. Za potrebe radionice korišten je Blender Render, ali on nije primjeren za kompleksnije scene jer ne može vjerodostojno prikazati sjene ako se radi o više objekata ili o jednom objektu i podlozi, odnosno ne može simulirati odbijanje svjetlosti s objekta na objekt.

predstavlja broj uzoraka iz kojih Blender Render računa izgled sjena.

Budući da je obrađivan samo jedan predmet mogli smo koristiti Blender Render koji je puno brži od Cycles Rendera koji uzima u obzir odbijanje svjetlosti. Blender Render je veoma ograničen što se tiče mogućnosti realističnog renderiranja zbog toga se i ne koristi inače za veće scene ili se koristi uz opciju ray tracing koji simulira putanju velikog broja zraka svjetlosti. Naime, ako se uključi ray tracing, slika po standardnim postavkama postaje veoma zrnata ili drugačije rečeno ima puno šuma. To se može promijeniti podešavanjem opcije uzorkovanja (engl. samples) koja

Naime, velika mana renderiranja direktno u video je to da je vrijeme renderiranja uobičajeno veoma dugo te da se uslijed prijevremenog prekida renderiranja dobije polovni video ili corrupted file, te je cijeli proces potrebno pokrenuti ispočetka. Prednost renderiranja u slikovne datoteke jest to što se uslijed prekida procesa renderiranja uvijek može početi od slike na kojoj je renderiranje prekinuto. Također je pozitivna stvar to što se veoma lako dobije preklapanje skupova slika.

Pretjerivanje kod vrijednosti ove postavke može rezultirati neočekivanim prekidom ili veoma dugim vremenom renderiranja. Cycles Render kod takvih scena bolje obavlja posao, ali na račun dužeg vremena renderiranja. Oba načina renderiranja nude razne finalne formate datoteka te se snimke može odmah renderirati u video ili prvo u slike te potom pomoću video sequence editora (Slika 2. 4. 1.), implementiranog u Blenderu, izraditi video.

Primjerice ako imamo dva skupa slika u kojima je model renderiran s teksturama i drugi u kojem je renderiran bez tekstura, veoma je lako moguće napraviti prijelaz s teksturiranog modela na model bez tekstura, uz mogućnost korištenja raznih opcija prijelaza kao što je na primjer izbljeđivanje jednog načina prikaza modela i postepeno pojavljivanje drugog. Slikovni formati u koje se može renderirati su: BMP, PNG, Iris, JPEG, JPEG 2000, Targa, Targa Raw, Cineon, DPX, OpenEXR, OpenEXR Multilayer, Radiance HDR i TIFF. BMP, PNG, JPEG i TIFF su poznatiji i češće korišteni formati dok bi se Cineon, Targa, Targa Raw, DPX i OpenEXR mogli svrstati u formate visoke kvalitete i velikih veličina datoteka, pa ih nećemo detaljno opisivati.

Slika 2. 4. 2. Video sequence editor i mogući efekti između dva „stripa"

60

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

BMP je format sažimanja podataka bez gubitaka koji se koristio u starijim verzijama Paint softvera. PNG je format sažimanja podataka bez gubitaka koji je trebao zamijeniti

Kozić, R., Horvat, T. (2015): Statičke i dinamičke, monoskopske vizualizacije fotorealističnih modela arheoloških artefakata Ekscentar, br. 18, pp. 57-61

TEMA BROJA

Slika 3. 1. Blend4Web sučelje u Internet pregledniku Google Chrome

GIF format i, za razliku od kojeg, podržava slike u punoj boji. JPEG je format koji je komprimiran, ali zato ima gubitke kvalitete, dok je u originalnom JPEG formatu gubljenje kvalitete dovodilo do „artefakata" (defekti u prikazu).

U novijem JPEG 2000 formatu manja kvaliteta se očituje mutnijom slikom.

TIFF je naprotiv veoma široko korišten format koji ima puno namjena. Za naš model koristili smo PNG zato što, uz prihvatljivu veličinu i kvalitetu, ima svojstvo da ne gubi podatke i podržava 24-bitne RGB boje i 32-bitne RGBA boje.

3.

ALTERNATIVA: Blend4Web

Blend4Web je graphics engine otvorenog koda koji služi renderiranju 3D grafika i zvuka u interaktivnu vizualizaciju u internetskom pregledniku (Slika 3. 1.). Ne samo da se mogu izraditi vizualizacije već i prezentacije, internet trgovine te igre, a ujedno i integrira realistične zakone fizike.

Važna je činjenica da renderira pomoću WebGL-a. WebGL je jedna od modernih tehnologija koja omogućava pokretanje 3D grafičkih aplikacija i podržan je u svim novim internetskim preglednicima tako da nema nikakve potrebe za dodacima ili dodatnim programima za pregledavanje renderiranog sadržaja.

Korištenje ovog graphics enginea besplatno je, ali pod uvjetom da je svaka promjena na Blend4Webu dostupna javnosti. Razvojni tim također nudi komercijalnu verziju s kojom navedene obaveze nema.

4.

ZAKLJUČAK

Proces vizualiziranja veoma je opširan − ako ga se želi istinski shvatiti potrebno je veoma dobro poznavanje hardvera, programiranja, estetike, umjetnosti (teorija boja i osvjetljenje) te između ostalog veoma puno uloženog vremena. Razlog su tomu brojne opcije koje su dostupne tijekom izrade same vizualizacije koje zahtijevaju razumijevanje rada računala. Bitno je razumjeti i kako dostupne opcije utječu na način izračunavanja konačnog rezultata i načina na koji ljudi percipiraju konačni rezultat. Također je potrebno uzeti u obzir koja je ciljna skupina, odnosno kakav dojam želimo postići vizualizacijom. Vizualizacije su implementirane u svakodnevni život i to u marketingu, na internetu, u specijalnim efektima u filmovima i u animiranim filmovima itd.

Vizualna dokumentacija arheoloških artefakta uglavnom se oslanja na tehničke crteže presjeka, ukrasa, rubova posuda itd. Za takav crtež potrebno je izmjeriti nalaz s najsitnijim detaljima, a ako se radi o nalazu koji je u potpunosti oblikom sačuvan, klasična izmjera postaje još teža zbog potrebe korištenja ravnala, šestara, metra i sličnih pomagala. Zatim je dobivene mjere potrebno prenijeti na papir te sjenčati crtež.

Cjelokupni postupak je dugotrajan, a njegova svrha jest dokumentacija i vizualizacija. Upotrebom 3D skenera i digitalnih kamera olakšava se i ubrzava postupak izmjere nalaza. Jednom kad 3D model postoji, moguće je napraviti vrlo realistične vizualizacije koje bi stručnjacima omogućile bolji uvid u neke dijelove nalaza.

Iako su naši konačni rezultati donekle slični po kvaliteti (statična, dinamična i alternativna vizualizacija) kod ozbiljnijih se projekata kvaliteta videozapisa, koji se mnogo sati renderirao pomoću rendering farma, ne može usporediti s kvalitetom Real Time Graphics (RTG) alternative koju smo predložili. Isto tako, interaktivnost RTG alternative ne može se usporediti s videozapisa.

Svi rezultati radionice dostupni su na stranicama studentskog portala Geodetskog fakulteta www.studentskiportal.geof.unizg.hr.

5.

LITERATURA

+ Schroeder W., Martin K., Lorensen B. (1997): The Visualization Toolkit 2nd Edition, Prentice Hall PTR, New Jersey + Miloglav I. (2012): Topografija nalazišta vučedolske kulture na vinkovačkom području, Acta Musei Cibalensis 5, Nova serija broj 3, 69-94 + URL 1: http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=391 (8.5.2015.)

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

61

STRUČNI ČLANCI

Mijić, N., Janić, M. (2015): Računanje volumena kubatura masa iz digitalnog modela terena Ekscentar, br. 18, pp. 62-63

Nikolina Mijić, mag. ing. geod., Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet, Stepe Stepanovića 77/3, Banja Luka, BiH, e-mail: nikolinamijic7@gmail.com Prof. dr. Milorad Janić, dipl. ing. geod., Šumarski fakultet, Kneza Višeslava 1, Beograd, Srbija, e-mail: miloradjanic@sfb.bg.ac.rs

RAČUNANJE VOLUMENA KUBATURA MASA IZ DIGITALNOG MODELA TERENA SAŽETAK: Točan proračun volumena iskopa i nasipa ima bitan značaj u mnogim područjima. Ovaj rad pokazuje novu metodu u kojoj se ne vrši aproksimacija terena, već se računaju volumeni kubatura masa na temelju Digitalnog Modela Terena. U tu svrhu je razvijen novi matematički model koji je implementiran u softversko rješenje. Matematički model i softversko rješenje testirani su u praksi na nekoliko najvećih površinskih kopova rudnika. Ovaj je program razvijen u programskom jeziku AutoLISP, a radi u AutoCAD okruženju.

Ključne riječi: izmjera, kubature masa, softver, kompleksne prizme

Volume calculation from Digital Terrain Model ABSTRACT: Accurate calculation of cut and fill volume has an essential importance in many fields. This article shows a new method, which has no approximation, based on Digital Terrain Model. A relatively new mathematical model is developed for that purpose, which is implemented in the software solution. Both of them has been tested and verified in the praxis on several large opencast mines. This application is developed in AutoLISP programming language, and works in AutoCAD environment.

Keywords: surveying, earthwork, volume calculation, software, complex prisms

UVOD Koncipiranjem programskog sustava usvojeno je da se čitav sadržaj digitalnog plana prikazuje u ravnini, izuzev Digitalnog Modela Terena. To znači da se entiteti prostora: točke, linije, lukovi, polilinije itd. prikazuju u 2 dimenzije, tako da predstavljaju konture ili rubove objekata. Proces generiranja mreže nepravilnih trokuta riješen je primjenom Delaunay triangulacije, koja se pokazala veoma efikasnom, s uzimanjem u obzir strukturnih linija terena: vodoslivnica, vododijelnica, grebena, škarpi itd.

Predstavljanje DMT-a entitetom tipa 3D modela omogućuje da se dobije nagib, ekspozicija, osunčanost (zasjenjenost) terena i slivovi, što se koristi u prostornom planiranju, pejzažnoj arhitekturi, reguliranju erozijskih područja itd.

1.

DIGITALNO MODELIRANJE TERENA

Kao osnova za modeliranje terena služi skup rasutih točaka u trodimenzionalnom prostoru. Za modeliranje površine terena iz tog skupa točaka, mogu se koristiti različite matematičke funkcije. Predstavljanje površine terena svodi se na prikaz pomoću mreže malih površinskih elemenata. U tu svrhu koriste se dva tipa mreže − mreže četverokuta ili mreže trokuta.

Najčešći način modeliranja terena je pomoću mreže četverokuta (GRID), zbog pogodnosti u organizaciji i smještanju podataka u vidu matrice i kasnije jednostavne primjene raznih algoritama u obradi. Međutim, tjemena četverokuta dobivaju se konstrukcijom i interpolacijom skupa okolnih originalnih točaka, što ima za posljedicu gubitak preciznosti.

Mreža trokuta definirana je na način da su trokuti formirani između

originalnih točaka. Osim toga, trokut kao element, za razliku od četverokuta, jednoznačno predstavlja ravninu u prostoru. Za modeliranje površine terena mrežom trokuta definitivno je usvojena tehnika Delaunay triangulacije (Janić, M., 1998).

Mreža nepravilnih trokuta, poznata je pod imenom TIN (Triangulated Irregular Network). Po definiciji, TIN je mreža nepravilnih trokuta, koji se međusobno ne preklapaju, konstruiranih tako da niti jedna točka ne pada unutar kruga opisanog oko trokuta. (Slika 1.).

Delaunay triangulacijom kod modeliranja terena nastoji se postići takav sklop trokuta da su oni što pravilniji. To odgovara modeliranju prirodnih terena gdje su površine kontinuirane i bez izraženih strukturnih linija, kao što su vododjelnice, vodoslivnice itd.

Za prikaz površinskih kopova mora se odstupiti od principa Delaunay triangulacije da bi se poštivale strukturne linije terena (kopa), kao što su rubovi etaža, odlagališta jalovine, odlagališta, škarpi, litica itd. (Slika 2. i Slika 3.)

Slika 3. Površinski kop i odlagalište modelirani a) sa i b) bez respekta strukturnih linija

2.

RAZVIJENI SOFTVER I TEHNOLOGIJA

Godine 1996. razvijen je potpuno novi softver s dinamičkom konstrukcijom mreže trokuta gdje je primijenjen inkrementalni algoritam.

Aplikacija je pisana u programskim jezicima C i VisualLISP i funkcionira unutar AutoCAD-a. Zahvaljujući primijenjenom algoritmu, razvijeno softversko rješenje ima sljedeće karakteristike: Slika 1. Mreža trokuta

62

Slika 2. Utjecaj strukturne linije na sklop mreže trokuta

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

+ broj točaka − neograničen + broj strukturnih linija − neograničen + broj digitalnih modela − neograničen.

STRUČNI ČLANCI

Mijić, N., Janić, M. (2015): Računanje volumena kubatura masa iz digitalnog modela terena Ekscentar, br. 18, pp. 62-63

Slika 4. Mreža numeriranih poligona

Slika 5. Digitalni model terena prije iskopa

Jedino ograničenje je slobodan prostor na hard disku, ali je to ograničenje beznačajno, čak i za najveći površinski kop rudnika. Kao logična nadogradnja softvera za digitalno modeliranje terena, razvijen je i softver za računanje volumena iz digitalnog modela terena (DMT). Računanje volumena iz digitalnih modela konstruiranih TIN metodom, provodi se na osnovi: 1. prizmi 3. kompleksnih prizmi (Terje, M., 1993.).

METODA PROSTIH PRIZMI

Ova metoda temelji se na zbrajanju volumena prostih trostranih prizmi nastalih iz mreže trokuta. Trokuti TIN-a služe za formiranje vertikalnih trostranih prizmi do nulte nivo površine, a njihova razlika predstavlja volumen iskopa odnosno nasipa. Nedostatak ove metode je što oba modela moraju imati identičnu vanjsku granicu i što se ne dobiva informacija razdvojeno za iskop i nasip. Ako se iskopana ruda ili zemlja odlaže unutar zajedničke granice, dobit će se volumen 0, što nije ispravno. Ova se metoda primjenjuje samo kada se iskop odvozi izvan te granice.

2.2.

METODA DEBLJINE SLOJA

Kod ove metode u izmjerenim točkama gornjeg modela, računaju se visinske razlike do površine donjeg modela, čime se dobivaju debljine sloja u tim točkama. Isto tako se i u izmjerenim točkama donjeg modela na sličan način dobivaju visinske razlike do gornjeg modela što također daje debljine sloja u tim točkama. Kao treći skup točaka služe granične točke područja u kojima se računa debljina sloja iz razlike kota gornjeg i donjeg modela. Tako dobivene rezultante služe sada kao ulazni podaci za formiranje modela debljina (visinskih razlika), pa se slučaj svodi na prethodni gdje se od točaka oba modela i debljinom Slika 6. Digitalni model terena sloja u njima, kao Z varijablom, poslije iskopa formira model čiji volumen treba odrediti.

Ova metoda ima prednost nad prethodnom zato što modeli ne moraju imati identičnu vanjsku granicu i što se dobiva posebno informacija za iskop i nasip.

Nedostatak ove metode je što gornji i donji model ne smiju imati velike promjene u visinama. Preporučuje se u računanju volumena ležišta iz podataka istražnih bušotina (Autodesk, Inc. 1990.).

2.3.

3.

PRAKTIČNI PRIMJER

Izložena metodologija računanja volumena potvrđena je na nekoliko najvećih površinskih kopova rudnika u posljednjih 4 godine. Na sljedećem ilustriranom primjeru, (Slika 5. i Slika 6.) prikazan je digitalni model terena prije i poslije iskopa rude.

Računanje volumena na ograničenom dijelu, kao i izlazni rezultat, ilustrativno su prikazani na sljedećem primjeru (Slika 7. i Slika 8).

Ulazni i izlazni rezultati proračuna volumena kubatura masa su prikazani u tablici (Tablica 1.).

2. modela debljine sloja

2.1.

projektiranju mreže trokuta gornjeg modela na mrežu trokuta donjeg modela, čime se dobiva mreža poligona. Nad svakim poligonom formira se vertikalna prizma čija je visina jednaka visinskoj razlici težišta poligona gornje i donje površine. Za svaku pojedinačnu vertikalnu prizmu, čije su točke osnove međusobno planarne, a također i točke vrha, računa se volumen. Zbroj svih pozitivnih volumena je iskop, a zbroj negativnih je nasip, odnosno obrnuto, zavisno od toga da li se gornji ili donji model uzima kao prvi (Janić, M., 1993.). Za izračunavanje volumena unutar zadanog područja, njegove granične linije treba uključiti u formiranju spomenute mreže poligona. Metoda kompleksnih prizmi daje najveću preciznost, ali je sporija od prethodnih, zbog obrade preklopa dviju mreža trokuta i granične polilinije.

METODA KOMPLEKSNIH PRIZMI

Ova metoda daje najbolje rezultate jer uzima u obzir sve ulazne podatke od oba modela terena: detaljne točke i strukturne linije. Sastoji se u

Tablica 1. Izlazni rezultati računanja ZAKLJUČAK volumena Razvijena tehnologija računanja volumena metodom kompleksnih prizmi superiorna je u odnosu na sve prethodne.

Objašnjenje za to se nalazi u činjenici da se čitav sloj između gornje i donje površine, pravilno rastavlja na vertikalne prizme kao volumne primitive.

Računanje volumena prizme matematički je točno i nema aproksimacija. Obje površine (i gornja i donja) dobivaju se na osnovi originalnih izmjerenih točaka čime se eliminiraju pogreške prostorne interpolacije i aproksimacije nastale glačanjem površine. Promjenjiva se gustoća izmjerenih točaka korektno odražava na mrežu trokuta, tako da se manji trokuti dobivaju na gusto izmjerenim točkama, a veći na rijetko izmjerenim.

Svaki prekid kontinuiteta površine terena, što je karakteristično upravo za površinske kopove, poštuje se i ulazi u proračun. Izmjera izlomljenih površina, kakve su površinski kopovi, izvodi se s minimalnim brojem karakterističnih visinskih točaka i visinskih linija.

LITERATURA + Autodesk, Inc.: „AutoLISP, Programmer's Reference", 1990. + Autodesk, Inc.: „ObjectARX Guide", 1997.

for AutoCAD Release 14, Developer's

+ Janić M: „Softverska podrška geodetskom praćenju stanja rudnika", Zbornik radova Oktobarskog savjetovanja rudara i metalurga, Borsko jezero, 1993. + Janić M.: „AutoLISP 10,11 i 12 - Tehnike programiranja", Šumarski fakultet, Beograd, 1994. + Janić M.: „Digitalni geodetski plan površinskog kopa", Zbornik radova, Savjetovanje Ugalj 98, Beograd, 1998. + Terje M.: „Spatial Modelling by Delaunay Networks of Two and Three Dimensions", phD thesis, Norwegian Institute of Technology, University of Trondheim, 1993. + URL 1: Autodesk Developer (2007.), www.autodesk.com/AutoCAD2007 + URL 2: Autodesk Developer (2007.), www.autodesk.com/AutoCAD2007/Polygon + URL 3: Autodesk Developer (2014.), www.autodesk.com/AutoCADMap3D/Formiranje digitalnog modela terena

Slika 7. Izometrijski pogled na dio kopa

Slika 8. Modelirano odlagalište rude s izraženim strukturnim linijama

+ URL 4, 5, 6: Autodesk Developer (2014.), www.autodesk.com/AutoCADMap3

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

63

STRUČNI ČLANCI

Skočić, Š., Šimić, T., Tokić, M., Vardić, K. (2015): Primjena satelitskih misija u proučavanju kriosfere Ekscentar, br. 18, pp. 64-67

Šime Skočić, univ. bacc. ing. geod. et geoinf., diplomski studij Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: siskocic@geof.hr Tea Šimić, univ. bacc. ing. geod. et. geoinf., diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: tesimic@geof.hr Martin Tokić, univ. bacc. ing. geod. et. geoinf., diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: matokic@geof.hr Katarina Vardić, univ. bacc. ing. geod. et. geoinf., diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: kavardic@geof.hr

Primjena satelitskih misija u proučavanju kriosfere SAŽETAK: U ovom radu opisane su metode i rezultati satelitskih promatranja koja proučavaju kriosferu. Izneseni su osnovni ciljevi takvih satelitskih mjerenja te su u skladu s njima napisani podatci o najbitnijim misijama takve vrste: CryoSatu kao najznačajnijoj satelitskoj misiji, isključivo orijentiranoj proučavanju kriosfere te GRACE i GOCE gravitacijskim misijama koje se bave i određivanjem utjecaja promjena ledenih pokrova na Zemljino polje ubrzanja sile teže. Navedeni su i rezultati danih misija te konkretni primjeri upotrebe podataka. Rad se dotiče i utjecaja globalnih klimatskih promjena na kriosferu, kao i povezanost promjena kriosfere s varijacijama srednje razine mora. U zaključku se iznosi osvrt na obrađenu tematiku te predviđanja i mogućnosti daljnjeg napretka u proučavanju kriosfere.

Ključne riječi: kriosfera, CryoSat, IceSat, GRACE, GOCE

Application of satellite missions in cryosphere studies ABSTRACT: This paper gives an overview of the methods and results of satellite missions dedicated to cryosphere’s investigation. Main aims of that kind of satellite missions are outlined and the corresponding information are thoroughly explained: CyroSat as the most significant satellite mission dedicated entirely to cryosphere research and GRACE and GOCE, gravity missions that, among other activities, determine the influence of the ice sheets on the Earth's gravity field. The results and practical implementation of these missions are also stated. The paper gives a framework of the influence of global climate changes on cryosphere and the connection of changes in cryosphere with variations of mean sea level. The conclusion gives a review of all mentioned topics with previsions and possibilities for further development in cryosphere studies.

Keywords: cryosphere, CryoSat, GRACE, GOCE

1.

UVOD

Kriosfera, odnosno dijelovi površine Zemljina tijela gdje je voda kontinuirano reprezentirana svojim krutim stanjem, najmanje jedan dio godine, neprestano se smanjuje kao odgovor na fenomen globalnog zatopljenja. Neke od značajnijih i uočljivijih posljedica globalnog zatopljenja su: smanjenje broja ledenjaka, smanjenje površina trajnog leda i snijega te smanjenje površina ledenih kapa Zemlje (Fountain i dr., 2012). Kriosfera, zajedno sa svim svojim pojavnim oblicima, sadrži gotovo 80 % pitke vode na svijetu. Trajno zaleđene površine tla pokrivaju gotovo 25 % Zemljine površine. Snijeg, kao sezonska pojava, ima najveći postotak u kriosferi u svom maksimumu, pred kraj zime, i pokriva gotovo 50 % površine sjeverne polutke (Fitzharris, 1995).

Promjena razine mora najozbiljnija je posljedica globalnog zatopljenja ponajprije zbog činjenice da je većina ljudske populacije i infrastrukture svijeta smještena neposredno uz obale mora. Rezultati geoloških istraživanja navode da je razina mora za vrijeme dva interglacijalna perioda (Holstein i Eemian) bila za nekoliko metara viša nego danas (Hansen i dr., 2011). Promjene razine mora odvijaju se na dugoperiodičnim i kratkoperiodičnim vremenskim skalama. Promjene razine mora uzrokovane vjetrom, oceanskim strujama i silom plimnih valova primjer su kratkoperiodičnih promjena. Pored kratkoperiodičnih postoje i dugoperiodične promjene, poput steričkog efekta i eustatičkog efekta.

Promjene kriosfere bile su glavni pokretači promjene razine mora kroz geološku prošlost. Kada bi nestale sve komponente koje čine današnju kriosferu, razina mora podigla bi se za 65 metara (Marshall, 2012).

Navedena mišljenja i procjene dovoljne su da se praćenju promjena kriosfere posveti velika pozornost. Ovakva praćenja zaživjela su u proteklih desetak godina zbog globalnih promjena koje očigledno mijenjaju uvjete života na Zemlji. Danas se problematika određivanja promjena kriosfere rješava pomoću različitih satelitskih misija koje se bave proučavanjem promjena Zemljina polja ubrzanja sile teže te misija satelitske

64

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

altimetrije. Zbog nedovoljne prostorne rezolucije podatci se nadopunjuju različitim lokalnim geološkim i geofizičkim in situ istraživanjima.

Također, upravo zbog velikog opsega djelatnosti, odnosno nužnog interdisciplinarnog pristupa, unutar Međunarodne unije za geodeziju i geofiziku (engl. International Union of Geodesy and Geophysics − IUGG) 2007. godine osnovana je nova asocijacija – IACS (engl. International Association of Cryospheric Sciences) (URL-1).

2.

KRIOSFERA

Pojam kriosfera (engl. cryosphere) definiran je prema NRCC (1988) kao „dio Zemljine kore, atmosfere i hidrosfere koji je podvrgnut temperaturi nižoj od 0°C najmanje dio svake godine kontinuirano". U svrhu opažanja, modeliranja i projiciranja procjene utjecaja promjene kriosfere na Zemlju, kriosfera se razlaže na više komponenti: led na morima, sezonski snježni pokrov, glečeri, ledene kape, permafrost (trajno zaleđena tla), riječni led i led na jezerima.

Slika 2. 1. Prikaz komponenti kriosfere Pored svih fizikalnih (IPCC 2007) promjena, kriosfera je posebno osjetljiva na promjene u globalnoj srednjoj temperaturi.

Kriosfera je usko povezana s globalnim klimatskim uvjetima jer se stanje kriosfere direktno reflektira na klimatske uvjete.

Temperatura na Zemlji najvećim dijelom ovisi o Sunčevoj radijaciji. Kako

STRUČNI ČLANCI

Skočić, Š., Šimić, T., Tokić, M., Vardić, K. (2015): Primjena satelitskih misija u proučavanju kriosfere Ekscentar, br. 18, pp. 64-67

su varijacije Sunčeve radijacije skromne u razdobljima od nekoliko godina, globalno zagrijavanje Zemlje najviše ovisi o globalnom albedu (reflektivnosti planeta) koji je većinom uvjetovan količinom površine Zemlje prekrivene ledom. Smanjenjem komponenti kriosfere Sunčeva se radijacija neće reflektirati i time djelomično gubiti njezina energija već će se apsorbirati (Marshall, 2012).

Različite komponente kriosfere (Slika 2. 1.) obuhvaćaju različite dijelove Zemljine površine (Slika 2. 2.), a u skladu sa svojim karakteristikama drukčije reagiraju na globalni trend zatopljenja i na druge lokalne promjene.

2.1.

MORSKI LED

Morski led predstavlja led nađen na površini mora koji je nastao smrzavanjem morske vode. Manifestira se kao nepokretan led koji je vezan za kopno ili kao ledeni brijeg koji slobodno pluta. Morski je led važna komponenta klimatskog sustava i dugo je bio smatran ključnim pokazateljem potencijalnih klimatskih promjena. Proteklih godina morski je led poprimio veliku pažnju, kako u svakodnevnim novostima tako i u znanstvenoj literaturi, ponajviše zbog evidentnog smanjenja pokrivenosti i debljine ledenih površina na Arktiku (Walsh, 2007). Značaj morskog leda je u tome što mijenja površinski albedo, izolira oceane od gubitka topline, stvara prepreku izmjeni vodene pare i ugljikovog dioksida između oceana i atmosfere te mijenja tok morskih struja promjenom lokalnog saliniteta.

Površine pod morskim ledom na Arktičkom oceanu i na Južnom oceanu oko Antarktike imaju različite karakteristike, te u skladu s tim pokazuju različite vremenske promjene. Kroz protekle 34 godine (između 1979. i 2012.) na Arktiku je zabilježen trend smanjivanja srednjih godišnjih površina pod morskim ledom na razini od 3,8 % po desetljeću (ekvivalent veličini od 0,45 do 0,51 milijun kvadratnih kilometara po desetljeću).

Prosječna zimska debljina Arktičkog morskog leda također se smanjila za otprilike 1,8 m između 1978. i 2008. godine kao i sveukupni volumen koji pokazuje trend smanjenja kroz cijelu godinu. Naprotiv navedenom, kroz isti 34-godišnji period, površine pod morskim ledom na Antarktiku pokazuju blago povećanje u razini od 1,5 % po desetljeću. Autori takvo povećanje objašnjavaju pomoću više faktora. Prvi od njih je ozonska rupa iznad Antarktike koja uzrokuje hlađenje stratosfere, a koje pak dovodi do ciklonskih vjetrova koji pospješuju stvaranje morskog leda.

Nadalje, neki od razloga su i cirkulacija vodenih masa Južnog oceana te mala udaljenost kontinentalnih masa Južne Amerike. Glede debljine Antarktičkog morskog leda, postoji premalo mjerenja koja bi mogla s dovoljnom vjerojatnošću dokazati da li se sveukupni volumen povećaSlika 2. 2. Prostorni raspored komponenti kriosfere (IPCC, 2013) va ili smanjuje (IPCC, 2013).

2.2.

SNJEŽNI POKROV

Snježni pokrov komponenta je kriosfere koja najbrže varira, a njezine varijacije ovise prvenstveno o godišnjem dobu. Ilustracije radi, samostalna ciklonalna fronta može povećati površinu Zemlje prekrivenu snježnim pokrovom za 0,1 do 1 milijun kvadratnih kilometara u svega par dana (IPCC, 2013).

Snijeg i snježni pokrov važni su jer imaju velik utjecaj na ostale komponente kriosfere. Tako primjerice snijeg održava ledene ploče i glečere, poboljšava i ubrzava kreiranje morskog leda i može promijeniti strukturu trajno zaleđenih tla. Općenito za Zemljinu klimu, kao i za ostale komponente kriosfere, važne su dvije glavne osobine snijega: vrlo visoki albedo-efekt i mala toplinska provodljivost. Snježni pokrov na morskom ledu i glečerima povećava albedo-efekt s 30 % na 80 % i time sprječava topljenje leda, odnosno snijeg djeluje kao izolator od promjenjivih vanjskih klimatskih prilika (IPCC, 2013).

Osobine snijega opažaju se korištenjem široke palete instrumenta i sustava na površini Zemlje, na platformama u avionima kao i satelitskim putem. Na površini Zemlje opažanja su realizirana formiranjem različitih mreža opažačkih stanica koje direktno mjere osobine snijega. Daljinska istraživanja uključuju opažanja terestričkih gama-zračenja iz aviona, opažanja vidljivog i infracrvenog spektra zračenja iz aviona ili iz nisko orbitalnih (engl. Low Earth Orbit − LEO) i geostacionarnih (engl. Geostationary − GEO) satelita te, naposljetku, opažanja pomoću mikrovalnih

zračenja i pozadinskog šuma s avionskih ili satelitskih platformi (IPCC, 2013).

Kroz par mjeseci snježni pokrov na sjevernoj Zemljinoj polutci varira između nula do pet milijuna kvadratnih kilometara tipično za ljetna razdoblja te do 40 milijuna kvadratnih kilometara tijekom zime. Varijacije između godina također su značajne: smanjenje površina pokrivenih snijegom na sjevernoj polutci iznosi skoro 10 % u razdoblju između 1972. i 2003. godine. Isti trend uočen je i na područjima Euroazije i Sjeverne Amerike (iako su smanjenja veća za Euroaziju) (IPCC, 2013).

2.3.

GLEČERI I LEDENE PLOČE

Glečer se prema IPCC (2013) definira kao višegodišnja masa kopnenog leda koja potječe od komprimiranog snijega i dokaz je vlastite prošle ili trenutne kretnje (zbog unutrašnje deformacije ili klizanja baze glečera) i ograničene je veličine zbog unutarnjih sila. Glečer se održava i povećava akumuliranjem snijega na većim visinama, a kao ravnoteža tomu, u nizinama dolazi do topljenja ili odlijeva u more. Ledena masa istog postanka kao glečer, ali kontinentalnih razmjera, naziva se ledena ploča (engl. ice sheet). Stoga su sve višegodišnje mase kopnenog leda, izuzev Grenlandske i Antarktičke ledene ploče, glečeri (IPCC, 2013).

Trenutno najbolja procjena broja i površine glečera je 170 000 glečera koji prekrivaju površinu od 730 000 kvadratnih kilometara. Gotovo 80 % od tog broja nalazi se u područjima: Antarktika, Kanadskog Arktika, visokih gorja Azije, Aljaske i Grenlanda (IPCC, 2013).

Kako bi se mjerile promjene u dužini, površini, masi i volumenu glečera, koristi se velik broj različitih mjernih metoda. Za mjerenje promjena u dužini i površini glečera koriste se analize snimki daljinskih istraživanja, a za promjenu mase i volumena satelitske misije koje mjere promjenu gravitacijskog polja Zemlje. Slične metode primjenjuju se i za mjerenje promjena ledenih ploča.

Oboje, i ledene ploče i glečeri, pokazuju smanjenja u površini i u masi, izuzev Antarktičke ledene ploče koja ima blago povećanje svih gore navedenih karakteristika (IPCC, 2013).

2.4.

RIJEČNI I JEZERSKI LED

Tumačenje promjena u količini leda na jezerima i rijekama otežano je zbog nekoliko faktora. Do razvitka satelita neke su zemlje prikupljale analogne podatke za brojna jezera i rijeke u obliku različitih popisa.

Većina se izdanih publikacija fokusira na opažanje promjena samo na jednom jezeru ili rijeci. Mnoga opažanja su prekinuta, pa je konzistentnost podataka upitna i nedovoljna za kvalitetno tumačenje. Podatak koji se opaža kod leda na jezerima i rijekama je datum raspada leda. Ovaj je podatak teško prikupiti jer ponekad raspadanje leda može potrajati duže od mjesec dana (IPCC, 2013).

Najopsežniji opis promjena dobiven je pomoću analize 75 jezera, većinom u Skandinaviji, Sjevernoj Americi, ali i po jedan u Rusiji i Švicarskoj. Pregledavana su razdoblja od 150, 100 i 30 godina unatrag od 2005. godine. Najveće promjene pronađene su u periodu od 1975. do 2005. godine. Utvrđeni su trendovi jesenskog zaleđivanja 1,6 dana kasnije i proljetnog odleđivanja 1,9 dana ranije po desetljeću. Prema Wang i dr.

(2012), korištenjem tjednih satelitskih snimki ovog područja utvrđeno je smanjenje debljine leda na sjeveru američkih Velikih jezera u periodu između 1973. i 2010. za 71 % (IPCC, 2013).

2.5.

TRAJNO ZALEĐENA TLA

Trajno zaleđeno tlo (engl. permafrost) je tlo, kamen, sedimentni materijal ili bilo koji drugi Zemljin građevni materijal s temperaturom ispod 0°C dvije ili više godina uzastopno. Trajno zaleđena tla prekrivaju većinu Arktičkih kopnenih krajeva kao i Rusku i Kanadsku tundru, a ponekad se na jug prošire sve do Mongolije. Prisutna su i na dosta nižim geografskim širinama, primjerice u alpskim predjelima. Trajno zaleđena tla dijelimo na trajno zaleđena tla ispod površine (engl. terrestrial permafrost) i na trajno zaleđena tla ispod morskog dna (engl. subsea permafrost) (IPCC, 2013).

Veličine kojima se determinira promjena trajno zaleđenih tla su dubina (debljina) i temperatura. Temperatura se mjeri na dubini gdje sezonske varijacije površinske temperature nemaju utjecaj. Ova dubina na većini opažačkih stanica je 20 metara. Još jedna od veličina je debljina aktivnog sloja, odnosno sloja koji se topi i zaleđuje ovisno o godišnjem dobu.

Trend u debljini aktivnog sloja trajno zaleđenog tla je smanjuje se i iznosi 90 centimetara od 1980-ih. Računajući od iste godine, temperatura trajno zaleđenog tla povećala se za 2 °C. Južna granica trajno zaleđenog tla na sjevernoj polutci kontinuirano se pomiče sjevernije od 1970-ih (IPCC, 2013).

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

65

STRUČNI ČLANCI

2.6.

Skočić, Š., Šimić, T., Tokić, M., Vardić, K. (2015): Primjena satelitskih misija u proučavanju kriosfere Ekscentar, br. 18, pp. 64-67

SREDNJA RAZINA MORA I KRIOSFERA

Povišenje srednje razine mora predstavlja najvažniju posljedicu globalnih klimatskih promjena i ima mogućnost signifikantnog utjecaja na ekosustave i društvo. Promjene srednje razine mora izravno će utjecati na statičku stabilnost obalnih područja.

Srednja razina mora na obalama definira se pomoću mareografa tijekom određenog razdoblja. Najčešće se za razdoblje uzima Mjesečev ciklus (18,6 godina) kako bi se što kvalitetnije eliminirao utjecaj fluktuacija mora uzrokovanih valovima i silom Zemljinih plimnih valova (Pribičević, 2005).

Promjene srednje razine mora, mjerene lokalnim mareografima, nazivaju se relativne promjene razine mora jer mogu biti uzrokovane ili vertikalnim pokretima obale na kojoj je postavljen mareograf ili vertikalnim gibanjem mora zbog klimatskih i drugih uvjeta. Kako bi se navedeni efekti međusobno poništili i rezultirali apsolutnom srednjom razinom mora, potrebno je od podataka mareografa oduzeti vertikalno gibanje kopna (Walsh, 2007).

U odsutnosti vertikalnih gibanja kopna kopnenih površina, postoje samo dvije glavne komponente koje djeluju na povišenje srednje razine mora (Walsh, 2007): + sterički efekt – proces koji uzrokuje povećanje obujma oceana ne kroz promjenu mase oceana već kroz promjenu gustoće, primarno kroz promjene temperature (termalna ekspanzija) ili saliniteta i + eustatički efekt – proces povećanja masa morske vode. Povećano otapanje leda iz kopnenih površina (glečeri i ledene ploče) primarni su uzroci ovog efekta.

Kroz eustatički efekt, kriosfera preko svojih kopnenih komponenti neposredno doprinosi povišenju srednje razine mora. Za zanemariti nije ni sterički efekt kojem doprinosi već objašnjeni morski led kroz povećanje lokalnog saliniteta. Različiti autori veću važnost daju ili jednom ili drugom efektu, ali u jednom se slažu, a to je kontinuirano povišenje srednje razine mora kroz blisku prošlost (Walsh, 2007).

Tako se primjerice, prema IPCC-u (2001), srednja razina mora podigla više od 120 metara unazad 20 000 godina kao rezultat gubitka masa zbog topljenja ledenih ploča nastalih tijekom zadnjeg ledenog doba. Navodi se i podatak dobiven geološkim opažanjima koji govori o povišenju globalne srednje razine mora na razini od 0,5 milimetara godišnje u zadnjih 6000 godina i 0,1 milimetar godišnje u zadnjih 3000 godina. Isti izvor navodi vrijednost trenutne brzine povišenja srednje razine mora, koja iznosi 1-2 milimetra godišnje. Podatci dobiveni iz PSMSL (engl. Permanent Service for Mean Sea Level) mreže, za zadnjih 70 godina, daju brzinu od 2 milimetra godišnje.

3.

SATELITSKE MISIJE ZA PROUČAVANJE KRIOSFERE

Prema istraživanjima Europske svemirske agencije (engl. European Space Agency − ESA) postoji nekoliko glavnih značajki kriosfere koje je potrebno proučiti (Kern, 2012): + izmjeriti distribuciju morskih ledenih masa i odgovarajuće količine slatke vode, procijeniti osjetljivost morskog leda na klimatske promjene i razumjeti termodinamičke i dinamičke odgovore na ocean i atmosferu + izmjeriti ravnotežu masa zemljanih ledenih pokrova, ledenih kapa i ledenjaka/glečera, odijeliti njihove relativne doprinose globalnoj promjeni razine more i razumjeti njihove buduće osjetljivosti na klimatske promjene kroz dinamičke procese + razumjeti ulogu snijega i ledenjaka u utjecaju na globalni ciklus vode i regionalne izvore vode, identificirati poveznice s atmosferom i ocijeniti moguće buduće trendove/moguća buduća kretanja

promjene u kopnenom i Slika 3. 1. CryoSat satelit sa strane okrenute morskom ledu na Zemlji.

Zemlji (URL-1) CryoSat misija osmišljena je za nominalni vijek od tri godine, uz prethodno fazu lansiranja i ranog boravka u orbiti (engl. Launch and Early Orbit Phase) te fazu stavljanja u funkciju (engl. Comissioning Phase). Satelit leti na visini od 717 km te doseže širine od 88° sjeverno i južno od ekvatora kako bi se maksimalno pokrili polovi (Slika 3. 1.). Altimetar promatra promjenjivost u podizanju morskog i kopnenog leda pomoću promjena u protoku masa iz atmosfere i oceana te promjena u gustoći snijega i leda. Kako bi odredio trend promjene, CryoSat mora uzimati uzorke za promjenu razine leda preko polarnih regija više puta tijekom svog životnog vijeka. Srednja varijacija te promjene računa se prema određenim prostornim skalama na kojima osrednjavanje omogućuje redukcije grubih pogrešaka.

CryoSatom se upravlja sa zemaljske stanice u Kiruni (Švedska). Glavne uloge zemaljske stanice su: planiranje misije (uključujući održavanje i promjene načina rada altimetra), obrada, arhiviranje i distribucija podataka (URL-2).

3.1.1.

INSTRUMENTARIJ

CryoSat ima precizne instrumente dizajnirane kako bi točno snimile površinsku topografiju ledenih kapa te, za razliku od dotadašnjih misija, površine morskog leda. Neke od ranijih misija pokazale su da se protok masa može dobro odrediti korištenjem radarskog altimetra. Kako bi se ovi rezultati proširili na regije pokrivene morskim ledom i na rubove ledenih kapa, bilo je potrebno poboljšati prostornu razlučivost mjernog sustava altimetra. Zbog toga je za CryoSat korišten radarski altimetar visoke prostorne razlučivosti. To se postiglo dodavanjem radara sa sintetičkom antenom (engl. synthetic aperture radar) i interferometra klasičnom altimetru kao što su EnviSat RA-2 ( engl. Environmental Satellite Radar Altimeter 2) ili Poseidon. Te spoznaje dovele su do glavnog instrumenta CryoSata – SIRAL-a (engl. Synthetic Aperture Interferometric Radar Altimeter). Radarski altimetar na CryoSatu može raditi u nekoliko različitih načina, optimizirano za mjerenja iznad različitih površina. Klasični način niske rezolucije (engl. low resolution mode) koristi se za mjerenja središnjih regija ledenih kapa te preko nekih dijelova oceana. SAR (engl. Satellite Apperture Radar) način omogućuje povećanje prostorne rezolucije uzduž putanje te se koristi kod morskog leda kako bi se omogućila mjerenja preko relativno uskih ploča otvorenog mora što ne bi bilo moguće razlučiti načinu niske rezolucije. Orijentacija bazne linije interferometra mora biti veoma točno izmjerena u letu jer i male greške u kutu ljuljanja uzrokuju znatne greške u elevaciji točaka koje nisu točno u nadiru. Zbog toga instrumentarij uključuje i set uređaja za praćenje zvijezda (engl. star trackers), koji su čvrsto priključeni na interferometar. To omogućuje određivanje orijentacije bazne linije u zvjezdanom referentnom okviru (Wingham i dr., 2007). Kao i s bilo kojim drugim altimetrom, precizno određivanje orbite nužno je kako bi za svako mjereno područje znali elevaciju (Slika 3. 2.). Pri tome se koriste DORIS (engl. Doppler Orbitography and Radiopositioning Integrated by Satellite) i SLR (engl. Satellite Laser Ranging) koji mjerenjem relativne brzine daju tražene informacije.

+ izmjeriti utjecaj plićih santi leda, odljeva rijeka na velikim visinama i otapanja leda na zemlji na globalne termohaline cirkulacije i razumjeti osjetljivost svakog od ovih izvora slatke vode na buduće klimatske promjene i + izmjeriti trenutne promjene koje se događaju na mjestima permafrosta i zaleđenog kopna, shvatiti njihov odgovor na ostale komponente klimatskog sustava i procijeniti njihovu osjetljivost na buduće klimatske prisile.

Satelitska promatranja jedinstven su način za proučavanje svih tih značajki na velikim prostorima u dugim razdobljima.

3.1.

CRYOSAT

Misija CryoSat najznačajnija je misija za proučavanja kriosfere i jedna od prvih satelitskih misija za istraživanje Zemlje (engl. Earth Explorer Opportunity Mission series). Nakon neuspješnog lansiranja 2005. godine misija je obnovljena sa satelitom CryoSat-2 (Slika 3. 1.) koji je lansiran u travnju 2010. godine. Misija je dizajnirana kako bi odredila međugodišnje Slika 3. 2. Putanja CryoSat orbite u razdoblju od dva dana (Wingham i dr., 2007)

66

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

STRUČNI ČLANCI

Skočić, Š., Šimić, T., Tokić, M., Vardić, K. (2015): Primjena satelitskih misija u proučavanju kriosfere Ekscentar, br. 18, pp. 64-67

3.1.2.

REZULTATI

Glavni produkt CryoSat misije su tzv. podatci razine 2 (engl. Level 2) koji se zovu i geofizički zapis (engl. Geophysical Data Record). Oni sadrže elevaciju po putanji sa svim pomoćnim podatcima. Uključuju informacije o vrsti površine za svakih 20 Hz zapisa, što omogućuje klasifikaciju vrste površine (ocean, zemlja, kontinentalni led, zatvoreno more) za odgovarajuću mjernu lokaciju. Klasifikacija dolazi iz modela dobivenog iz ESA-ine geofizičke knjižnice. CryoSat Level 2 podatci pružaju podatke o visini površine u odnosu na WGS84 elipsoid. CryoSat Level 2 podatci uključuju i informacije o dubini snijega svakih 30 dana napravljene s klimatološkim modelom te određuju gustoću snijega s frekvencijom od 1 Hz. Pružaju i informacije o koncentraciji leda u moru s frekvencijom od 1 Hz (URL-3).

3.2.

GRACE SATELITSKA MISIJA

GRACE (engl. Gravity Recovery and Climate Experiment) misija započela je u ožujku 2002. godine. Sastoji se od dva satelita koji se nalaze na međusobnom razmaku od približno 220 km i na visini od 450−500 km iznad Zemljine površine. Glavna zadaća ove misije je određivanje geoida te vremenskih promjena gravitacijskog polja Zemlje. Štoviše, ovo je prva satelitska misija koja je omogućila mjerenje pojedinosti vremenskih promjena gravitacijskog polja uslijed npr. otapanja ledenih pokrova, promjena u masi morske vode i hidrologije kontinenata. Podatci se ovom misijom dobivaju svakih mjesec dana i na temelju njih se izrađuju modeli gravitacijskog polja Zemlje. Prostorna rezolucija s kojom se može odrediti geoid iznosi otprilike 300 km (Rummel, 2011).

Prilikom analize i obrade podatci se korigiraju za utjecaj oceanskih i atmosferskih varijacija ubrzanja sile teže te za utjecaj plimnih valova i na temelju tih podataka se proučavaju glacijalno-izostatske promjene (Gunter i dr., 2014).

3.2.1.

Slika 3. 3. Procjena glacijalno-izostatskih promjena dobivena kombinacijom podataka u: a) University of Texas, b) GeoForschungsZentrum, c) Delft University of Technology (Gunter i dr., 2014)

PROUČAVANJE PROMJENA KRIOSFERE NA ANTARKTICI

Jedna od zadaća GRACE misije bilo je proučavanje promjena tlaka na dnu Južnog oceana i time se došlo do novih spoznaja o ledenom pokrovu na Antarktici. Gotovo sve studije temeljene na GRACE podatcima pokazale su značajan negativni trend integralne mase Antarktičkog leda i to reda od nekoliko desetina do nekoliko stotina Gt (1Gt = 1012 kg). Međutim, prilikom procjena promjene mase dolazi do velikih razlika uslijed netočnosti modela. To se ponajprije odnosi na nedovoljno točno poznavanje glacijalno-izostatskih promjena, tj. deformacija Zemljine kore nastalih uslijed sporog vraćanja plašta koji je bio opterećen ledom za vrijeme posljednjeg ledenog doba prije 21 000 godina. Podatci dobiveni GRACE misijom ne mogu razlučiti razliku u promjeni gravitacijskog polja uzrokovanu otapanjem ili stvaranjem leda od varijacije uzrokovane postglacijalnim izdizanjem Zemljine kore. Kao rezultat te činjenice, iz modela se isključuju podatci vezani za efekt glacijalno-izostatskih promjena i uzimaju se unaprijed modelirane vrijednosti. Te modelirane vrijednosti nisu dovoljno dobro određene za područje Antarktike zbog prerijetkih geofizičkih i klimatskih podataka. Sve to uzrokuje predviđanje trenda gubitka mase leda nedovoljno pouzdanim (Gunter i dr., 2014).

Procjena glacijalno-izostatskih promjena (Slika 3. 3.) i podatci o pripadajućim promjenama ledenih masa izrađeni su za razdoblje od veljače 2003. do listopada 2009. godine. Podatci pokazuju da godišnja promjena ledene mase na Antarktici iznosi otprilike -100 Gt. Međutim, treba uzeti u obzir da je nesigurnost određivanja promjene mase velika. Primjerice za promjenu ledene mase ta nesigurnost iznosi 44 Gt god-1 (Rummel i dr., 2011).

3.3.

GOCE SATELITSKA MISIJA

ESA je 2009. godine započela satelitsku misiju GOCE (engl. Gravity Field and Steady-State Ocean Circulation Explorer). Glavna zadaća misije je određivanje Zemljinog gravitacijskog polja i geoida. Satelit se nalazi na udaljenosti od 255 km iznad Zemlje i sadrži gravitacijski gradiometar i GPS prijamnik. Gravitacijski gradiometar omogućuje razlučivanje slabih signala Zemljinog gravitacijskog polja. GOCE satelitska gradiometrijska mjerenja prikupljaju druge derivacije potencijala gravitacijskog polja (Hećimović i Bašić, 2005). U kolovozu 2012. godine promijenjena je orbita satelita s ciljem dobivanja točnijih mjerenja veće rezolucije (URL-1).

Dok GRACE mjeri vremenske promjene gravitacijskog polja, s ograničenom prostornom rezolucijom, GOCE mjeri stacionarno gravitacijsko polje s maksimalnom prostornom rezolucijom od 100 km (Rummel i dr., 2011).

GOCE je prva misija satelitske gradiometrije gravitacijskog polja Zemlje (engl. Satellite gravity gradiometry). Rezultat mjerenja su elementi tenzora gradijenata ubrzanja sile teže koji se koriste za modeliranje gravitacijskog polja velike rezolucije (Hećimović i Bašić, 2005). Rezultat GOCE misije je model geoida koji je predstavljen površinom idealnog globalnog oceana u odsutnosti plimnih valova i oborina. Taj će model poslužiti kao referentna ploha za provođenje mjerenja cirkulacije oceana, promjene razine mora i dinamike leda (Herceg i dr., 2014).

3.3.1.

GOCE U PROUČAVANJU KRIOSFERE

Da bi se dobio dobar model za glacijalno-izostatske promjene koristi se kombinacija GRACE podataka s podatcima dobivenih satelitskom altimetrijom. Altimetrija omogućuje praćenje promjene volumena leda, dok GRACE misija omogućuje određivanje promjena mase. Na temelju tih podataka mogu se razlučiti glacijalno-izostatske promjene i promjene ledene mase, uz poznavanje gustoće leda i čvrste Zemlje (Gunter i dr., 2014).

3.2.2.

REZULTATI

Za obradu altimetrijskih podataka korištena je tehnika preklapanja podataka koja je prvi put upotrijebljena za studiju ledenog pokrova na Grenlandu. Bazira se na principu preklapanja laserskih snimaka iz bilo kojih dviju mjerenih kampanja. Ova je tehnika pogodna za Antarktiku s obzirom na veliku gustoću laserskih snimaka za ovo područje. Potrebno je napomenuti da laserske snimke korištene u istraživanju imaju sustavnu pogrešku koja može iznositi i do 1 cm ako se zanemari. Usporedbe radi, ako se za glacijalno-izostatske promjene dobije odstupanje od 1 mm na razini cijele Antarktike, dobila bi se pogreška promjene mase reda veličine 50 Gt god-1 (Gunter i dr., 2014).

Kako bi se smanjio utjecaj tih pogrešaka odabrano je područje Antarktike koje služi kao kalibracijska zona. To područje nalazi se na jednom od najsuših dijelova svijeta i zove se zona smanjenih oborina (engl. Low-precipitation zone) i nalazi se u istočnoj Antarktici. Razlog što je to područje uzeto kao kalibracijska zona je to što je zbog malih oborina i promjena visine površine mala. Uz to, zona pokriva veliko područje što pridonosi povećanju pouzdanosti podataka.

Slika 3. 4. Promjena mase leda dobivena GOCE misijom (URL-1)

Analizirana mjerenja GOCE misije za razdoblje od 2009. do 2012. godine pokazuju da je došlo do smanjenja ubrzanja sile teže na području Antarktike, dijelom uzrokovano upravo promjenom mase ledenih pokrova (posebno na zapadnoj Antarktici) (URL-1).

GOCE rezultati bi također, kombinacijom sa satelitskom altimetrijom, pridonijeli boljem razumijevanju u promjeni ledenih pokrova i razine mora. Podatci bi se mogli kombinirati s onima dobivenim od satelita CryoSat koji upućuju da se stopa gubitka leda svake godine povećava otprilike dva puta za Grenland i tri puta za zapadni Antarktik. (Herceg i dr., 2014).

Iz dobivenih podataka (Slika 3. 4.) vidi se da je prisutan trend gubitka leda i da to uzrokuje povećanje razine mora za 0,51 mm na godinu (URL-1).

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

67

STRUČNI ČLANCI

Skočić, Š., Šimić, T., Tokić, M., Vardić, K. (2015): Primjena satelitskih misija u proučavanju kriosfere Ekscentar, br. 18, pp. 64-67

3.3.2.

P R E D I K C I J A Slika 3. 5. a) Promjena mase dobivena promatranjem Wzz gravitacijskih gradijenata, b) promjene gravitacije dobivene PROMJENE MASE pomoću Wzz gradijenata (Herceg i dr., 2014) KORIŠTENJEM GOCE GRAVITACIJSKIH GRADIJENATA NA PODRUČJU GRENLANDA Da bi se mogli analizirati gravitacijski gradijenti dobiveni GOCE misijom, provedena je studija na području najvećeg ledenjaka na zapadnoj obali Grenlanda, zvanog Jakobshavn Isbrae. Ovaj je ledenjak izgubio najviše mase i tijekom posljednjeg desetljeća je njegov doprinos povećanju razine mora udvostručen (Howat i dr., 2011). Gradijentima su definirane promjene ubrzanja sile teže u određenom smjeru. Vertikalna komponenta promjene ubrzanja sile teže (Wzz) je promjena ubrzanja sile teže s visinom.

Gravitacijske anomalije koje proizlaze iz promjene topografije mogu se aproksimirati Bouguerovom korekcijom. Mase su u tom slučaju aproksimirane Bouguerovom pločom koja je ravna, homogena i beskonačna. Uz pretpostavku da je površina prekrivena samo ledom čija je gustoća 920 kg m-3, Bouguerova korekcija (Herceg i dr., 2014) :

Pomoću gornjeg izraza (3. 1.) izračunate su promjene u gravitaciji koje proizlaze iz promjena ledene mase. Gravitacijske promjene iznose ± 2 10-5 ms-2. Na mjestima gdje su najveće promjene ledenog pokrova, najveće su i promjene u gravitaciji. Promjene anomalija izračunate pomoću vertikalnog gradijenta pokazuju puno veće varijacije koje iznose ± 30 10-5 ms-2 (Slika 3. 5.) u razdoblju od studenog 2009. do lipnja 2010.

Smatra se da je razlog tome pogreška koja se vjerojatno nalazi u podatcima gradijenata (Herceg i dr., 2014).

Rezultati pokazuju varijaciju promjene mase leda u iznosu ± 50 103 kg.

Da bi se moglo bolje predvidjeti promjenu mase pomoću vertikalnog gradijenta, trebalo bi imati višegodišnje podatke (Herceg i dr., 2014).

4.

ZAKLJUČAK

Zahvaljujući razvoju novih i naprednih tehnika satelitskih mjerenja omogućen je značajan iskorak u proučavanju kriosfere. Kombinacijom mjerenja radarskih altimetara s mjerenjima promjene Zemljinog polja ubrzanja sile teže dobiju se informacije o ponašanju ledenih masa, kako na oceanima tako i u kopnenim predjelima.

Najznačajniji produkt satelitskih mjerenja kriosfere odnosi se na definiranje utjecaja globalnih klimatskih promjena na promjene u ledenom pokrovu Zemlje. Pri tome su dobiveni različiti podatci vezani uz različite promatrane komponente kriosfere. Unatoč sezonskim varijacijama Arktičkog leda, podatci prikupljeni tijekom dužeg razdoblja pokazuju konstantni padajući trend u prostiranju ledenih površina tijekom svih godišnjih doba (do 50 tisuća km2 u godini). CryoSat će u budućnosti pokušati ustanoviti odnosi li se taj trend i na promjenu volumena leda.

Nasuprot tome, na Antarktici je zabilježeno povećanje ledenih površina.

Istovremeno je pomoću GRACE misije dobiven glacijalno-izostatski model koji daje podatak o smanjenju ledene mase na Antarktici (-100 Gt).

Analizom podataka GOCE satelitske misije ustanovljen je utjecaj promjene mase na smanjenje ubrzanja sile teže u području Antarktike.

Direktna posljedica utjecaja globalnih klimatskih promjena na kriosferu je promjena srednje razine mora. Globalna srednja razina mora u stalnom je porastu i trenutna vrijednost brzine njezinog povećanja iznosi oko 2 milimetra godišnje, pri čemu pod utjecaj otapanja leda pripada 0,51 milimetar godišnje. Praćenje promjena razine mora od krucijalne je važnosti budući da je većina svjetskog stanovništva naseljeno u obalnim područjima.

Kako bi se napravili daljnji iskoraci u satelitskom proučavanju kriosfere, potrebno je uložiti znatna sredstva u razvoj korištenih tehnologija i implementaciju novih. To se prvenstveno odnosi na povećanje razlučivosti satelitskih altimetara i satelita za proučavanje Zemljinog polja ubrzanja sile teže. Na kraju, bitno je usporedbom podataka različitih satelitskih misija doći do konačnih spoznaja o ponašanju ledenog pokrova Zemlje.

68

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

5.

LITERATURA

+ Bašić, T. (2014): Fizikalna geodezija, predavanja, Geodetski Fakultet Drinkwater M. R., Francis, R., Ratier, G., Wingham, D. J. (2004): The European + Space Agency’s Earth Explorer Mission CryoSat:Measuring Variability in the Cryosphere, Annals of Glaciology, Svezak 39, str. 313 − 320. + Fitzhariss, B. (1995): The Cryosphere: Changes and their Impacts, IPCC Second Assessment Report: Climate Change, poglavlje 7, str. 241 − 265. + Fountain, A. G., Campbell, J. L., Schuur, E. A. G., Stammerjohn, S. E., Williams, + M. W.,Ducklow, H. W. (2012): The Disappearing Cryosphere: Impacts and Ecosystem Responses to Rapid Cryosphere Loss. BioScience, br. 62, str. 405 − 415. + Gunter, B. C., Didova, O., Riva, R. E. M., Ligtenberg, S. R. M., Lenaerts, J. T. M., + King, M. A., van den Broeke, M. R., Urban, T. (2014): Empirical estimation of present-day Antarctic glacial isostatic adjustment and ice mass change, , The Cryosphere, svezak br. 8/2014, str. 743 − 760. + Hansen, J., Sato, M., Kharecha, P., Russell, G., Lea, D. W., Siddall M. (2007): Climate change and trace gases. Philosophical Transactions of the Royal Society, br. 365, str. 1925 – 1954. + Hećimović, Ž. i Bašić, T. (2005): Satelitska misija Gravity Field and Steady-State Ocean Circulation Explorer (GOCE), Geodetski list, 4, str. 253 − 265. + Herceg M., Tscherning, C. C., Levinsen, J. F. (2014): Sensitivity of GOCE gradients on Greenland mass variation and changes in ice topography, Journal of Geodetic Science. Svezak 4, poglavlje 1, str. 8 − 18. + Howat, I. M., Ahn, Y., Joughin, I., van den Broeke, M.R., Lenaerts, J.T. M., Smith, B. (2011): Mass balance of Greenland’s three largest outlet glaciers, 2000 – 2010, Geophysical Research Letters, Vol.38 + Kern, Michael (2012): Future Missions for the Cryosphere, Prezentacija ,European Space Agency + Marshall, S. J. (2011): The Cryosphere, Knjiga, Princetone University Press, New Jersey + NRCC, (1988): Glossary of Permafrost and Related Ground-ice Terms.

Permafrost Subcommittee, National Research Council of Canada, Technical Memorandum 142 + Pribičević, B. (2005): Pomorska geodezija. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet Zagreb + Rummel, R., Horwath, M., Yi, W., Albertella, A., Bosch., W, Haagmans, R. (2011): GOCE, Satellite Gravimetry and Antarctic Mass Transports, Surveys in Geophysics, 32, str. 643 − 657. + Vaughan, D.G., Comisio J.C. (2013).: Observations: Cryosphere, IPCC Fifth Assessment Report: Climate Change, poglavlje 4, str.317 − 382. + Walsh, J. (2004).: Cryosphere and Hidrology. Znanstveni izvještaj ACIA (engl.

Arctic Climate Impact Assessment), poglavlje 6, str. 183 − 242 + Wingham, D. J., C. R. Francis, S. Baker, C. Bouzinac, D. Brockley, R. Cullen, P. de Chateau-Thierry, S.W. Laxon, U. Mallow, C. Mavrocordatos, L. Phalippou, G. Ratier, L. Rey, F. Rostan, P. Viau and D.W. Willis (2007) : Mission and Data Description, ESA, Nizozemska + URL-1: Istraživanje GOCE http://www.esa.int/Our_Activities/Observing_the_Earth/GOCE/GOCE_reveals_gravity_dip_from_ice_loss (26. 11. 2014.) + URL-2: CryoSat-2 općenito http://www.esa.int/Our_Activities/Observi n g _ t h e _ E a r t h / T h e _ L i v ing_Planet_Programme/Earth_Explorers/CryoSat-2/Overview3 (29. 11. 2014.) + URL-3: http://cryosat.mssl.ucl.ac.uk/qa/mode.php (28. 11. 2014.)

STRUČNI ČLANCI

Curi,š P., Černeka, A., Čiček, A., Ćurić, M. (2015): Satelitske altimetrijske misije Ekscentar, br. 18, pp. 68-72

Petra Curiš, univ. bacc. ing. geod. et. geoinf., diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: pecuris@geof.hr Anja Černeka, univ. bacc. ing. geod. et. geoinf., diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: ancerneka@geof.hr Ana Čiček, univ. bacc. ing. geod. et. geoinf., diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: ancicek@geof.hr Matej Ćurić, univ. bacc. ing. geod. et. geoinf., diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: mcuric@geof.hr

Satelitske altimetrijske misije SAŽETAK: U radu je prikazan značaj i primjena satelitske altimetrije. Opisan je i princip rada metode satelitske altimetrije koja je izuzetno korisna za dobivanje fizikalnih parametara u područjima mora i oceana, što je pak od presudnog značaja za uspješno rješavanje različitih znanstvenih i praktičnih zadataka u području geodezije. Svoju je primjenu metoda pronašla u mnogobrojnim znanostima koje su uglavnom vezane za proučavanje planeta Zemlje, tzv. geoznanosti. Razvoj altimetrije započeo je 60-ih godina 20. stoljeća te su se do današnjeg dana razvile brojne satelitske altimetrijske misije gdje je svaka misija sa sobom nosila različiti skup instrumenata i time otkrivala nove činjenice i dotad nepoznate pojave. S obzirom na to da je većina misija polučila dobre rezultate i ostvarila zadane ciljeve, pristupilo se razvoju budućih misija uz daljnje ulaganje financijskih sredstava. U radu su prikazani i rezultati proteklih satelitskih altimetrijskih misija kao i zahtjevi koji se stavljaju pred buduće misije. Posebna je pozornost posvećena aktualnim satelitskim altimetrijskim misijama, njihovim karakteristikama, mogućnostima i podatcima koje su nam sposobne pružiti.

Ključne riječi: altimetar, CNES, misije, satelitska altimetrija, SSH

Satellite Altimetry Missions ABSTRACT: The paper presents the importance and application of satellite altimetry. It is also described the working principle of the satellite altimetry, that is extremely useful for obtaining physical parameters in the areas of seas and oceans which is crucial to the successful resolution of various scientific and practical tasks in the field of geodesy. The method has found it's application in many sciences, which are mainly related to the study of Earth or so-called geosciences. Development of altimetry started in the 60s of the 20th century, and to the present day have developed several satellite altimetry mission where every mission was carrying a different set of instruments and thus revealing a new fact and previously unknown phenomena. Since most of the mission received good results, and achieve their goals, it is approached to the development of future missions and further investment funds. This seminar paper presents the results of recent satellite altimetry missions, as well as the demands that are put in front of future missions. Special attention is dedicated to current satellite altimetry missions, their characteristics, capabilities and data that we are able to provide.

Keywords: altimeter, CNES, missions, satellite altimetry, SSH, CNES. 1.

Uvod

Razvojem tehnike i znanosti došlo je do zaključka da bi promatranja Zemlje iz svemira bila isplativija i omogućavala bi veću globalnu pokrivenost u odnosu na terestričke postupke (triangulacija, nivelman i gravimetrija), što je rezultiralo uspostavljanjem jedne od relativno novijih geodetskih tehnika – satelitske altimetrije koja se počela razvijati ubrzo nakon što je 1957. godine lansiranje umjetnih satelita postalo realnost.

To je prva operativna tehnika mjerenja Zemlje iz svemira gdje se mikrovalni radijski signali odaslani sa satelita primaju i registriraju nakon refleksije od Zemljine površine. Posebno dobre rezultate satelitska altimetrija daje iznad vodenih površina uslijed povoljnih reflektivnih svojstava vode, što rezultira njezinom primjenom prvenstveno u oceanografiji, geodeziji i geofizici.

Pojavom satelitske altimetrije oceanografima je dan jedinstven alat za praćenje promjena morske površine u vremenu i prostoru te je omogućeno da se u vrlo kratkom vremenu stekne puno bolja spoznaja o geoidu na moru (Fu i Cazenave, 2001). U današnje moderno doba za geodeziju je neophodno poznavanje topografije oceana (mora) u svrhu ispunjavanja jedne od njezinih glavnih zadaća − određivanja vanjskog polja ubrzanja sile teže Zemlje i njezinog oblika i dimenzija kao nerazdvojnih cjelina. Površina oceana ekvipotencijalna je ploha Zemljinog polja ubrzanja sile teže (zanemarimo li utjecaj valova, vjetra, plimnih valova i ostalih gravitacijskih i negravitacijskih sila) (URL-2). U svojoj prvoj aproksimaciji ta je ekvipotencijalna ploha Zemlje definirana sferom. Zbog

68

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Zemljine rotacije ekvipotencijalna površina mora je bliža u svojoj aproksimaciji elipsoidu čiji je polarni polumjer 43 km kraći od ekvatorijalnog. S obzirom na to da elipsoid vrlo dobro aproksimira Zemlju, odstupanja aktualne visine mora iznose do 100 m od idealnog elipsoida. Nejednakosti u plohi morske površine uzrokovane su varijacijama u gravitacijskom polju (URL-2). Kako je oko 71 % površine Zemlje prekriveno vodom, postalo je neophodno razviti tehnike i metode koje će zadovoljiti potrebe u proučavanju takvih područja. Značajnu ulogu u ispunjavanju te zadaće danas ima upravo satelitska altimetrija pomoću koje se promijenio način prikaza Zemljine vodene površine te posredstvom čijih mjerenja dolazimo do fizikalnih parametara Zemljinog polja ubrzanja sile teže na morima i oceanima.

Zahvaljujući uloženom naporu u posljednja dva desetljeća, a uključujući blisku međunarodnu suradnju radarskih inženjera, geodeta, geofizičara, oceanografa i programera, tehnologija i znanost toliko su napredovali da se danas pred radarskim altimetrima postavljaju najteži zahtjevi poput određivanja topografije mora s točnošću od par centimetara, što je poboljšanje za tri reda veličine u odnosu na mjerenja provedena u samim počecima rada ove tehnologije (Fu i Cazenave, 2001). Razvoj altimetrije, počevši od prvih Skylab, GEOS-3 (engl. Geodynamics Experimental Ocean Satellite) i SEASAT-a (engl. SEAfaring SATellite) preko GEOSAT (engl. GEOdetic SATellite), ERS-1 i ERS-2 (engl. European Remote Sensing Satellite), Topex/Poseidon (engl. Topography Experiment), Jason-1 i Jason-2, GFO (engl.

Geosat Follow-On), EnviSat (engl. Environmental Satellite) i ostalih misija,

STRUČNI ČLANCI

Curi,š P., Černeka, A., Čiček, A., Ćurić, M. (2015): Satelitske altimetrijske misije Ekscentar, br. 18, pp. 68-72

rezultirao je mnoštvom korisnih podataka čiji je napredak u pogledu kvalitete i točnosti vrlo očit. U nastavku ovog rada prikazat će se povijest razvoja satelitske altimetrije, njezini princip rada te primjena u geoznanstvenim disciplinama. Također će se predočiti rezultati prošlih misija te ciljevi koji su postavljeni pred buduće, dok će se poseban naglasak staviti na karakteristike i mogućnosti aktualnih misija. Na kraju je sukladno provedenim istraživanjima izveden vlastiti zaključak.

2.

Satelitska altimetrija

Pojavom satelitske altimetrije 60-ih godina prošlog stoljeća omogućeno je dobivanje fizikalnih parametara Zemljina polja sile teže na morima i oceanima. Štoviše, zbog automatske i brze obrade podataka moguće je ostvariti pouzdane proračune topografije oceana i mora koji nam uspješno služe za rješavanje najrazličitijih znanstvenih i praktičnih zadataka u geodeziji (Bašić, 2013).

2. 1.

2.2.

Povijesni razvoj satelitske altimetrije

Prva prava oceanografska istraživanja provedena su 1872. godine. Te je godine ekspedicija „Challenger", pod vodstvom sir Charlesa Wyvillea Thompsona i Johna Murraya, 42 mjeseca istraživala oceane prikupljajući podatke kao što su dubine, temperatura i podatci o strujanjima. Navedeni podatci postavili su temelj moderne oceanografije (URL-1). Godine 1957. prvi se put pojavljuju umjetni sateliti, a samim tim otvara se novo polje istraživanja – svemir. Na kongresu u Williamstownu 1969. godine raspravljalo se o izvedivosti nove discipline − svemirske oceanografije uz pomoć radara. Sjedinjene Američke Države prva su država koja je upotrijebila satelitski altimetar kroz misije Skylab, GEOS-3, SEASAT i GEOSAT. Europska svemirska Agencija (engl. European Space Agency - ESA) 1991. godine izvela je lansiranje ERS-1 satelita koji je nosio radarski altimetar dok su 1987. godine CNES (fr. Centre National d'Etudes Spatiales) i NASA (engl. National Aeronautics and Space Administration) formalno sklopili partnerstvo za zajednički projekt nazvan Topex/Poseidon satelitska misija.

Princip rada satelitske altimetrije

Metoda satelitske altimetrije temelji se na posebno konstruiranom radar altimetru koji sa satelita odašilje radiosignale prema Zemlji te mjeri vrijeme potrebno da se signal reflektiran od vodene površine vrati (Bašić, 1993). Ovo se mjerenje naziva domet altimetra (engl. altimetar range). Na taj se način dobiju sirovi podatci koji se odnose na trenutnu ili kvazistacionarnu površinu mora ili oceana, koju uobičajeno označavamo sa SSH (engl. Sea Surface Height), iznad referentne plohe elipsoida. Takvi se podatci korigiraju za utjecaj gravitacijskih sila (Zemljinih plimnih valova, atmosferskih utjecaja i ostalih geofizičkih efekata), ali i za utjecaj negravitacijskih sila koje uzrokuju varijacije SSH-a (vremenske promjene oceanskih struja uslijed vjetra, gustoće mora i saliniteta) (Bašić, 1993).

Karakteristične veličine u satelitskoj altimetriji prikazane su na slici 2. 1.

Slika 2. 1. Karakteristične veličine u satelitskoj altimetriji (Bašić, 2013; URL-1)

Veličina SSH-a sastoji se od dvije karakteristične veličine: geoidne undulacije N i topografije morske površine SST (engl. Sea Surface Topography) ili dinamičke visine. Dinamička topografija posljedica je djelovanja negravitacijskih sila i u sebi sadrži efekte globalnih strujanja i cirkulacije oceana (mora) (Bašić, 1993). Primjenom relacija iz fizikalne geodezije dobivamo parametre Zemljinog polja sile teže kao što su: otkloni vertikale, geoidne undulacije i anomalije ubrzanja sile teže. Osnovna jednadžba altimetrijskih mjerenja dana je izrazom (2. 1.) koji je moguće izvesti sa slike 2. 1. (Bašić, 2013): h = N + H + ΔH + a + d

(2. 1.)

Određujući prosječnu promjenu visine SSH-a kroz određeno vrijeme, možemo definirati srednju površinu mora MSS (engl. Mean Sea Surface).

Visina satelita h određuje se dobivanjem podataka o putanji satelita pomoću globalno raspoređene mreže laserskih i/ili Dopplerovskih stanica. Trajektorija i visina satelita dalje je poboljšana računom parametara orbite satelita. Glavni dijelovi mjernog sustava su (Bašić, 2013): + satelit u orbiti koji ponavlja isti trag putanje na tlu vrlo blisko (unutar oko 1km) + radarski sustav za mjerenje udaljenosti od satelita do morske površine s visokom točnošću (obično na dvije frekvencije) i + sustav praćenja, sposoban locirati satelit okomito u bilo kojem trenutku unutar nekoliko centimetara.

2.3.

Primjena satelitske altimetrije

Informacije dobivene iz altimetrijskih podataka mogu se koristiti za određivanje Zemljinog oblika i veličine, anomalija ubrzanja sile teže, gibanja tektonskih ploča i pukotina, praćenje gibanja polova i određivanje međunarodnog terestričkog referentnog sustava. Primjena altimetrije moguća je i prilikom izučavanja tsunamija, valova potaknutih vertikalnom deformacijom oceanskog dna i uzroka podmorske seizmičke aktivnosti. U nekim je slučajevima njihovo djelovanje na površini mora moguće vidjeti uz pomoć altimetara i prema tome je moguće proučavati način na koji se šire (URL-1). Proučavanje valova omogućuje bolje razumijevanje međusobnog djelovanja Zemlje i Mjeseca, a time se dobiva važan izvor podataka za predviđanje modela atmosfersko-oceanski povezanih događanja kao što je El Niño, La Niña ili monsuni (Rosmorduc i dr., 2011). Ovi globalni atmosfersko-oceanski fenomeni, koji nastaju uslijed fluktuacija pravaca vjetrova i temperature vode u tropskim dijelovima Tihog oceana, pojavljuju se u periodima od dvije do sedam godina (URL-19). Jedna od primjena altimetrije odnosi se na određivanje debljine leda i topografije ledenjaka pomoću altimetara koji mogu doseći visoke geografske širine (URL-1). Za pojedina zatvorena mora, rijeke i močvare hidrološke se informacije teško mogu pribaviti zbog nepristupačnosti terena ili zbog nedostatka mjernih stanica, pa se u takvim slučajevima koriste altimetri koji mogu promatrati varijacije u visini pri čemu je točnost takvih altimetrijskih mjerenja degradirana nekoliko centimetara, uglavnom zbog heterogenosti površine (Rosmorduc i dr., 2011).

3.

Satelitske altimetrijske misije

Od 1986. godine misije pružaju visoko kvalitetna altimetrijska mjerenja koja su integrirana s ostalim podatcima da se dobije najšira moguća slika temeljnih mehanizama na djelu i njihova asimilacija oceanskim i klimatskim predikcijskim modelima (Rosmorduc i dr., 2011).

3. 1.

Protekle satelitske altimetrijske misije

U tablici 3. 1. prikazane su protekle satelitske altimetrijske misije.

Skylab je nosio prvi satelitski altimetar koji je imao cilj pokazati sposobnost prikupljanja geodetskih i oceanografskih podataka preko određenog područja (URL-3) dok je GEOS-3 ponudio značajan napredak u odnosu na Skylabov altimetar, uključujući bolje performanse i bolju globalnu pokrivenost. Ipak, točnost je altimetra i dalje bila slaba tako da je srednje kvadratno odstupanje mjerenja za SSH visine u čvornim točkama, tj. mjestima na površini Zemlje gdje se sijeku uzlazni i silazni tragovi putanje satelita, iznosilo oko 40 cm (Rapp, 1986). Rezolucija kao mjera za količinu informacije s obzirom na gustoću i raspored opažanih točaka dosta je slaba, tj. oko 70 km uzduž i 20 − 400 km između tragova (Sandwell, 1991). Satelit je pokrivao područje između +65° i -65° geografske širine. Poseban cilj SEASAT misije bio je prikupiti podatke o vjetrovima, temperaturi mora, visini valova, topografiji oceana, količini vodene pare u atmosferi i ledenim morima. U odnosu na prethodne misije postignuto je značajno poboljšanje rezolucije, koja u vertikalnom smislu iznosi desetak centimetara dok u horizontalnom iznosi od 18 do 100 km, pokazujući fine strukture geoida pogotovo u slabo premjerenim područjima južne hemisfere (Stewart, 1988). Altimetar se koristio i pri određivanju visine ledenih pokrivača na Grenlandu i Antarktici. Prvih 18 mjeseci GEOSAT-ovih opažanja, koja su bila namijenjena prvenstveno za vojne svrhe, rezultirala su rezolucijom od 4 km razmaka između altimetrijskih tragova u području između +72° i -72° širine, ali su ti podatci tada bili nedostupni civilnim korisnicima. Satelit je izgorio u atmosferi nakon približno 80 ciklusa ponavljanja (Bašić, 1993). Podatci ove misije korišteni su i za dobivanje informacija o promjeni temperature s obzirom na

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

69

STRUČNI ČLANCI

Curi,š P., Černeka, A., Čiček, A., Ćurić, M. (2015): Satelitske altimetrijske misije Ekscentar, br. 18, pp. 68-72

dubinu ili tlak, o anomalijama razine mora u ekvatorijalnom dijelu Pacifika, pokazujući tako širenje Kelvinovog vala, pa čak i pri proučavanju pješčanih dina (Porter, 1989). Kelvinov val pripada skupini valova određenih prisustvom obale, topografskih oblika u moru te drugih graničnih područja u moru, a nastaje kao posljedica djelovanja vjetra na površinu mora (URL-4). Satelit ERS-1 letio je u tri različite orbite: trodnevno razdoblje za kalibraciju i opažanja ledenih mora, razdoblje od 35 dana za multidisciplinarna opažanja oceana i od 168 dana za primjenu u geodeziji (URL-1).

Altimetar funkcionira u dva mjerna moda, odnosno načina rada. Prvi se način rada koristi za mjerenje visine valova, brzine vjetra te promjene razine mora na temelju čega se proučava topografija oceana i njihova strujanja, dok se drugi odnosi na opažanje različitih parametara nad ledenim pokrovima (URL-3). Jedan od takvih primjera je i provedena studija o promjeni visine ledenog pokrova na Grenlandu u razdoblju od 1992. do 1999. godine. Podatci prikupljeni s ERS-1 satelita pokazuju promjene u iznosu od 4,3 ± 0,4 cm/god (Khvorostovsky i dr., 2001).

Primjećuje se pad visine na rubovima ledenih površina jer je to područje najintenzivnijih ljetnih otapanja. Topex/Poseidon misiju obilježava činjenica da je to prvi satelit na koji je eksperimentalno ugrađen GPS prijemnik u svrhu što točnijeg određivanja pozicije (radijalna pozicija satelita određena s točnošću većom od 3 cm dok je točnost cijelog sustava bila veća od 5 cm). Misija predstavlja svojevrsnu revoluciju u promatranju

Tablica 3. 1. Protekle altimetrijske misije (URL-5; URL-6) Zemlje i njezinih oceana, omogućujući prvu globalnu pokrivenost topografije morske površine (URL-1). Slika 3. 1. pokazuje prosječnu godišnju anomaliju površine mora za razdoblje od 1997. do 2000. godine s prikazom evoluiranja El Niña u La Niñu, a nakon čega slijedi razvoj sporih promjena u Pacifiku, odnosno nova faza pacifičkih dekadskih oscilacija (Fu i Menard, 2004).

Glavni je cilj ERS-2 misije promatranje Zemlje, naročito njezine atmosfere i oceana, zbog čega je jednaka svojoj prethodnici ERS-1 (URL-1). Tijekom niza operativnih godina rada provedena su brojna istraživanja te postignuti brojni rezultati primjene ERS-2 satelita. Slika 3. 2. prikazuje cjelokupno područje ozona, na mapi Zemlje, opažanog tijekom jednog dana (6.

6. 1996). Opažanja su provedena pomoću senzora GOME (engl. Global Ozone Monitoring Experiment Envisat) (URL-7).

Tijekom 2000. godine provedena je opsežna provjera GFO orbite te geofizičkih mjernih podataka. Rezultati ukazuju da se točnost orbite može procijeniti na 5 – 6 cm koristeći kombinaciju SLR-a (engl. Satellite Laser Ranging) i altimetra (Zhao i dr., 2004). Satelitska altimetrijska misija Jason, zajednički pothvat CNES-a i NASA-e, omogućila je novi uvid u cirkulaciju oceana te praćenje plime i oseke. Satelit EnviSat namijenjen je ekološkim studijama te naročito proučavanju klimatskih promjena (URL-1). U sklopu projekta GlobTemperature provedeno je promatranje i mjerenje temperature površine Zemlje. Cilj je bio ujediniti čitav niz podataka dobivenih iz niza satelita u jedan zajednički format koji će biti dostupan putem jedinstvene online arhive. Na slici 3. 3. jasno su vidljive globalne površinske anomalije temperature uspoređene s prosječnim temperaturama (URL-8).

Slika 3. 1. Prosječne godišnje anomalije topografije površine izračunate iz TOPEX/Poseidon podataka od 1997. do 2000.(Fu i Menard, 2004) vation de la Terre) dizajnirala je i razvila Francuska svemirska agencija.

Cjelokupna SPOT organizacija obuhvaća sedam satelita, terestričke kontrolne stanice, globalnu mrežu stanica za praćenje i međunarodnu mrežu stanica za distribuciju podataka. Sveukupno postoji sedam SPOT satelita od kojih su tri (SPOT-5, SPOT-6 i SPOT-7) još uvijek aktivni (URL-20). Satelit Jason-2 preuzima i nastavlja zadatak Topex/Poseidon i Jason-1 misije. Njegov rad započinje zahvaljujući suradnji CNES-a, Eumestata (engl. European Organisation for the Exploitation of Meteorological Satellites), NASA-e i NOAA-e. Nosi istu vrstu opreme kao i njegovi prethodnici: Poseidon altimetar, radiometar i tri jedinice za pozicioniranje.

Jason-2 putuje standardnom orbitom Jason-1 satelita s koje se mogu prikupiti podatci za oko 90 % Zemljine površine u ciklusu od 10 dana (URL-18). Primarni je zadatak Jason-2 satelita prikupljanje visoko preciznih altimetrijskih mjerenja u realnom vremenu za razvijanje prognostičkih modela oceana. U kombinaciji s GRACE (engl. Gravity Recovery and Climate Experiment) i GOCE (engl. Gravity Field and Steady-State Ocean Circulation Explorer) satelitima Jason-2 omogućuje bolje proučavanje i praćenje geoida. Ta mjerenja koristi ECMWF (engl. European Centre for Medium Range Weather Forecast) gdje se u kombinaciji s ostalim satelitskim podatcima stvaraju globalni atmosferski modeli i predviđaju vremenske prognoze oceana. Zahvaljujući dosadašnjim altimetrijskim mjerenjima, dobiven je podatak da razina mora raste 3 mm godišnje (Slika 3. 4.). Ta vrijednost je dva puta veća od vrijednosti koje su mareografi prognozirali prošlog stoljeća, što ukazuje na ubrzani rast razine mora (URL-17).

Nedavno su podatci Jason-2 satelita korišteni pri detektiranju poplava na području Bangladeša. Na tom je području tijekom 2014. godine zabilježen niz poplava koje su uz pomoć sustava SERVIR (engl. The Regional Visualization and Monitoring System) i njegovog centra za predviđanje i uzbunu od poplava FFWC (engl. Flood Forecasting and Warning Centre) uspješno predviđene. Jason-2 također mjeri vodostaj rijeka Ganges i Brahmaputre 966 km uzvodno od Bangladeša čime poplave mogu biti predviđene tri do pet dana unaprijed (URL-18). Misija CRYOSAT (engl. CRYOgenicSATellite) prva je europska misija posvećena proučavanju Zemljinog leda tj. kriosfere. Zasnovala ju je ESA i sastoji se od jednog CRYOSAT-2 satelita lansiranog u Kazahstanu (URL-14). Ciljevi su ove Slika 3. 2. Prikaz ozona Zemlje (URL-7) misije mjerenje promjena

3.2.

Aktualne satelitske altimetrijske misije U tablici 3. 2. prikazane su aktualne satelitske altimetrijske misije. Za misije koje još uvijek traju u stupcu ZAVRŠETAK nema podataka o datumu završetka misije.

Sateliti SPOT (fr. Satellite Pour l’Obser-

70

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Tablica 3. 2. Aktualne satelitske altimetrijske misije (URL-10; URL-11; URL-12)

STRUČNI ČLANCI

Curi,š P., Černeka, A., Čiček, A., Ćurić, M. (2015): Satelitske altimetrijske misije Ekscentar, br. 18, pp. 68-72

standardno odstupanje površine mora od 7,1 cm (vrijednosti uzete za geografsku širinu manju od 50°). Vrijeme između dva prolaza satelita je najviše 3 dana kako bi se eliminirali utjecaji promjene razine mora (Hailong i dr., 2014). SARAL satelit koristi prvi altimetar koji radi na frekvencije od 35 GHz. Prednost visoke frekvencije je bolja prostorna rezolucija dok su nedostatci osjetljivost na kišne i oblačne uvjete (Verron i dr., 2013). Središnji ciljevi misije su (URL-12): + obavljati precizna i kontinuirana globalna mjerenje razine površine mora za: + razvijanje oceanografije + bolje razumijevanje klime i razvijanje mogućnosti prognoziranja

Slika 3. 3. Globalne površinske anomalije temperature (URL-8)

+ operativnu meteorologiju i aplikaciju obalnih i kopnenih voda te leda. + osigurati, u suradnji s Jason-2 misijom, kontinuirano promatranje oceana i + ispuniti zahtjeve dane od strane raznih međunarodnih studijskih programa o klimi i oceanu, te pridonijeti izgradnji sustava globalnog praćenja oceana.

Dostupnost podataka iznosi oko 99,4 %, što premašuje očekivanja misije od 95 % (Verron i dr., 2013).

3. 3.

Buduće satelitske altimetrijske misije

U tablici 3. 4. prikazane su buduće satelitskih altimetrijske misije. Misije još nisu započele s radom, te se zbog toga u tablici nalaze samo podatci godine planiranja lansiranja satelita.

Slika 3. 4. Razina mora mjerena Topex/Poseidon, Jason-1 i Jason-2 misijom (URL-17) debljine ledenih pokrivača koji prekrivaju Antarktiku i Grenland, kao i varijacija u debljini relativno tankog plutajućeg leda u polarnim oceanima.

Kombinacija tehnologije na satelitu i polarnih orbita osigurat će dokaze za daljnje razumijevanje veze između leda i klime (URL-16). Nakon trogodišnjeg kontinuiranog CRYOSAT mjerenja predstavljene su karte debljine arktičkog leda za ljetni period 2011., 2012. i 2013. godine iz kojih je moguće uočiti otapanje leda. Mjerenja CRYOSAT-a provedena 2011. godine ukazuju da se razine leda približavaju najnižoj razini, koja je izmjerena 2007. godine. Jedno od zanimljivijih otkrića CRYOSAT misije jest veliki krater na antarktičkom ledu otkriven 2013. godine. Naime, krater je svojevremeno bio jezero iz kojeg je voda u periodu od 2007. do 2008. godine istekla u ocean ostavivši iza sebe krater velikog promjera te uzrokovavši veliku poplavu ispod antarktičkog ledenog pokrova. Na temelju podataka dobivenih pomoću NASA-inog ICESata i CRYOSAT-a, tim znanstvenika iz ESA-e otkrio je da se volumen arktičkog leda smanjio za 36 % tijekom jesenskog perioda i 9 % tijekom zimskog perioda u razdoblju od 2003. do 2012. godine. Posljednja CRYOSAT mjerenja debljine arktičkog leda za 10. i 11. mjesec 2014. godine ukazuju da se volumen smanjio na 10200 kubičnih kilometara dok je isti u 2013. godini iznosio 10900 kubičnih kilometara (URL-15). Glavni je cilj HY-2 (kin. Hai Yang) izmjera dinamičkih i ekoloških parametara oceana u području mikrovalova dobivanje podataka o morskim vjetrovima, razini i temperaturi morske površine te dobivanje vremenske prognoze kako bi se izbjegle katastrofe na moru (URL-13).

Rezultati HY-2 za Arktički ocean uspoređeni su s altimetrijskim podatcima satelita SARAL (engl. Satellite with ARgos and ALtika) i CRYOSAT-2 te prikazuju veće standardno odstupanje i srednju razinu mora višu za 10 cm. SARAL i CRYOSAT-2 prikazuju slične rezultate, dok HY-2 prikazuje niže vrijednosti anomalije razine mora. Primjena različitih korekcija može biti uzrok odstupanjima među mjerenjima (Cheng i dr., 2014). U tablici 3.

3. dani su rezultati altimetrijskih misija.

Na osnovi ponovnog prijelaza satelita preko istog područja izračunato je

Satelitska misija Jason-3 osigurat će barem 6 mjeseci preklapanja s Jason-2 misijom. Cilj je misije, poput njezinih prethodnika, prikupiti visokoprecizne altimetrijske podatke. Sentinel sateliti dio su GMES (engl. Global Monitoring foe Environment and Security) programa pod okriljem ESA-e i Europske unije (URL-1). Njezin glavni zadatak je točnije praćenje SSH-a, oceana i kriosfere te debljine plutajućeg leda. Konfiguracija satelita obuhvaćat će GNSS (engl. Global Navigation Satellite System) i LRR (engl.

Laser Retro Reflector) instrumente (URL-9). Nastavljajući se na mjerenja Jason-3 satelita, Jason-CS (engl. Jason Continuity of Service) misija trebala bi osigurati višegodišnje prikupljanje podataka o oceanskoj topografiji.

Planirana su najmanje dva satelita, Jason-CS/Sentinel-6 A i Jason-Cs/Sentinel-6 B. CFOSAT (engl. Chinese-French Oceanic SATellite) uključuje dva glavna instrumenta: francuski radar SWIM (engl. Surface Wave Investigation and Monitoring) za određivanje smjera, amplitude i valne duljine površinskih valova te kineski SCAT (engl. Solar Cell Array Tester) za određivanje brzine vjetra. Buduća satelitska misija SWOT (engl. Surface Water Ocean Topography) planirani je projekt koji uključuje NASA-u, CNES, Kanadsku svemirsku agenciju te Svemirsku agenciju Ujedinjenog Kraljevstva. Cilj je ujediniti hidrološke i oceanografske zajednice u jedan jedinstveni sustav. Sama misija trebala bi ostvariti rezoluciju od 15 do 25 km te mnoga druga postignuća (URL-1).

4.

Zaključak

Satelitska altimetrija ostvarila je jedinstven doprinos pri promatranju i razumijevanju oceana, atmosferskih pojava i klimatskih promjena na globalnoj razini. Takav uspjeh nije slučajan, već je rezultat dobro smišljenog, planiranog i integriranog koncepta koji u sebi uključuje satelitska i in situ („na licu mjesta“) opažanja.

Tablica 3. 3. Rezultati misija (Cheng i dr., 2014)

Tablica 3. 4. Buduće satelitske altimetrijske misije (URL-12)

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

71

STRUČNI ČLANCI

Curi,š P., Černeka, A., Čiček, A., Ćurić, M. (2015): Satelitske altimetrijske misije Ekscentar, br. 18, pp. 68-72

Podatci dobiveni pomoću satelitskih altimetara omogućuju praćenje cirkulacije oceana u realnom vremenu, što je pak od velike važnosti pri razvoju oceanografskih operativnih servisa, a implicira sigurno i efikasno obavljanje svakodnevnih aktivnosti na platformama, brodovima i u pomorskim lukama. Kartiranje struja, vrtloga te vjetrova vrlo je korisno u području komercijalne plovidbe i rekreativnog jedrenja na moru prilikom optimiziranja ruta. Brodovi za polaganje kabela i naftne platforme zahtijevaju poznavanje obrasca strujanja mora i oceana kako bi se izbjegla područja na kojima su prisutne jake struje. Altimetrijski su podatci važni i u području ribarstva pri identificiranju područja veće koncentracija ribe te lociranju područja na kojem se nalaze točno određene vrste ribe.

Na temelju desetogodišnjih visoko točnih altimetrijskih podataka moguće je analizirati sezonske i višegodišnje varijacije glavnih struja te glavnih vrtloga i na taj način poboljšati spoznaje o njima. Satelitska altimetrija pruža bogatstvo informacija o strukturama morskog dna, kao i procesima koji dovode do formiranja istih. Jedan od najvažnijih rezultata altimetrijskih mjerenja je potvrda o kretanju litosfernih ploča, prikaz njihovih granica, transformnih rasjeda, grebena i jaraka. Otkriven je veliki broj lanaca podvodnih planina te nam njihovo kartiranje pomaže pri kreiranju modela vrućih točaka (engl. Hotspot). Modeliranjem promjena distribucije topline u oceanu znanstvenici mogu proučavati klimatske pojave kao El Niño i La Niña, te na taj način spriječiti elementarne nepogode poput poplava i suša. Rezultati altimetrijskih mjerenja u kombinaciji s rezultatima dobivenih uređajem za mjerenje brzine vjetra mogu se implementirati u atmosferski model, koji se koristi za predviđanje uragana i olujnog nevremena, što je od velike pomoći pri pravovremenom alarmiranju stanovništva na određenom području.

Današnja geodezija zahtjeva globalni multidisciplinarni pristup za proučavanje minucioznih prostorno-vremenskih pojava koje se pojavljuju u Zemljinom sustavu. Oceani su golema, duboka i neprozirna prostranstva koja su većim dijelom još uvijek neistražena. Stoga je potrebno usavršiti instrumente kako bi se takva područja mogla što bolje istražiti.

Uspješnost satelitske altimetrije pri opažanju i razumijevanju oceana ovisit će ne samo o svojstvima pojedinih satelitskih misija već i o entuzijazmu koje vlada među znanstvenicima i njihovoj sposobnosti da prihvate i usvoje nova znanja misija. Važno je nastaviti razvijati instrumentarij u svrhu poboljšanja kalibracije te prostorne i vremenske rezolucije za mezoskalna i submezoskalna opažanja. Istovremeno, potrebno je ulagati u razvoj in situ instrumentarija jer će puni potencijal satelitske altimetrije doći do izražaja tek u kombinaciji s tom mjernom tehnikom.

Literatura: + Bašić, T., (2013), Fizikalna geodezija, Skripta, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb. + Bašić, T., (1993), Primjena satelitske altimetrije u istraživanju Zemljinog polja sile teže na Jadranu, Zbornik Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u povodu 30. obljetnice samostalnog djelovanja (1962.-1992.), str. 1.-8. + Zhao, C., Shum, C. K., Yi, Y., (2004), Calibration results of GFO, Satellite Altimetry for Geodesy, Geophysics and Oceanography, International Association of Geodesy Symposia, vol. 126, str. 41.-45. + Cheng,Y., Baltazar Andersen, O., (2014), Hy-2A Satellite altimetric data evaluation in the Arctic ocean, Proceedings of the IEEE International Geoscience and Remote Sensing Symposium, str. 5164.-5166. + Fu, L. L., Menard, Y., (2004), Advances in large-scale ocean dynamics from a decade of satellite altimetric measurement of ocean surface topography, Satellite Altimetry for Geodesy, Geophysics and Oceanography, International Association of Geodesy Symposia, vol. 126, str. 33.-37.

+ Sandwell, D. T., (1991), Geophysical applications of satellite altimetry, Reviews of Geophysics Supplement, vol.29, str 132.-137. + Stewart, R. H., (1988), Seasat: Results of the mission, Bulletin of the American Meteorological Society, vol. 69, str. 1441.–1447. + Verron, J., Phillipps, S., Bonnefond, P., Faugère, Y., Richman, J., Griffin, D., Pascual, A., Birol, F., Aouf, L., Calmant, S., Michel, A., Tournadre, J., (2013.), SARAL/Altika: A Ka Band Altimetric Mission, Aviso Users Neesletter, vol.10, France.

Popis URL-ova: + URL-1:Satelitska altimetrija. [Internet], <raspoloživo na: http://www.aviso.altimetry.fr/en/home.html>, [pristupljeno 7. prosinca 2014.] + URL-2:Topex. [Internet], <raspoloživo na:http://topex.ucsd.edu/WWW_html/mar_grav.html>, [pristupljeno 7. prosinca 2014.] + URL-3:EOP. [Internet], <raspoloživo na: https://directory.eoportal.org/web/eoportal/home>, [pristupljeno 13. prosinca 2014.] + URL-4: Mala internet škola oceanografije. [Internet], <raspoloživo na: http://skola.gfz.hr/>, [pristupljeno 20. prosinca 2014] + URL-5:CFOSAT. [Internet], <raspoloživo na: http://www.aviso.altimetry.fr/en/missions/future-missions/cfosat.html>, [pristupljeno 18. prosinca 2014.] + URL-6:GEOSAT. [Internet], <raspoloživo na: http://science.nasa.gov/missions/geosat/>, [pristupljeno 20. listopada 2014.] + URL-7: ERS. [Internet], <raspoloživo na: http://www.esa.int/spaceinimages/Images/2001/04/ European_research_has_obtained_outstanding_results_in_Earth_Observation_with_ERS>, [pristupljeno 19. prosinca 2014.] + URL-8: Promjena temperature. [Internet], <raspoloživo na: http://www.esa.int/spaceinimages/Images/2014/01/Temperature_ changes>, [pristupljeno 19. prosinca 2014.] + URL-9:Sentinel-3.[Internet], <raspoloživo na: t/web/guest/missions/esa-future-missions/sentinel-3>, prosinca 2014.]

https://earth.esa.in[pristupljeno 21.

+ URL-10:Spot.

[Internet], <raspoloživo na: http://www.cnes.fr/web/CNES-en/1421-spot-at-a-glance.php>, [pristupljeno 20. studenog 2014.] + URL-11:Spot.[Internet], <raspoloživo na: https://apollomapping.com/imagery/medium-resolution-satellite-imagery/spot>, [pristupljeno 25. listopada 2014.] + URL-12:CFOSAT.[Internet], <raspoloživo na: http://www.aviso.altimetry.fr/en/missions/future-missions/cfosat.html>, [pristupljeno 3. prosinca 2014.] + URL-13:HY-2. [Internet], <raspoloživo na: https://directory.eoportal.org/web/eoportal/satellite-missions/h/hy-2a>, [pristupljeno 21. prosinca 2014.] + URL-14:Cryosat.[Internet], <raspoloživo na: http://znanost.geek.hr/clanak/uspjesno-lansiran-esa-in-cryosat-2-ledeni-satelit/>, [pristupljeno 4. listopada 2014.] + URL15:Cryosat. [Internet], <raspoloživo na: http://www.esa.int/ Our_Activities/Observing_the_Earth/The_Living_Planet_Programme/Earth_Explorers/CryoSat-2/Overview>, [pristupljeno 21. listopada 2014.]

+ Fu, L. L., Cazenave, A., (2001), Satellite Altimetry and Earth Science: a handbook of techniques and applications, vol. 69, London, Academic Press.

+ URL-16: Cryosat. [Internet], <raspoloživo na: http://www.aviso.altimetry.fr/en/missions/present-missions/cryosat>, [pristupljeno 21. studenog 2014.]

+ Hailong, P., Bo, M., Mingsen, L., Wu, Z. (2014), Hy-2A Satellite Calibration And Validation Approach And Results, Proceedings of the IEEE International Geoscience and Remote Sensing Symposium, str. 4528.-4531.

+ URL-17: Jason-2. [Internet], <raspoloživo na: http://www.ospo.noaa.gov/Operations/Jason2/index>, [pristupljeno 21. prosinca 2014.]

+ Khvorostovsky, K. S., Bobylev, L. P., Johannessen, O. M., (2001), A study of Greenland ice sheet elevation change by using satellite altimeter data, Proceedings of the IEEE International Geoscience and Remote Sensing Symposium,vol. 2, str. 943.-945. + Porter, D., (1989), GEOSAT Altimetric Measurements Of Wind, Waves, And Sea Surface Heights-An Overview, OCEANS '89. Proceedings, vol.1, str.

208.-213. + Rosmorduc, V., Benveniste, J., Bronner, E., Dinardo,S., Lauret, O., Maheu, C., Milagro, M., Picot,N.,(2011), Radar Altimetry Tutorial, CLS: France

72

+ Rapp, R. H., (1986), Gravity anomalies and sea surface heights derived from a combined GEOS 3/Seasat altimeter data set, Journal of Geophysical Research: Solid Earth (1978–2012), vol.91, no. B5, str. 4867.-4876.

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

+ URL-18:Jason-2. [Internet], <raspoloživo na: https://www.servirglobal.net/ Global/Articles/tabid/86/Article/1334/servirs-flood-forecasting-system-proving-itself-in-bangladesh.aspx>, [pristupljeno 1. prosinca 2014.] + URL-19:Jason-2. [Internet], <raspoloživo na: http://www.eumetsat.int/website/home/Satellites/CurrentSatellites/Jason2/index>, [pristupljeno 10. prosinca 2014.] + URL-20: Spot. [Internet], <raspoloživo na:http://www.aviso.altimetry.fr/en/missions/present-missions/spot>, [pristupljeno 15. listopada 2014.]

STRUČNI ČLANCI

Gulin, J., Batina, A., Čota, D. (2015): Izazov integracije senzorskih sustava na kopter Ekscentar, br. 18, pp. 73-77 Josip Gulin, univ. bacc. ing. geod. et. geoinf., diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: jgulin@geof.hr Anja Batina, univ. bacc. ing. geod. et. geoinf., diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: anjbatina@geof.hr Domagoj Čota, univ. bacc. ing. geod. et. geoinf., diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: docota@geof.hr

Izazov integracije senzorskih sustava na kopter SAŽETAK: Bespilotna letjelica, kao posljedica tehnološkog napretka, pruža sve više mogućnosti za izradu kompleksnog uređaja koji integrira različite senzore. Spajanje osnovnih funkcionalnih dijelova zahtjeva znanje, vještinu i vrijeme, ali je financijski pristupačnije od nabavke gotovog uređaja. Osim brojnih osnovnih dijelova nužnih za let koptera, integriraju se i senzori – Globalni navigacijski satelitski sustav, Inercijalni navigacijski sustav i kamera. Zbog složenosti koptera razumljiv je rast u cijeni, ali i u širokoj upotrebi kako u geodetske svrhe tako i za brojne druge primjene različitih vrsta senzora. Integracijom navedenih i u radu objašnjenih i detaljno konfiguriranih senzora, njihovih međusobnih povezivanja, prikupljanja i vizualizacije podataka, raste kompleksnost letjelice, ali i njezina primjena u geodeziji – fotogrametrija i daljinska istraživanja, izrada digitalnog ortofota te georeferencirani video. Odluka o samostalnoj izradi koptera ili kupnji gotove letjelice pretežno ovisi o tehničkim znanjima, a zatim i o dostupnom vremenu i raspoloživim financijskim sredstvima, a u radu su priložene cjenovne usporedbe obaju uređaja izabranih kao reprezentativnih.

Ključne riječi: bespilotna letjelica, kvadkopter, integracija senzora, sastavljanje uređaja, cjenovni aspekt

The Challenge of Integrating Sensor Systems in a Copter ABSTRACT: Unmanned aerial vehicle, as a result of technological advances, provides more opportunities for the development of a complex aircraft integrating a variety of sensors. Connecting basic functional components by hand requires knowledge, skills, and time, but is financially more accessible than the procurement of a ready-to-fly device. In addition to numerous fundamental parts necessary for a flight, sensors are also integrated – Global Navigation Satellite System, Inertial Navigation System and a camera. With the complexity of the copter, the price increase is intelligible, but also a tremendous implementation, both in geodesy and for other applications by implementing many types of sensors. By integrating sensors explained and in detail configured in this paper, their mutual connection, data collection and data visualization, it is only logical that the complexity of the aircraft increases, but also its applications in geodesy - Photogrammetry and Remote Sensing, digital ortophoto, and geo-referenced video. Mostly based on technical knowledge, available time, and financial resources, the decision on the handmade development of a copter or a purchase of ready-to-fly aircraft should be made. The paper provides a price comparison of representative devices of both handmade and ready-to-fly copters.

Keywords: unmanned aerial vehicle, quadcopter, sensor integration, copter assembly, price comparison

1.

UVOD

Pojam kvadkoptera, vrsta senzora koji se mogu integrirati na njega te primjena integriranog koptera, okosnica su rada. Uz objašnjenje osnovnog, cilj je pojasniti i način integracije navedenih senzora na kopter te usporediti kvalitetu i kvantitetu samostalno izrađenog koptera i nabavljenog gotovog proizvoda.

Svrha usporedbe ručne izrade koptera i gotovog proizvoda koji se može nabaviti online kupovinom je prikazati pozitivne i negativne strane pojedinog načina nabave koptera te na kraju izraziti optimalnu metodu za nabavu koptera uspoređujući cijenu izrade, karakteristike koptera, kvalitetu integriranih senzora i potencijalnu primjenu koptera.

2.

OSNOVNE KARAKTERISTIKE KOPTERA Kvadkopter je podvrsta koptera koji ima četiri „ruke“ s motorom i propelerom na kraju svake „ruke“. U tipičnoj konfiguraciji elise dva propelera (prvi i treći) okreću se u smjeru kazaljke na satu, a druga dva propelera (drugi i četvrti) u suprotnom smjeru (Slika 2.

1.). Ovaj dizajn pruža inherentnu razinu stabilnosti, dok integrirana elektronika radi kako bi zadržala kopter vodoravnim u prostoru i pretvorila unos naredbi operatera u smjer u kojem treba letjeti.

Slika 2. 2. Primjer daljinskog Prednost kvadkoptera je što je riječ o upravljača za upravljanje vrlo jednostavnim strojevima koji se kvadkopterom (Izvor: URL 1) sastoje od okvira, prijamnika, kontrolora leta, elektroničke kontrole brzine, motora i propelera. Upravljanje letom kvadkoptera također je relativno jednostavno ako se kopterom upravlja daljinskim upravljačem. Lijevi upravljač kontrolira gas i skretanje. Pomicanje upravljača naprijed povećat će snagu, što uzrokuje povećanje visine leta koptera. Pomicanje Slika 2. 1. Rotacija propelera kod kvadkoptera (Izvor: URL 1)

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

73

STRUČNI ČLANCI

Gulin, J., Batina, A., Čota, D. (2015): Izazov integracije senzorskih sustava na kopter Ekscentar, br. 18, pp. 73-77

upravljača lijevo ili desno uzrokovat će rotaciju koptera lijevo ili desno u skladu s pomicanjem upravljača. Desni upravljač kontrolira nagib koptera.

Pomicanje upravljača naprijed povećat će brzinu stražnjih propelera koji će podići stražnji dio letjelice uzrokujući da se krene naprijed. Pomicanjem upravljača unatrag kopter će se kretati unatrag. Pomicanje upravljača lijevo i desno uzrokuje naginjanje koptera i kretanje u određenom smjeru.

2. 1.

OSNOVNI FUNKCIONALNI DIJELOVI

Slika 2. 3. Okvir Hobbyking SK450 (Izvor: URL 4)

Osnovni funkcionalni dijelovi potrebni za izradu kvadkoptera su: okvir, četiri motora, četiri elektronička kontrolora brzine vrtnje, ploča za kontrolu leta, radio odašiljač i prijamnik, četiri propelera te baterija i punjač za bateriju (URL 2). Također su za izradu neophodni dijelovi poput adaptera za bateriju, adaptera za propelere, visokih i niskih najlonskih umetaka, te jack priključaka (URL 3). Što se alata tiče, treba koristiti lemilicu, odvijače, hex ključ, kliješta i pištolj s vrućim ljepilom (URL 2).

Svaki kopter treba okvir za smještanje svih sastavnica. Pri izboru okvira treba uzeti u obzir težinu, veličinu i materijal (URL 2). Okvir izabran za izradu kvadkoptera je Hobbyking SK450 izrađen od staklenih vlakana i najlona (Slika 2. 3.). Dimenzije okvira su: širina – 45 cm, visina – 8 cm, težina bez elektronike – 300 g (URL 3).

Motori imaju očitu svrhu: vrtjeti propelere.

Motori se ocjenjuju po kilovoltima – više kV, motor se brže vrti na konstantnom naponu.

Pri kupnji motora većina internetskih stranica pokazuje koliko ampera trebaju imati elektronički kontrolori brzine koje će se upariti s motorom i koju veličinu propelera treba koristiti (URL 2). Utvrdili smo da je motor NTM Prop Drive Series 28-30S od 900 kV dostatne veličine za kvadkopter (Slika 2.

4.).

Slika 2. 4. Motor NTM Prop Drive (Izvor: URL 4)

Kontrolor brzine vrtnje (ESC) je ono što govori motorima koliko brzo se treba vrtjeti u bilo kojem trenutku. Za kvadkopter potrebna su četiri elektronička kontrolora brzine vrtnje (ESC), po jedan spojen na svaki motor. Kontrolori brzine vrtnje izravno su spojeni na bateriju preko tiskane pločice. S obzirom na to da se motori na kvadkopteru moraju vrtjeti na preciznim brzinama za postizanje preciznog leta, elektronički kontrolori brzine vrtnje vrlo su važni (URL 2). Izabrani su Hobby King 20A ESC 3A UBEC uređaji (Slika 2. 5.).

Ploča za kontrolu leta je „mozak“ kvadkoptera. U Slika 2. 6. OpenPilot njoj se nalaze senzori poput žiroskopa i akceler- CC3D ploča za kontrolu leta (Izvor: URL 5) ometra koji određuju koliko brzo se svaki motor vrti. Ploče za kontrolu leta su u rasponu od jednostavnih do vrlo složenih. Izabrana je OpenPilot CC3D ploča za kontrolu leta (Slika 2.

6.).

Radijski odašiljač i prijamnik omogućuju operateru kontrolu nad kvadkopterom. Izabran je radio s osam kanala – Slika 2. 7. Turnigy 9X radio Turnigy 9X (Slika 2. 7.). S obzirom na to da odašiljač i prijamnik (Izvor: su svi motori povezani s elektroničkim URL 2) kontrolorima brzine vrtnje koji opskrbljuju motore potrebnom snagom, operater koristi odašiljač za ručno kontroliranje kvadkoptera na način da se signali izravno šalju kontroloru brzine vrtnje putem prijamnika. Ako korisnik promijeni ulaz, odašiljač šalje radijski signal na prijamnik i prijamnik mijenja te signale u PWM signal. Ti PWM signali šalju se elektroničkom kontroloru brzine vrtnje i uzrokuju promjene u brzini motora (Agarwal i drugi, 2013).

74

Punjenje LiPo baterija složen je proces jer obično ima više ćelija koje se moraju ujednačeno puniti i prazniti (po jednakom naponu u svim ćelijama). Zato je potreban punjač koji održava ravnotežu.

Postoje mnogi punjači na tržištu koji će obaviti posao, ali treba biti oprezan pri izboru jeftinih punjača ili punjača nepoznatih proizvođača jer mnogi od njih imaju neispravne dijelove i to može uzrokovati eksploziju ili požar (URL 2). Izabrali smo Slika 2. 10. Punjač Turnigy Accucel-6 50W 6A punjač (Slika 2. 10.) Turnigy Accucel-6 50W koji je pristupačan cijenom, a pouzdan.

6A (Izvor: URL 4) 2. 2.

SPAJANJE FUNKCIONALNIH DIJELOVA

Spajanje funkcionalnih dijelova kvadkoptera može se podijeliti u pet koraka: spajanje okvira, postavljanje motora i spajanje elektroničkih kontrolora brzine vrtnje i tiskane pločice, ugradnja elektronike, kalibracija odašiljača te ugradnja propelera.

Prvi korak izgradnje kvadkoptera ujedno je i najjednostavniji – potrebno je spojiti četiri dijela okvira („ruke“) pomoću vijaka te na krajevima pojedinih „ruku“ okvira spojiti opremu za slijetanje za amortiziranje pri kontroliranom udaru letjelice o tlo.

Slika 2. 5. Elektronički kontrolori brzine vrtnje (Izvor: URL 4)

Kvadkopter ima četiri propelera, dva propelera koji se vrte u smjeru suprotnom od kazaljke na satu i dva propelera koji se vrte u smjeru kazaljke na satu. Propeleri „za pomicanje" obično su označeni s 'R', odmah nakon oznake veličine (URL 2). Za konfiguraciju kvadkoptera u radu koristimo 10 × 4,5 propelere (Slika 2. 8.).

Kvadkopteri obično koriste LiPo baterije koje dolaze u različitim veličinama i konfiguracijama.

Obično se koriste 3S1P baterije s naponom 11,1 V. LiPo baterije ocjenjuju se i po brzini pri kojoj baterija dostavlja snagu (C) i po snazi koju baterija može dostaviti (u mAh). Veće baterije više teže, pa se pri Slika 2. 9. Baterija izboru radi kompromis između trajanja leta i Turnigy 3300mAh ukupne mase. Udvostručenjem snage baterije dobije se 50 % više vremena za let, pod pretpostav(Izvor: URL 4) kom da kvadkopter može podići dodatnu težinu.

Izabrana je baterija Turnigy 3300 mAh 3S 30C LiPo Pack (Slika 2. 9.).

Slika 2. 8. Propeleri (Izvor: URL 4)

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

U drugom se koraku spajaju motori na okvir i to po jedan motor na svaku „ruku“ okvira. Zatim se prikopčavaju elektronički kontrolori brzine vrtnje motora na svaki motor nakon čega se lemljenjem spajaju kablovi kontrolora brzine vrtnje s tiskanom pločicom. Drugi korak predstavlja najteži dio pri izgradnji kvadkoptera jer je potrebno vladati tehničkim i mehaničkim predznanjem te vješto rukovati lemilicom.

Pričvršćivanje elektronike na dosad izgrađeni kvadkopter sljedeći je korak u izgradnji letjelice. Također, uključuju se motori i elektronički kontrolori brzine vrtnje koji su implementirani na okvir te se provodi priključivanje prijamnika na kvadkopter. Četvrti korak spajanja dijelova na kvadkopter podrazumijeva kalibraciju upravljača pri čemu kopter treba držati ravno i nepomično. Potom se provjerava ispravnost upravljača i dugmadi na njemu preko softvera.

Posljednji dijelovi koje treba kalibrirati su elektronički kontrolori brzine vrtnje prema kontroloru leta.

Posljednji korak podrazumijeva ugradnju propelera na kvadkopter. Pri tome, kao što je ranije spomenuto, treba paziti na smjer vrtnje – prvi i treći propeler se vrte u smjeru kazaljke na satu, a preostala dva propelera u obrnutom smjeru.

2. 3.

CIJENE POJEDINIH DIJELOVA

Cijene navedenih funkcionalnih dijelova za izradu kvadkoptera prikazane su u grafičkom prikazu u valuti Euro (€). Iz grafa je očito da su najskuplji dijelovi ploča za kontrolu leta, četiri motora, odašiljač i prijamnik, a cijene eksponencijalno opadaju krenuvši od elektroničkih kontrolora brzine

Slika 2. 11. Grafički prikaz cijena pojedinih dijelova u €

STRUČNI ČLANCI

Gulin, J., Batina, A., Čota, D. (2015): Izazov integracije senzorskih sustava na kopter Ekscentar, br. 18, pp. 73-77

vrtnje, baterije, punjača za bateriju te okvira do dijelova čija je vrijednost niža od 10 €: izvor struje, adapteri za propelere i bateriju, propeleri, te najlonski umeci i jack priključci (Slika 2. 11.).

Ukupna cijena izrade kvadkoptera (bez integriranih senzora) koristeći isključivo ranije navedene dijelove iznosi 254 €.

3.

SENZORSKI SUSTAVI

Kvalitetna integracija senzora osnovni je preduvjet za kontroliranu navigaciju koptera, te posljedično i značajno poboljšanje postupka geokodiranja prikupljenih prostornih podataka. U nastavku su prikazani načini i rezultati hardverske implementacije sljedećih senzora: + GNSS čip: U-blox NEO-M8 + senzor udaljenosti: HC-SR04 + IMU senzor: Invesense MPU-6050.

Slika 3. 1. Croduino razvojna pločica (Izvor: URL 6)

Osnovni preduvjet za prikupljanje i analizu podataka senzora je uspostava komunikacije između računalne platforme i senzorskog sustava. U tu svrhu korištena je Croduino razvojna pločica (Slika 3. 1.).

Jedna od značajki Croduino razvojne pločice je integrirani FTDI čip, što nam omogućava serijsku komunikaciju s računalom preko osnovnog USB kabela. Glavna logička jedinica zadužena za izvršavanje prethodno programiranih algoritama je Atmega328 mikrokontroler. Komunikacijsko rješenje temelji se na povezivanju senzora s digitalnim i analognim pinovima Croduina uz primjenu ISP ili i2c protokola (URL 7).

3. 1.

3. 2.

SENZOR HC-SR04

UDALJENOSTI:

HC-SR04 senzor udaljenosti temelji se na principu SONAR tehnike pri određivanju udaljenosti do objekta.

Senzor odašilje osam ultrazvučnih valova na frekvenciji od 40 kHz i mjeri vrijeme do povratka reflektiranih zvučnih valova (URL 9).

Deklarirana preciznost mjerenja je 0,3 cm uz kut detekcije dolaznih zvučnih valova od 30˚. Na slici 3. 4. prikazan je način spajanja senzora udaljenosti s Croduino pločicom.

Vizualizacija prikupljenih podataka i postupak implementacije algoritama prikazani su na slikama 3. 5 i 3.

6.

Slika 3. 6. Dijagram postupka implementacije HC-SR04 senzora udaljenosti s računalom

Integracija senzora udaljenosti na kopter od velike je važnosti za očuvanje i sigurnost pri slijetanju. Ako dođe do pogreške pri radu, većina koptera u svom sustavu ima integrirano rješenje za automatski povratak na lokaciju uzlijetanja. Problem nastaje u slučaju nepostojanja integracije digitalnog modela terena u sustavu, što za posljedicu ima računanje najkraće putanje ne uzimajući u obzir postojanje okolnih infrastrukturnih objekata. U takvim je situacijama senzor udaljenosti od velikog značaja jer omogućuje detekciju takvih objekata te signalizira sustavu potrebu za ponovnim računanjem putanje. Osim integracije na kopteru, senzor udaljenosti može biti koristan za detekciju razine vodenih masa, te bi u sustavu zaštite od poplava predstavljao jednu od glavnih komponenti.

GNSS ČIP: U-blox NEO-M8

Zbog male veličine U-blox NEO-M8 GNSS čipa (Slika 3. 2. a) onemogućen je direktan pristup komunikacijskim pinovima, te je stoga komunikacija ostvarena preko evaluacijskog kompleta EVK-M8N (Slika 3. 2. b) koji omogućava direktnu vezu.

Slika 3. 2. (a) U-blox NEO-M8 GNSS čip, (b) evaluacijski komplet EVK-M8N (Izvor: URL 8)

Slika 3. 3. Primjer strukture $GNGGA rečenice

3. 3.

IMU – inercijalna mjerna jedinica (Inertial Measurement Unit) je elektronički sklop sačinjen od klastera senzorskih sustava koji mjere brzinu i rotaciju platforme te ubrzanje sile teže (URL 11).

IMU predstavlja osnovni preduvjet pri praćenju promjena gibanja objekta u trodimenzionalnom prostoru.

Područje primjene heterogenog je karaktera, a Slika 3. 7. Invesense MPU-6050 posebno se izdvajaju integracije u robote, bespilotne letjelice, pametne telefone, kontrole igraćih konzola itd. (URL 12).

Invesense MPU-6050 jedan je od pionira IMU sustava koji imaju integriran žiroskop, akcelerometar i digitalno procesiranje slike – DMP (Digital Motion Processor) (Slika 3. 7.), a temelji se na tehnologiji mikroelektromehaničkih sklopova (MEMS). Predstavlja jedno od boljih tehničkih rješenja u domeni IMU sustava te se uz nisku cijenu ističe visokom preciznošću i pouzdanošću. IMU MPU-6050 ima šest stupnjeva slobode, tj. generira šest tipova podataka: tri podatka akcelerometra i tri podatka žiroskopa. Također je omogućena integracija s ostalim senzorima kao što su kompas ili magnetometar (URL 12).

3. 3. 1.

Tempo računanja pozicijskog rješenja je 1 Hz, što je nekoliko desetaka puta sporije od rješenja IMU senzora. Izlazni podaci U-blox čipa su u obliku NMEA rečenica. Posebno je značajna NEMA rečenica s prefiksom $GNGGA, koja u sebi sadrži geografske koordinate u WGS84 datumu (Slika 3. 3.). Također sadrži informaciju o vremenu računanja pozicije u UTC sustavu, a jedna od mogućih primjena vremenske informacije je mogućnost georeferenciranja video snimke s instalirane kamere na kopteru.

Slika 3. 4. Vizualizacija spajanja HC-SR04 senzora s CROduino razvojnom pločicom (Izvor: URL 10)

IMU SENZOR: Invesense MPU-6050

POSTUPAK PRIKUPLJANJA I VIZUALIZACIJE PODATAKA

Komunikacija između MPU-6050 i Croduino razvojne pločice uspostavljena je preko i2c protokola. Svrha vizualizacije izlaznih podataka je usporedba DMP rješenja s podacima obrađenim kroz komplementarni filter. Usporedba je obavljena na temelju kutova orijentacije platforme (eng. roll, pitch, yaw). Vizualizacija neobrađenih podataka realizirana je

Slika 3. 5. Vizualizacija podataka udaljenosti pomoću Processing softvera Slika 3. 8. Vizualizacija izlaznih podataka MPU-6050 senzora pomoću softvera Processing

Slika 3. 9. Dijagram postupka implementacije Invesense MPU-6050 s računalom

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

75

STRUČNI ČLANCI

Gulin, J., Batina, A., Čota, D. (2015): Izazov integracije senzorskih sustava na kopter Ekscentar, br. 18, pp. 73-77

pomoću softvera Processing (Slika 3. 8.), a sama implementacija koda na Croduino pomoću Arduino softvera (Slika 3. 9.).

spektru, te je samim time njihova upotreba proširena.

3. 3. 2.

+ mogućnost izvođenja projektiranog plana leta s visokom točnošću

OSVRT NA DOBIVENE REZULTATE

Osnovni zahtjevi koje kvadkopteri moraju zadovoljavati da bi se mogli koristiti za fotogrametrijsko snimanje su: + mogućnost nosivosti opreme za snimanje i navigaciju + autonomija leta letjelice + smanjenje vibracija i ostalih vanjskih utjecaja tijekom leta (Colomina i Molina, 2008).

U pogledu geodetske struke, najvažnija je primjena ovakvih sustava zasigurno u domeni fotogrametrije i daljinskih istraživanja, a na to se nadovezuje izrada DOF-a (Slika 4. 1.). Izrada DOF-a integriranim sustavima kvadkoptera povećava brzinu izrade te smanjuje troškove. Samim time ovakav način postao je jedna od najpopularnijih metoda kartiranja.

Važno je napomenuti da prilikom izrade DOF-a pomoću kvadkoptera valja obratiti pažnju na točnost. Stabilnost koptera u zraku predstavlja problem koji utječe na točnost (Tahar i dr., 2012).

Važnost i korisnost upotrebe kvadkoptera najbolje bi opisala sljedeća rečenica: „Dajte im da lete i stvorit će novo tržište za daljinska istraživanja u vašoj zemlji” (Colomina i Molina, 2008).

Slika 3. 10. Vizualna usporedba rezultata DMP-a i komplementarnog filtra (izvor: URL 13) Svrha vizualizacije izlaznih podataka DMP-a i podataka obrađenih kroz komplementarni filtar je mogućnost donošenja kvalitativne valorizacije prednosti pojedine implementacije kroz kutove orijentacije MPU-6050 IMU sustava.

Podaci DMP-a i komplementarnog filtra približno su jednaki za kutove roll i pitch. Razlika nastaje za kutne vrijednosti rotacije oko z osi senzora (jaw), gdje DMP ima znatno bolje rješenje (Slika 3. 10.).

4. 2.

RAZNE DRUGE IMPLEMENTACIJE

Osim navedenih implementacija u geodetskom području, postoje i mnoge druge upotrebe kvadkoptera, od kojih su neke navedene u nastavku: + krizne situacije + nadzor prometa + nadzor državne granice

3. 4.

CJENOVNA USPOREDBA IZRAĐENOG I GOTOVOG KVADKOPTERA

+ vojna upotreba + nadzor nepristupačnih dijelova industrijskih objekata

Na slici 3. 11. prikazan je cjenovni raspon pojedinih sastavnica koptera korištenih u samostalnoj gradnji.

Među najskupljima izdvajaju se sljedeće: U-blox NEO M8N GNSS čip, kontrolor leta, motori te odašiljač i prijemnik.

+ filmska industrija + georeferencirani video.

Ukupna cijena svih Slika 3. 11. Cijene pojedinačnih sastavnica sastavnica iznosi približno 470 €, ali je možemo zaokružiti na 500 € zbog namjernog previda cijena repromaterijala. Usporedimo li ukupnu cijenu s cijenom gotovog koptera Phantom 2 Vision + V3.0 u iznosu od 1182 € (URL 14) vidimo da je razlika značajna.

Međutim, ako korisnik nema dovoljno tehničkih znanja na području elektroničkih komponenti ili je vremenski ograničen implementacijom sustava, razlika je zanemariva.

4.

PRIMJENA KOPTERA

Slika 4. 2. Primjer georeferenciranog videa (Izvor: URL 15)

Pojam bespilotnih letjelica uvijek podsjeća na vojnu upotrebu kod tajnih zadataka prikupljanja informacija o neprijatelju. No, osim vojne upotrebe, bespilotne letjelice mogu itekako biti korisne i za civilne svrhe.

4. 1.

FOTOGRAMETRIJA DALJINSKA ISTRAŽIVANJA

I

Veća nosivost, duža autonomija leta te potpuno samostalno upravljanje letom proširuje mogućnosti upotrebe koptera, ne samo za fotogrametrijske potrebe već općenito na sve metode daljinskih istraživanja.

Integrirani sustavi GNSS-a, INS-a i kamere na kopteru omogućuju prikupljanje informacija o objektima kao što su: zgrade, podzemne željeznice, garaže i rudnici (Colomina i Molina, 2008).

Slika 4. 1. Primjer DOF-a izrađenog kvadkopterom (Izvor: Tahar i drugi, 2012.)

76

Kvadkopteri se mogu opremiti kamerama u vidljivom, blisko infracrvenom i infracrvenom

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

U slučajevima kriznih situacija kvadkopteri mogu brzo reagirati i trenutno prikupiti podatke, te pravodobno pomoći pri donošenju ključnih odluka.

Upravljanje i nadzor u katastrofama kod naftovoda i plinovoda ima velike razmjere praktične primjene. Također, pomažu u nadzoru industrijskih objekata i njegovih kritičnih mjesta.

Vojska ima dugu i neprekidnu povijest povezanosti s bespilotnim letjelicama u mnogim zemljama. Prednosti koju vojsci nude kopteri kao podvrsta bespilotnih letjelica su brojne, posebno u područjima koja su obilježena kao opasna.

Kvadkopteri su izrazito korisni i za izradu georeferenciranog videa. Takav video omogućava dodatnu dimenziju virtualne vizualizacije prostora, a prednosti su jednostavnost prikupljanja podataka, mogućnost naknadne, vremenski neograničene detaljne analize te ponovljivost analize. Sinkronizacija senzora važan je čimbenik za postizanje zadovoljavajuće preciznosti. Uvrštavanjem georeferenciranog videa (Slika 4. 2.) u prometni GIS postižu se kvalitativna poboljšanja usluge u odnosu na klasičnu verifikaciju izlaskom na teren (URL 15): + dodatni oblik vizualizacije kartirane prometnice + mogućnost objektivne i odgođene analize stanja signalizacije na prometnici + mogućnost ortofoto pogleda na prometnicu (URL 15).

STRUČNI ČLANCI

Gulin, J., Batina, A., Čota, D. (2015): Izazov integracije senzorskih sustava na kopter Ekscentar, br. 18, pp. 73-77

5.

ZAKLJUČAK

Nakon prikupljenih i sistematiziranih informacija o izazovima integracije INS-a, GNSS-a i kamere na kopter zaključeno je kako je cijena samostalnog sastavljanja sustava nešto niža od cijene gotovog sustava. No, treba uzeti u obzir da je za sastavljanje ovakvog sustava potrebno tehničko znanje te određeno vrijeme kako bi se svi dijelovi pravilno integrirali. Ako korisnik nema dovoljno tehničkih znanja na području elektroničkih komponenti, preporučuje mu se da se ne upušta samostalno u izradu integriranog sustava budući da spajanje svih potrebnih funkcionalnih dijelova nije jednostavno, a kvaliteta integracije senzora osnovni je preduvjet uspješne navigacije koptera.

Istraživši primjenu kvadkoptera, zaključeno je kako ovakvi sustavi pružaju široke mogućnosti. Kopteri predstavljaju brz, jednostavan i relativno jeftin način prikupljanja podataka. U domeni geodezije sustavi bespilotnih letjelica pronalaze široka područja primjene u fotogrametriji i daljinskim istraživanjima.

U budućnosti će upotreba i izrada bespilotnih letjelica za civilne svrhe zasigurno rasti, a razvoj tehnologije i sve povoljniji omjer uloženog i dobivenog pridonijet će vrlo skoro sve široj upotrebi letjelica i u geodetske svrhe.

LITERATURA + Agarwal, K.; Korada, K.; Sahoo, P.; Chaudhari, R.; Singh, V., 2013, Autonomous Quadcopter (ljetni projekt). + Colomina, I.; Molina, P., 2008, Unmanned Aerial Systems for Photogrammetry and Remote Sensing, A review, ISPRS Journal of Photogrammetry and Remote Sensing. + Tahar, K.N.; Ahmad, A.; Wan Mohd Akib, W.A.A.; Wan Mohd, W.M.N., 2012, A new approach on production of slope map using autonomous Unmanned aerial vehicle, International Journal of Physical Sciences, Vol. 7, str.

5678-5686. + URL 1: Drone 101: What is a Quadcopter? (2012), DroneFlyers. [Internet], <raspoloživo na: http://www.dronefly-

ers.com/2012/02/drone-101-what-is-a-quadcopter/>, studenog 2014.]

[pristupljeno

22.

+ URL 2: Quadcopter Parts List: What You Need to Build a DIY Quadcopter (2013), Quadcopter Garage. [Internet], <raspoloživo na: http://quadcoptergarage.com/quadcopter-parts-list-what-you-need-to-build-a-diy-quadcopter/>, [pristupljeno 22. studenog 2014.] + URL 3: How To Build A Quadcopter (2014), MyFirstDrone. [Internet], <raspoloživo na: http://myfirstdrone.com/build-your-first-quad/>, [pristupljeno 22. studenog 2014.] + URL 4: Online kupovina (2014), Hobby King. [Internet], <raspoloživo na: http://www.hobbyking.com/hobbyking/store/index.asp>, [pristupljeno 22. studenog 2014.] + URL 5: OpenPilot CopterControl Platform (2014), Open Pilot. [Internet], <raspoloživo na: https://www.openpilot.org/products/openpilot-coptercontrol-platform/>, [pristupljeno 22. studenog 2014.] + URL 6: Croduino razvojna pločica (2015), Netokracija. [Internet], <raspoloživo na: http://www.netokracija.com/croduino-radiona-org-99042>, [pristupljeno 5. ožujka 2015.] + URL 7: Croduino razvojna pločica (2012), E-radionica. [Internet], <raspoloživo na: http://www.e-radionica.com/collections/diy-croduino/products/croduino-basic>, [pristupljeno 25. studenog 2015.] + URL 8: U-blox evaluacijski kit (2014). [Internet], <raspoloživo na: http://www.u-blox.com/images/stories/evk-7.jpg>, [pristupljeno 10. studenog 2014.] + URL 9: Senzor udaljenosti HC-SR04 (2014), ElecFreaks. [Internet], <raspoloživo na: http://www.micropik.com/PDF/HCSR04.pdf>, [pristupljeno 14. studenog 2014.] + URL 10: Vizualizacija spajanja HC-SR04 senzora s Croduino razvojnom pločicom (2014). [Internet], <raspoloživo na: http://epic-cdn.epictinker.com/v/vspfiles/photos/HC_SR04.sketch2.jpg>, [pristupljeno 14. studenog 2014.] + URL 11: IMU (2014), Wikipedia. [Internet], <raspoloživo na: http://en.wikipedia.org/wiki/Inertial_measurement_unit>, [pristupljeno 25. studenog 2014.]

Zakasnili s prijavom za Erasmus ili FIG YSN Meeting? Propustili studentske događaje na Fakultetu?

Tražite pouzdan izvor informacija? Nemojte se uzdati u glasine, uzdajte se u stranicu Studentskog portala!

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

77

STRUČNI ČLANCI

Todić, F., Šimunović, T., Tomac, G. (2015): Svugdje moguća navigacija Ekscentar, br. 18, pp. 78-83

Filip Todić, univ. bacc. ing. geod. et. geoinf., diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: fitodic@geof.hr Tomislav Šimunović, univ. bacc. ing. geod. et. geoinf., diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: tosimunovic@geof.hr Goran Tomac, univ. bacc. ing. geod. et. geoinf., diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: gtomac@geof.hr

Svugdje moguća navigacija SAŽETAK: Svrha ovog rada je prikazati mogućnosti današnjih navigacijskih tehnologija. To uključuje tehnologije koje omogućuju navigaciju u otvorenim i zatvorenim prostorima. Tehnologije i realizacije metoda za navigaciju u otvorenim prostorima su više-manje općepoznate, a to uključuje globalne navigacijske satelitske sustave, mikroelektromehaničke sklopove, inercijalne sustave, svjetlosno zamjećivanje i klasifikaciju te slične sustave. Tehnologije koje omogućuju navigaciju u zatvorenim prostorima su relativna nepoznanica i ostvaruju se najviše pomoću pametnih telefona. To uključuje primjenu RSS-a, Cell ID-a, kuta i vremena prijema signala itd. Dostupnost navedenih tehnologija i aplikacija na pametnim telefonima koje omogućuju svugdje moguću navigaciju raste iz dane u dan, no treba uzeti u obzir i njihov utjecaj na suvremeno društvo. Pritom je najvažniji utjecaj na privatnost korisnika, što je u radu detaljno istraženo.

Ključne riječi: navigacija u otvorenim prostorima, navigacija u zatvorenim prostorima, privatnost korisnika

Everywhere Navigation ABSTRACT: This paper gives an overview of the possibilities of contemporary navigation technologies. The overview comprises both outdoor and indoor navigation. Outdoor navigation technologies are more or less well known, and that includes the use of Global Navigation Satellite Systems, Micro Electromechanical Systems, Inertial Navigation Systems, Light Detection and Ranging, etc. Indoor navigation technologies are relatively unknown and are mostly achieved by RSS, Cell ID, Angle- and Time-of-Arrival, etc. Given the availability and widespread use of the forementioned technologies on modernday smartphones, one needs to take into account their affect on the contemporary society. One of the most important aspects is the affect on the user's privacy which is described in detail.

Keywords: outdoor navigation, indoor navigation, user privacy 1. UVOD Lokacija je središnja komponenta današnjih mobilnih uređaja i aplikacija.

U današnjoj širokoj primjeni globalnih navigacijskih satelitskih sustava (eng. Global Navigation Satellite System − GNSS) sve su naglašeniji problemi performansi takvih sustava u slučaju degradirane dostupnosti GNSS signala, primjerice u takozvanim urbanim kanjonima. GNSS signali ne mogu prodrijeti kroz čvrste strukture poput zidova i prozora. GNSS prijamnik treba dostupnost signala s najmanje četiri satelita kako bi se precizno mogla odrediti njegova pozicija. Čak i ako postoji dostupnost signala s četiri satelita, lako je moguće da ti signali dolaze sa satelita koji formiraju nepovoljan geometrijski oblik, što utječe na DOP (eng. dilution-of-precision), a to uzrokuje manje kvalitetno rješenje pozicioniranja (Tan i dr., 2014).

U posljednja dva desetljeća vidljivo je povećanje upotrebe tehnologija navigacije i pozicioniranja kod cestovnih vozila. Primjena ovih tehnologija u cestovnom prometu brojna je i uključuje automatiziranu navigaciju vozila, pomoć u hitnim situacijama, fleet management, praćenje osoba, izbjegavanje sudara, nadzor promjena u okolišu itd. Upravljanje informacijama i komunikacijske tehnologije stvorile su brzorastuće tržište poznato kao usluge zasnovane na lokaciji korisnika (eng. Location-Based Services, u daljnjem tekstu: LBS). Za realizaciju LBS-a potrebno je pet infrastrukturnih elemenata: mobilni uređaj, komunikacijska mreža, navigacijska komponenta, pružatelj servisa i pružatelj podataka. Svi suvremeni sustavi za navigaciju vozila u cestovnom prometu integriraju dvije ili više komplementarnih tehnika pozicioniranja kako bi se osigurale informacije o položaju, ubrzanju i smjeru vozila u svakom trenutku (eng. seamless). Tipični kandidati za ovakve integrirane sustave su GNSS i INS (Chiang i dr., 2013) (Steiniger i dr., 2006).

Većina komercijalnih sustava za bežičnu navigaciju i pozicioniranje u realnom vremenu oslanja se na kombiniranje bežičnih metoda navigacije.

Te metode funkcioniraju vrlo dobro na područjima gdje nema problema

78

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

s propagacijom signala, dok u urbanim i zatvorenim područjima imaju problema s dostupnošću i točnošću (El-Sheimy i dr., 2011).

2. METODE NAVIGACIJE U suvremenim postupcima precizne navigacije i pozicioniranja na otvorenim prostorima, GNSS zauzima nezaobilazno mjesto. Ipak, postoje određena ograničenja zbog kojih je potrebno korištenje i drugih tehnologija. U prostorima poput urbanih kanjona, gdje je značajno degradiran signal GNSS-a, rješenje navigacije može se poboljšati pomoću pseudolita, inercijalnih navigacijskih sustava ili LIDAR-a. Svaka od navedenih metoda ima svoje prednosti, ali i nedostatke. Stoga se najbolja rješenja postižu njihovom integracijom. Za rješavanje problema navigacije u zatvorenom prostoru postoje brojna rješenja, od kojih je većina zasnovana na korištenju postojeće Wi-Fi mreže unutar određenog objekta. U posljednjih nekoliko godina vidljiv je trend razvoja sustava u zatvorenom prostoru u obliku aplikacija za pametne telefone koje će, osim same navigacije korisnika, podržavati i razne servise temeljene na lokaciji korisnika.

2. 1. GNSS Satelitski sustavi za pozicioniranje i navigaciju poput GPS-a i GLONASS-a obuhvaćeni su zajedničkim nazivom globalni navigacijski satelitski sustav (GNSS). GNSS može osigurati kontinuirano i točno pozicioniranje u slučaju dostupnosti četiriju ili više satelita. Međutim, točnost i dostupnost navigacijskog sustava vozila temeljenog isključivo na GNSS-u podložni su uvjetima u atmosferi i degradacijama u obliku prekida signala ili njegove refleksije (Chiang i dr., 2013). Zbog navedenoga GNSS ne može osigurati kontinuirano mjerenje u svim terenskim uvjetima.

STRUČNI ČLANCI

Todić, F., Šimunović, T., Tomac, G. (2015): Svugdje moguća navigacija Ekscentar, br. 18, pp. 78-83

2. 2. PSEUDOLITI Pseudoliti su „sateliti na Zemlji". Odašiljači koji odašilju signale slične signalima GNSS-a. Uglavnom emitiraju signale u GPS-ovom frekvencijskom pojasu L1 ili L2 koristeći C/A kod i odgovarajući PRN ID. Njima se mogu provoditi kodna i fazna mjerenja (Novaković i dr., 2009).

Mogu se koristiti kao dopuna GNSS-a u slučaju nedovoljnog broja vidljivih satelita ili za poboljšanje geometrije, primjerice u urbanim kanjonima. Osim toga, mogu se koristiti i kao samostalan mjerni sustav koji može u potpunosti zamijeniti konstelaciju GNSS satelita u zatvorenim prostorima, ispod zemlje ili u tunelima.

2. 3. AKCELEROMETRI I ŽIROSKOPI Senzori pokreta, poput akcelerometra i žiroskopa, sposobni su pratiti relativne promjene položaja, ubrzanja i smjera s obzirom na prethodno registrirani položaj, ubrzanje i smjer. To je tzv. dead-reckoning tehnika (El-Sheimy i dr., 2011).

Realizacija dead-reckoning senzora kao samostalnog sustava u praksi je ostvariva u dva oblika: kao inercijalni navigacijski sustav (eng. Inertial Navigation System; u daljnjem tekstu: INS) ili kao dead-reckoning sustav zasnovan na žiroskopu i odometru (Bačić, 2014).

2. 4. INERCIJALNI NAVIGACIJSKI SUSTAVI Inercijalna mjerna jedinica (eng. Inertial Measurement Unit; u daljnjem tekstu: IMU) je sustav sastavljen od više žiroskopa i akcelerometara, softvera koji je izvođač modela i vremenske baze te sata. Omogućuje praćenje promjene ubrzanja (akcelerometri) i male promjene smjera po komponentama (žiroskopi). IMU je dovoljan za navigaciju relativno u odnosu na inercijalni prostor pod pretpostavkom da su dane početne vrijednosti brzine, položaja i smjera (Bačić, 2014).

Današnji napredak u razvoju inercijalnih sustava zasnovanih na MEMS tehnologiji omogućuje da MEMS-ovi budu sve manji i jeftiniji. MEMS je integracija mehaničkih elemenata, senzora, aktuatora i elektronike na silicijskoj podlozi kroz primjenu tehnologije u mikrookruženju.

Inercijalni sustavi zasnovani na MEMS-u privukli su značajnu pozornost kao nadopuna GNSS-u pri navigaciji zbog svoje pristupačne cijene, malih dimenzija (Slika 1.), niske potrošnje energije i solidne pouzdanosti.

Slika 1. Primjer dimenzija suvremenog MEMS Unatoč tome, mogućnoIMU-a (Chiang i dr., 2013) sti ove tehnologije u ostvarivanju točnosti kod pojedinih primjena u navigaciji još uvijek su dosta ograničene (Park i dr., 2008).

2. 5. LIDAR Laserski skener (eng. Light Detection and Ranging; u daljnjem tekstu: LIDAR) metoda je daljinskih istraživanja koja koristi svjetlost u obliku pulsirajućeg lasera kako bi se izmjerile udaljenosti od platforme snimanja do Zemlje. LIDAR sustav obično se sastoji od lasera, skenera i specijaliziranog GNSS prijamnika, a najčešće platforme za prikupljanje podataka su helikopteri i zrakoplovi (NOAA, 2014).

2. 6. SUSTAVI ZA NAVIGACIJU ZASNOVANI NA MREŽI Kao i sustavi za navigaciju na otvorenom, sustavi za navigaciju korisnika u zatvorenom prostoru zahtijevaju neki oblik mreže kako bi mogli navoditi korisnika kroz prostor. Za razliku od sustava za navigaciju na otvorenom, ovakvi sustavi zahtijevaju kompleksniju infrastrukturu da bi se osigurala šira dostupnost i visoka točnost sustava. Kako bi se potonje i ostvarilo, potrebno je odabrati odgovarajuću vrstu signala. Primjerice radiovalovi i ultrazvuk se reflektiraju od zidova i stropova, detektiranje Zemljinog magnetskog polja mogu ometati metali i elektronički uređaji, dok infracrvene zrake zahtijevaju liniju dogledanja. Također, treba voditi računa o konstrukciji objekta, materijalima od kojih je objekt izgrađen te varijacijama u temperaturi i vlažnosti zraka koje bi mogle utjecati na jačinu signala (Stook, 2011). U nastavku je dan opis najčešće korištenih tehnologija za potrebe navigacije u zatvorenom prostoru.

Tablica 1. Pregled najčešće korištenih tehnologija za navigaciju u zatvorenom prostoru 2. 6. 1. Tehnologije korištene za potrebe lociranja u zatvorenom prostoru Brojni autori (Kolodziej i dr., 2006), (Manodham i dr., 2008), (Lim i dr., 2010) i (Woo i dr., 2011) navode različite vrste tehnologija koje bi mogle biti korištene za potrebe lociranja. Među njima najčešće se spominju: infracrvena (eng. Infrared; u daljnjem tekstu IR), ultrazvučna (eng.

Ultrasound), identifikacija pomoću radio signala (eng. Radio Frequency Identification; u daljnjem tekstu RFID), bluetooth, Ultra Wide Band (u daljnjem tekstu UWB) i Wireless-Fidelity (u daljnjem tekstu Wi-Fi).

IR tehnologija omogućava lako lociranje na osnovi podudaranja uređaja prema identifikacijskom kodu. Međutim, kratkog je dosega i zahtijeva dogledanje, što nije prikladno za lokacijski sustav. Ultrazvučna tehnologija, bazirana na zvučnim impulsima, temelji se na mjerenju vremena odziva kako bi odredila lokaciju, ali ne može kompenzirati problem višestruke refleksije signala (eng. multipath) i izolirati prisutnu buku. RFID zahtijeva oznake i čitače, što omogućava brzu read/write podatkovnu komunikaciju, ali ne uključuje pravo lociranje i pozicioniranje.

Sljedeća opcija je bluetooth, koji omogućava brzi prijenos informacija i ima prihvatljiv domet, međutim, cijela mreža je prenosiva i određivanje lokacije može biti otežano. UWB omogućava veliki kapacitet i brzinu prijenosa podataka te ima osobine kao bluetooth i Wi-Fi. Prednost UWB-a je ta što omogućava vrlo preciznu lokalizaciju (oko 15 cm), ali implementacija takvog sustava je jako skupa. Na kraju, Wi-Fi tehnologija prijenosa podataka pokazala se najbolje uravnoteženom i s prihvatljivim dometom signala od 30 do 40 m u zatvorenom prostoru. Glavne karakteristike svake od navedenih metoda prikazuje Tablica 1.

2. 6. 2. Wi-Fi tehnologija Wi-Fi sustav jeftin je i lak za implementaciju. Wi-Fi pristupne točke (eng.

Access point) širom su dostupne, što štedi dosta vremena i truda pri uspostavi potrebne infrastrukture. Glavna je prednost što Wi-Fi signal može djelomično prodirati kroz objekte. Međutim, nedostaci su: + sigurnost – signal je lako presresti (osim ako je kodiran) + interferencija s drugim tehnologijama koje koriste isto frekvencijsko područje – bluetooth i mikrovalovi + ograničena propusnost podataka – brzina prijenosa podataka i propusnost opadaju za vrijeme radnog vremena Nedostatke Wi-Fi tehnologije moguće je premostiti kombiniranjem više tehnologija u jednoj aplikaciji (Stook, 2011).

2. 6. 3. Pristupi određivanja lokacije korisnika Različite metodologije temeljene na metrici signala mogu se koristiti za određivanje lokacije korisnika, odnosno pozicioniranje uređaja. Iako postoji mnogo različitih tehnika, brojni autori (Kolodziej i dr., 2006), (Zhang i dr., 2010) i (Woo i dr., 2011) navode pet glavnih metoda: + Identifikacija ćelije (eng. Cell-ID) – odašiljači (ili pristupne točke) dijele područje na blokove ili ćelije unutar kojih je moguće detektirati prijemnik. + Kut prijema signala, odnosno triangulacija (eng. Angle of Arrival, u daljnjem tekstu AOA) – određuje poziciju korisnika određivanjem kuta iz kojeg prijemnik prima signal emitiran od odašiljača. + Vrijeme prijema signala (eng. Time of Arrival, u daljnjem tekstu TOA) – određuje stvarnu udaljenost na osnovi vremena potrebnog da signal od odašiljača stigne do prijemnika. Prema formuli R=vrijeme×brzina, gdje je brzina konstantna, potrebno je jedino mjeriti vrijeme kako bi se odredila stvarna lokacija R. + TOA zahtjeva sinkronizaciju prijemnika i odašiljača, dok metoda mjere-

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

79

STRUČNI ČLANCI

Todić, F., Šimunović, T., Tomac, G. (2015): Svugdje moguća navigacija Ekscentar, br. 18, pp. 78-83

nja razlika u prijemu signala (eng. Time Difference of Arrival, u daljnjem tekstu TDOA) zahtjeva sinkronizaciju prijemnika. + Metoda temeljena na mjerenju jačine primljenog signala (eng. Received Signal Strength, u daljnjem tekstu RSS) – poznata i kao metoda otiska jačine signala (eng. Fingerprinting).

2. 6. 4. Metoda otiska jačine signala (RSS) RSS tehnika kreira radio kartu. Sastoji se od offline i online faze, odnosno, faze treniranja (eng. training phase) i faze praćenja (eng. tracking phase).

Offline faza određuje karakteristike signala na danoj točci i sprema ih u bazu podataka. Online faza prikuplja karakteristike signala i uspoređuje ih s bazom podataka te na taj se način određuje položaj (Kolodziej i dr., 2006), (Woo i dr., 2011).

Nedavne studije (Yim, 2008), (Lim, i dr., 2010), (Jan i dr., 2010) pokazale su da je RSS metoda fundamentalna metoda za pozicioniranje u zatvorenom, iako razina točnosti nije na željenoj (približno 2 m) zbog njezine relativne robusnosti u nošenju s višestrukom refleksijom signala. S obzirom na to da se objekti pomiču (što uključuje prisutnost ljudi), točnost pozicioniranja varira. Također, jačine primljenog signala nisu konstantne tijekom dana. Primjerice u javnim zgradama za vrijeme radnog vremena (između 9 i 18 sati) jačina primljenog signala je oko 5 dBm manja.

3. REALIZACIJA TEHNOLOGIJA Bežične tehnologije pozicioniranja ključne su u bilo kojem navigacijskom sustavu, ali kada je njihova upotrebljivost ograničena potrebno je koristiti druge komplementarne senzore kako bi se dobilo pouzdano i točno rješenje. Dakle, potrebna je integracija komplementarnih tehnologija.

Kod integracije tehnologija za navigaciju u otvorenim prostorima najčešće se poboljšava GNSS pomoću komplementarnih tehnologija. Primjerice pomoću INS-a, LIDAR-a ili pseudolita. Za potrebe navigacije u zatvorenom prostoru najviše se razvijaju sustavi namijenjeni pametnim telefonima.

Ovakvi sustavi najčešće koriste podatke o jačini signala Wi-Fi mreže pohranjene u bazi podataka na udaljenom serveru te su u stanju integrirati podatke iz senzora ugrađenih u pametne telefone kako bi što točnije mogli odrediti trenutnu lokaciju korisnika u realnom vremenu.

3. 1. REALIZACIJA TEHNOLOGIJA ZA NAVIGACIJU U OTVORENIM PROSTORIMA U posljednjem desetljeću najčešća je integracija GNSS prijamnika s MEMS INS-om. Trenutno, svi cjenovno pristupačniji komercijalni inercijalni senzori koriste MEMS. Iako GNSS/INS integrirani navigacijski sustav može funkcionirati tijekom nedostupnosti GNSS signala, pojavljuju se problemi vezani uz cijenu inercijalnih senzora i duljinu vremena tijekom kojeg su GNSS signali nedostupni. Primjerice visokokvalitetni skupi sustavi omogućuju položajnu točnost bolju od 3 metra u realnom vremenu u slučaju izostanka GNSS signala u trajanju do jedne minute. Položajna točnost postignuta primjenom jeftinijih inercijalnih senzora znatno se smanjuje tijekom nedostupnosti GNSS signala. Pogreške kod žiroskopa obično uzrokuju najveće probleme jer se njihov iznos kubira tijekom izostanka GNSS signala (Chiang i dr., 2013) (El-Sheimy i dr., 2011).

Nekoliko se metoda koristi za integraciju GNSS tehnika pozicioniranja s inercijalnim senzorima. Tri najčešće metode su labavo spregnuti, jako spregnuti i duboko integrirani GNSS/INS. Labavo spregnuti (eng. loosely coupled) GNSS/INS sustav najjednostavniji je za implementaciju jer su inercijalna i GNSS rješenja neovisno generirana i profiltrirana prije nego što se povežu. Prednosti ove integracije su što se INS može koristiti za rješavanje grešaka GNSS-a, a GNSS kao pomoć pri kalibraciji determinističkih dijelova inercijalnih grešaka. Još jedna prednost ove integracije je mogućnost korištenja za integraciju postojećeg GNSS-a s dostupnim inercijalnim sustavima poput onih u vozilima ili mobilnim uređajima jer se ne zahtijeva pristup sirovim GNSS signalima.

Glavni nedostatak ove integracije je što zahtijeva upotrebu minimalno 4 GNSS satelita (El-Sheimy i dr., 2011).

Jako spregnuti GNSS/INS (eng. tightly coupled) sustav umanjuje navedeni nedostatak labavo spregnute integracije tako da kombinira proces integracije u jedinstveni filter pri čemu bilo koji broj GNSS satelita može biti korišten za rješavanje drifta uzrokovanog inercijalnim greškama (El-Sheimy i dr., 2011).

Duboka integracija (eng. deeply coupled) GNSS/INS-a kombinira mjerenja u jedinstveni filter (algoritam procjene), ali na način da su GNSS i inercijalni podaci povezani u najranijoj mogućoj fazi (El-Sheimy i dr., 2011).

Integracija GPS-a i pseudolita ima značajne prednosti. Neke od njih su: veća položajna preciznost, poboljšana pouzdanost, dostupnost, kontinuiranost, cjelokupnost i skraćeno vrijeme za otklanjanje ambigvite-

80

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Slika 2. Integracija različitih senzora za autonomnu navigaciju vozila (Chiang i dr., 2013) ta. Jedan od osnovnih nedostataka je tzv. near/far problem koji se inače ne pojavljuje pri GNSS mjerenjima. Nastaje zbog toga što se promjenom udaljenosti između GNSS prijamnika i pseudolita mijenja jakost signala pseudolita (Novaković i dr., 2009).

LIDAR se, uz ostale senzore, najčešće integrira kod inteligentnih vozila kako bi mogla izbjegavati prepreke i izvršavati autonomnu navigaciju (Slika 2.). Primjerice laserski skener koji detektira rubove ceste može poboljšati GNSS navigaciju u smislu dostupnosti (zamjenjujući GNSS u trenucima potpunog izostanka GNSS signala), točnosti (davanjem dodatnih informacija) i integriteta (detekcijom loših mjerenja) (Jabbour i dr., 2008).

3. 2. REALIZACIJA TEHNOLOGIJA ZA NAVIGACIJU U ZATVORENIM PROSTORIMA Još uvijek ne postoji jedinstveno rješenje, odnosno koncept sustava za navigaciju u zatvorenom prostoru. Međutim, iz prikupljenih istraživanja, razvidan je trend razvoja sustava za navigaciju u zatvorenom namijenjenih prvenstveno pametnim telefonima. Riječ je o aplikacijama za pametne telefone koje na osnovi podataka o jačini signala Wi-Fi mreže pohranjenoj u bazi na udaljenom poslužitelju mogu odrediti lokaciju korisnika u realnom vremenu. Neke aplikacije integriraju podatke preuzete iz baze s podacima inercijalnih senzora ugrađenih u mobilne telefone kako bi još točnije odredile stvarnu lokaciju korisnika. Pojedine aplikacije zahtijevaju određenu vrstu podloge. Druge aplikacije pak ne pokazuju lokaciju korisnika na karti nego, na osnovi trenutne lokacije korisnika, navode korisnika do željenog odredišta. Postoje i sustavi temeljeni na vizualnim markerima koji, koristeći samo podatke o lokaciji i orijentaciji pojedinog markera, mogu odrediti trenutnu lokaciju korisnika.

Ovakvi sustavi koriste kameru ugrađenu u pametni telefon kako bi, prema veličini mjernog markera, procijenili udaljenost korisnika od mjernog markera te odredili njegovu lokaciju. Oni na zahtijevaju Wi-Fi niti bilo koju drugu mrežu, što je pogodno za objekte poput bolnica u kojima bi bilo kakvi radio signali mogli ometati rad ostalih uređaja 4. PRIMJENA Posljednjih desetak godina provedena su brojna istraživanja vezana uz mogućnost integracije različitih tehnologija radi postizanja što veće konzistentnosti i točnosti sustava. Razvojem tehnologija integracije sustava postaju sve jeftinije i dostupnije širem broju korisnika.

4. 1. PRIMJERI ISTRAŽIVANJA KOD NAVIGACIJE U OTVORENIM PROSTORIMA Revoluciju u integraciji sustava za navigaciju u urbanim uvjetima izazvao je razvoj MEMS tehnologije. Minijaturni žiroskopi, akcelerometri i ostali elementi postali su u zadnjih nekoliko godina standardni dijelovi inercijalnih senzora kod gotovo svih cjenovno pristupačnijih GNSS/INS sustava.

Položajna točnost koju omogućuju takvi sustavi u najzahtjevnijim urbanim uvjetima iznosi 15 − 20 metara. Osim INS-a, značajnom poboljšanju GNSS navigacije u urbanim uvjetima mogu pridonijeti i tehnologija LIDAR-a te primjena poboljšanog GNSS-a kroz upotrebu cloud i crowd tehnologije.

Mogućnosti tih tehnologija još uvijek se istražuju i njihov se pravi potencijal tek može očekivati u budućnosti.

4. 1. 1. GNSS/INS U Kanadi su 2005. godine istraživane performanse DGPS/MEMS INS

STRUČNI ČLANCI

Todić, F., Šimunović, T., Tomac, G. (2015): Svugdje moguća navigacija Ekscentar, br. 18, pp. 78-83

Slika 3. Primjer integriranog sustava korištenog za navigaciju u urbanom kanjonu (Godha i dr., 2005)

integriranog sustava u realnim operativnim uvjetima navigacije vozila.

Radilo se o urbanom kanjonu grada Calgaryja.

Svrha je bila ispitati mogućnosti integriranog sustava (Slika 3.) uz određena poboljšanja tijekom izostanka GNSS signala, a bez dodavanja dodatnih senzora, kako bi sustav ostao što jeftiniji. Rezultati su pokazali da je uvođenjem ograničavajućih uvjeta kod INS-a horizontalno standardno odstupanje 3,4 metra (Godha i dr., 2005).

Testiranja integracije GNSS/MEMS INS (El-Sheimy i dr., 2011) provedena su i na području San Francisca. Mobilni uređaj bio je smješten na stražnjem sjedalu i koristio je informaciju o brzini vozila za rekonstrukciju kretanja u realnom vremenu. Razvijena je jako spregnuta integracija.

Rezultati su pokazali da su integrirani senzori (MEMS senzori unutar mobilnog uređaja) postigli točnost bolju od 20 metara u gotovo svim uvjetima urbanog okruženja.

4. 1. 2. GNSS/LIDAR U Francuskoj je provedeno istraživanje (Jabbour i dr., 2008) povezano s mogućnošću navigacije vozila u urbanim kanjonima integrirajući GNSS s LIDAR tehnologijom. LIDAR je služio za detekciju rubova ceste kojom se vozilo kreće. To znači da je za ovakvu metodu potrebno da vozilo prvi puta prođe po određenoj ruti u svrhu detekcije rubova ceste, kako bi navigacija bila moguća. Međutim, svaki sljedeći put kada vozilo prođe po istoj ruti poboljšava se točnost navigacije uz odbacivanje loših GNSS mjerenja.

4. 1. 3. GNSS i pametni telefoni Istraživanje na području grada Houstona provedeno je uz inovativnu upotrebu cloud i crowd tehnologije za poboljšanje navigacije korisnika pametnih telefona (eng. smartphone) u urbanim kanjonima. Autori predlažu poboljšanje mogućnosti GNSS prijamnika dodavanjem dodatnih podataka iz digitalnog modela ploha (eng. Digital Surface Model). Ideja upotrebe crowdsourcinga je u tome da GNSS pozicije, korigirane od strane korisnika, mogu biti dijeljene između više korisnika. Glavni je izazov odrediti uvjete kada se korekcija pojedinog korisnika može primijeniti za poboljšanje navigacije drugog korisnika (Tan i dr., 2014).

4. 2. PRIMJERI ISTRAŽIVANJA KOD NAVIGACIJE U ZATVORENIM PROSTORIMA

podaci, npr. identifikacijski kod slikovnog markera (eng. ID code), jednostavno je dobiti podatke o njegovoj lokaciji i orijentaciji iz baze podataka.

Eksperimentalno testiranje sustava pokazalo je da srednja kvadratna pogreška iznosi 8,9 cm za položaj, odnosno 3,5° za orijentaciju korisnika.

Ovakav sustav može se vrlo brzo i jeftino implementirati, a posebno je pogodan za područja gdje bi tehnologije bazirane na radio signalima mogle ometati rad drugih elektroničkih uređaja, primjerice u bolnicama (Barberis i dr., 2014).

4. 3. KOMERCIJALNE PRIMJENE Francuska je tvrtka Pole Star još 2008. godine predstavila svoje komercijalno rješenje za navigaciju u zatvorenom prostoru (NAO Campus) namijenjeno uređajima koji su koristili Windows Mobile operacijski sustav.

Najnovija inačica NAO Cloud sustava je on-line servis predstavljen 2012. godine. Sustav zasad pokriva oko 250 lokacija u 20 država diljem svijeta.

Uglavnom je riječ o trgovačkim centrima, muzejima i željezničkim kolodvorima. Sustav je temeljen na RSS metodi i, uz Wi-Fi, kombinira bluetooth i GPS podatke, podatke inercijalnih senzora ugrađenih u mobilne telefone te prostorne podloge objekata (planove ili 3D modele).

GPS podaci koriste se prvenstveno za određivanje položaja korisnika kada se on nalazi izvan zatvorenog prostora (URL 1, 2013).

Finska startup tvrtka Indoor Atlas, osnovana 2012. godine, razvija sustav za pozicioniranje u zatvorenom baziran isključivo na praćenju promjena u Zemljinom magnetskom polju. Sustav je namijenjen Android i iOS mobilnim uređajima. Tvrtka će za kartiranje intenziteta Zemljinog magnetskog polja unutar objekata koristiti magnetometre ugrađene u pametne telefone (Takahashi, 2014).

Apple i Google također su prepoznali potencijal sustava za pozicioniranje u zatvorenom prostoru. Apple je u ožujku 2013. godine kupio startup tvrtku iz Silicijske doline WiFiSLAM koja je razvila istoimeni sustav za pozicioniranje u zatvorenom prostoru temeljen na RSS metodi. Google pak intenzivno radi na prikupljanju planova trgovačkih centara, muzeja, aerodroma, sveučilišta i željezničkih kolodvora (Empson, 2013).

Mogućnosti koje donose sustavi za pozicioniranje u zatvorenom prostoru prepoznali su i trgovački lanci. Američki trgovački lanac Macy's je u rujnu 2014. godine najavio, nakon uspješnih testiranja u New Yorku i San Franciscu, širenje shopBeacon sustava za pomoć pri kupnji temeljenog na lokaciji korisnika. Sustav se sastoji od Shopkick aplikacije za mobilne telefone te Wi-Fi i bluetooth odašiljača postavljenih unutar trgovine.

Shopkick aplikacija omogućava primanje informacija o popustima i akcijama kada se korisnik nalazi u blizini ili unutar trgovine (URL 2, 2014).

5. PRIVATNOST Jedna od najznačajnijih primjena LBS-a je mogućnost lociranja pojedinaca koji ne znaju svoju točnu lokaciju ili je ne mogu utvrditi kada je riječ o kriznoj situaciji. Ako je njihova točna lokacija automatski proslijeđena nadležnim službama, može im se pružiti brza i efikasna pomoć (Steiniger i dr., 2006).

Na Sveučilištu u Utrechtu razvijen je servis pozicioniranja u zatvorenom prostoru za pametne telefone temeljen na RSS metodi. Svrha istraživanja bila je utvrditi može li sustav, koji se oslanja isključivo na snagu signala Wi-Fi mreže, pouzdano navoditi korisnika u zatvorenom prostoru. Posebna karakteristika ovakvog sustava je što on ne koristi geometriju. Njegova se aplikacija oslanja na bazu otisaka jačine signala kojima su kao atribut pridodani karakteristični objekti. Testiranje aplikacije, provedeno na osnovi 180 mjerenja, pokazalo je da je aplikacija u 25,5 % mjerenja točno odredila lokaciju mobilnog uređaja, u 45 % mjerenja dala lokaciju prihvatljive točnosti, a u 30,5 % slučajeva aplikacija je pogrešno odredila kat (Stook, 2011).

5. 1. PRIKUPLJANJE PODATAKA

Sustav temeljen na otiscima primljenog signala razvijen je i na Sveučilištu u Ulmu.

Bachmeier (Bachmeier, 2013) je razvio sustav koji omogućava pozicioniranje unutar zgrade O27 kampusa sveučilišta.

Sustav je razvijen za Android mobilne telefone (Slika 4.).

+ podatke o dolaznim i odlaznim pozivima (telefonski brojevi, trajanje poziva)

Na Sveučilištu u Torinu predložen je koncept sustava temeljenog na slikama (eng. Vision Based Systems). Ta aplikacija za mobilne telefone oslanja se na slikovne markere (QR kodove) i inercijalne senzore ugrađene u pametne telefone (akcelerometre, žiroskope i magnetometre). S Slika 4. Sučelje aplikacije obzirom na to da se u QR kodu mogu razvijene na Sveučilištu u Ulmu pohraniti određeni alfanumerički (Bachmeier, 2013)

Mogućnost prikupljanja podataka o korisnicima mobilnih telefona zanimljiva je oglašivačima, trgovcima, ali i tijelima javne vlasti. Oglašivače i trgovce zanimaju korisnikove navike. Žele prikupiti što više informacija o potencijalnim potrošačima kako bi mogli procijeniti koji bi proizvodi i usluge najviše zanimale pojedinog potrošača, te iste i ponuditi potencijalnom kupcu. To čine pomoću aplikacija za mobilne telefone tako što financiraju njihov razvoj pod uvjetom da aplikacija prikuplja i prosljeđuje oglašivaču određene podatke o krajnjem korisniku aplikacije.

Mobilni su uređaji uvelike izmijenili život prosječnog korisnika. Današnji mobilni telefoni pružaju nam brojne mogućnosti, od običnog provjeravanja elektroničke pošte do pozicioniranja i navigacije. Koristi su brojne, ali ne smije se zaboraviti činjenica da je svaku tehnologiju moguće zlorabiti. Neupitno je da pametni telefoni prikupljaju određene podatke o svome vlasniku, odnosno korisniku, međutim, nije sasvim jasno zašto ih prikupljaju i u kojoj mjeri.

Najpopularniji mobilni operateri na američkom tržištu (AT&T, T-Mobile i Verizon) prikupljaju podatke o svojim korisnicima, ali nisu točno naveli što prikupljaju, u koje svrhe i kako to čuvaju. Poznato je da prikupljaju sljedeće:

+ podatke o dolaznim i odlaznim porukama (telefonski brojevi) + podatke o tome koliko često korisnik provjerava elektroničku poštu i pristupa internetu + podatke o lokaciji korisnika.

Posljednjih nekoliko godina provedena su brojna istraživanja koja

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

81

STRUČNI ČLANCI

Todić, F., Šimunović, T., Tomac, G. (2015): Svugdje moguća navigacija Ekscentar, br. 18, pp. 78-83

potvrđuju da prikupljanje podataka o korisnicima pametnih telefona nije iznimka nego pravilo. Primjerice istraživanje časopisa Wall Street pokazalo je da aplikacije za pametne telefone prikupljaju i redovito distribuiraju privatne podatke trećim osobama. Istraživanje je obuhvatilo 101 popularnu aplikaciju za Android i iPhone. Rezultati pokazuju da je 56 aplikacija proslijedilo jedinstveni identifikacijski broj uređaja trećim stranama bez korisnikova pristanka, 47 je proslijedilo određen oblik lokacije, a 5 dob, spol i ostale osobne podatke. Istraživanje koje je proveo analitičar za sigurnost Samy Kamkar na HTC-ovom Android uređaju pokazalo je da uređaj prikuplja podatke o lokaciji korisnika svakih nekoliko sekundi i da ih prosljeđuje Googleu barem nekoliko puta u jednome satu. Apple je pak potvrdio da slične podatke prikuplja od svojih korisnika svakih 12 sati (Scott i dr., 2010), (Angwin i dr., 2011).

Google i Apple intenzivno prikupljaju podatke o lokacijama svojih korisnika u svrhu razvoja baza otisaka Wi-Fi signala koje bi najvjerojatnije trebale poslužiti za razvoj servisa svugdje moguće navigacije korisnika pomoću mobilnog telefona. Trud koji te dvije kompanije ulažu u prikupljanje podataka o lokaciji ne čudi s obzirom na to da je vrijednost tržišta servisa temeljenih na lokaciji za 2014. godinu procijenjena na 8,3 milijarde američkih dolara (Angwin i dr., 2011), (Fakhoury, 2013).

Osim spomenutih kompanija i društvene mreže zanimaju podaci o nama.

Primjerice Facebook prikuplja podatke o našoj lokaciji svaki put kada posjetimo njegovu internetsku stranicu, identificira računalo, odnosno mobilni uređaj s kojeg pristupamo, pohranjuje podatke o stranicama koje smo prethodno posjetili, ali i prati koje stranice posjećujemo nakon što napustimo Facebook stranicu (Rubell, 2013).

Osim velikih igrača, postoje tvrtke koje su se specijalizirale za prikupljanje podataka o nama. To su tzv. brokeri podacima (eng. data brokers), odnosno sakupljači informacija (eng. information aggregator). Procjena je da će do 2018. godine velike kompanije zaraditi ukupno 50 milijardi dolara prodajom prikupljenih podataka oglašivačima (Singer, 2012), (Edwards, 2014).

Prikupljene podatke, pogotovo one o lokaciji, moguće je vrlo lako zlorabiti.

To pokazuje primjer iz 2010. godine kada su policijski službenici u državi Michigan bez naloga prikupljali podatke o lokacijama svih mobilnih uređaja u blizini područja na kojemu se trebao održati prosvjed. Washington Post je pak u prosincu 2013. godine izvijestio o instrument koji je razvila Američka nacionalna sigurnosna agencija (eng. National Security Agency, u daljnjem tekstu NSA), a omogućava prikupljanje velike količine podataka o mobilnim uređajima diljem svijeta. Taj instrument koristi uglavnom infrastrukturu lokalnih mobilnih operatora (odašiljače) kako bi odredio lokaciju mobilnog telefona. NSA ga prvenstveno koristi kako bi odredila u kakvom su odnosu određene osobe, primjerice rade li skupa ili prati li određena osoba neku drugu osobu (URL 3, 2011).

poštu, pristupamo društvenim mrežama, plaćamo račune. Nismo svjesni da možda netko „gleda“ što radimo na internetu i prikuplja osjetljive podatke (Lawson, 2013).

5. 3. PREPORUKE ZAŠTITI PRIVATNOSTI Problem prikupljanja osjetljivih podataka o samome korisniku prepoznala je Američka nacionalna agencija za privatnost (eng. Federal Trade Commission, u daljnjem tekstu FTC). FTC smatra da bi prikupljanje podataka o korisniku mobilnog telefona trebalo biti transparentno, odnosno da korisnik treba znati koji podaci se prikupljaju te kada i kome se šalju. Prikupljanje i slanje podataka mora odobriti korisnik, ali ga u bilo kojem trenutku može i otkazati. U izvješću iz veljače 2013. godine FTC je dao određene preporuke kako bi se povećala transparentnost prikupljanja podataka o samome korisniku te zaštitila njegova privatnost (URL 4, 2013).

Trebamo imati na umu da internetski servisi i društvene mreže prikupljaju podatke o svojim korisnicima. Moramo paziti što objavljujemo i razmjenjujemo putem društvenih mreža jer postoji mogućnost da određene informacije dospiju u krive ruke, odnosno da određene podatke netko upotrijebi protiv nas. Također, moramo razmisliti o tome postoje li alternativni servisi koji možda ne prikupljaju podatke. Prilikom instaliranja aplikacija na mobilne telefone trebamo se zapitati treba li nam baš takva aplikacija, a ako nam je neophodna, postoji li neka bolja koja možda ne prikuplja osjetljive podatke o nama, primjerice podatke o trenutnoj GPS lokaciji.

6. ZAKLJUČAK Navigacija je u današnjem svijetu i vremenu bez sumnje neophodna bilo u otvorenim bilo u zatvorenim prostorima. Iako su primjene navigacije u otvorenim prostorima poznate od prije i duže vrijeme prisutne, nema sumnje da je danas došlo do velike promjene u pristupu tom problemu.

Sve više možemo vidjeti razvoj i primjenu umjetne inteligencije koja se može samostalno kretati prostorom. Kako bi takvo što uopće bilo moguće, potrebna je integracija različitih senzora koji su međusobno komplementarni.

Osim toga koncept navigacije u zatvorenim prostorima relativno je nov i nepoznat pojam. Uzevši u obzir da ljudi oko 80 % vremena provode u zatvorenim prostorima i da GPS u takvoj okolini ne funkcionira, potrebno je pronaći tehnologiju ili kombinaciju tehnologija koje omogućuju postizanje zadovoljavajuće točnosti i pouzdanosti. Pritom treba napomenuti da u ovom slučaju nije riječ o klasičnoj metarskoj točnosti već o topološkoj, odnosno važno je utvrditi na kojem se katu ili u kojoj se prostoriji nalazi korisnik. Budući da ne postoji jedinstvena tehnologija koja može ostvariti sve zahtjeve u svim uvjetima, jedno od rješenja je kombinacija različitih tehnologija.

Današnji pametni telefoni sposobni su zadovoljiti većinu zahtjeva koje postavlja navigacija u otvorenim i zatvorenim prostorima. Omogućavaju nesmetani prijelaz između okolina i nastavak navigacije neovisno o samoj okolini. Međutim, postavlja se pitanje utjecaja tih tehnologija na svakodnevni život korisnika. Pritom se najveći naglasak stavlja na privatnost korisnika. Problem privatnosti dobiva novu dimenziju kad se uzme u obzir da je lokacija korisnika poznata u svakom trenutku, kad su poznate kretnje korisnika i kad se njegove navike stave u prostor i vrijeme.

LITERATURA + Angwin, J., Valentino-Devries, J., (2011), Apple, Google Collect User Data, [Internet], <raspoloživo na: http://www.wsj.com/articles/SB10001424052748703983704576277101723453610>, [pristupljeno 28. prosinca 2014.]

Slika 5. Mogućnost prikupljanja privatnih podataka o korisnicima mobilnih telefona (URL 5) 5. 2. Wi-Fi I PRIVATNOST Osim što ugrožavamo svoju privatnost korištenjem aplikacija za pametne telefone, društvenih mreža i raznih internetskih servisa, to činimo i kada samo pristupamo internetu putem Wi-Fi mreže. Broj Wi-Fi lokacija s kojih je moguće pristupiti internetu (eng. hotspot) svakim je danom sve veći.

Zahvaljujući njima internet nam je postao svugdje dostupan – u kafićima, trgovačkim centrima, školama i sl. Za razliku od kućnih Wi-Fi mreža, većina javnih mreža ne vrši enkripciju (zaštitu) prenesenih podataka, što predstavlja rizik za svakog korisnika priključenog na javnu Wi-Fi mrežu.

Razlog je jednostavan − Wi-Fi signali su ništa drugo nego radiovalovi koje je moguće presresti i bilo tko u dometu te mreže može vidjeti podatke koje korisnici šalju i primaju. S obzirom na to da većina nas još uvijek nije svjesna rizika pristupanja takvim Wi-Fi mrežama, radimo ono što bismo i inače radili pristupajući internetu od kuće: provjeravamo elektroničku

82

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

+ Bachmeier, A., (2013), Wi-Fi Based Indoor Navigation in the Context of Mobile Services, Sveučilište u Ulmu, diplomski rad + Bačić, Ž., (2014), Integrirani sustavi u geomatici, prezentacije s predavanja + Barberis, C., Bottino, A., Malnati, G., Montuschi, P., (2014), Experiencing Indoor Navigation on Mobile Devices, IT Professional, vol. 16, no. 1, str. 50.-57. + Chiang, K.-W., Duong, T. T., Liao, J.-K., (2013), The Performance Analysis of a Real-Time Integrated INS/GPS Vehicle Navigation System with Abnormal GPS Measurement Elimination, Sensors, vol. 13, no. 8, str. 10599.-10622. + Edwards, L., (2014), How do companies make money from your data?, [Internet], <raspoloživo na: http://www.pocket-lint.com/news/130366-how-do-companies-make-money-from-your-data>, [pristupljeno 29. prosinca 2014.] + El-Sheimy, N., Goodall, C., (2011), Everywhere Navigation: Integrated Solutions on Consumer Mobile Devices, [Internet], <raspoloživo na: http://www.insidegnss.com/node/2749>, [pristupljeno: 20. prosinca 2014.] + Empson, R., (2013), Apple Acquires Indoor GPS Startup WiFiSlam For $20M,

STRUČNI ČLANCI

Todić, F., Šimunović, T., Tomac, G. (2015): Svugdje moguća navigacija Ekscentar, br. 18, pp. 78-83

[Internet], <raspoloživo na: http://techcrunch.com/2013/03/24/apple-acquires-indoor-gps-startup-wifislam-for-20m/>, [pristupljeno 22. prosinca 2014.] + Fakhoury, H., (2013), What the Google Street View Wi-Fi Decision Actually Means, [Internet], <raspoloživo na: http://gizmodo.com/what-the-google-street-view-wi-fi-decision-actually-mea-1332161134>, [pristupljeno 17. prosinca 2014.] + Godha, S., Cannon, M. E., (2005), Development of a DGPS/MEMS IMU Integrated System for Navigation in Urban Canyon Conditions, White paper Jabbour, M., Bonnifait, P., (2008), Backing up GPS in Urban Areas using a Scanning Laser, Position, Location and Navigation Symposium, 2008 IEEE/ION, 5-8 May 2008. + Jan, S.-S., Hsu, L.-T., Tsai, W.-M., (2010), Development of an Indoor Location Based Service Test Bed and Geographic Information System with a Wireless Sensor Network, Sensors, vol. 10, no. 4, str. 2957.-2974. + Kolodziej, K. W., Hjelm, J., (2006), Local Positioning Systems: LBS Applications and Services, Boca Raton (SAD): CRC Press + Lawson, K., (2013), Why Public WiFi Hotspots Are Trouble Spots for Users, [Internet], <raspoloživo na: http://blog.lifestore.aol.com/2013/03/10/public-wifi-hotspot-security/>, [pristupljeno 30. prosinca 2014.] + Lim, H., Kung, L.-C., Hou, J. C., Luo, H., (2010), Zero-configuration indoor localization over IEEE 802.11 wireless infrastructure, Wireless Networks, vol.

16, no. 2, str. 405.-420. + Manodham, T., Loyola, L., Miki, T., (2008). A Novel Wireless Positioning System for Seamless Internet Connectivity based on the WLAN Infrastructure, Wireless Personal Communications, vol. 44, no. 3, str. 295.-309. + NOAA (2014), What is LIDAR?, [Internet], <raspoloživo na: http://oceanservice.noaa.gov/facts/lidar.html>, [pristupljeno 17. studenog 2014.] + Novaković, G., Đapo, A., Mahović, H., (2009), Razvoj i primjena pseudolita za navigaciju i pozicioniranje, Geodetski list, vol. 63, no. 3, str. 215.-241. + Park, M., Gao, Y., (2008), Error and Performance Analysis of MEMS-based Inertial Sensors with a Low-cost GPS Receiver, Sensors, vol. 8, no. 4, str.

2240.-2261. + Rubell, P., (2013), Facebook’s Data Collection Policy: Giving Away Your Private Information, [Internet], <raspoloživo na: http://socialmediaassoc.com/facebooks-data-collection-policy-giving-away-private-information/>, [pristupljeno 19. prosinca 2014.] + Scott, T., Yukari, I. K., (2010), Your Apps Are Watching You, [Internet], <raspoloživo na: http://www.wsj.com/articles/SB10001424052748704368004576027751867039730>, [pristupljeno 30. prosinca 2014.]

+ Singer, N., (2012), You for sale: Mapping and Sharing, the Consumer Genome, [Internet], <raspoloživo na: http://www.nytimes.com/2012/06/17/technology/acxiom-the-quiet-giant-of-consumer-database-marketing.html?_r=0>, [pristupljeno: 29. prosinca 2014.] + Steiniger, S., Neun, M., Edwardes, A., (2006), Foundations of Location Based Services, White paper + Stook, J. (2011). Planning an indoor navigation service for a smartphone with Wi-Fi fingerprinting localization, [Internet], <raspoloživo na: http://www.slideshare.net/JustinStook/planning-an-indoor-navigation-service-for-a-smartphone>, [pristupljeno 20. prosinca 2014.] + Takahashi, D., (2014), Indoor Atlas uses magnetic variation to map the great indoors, [Internet], <raspoloživo na: http://venturebeat.com/2014/11/21/indoor-atlas-uses-magnetic-variation-to-map-the-great-indoors/>, [pristupljeno 22. prosinca 2014.] + Tan, Z., Chu, D., Zhong, L., (2014), Vision: Cloud and Crowd Assistance for GPS Urban Canyons, MCS '14, Bretton Woods + Woo, S., Jeong, S., Mok, E., Xia, L., Choi, C., Pyeon, M., (2011), Application of Wi-Fi-based indoor positioning system for labor tracking at construction sites: A case study in Guangzhou MTR, White paper + Yim, J., (2008), Introducing a decision tree-based indoor positioning technique, Expert Systems with Applications, vol. 34, no. 2, str. 1296.-1302. + Zhang, D., Xia, F., Yang, Z., Yao, L., Zhao, W., (2010), Localization Technologies for Indoor Human Tracking, 5th International Conference Future Information Technology (FutureTech) + URL1, (2013), Pole Star: Geolocation Inside Buildings, [Internet], <raspoloživo na: http://www.midipyrenees-eco.fr/Pole-Star-geolocation-inside-buildings.html>, [pristupljeno 28. prosinca 2014.] + URL 2, (2014), What is shopBeacon™?, [Internet], <raspoloživo na: https://www.shopkick.com/shopbeacon>, [pristupljeno 28. prosinca 2014.] + URL 3, (2011), How the Government Is Tracking Your Movements, [Internet], <raspoloživo na: https://www.aclu.org/how-government-tracking-your-movements>, [pristupljeno 27. prosinca 2014.] + URL 4, (2013), FTC Staff Report Recommends Ways to Improve Mobile Privacy Disclosures, [Internet], <raspoloživo na: http://www.ftc.gov/ n e w s - e v e n t s / p r e s s - r e l e a s es/2013/02/ftc-staff-report-recommends-ways-improve-mobile-privacy>, [pristupljeno 30. prosinca 2014.] + URL 5, (2013), You for Sale, [Internet], <raspoloživo na: https://blogs.uw.edu/adavid7/archives/723>, [pristupljeno 5. siječnja.2015.]

ZAKLADA ANA RUKAVINA STRUČNI ČLANCI

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

83

STRUČNI ČLANCI

Tupek, A., Panić, D., Marđetko, B. (2015): Ispitivanje prezicnosti GNSS uređaja Topcon HiPer SC prema normi ISO 17123-8 Ekscentar, br. 18, pp. 84-87

Antonio Tupek, univ. bacc. ing. geod. et geoinf., diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: atupek@geof.hr Dario Panić, univ. bacc. ing. geod. et geoinf., diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: dpanic@geof.hr Bruno Marđetko, univ. bacc. ing. geod. et geoinf., diplomski studij, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Kačićeva 26, 10000 Zagreb, e-mail: bmardjetko@geof.hr

ISPITIVANJE PRECIZNOSTI GNSS UREĐAJA TOPCON HIPER SR PREMA NORMI ISO 17123-8 SAŽETAK: Konstantan napredak tehnologije donio je velike promjene u geodetsku struku. Jedna od tih promjena je korištenje GNSS mjernih sustava. Danas je moguće ostvariti centimetarsku točnost upravo zahvaljujući neprekidnom razvoju tehnologije kao što je: CROPOS, GPS, GLONASS, uspostava novih satelitskih sustava (Galileo, BeiDou-2) te kvalitetniji i precizniji GNSS prijamnici. Ipak bez obzira na sve navedeno, GNSS prijamnike je, kao i sve ostale instrumente, potrebno ispitati. Svjetska organizacija za normizaciju (ISO) donijela je norme prema kojima se ispituje preciznost GNSS mjernih uređaja te je opisan jedan takav postupak ispitivanja.

Ključne riječi: ISO norma, GNSS prijamnik, Topcon HiPer SR, CROPOS, terenski postupci ispitivanja

NASLOV NA ENGLESKOM ABSTRACT: The constant progress of technology brought many changes into geodetic profession. One of those changes is the usage of GNSS measurement systems. Precision of just a couple of centimetres is achievable thanks to the development of technologies like: CROPOS, GPS, GLONASS as well as the establishment of some new satellite systems (Galileo, BeiDou-2) along with better quality and precision of GNSS receivers. Nevertheless, GNSS receivers like any other instruments, need to be tested.

The International Organization for Standardization (ISO) has come up with procedures to determine the precision of GNSS measurement systems. One of those procedures will be elaborated.

Keywords: ISO standard, GNSS receiver, Topcon HiPer SR, CROPOS, field testing procedures 1.

UVOD

ISO (International Organization for Standardization) je svjetska organizacija koja se sastoji od nacionalnih tijela za donošenje norma. Kako bi se definirale i ozakonile određene norme, postoje tehnički odbori koji ih donose za područja za koja su zaduženi. ISO norme koje se odnose na geodetsku struku donosi Tehnički odbor ISO/TC 172 (Optika i fotonika), točnije njihov pododbor SC 6 (Geodetski i mjerni instrumenti). Norma proizašla od strane navedenog pododbora nazvana je „Optika i optički instrumenti – Terenski postupci za ispitivanje geodetskih i mjernih instrumenata'' te se može naći pod oznakom „ISO 17123''. Norma se sastoji od osam dijelova, od kojih će u ovome članku biti prikazano osmo poglavlje koje se odnosi na ispitivanje GNSS terenskih mjernih sustava u kinematici u realnom vremenu (RTK).

RTK je relativna metoda određivanja koordinata koja koristi referentni (bazni) i pokretni prijamnik (rover). Kako je na području Republike Hrvatske uspostavljen CROPOS, referentni (bazni) prijamnik nije potreban već se korekcije mjerenja dobivaju direktno od CROPOS-a putem bežične internetske veze (GPRS, UMTS). Norma koja opisuje ispitivanje preciznosti GNSS RTK-a napisana je za ispitivanje u stvarnim uvjetima na terenu i ne zahtijeva upotrebu nikakve dodatne opreme pri mjerenju. Od dva propisana načina ispitivanja (jednostavni i potpuni postupak) u ovome radu bit će opisan potpuni postupak ispitivanja.

2.

3.

INSTRUMENTARIJ I SPECIFIKACIJE CROPOS-a

Pri ispitivanju GNSS prijamnika Topcon HiPer SR-a (Slika 3. 1.) korištene su hvataljke kako bi instrument bio stabilan u vertikalnom položaju. Za određivanje duljine i visinske razlike između dviju odabranih točaka D i E korištena je geodetska mjerna stanica Leica TCRP 1201 (Slika 3. 2.) i nivelir Wild NA2 s planparalelnom pločom (Slika 3. 3.). Pri izvođenju mjerenja korišten je VPPS servis CROPOS-a.

3. 1.

KORIŠTENI INSTRUMENTARIJ

GNSS prijamnik Topcon HiPer SR uključuje dvofrekventnu antenu integriranu s prijamnikom korištenjem bluetootha (Slika 3. 1.). Topcon HiPer SR prima signale GPS-a, GLONASS-a te QZSS satelita (Tablica 3. 1.).

Geodetska mjerna stanica Leica TCRP 1201, čija je mjerna nesigurnost pri SLIKA 3. 1. Topcon HiPer SR

PODRUČJE ISPITIVANJA

Za područje ispitivanja odabrano je igralište V. gimnazije u Zagrebu.

Igralište se nalazi preko puta Geodetskog fakulteta, između Ulice Vjekoslava Klaića sa sjeverne strane i Ulice Izidora Kršnjavog s južne strane. Na igralištu je već ranije trajno stabilizirano šest točaka podzemnim betonskim stupićima. Stabilizirane točke nazvane su slovima A, B, C, D, E i F. Na odabranim točkama D i E (Slika 2. 1.) nebo nije bilo zaklonjeno

84

ni s jedne strane svijeta, što je omogućilo nesmetano primanje signala sa satelita i time kontinuirano ispitivanje.

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

SLIKA 3. 2. Leica TCRP 1201

SLIKA 3. 3. Wild NA2

STRUČNI ČLANCI

Tupek, A., Panić, D., Marđetko, B. (2015): Ispitivanje prezicnosti GNSS uređaja Topcon HiPer SC prema normi ISO 17123-8 Ekscentar, br. 18, pp. 84-87

vremenu, VPPS – visokoprecizni pozicijski servis u realnom vremenu i GPPS – geodetski precizni pozicijski servis (Tablica 3. 2.). Za spajanje na CROPOS potreban je mobilni internet (GPRS) ili GSM modem te korisničko ime i lozinka korisnika koji je registriran pri DGU-u. Uspješnim spajanjem na CROPOS, korištenjem VPPS servisa, omogućeno je primanje korekcijskih parametara u RTCM formatu. CROPOS VPPS servis jamči točnost u horizontalnom smislu od ±2 cm i ±4 cm u visinskom smislu (Marjanović, 2010). Specifikacije ostalih servisa koje pruža CROPOS navedene su u tablici 3. 2. Koordinate točaka dobivene su u sustavima HTRS96/TM (E, N) i HVRS71 (H). Visine točaka (H) dobivene su na osnovi modela geoida HRG2009 s točnošću od ±(2 − 3 cm) (URL-1).

4.

PROVEDBA MJERENJA

Norma ISO 17123-8 (ISO, 2007) može se smatrati jednim od prvih koraka u postupku ocjenjivanja preciznosti mjerenja. Terenski postupak ispitivanja prilagođen je ugrađenim aplikacijama u uređajima bez potrebe za dodatnom opremom te je isplaniran s namjerom da utjecaj atmosfere na rezultat mjerenja svede na minimum. Norma specificira terenske postupke koje treba usvojiti kod utvrđivanja i ocjenjivanja preciznosti GNSS RTK sustava (uključujući GPS, GLONASS i buduće sustave poput Galilea) prilikom korištenja u katastarskoj ili industrijskoj izmjeri i dr.

SLIKA 2. 1. Lokacija provedbe ispitivanja mjerenju duljina (2 mm + 2 ppm), korištena je kako bi se odredila horizontalna duljina između dviju odabranih točaka. Kako bi se postigla tražena preciznost mjerenja duljine (3 mm) definirana normom, korištena je mini prizma. S istom preciznošću trebalo je odrediti i visinsku razliku te je korišten precizni nivelir Wild NA2 s planparalelnom pločom te invarna letva s jednostrukom podjelom, čime je bez poteškoća moguće ostvariti

GNSS RTK metoda pozicioniranja postupak je relativnog određivanja položaja točaka korištenjem referentnog prijamnika (baza) i pomičnog prijamnika (rover). Oba prijamnika izvode opažanja istodobno i sjedinjuju svoje rezultate putem bežičnog prijenosa. Tako rover može prikazati trenutne koordinate antene u proizvoljnom geodetskom referentnom okviru. Za praktičnu upotrebu koordinate su transformirane u ravninske koordinate i nadmorske visine.

Prije izvođenja mjerenja korisnik uređaja mora osigurati da GNSS prijamnik i antena imaju dostatnu preciznost za traženi zadatak. Trebalo bi provjeriti jesu li prijamnik, antena i pomoćna oprema u prihvatljivom stanju sukladno navedenom u priručniku proizvođača. Korisnik treba pratiti smjernice koje definiraju tražene zahtjeve prilikom pozicioniranja poput minimalnog broja satelita, maksimalne vrijednosti PDOP-a (Position Dilution of Precision), minimalnog vremena opažanja i po mogućnosti ostalih uvjeta. Prilikom provedbe testa potrebno je osigurati preciznost mjerenja visine antene i centriranja antene od 1 mm.

Rezultati testa pod utjecajem su nekoliko parametara, kao što su konfiguracija satelita iznad horizonta na opažanim točkama, troposferski i ionosferski uvjeti, utjecaj multipatha, kvaliteta opreme i softvera unutar uređaja ili sustava koji stvara podatke odaslane s bazne točke.

4. 1.

Tablica 3. 1. Tehničke specifikacije – Topcon HiPer SR (URL-2 i URL-3) normom zahtijevanu preciznost od 3 mm.

3. 2.

KORIŠTENJE I SPECIFIKACIJE CROPOS-a

Da bi uopće bilo moguće obaviti GNSS RTK mjerenja, bilo je potrebno spojiti se na CROPOS. CROPOS je mreža od 30 referentnih GNSS stanica ravnomjerno raspoređenih (međusobni razmak oko 70 km) na teritoriju Republike Hrvatske. CROPOS omogućuje visoku razinu točnosti te homogenost mjerenja na cijelom području Republike Hrvatske. CROPOS nudi korištenje tri servisa: DSP – diferencijalni pozicijski servis u realnom

Tablica 3. 2. Usluge i točnost CROPOS-a

KONCEPT PROVEDBE POTPUNOG TESTA

Testno područje sastoji se od bazne točke i dviju točaka rovera.

Udaljenost dviju točaka rovera treba biti minimalno 2 metra i ne smije prijeći 20 metara (Slika 4. 1.). Položaj točaka rovera odabire se u skladu s pogodnostima na terenu. Horizontalna udaljenost i visinska razlika između dviju točaka rovera treba biti određena s preciznošću boljom od 3 mm u odnosu na RTK metodu.

Horizontalne udaljenosti i visinske razlike dobivene iz koordinata iz svakog seta mjerenja trebaju biti uspoređene s nominalnim vrijednostima kako bismo bili sigurni da su mjerenja oslobođena grubih pogrešaka. Međutim, te nominalne vrijednosti ne koriste u statističkim testovima. Svaka serija mjerenja sastoji se od pet setova mjerenja, pri čemu se svaki set sastoji od uspješnih mjerenja na točkama rover 1 i rover 2. Provode se tri serije mjerenja.

Vremenski razmak između prvog seta mjerenja svake pojedine serije treba biti minimalno 90 minuta. Time bi svaka pojedina serija trebala prikazati utjecaje promjene geometrije satelita te promjene u atmosferskim uvjetima, odnosno troposferi i ionosferi. Tako bi konačno standardna odstupanja mjerenja prikazala razinu preciznosti, uključujući najčešće utjecaje na satelitsko pozicioniranje. Norma obuhvaća dva terenska postupka za ispitivanje GNSS RTK uređaja, nazvanih jednostavni test i potpuni test. Jednostavni test sastoji se od samo jedne serije mjerenja, odnosno pet setova. Na temelju njega dobijemo samo uvid u postojanje grubih pogrešaka, a ne statističku ocjenu mjerenja. Pomoću potpunog testa koji se sastoji od tri serije mjerenja, odnosno 15 setova mjerenja dobijemo standardna odstupanja mjerenja i statističku ocjenu mjerenja.

U provedbi potpunog testa korištene su hvataljke kojima se štap GNSS uređaja pridržavao u vertikalnom položaju prilikom opažanja (Slika 4. 2.).

Vrijeme opažanja na pojedinoj točki trajalo je 1 sekundu, odnosno podaci su se pohranjivali nakon 1 epohe opažanja.

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

85

STRUČNI ČLANCI

Tupek, A., Panić, D., Marđetko, B. (2015): Ispitivanje prezicnosti GNSS uređaja Topcon HiPer SC prema normi ISO 17123-8 Ekscentar, br. 18, pp. 84-87

Tablica 5. 2. Standardna odstupanja provedenih mjerenja

Slika 4. 1. Konfiguracija mreže testnog područja

mjerenja uzorci iste populacije. Vrijednosti funkcije testova, tj. veličine za testiranje, računaju se na temelju izračunatih standardnih odstupanja horizontalnih koordinata i visine s EN, sH , sEN , sH Testovima je potrebno odgovoriti na sljedeća pitanja: + Jesu li izračunata standardna odstupanja horizontalnih koordinata s EN i sEN manja ili jednaka odgovarajućoj deklariranoj vrijednosti σ xy ?

5. REZULTATI MJERENJA U tablici 5. 1. prikazane su koordinate dobivene opažanjem na točkama rover 1 i rover 2 u dva neovisno provedena mjerenja izvršena 12. i 13. ožujka 2015. godine.

Nakon obrade podataka iz priložene tablice 5. 1. dobivena su standardna odstupanja po koordinatnim osima za pojedinu koordinatu oba dana mjerenja te empirijska standardna odstupanja horizontalnih koordinata i visine prikazana u tablici 5. 2.

Slika 4.2. Topcon HiPer SR tijekom opažanja

6.

STATISTIČKI TESTOVI

Statističkim se testovima općenito ispituje podudaranje stvarnih i teorijskih distribucija, odnosno testom iz malog broja podataka mjerenja (uzorka) utvrđujemo je li neka početna hipoteza prihvatljiva ili nije (Lapaine, 2014).

+ Jesu li izračunata standardna odstupanja visine s H odgovarajućoj deklariranoj vrijednosti h ?

is H manja ili jednaka

+ Pripadaju li dva izračunata standardna odstupanja horizontalnih koordin a t a s EN i sEN , dobivena na temelju dva neovisno provedena mjerenja, istoj populaciji, odnosno imaju li oba skupa iz kojih su uzeti uzorci isto standardno odstupanje? + Pripadaju li dva izračunata standardna odstupanja visine s H s H dobivena na temelju dva neovisno provedena mjerenja, istoj populaciji, odnosno imaju li oba skupa iz kojih su uzeti uzorci isto standardno odstupanje?

Svi testovi provedeni su uz razinu pouzdanosti 1 – α = 0,95 i broj stupnjeva slobode (vE + vN = 56) i vH = 28 . Za prva dva pitanja korišten je χ^2test dok je za treće i četvrto pitanje korišten Fisherov test vjerojatnosti.

6. 1.

STATISTIČKI TEST BR. 1

Izračunato standardno odstupanje horizontalnih koordinata prvog neovisnog mjerenja iznosi s EN = 6,3 mm, a drugog sEN = 4,6 mm pri čemu je dana teorijska, tj. deklarirana vrijednost σ xy = 11,0 mm (Tablica 3. 1.). Računanje veličina za testiranje provodi se prema sljedećem izrazu:

Svrha provedbe statističkih testova jest utvrditi pripadaju li izračunata standardna odstupanja (Tablica 5. 2.) istoj populaciji kao i deklarirane teorijske vrijednosti (Tablica 3. 1.) te jesu li dva neovisno provedena Sukladno tome za prvo neovisno mjerenje dobiveno je: 6,3 ≤ 12,7. Nulta hipoteza (H0) se prihvaća. Uz 95 % vjerojatnosti zaključuje se da je izračunato standardno odstupanje manje od deklariranog odstupanja. Mjerenje je obavljeno s predviđenom preciznošću. Nadalje, prema navedenom izrazu određivanjem granica intervala za drugo neovisno mjerene slijedi: 4,6 ≤ 12,7. Uvjet je također zadovoljen.

Zaključuje se da je uz 95 % vjerojatnosti izračunato standardno odstupanje horizontalnih koordinata manje od deklariranog odstupanja.

6. 2.

STATISTIČKI TEST BR. 2

Izračunata standardna odstupanja visine prvog i drugog neovisnog mjerenja iznose s H = 5,6 mm, odnosno s H = 5,0 mm pri čemu je dana deklarirana vrijednost = 16,0 mm (Tablica 3. 1.). Računanje veličina za testiranje provodi se prema navedenom izrazu:

Tablica 5.1. Podaci mjerenja

86

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Sukladno tome za prvo neovisno mjerenje vrijedi: 5,6 ≤ 19,5.

Nulta hipoteza H0 se prihvaća. Zaključuje se da je uz 95 % vjerojatnosti izračunato standardno odstupanje s H manje od deklariranog odstupanja h . Mjerenje je obavljeno s predviđenom preciznošću. Nadalje, prema istom izrazu određivanjem granica intervala za drugo neovisno mjerene slijedi: 5,0 ≤ 19,5. Uvjet je također zadovoljen. Zaključuje se da je uz 95 % vjerojatnosti izračunato standardno odstupanje manje od deklariranog odstupanja .

STRUČNI ČLANCI

Tupek, A., Panić, D., Marđetko, B. (2015): Ispitivanje prezicnosti GNSS uređaja Topcon HiPer SC prema normi ISO 17123-8 Ekscentar, br. 18, pp. 84-87

6. 3.

STATISTIČKI TEST BR. 3

Izračunata standardna odstupanja horizontalnih koordinata prvog i drugog neovisnog mjerenja iznose s EN = 6,3 mm, a drugog sEN = 4,6 mm (Tablica 5. 2.). Računanje granica intervala i veličine za testiranje provodi se prema izrazu:

measurement systems in real time kinematics (RTK). + Lapaine, M. (2014): Predavanja iz kolegija „Osnove statistike“, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb. + Marjanović, M. (2010): CROPOS - hrvatski pozicijski sustav, Ekscentar, br. 12, str. 28.−34. + URL-1: Službene stranice CROPOS sustava, [Internet]; <raspoloživo na: http://www.cropos.hr/>, [pristupljeno 17. ožujka 2015.].

Sukladno tome proizlazi: 0,59 ≤! 1,92 ≤! 1,72. Uvjet statističkog testa nije zadovoljen, nulta hipoteza se odbija i prihvaća alternativna hipoteza.

Testirana standardna odstupanja ne pripadaju istoj populaciji, odnosno skupovi iz kojih su uzeti uzorci nemaju isto standardno odstupanje.

6. 4.

STATISTIČKI TEST BR. 4

+ URL-2: Službene stranice Topcon HiPer SR, [Internet]; <raspoloživo na: http://www.topconpositioning.com/products/gnss/receivers/hiper-sr>, [pristupljeno 20. ožujka 2015.]. + URL-3: Topcon HiPer SR User Manual, [Internet]; <raspoloživo na: http://www.topconpositioning.com/sites/default/files/HiPer_SR_7010_2108_RevB_TF_sm.pdf>, [pristupljeno 21. ožujka 2015.].

Slika 8. 1. Sudionici radionice

Izračunata standardna odstupanja visina prvog i drugog neovisnog mjerenja iznose s H = 5,6 mm, odnosno s H = 5,0 mm (Tablica 5. 2.). Računanje granica intervala i veličine za testiranje provodi se prema izrazu:

Sukladno tome proizlazi: 0,47 ≤ 1,25 ≤ 2,13. Uvjet statističkog testa je zadovoljen, tj. prihvaća se nulta hipoteza. Testirana standardna odstupanja pripadaju istoj populaciji, odnosno skupovi iz kojih su uzeti uzorci imaju isto standardno odstupanje.

7.

ZAKLJUČAK

Statističkim je testovima utvrđeno da ispitani GNSS uređaj Topcon HiPer SR postiže preciznost mjerenja u horizontalnom i visinskom smislu u granicama navedenim od strane proizvođača. Uz vjerojatnost od 95 % ostvarena su standardna odstupanja horizontalnih koordinata od 6,3 mm i 4,6 mm u odnosu na 11 mm deklariranih od strane proizvođača. Također uz vjerojatnost od 95 % ostvarena su standardna odstupanja u visinskom smislu od 5,6 mm za prvi, odnosno 5 mm za drugi dan mjerenja u odnosu na standardno odstupanje od 16 mm deklariranih od strane proizvođača. Utvrđeno je da ostvarena standardna odstupanja horizontalnih koordinata ne pripadaju istoj populaciji. Razlog tome može biti što su mjerenja prvog dana obavljena u popodnevnim satima, a drugog dana u jutarnjim satima, iz čega proizlazi da su mjerenja obavljena pri različitim konfiguracijama satelita. Drugi razlog može biti taj što je horizontiranje instrumenta izvršeno pomoću dozne libele s osjetljivošću od 30'. Pogreška horizontiranja od 1' na visinu antene od 2 metra daje pomak horizontalnih koordinata od 0,6 mm. Standardna odstupanja u visinskom smislu pripadaju istoj populaciji. Razlog tome je držanje uređaja u vertikalnom položaju pomoću štipaljke tijekom prvog i drugog dana mjerenja.

8.

ZAHVALA

Zahvaljujemo doc. dr. sc. Mladenu Zrinjskom, dipl. ing. geod. na korisnim savjetima i objašnjenjima u svim fazama izrade ovog rada.

Zahvaljujemo višem asistentu dr. sc. Anti Marendiću, dipl. ing. geod., na posudbi instrumentarija.

9.

LITERATURA

+ ISO (2007): ISO 117123-8: 2007 (First edition 2007-09-15): Optics and optical instruments - Field procedures for testing geodetic and surveying instruments – Part 8: GNSS field

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

87

PUT PUTUJEM

Put putujem - Stručno putovanje Hvar 2014 Ekscentar, br. 18, pp. 88-89

STRUČNO PUTOVANJE

HVAR 2014

Studentski zbor Geodetskog fakulteta je i 2014. godine organizirao stručno putovanje na otok Hvar. Nas 50 studenata posjetilo je Hrvatski hidrografski institut u Splitu i Opservatorij na Hvaru gdje smo se imali prilike upoznati s hidrografskim i astronomskim aspektom naše struke.

U ranojutarnjim satima okupili smo se ispred zgrade Fakulteta i puni iščekivanja krenuli prema Hrvatskom hidrografskom institutu. Taj institut obavlja znanstveno-istraživačke, razvojne i stručne radove vezane uz sigurnost plovidbe Jadranom, hidrografsko geodetsku izmjeru Jadrana, marinsku geodeziju, projektiranje i izradu pomorskih karata i nautičkih publikacija, oceanološka istraživanja, istraživanje geologije podmorja te izdavačko tiskarske poslove.

U Institutu nas je dočekao gospodin Pejo Bročić koji nas je ukratko upoznao s radom samoga Instituta, pokazao nam metode prikupljanja i obrade podataka u hidrografskoj geodeziji te softver za izradu i održavanje pomorskih karata. Nakon toga su nam pokazali veoma zanimljiv muzej instrumentarija Instituta gdje smo shvatili koliko

početkom 19. stoljeća. Osnovan je 1972. godine zajedničkim naporima Vijeća za znanost Socijalističke Republike Hrvatske i Astronomskog instituta Čehoslovačke akademije znanosti Ondrejov, a danas je jedan od zavoda Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakon uspona na 240 metara nadmorske visine pred nama se ukazao prekrasan prizor cijelog arhipelaga koji nas je sve zapanjio. Ispred samog Opservatorija napravili smo već tradicionalno fotografiranje kako bi imali uspomenu na taj događaj.

Kroz Opservatorij nas je proveo gospodin Nikša Novak.

Pokazao nam je snimke Sunca i teleskope koje koriste za promatranje nebeskih tijela. Prepuni novih spoznaja krenuli smo natrag prema apartmanima. Neki su slobodno vrijeme iskoristili za kupanje ili obilazak mjesta, dok smo mi uživali u kavi na glavnom hvarskom trgu. Poslije večere smo se ponovno svi okupili na terasi uz zabavne priče i doživljaje iz naših studentskih života.

je nekoć bilo teže obavljati geodetske poslove. Nakon vrlo edukativnog i svima zanimljivog posjeta uputili smo se prema luci kako bi se ukrcali na katamaran za Hvar. Uz mirno more ubrzo smo stigli do pristaništa na Hvaru.

Hodajući prema našim apartmanima, uživali smo u ljepotama Starog Grada Hvara i čarima prirode koja nas je okruživala. Smještaj je bio veoma ugodan, a najljepši je bio pogled s našeg balkona. Nakon kratkog dogovora uputili smo se u trgovinu po namirnice za sljedeća dva dana. Večer smo proveli na terasi družeći se s kolegama.

Sljedećeg dana, rano ujutro, uputili smo se prema Opservatoriju koji pripada Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Opservatorij je smješten na jugozapadnom dijelu otoka Hvara, iznad grada Hvara na strmom brežuljku nadmorske visine od 240 m u povijesnoj utvrdi Napoljun, koju je izgradila francuska vojska za vrijeme Napoleonskih ratova

88

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

PUT PUTUJEM

Put putujem - Stručno putovanje Hvar 2014 Ekscentar, br. 18, pp. 88-89

Sljedeće jutro teškim smo se korakom uputili prema pristaništu brodova odakle nas je katamaran vratio u Split. Potrudili smo se maksimalno iskoristiti prekrasno vrijeme toga dana uz razgledavanje znamenitosti i povijesne baštine grada. U popodnevnim smo satima teška srca krenuli natrag prema Zagrebu. Dugačku vožnju ispunili smo prisjećanjem na sve zanimljive događaje proteklih dana koji će nam zasigurno još dugo ostati u sjećanju.

- Luka Zalović i Viktor Mihoković

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

89

PUT PUTUJEM

Put putujem - Putovanje u Kukuljanovo Ekscentar, br. 18, pp. 90-91

PUTOVANJE U KUKULJANOVO Početkom travnja studenti Geodetskog fakulteta primili su obavijest o skorašnjem stručnom putovanju u Kukuljanovo gdje bi prisustvovali terenskom radu kojim se trenutno bavi Geodetski zavod Rijeka, odnosno novoj katastarskoj izmjeri. Putovanje je bilo namijenjeno studentima diplomskog studija budući da se u prvom semestru diplomskog studija sluša kolegij Katastarska izmjera. Na tom smo kolegiju sve naučili teoretski, pa je ovo putovanje bilo idealno za utvrditi znanje na terenu. Svi smo svjesni da prakse i iskustva nikada nije previše pa nitko nije puno oklijevao, te su mjesta ubrzo bila popunjena. Za ovo iskustvo zahvalni smo Geodetskom fakultetu koji je subvencionirao veći dio novca te dekanu Miodragu Roiću koji nam je ovo omogućio. Pratitelji na putovanju bili su nam profesori dr. sc. Vlado Cetl, dr. sc. Siniša Mastelić-Ivić, dr. sc.

Dražen Tutić te dr. sc. Miodrag Roić.

Kukuljanovo je naselje u Primorsko-goranskoj županiji, nedaleko Rijeke, na području Grada Bakra. Budući da put od Zagreba do Rijeke traje tek oko 2 sata, krenuli smo ne tako rano ujutro - u 9 sati, u četvrtak, 23. 4.

2015. Oko 11:30 bili smo u Grobniku gdje smo ručali u gostionici Putnik.

Oko 13 sati već smo bili u prostorijama mjesnog odbora gdje nas je dočekao predsjednik Geodetskog zavoda Rijeka, gospodin Delač i uveo nas u problematiku posla kojim se trenutno bave − nove katastarske izmjere.

Geodetski zavod Rijeka d. o. o. angažiran je u svrhu izrade katastra nekretnina na području Grada Bakra za dio katastarske općine Kukuljanovo i Škrljevo.

Nakon uvodne riječi, rasporedili su nas u grupe po 7-8 studenata te smo s dodijeljenim mentorima krenuli na teren. Naučili smo sve o postupku katastarske izmjere i

90

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

organizaciji radova te smo dobili uvid u kompleksnost i zahtjevnost ove vrste geodetskog posla. Bilo je mnogo komunikacije s vlasnicima nekretnina na području gdje se provodi nova izmjera, od kojih su neki bili dobronamjerni i veseli, a neki ne tako ljubazni. Čuli smo mnogo dogodovština od naših mentora što se tiče tog izravnog kontakta s ljudima – bilo je čak i svađa, vikanja, prijetnji, a sve zato što pojedini ljudi ne znaju zašto smo došli i što ćemo raditi kod njih iako su bili obaviješteni putem lokalnih glasila i javnih skupova u jedinici mjesne samouprave.

Zato treba imati poseban pristup prilikom razgovora s ljudima, biti strpljiv i objasniti im sve što ih zanima.

Svaki je nositelj prava na svom zemljištu morao obilježiti svoje granice o svom trošku i u zadanom roku. Granica mora biti obilježena vidljivom i trajnom oznakom (npr. obilježavanje ograda okućnica bojom ili ukapanjem stupića) za sve lomne točke, osim za one koje su raspoznatljive na terenu kao npr. ograde i kuće – njih nije potrebno posebno obilježavati.

Ako je međa u pravcu, dovoljno je učvrstiti krajnje točke. Međutim, ako je međa zakrivljena, potrebno je točke učvrstiti svakih 15-ak metara, ovisno o zakrivljenosti. Vlasnici susjednih parcela zajednički po dogovoru utvrđuju mjesto na kojem će se učvrstiti međa. Ako se oni međusobno ne slažu oko granice međe, tada svaki za sebe obilježava među, a spor će riješiti nadležni sud. Zatim se pristupa postupku identifikacije, odnosno prikupljaju se podaci o nositelju prava na zemljištu. U zapisnik se upisuje zatečeno stanje te se unosi u skicu izmjere. Nakon identifikacije provodi se izmjera svih čestica unutar obrađene grupe zemljišta te se izrađuje novi digitalni katastarski plan s novim oblicima parcela i novim površinama i kulturama. Također se izrađuju novi popisni listovi s ažurnim podacima o nositeljima prava na zemljištu.

Zatim se pozivaju svi upisani novi vlasnici za svaku pojedinu česticu na javni uvid te se oni očituju da li se slažu s prikupljenim podacima o položaju i obliku njihove čestice, podacima o zgradama, adresama i načinu uporabe. Izlaganje na javni uvid obično traje između jedne i tri godine, ovisno o veličini i složenosti katastarske općine. Ako nositelj prava na zemljištu smatra da podaci katastarske izmjere nisu točni, on može uložiti prigovor na izložene podatke. Tada je ovlaštena geodetska tvrtka koja je izvodila radove u okviru katastarske izmjere dužna izvršiti terenski uviđaj.

Ako su prigovori vezani uz spor oko granice katastarske općine, ovlaštena geodetska tvrtka mjeri oba iskaza koja pokažu vlasnici susjednih parcela.

Budući da je riječ o spornim granicama, sastavlja se izvješće temeljem kojeg područni ured za katastar donosi zaključak o prekidu postupka po

PUT PUTUJEM

Put putujem - Putovanje u Kukuljanovo Ekscentar, br. 18, pp. 90-91

znanja o geodetskoj struci te se nadam da će u budućnosti biti više ovakvih stručnih putovanja.“

Ana Babić: „Stručno putovanje u Kukuljanovo bilo je izvrsna prilika za stjecanje praktičnih iskustava koje tijekom fakultetske nastave često nedostaje. Dio onoga što učimo kroz teoriju mogli smo primijeniti na terenu, a tu su nam pomogli i kolege geodeti iz Zavoda. Svaka terenska ekipa susrela se s drugačijim problemima koje smo na licu mjesta trebali riješiti. Bila je ovo prilika u kojoj smo zaista mogli vidjeti i doživjeti kako stvari funkcioniraju na terenu, a vjerujem da je to svim kolegama koji nisu dosad imali doticaj sa strukom izvan fakulteta i fakultetske prakse doista značilo mnogo. Naravno, u sve to uklapa se i druženje s 30-ak kolega koji su sudjelovali u ovom putovanju.

Sigurna sam da mahom svi studenti nose lijepe uspomene s ovog i svih prijašnjih stručnih putovanja i da će se ova tradicija nastaviti.“

prigovoru do donošenja rješenja prethodnog pitanja. Na taj način katastarska se izmjera može završiti bez obzira na sporove oko granica katastarske čestice.

Jedno veliko i ugodno iznenađenje ovog stručnog putovanja bilo je mjesto na kojem smo prenoćili. Naime, radi se o jedinom hotelu na brodu u Hrvatskoj - botel Marina. To je brod koji je plovio još od 1936. godine te se smatrao najstarijim putničkim brodom s plovidbenom dozvolom na svijetu. Nakon više od 70 godina plovidbe, Marina je 2013. godine preuređena te postaje prvi botel koji, kako piše na službenoj stranici botela, veselo živi svoju zasluženu mirovinu tiho 'pričajući' mnoštvo svojih priča svakome tko ih želi poslušati.

U botelu Marina prenoćili smo jednu noć, te odmah ujutro krenuli u nove radne pobjede nakon čega smo ručali u restoranu Bujan u Praputnjaku.

Jedina mana ovog putovanja je što je trajalo samo dva dana, ali za tako kratko vrijeme obogaćeni smo iskustvom, informacijama, novim poznanstvima i nezaboravnom uspomenom.

Bruno Marđetko: „Iako smo odslušali kolegij Katastarska izmjera, bilo je dosta novih stvari koje smo naučili vezano uz sam rad na terenu. A bilo je i zanimljivih primjera u radu sa strankama, na kakve se sve probleme može naići u radu na terenu te kako ih riješiti.“ Grgo Gotovac: „Naučio sam dosta stvari koje će mi jednoga dana pomoći u radu na terenu, ali i van njega zahvaljujući kolegama iz Geodetskog zavoda u Rijeci koji su nas obogatili zanimljivim pričama i prenijeli nam njihovo znanje i savjete koji nam mogu dobro poslužiti. Također, jako važna stvar mi je da sam stekao nova poznanstva.“ Nataša Jovanović: „Putovanje i organizacija su bili odlični, bez ikakve zamjerke. Kao i kolege iz Geodetskog zavoda Rijeka koji su nam dosta pomogli i upoznali nas s čarima struke. Svakako jedno zanimljivo iskustvo!“ Anastazija Bakran: „Put mi se u konačnici svidio, voljela bih da smo imali priliku malo više pojedinačno raditi tj. da su same grupe na terenu bile malo manje. Bilo mi je drago da sam vidjela jedan dio praktičnog rada svoje struke iako nije baš moje područje interesa. Svidjelo mi se što sam vidjela nešto (meni) novo i naravno uživala sam u druženju s prijateljima tijekom slobodnog vremena i drago mi je što smo uspjeli povezati korisno s ugodnim te se mislim i ubuduće prijavljivati na slična događanja!“

O svemu tome dokazuju i izjave naših kolega: - Ivana Kanižaj

Ivan Kolar: „Ovo je putovanje bilo vrlo poučno i zanimljivo te je sama organizacija bila odlična. Smatram da je ovo vrlo dobar način za proširivanje

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

91

PUT PUTUJEM Put putujem - Studentska praksa u Požegi Ekscentar, br. 18, pp. 92

Studentska praksa u Požegi

Geodetski fakultet u Zagrebu, u suradnji s Gradom Požegom i slovačkim Fakultetom za hortikulturu i krajobrazno inženjerstvo iz Nitre, organizirao je stručnu praksu za studente našeg fakulteta u Požegi. Jednotjedni izlet i prilika za nekolicinu studenata (nas četrnaest) da se nakon ispitnih rokova opuste uz ugodno društvo i zanimljiv terenski posao. Naravno, svima nam je veliki motiv bio i oslobođenje od obavezne prakse u 5. semestru. Uputili smo se prema Požegi u nedjelju, 28. lipnja. Nekoliko sati u autobusu i stigli smo na odredište. Uz sitne poteškoće u navigaciji (GPS na mobitelu nije bio siguran u kojem je smjeru sjever), uspješno smo pronašli đački dom u kojem smo trebali provesti idućih sedam dana. Uz toplu dobrodošlicu naših domaćina, smjestili smo se u naše sobe i slobodno vrijeme do sastanka s profesorom Vladom Cetlom iskoristili za šetnju i upoznavanje kampusa.

Najvažnije nam je bilo saznati gdje se nalazi menza i u koje je vrijeme večera.

Nakon što smo dobili te bitne informacije uputili smo se na sastanak kako bismo saznali pojedinosti o našoj stručnoj praksi. Uz profesora Cetla, voditelji prakse bili su Damir Višić, asistenti Doris Pivac i Goran Jurakić, Josip Lisjak iz Upravnog odjela za komunalne poslove i gospodarenje Grada Požege te profesori Marcel i Tomas Kliment iz Slovačke. Naš je zadatak bio prikupiti podatke o zgradama u Požegi za uspostavu GIS-a. Kako se Požega kvalitetom prostornih podataka ističe kao vodeći grad u Hrvatskoj, odlučili su izraditi geoinformacijski sustav koji će sadržavati ažurne podatke o svim objektima u gradu. Ti bi podaci omogućili nove aplikacije kao što su: zeleni katastar, popisivanje površina u vlasništvu grada, registar gradske imovine, nelegalne lokacije otpada itd. Prikupljanje podataka trebali smo obaviti koristeći ručne GPS prijemnike marke Trimble Juno te GIS softver ArcPad. Podaci koje smo prikupljali bili su lokacija zgrade određena GPS metodom s EGNOS korekcijom uz točnost od nekoliko metara (što je za GIS aplikacije dovoljno), atributi zgrade kao što su identifikacijski broj (ID), adresa i broj etaža te fotografija zgrade. Podijelili smo se u pet ekipa i dogovorili se oko područja za koje će određena ekipa biti nadležna.

Trebalo je evidentirati oko osam tisuća objekata. Na početku je djelovalo nedostižno, ali uz uhodan načina rada i izrazitu upornost i posvećenost poslu, u predviđenom smo periodu odradili naš zadatak. Svojim doprinosom pomogli smo realizaciji prostorne baze podataka objekata koja vjerodostojno prikazuje stvarno stanje na terenu.

92

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Cijeli bi dan proveli na terenu prikupljajući podatke, a pauza koju smo imali bila je za ručak. Na kraju radnog dana svoje bi podatke predali voditeljima projekta, a nakon toga bi uslijedilo druženje i prepričavanje doživljaja.

Bauštelska crvena boja i kilometarsko hodanje popraćeni su gostoljubivošću i razumijevanjem stanovnika Požege. Naš predzadnji radni dan okončan je svečanom večerom u Zlatnom lugu.

Na početku večere uslijedilo je govor dipl. ing. geodezije Josipa Lisjaka koji nas je ugodno iznenadio nagradom za svakog od nas i konačno proglasio pobjednički tim. Naime, na vrhu trona bilo je mjesta za svih pet timova. Večer je završila kako dolikuje, otkrivajući noćni život Požege. Sljedeće smo jutro dovršavali posljednje elemente slagalice našeg zadatka. Praksa je završila 4. srpnja. U svega nekoliko dana stekli smo novo iskustvo iz struke, sprijateljili se međusobno, bolje upoznali asistente i profesore te u konačnici pridonijeli nastanku prostorne baze podataka grada Požege.

- Luka Zalović, Anđela Vučić

PUT PUTUJEM

Put putujem - 2nd FIG Young Surveyors European Meeting Ekscentar, br. 18, pp. 93

2ND FIG YOUNG SURVEYORS EUROPEAN MEETING

BERLIN 7. listopada 2014.

Poslije izuzetno velikog uspjeha prvog europskog FIG Young Surveyors susreta održanog u Lisabonu (Portugal) od 17. do 18. listopada 2013. godine, na kojem se okupilo oko 150 mladih geodeta iz 32 zemlje kako bi zajedno radili na Europskoj mreži mladih geodeta te se suočili s izazovima koje donosi budućnost, FIG Young Surveyors Network upregla je svoje snage kako bi i 2014. godine održala drugi europski FIG YS Meeting – i u tome je uspjela!

7. listopada 2015., nakon neprospavane hladne berlinske jesenske noći, već sam u 7 ujutro bila na tramvajskoj stanici ispred hostela kako bi do 9:30 stigla do berlinskog TU-a, gdje se Meeting održavao. Poslije iscrpnih, ali i zanimljivih vožnji tramvajem, S-Bahnom i U-Bahnom, od najistočnijeg dijela grada napokon stigoh do onog zapadnog i izađoh na Ernst-Reuter Platzu.

Od Ernst-Reuter Platza navodno ima samo par minuta šetnje do TU-a.

Stvarno i ima. No, TU Berlin broji više od 10 zgrada i 20-ak ulaza, i dok sam ja prvo ušla u zgradu A, vjerujući da je to main building, shvatila da nije, izašla, i pronašla zgradu H (koja jest main building), već je bilo 9:20. Jednom kad sam napokon ušla u pravu zgradu, bila sam presretna, ali naravno – moja sreća bila je kratkog vijeka. Mukama tu nije bilo kraja! Zgrada H je ogromna, a upute kako doći do predavaonice u kojoj se Meeting održavao nisu baš bile istaknute. Koga god sam pitala gdje je predavaonica H1028, oddly enough, nitko mi nije baš znao točno objasniti. No, prateći žamor napokon sam naišla na horizontalno postavljen A4 papir na kojem je pisalo 2nd FIG YSEM" te nastavih prema predavaonici.

Predavaonica je do 9:30 već bila puna. Mnoštvo mladih geodeta iz cijele Europe u jednoj prostoriji živahno je čavrljalo s kolegama. Svečano otvaranje već je bilo započinjalo. Smjestila sam se kraj nasmiješenog Indijca (koji je u Berlin došao na diplomski studij) kad su nas organizatori službeno sve pozdravili i predali riječ predsjednici FIG Young Surveyors Networka, Evi-Mariji Unger.

Shaping the Profession", Esri, Leica, Trimble i Topcon predstavnici „natjecali" u predstavljanju najnovijih postignuća u tvrtki uz već zadan PechaKucha stil prezentacije – prezentacija ima ukupno 20 slajdova s tim da je svaki slajd tajmiran na točno 20 sekundi, što je stvorilo vrlo dinamično okružje i postavilo izazov izlagačima.

Kasnije tijekom dana održane su "mini-radionice" s ranije raspoređenim timovima, te smo svi ujedinjenim snagama i radom u skupinama razvijali ideje europske Mreže. Mladi su geodeti preuzeli ulogu oblikovanja vlastite budućnosti dijeleći misli i ideje o tekućim i dolazećim projektima. Ovo je bila izvrsna prilika za nova saznanja o FIG-u i CLGE-u, ali i o projektima u Europi i zemljama izvan nje.

Na kraju radnog dana preostalo nam je samo grupno se slikati i zaputiti se prema krovu TU-a, gdje su nas čekali klopa i piće uz druženje s kolegama.

Od 18 sati pa do kasnih noćnih sati svi smo se zajedno družili, pričali događaje s fakulteta, s terena, iz ureda te razmjenjivali kontakte. Atmosfera je bila, jednom riječju, čarobna. Ljudi vam prilaze, upoznate se po prvi put, a razgovarate kao da se znate godinama te tema za razgovor jednostavno ne ponestaje.

FIG YS događaji su jedno prekrasno iskustvo, te će vam to isto reći svatko tko je na njemu prisustvovao. Nauči se mnogo, imate priliku slušati eminentne stručnjake iz brojnih područja geodezije i geoinformatike, upoznate „velike face", družite se s istomišljenicima i ono najvažnije – kreirate network! Poslije FIG YSEM-a, gdje god da pođem u Europu, imam kod koga odsjesti, a sad, dok pišem ovaj članak, odbrojavam dane do polaska u Sofiju na sljedeći meeting o kojem ćete čitati u sljedećem broju Ekscentra!

- Franka Grubišić

Nakon uvodnih i toplih Evinih riječi, kao i onih poslije nje poput predstavnika FIG-a, CLGE-a, FIG Foundation-a, DVW-a, BDVI-a i KonGeoS-a, susret se nastavio neformalnim „ledolomcem" tijekom pauze za kavu i osvježenja.

Svatko je od nas na svom sjedalu dobio papir s brojem, a još su otprilike tri-četiri papira u prostoriji imala taj isti broj. Odnosno, za vrijeme pauze morala sam pronaći osobe koji su imali isti broj kao i ja i upoznati se s njima jer su to osobe s kojima ću poslije biti u timu kroz razne radionice tijekom susreta. Nasmiješeni Indijac nije imao broj koji i ja, ali zato jesu kolegica iz Grčke, kolega iz Rumunjske i kolega iz Danske.

Poslije slavnog „ledolomca" održan je niz predavanja i diskusija. U sklopu predavanja, osim pozvanih predavača, svoje radove predstavljali su i pobjednici CLGE Studentskog natjecanja 2014. godine iz različitih kategorija, kao i oni koji su osvojili drugo mjesto. Sponzori su također imali posebno mjesto na Meetingu te su se tako, u vlastitoj sesiji „Fit for Use: Technology

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

93

PUT PUTUJEM

Put putujem - Erasmus Experience by Sara Ekscentar, br. 18, pp. 94

ERASMUS EXPERIENCE

by Sara Moje ime je Sara Konta i studentica sam druge godine diplomskog studija geodezije na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zimski semestar akademske godine 2014./2015. provela sam na Geodetskom fakultetu u Sofiji. Sofija je glavni grad Bugarske, zemlje na jugoistoku Europe koja je površinom, a i brojem stanovnika, dvostruko veća od Hrvatske. Zašto baš Bugarska? To je pitanje koje je uslijedilo nakon što bih spomenula da ću ići. Budući da sam već završila prvu godinu diplomskog studija, sljedeća godina bi trebala biti posljednja godina mog studiranja i nisam htjela obnavljati godinu zbog studijskog boravka bilo gdje u inozemstvu. Zato sam prema informacijama koje mi je dala Erasmus koordinatorica na našem fakultetu proučila studijske programe fakulteta koji surađuju s Geodetskim fakultetom u Zagrebu. Po tim programima zaključila sam da najsličnije predmete onima na fakultetu u Zagrebu ima Sveučilište arhitekture, strojarstva i geodezije u Sofiji. Još kad sam vidjela da se ti predmeti mogu slušati na engleskom jeziku, nije više bilo nedoumica. Moj prvi izbor bio je Geodetski fakultet u Sofiji. Nakon što sam na prvim rezultatima natječaja pored svog imena ugledala ''Sofija-BG'' u glavi je uslijedio niz pitanja. Ni sama nisam mnogo znala o Bugarskoj − jeziku, kulturi, običajima, povijesti. Nakon što sam pročitala osnovne informacije o geografskom položaju Bugarske, povijesti, jeziku i kulturi htjela sam znati kakva su iskustva studenata iz Hrvatske koji su prije bili u Sofiji na studijskom boravku. I moram reći da ono što sam pročitala na internetu nije zvučalo nimalo primamljivo. Studenti su se najviše žalili na studentske domove i higijenu. Nakon što sam pročitala članak do kraja i vidjela sve priložene fotografije, budući da dolazim iz Bosne i Hercegovine, pomislila sam: „Pa ne može biti gore od Bosne.“ Sredinom rujna počinjala je nova akademska godina u Bugarskoj, pa sam se tako i ja spremala na put. Do Sofije sam putovala autobusom iz Zagreba. To je bila jedina prihvatljiva opcija budući da je let avionom bio preskup, a vožnja vlakom preopasna. U 23 sata na kolodvor je stigao autobus koji inače vozi svakodnevno na liniji Italija − Bugarska. Nepoznati ljudi, nepoznat jezik. Koliko god sam čitala da je bugarski jezik jako sličan hrvatskom ipak nije bio dovoljno sličan da bih mogla razumjeti. U Sofiju sam stigla u prijepodnevnim satima, nakon otprilike 13 sati vožnje. Sam ulaz u grad me iznenadio. Stara uska cesta, ruševne kuće, velika napuštena polja s puno smeća. I tad sam pomislila: „Ovo je gore od Bosne.“ Međutim u gradu je situacija ipak drugačija. Sofija je površinom i brojem stanovnika dvostruko veća od Zagreba. Smještena je u podnožju planine Vitoše. Široke ulice, gust promet, stari tramvaji i autobusi. Za mene je Sofija bila grad s mnogo obilježja komunizma − široke ulice, velike zgrade kao u Rusiji. Nakon putovanja javnim prijevozom za koji karta košta jedan lev ili 4 kune stigla sam u Studentski grad. Osim već spomenutih starih tramvaja i autobusa, Sofija ima i dvije podzemne željezničke linije koje su nove i lijepe. Studentski je grad zapravo naselje smješteno na jugu Sofije koje je potpuno prilagođeno studentima. Veliki broj trgovina, noćnih klubova, parkova, zabavnih centara otvoreno je 0 − 24 sata. Naselje je povezano s centrom grada autobusnim linijama. U Sofiji je život studenata u studentskim domovima organiziran nešto drugačije nego u Zagrebu.

To je grad sa 16 sveučilišta. Svako od sveučilišta, ovisno o broju studenata, u Studentskom gradu posjeduje određen broj blokova zgrada za stanovanje. Tako sam i ja kao studentica UACEG-a (Universitet po Arhitektura, Stoitelstvo i Geodezija) bila smještena u bloku 35. Moram priznati da to i nije bila najljepša zgrada koju sam u životu vidjela. A takvo je stanje bilo u samoj zgradi i u sobi. Sobe su u znatno lošijem stanju nego one studentskih domova u Zagrebu. Iznenađenje je bilo u tako staroj zgradi i

94

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

još studentskom domu vidjeti lift. Ja sam s v o j u sobu dijelila s kolegicom iz Turske koje je također studirala geodeziju. Inače je takva soba predviđena za tri studenta. Mjesečna cijena koju smo plaćale za sobu kao Erasmus studentice bila je dvostruko veća nego za bugarske studente i iznosila je 105 leva, što je negdje oko 420 kn.

Prvi odlazak na fakultet sveo se na rješavanje dokumentacije: prijava u međunarodnu referadu, ispunjavanje indeksa na ćirilici, upis predmeta, izrada studentskog pokaza za javni prijevoz. Studenti u Sofiji za cijeli sustav javnog prijevoza mjesečno plaćaju 22 leva ili 88 kuna.

Budući da smo moja cimerica i ja bile jedine Erasmus studentice na Geodetskom fakultetu u Sofiji koje slušaju predavanja na engleskom jeziku, nismo imale klasična predavanja nego konzultacije u dogovoreno vrijeme. Većina predmeta nosi mali broj ECTS bodova, tako da sam za zadovoljavanje uvjeta od 30 bodova za jedan semestar trebala upisati 8 predmeta. No moram reći da su profesori bili jako razumni, strpljivi i spremni pomoći. Nastava na Fakultetu je organizirana slično kao na Geodetskom fakultetu u Zagrebu s nešto više praktičnog rada i boravka na terenu. Nema elektroničke predaje projekata, zadaća ili prijave ispita nego studenti sve osobno obavljaju u dogovoru s predmetnim profesorima. Ocjene slijede ljestvicu od 1 do 6. Sveučilište je za Erasmus studente organiziralo i besplatne tečajeve bugarskog jezika i u sklopu toga tjedne posjete kulturnim znamenitostima Bugarske. Moram reći da profesorica koja je meni predavala Bugarski jezik nije poznavala engleski jezik i obraćala se studentima samo na bugarskom. Kako mi je jezik ulazio u uho, počela sam shvaćati da je zapravo jako sličan hrvatskom jeziku. Već sam nakon nekoliko tjedana mogla dosta toga razumjeti i počela sam prisustvovati računalnim vježbama iz geoinformatike na bugarskom jeziku.

Bugarska je zemlja koja graniči s Grčkom, Turskom, Makedonijom, Srbijom i Rumunjskom. I putovanja u te susjedne zemlje su jeftina, pa sam i ja među ostalim studentima, zbog ne previše obaveza na fakultetu, iskoristila tu priliku. Što se tiče menze i prehrane studenata, ne postoji iksica. Postoje kantine na fakultetima i u Studentskom gradu gdje se može pojesti kompletan obrok za 6 kuna. Ali ni jesti u restoranu nije strano za studente budući da su cijene u restoranima povoljne, pogotovo onih u Studentskom gradu.

Bugari su bili jako ljubazni domaćini, od profesora, mojih kolega na fakultetu do spremačica u studentskom domu. Nisam imala neugodnih iskustava, osim činjenice da je Bugarska za mene bila jedan potpuno drugačiji svijet. Jednostavno Bugarska, zemlja članica Europske unije od 2007. godine, nije ono što smo naviknuli vidjeti u zemljama Zapadne Europe. Ali nakon pet mjeseci boravka u Sofiji zaključila sam da je, bez obzira na sve nedostatke, Sofija grad sa šarmom koji je nemoguće naći bilo gdje u Europi. Nakon nekog vremena naviknula sam se na sobu, tuš usred kupaonice, ćirilicu, na sam grad, ali ono što je najsmješnije i na što bi se rijetko tko mogao naviknuti, pa tako i ja, je odgovaranje glavom − kimanje znači 'ne', a odmahivanje 'da', što je suprotno nego kod nas.

Možda svoje iskustvo ne bih ponovila, ali ga sigurno ne bih mijenjala.

Svima onima koji su siti putovanja kroz gradove koji su nalik jedan drugom, a željni su nečeg novog i pomalo divljeg, preporučila bih Sofiju kao novu destinaciju.

- Sara Konta

PUT PUTUJEM Put putujem - Erasmus Experience by Dino Ekscentar, br. 18, pp. 95

ERASMUS EXPERIENCE

by Dino

Od početka svog studija imao sam veliku želju provesti semestar na stranom sveučilištu. Oduševljavala me ideja o upoznavanju jedne nove kulture, mnogo novih ljudi i stjecanju puno novih iskustava. Stoga sam se nakon „odrađenog“ preddiplomskog studija odlučio i prijaviti na program studentske razmjene, od ove godine pod novim imenom – Erasmus+.

Kako neke popularnije destinacije poput Münchena i Valencie ove godine nisu bile moguće opcije za razmjenu, odlučio sam se prijaviti za Poznań u Poljskoj.

Nakon rezultata natječaja uslijedio je period s puno papirologije, e-mailova, raznih potvrdi, raspitivanja oko smještaja i sl. No, svi uključeni u ovaj dio (profesori, Erasmus koordinatori itd.) znaju da postoji određeni kaos u svemu tome te se svi prilagođavaju situaciji i olakšavaju nama studentima taj dio s papirologijom. Hrvanje s papirologijom trajalo je praktički od rezultata natječaja do samog odlaska u Poznań krajem rujna.

Stigao sam u Poznań pomalo uplašen jer nisam doslovno nikoga poznavao. U tom periodu je samo troje studenata iz Hrvatske bilo u Poznańu na razmjeni. No ta „uplašenost“ je brzo nestala jer postoji događanje koje se zove – orientation week. Tijekom tog tjedna studenti domaćini predstavljaju grad – danju i noću studentima koji su stigli na razmjenu. U tom tjednu sam upoznao puno ljudi iz najrazličitijih dijelova Europe, a s dijelom njih se čujem i dan danas. Najviše studenata na razmjeni bilo je iz Španjolske i Turske. Tako smo za vrijeme orientation weeka posjetili gradsku pivovaru, stadion (na kojem je Hrvatska igrala prvu utakmicu na Euru 2012.!), imali smo organizirano razgledavanje grada, posjet tradicionalnom poljskom selu itd. I naravno, svaki dan partijanje do jutra.

Nakon tog tjedna slijedilo je odmaranje od proteklog tjedna i prve prave fakultetske obaveze.

na predmetima koje sam slušao bilo s razmjene. Dio kolegija koje sam slušao bili su više projekti gdje je cilj bio napravili seminar/prezentaciju ili nešto slično na određenu temu, a dio su bili klasični predmeti slični našima. Kao jedan od izbornih kolegija uzeo sam i kolegij Poljski jezik, te sam ga čak i puno naučio u tom jednom semestru. Više puta mi se na ulicama u Poljskoj dogodilo da su mi ljudi rekli da jako dobro pričam poljski za nekog tko nije odavde. Učenje poljskog jezika ubrzala je činjenica da je u studentskom domu u kojem sam boravio pričanje engleskog jezika bila dosta rijetka stvar.

Tzv. Erasmus staff je zbilja brinuo o nama. Gotovo je svaki tjedan bila organizirana jedna aktivnost, od paintballa, nogometa, izlazaka pa do humanitarnih akcija poput davanja krvi, darovanja poklona za one manje imućne. Prije Božića organizirana je svečana večera na kojoj je svatko prisutan morao spremiti nešto specifično za svoju domovinu, pa smo svi imali prilike isprobati svakojake specijalitete iz krajeva diljem Europe.

Putovanja su sastavni dio Erasmusa. Svaki je mjesec isti Erasmus staff organizirao i putovanje u gradove diljem Poljske. Kako je prijevoz (avion, bus, vlak) puno jeftiniji nego u Hrvatskoj, iskoristio sam tu činjenicu što je više moguće, a što je rezultiralo s dosta potrošnje i još više prelijepih iskustava. Gradovi van Poljske koje sam posjetio su: London, Stockholm, Berlin, Amsterdam i Prag, a u Poljskoj smo posjetili gradove Kraków, Wrocław, Waršavu, Gniezno, Gdańsk, Oświęcim (Auschwitz).

Od ostalih stvari vezanih uz studij, valja spomenuti da je javni prijevoz vrlo jeftin (i prijevoz općenito) i da tamošnji studenti nemaju menze poput naših gdje se ostvaruje popust na prehranu, no diljem grada postoje razni restorančići gdje se sa pokazivanjem studentske iskaznice može dobiti popust na obrok, obično nekih 15-20%. Namirnice su općenito nešto jeftinije nego u Hrvatskoj, ali neznatno. Zanimljivo je da u Poljskoj uopće nema tradicije ispijanja kave, pa je stoga i cijena kave duplo viša nego u Hrvatskoj (tamo se jeftina kava plaća 15-tak kuna). Također, Poljaci sve svoje filmove i emisije sinkroniziraju, pa je npr. odlazak u kino bio otežan, jer je većina filmova koja se prikazivala bila sinkronizirana na poljski, rijetki su filmovi bili sa subtitlovima. Ako budete u budućnosti imali priliku, kušajte tzv. pieroge. To je tradicionalna poljska hrana najsličnija našim knedlama/talijanskim tortelinima i ima više od stotinu načina na koje se može spremati – slatko, slano, kiselo, pečeno, kuhano itd.

Poznań mi je pružio vrlo lijepo iskustvo u semestru u kojem sam boravio tamo, te sam doma ponio neke uspomene i upoznao ljude koje ne bih mogao da se nisam odvažio i otišao na razmjenu. Ukoliko bilo tko od vas čitača bude u Poljskoj, preporučio bih i posjet Poznańu, vrijedi ga vidjeti.

Super je bilo to što su na sveučilištu na kojem sam bio – University of Adam Mickiewicz – organizirali posebne predmete na engleskom namijenjene primarno studentima na razmjeni, stoga je 90 % studenata

- Dino Železnjak

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

95

PUT PUTUJEM Put putujem - IGSM 2014 Ekscentar, br. 18, pp. 96-97

28. IGSM I S TA N B U L TURSKA 2014

Svake godine studenti iz područja geodezije, geoinformatike, geomatike i kartografije iz raznih dijelova svijeta okupljaju se na Međunarodnom susretu studenata geodezije (International Geodetic Student Meeting – IGSM).

Dvadeset sedmi susret održao se od 25. lipnja do 1. srpnja 2014. godine u Istanbulu, gradu izrazito bogate kulture i duge tradicije. Domaćini susreta bili su studenti Tehničkog sveučilišta u Istanbulu, točnije Studentski klub geodezije i fotogrametrije pri istom akultetu.

Studenti našeg Fakulteta uvijek se rado odazivaju na takve susrete te su se tako i sada, iako u ne tako velikom broju, odlučili na sudjelovanje. Bila je to izvrsna prilika za sedmodnevno druženje s kolegama iz drugih zemalja, prikupljanje novih znanja, ali i upoznavanje predivnog grada na Bosporu.

Osim toga, neki od nas po prvi puta mogli su osjetiti i vidjeti kako diše grad s više od 15 milijuna stanovnika, drugačijih običaja i kulture. Svakoga dana bila su organizirana zanimljiva predavanja, a neizostavni začin svake večeri bila su druženja i dugi izlasci. Upravo je grad održavanja ovog susreta ono što je nas studente najviše privuklo. Istanbul je grad koji je poznat prije svega kao spona Istoka i Zapada, mjesto gdje se sastaju jezici i religije, a na čijim se ulicama stapaju mirisi i okusi dvaju svjetova. Ono što ga je nama učinilo posebno zanimljivim zasigurno su, u posljednje vrijeme vrlo popularne, turske sapunice kojih je na našim malim ekranima sve više.

Visoke cijene avionskih karata iz Zagreba za Istanbul te mali budžet novca kojim smo raspolagali natjerali su nas u potragu za jeftinijom opcijom. I našli smo je u Beogradu! Tako je putovanje prema Istanbulu započelo vožnjom vlakom iz Zagreba prema Beogradu. Nakon šestosatne vožnje stigli smo u Beograd i odsjeli u jednom hostelu. Naravno, gdje drugo nego u Zagrebačkoj ulici (doduše nenamjerno). S obzirom na to da je padala kiša, velik dio vremena proveli smo u hostelu gdje nas je ugodno osoblje zabavlja-

lo anegdotama koje su proživjeli s prijašnjim gostima hostela, a mali dio večeri uspjeli smo iskoristili za večeru u jednoj od najpoznatijih ulica u Beogradu - Skadarliji te kratku šetnju tvrđavom Kalemegdan.

Sljedećeg dana zaputili smo se na beogradski aerodrom Nikola Tesla gdje smo po dolasku susreli kolege iz Beograda i Novoga Sada koji su također putovali za Istanbul. Uz ugodno druženje i razgovor s kolegama nije bilo mjesta za strah od letenja, te je sam let brzo prošao. Ubrzo smo se našli na drugom kontinentu.

Sletjeli smo na aerodrom Sabiha Gokcen koji se nalazi na azijskom dijelu Istanbula. Po izlasku s aerodroma dočekalo nas je nešto što se u sljedećih tjedan dana pokazalo kao jedna od karakteristika Istanbula, izrazito visoke temperature, velike prometne gužve te ogromna masa ljudi, bilo stanovnika Istanbula bilo turista, kojih je u to vrijeme bilo mnogo više. Posebno je puno turista došlo u Istanbul iz drugih islamskih zemalja povodom najvećeg islamskog blagdana − Ramazana. Nakon duže vožnje autobusom i par stanica metroom stigli smo na odredište, kampus istanbulskog Tehničkog sveučilišta. Olakšanje, konačno smo stigli! Međutim, slijedilo je dodatnih pola sata pješačenja do našeg paviljona jer je ovaj kampus ipak „malo“ veći od studentskih naselja na koje smo navikli u Zagrebu. Zapravo, više je kao neki mali grad gdje se, osim studentskih blokova i menze, nalaze razni sportski tereni, nogometni stadion, trgovine, kafići pa čak i poslovni centar.

Kada smo konačno stigli na cilj susreli smo se rigoroznim mjerama koje vladaju u kampusu, a koje mi ipak nismo očekivali bez obzira koliko smo dotad čuli o običajima u toj zemlji. Podijeljeni smo u dva paviljona. U jednom su bili smješteni muški sudionici, a u drugom ženski te je ulazak u suprotni paviljon bio izrazito zabranjen, kao i konzumacija alkohola u samom kampusu. Međutim, običaji su tu da se poštuju i nas to nije spriječilo da se dobro zabavimo.

Prvi dan susreta završio je welcome partyjem, koji je kao i ostatak večernjih izlazaka organiziran u jednom od noćnih klubova na popularnom mjestu bogatom brojnim noćnim klubovima, barovima, restoranima i hotelima zvanom Taksim.

Drugi dan slijedilo je otvaranje samog susreta, ručak u menzi, vožnja brodom po Bosporu i jedno i pol satno uživanje u sunčanom vremenu i pogledu na Istanbul. Večer je bila rezervirana za neizostavnu internacionalnu večer koja služi kako bi svi sudionici predstavili zemlju iz koje dolaze i ponudili tradicionalnu hranu i piće. Domaćini su nam tako ponudili baklave, rahat lokum, pismaniye, razno voće te njihovo tradicionalno alkoholno piće raki. Naš stol s tradicionalnim proizvodima poput kulena, paškog sira, maslinovog ulja i travarice izgledao je poprilično siromašno, pogotovo kada uzmemo u obzir bogatu gastronomsku ponudu Hrvatske. Međutim, kako nitko od nas nije sudjelovao na prijašnjim susretima, nismo imali dojam kako bi to trebalo izgledati, ali nam je ovo iskustvo dalo puno ideja za neki novi susret.

96

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

PUT PUTUJEM Put putujem - IGSM 2014 Ekscentar, br. 18, pp. 96-97

Sljedećih dana slušali smo razne prezentacije profesora, studenata i sponzora. Jedan od glavnih sponzora ovoga susreta bila je firma Nokia Here Maps koja je organizirala radionicu u Here Map Creatoru prilikom čega su svi sudionici dobili korisničko ime kako bi mogli kartirati i uređivati sadržaj za svoju državu.

Također, jedan je dan bio rezerviran za sport u kojem su sudionici na kampusu mogli igrati nogomet, košarku, odbojku ili se natjecati u orijentacijskom trčanju. U Taksimu je bilo organizirano natjecanje u prikupljanju točaka od interesa u kojem je pobijedila naša kolegica Monika Barilar.

Istanbul nudi brojna mjesta za razgledavanje i razne sadržaje za turiste, ali nije bilo vremena za sve, te su domaćini izdvojili ona najzanimljivija. Posjetili smo tako jednu od najglamuroznijih palača na svijetu, Dolmabahçe palaču, administrativno središte nekadašnjeg Osmanskog carstva; Basilica Cistern, podzemnu cisternu s 336 stupova izgrađenu za vrijeme cara Justinijana I. kako bi se gradu osigurala pitka voda; Miniaturk, park s maketama u kojem se nalaze mini modeli starih otomanskih arhitektonskih dijela te muzej Panorama 1453 unutar kojeg se nalazi kupola koja prikazuje bitku za osvajanje Istanbula. Doduše, ne tako dobra organizacija uzrokovala je da svaki naš posjet jednom od ovih znamenitosti bude popraćen velikim kašnjenjem.

Posjet jednom od najpoznatijih simbola Istanbula Aja Sofiji domaćini nisu organizirali upravo zbog velikog broja vjernika iz raznih dijelova svijeta.

Međutim, doći u Istanbul i ne vidjeti Aja Sofiju, pa makar samo izvana, ravno je tome kao da i niste bili. Stoga smo odlučili, „na našu veliku žalost“, preskočiti dio prezentacija i zaputiti se s kolegama iz Novog Sada prema Sultanahmet četvrti, najstarijem dijelu grada gdje se nalaze ostaci bizantskog Konstantinopola poput Aja Sofije okruženi briljantnim otomanskim znamenitostima kao što su Topkapi palača i Plava džamija. Također, neizostavna stanicama prilikom svakog posjeta Istanbulu je i Grand Baazar. To je jedna od najvećih i najstarijih natkrivenih tržnica na kojoj možete naći doslovno sve što vam srce poželi, od brojnih proizvoda od kože, raznih keramičkih proizvoda, nakita pa sve do turskih slastica i suvenira. Naravno, okušali smo se i u popularnom cjenjkanju.

Turski prodavači znaju kako prodati, tako da prilikom svakog pokušaja da nešto kupite ulaze u rasprave i snižavaju cijenu samo kako biste to i kupili.

Sljedeći susret čeka nas u Finskoj, nadajmo se s malo boljom organizacijom i barem donekle boljom hranom, a mi ćemo pokušati ispraviti ono što je s naše strane moglo biti bolje: održati poneku prezentaciju, bolje se pripremiti i predstaviti Hrvatsku na internacionalnoj večeri u punom sjaju.

- Marina Giljanović

Zadnji dan susreta proglašene su najbolje prezentacije i poster, a obje nagrade pripale su kolegama s Fakulteta tehničkih nauka iz Novog Sada. Održana je i uobičajena generalna skupština, a studenti s Aalto sveučilišta iz Finske izložili su što nas očekuje na idućem susretu koji se održava u njihovoj državi.

Svaki IGSM po običaju završava svečanom večerom. S obzirom na to da smo proteklih dana često za ručak ili večeru dobivali samo sendviče, nismo polagali nade u to da će ova večer biti posebnija. Međutim, prevarili smo se! Upravo je ova večer bila najzaslužnija da svi oni nedostaci − ne tako dobra organizacija, stalna kašnjenja i loša hrana − padnu u zaborav.

Iako je susret završio, samo putovanje za nas još uvijek nije bilo gotovo. Nakon slijetanja u Beograd ponovo smo se smjestili u isti hostel. Sutradan je slijedilo razgledavanje Beograda i after party IGSM-a s kolegama iz Beograda i Novog Sada kako bismo malo upoznali noćni život Beograda. Nakon gotovo deset dana putovanja bilo je vrijeme da se vratimo u Zagreb.

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

97

PUT PUTUJEM

Put putujem - RGSM Ekscentar, br. 18, pp. 98-99

RGSM 2014, Sarajevo Dobrodošli u grad, gdje se susreće istok i zapad, grad u kojem je inspraciju pronalazio Tin Ujević. Mjesto gdje su rođeni Nobelovci, i gdje rjetko postoji više mostova na tako maloj, ali ponekad hirovitoj rijeci. Dobrodošli u grad, kojeg Jevreji nazivaju ''Mali Jerusalem'', a orjentalisti ''Damask sjevara'', dok njegovi stanovnici nazivaše ga ''Šeher''. Rijetko gdje na svijetu postoji tako mjesto, da se na tako malom prostoru mogu sresti sve svjetske religije, da se u isto vrijeme čuju zvona sa pravoslavne i katoličke katedrale, da se čuje poziv mujezina na molitvu u džamiju, trube sa sinagoga, a da svi ti mirisi i zvukovi ne prkose jedno drugom.

Dobrodošli u grad vječnog ljubavnog žara, poznatijeg po imenu ''sevdah''. Asocijacije ovog grada nikada nisu srazmjerne njegovoj veličini, njegovi veliki usponi, ali i burni trenutci zasigurno su doprinijeli da srca i mašta ljudi širom svijeta zaigraju na pomen njegovog imena.

Dobrodošli kod organizatora XIV Zimskih Olimpijskih igara.

Ali i mjesta gdje je nastao povod za izbijanje I. svjetskog rata.

Dobro nam došli u Sarajevo!

Nakon Beograda, Ljubljane, Zagreba, Novog Sada, došlo je vrijeme i za Sarajevo. Studenti Građevinskog fakulteta, a ujedno i voditelji Asocijacije studentata Građevinskog fakulteta u Sarajevu, imali su veliki zadatak pred sobom, a to je organizovati jubilarni V Regionalni Susret Studenata Geodezije (Regional Geodetic Student Meeting).

Asocijacija studenata Građevinskog fakulteta, po prvi put je organizator manifestacije ovog nivoa. Članovima Asocijacije je velika čast ali i obaveza na ukazanom povjerenju od strane studenata geodezije iz regiona. Studenti iz Sarajeva su se prvi put uključili u održavanje RGSM 2012, kada se isti održao u Zagrebu, zatim RGSM Novi Sad 2013, gdje je Odsjek za geodeziju iz Sarajeva imao svoje predstavnike. Uz punu podršku Odsjeka za geodeziju, te rukovodstva Građevinskog fakulteta u Sarajevu organizacija je protekla u najboljem redu. Dok će učesnici potvrditi svoje utiske sa V RGSM-a.

Dobro nam došli na V RGSM!

98

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

PUT PUTUJEM

Put putujem - RGSM Ekscentar, br. 18, pp. 98-99

Dosadašnji susreti studenta geodezije protekli su u najboljem redu, svi mi nosimo nezaboravna iskustva, i mnogo lijepih uspomena. Studenti iz čitavog regiona učestvovali su u dosadašnjim RGSM-ovima. Kako je vrijeme odmicalo, bivali smo iskusniji i mogli smo da ocjenimo šta je za organizaciju RGSM najvažnije. Organiziranjem jubileja predstavljalo je nezaboravno iskustvo za sve studente Građevinskog fakulteta u Sarajevu.

Akumulirano znanje kolega iz regiona, zasigurno nam je pomoglo u organiziranju. U svakom trenutku, mogli smo se osloniti na kolege organizatore dosadašnjih RGSM-ova

vana u najljepšem ugostiteljskom prostoru Sarajeva, poznatoj sarajevskoj pivnici HS. Trećeg dana susreta, priređene su drugačije, i nezaboravne aktivnosti tokom RGSM-a, Odlazak na Vrelo Bosne, te šetnja po ovom zaštićenom spomeniku prirode, vožnja kočijama velikom alejom, i relaksirajućim aktivnostima tokom ovog izleta je zasigurno ostavila trag na sve učesnike RGSM-a.

RGSM Sarajevo 2014 je do sada najbrojniji susret i u njemu su učestvovali studenti iz:

+ Džemaila Balić: ''Izrada 3D modela spomenika „ Ranjeni lav“ na groblju Lav korištenjem laserskog skeniranja''. + Emina Zec: ''Korištenje metode terestričkog laserskog skeniranja kod analiziranja štete na vozilima nakon saobraćajnih nesreća''.

+ Austrije: Tehnološki univerzitet Beč + Slovenije: Fakultet za gradbeništvo in geodezijo Ljubljana + Hrvatske: Geodetski fakultet Zagreb; Fakultet građevinarstva, arhite ture, geodezije i geoinformatike Split + Srbije: Građevinski fakultet Beograd; Fakultet tehničkih nauka Novi Sad + Makedonije: Građevinski fakultet Skopje + Bosne i Hercegovine: Arhitektonsko-građevinski fakultet Banja Luka; Građevinski fakultet Sarajevo RGSM je otpočeo posjetom Svrzinoj kući, gdje su se studenti mogli upoznati, sa tradicionalnom arhitekturom, te načinom življenja, višeg staleža muslimanske sarajevske porodice iz XVIII i XIX stoljeća. RGSM-ovce je pozdravio dječak, obučen u tradicionalnu narodnu nošnju, što je veoma obradovalo učesnike. Nakon obilaska Svrzine kuće, organizovana je posjeta Federalnoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove, gdje se gostima obratio zamjenik direktora FGU-a gosp. Nedžad Pašalić.

Zvanično otvaranje RGSM Sarajevo 2014 je organizovano u prostorijama Građevinskog fakulteta, gdje su se prisutnima obratili: prodekan za nastavu prof. dr. Samir Dolarević, dipl. inž. građ.; šef Odsjeka za geodeziju doc. dr. Admir Mulahusić, dipl. inž. geod.; zamjenik direktora Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Nedžad Pašalić, dipl. inž. geod.; Žutić Alija, predsjednik organizacije RGSM 2014. Ilma Dinar dipl. inž. geod., je predstavila svoj master rad na temu: ''Izrada topografske karte 1:5000''. Na svečanoj manifestaciji, sponzorima i prijateljima susreta uručeni su prigodni pokloni.

U sklopu ovogodišnjeg RGSM-a, studentice završnih godina, predstavile su svoje master radove:

U poslednje vrijeme, velika turistička atrakcija na Baščaršiji je nargila. Kako organizatori, tako i učesnici imali su priliku družiti se u mirišljavim prostorijama ugostiteljskog objekta ''Divan han''.

Kako svemu dođe kraj, tako i ovogodišnjem RGSM-u je došao kraj, oproštajno druženje organizovano je u sarajevskom klubu AG. Prisutne je pozdravio, kultna ličnost grada na Miljackoj. Elvis J Kurtović, jedan od osnivača pokreta ''New Primitives'', koji je svojim, neponovljivim šarmom i smislom za humor izmamio osmijeh na lica učesnika. Te nezaboravne večeri učesnike je zabavljala grupa ''Vremeplov'', svirajući, sve ono što predstavlja sarajevsku pop-rock školu.

Ponedeljak 10.11.2014. ostaće dan, barem organizatorima lijepa uspomena. Mnogo je razloga, a najvažnija je ta da su učesnici bili prezadovoljni, kako gradom, fakultetom, tako i samom organizacijom RGSM-a 2014, te organizatorima potvrdili, da će se svi jednoga dana ponovo vratiti u Sarajevo.

Prije nego li su se organizatori i učesnici pozdravili, posjetila se Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. Svi skupa upoznali su se za aktivnostima i nadležnostima, koje vrši ova institucija.

Samom posjetom, organizatori su izvojevali od istoimene institucije, da se organizuje kolektivni razgovor između učesnika i organizatora RGSM-a.

Donešen je zaključak, da se RGSM 2015 održi u Skopju.

Trenutak koji je nastupio, a na koji su organizatori zaista ponosni, jeste izložba instrumentarija. Veliki dio instrumentarija je u vlasništvu Odsjeka za geodeziju, dok je jedan dio instrumentarija izložila sarajevska kompanija BNpro d.o.o., inače generalni zastupnik svjetske kompanije Trimble za područije Bosne i Hercegovine. Kada su se gosti i učesnici RGSM-a opustili i upoznali sa raritetima koji Odsjek za geodeziju posjeduje, pozvani su na ručak.

Na kraju nam preostaje, da se zahvalimo svim sponzorima i prijateljima susreta koji su svojim nesebičnim zalaganjem potpomogli organizatorima da organizuju i uspješno realizuju ovogodišnji susret. Među njima ističemo: Odsjek za geodeziju pri Građevinskom fakultetu u Sarajevu, Federalnu upravu za geodetske i imovinsko pravne poslove, Općinu Stari Grad, Građevinski fakultet, te mnogobrojne kompanije, gdje bi izdvojili BNpro d.o.o.

''Party'' dobrodošlice priređen je u prepunom Domu mladih, naime koncert u Sarajevu je imala beogradska grupa S.A.R.S. Na veliko oduševljenje, učesnike ovogodišnjeg RGSM-a je pozdravio frontmen grupe Željko Kovačević - Žare.

Učesnici na ovogodišnjem RGSM-u:

Tradicionalno, drugog dana susreta, organizovane su studentske prezentacije iz oblasti geodezije, na sljedeće teme: + Arhitektonsko-građevinski fakultet Banja Luka, Nikolina Mijić: ''EKO-EU ROTIM Ltd., Banja Luka (prezentacija kompanije)'' + Tehnički fakultet Novi Sad, Marko Petroman: ''Proširiva realnost i njena primjena u geodeziji'' + Tehnološki univerzitet Beč, Maja Orihan: ''Određivanje Zemljinih orijentacijskih parametara pomoću VLBI'' + Fakultet za gradbeništvo in geodezijo Ljubljana, Meta Možina: ''Usporedba visina iz lidarskih i GNSS visinskih podataka na području Prevalje pod Krimom'' + Fakultet građevinarstva, arhitekture, geodezije i geoinformatike Split, Antonia Pranić: ''Prezentacija o fakultetu'' + Geodetski fakultet Zagreb, Franka Grubišić: ''Uloga geodezije i geoinformatike u održivom razvoju'' + Građevinski fakultet Beograd, Miloš Pandžić: ''Inostrane konferencije za studente i mlade geodete'' RGSM nije samo susret studenata geodezije, gdje studenti, odnosno učesnici prezentuju svoja dostignuća iz oblasti geodezije, već i suret gdje se ostvaruju kontakti i postavljaju temelji, za buduću saradnju i stvaranje novih prijateljstva. Susret, gdje se svi mi zajedno upoznajemo, sa gradom u kojem se održava RGSM, stoga su se organizatori potrudili da Sarajevo prikažu u što boljem svijetlu. Učesnici su obišli uže starogradsko jezgro, te se upoznali sa historijom grada. Obilazak je počeo ispred sarajevske katedrale ''Katedrala Srca Isusova'', a nastavio obilaskom Begove džamije, te Stare pravoslavne crkve. Obilazak grada je završen posjetom gradske kuće grada Sarajeva, poznatije kao Vijećnica. Sve vrijeme ulogu vodiča, umjesto profesionalnog, je obnašao student Žutić Alija.

Kakav bi to bio obilazak Baščaršije? A bez da se ne kušaju sarajevski ćevapčići. Ćevapčići su se kušali u ćevabdžinici ''Saraj''. Večera je organizo-

+ Geodetski fakultet Zagreb: Franka Grubišić, Andreja Mustač, Vesna Jurić, Jasmina Antolović, Ružica Kozić, Dino Polegubić, Šime Skočić, Veronika Nikolić, Nino Pijanović, Marko Radanović, Lucija Čupić, Ina Zlojutro, Domagoj Pavlik, Jurica Miletić. + Građevinski fakultet Beograd: Jovana Đoković, Tatjana Đapić, Anita Đurić, Aleksandar Pojić, Stefan Stojković, Miloš Pandžić. + Fakultet građevinarstva, arhitekture, geodezije i geoinformatike Split: Ana Kojundžić, Antonia Pranić, Doris Pavić. + Fakultet za gradbeništvo in geodezijo Ljubljana: Mitja Župančić, Aleksandar Šašić Kežul, Ana Potočnik, Meta Možina, Lavra Borovnik. + Fakultet Tehničkih Nauka Novi Sad: Nevena Radović, Marko Petroman, Anđelko Matić, Vanja Pavlović, Milan Cerovina, Milan Đermanović, Nikola Janković, Igor Ruskovski, Milena Kokotović, Marina Davidović. + Gradezen fakultet Skopje: Aleksandra Lozanoska, AleksandraLukanoska, Dušan Angelovski. + AGF Banja Luka: Nikolina Mijić. + Tehnološki univerzitet Beč: Maja Orihan.

Organizator RGSM Sarajevo 2014: + Građevinski fakultet Sarajevo: Maja Omerčević, Emina Toromanović, Muris Mureškić, Kolić Tarik, Adnan Abdić, Haris Hadžić, Jugović Gojko, Džaferagić Rifet, Savić Marko, Hajrulahović Muhamed, Žutić Alija.

Ostale su uspomene, i želje da se nastavi istim onim putem, kojim je krenuo RGSM. Zasigurno, taj put je sada prohodniji i zahvaljujući svim dosadašnjim organizatorima, buduće RGSM-ove bit će jednostavnije organizirati, ali to sigurno neće umanjiti značaj budućih susreta.

Do sljedećeg susreta, srdačno Vas pozdravlja RGSM 2014 tim.

- Alija Žutić List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

99

zut stranice

Žute stranice Ekscentar, br. 18, pp. 101-105

ŽUTE STRANICE

50 NIJANSI SOVE Lasersko skeniranje danas je jedna od najraširenijih i najbržih metoda za prikupljanje podataka. Svoju primjenu nalazi u različitim strukama kao što su geodezija, građevina, arhitektura, arheologija, forenzika itd. Dobivanje kvalitetnog 3D modela još je do nedavno bio veoma zahtjevan postupak, no razvojem moderne tehnologije omogućeno je prikupljanje velikog broja točaka iz kojih se izrađuje model koji se kasnije koristi u različite svrhe. Sukladno temi broja odlučili smo prikazati kako možete kod kuće napraviti 3D model koristeći se stvarima koje su lako dostupne.

Pribor koji vam je potreban: laserski pokazivač, najmanje 6 baterija za laser, web-kamera, računalo, printer, A3 papir, čaša za šampanjac (ili vino), softver, predmet za skeniranje.

Za skeniranje preporučujemo David 3D skener program koji se besplatno može skinuti s njihove službene internetske stranice − http://www.david-3d.com/support/downloads. Besplatna inačica ima neka ograničenja, ali ništa što će nadobudnom kreativcu previše smetati. Postupak instalacije programa prilično je intuitivan te ga nećemo detaljno opisivati.

Instalacija na vaše računalo postavlja PDF datoteke s točkama za kalibraciju.

Preporučujemo da isprintate datoteku „Calibpoints_V3_A3.pdf“ na A3 papir. Papir presavijte po pola i zalijepite na neku tvrdu podlogu pod kutem od 90° kako je prikazano na slici.

Umjesto klasične web-kamere mi smo koristili onu integriranu na laptopu, no bilo koja će poslužiti svrsi. Kamera se postavlja ispred kalibracijskih točaka tako da kamera „vidi“ sve točke i što je manje moguće okoline. Pokrenete David 3D laserscanner program i zastanite na trenutak kako biste proučili sučelje. Pod karticom „Hardware setup“ za Setup type odaberite „Hand-Held Laser Setup“, a pod „Camera" odaberite svoju kameru. Ako je nema na popisu, po mogućnosti ju spojite na računalo. Ako je još uvijek nema na popisu, nabavite novu kameru.

Kako bi program počeo koristiti

102

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

kameru, pritisnite tipku „Camera format i potvrdite s „OK“. Oni hrabriji mogu pokušati i promijeniti neke postavke.

Nakon što ste uspješno pokrenuli kameru potrebno ju je kalibrirati. Pod karticom „Calibration“ odaberite „V3 Pattern“, a pod „Calibr.

Scale“ postavite 30 mm i pritisnite tipku „Calibrate“. Vrlo je mala vjerojatnost da će se kamera kalibrirati u prvom pokušaju, stoga budite uporni u pritiskanju gumba za kalibraciju. Pritom uzmite u obzir da točke moraju biti dobro osvijetljene.

Skeniranje se vrši linijskim laserom, ali budući da ga rijetko tko posjeduje, potrebno je koristiti se „trikovima s ogledalima“ kako bi običan točkasti pokazivač postao linijski. To ćete postići tako da lasersku zraku usmjerite kroz cilindričnu prizmu čiju ulogu može igrati stalak čaše ili bilo kakvo cilindrično staklo. Mi smo probali s čašom, ali nam je kasnije jednostavnije bilo sa staklenim štapićem za miješanje kemikalija.

Uzmite predmet koji želite skenirati te ga postavite u vidno polje kamere ispred točaka za kalibraciju. Zamračite prostoriju i pod karticom „3D Laser Scaning“ pritisnite „Start“. Laser postavite otprilike pola metra iznad kamere te polako laserskom linijom prelazite po predmetu. Ako se laserska linija na ekranu prikazuje sivom bojom, nećete dobivati nikakve točke. Kako bi se uspješno skeniralo, potrebno je dobiti bijelu liniju. To ćete postići čim boljim fiksiranjem pokazivača uz prizmu te nastojanjem da linija bude što je moguće tanja i duža. Također je potrebno čitati naputke koje program ispisuje u donjem lijevom kutu ekrana. U slučaju da vam se prikazuje poruka „Intersection angle too low“, podignite laser malo više iznad kamere. Skenirajte predmet dokle god niste zadovoljni prikazom na ekranu. Pritiskom na gumb „Stop“ zaustavite skeniranje pa ga spremite klikom na gumb „Save As...“. Predmet pokušajte ne translatirati, već ga samo zarotirajte za neki poznati kut (npr. 45°). Nakon toga pritiskom na gumb „Erase“ čisti se memorija programa, što omogućuje skeniranje iz drugog kuta. Ponovno pokrenite skeniranje i ponavljajte postupak sve dok predmet nije skeniran iz svih kutova.

U slučaju da imate licenciranu verziju programa (a nemate), možete fototeksturirati i spojiti skenove u samom programu. S druge strane, ako

Žute stranice Ekscentar, br. 18, pp. 101-105

ŽUTE STRANICE

ste kao mi, to možete napraviti uz pomoć bilo kojeg programa za obradu 3D modela koji podržava .obj format. To se može napraviti npr. u Blenderu, ali je nama bilo jednostavnije koristiti program MeshLab. Oba su programa slobodna pa vama prepuštamo izbor.

Unutar MeshLaba skenovi se mogu otvoriti tako da se pod izbornikom „File“ odabere „Import Mesh" i potom se uz pomoć alata „Manipulator tools“ svaki sken može rotirati i translatirati sve dok se međusobno ne poklope. Kada ste uspješno posložili skenove, možete ih spojiti uz pomoć procesa pod izbornikom „Filters“ „Remeshing, Simplification and Reconstruction“ „Surface Reconstruction: Poisson“. Po završetku procesa dobiva se upotpunjeni objekt koji se može spremiti u .obj formatu.

Za sve ambiciozne koji bi htjeli dodatno fototeksturirati svoj 3D model to mogu učiniti kao i mi pomoću Studentske verzije AutoDeskovog programa Mudbox.

Na kraju čitavog procesa uspješno smo dobili 3D model koji ipak nije reprezentativan prikaz stvarnog objekta.

Međutim, ako uzmemo u obzir metodu rada i korišteni pribor, dobili smo neočekivano dobar rezultat koji je, ruku na srce, takav zahvaljujući kvalitetnoj obradi samih skenova. Treba napomenuti da je sam program za skeniranje veoma kvalitetan, te je jasno da bi se pri korištenju adekvatnije opreme u vidu lasera i kamere dobili mnogo kvalitetniji rezultati.

Koliko god je ova metoda jednostavna i dobra, ne može se mjeriti s današnjim modernim skenerima po kvaliteti i brzini, ali bi dobiveni modeli bili dostatni za npr. 3D printanje ili izradu animacija.

P. S. Ovaj mali projekt preporučujemo samo osobama s viškom vremena i živaca. Cijeli proces možete vidjeti na YouTube kanalu IT sekcije, a ako imate bilo kakvih pitanja, zamjerki, pohvala ili ako vam je jednostavno dosadno, slobodno nam se javite mailom.

- Viktor Mihoković, Luka Zalović

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

103

Žute stranice Ekscentar, br. 18, pp. 101-105

ŽUTE STRANICE

GEODETSKA KRIŽALJKA

Posjetio čovjek geodetski ured i traži da mu se odrede međe na zemljištu.

Djelatnik mu kaže: „Cijena usluge je 3000 kn." Čovjek odgovara: „Ali imam samo 1500 kn.“ Djelatnik: „Za te novce si onda možete sami odrediti među.“ Za sat vremena dolazi čovjek natrag u ured i kaže: „Ja sam svoje izmjerio pa došao platiti.“ Profesor: „Sad, izmjeriti alfu ovim... no.. kako se zove?"

Student: „Ćoškomjerom?"

104

Ulovio student zlatnu ribicu. Kaže mu ribica: „Pusti me i ispunit ću ti jednu želju." Student začuđeno pita: „Pa kako jednu, zar nisu tri?"

Na to će ribica: „Eeee, sad je po Bolonji."

Dolazi sin kod oca da mu kaže da poslije 17 godina neuspješnog studiranja odustaje. Kaže mu otac: „Kako hoćeš sine, ali ja i deda nastavljamo!"

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Profesor sjedi u restoranu i jede.

Dolazi student i sjeda bez pitanja za njegov stol.

Profesor, ljutito: „Otkad to orlovi i svinje sjede za istim stolom?"

Student se digne, pokupi tacnu i kaže: „Dobro, onda letim dalje!" Što Jacques Houdek radi u Zavodu za fotogrametriju?

- Slika se za osobnu.

Žute stranice Ekscentar, br. 18, pp. 101-105

ŽUTE STRANICE

GEODETSKA OSMOSMJERKA

1. autor definicije o geodeziji,

10. verzija Quantum GIS-a 1.8

Friedrich Robert

11. svjetski geodetski koordinatni sustav

2. ime umirovljenog profesora Geodetskog fakulteta (Lasić) 3. instrument za mjerenje horizontalnih pravaca i vertikalnih kuteva 4. stara austrougarska jedinica za dužinu 5. žarište (leće) 6. satelitska metoda izmjere 7. otac geometrije 8. odstupanje geoida od elipsoida 9. teodolit + daljinomjer

12. država u kojoj se svake godine održava InterGeo

18. osoba koja je prva izračunala opseg Zemlje 19. optički dio instrumenta za centriranje 20. rješenje križaljke

13. titula koju student stječe nakon završenog preddiplomskog studija

21. svojstvo oka da se prilagodi promjeni stanja rasvjete

14. krajnji proizvod geodetske izmjere koji se predaje u katastar

22. prezime izumitelja nivelira s kompenzatorom, Carl

15. grad u Italiji koji ima reper za visinski datum

23. jedini profesor našeg fakulteta koji je bio rektor sveučilišta

16. zvjezdarnica kroz koju prolazi nulti (ishodišni) meridijan

24. sastavni dio geodetskog pribora (cijevna i kružna)

17. najpoznatiji program za obradu vektorske grafike

25. svojstvo entiteta

Žute stranice pripremili: Tomislav Horvat, Viktor Mihoković, Natko Nordin Muslić, Luka Trgovac i Luka Zalović List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

105

PROMOCIJA

Promocija 17. broja Ekscentra Ekscentar, br. 18, pp. 106

PROMOCIJA 17. BROJA EKSCENTRA

106

List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Swiss Made

Brzo i apsolutno točno bez orijentacijskih točaka eBee RTK omogućava točnost geodetskih orthomosaica i DSM-a sve do 3cm – bez potrebe za GCP točkama – za visoku preciznost i brži rad na terenu, čak i na nepristupačnim područjima.

Izbor RTK metode: GNSS baza ili VRS Planiranje leta Lansiranje iz ruke (automatski let i slijetanje)

Softveri za let i fotogrametriju uključeni

“Koristimo eBee RTK s virtualnom referentnom stanicom na cestovnim i željezničkim projektima, te za praćenje kubatura u rudnicima i odlagalištima. Brz je, jednostavan i sviđa nam se koliko veliko područje nam dozvoljava snimiti bez dodatnih GNSS mjerenja” Thomas Lüthi, Grunder Ingenieure AG

www.senseFly.com/eBeeRTK

Gradek 2d www.geomatika-smolcak.hr 10255 Gornji Stupnik tel: 01 6589 030 Hrvatska info@geomatika-smolcak.hr