NET | Nacionalni energetski tjednik | Vol. 11

NET

nacionalni energetski tj e d n i k

ENERGETSKE NOVOSTI, ANALIZE I KOMENTARI | GODINA 01 | BROJ 11 | ENERGO MEDIA SERVIS ZAGREB

CEI: Objavljeno Izvješće o stanju i provedbi investicija

Nijemci protiv zelene energetske revolucije

SPECIJAL Stranica 08

KOMENTARI Stranica 14

Vlada kasni, ali će kroz sustav javne nabave poticati korištenje energetski učinkovitih vozila u cestovnom prometu Donošenjem ovoga Zakona uskladiti će se pravni sustav Hrvatske s propisima Europske unije u području javne nabave čistih i energetski učinkovitih vozila za cestovni prijevoz i stvoriti nužan normativni okvir za postupanje obveznika primjene propisa o javnoj nabavi pri provedbi postupaka javne nabave takvih vozila.

VLADA

Dočekali smo i to!

Prijedlogom Zakona o promicanju čistih i energetsko učinkovitih vozila u cestovnom prometu uređuju se sljedeća pitanja: Direktiva 2009/33/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju čistih i energetsko učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu prenosi se u pravni sustav Republike Hrvatske...

Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

l Nedavno je Vlada Republi-

ke Hrvatske na svojoj sjed-

nici donijela Prijedlog Zakona o promicanju čistih i energetsko učinkovitih vozila u cestovnom prometu. Čini se kako će sustav javne nabave ujedno poslužiti i kao mehanizam jačanja opće svijesti o važnosti korištenja energetski i okolišno prihvatljivog prijevoza, ali i u razvoju neophodne infrastrukture (primarno one za punjenje električnih vozila).

Racionalno korištenje izvora energije, kao i prepoznavanje emisije stakleničkih plinova i onečišćenja prouzročenih prijevozom kao temeljnih zapreka održivom razvoju, pretpostavke su ostvarivanja strateških

ciljeva Europske unije u pogledu održivog razvoja. Prije više od deset godina utvrđeno je kako su za rješavanje pitanja korištenja energije i kontrolu emisija stakleničkih plinova potrebne posebne mjere za prometni sektor.

Zajednička energetska politika Europske unije za razdoblje do 2020. godine kao strateške ciljeve postavlja smanjenje emisija CO2 za 20%, smanjenje potrošnje energije za 20% te povećanje korištenja obnovljivih izvora energije na 20%.

Cijeli članak pročitajte u: TEMI BROJA

NEWS

NACIONALNE VIJESTI

Odluke koje se odnose na elektroenergetski sektor Republike Hrvatske

OIE u Hrvatskoj: U 2 mjeseca priključena 141 elektrana; ukupno nas pogoni njih 406

ll Vlada je donijela Uredbu o izmjeni Zakona o učinkovitom korištenju energije

ll U Republici Hrvatskoj je na dan 31.08.2013. godine, u susta-

u neposrednoj potrošnji, kojom se nadležnost za provedbu javne nabave za energetsku uslugu s Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija prenosi na Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretnina...

Stranica 02

vu poticaja, u pogonu 406 elektrana na obnovljive izvore energije (OIE), a iz tih je izvora u elektroenergetskoj mreži Hrvatske elektroprivrede, d.d., 293,339 MW snage....

Stranica 04

FOTO: ENERGO MEDIA

2

NEWS

TJEDAN 11 | RUJAN

NET

INA

Vrdoljak i Pejnović vode pregovore o Ini; počinju 18. rujna u Zagrebu

ll Zakazan je prvi sastanak

pregovaračkih timova hrvatske Vlade i mađarskog Mola oko mogućih izmjena dioničarskog ugovora u Ini, a održat će se, kako saznaje Poslovni dnevnik, u srijedu 18. rujna u Zagrebu. Prvi sastanak predstavnika dva najveća dioničara Ine biti će, kažu naši sugovornici, više informativnog karaktera.

Portal navodi kako se očekuje da će obje strane službeno iznijeti svoje početne pozicije i iznijeti prijedloge za daljnji razgovor o budućnosti hrvatske naftne kompanije. Vlada je svoj načelni okvir kojeg će se držati ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kao voditelj njezinog tima i Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ure-

da za upravljanje državnom imovinom kao član, već javno obznanila na sjednici prije nešto više od mjesec dana. Pregovore traži radi zaštite nacionalne energetske sigurnosti, i to pregovore o ugovoru o međusobnim odnosima dioničara i ugovoru o suradnji Ine i Mola iz srpnja 2003., o izmjenama dioničarskog ugovora iz siječnja

2009., te ugovoru o plinskom poslovanju iz siječnja 2009.

U pripremi za pregovore Vrdoljak i Pejnović dobili su u zadatak posebno utvrditi uvjete pod kojima je Mol stekao vladajući položaj u Ini, kao i detaljno izanalizirati koliko se u proteklih deset godina Mol držao svojih obveza i ciljeva iz svih ugovora s Hrvatskom. [T.M.]

Odluke koje se odnose na energetski sektor RH Vlada je donijela Uredbu o izmjeni Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji, kojom se nadležnost za provedbu javne nabave za energetsku uslugu s Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija prenosi na Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretnina. Agencija raspolaže potrebnim kapacitetima za provedbu postupka javne nabave za energetsku uslugu, odnosno postizanje mjera energetske učinkovitosti u stanogradnji, kao i pripremi i izradi programa obnove postojećih stambenih zgrada prema načelima o energetskoj učinkovitosti.

VLADA

Donosimo pregled najvažnijih odluka...

Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Vlada Republike Hr-

vatske je na sjednici održanoj 1. kolovoza 2013. donijela više odluka koje se odnose na elektroenergetski sektor.

Sukladno obvezi Republike Hrvatske, kao članice Europske unije, u nacionalno zakonodavstvo trebaju se transponirati odredbe Direktive 2009/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju čistih i energetsko učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu.

Radi toga i radi početka primjene u sustavu javne nabave te što skorijeg ostvarivanja pozitivnih pomaka u racionalizaciji korištenja energije i smanjenja štetnih učinaka za okoliš, Vlada je Hrvatskom saboru uputila donošenje ovog Zakona po hitnom postupku.

Spomenuta Direktiva odnosi se na određene kategorije cestovnih vozila (M1 - osobni automobili, N1 - laka gospodarska vozila, N2 i N3 teška teretna vozila te M2 i M3 - autobusi), koja nabavljaju javnopravna tijela i ugovorni subjekti utvrđeni europskim direktivama o javnoj nabavi, kao i određeni prijevoznici.

FOTO: ENERGO MEDIA

Zakonom se, osim Direktive, čije se odredbe prenose u pravni sustav Republike Hrvatske, utvrđuje: područje primjene Zakona; minimalni sadržaj pojmova "učinaka na okoliš" i “energetskih učinaka" koje je potrebno uzeti u obzir pri kupnji vozila za cestovni prijevoz; propisuju izuzeća od primjene odredaba Direktive i Zakona; utvrđuju ovlas-

ti za donošenje provedbenih propisa o metodologiji izračuna operativnih troškova tijekom razdoblja eksploatacije vozila i o mjerilima za nabavu vozila za cestovni prijevoz, koja će se koristiti u postupcima javne nabave.

Provedbom ovog Zakona, prometni sektor Republike Hrvatske se konkretnije i aktivnije uključuje u ostvarenje općih ciljeva EU-a u svezi s racionalizacijom i učinkovitijim korištenjem energetskih resursa i zaštitom okoliša.

Vlada je donijela Uredbu o izmjeni Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji, kojom se nadležnost za provedbu javne nabave za energetsku uslugu s Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija prenosi na Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretnina.

Agencija raspolaže potrebnim kapacitetima za provedbu postupka javne nabave za energetsku uslugu, odnosno postizanje mjera energetske učinkovitosti u stanogradnji, kao i pripremi i izradi pro- grama obnove postojećih stambenih zgrada prema načelima o energetskoj učinkovitosti.

Predloženim izmjenama Zakona nastoje se ukloniti uočene prepreke u postupcima provedbe javne nabave za energetsku uslugu, a odredit će se transparentni način financiranja mjera energetske učinkovitosti te uspostaviti vertikalna nadležnost tijela državne uprave, s obzirom na opseg djelatnosti.

Vlada je prihvatila Izvješće o stanju i provedbi investicija za razdoblje od 31. ožujka do 30. rujna 2013. godine Cen-

tra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, koje je obuhvatio investicije javnih društava, energetiku, energetsku obnovu zgrada, javno privatno partnerstvo i registar investicija.

U Izvješću, u okviru strateških objekata u energetskom sektoru, za HEP je objavljeno da je najveći pojedinačni investitor te da se planira izgradnja dvije termoelektrane i četiri hidroelektrane između 2013. i 2020. godine, u vrijednosti 2 550 milijuna eura te LNG terminal, vrijednosti 750 milijuna eura, s planiranim rokom završetka Projekta tijekom 2020. godine.

U fazi realizacije je sedam investicijskih projekata u obnovljive izvore energije u vrijednosti od 175 milijuna eura.

Jednako tako stoji da će zacrtana kvota od 400 MW iz obnovljivih izvora energije (koliko je moguće priključiti u mrežu bez ugrožavanja stabilnosti sustava) biti ispunjena tijekom 2014. godine.

Među najvećim projektima, čija je realizacija 2012. godine bila u tijeku, navode se i: program prijenosa električne energije za Dubrovnik (143 milijuna kuna), TE Sisak (128 milijuna kuna) te revitalizacija HE Zakučac (53 milijuna kuna).

J e d n a k o t a k o, p r i k a z a n je pregled aktivnosti, uz obrazloženja, za: TE Sisak, TE Plomin C, HE Ombla, HES Kosinj/Senj, HE Dubrovnik II, HES na Savi i LNG terminal.

Vlada je donijela Zaključak o utvrđivanju programa zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska.

Sukladno Programu Vlade za

razdoblje od 2011. do 2015. godine koji, između ostalog, predviđa dva investicijska područja: navodnjavanje i okoliš te energetiku, za razvoj i ostvarenje višenamjenskih projekata s više sudionika, za upravljačku ulogu određeno je društvo HEP Razvoj višenamjenskih nekretninskih projekata (HEP RVNP) i to za utvrđivanje financiranja, okupljanje sudionika i uklanjanje mogućih prepreka.

Zbog obilježja Programa, postoje pretpostavke za financiranje iz fondova EUa, a HEP RVNP već koristi bespovratna sredstva za tehničku pomoć pri izradi Studije izvodljivosti te Studije utjecaja na društvo i okoliš.

Svojim Zak ljučkom, Vlada je zadužila HEP RVNP za vođenje Programa i provedbu potrebnih aktivnosti za njegovu provedbu.

Konkretno, za osiguranje izvora financiranja i koordinaciju svih aktivnosti i dionika, kako nacionalne, tako i prekogranične razine, s ciljem uspješne provedbe Programa.

HEP RVNP, kao voditelj Programa, dužan je pripremiti sporazum o zajedničkoj suradnji na pripremi Programa, koji će na razvojnim i sadržajnim aktivnostima Programa definirati suradnj u m i n i s t a r s t ava , C E I - a , Zagrebačke županije, Grada Zagreba, Sisačko- moslavačke županije, HEP-a d.d. i Hrvatskih voda, odnosno odrediti njihove obveze.

Nakon sporazuma, HEP RVNP je dužan pripremiti ugovor o zajedničkom financiranju te svakih šest mjeseci od donošenja Zaključka Vlade, o rezultatima pripreme Programa izvješćivati Ministarstvo gospodarstva i CEI.

besplatni info telefon

0800 5255 www.hep.hr/opskrba

4

NACIONALNE VIJESTI

TJEDAN 11 | RUJAN

NET

INA - INDUSTRIJA NAFTE D.D.

INA zaposlila nove Growww pripravnike ll Potpisivanjem ugovora o

radu danas je svoj jednogodišnji pripravnički staž u INA Grupi započelo 59 pripravnika zaposlenih kroz program Growww 2013. Traženi profili, baš kao i proteklih godina, su najbolji među diplomiranim studentima iz područja strojarstva i naftnog inženjerstva, geologije, ekonomije i poslovnog upravljanja.

Pripravnicima, koji će svoje pripravničko iskustvo steći u Ini i tvrtkama iz INA Grupe; INA Maziva, Prirodni plin, Crosco, STSI i TRS, dobrodošlicu je zaželio g. Tvrtko Perković, Inin izvršni direktor za Korporativni centar. Čestitao je pripravnicima na njihovom uspjehu jer su odabrani u oštroj konkurenciji među više od 2150 kandidata te istaknuo kako je INA pravo mjesto za ostvarenje njihovih potencijala.

FOTO: ENERGO MEDIA

"Uvjeren sam kako ćete se za vrijeme trajanja vašeg pripravničkog staža i sami uvjeriti da INA zaslužuju titulu poslodavca prvog izbora u našoj zemlji, a koji nismo zaslužili samo zahvaljujući financijskoj snazi i poziciji na tržištu, nego i zato jer neprestano ulaže u razvoj svojih ljudskih potencijala.

I vama, će kao novim članovima Ininog tima, biti ponuđene svakodnevne prilike za profesionalno usavršavanje i razvoj i ne sumnjam kako ćete ih prihvatiti i povećavajući znanja i kompetencije na svojoj individualnoj razini, to isto učiniti i na razini kompanije", dodao je Perković.

Usvojen prijedlog Uredbe o kvaliteti tekućih naftnih goriva

Pripravnici su odabrani između više od 2150 prijavljenih kandidata na temelju složenog selekcijskog postupka.

Prijedlogom Uredbe o kvaliteti tekućih naftnih goriva propisuju se granične vrijednosti sastavnica i značajki kvalitete tekućih naftnih goriva, način utvrđivanja i praćenja kvalitete tekućih naftnih goriva i usklađivanje s najnovijim tehničkim standardima i normama itd.

Pred nove pripravnike će, baš kao i što je i slučaj s njihovim kolegama iz prethodnih generacija, biti postavljeni izazovni poslovni ciljevi koje će postizati uz vodstvo mentora.

Za vrijeme trajanja staža proći će kroz detaljnu poslovnu edukaciju te upoznati Inina rafinerijska postrojenja i plinske pogone. Njihov rad i učinkovitost pomno će se nadgledati i ocjenjivati.

Pravna osnova za prijedlog Uredbe o kvaliteti tekućih naftnih goriva je članak 41. stavak 1. Zakona o zaštiti zraka (Narodne novine, broj 133/2011)...

VLADA

Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Temeljem Zakona o zašti-

INA se na pokretanje Growww programa odlučila 2010. godine, vođena uvjerenjem kako su obrazovani, talentirani i motivirani zaposlenici ključ uspjeha za nove poslovne izazove.

ti zraka (Narodne novine, broj 174/2004 i 60/2008) Vlada Republike Hrvatske je donijela Uredbu o kakvoći tekućih naftnih goriva (Narodne novine, broj 33/2011) koja je hrvatsko zakonodavstvo u potpunosti uskladila sa sljedećim direktivama:

Svi dosadašnji Grow w w natječaji u Ini doživjeli su golemi uspjeh, s više tisuća prijava, te je u protekle tri godine INA zaposlila više od 300 visokoobrazovanih pripravnika. [T.M.]

Direktiva 2009/30/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o izmjenama i dopunama Direktive 98/70/EZ u pogledu specifikacije benzina, dizelskog goriva i plinskog ulja i uvođenju mehani-

zama praćenja i smanjivanja emisija stakleničkih plinova, o izmjenama i dopunama Direktive Vijeća 1999/32/ EZ u pogledu specifikacije goriva koja se koristi na plovilima na unutarnjim plovnim putovima i ukidanju Direktive 93/12/EEZ (SL L 140 od 05.06.2009.) izuzev s dijelom (članci 7a-7e) koji se odnosi na metodologiju smanjenja emisija stakleničkih plinova iz tekućih naftnih goriva jer ista još nije regulirana pravnom stečevinom Europske unije (Europska komisija izradila je Prijedlog Direktive), Direktiva 2005/33/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 06. srpnja 2005. kojom se izmjenjuje i dopunjuje direktiva 1999/32/EZ (SL L 191 od 22.07.2005.), Direktiva 98/70/EZ Europskog Parlamenta I Vijeća od 13. listopada 1998. o kakvoći benzina i dizelskog goriva kojom se izmjenjuje i dopunjuje direktiva 93/12/EEZ (SL L 350 od 28.12.1998.),

Direktiva Vijeća 1999/32/EZ od 26. travnja 1999. koja se odnosi na smanjenje količine sumpora u određenim tekućim gorivima i koja izmjenjuje i dopunjuje direktivu 93/12/ EEZ (SL L 121 od 11.05.1999.),

vezano uz obavezno izvješćivanje o rezultatima praćenja kvalitete tekućih naftnih goriva, stekli uvjeti za donošenje Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o kakvoći tekućih naftnih goriva.

Direktiva Komisije 2000/71/ EZ od 7. studenog 2000. o prilagodbi mjernih metoda propisanih u aneksima I,II,III i IV. direktive 98/70/ EZ (SL L 287 od 14.11.2000.),

Međutim, s obzirom da je u međuvremenu donesen novi Zakon o zaštiti zraka (Narodne novine, broj 130/2011), pravno nije moguće donijeti Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe već je obvezno donijeti novu Uredbu o kvaliteti tekućih naftnih goriva.

Direktiva 2003/17/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 3. ožujka 2003. kojom se izmjenjuje i dopunjuje direktiva 98/70/EZ o kakvoći benzina i dizelskog goriva (SL L 76 od 22.03.2003.).

U međuvremenu su se, zbog potrebe usklađivanja s novom Direktivom 2001/63/EU u cilju prilagodbe tehničkom napretku Direktive 98/70/ EZ Europskog Parlamenta i Vijeća koja se odnosi na kvalitetu benzina i dizelskog goriva te unošenja teksta Odluke Komisije 2002/159/ EZ (SL L 53 od 23.02.2002.),

Pravna osnova za prijedlog Uredbe o kvaliteti tekućih naftnih goriva je članak 41. stavak 1. Zakona o zaštiti zraka (Narodne novine, broj 133/2011).

Prijedlogom Uredbe o kvaliteti tekućih naftnih goriva propisuju se granične vrijednosti sastavnica i značajki kvalitete tekućih naftnih goriva, način utvrđivanja i praćenja kvalitete tekućih naftnih goriva i usklađivanje s najnovijim tehničkim standardima i normama, način dokazivanja sukladnos-

ti, uvjeti za rad laboratorija za uzorkovanje i laboratorijsku analizu kvalitete tekućih naftnih goriva, označivanje proizvoda te način i rok dostave izvješća o kvaliteti tekućih naftnih goriva Agenciji za zaštitu okoliša.

Prijedlogom ove Uredbe hr vatsko zakonodavstvo se dodatno se dodatno usklađuje s Direktivom Komisije 2011/63/EU od 1. lipnja 2011,dopuna u cilju prilagodbe tehničkom napretku Direktive 98/70/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća koja se odnosi na kvalitetu benzina i dizelskog goriva (SL L 147 od 02.06.2011.).

Prijedlogom Uredbe utvrđuje se i okvir za provedbu Odluke Komisije 2002/159/EZ (SL L od 23.02.2002.) vezano uz obavezno izvješćivanje Republike Hrvatske Europskoj komisiji o rezultatima praćenja kvalitete tekućih naftnih goriva.

Predlaže se Vladi Republike Hrvatske donošenje Uredbe o kvaliteti tekućih naftnih goriva.

RUJAN | TJEDAN 11

NET

NACIONALNE VIJESTI

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

http://www.joomag.com

Obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj: U 2 mjeseca priključena 141 elektrana; ukupno nas pogoni njih 406 Po instaliranoj snazi, na prvom su mjestu vjetroelektrane s ukupno 254,25 MW (14 projekata po TS-u iz 2007. godine), na drugom su mjestu kogeneracijska postrojenja s ukupno 11,493 MW (4 projekta po TS-u iz 2007. godine) te na trećem mjestu zauzimaju, zanimljivo, elektrane na bioplin s ukupno 8,135 MW (8 projekata po TS-u iz 2007. i 1 projekt po TS-u iz 2012. godine). U idućih godinu dana (do kraja 2014. godine) očekuje se ostvarenje 1.462 projekta ukupne snage 250,155 MW. Naime, analizirajući sklopljene ugovore o otkupu električne energije iz obnovljivih izvora energije, a na temelju dostupnih podataka HROTE-a, u Republici Hrvatskoj postoji 1.462 projekts-postrojenja koja još uvijek nisu priključena na elektroenergetsku mrežu.

IZVJEŠĆE

U Republici Hrvatskoj je na dan 31.08.2013. godine, u sustavu poticaja, u pogonu 406 elektrana na obnovljive izvore energije (OIE), a iz tih je izvora u elektroenergetskoj mreži Hrvatske elektroprivrede, d.d., 293,339 MW snage...

Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Savez za energetiku Zagre-

ba i Energo Media Servis završili su treći dodatak nedavno objavljenoj studiji o stanju projekata obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj, a na temelju podataka dostupnih zaključno s 31.08.2013. godine koje je objavio Hrvatski operator tržišta energije (HROTE). Prema rezultatima istraživanja u Hrvatskoj je u periodu od 30.06. do 31.08. priključena 141 elektrana, a ukupni broj elektrana koje koriste obnovljive izvore energije trenutno iznosi 406.

U Republici Hrvatskoj je na dan 31.08.2013. godine, u sustavu poticaja, u pogonu 406 elektrana na obnovljive izvore energije (OIE), a iz tih je izvora u elektroenergetskoj mreži Hrvatske elektroprivrede, d.d., 293,339 MW snage.

S financijske strane, u sektor obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj je do sada uloženo više od pola milijarde eura.

Po instaliranoj snazi, na prvom su mjestu vjetroelektrane s ukupno 254,25 MW (14 projekata po TS-u iz 2007. godine), na drugom su mjestu kogeneracijska postrojenja s ukupno 11,493 MW (4 projekta po TS-u iz 2007. godine) te na trećem mjestu zauzimaju, zanimljivo, elektrane na bioplin s ukupno 8,135 MW (8 projekata po TS-u iz 2007. i 1 projekt po TS-u iz 2012. godine).

U idućih godinu dana (do kraja 2014. godine) očekuje se ostvarenje 1.462 projekta ukupne snage 250,155 MW. Naime, analizirajući sklopljene ugo-

vore o otkupu električne energije iz obnovljivih izvora energije, a na temelju dostupnih podataka HROTE-a, u Republici Hrvatskoj postoji 1.462 projekts-postrojenja koja još uvijek nisu priključena na elektroenergetsku mrežu.

Po planiranoj snazi, na prvom su mjestu vjetroelektrane s ukupno 150,00 MW (1 projekat po TS-u iz 2007. i 3 projekta po TS-u iz 2012. godine), na drugom su mjestu elektrane na biomasu s ukupno 55,83 MW (4 projekata po TS-u iz 2007. i 5 projekata po TS-u iz 2012. godine) te na trećem mjestu zauzimaju solarne elektrane s 35,175 MW (18 projekata po TS-u iz 2007. i 1.423 projekta po TS-u iz 2012. godine).

Na dan zaključenja ovog Izvješća u pogonu je, u sustavu povlaštenih proizvođača električne energije, 14 vjetroelektrana ukupne instalirane snage 254,25 MW. Riječ je o projektima Mala vjetroelektrana Ravna 1 (Adria Wind Power d.o.o.), Vjetroelektrana Trtar-Krtolin (Vjetroelektrana Trtar-Krtolin d.o.o.), Vjetroelektrana Orlice (Vjetroelektrana Orlice d.o.o.), Vjetroelektrana Vrataruša (Selan d.o.o.), Vjetroelektrana ZD6 (Velika Popina d.o.o.), Vjetroelektrana Crno Brdo (Vjetroelektrana Crno Brdo d.o.o.), Vjetroelektrana ZD2 (EKO d.o.o.), Vjetroelektrana ZD3 (EKO d.o.o.), Vjetroelektrana Pometno brdo (Končar-Obnovljivi izvori d.o.o.), Vjetroelektrana Ponikve (Vjetroelektrana Ponikve d.o.o.), Vjetroelektrana ST12 (Oštra Stina d.o.o.), Vjetroelektrana Jelinak (E.H.N., d.o.o.), Vjetroelektrana ST1-1 (Oštra Stina d.o.o.) te Vjetroelektrana ZD4 (Eko Zadar Dva d.o.o.).

HROTE bilježi i sklopljene ugovore o otkupu električne energije s još 4 vjetroprojekta, a čiji pogoni do zaključenja ovog Izvješća nisu pušteni u rad. Riječ je, prema Tarifnom sustavu iz 2007. godine, o pro-

jektu Vjetroelektrana Glunča (Vjetroelektrana Glunča d.o.o.). Prema Tarifnom sustavu iz 2012. godine, riječ je o projektima Vjetroelektrana Zelengrad-Obrovac 99 MW (Eko-Energija d.o.o.), Vjetroelektrana Ogorje (Ailos Projekt d.o.o.) te Vjetroelektrana Velika Glava, Bubrig i Crni Vrh (RP Global Danilo d.o.o.). Ukupna planirana snaga navedenih pogodna iznosi 150,000 MW. Na dan zaključenja ovog Izvješća na elektroenergetsku mrežu je priključen, u sustavu povlaštenih proizvođača električne energije, 371 pogon (solarnih elektrana) ukupne instalirane snage 8,931 MW. HROTE bilježi i sklopljene ugovore o otkupu električne energije s još 1.441 pogona na sunčevu energiju, a čiji pogoni do zaključenja ovog Izvješća nisu pušteni u rad. Planirana snaga navedenih pogona iznosi 35,176 MW. Na elektroenergetsku mrežu priključene su ukupno, u sustavu povlaštenih proizvođača električne energije, 3 elektrane na biomasu, a to su projekti Kogeneracijsko postrojenje na biomasu Lika Energo Eko (Lika Energo Eko d.o.o.), Energana Varaždin (Univerzal d.o.o.) te Kogeneracijsko postrojenje na bazi izgaranja drvne biomase "Strizivojna Hrast" (Strizivojna Hrast d.o.o.). Ukupna instalirana snaga navedenih pogona iznosi 6,690 MW. HROTE bilježi i skloplje ne ugovore o otkupu električne energije s još 9 pogona na biomasu, a čiji pogoni do zaključenja ovog Izvješća nisu pušteni u rad.

Riječ je, prema Tarifnom sustavu iz 2007. godine, o projektima Proizvodnja električne energije i kućnog peleta iz biomase (Pelet Grupa d.o.o.), RES Bioenergija Jasenovac (RES Bioenergija Jasenovac d.o.o.), Kogeneracijsko postrojenje na biomasu RES Bioenergija Vrbanja

5

Online izdanje NET-a možete vidjeti i na:

(Res Bioenergija Vrbanja d.o.o.) te Termoelektrana Koprivnički Ivanec (e-two-energy proizvodnja d.o.o.). Prema Tarifnom sustavu iz 2012. godine, riječ je o projektima Bioelektrana – toplana Glina (BE-TO Glina d.o.o.), Kogeneracijsko postrojenje PANA I (Pana Energy d.o.o.), Viridas Biomass 9,99 MW (Uni Viridas d.o.o.), Kogeneracijsko postrojenje Županja (Strateški plan – Energetski Projekti d.o.o.) i Kogeneracijsko postrojenje Benkovac (Strateški plan – Energetski Projekti d.o.o.). Ukupna planirana snaga navedenih pogona iznosi 55,830 MW. Na elektroenergetsku mrežu priključeno je ukupno, u sustavu povlaštenih proizvođača električne energije, 9 elektrana na bioplin ukupne instalirane snage 8,135 MW. Riječ je o projektima, prema Tarifnom sustavu iz 2007. godine, Bioplinsko postrojenje Ivankovo (Osatina Grupa d.o.o.), Bioplinsko postrojenje Ivankovo 2 (Bovis d.o.o.), Bioplinsko postrojenje Tomašanci (Osatina Grupa d.o.o.), Bioplinsko postrojenje Tomašanci 2 (Farma Tomašanci d.o.o.), Bioplinsko postrojenje u sklopu farme pilića Rosulje (Veterinarska Ambulanta Dvor d.o.o.), Bioplinsko postrojenje Mala Branjevina 2 (Farma Muznih Krava Mala Branjevina d.o.o.), Bioplinsko postrojenje Mala Branjevina 1 (Novi Agrar d.o.o.) te Landia- Gradina (Landia d.o.o.). Prema Tarifnom sustavu iz 2012. godine riječ je o projektu Bioplinsko postrojenje Gradec (Energija Gradec d.o.o.).

HROTE bilježi i sklopljene ugovore o otkupu električne energije s još 5 pogona na bioplin, a čiji pogoni do zaključenja ovog Izvješća nisu pušteni u rad. Riječ je o projektima, prema Tarifnom sustavu iz 2007. godine, Bio postrojenje Viljevo (EnviTec Biogas d.o.o.) te Bioplinska elektrana Pisarovina (BPEL d.o.o.). Prema Ta-

rifnom sustavu iz 2012. godine riječ je o projektima Bioplinsko postrojenje (Dar Prirode d.o.o.), Bioplinsko postrojenje Bojana (Moslavina Proizvodi d.o.o.) te Bioplinsko postrojenje BIOEL (BIOEL d.o.o.).

Planirana snaga svih navedenih pogona iznosi 4,298 MW. Na elektroenergetsku mrežu priključene su, u sustavu povlaštenih proizvođača električne energije, ukupno 4 hidroelektrane ukupne instalirane snage 1,34 MW. Riječ je o projektima, prema Tarifnom sustavu iz 2007. godine, mHE Mataković (mHE Mataković, obrt za proizvodnju električne energije), mHE Mataković (MATAKOVIĆ strojna obrada metala) te Mala hidroelektrana Pleternica na rijeci Orljavi (Mala hidroelektrana Pleternica d.o.o.).

P r e m a Ta r i f n o m s u s t a vu iz 2012. godine riječ je o projektu Agregat bio loškog minimuma HE Lešće (HEP-Proizvodnja d.o.o.).

HROTE bilježi i sklopljeni ugovor o otkupu električne energije s još 2 hidro-projekta, a čiji pogoni do zaključenja ovog Izvješća nisu pušteni u rad.

Riječ je o projektima, prema Tarifnom sustavu iz 2012. godine, Mala hidroelektrana Badljevina (Peranović d.o.o.) i Mala hidroelektrana Zvečevo (KončarObnovljivi iz vori d.o.o.).

Planirana snaga svih navedenih pogona iznosi 0,142 MW. U sustavu povlaštenih proizvođača električne energije, a prema evidenciji koju vodi HROTE, još uvijek ne postoji niti jedan instalirani geotermalni kapacitet za proizvodnju električne energije. Sa stajališta sklopljenih ugovora o otkupu električne energije, a čija postrojenja još uvijek nisu puštena u pogon, tvrtka Geoen d.o.o. nositelj je projekta Geotermalna elektrana Marija 1 planirane snage 4,71 MW prema Tarifnom sustavu iz 2007. godine.

HEP GRUPA

HEP: Centar proizvodnje Dalmacije započeo s radom ll U noći s 31. kolovoza na 1.

rujna u HEP-u je započeo s radom Centar proizvodnje Dalmacije čime su poslovi planiranja i vođenja slivova Cetine, Zrmanje, Trebišnjice i Krke , sukladno Trećem energetskom paketu premješteni u HEP Proizvodnju.

Centar proizvodnje Dalmacije smješten je u poslovnoj zgradi Pogona HE Đale u mjestu Bisko pokraj Trilja, a organizacijski pripada Odjelu za vođenje Proizvodnog područja HE Jug. Kako se, prema prihvaćenoj EU regulativi – Trećem energetskom paketu, planiranje proizvodnje mora obavljati unutar proizvodne djelatnosti, sukladno pravilima fair sudjelovanja na tržištu za sve sudionike, dispečiranje je iz prijenosne djelatnosti vraćeno u HEP Proizvodnju d.o.o. Proizvodno područje HE Jug sa sjedištem u Splitu.

Tako je poslove planiranja i vođenja slivova Cetine, Zrmanje, Trebišnjice i Krke, koje su tri desetljeća obavljali dispečeri iz Mrežnog centra Split HEP OPS-a (sadašnjeg HOPSa), nastavila raditi mlada desetočlana ekipa koju, uz rukovoditelja Tonćija Blaževića, sačinjava šest dispečera te četiri stručnjaka za poslove planiranja, hidrologiju, automatizaciju, SCADA sustave i održavanje.

Proizvodnja električne energije hidroenergetskog sustava Cetina čini približno 38 posto ukupne proizvodnje hidroelektrana u Hrvatskoj (pri prosječnim hidrološkim okolnostima) ili 18 posto ukupne proizvodnje u elektranama HEP grupe, odnosno 15 posto ukupnih godišnjih potreba za električnom energijom u hrvatskom elektroenergetskom sustavu (pri sadašnjim uvjetima potrošnje).

6

NACIONALNE VIJESTI

TJEDAN 11 | RUJAN

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

NET

Blokovi K i L u TE-TO Zagreb zadovoljavaju zahtjeve EU direktiva Svi postojeći termoenergetski objekti HEP Proizvodnje d.o.o. nazivne toplinske snage veće od 50 MW su prije godinu dana, točnije 4. lipnja 2012., Ministarstvu zaštite okoliša i prirode (MZOIP) predali zahtjeve za ishođenje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (okolišne dozvole), kako bi mogli nastaviti s proizvodnjom električne energije (sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša i Uredbe o postupku ishođenja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša - NN 114/08). Zakonski ovlaštenici za HEP Proizvodnju, u okviru Projekta ishođenja okolišnih dozvola su tvrtke APO d.o.o. i Ekonerg d.o.o. u konzorciju.

HEP-PROIZVODNJA

Cilj HEP Proizvodnje je nastaviti s radom postrojenja nakon 1. siječnja 2018. primjenom Najboljih raspoloživih tehnika (NRT), tamo gdje je to moguće...

Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Svi postojeći termoener-

getski objekti HEP Proizvodnje d.o.o. nazivne toplinske snage veće od 50 MW su prije godinu dana, točnije 4. lipnja 2012., Ministarstvu zaštite okoliša i prirode (MZOIP) predali zahtjeve za ishođenje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (okolišne dozvole), kako bi mogli nastaviti s proizvodnjom električne energije (sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša i Uredbe o postupku ishođenja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša NN 114/08). Zakonski ovlaštenici za HEP Proizvodnju, u okviru Projekta ishođenja okolišnih dozvola su tvrtke APO d.o.o. i Ekonerg d.o.o. u konzorciju.

Cilj HEP Proizvodnje je nastaviti s radom postrojenja nakon 1. siječnja 2018. primjenom Najboljih raspoloživih tehnika (NRT), tamo gdje je to moguće. Stoga valja predvidjeti faznu provedbu aktivnosti i to dinamikom kojom će se do spomenutog roka osigurati usklađenost s graničnim vrijednostima emisije (GVE) prema Direktivi 2010/75/EU o industrijskim emisijama. Fazna provedba aktivnosti mora pravodobno dati odgovor o primjenljivosti pojedine NRT, s obzirom na složenost postrojenja, mogućnost ugradnje opreme za smanjenje emisija, dostupnost na tržištu i očekivani vijek trajanja postrojenja.

U okviru zahtjeva, predana su

tehničko-tehnološka rješenja o usklađenju za svaki pogon zasebno, budući da je analizom emisijskih parametara iz svih termoenergetskih postrojenja utvrđena veća emisija onečišćujućih tvari u zrak (CO, SO2, NOx, krute čestice) od graničnih vrijednosti, koje se mogu zadovoljiti primjenom NRT-a. Noviji HEP-ovi termoenergetski blokovi kao što su K i L u TE-TO Zagreb, u potpunosti i bez potrebnih dodatnih ulaganja zadovoljavaju sve zahtjeve EU direktiva. Za ostala postrojenja Ministarstvo zaštite okoliša i prirode propisat će mjere usklađenja.

Opća mjera usklađenja će biti prelazak na prirodni plin, kao osnovno gorivo, te korištenje loživog ulja s manje od 1 posto sumpora od 1. siječnja 2015., a od 1. siječnja 2018. postrojenja mogu zadovoljiti granične vrijednosti emisija samo uz korištenje loživog ulja s manje od 0,23 posto sumpora te udjelom dušika i asfaltena s manje od 0,05 posto.

Za postrojenja, koja neće moći zadovoljiti granične vrijednosti emisija samo primjenom osnovne mjere - korištenje prirodnog plina, nužno će se morati uložiti u njihovu revitalizaciju te provesti pojedinačne mjere, poput zamjene plamenika i sustava upravljanja.

Ugradnja skupe opreme za smanjivanje emisija u zrak, kao što su DeNOx i DeSOx uređaji, će se razmotriti ako niti takvim mjerama ne bude moguće postići stroge zahtjeve Industrijske direktive o emisijama (IED). No, smatra se da ugradnja tako skupe opreme nije isplativa, s obzirom na starost postrojenja. Postrojenje u koje će se morati ugraditi DeNOx uređaj će biti TE Plomin 2.

Ako postrojenja niti jednom mjerom neće moći zadovoljiti uvjete, morat će prestati s radom ili plaćati visoke kazne EU-u za prekoračenje graničnih vrijednosti emisija. Kazne se kreću i do milijun eura mjesečno, ovisno kako procijeni i propiše Europska komisija. Sukladno svemu tomu, za HEP je nužna i iznimno značajna izgradnja novih zamjenskih postrojenja.

Rješenje: izgradnja zamjenskih, u č i n k ov i t i j i h i o k o l i š n o prihvatljivijih proizvodnih jedinica Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji potvrđen je prijelazni rok (1. siječnja 2018.) usklađivanja termoenergetskih postrojenja HEP Proizvodnje sa strožim graničnim vrijednostima emisija. Predloženim mjerama usklađivanja s NRT-om nastoji se maksimalno produljiti investicijski ciklus ulaganja u postojeća postrojenja te se naglašeno usmjeriti na izgradnju novih, zamjenskih, učinkovitijih i okolišno prihvatljivijih proizvodnih jedinica.

Zahtjevi za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša izrađeni su prema uvjetima koji će vrijediti za petogodišnje razdoblje od 2013.2017. godine. Njegov završetak će se preklopiti s rokom prestanka izuzeća od primjene važeće IPPC Direktive iz 2008. godine (stavljanje izvan snage u EU određeno je za 1. siječnja 2016.) i bezuvjetnim početkom primjene odredbi Direktive 2010/75/ EU o industrijskim emisijama, koja je već potpuno implementirana u Uredbu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12).

Postupak ishođenja objedinjenih uvjeta zaštite oko-

liša je za sva postrojenja još uvijek u tijeku pregovaranja s MZOIP-om, a zadnjih godinu dana u procesu ishođenja okolišnih dozvola provedene su aktivnosti kako slijedi.

2 dodatno za zbrinjavanje otpada. Primjedbe su velikim dijelom prihvaćene u postupku pregovaranja s MZOIP-om.

Tijekom rujna su planirani javni uvidi i javna rasprava.

TE-TO Osijek: Dobivena su mišljenja i zaključci Ministarstva zaštite okoliša i prirode na zahtjev te tehničko-tehnološka rješenja, a HEP Proizvodnja je na njih uputila primjedbe s obrazloženjima, koje se pretežito odnose na emisije u zrak i vode. Primjedbe su velikim dijelom prihvaćene u postupku pregovaranja s MZOIP-om. Tijekom lipnja je proveden javni uvid i javna rasprava te nije bilo primjedbi zainteresirane javnosti. Pripremljeni su završni dokumenti - Knjiga objedinjenih uvjeta zaštite okoliša i Prijedlog rješenja, koji su predani na usuglašavanje u MZOIP.

EL-TO Zagreb: Dobivena su mišljenja i zaključci Ministarstva zaštite okoliša i prirode na zahtjeve te tehničkotehnološka rješenja, a HEP Proizvodnja je na njih uputila primjedbe s obrazloženjima, koje se pretežito odnose na emisije u zrak i vode. Još uvijek nisu dobivena očitovanja MZOIP-a na primjedbe, s obzirom na složenost stanja postrojenja EL-TO Zagreb.

TE Rijeka, TE Sisak i KTE Jertovec: Dobivena su mišljenja i zaključci Ministarstva zaštite okoliša i prirode na zahtjeve te tehničko-tehnološka rješenja, a HEP Proizvodnja je na njih uputila primjedbe s obrazloženjima, koje se pretežito odnose na emisije u zrak i vode. Primjedbe su velikim dijelom prihvaćene u postupku pregovaranja s MZOIP-om. Tijekom srpnja su provedeni javni uvidi i javna rasprava te se trenutačno očekuju službena izvješća županija o eventualnim primjedbama zainteresirane javnosti.

TE-TO Zagreb, TE Plomin 1 i 2: Dobivena su mišljenja i zaključci Ministarstva zaštite okoliša i prirode na zahtjeve te tehničko-tehnološka rješenja, a HEP Proizvodnja je na njih uputila primjedbe s obrazloženjima, koje se pretežito odnose na emisije u zrak i vode te za TE Plomin 1 i

Naime, EL-TO Zagreb nema niti jedan blok koji zadovoljava granične vrijednosti emisija nakon 1. siječnja 2018. godine. Kako se mora osigurati isporuka ogrjevne topline i tehnološke pare za zapadni dio grada Zagreba, ovom će slučaju MZOIP morati nužno dati ustupak i pod cijenu plaćanja penala Europskoj komisiji. Zbog svega toga, na lokaciji EL-TO Zagreb nužna je što hitnija izgradnja novog zamjenskog bloka.

Izdvojimo da je, usprkos dokazivanju MZOIP-u da je udjel vlastitih otpadnih ulja u suspaljivanju goriva manji od 0,01 posto, stajalište MZOIP-a je da, ako bi se jednako postupalo i dalje, za to bi se morali ugraditi dodatni i skupi uređaji za kontinuirano mjerenje emisija. U postupku pregovaranja je dogovoreno da HEP Proizvodnja više neće suspaljivati otpadna ulja, već će ih besplatno predavati koncesionarima za skupljanje otpadnih ulja.

Zaključimo, aktivnosti za ostvarivanje Projekta ishođenja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša moraju biti prioritetne kako

bi se ispunila zakonska obveza HEP-a prema MZOIP-u i prema EU-u i, što je najvažnije - kako bi postrojenja mogla nastaviti proizvoditi električnu (i toplinsku) energiju i nakon 1. siječnja 2018.godine. Izdavanje svih rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša s propisanim mjerama usklađenja očekuje se do lipnja 2014. godine.

Slijedom nove Uredbe o kakvoći tekućih naftnih goriva te posljedičnim emisijama onečišćujućih tvari u zrak koja nastaju zbog korištenja visokosumpornog goriva (više od 1 posto sumpora), u okviru procesa izdavanja okolišnih dozvola HEP Proizvodnja je uputila zahtjev Ministarstvu zaštite okoliša i prirode za odobrenje korištenja (spaljivanja) trenutačno uskladištenog goriva.

Riječ je o pogonima koja koriste tekuća goriva do kraja 2014. godine, odnosno za TE Rijeka do 30. lipnja 2015., premda plasman ovog goriva nije dopušten još od 1. siječnja 2013.

Jednako tako, robne rezerve visokosumpornog loživog ulja drugih privatnih tvrtki, prema nalogu Ministarstva gospodarstva, alocirane su u pogone HEP Proizvodnje radi spaljivanja te time dodatno nepovoljno utječu na položaj HEP Proizvodnje, koja mora poštovati granične vrijednosti emisija iz Uredbe o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora, što nije moguće uz korištenje visokosumpornog loživog ulja.

Zahtjev je početkom 2013. odobrio MZOIP te će kao takav biti propisan i okolišnim dozvolama: potrošiti visokosumporno loživo ulje do 31. prosinca 2014., a u TE Rijeka do 30. lipnja 2015.

Ovaj sustav grijanja uštedjet će Vam dovoljno energije u jednoj godini za put oko svijeta u električnom automobilu.

Bosch Condens 3000W: Smanjuje trošak grijanja i emisiju koristeći visokoučinkovitu kondenzacijsku tehnologiju.

Bosch kondenzacijska tehnologija predstavlja grijanje u najsuvremenijem obliku. U novogradnjama ona nalazi primjenu već kao standard. Ali i u starijim zgradama možete kod renoviranja profitirati od ovog inteligentnog načina iskorištenja energije. Bez obzira radi li se o obiteljskim kućama za jednu obitelj ili o etažnim stanovima, Bosch kondenzacijskim rješenjima iskoristili ste sve prednosti u vašu korist. www.bosch-climate.com.hr

8

SPECIJAL

TJEDAN 11 | RUJAN

NET

CEI: Objavljeno Izvješće o stanju i provedbi investicija u energetskom sektoru Objavljeno Izvješće o stanju i provedbi investicija u energetskom sektoru odnosi se na razdoblje od 31. ožujka 2012. do 31. ožujka 2013. godine...

CEI

Strateški investicijski projekti čine 36% ukupne realizacije planirane za 2013. godinu...

Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Centar za praćenje poslo-

vanja energetskog sektora i investicija (CEI) osnovan je 28. ožujka 2012. godine donošenjem Zakona o CEI-u. Sukladno Zakonu o Centru, CEI je neprofitna organizacija s javnim ovlastima koja se u svojem radu rukovodi sljedećim glavnim ciljevima: povećanje financijske učinkovitosti i transparentnosti poslovanja, ubrzavanje procesa odlučivanja u energetskom sektoru, usmjeravanje i optimizacija financijskih sredstava te centralizirano i sustavno praćenje investicija. Aktivnosti CEI-a u organizacijskom i funkcionalnom smislu odvijaju se u tri osnovna područja: energetika, investicije i javno-privatno partnerstvo.

Objavljeno izvješće o stanju i provedbi investicija u energetskom sektoru odnosi se na razdoblje od 31. ožujka 2012. do 31. ožujka 2013. godine. U prvom dijelu govorimo o periodu od 31.03.2012. do 30.09.2012. godine, a u drugom dijelu o periodu od 01.10.2012.-31.03.2013. godine. U oba dijela obrađen je isključivo sektor energetike, dok će se sektor energetske obnove zgrada i javno-privatnog partnerstva obraditi u idućem broju Nacionalnog energetskog tjednika u nakladi Energo Media Servisa.

CEI je sukladno Zakonu o Centru započeo s kontinuiranim

praćenjem investicija osam javnih društava te INA Grupe od lipnja 2012. godine. Realizacija investicija za prvih devet mjeseci 2012. godine iznosi 710,2 milijuna eura, čemu je nužno pridodati realizaciju INA Grupe koja će službeno biti objavljena 30. listopada 2012. godine.

Nakon relativno niske realizacije i sporog pokretanja investicija u prvih šest mjeseci, od srpnja je primjetan trend povećanja investicijskih aktivnosti. Realizacija do 01. listopada iznosi 43% od maksimalno željenog plana ili 68% inicijalnog plana koji je usvojen na nadzornim odborima javnih društava. Isto tako, ostvarena realizacija na kraju rujna predstavlja 93% planirane vrijednosti za to razdoblje. Hrvatske željeznice imaju najviše poteškoća u realizaciji, prvenstveno zbog intenzivnog organizacijskog i financijskog restrukturiranja, smanjenih novčanih transfera iz državnog proračuna te kašnjenja u osiguranju vanjskih izvora financiranja.

Kao najveći problemi i prepreke povećanju investicijskih aktivnosti i ostvarenju maksimalnih rezultata identificirani su: kašnjenje pojedinih izvođača na velikim gradilištima, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa te dugotrajni i neizvjesni postupci izvlaštenja, odustajanje od pojedinih projekata koji nisu odgovarali potrebama budućeg razvoja i konačno, dugotrajni i neizvjesni postupci javne nabave.

S druge strane, analiza broja realiziranih projekata ukazuje na znatno veći postotak realizacije (92%), iz čega se može

zaključiti da su projekti ugovoreni i realizirani po cijenama nižim od planiranih (ostvarene financijske uštede).

Najveći projekti koji se realiziraju u 2012. godini su: HAC d.o.o. (autocesta A5 - dionica Beli Manastir - Osijek; 50 milijuna eura); HC d.o.o. (brza cesta Orehovica - Križišće; 37 milijuna eura); Janaf d.d. (terminal i luka Omišalj; 19 milijuna eura); HEP Grupa (program prijenosa električne energije za Dubrovnik; 19 milijuna eura); HEP Grupa (termoelektrana Sisak; 17 milijuna eura); HŽ Infrastruktura d.o.o. (izmjena sustava električne vuče na dionici Moravice-Rijeka; 14 milijuna eura); Plinacro d.o.o. (plinovod Benkovac; 8 milijuna eura); HEP Grupa (revitalizacija hidroelektrane Zakučac; 7 milijuna eura) te naposljetku Hrvatske vode (sustav za pročišćavanje otpadnih voda Vinkovac; 6 milijuna eura).

U 2012. godini, do kraja rujna u 8 javnih društava, ukupno je ugovoreno 1.035 milijuna eura, a u tijeku postupaka javne nabave je još 385 milijuna eura. Zbroj ugovorene vrijednosti projekata i vrijednosti projekata u postupku javne nabave ukazuje da će krajem 2012. godine biti dostignuta realizacija veća od 1.320 milijuna eura, što predstavlja 81% maksimalnog plana odnosno 125% inicijalnih investicijskih planova promatranih društava.

Navedenim vrijednostima potrebno je pridodati i podatke o realizaciji projekata INA Grupe.

U kontekstu broja projekata koji se nalaze u fazi realizacije, može se govori-

ti o ukupno 4.576 projekata u 8 javnih društava, od čega je 4.204 pokrenuto. Što se energetskog sektora tiče (dio Izvješća za period od 31.03.2012. do 30.09.2012. godine) u prvom je redu važno naglasiti kako je CEI sukladno Zakonu o centru preuzeo aktivnosti vezane uz realizaciju strateških projekata od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, poticanje realizacije projekata u domeni obnovljivih izvora energije i koordinaciju poslovanja javnih tvrtki u energetskom sektoru.

HEP Grupa u planu kapitalnih proizvodnih investicija ima dvije termoelektrane i četiri hidroelektrane. Također, HEP Grupa u planu, ali izvan budžeta, ima još nekoliko kapitalnih investicija, većim dijelom u plinske elektrane. Ostvarenjem plana investicija smanjit će se ukupna ovisnost o uvozu plina, dok bi se izgradnjom i planiranih, ali ne budžetiranih objekata značajno povećala ovisnost o uvozu plina. U odnosu na donesenu Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske HEP Grupa planira izgradnju značajnih kapaciteta u hidroelektranama, a manje u termoelektranama na ugljen.

Te m e l j e m p r o v e d e n i h aktivnosti utvrđeno je stanje projekata kako slijedi: Za TE Sisak C utvrđeno je kašnjenje od 36 mjeseci te problem osiguravanja dostatnih količina plna za rad postrojenja. Uz relativno nizak stupanj iskoristivosti od 51%, utvrđena je vjerojatna neisplativost u radu te je jedna od mogućnosti naknadna modifikacija postrojenja

FOTO: ENERGO MEDIA

NET

nacionalni energetski tj e d n i k

NET | NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK · Tjednik · No. 11 · Rujan 2013 · Godina 1 · IZDAVAČ ENERGO MEDIA SERVIS · MJESTO IZDAVANJA Republika Hrvatska | Zagreb · FOTOGRAFIJE I GRAFIKE ENERGO MEDIA, partnerske medijske kuće i promocijski sustavi prikazanih idejnih i gotovih rješenja · GLAVNI UREDNIK Tomislav Marjanović · POMOĆNIK UREDNIKA Marin Pasarić · GRAFIČKO OBLIKOVANJE ENERGO MEDIA | Tomislav Marjanović · TISAK STEGA TISAK · DISTRIBUCIJA ENERGO MEDIA SERVIS i SAVEZ ZA ENERGETIKU ZAGREBA · © Sva prava pridržana.

RUJAN | TJEDAN 11

SPECIJAL

NET

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

s ciljem podizanja isplativosti.

Projekt se financira kroz kompenzaciju s Rusijom (Klirinški dug). Nadalje, za TE Plomin C u postupku je završetak pretkvalifikacijskog natječaja za odabir strateškog partnera. Predviđen je visok stupanj iskoristivosti od 45%. Očekivane emisije NOx i SO2 niže su nego kod Plomin-a I. Za HE Omblu u toku je izrada dopunskih studija utjecaja na okoliš kako bi se moglo zatvoriti financiranje s EBRD-om (ukoliko studija potvrdi prijašnju studiju utjecaja na okoliš na koju je dobiveno pozitivno rješenje). Za HES Kosinj/Senj II u tijeku je izrada studije utjecaja na okoliš. Također se očekuje početak revizije idejnog projekta i studije isplativosti. Po njihovom će se završetku pokrenuti realizacija projekta (očekivani početak realizacije projekta je druga polovica 2014. godine).

2013. godini, 44 MW čija je realizacija (puštanje u pogon) planirano u 2014. godinu. Za 800 MW koji su potrebni za bi se ispunila Strategija energetskog razvitka RH potrebno je osigurati mogućnost priključenja na elektroenergetski sustav.

Nadalje, za HE Dubrovnik II prije investicijske odluke potrebno je riješiti odnose s Elektroprivredom Republike Srpske oko zajedničkog financiranja, izgradnje i upravljanja cijelim hidroenergetskim sustavom te stari spor raspodjele električne energije iz HE Dubrovnik I (ERS traži raspodjelu 78%-22%, HEP raspodjeljuje 50%-50%).

Također je potrebno razmotriti pitanje utjecaja na sliv Neretve te provesti reviziju studije isplativosti. Projekt HES Sava je vrlo ranoj fazi. HEP je tek jedna od zainteresiranih strana, uz Hrvatske vode, Grad Zagreb te privatne investitore. Područje planiranog zahvata obuhvaćeno je unutar ekološke mreže Natura 2000 što treba adresirati u razvoju projekta. LNG terminal prioritetni je projekt Vlade RH. U tijeku je izrada idejnog rješenja projekta, studije isplativosti i studije utjecaja na okoliš. Početak izgradnje očekuje se početkom 2014. godine.

U području obnovljivih izvora energije poseban fokus stavljen je na vjetroelektrane. OD ukupno 1.200 MW ciljane instalirane snage, 400 MW je moguće priključiti na postojeći elektroenergetski sustav bez gubitka stabilnosti sustava. U kvotu od 400 MW ulazi: 129,75 MW koji su već u pogonu, 34 MW čija je realizacija (puštanje u pogon) planirana u 2012. godini, 199,2 MW čija je realizacija (puštanje u pogon) planirano u

Utvrđeno je da je za se dam projekata ukupne snage 199,2 MW planirana realizacija izgradnje u 2013. godini. Svi projekti imaju sklopljen ugovor o priključenju na mrežu; za četiri projekta sklopljen je ugovor o otkupu električne energije, dok je za tri projekta sklapanje ugovora u fazi postupka. Ukupna procijenjena godišnja proizvodnja je 500 GWh što iznosi 2,5% godišnjih potreba Hrvatske.

Dinamika izgradnje OIE trenutno je prespora da bi se ostvarili zacrtani ciljevi. Uzrok spore dinamike izgradnje su: složen upravni postupak koji je dugotrajan, skup i rizičan za investitore; u postupku sudjeluje mnogo institucija koje djeluju bez međusobne koordinacije; nedostatak centralnog nadzora nad procesom i institucije koja može podupirati investitore u OIE u fazama upravnog postupka (dozvole, potvrde).

CEI u Izvješću navodi kako će javnim natječajem za pravo priključka u suradnji s HEP OPS te davanjem prava građenja i služnosti na državnom zemljištu definirati prvi korak procesa te kroz kriterije odabira ponuđača osigurati kvalitetnu realizaciju. U tom smislu, potrebno je izvršiti dorade u regulatornom okviru kako bi se formalizirala uloga CEI-a u procesu realizacije projekata OIE. CEI je izradio konceptualna rješenje za rješavanje uočenih problema i u tijeku je usuglašavanje sa institucijama zaduženim za pojedine elemente. Također, CEI prati realizaciju projekata na način da daje podršku investitorima kroz cijeli administrativni proces ishođenja doz vola i suglasnosti.

U drugom dijelu Izvješća o stanju i provedbi investicija govorimo o periodu od 01.10.2012.31.03.2013. godine.

Realizacija investicija u 2012. godini je dosegla razinu od

74% od maksimalno željenog plana ili 109% inicijalnog plana koji je usvojen na nadzornim odborima javnih društava. Hrvatske željeznice imaju najviše poteškoća u realizaciji, prvenstveno zbog intenzivnog organizacijskog i financijskog restrukturiranja, smanjenih novčanih transfera iz državnog proračuna te kašnjenja u osiguranju vanjskih izvora financiranja.

Kao najveći problemi i prepreke povećanju investicijskih aktivnosti i ostvarenju maksimalnih rezultata identificirani su: kašnjenje pojedinih izvođača na velikim gradilištima, rješavanje imovinskopravnih odnosa te dugotrajni i neizvjesni postupci izvlaštenja, odustajanje od pojedinih projekata koji nisu odgovarali potrebama budućeg razvoja te naposljetku neizvjesno trajanje postupka javne nabave.

S druge strane, analiza broja realiziranih projekata ukazuje na znatno veći postupak realizacije (92%), iz čega se može zaključiti da su projekti ugovoreni i realizirani po cijenama nižim od planiranih (ostvarene financijske uštede). Ostvarene financijske uštede iznose približno 2,5% maksimalno željenog plana.

U 2012. godini osam javnih društava, ukupno je ugovorilo 9.210 milijuna kuna, a na dan 31. prosinca 2012. godine u tijeku nabave je bilo 3.263 milijuna kuna. Pri tome, podaci o realizaciji investicija za 2012. godinu INA Grupe nisu bili dostupni.

U kontekstu broja projekata koji se nalaze u fazi realizacije, može se govoriti o ukupno 4-576 projekata u osam javnih društava, od čega je 4.204 pokrenuto. Ostvarenjem realizacije investicija poslovna godina završila je rastom investicija od 12% u odnosu na 2011. godinu.

Plan investicija za 2013. godinu prezentirane u siječnju 2013. godine iznosio je 15.145 milijuna kuna, a u veljači i ožujku je umanjen za 864 milijuna kuna sukladno zadnjem rebalansu javnih društava odnosno ustanova i iznosi 14.281 milijuna kuna. Dio društava je povećao plan investicija. U

9

Više informacija na:

www.croenergo.eu ili na www.greenvest.com.hr

1. kvartalu 2013. godine javna društva odnosno ustanove, imaju ugovorenih poslova u vrijednosti 10.724 milijuna kuna, a na dan 31. ožujka 2012. godine u tijeku nabave je bilo 2.434 milijuna kuna.

Daljnjom analizom gore navedenih podataka dolazimo do pretpostavke, koja ukazuje da je moguće ostvariti Plan investicija javnih društava za 2013. godinu ukoliko se trenutačna ukupna nabava u tijeku realizira u 2013. Ukoliko se proces nabave oduži te realizira 50% nabave u tijeku, ukupna realizirana investicija može biti na maksimalno 91% Plana investicija javnih društava za 2013. godinu.

Preliminarni podaci javnih društava za 1. kvartal 2013. godine prikazuju realizaciju investicija na razini od 1.410 milijuna kuna. U odnosu na planirane vrijednosti za 1. kvartal 2013., stvarna realizacija investicija iznosi 73% planiranih aktivnosti. Promatrano u odnosu na prethodnu godinu, realizacija investicija za 1. kvartal 2013. godinu je veća za 11%.

Smanjenu realizaciju za 1. kvartal 2013. godine u odnosu na prethodnu godinu imalju sljedeća društva odnosno ustanove: Plinacro, HŽ Putnički prijevoz, Zračne luke i FZOEU. Druge strane, povećanu realizaciju za 1. kvartal 2013. godine u odnosu na prethodnu godinu imaju sljedeća društva odnosno ustanove: Janaf, HŽ Infrastruktura, Hrvatske vode i Lučke uprave.

Strateški investicijski projekti čine 36% ukupne realizacije planirane za 2013. godinu, što nas upućuje na veliki broj malih projekata planiranih za realizaciju u 2013. godini.

U idućem broju čitateljima Nacionalnog energetskog tjednika otkrivamo sve detalje o strateškim energetskim razvojnim projektima Republike Hrvatske - TE Plomin C, HE Ombla, LNG terminal, Odvojak plinovoda Južni tok, Objedinjavanje svjetlovodne infrastrukture tvrtki u većinskom vlasništvu RH, Program Zagreb na Savi te sve o poticanju realizacije projekata u domeni obnovljivih izvora energije.

FOTO: ENERGO MEDIA

ENERGO MEDIA SERVIS je agencija koja kontinuirano razvija te pruža usluge integriranih rješenja i platformi za popularizaciju, rast, razvoj i konkurentnost zelenog gospodarstva. ENERGO MEDIA SERVIS bavi se konzaltingom u području financiranja zelenih investicijskih projekata na domaćoj i europskoj razini, aktivan je u području razvoja investicijskih projekata, vrši usluge agencije za odnose s javnošću i medijima te upravlja s više od 25 vlastitih platformi. Uz navedene aktivnosti, tvrtka kontinuirano radi na pronalaženju novih, inovativnih i učinkovitih rješenja.

EMS

ENERGO MEDIA SERVIS

ENERGIJA i okoliš na jednom mjestu

10

MEĐUNARODNE VIJESTI

TJEDAN 11 | RUJAN

NET

FOTO: ENERGO MEDIA

EIB jača podršku projektima energetske učinkovitosti i zelene energije u Češkoj Ovaj vid potpore EU koristiti će se za pružanje financijskih poticaja prihvatljivim projektima , kao i za financiranje nužnih konzultantskih usluga te administrativnih troškova. Osim ciljanja na projekte energetske učinkovitosti i zelene energije, krediti će se koristiti i za potporu drugim projektima koje provode mala i srednja poduzeća...

EIB

Inicijativa je usmjerena na zemlje članice EU koje su se priključile Uniji nakon siječnja 2004. te zemlje kandidate iz srednje i istočne Europe.

Do sada je u program uključeno sedam banaka iz šest zemalja (Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Slovačka)...

Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Europska investicijska ban-

ka (EIB) proširila je dva posredovana kredita u kombinaciji s EU bespovratnim sredstvima za potporu projektima energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije malih i srednjih poduzeća u Češkoj.

Ovaj vid potpore EU koristiti će se za pružanje financijskih poticaja prihvatljivim projektima , kao i za financiranje nužnih konzultantskih usluga te ad-

ministrativnih troškova. Osim ciljanja na projekte energetske učinkovitosti i zelene energije, krediti će se koristiti i za potporu drugim projektima koje provode mala i srednja poduzeća.

Krediti su raspoređeni u okviru Green Initiative koja uključuje grantove EU-a osigurane od strane Europske komisije u vrijednosti od 25.2 milijuna eura.

Oko 60 % sredstava iskorišteno je za kreiranje investicijskih

poticaje za krajnje korisnike, dok je za projektno-tehničku pomoć te upravne pristojbe izdvojeno po 20% preostalog dijela ukupnog iznosa.

Inicijativa je usmjerena na zemlje članice EU koje su se priključile Uniji nakon siječnja 2004. te zemlje kandidate iz srednje i istočne Europe.

Do sada je u program uključeno sedam banaka iz šest zemal-

ja (Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Slovačka).

Ovi krediti su u skladu s prioritetima EIB-a za poboljšanje dostupnosti dugoročnog financiranja, posebice za mala i srednja poduzeća.

Osim toga, oni će pomoći smanjiti učinke financijske krize i podršku rastu poticanjem ekonomskog restrukturiranja , konsolidacije i di-

versifikacije kao i povećanje dugoročne konkurentnosti kroz povećanu dostupnost dugoročnih kredita.

S tim ciljem u vidu, EIB je u Češkoj odlučio udružiti snage s etabliranim financijskim institucijama kao što su Raiffeisenbank i Česká spořitelna, bankama koje poznaju lokalno tržište i imaju niz malih i srednjih poduzeća među svojim klijentima.

RUJAN | TJEDAN 11

NET

MEĐUNARODNE VIJESTI

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

Novosti iz svijeta energetike pratite na: www.croenergo.eu

11

Britanija otvorila vrata Rusiji za Norveški mrežni operater razvoj nuklearne energije zatražio dodatna sredstva za izgradnju mreže Marin Pasarić marin.pasaric@croenergo.eu

ll Norveški državni mrežni

operater Statnett ovaj je tjedan od vlade zatražio 3.25 milijardi norveških kruna (oko 3.5 milijardi kuna) dodatnih sredstava u 2014. godini kako bi mogao izvršiti značajne investicije u mrežu za prijenos i distribuciju električne energije te je osim toga zatražio da bude izuzet od plaćanja dividendi iduće godine.

Operater namjerava provesti značajne nadogradnje mreže kako bi osigurao sigurnost opskrbe u Norveškoj. Troškovi nadogradnje koja će biti provedena u razdoblju od 2013. do 2017. kreću se oko 40 milijardi norveških kruna.

Dodatna sredstva omogućiti će Statnett-u da upravlja

mrežom na društveno i gospodarski učinkovit način te razvije mrežu kao što je planirano, i kao što to od njega očekuje njegov vlasnik to jest norveška država.

Vlada je već 2009. godine odbila Statnett-ov zahtjev za dodatne četiri milijarde norveških kruna, zbog čega je Statnett najavio moguća kašnjenja u provedbi projekata.

Investicije u mrežu pokrivaju se iz naknada koje norveški potrošači plaćaju na svojim računima za električnu energiju, a koje bi zbog najavljenih investicija mogle porasti.

Jedna od većih investicija je izgradnja 160 kilometara dalekovoda na sjeveru Norveške kako bi se na mrežu spojilo naftno polje Goliat koje će trošiti do 40 MW električne energije. Drugi

priključak vezan je uz spajanje osam vjetroelektrana na poluotoku Fosen u nordijsko tržište električne energije.

Statnettovi trenutni planovi omogućiti će da norveška elektroenergetska mreža može rukovati između 14 i 16 TWh nove proizvodnje iz obnovljivih izvora energije do 2020. Norveška trenutno godišnje proizvodi oko 120 TWh električne energije, od čega većina odlazi na hidroelektrane.

Statnett također planira izgradnju novih interkonektora između Norveške i Danske, Velike Britanije i Njemačke.

Spoj prema Njemačkoj mogao bi biti operativan već 2018. godine, dok bi kabel prema Velikoj Britaniji trebao biti u funkciji do 2020., navode iz kompanije.

Italija smanjila morska područja za istraživanje ugljikovodika Marin Pasarić

ju istoimenog ministarstva.

marin.pasaric@croenergo.eu FOTO: ENERGO MEDIA

Marin Pasarić marin.pasarić@croenergo.eu

ll Potpisivanjem ugovora

s ruskom državnom tvrtkom Rosatom Velika Britanija je ovaj tjedan otvorila vrata Rusiji za moguću izgradnju novih nuklearnih elektrana.

Velika Britanija ima ambiciozne planove zamjene starenja nuklearnih elektrana do 2025. kako bi smanjila svoje emisije ugljičnog dioksida, no nacionalni program izgradnje novih nuklearki bio je suočen s regulatornim kašnjenja te raspravama oko teme koliko se javnog novca treba predati nuklearnim kompanijama za izgradnju novih postrojenja.

Rosatom je ovaj tjedan javio kako je postigao dogovor o suradnji s finskom Fortumom i britanskim Rolls Royceom te traži od Velike Britanije odobrenje za prodaju svojih VVER nuklearnih reaktora u Velikoj Britaniji s ciljem izgradnje na nekoj od lokacija u zemlji.

U priopćenju Rosatom-a tako stoji: "Stranke smatraju kako je energetsko tržište Velike Britanije vrlo atraktivna prilika, budući da će većina opera-

tivnih nuklearnih elektrana u Velikoj Britaniji biti zatvorena u srednjoročnom razdoblju".

Glasnogovornik Rosatom-a, Vladislav Bochkov, izjavio je: "Ovo je početak jednog vrlo dugog puta, jer jednostavno licenciranje projekta može potrajati od tri do pet godina, a moramo uzeti u obzir i vrijeme koje je potrebno za dobivanje dozvole za lokaciju. To je put suradnje s britanskom ministarstvom energije".

Iz Fortum-a javljaju kako će razmotriti mogućnosti adaptacije i licenciranja Rosatomovih VVER nuklearnih reaktora za britansko tržište, no također napominju kako još uvijek nisu napravili nikakve konkretne investicijske odluke.

Memorandum o razumijevanju koji su u Moskvi potpisali britanski ministar energetike Michael Fallon i generalni direktor Rosatoma Sergey Kirienko znači da će ruska strana biti upoznata s regulatornim detaljima britanske nuklearne industrije, javlja glasnogovornica ministarstva energetike Velike Britanije.

"MOU ne pruža pristup lokaciji u Velikoj Britaniji, niti umanju-

je regulatorne ili bilo koje druge mjere koje će Rosatom, kao i bilo koja druge tvrtka, morati proći ukoliko želi investirati u Veliku Britaniju", dodaje se.

Britanija je za izgradnju novih nuklearnih elektrana privukla interes francuskog EDF-a, japanskog Hitachija te francusko-španjolskog konzorcija koji čine Iberdrola i GDF Suez, no nakon katastrofe u Fukushimi napredak po ovom pitanju vrlo je spor.

ll Italija je u srijedu sman-

jila za gotovo pedeset posto offshore područja u kojima tvrtke mogu istražiti i eksploatirati ugljikovodike, unatoč činjenici da zemlja troši milijarde eura za uvoz energije.

Ministar industrije Flavio Zanonato potpisao je uredbu kojom se prethodno slobodnih 225 tisuća kilometara za offshore naftne i plinske djelatnosti smanjuje na 139 tisuća četvornih kilometara, navodi se u priopćen-

Dok su Njemačka i neke druge zemlje odlučile odustati od nuklearne energije, Velika Britanija ostaje odlučna u izgradnji nuklearnih kapaciteta koji trenutno proizvode oko 20 posto energ e t s k i h p o t re b a ze m l j e na ukupno devet lokacija.

Britanska vlada je trenutno u intenzivnim finalnim pregovorima s francuskim EDF-om, koji planira izgraditi prvu novu britansku nuklearku na lokaciji u Hinkley Point-u te još treba dogovoriti zajamčenu minimalnu cijenu za proizvedenu električnu energiju.

Dogovor je trebao biti postignut krajem prošle godine, no pregovori su još u tijeku.

FOTO: ENERGO MEDIA

Područja koja su ostala slobodna poprilično su udaljena od talijanske obala, a uglavnom su koncentrirane na lokacije na kojima su i susjedne zemlje dopustile takve vrste aktivnosti, dodaje se u priopćenju.

Sve nove aktivnosti zabranjene su na Tirenskom moru, koje se nalazi na zapadnoj strani talijanskog poluotoka, te unutar 12 nautičkih milja od obale i prirodnih morskih parkova.

Nove mjere stavljaju fokus istraživanja ugljikovodika i raz-

vojne aktivnosti u ograničenom broju morskih područja s višim potencijalom iskorištenja i manjim utjecajem na okoliš", navodi se u priopćenju ministra Zanonata.

Nova lokacija koja je otvorena nalazi se u blizini Baleara, nedaleko lokacija gdje su u tijeku aktivnosti španjolskih i francusk ih kompanija.

Oko 90% talijanskih po treba za plinom ostvaruje se iz uvoza, uglavnom iz Rusije, Alžira i Libije. Što se uvoza nafte tiče, on se također kreće oko 90%.

12

TEMA BROJA

TJEDAN 11 | RUJAN

NET

Vlada kasni, ali će kroz sustav javne nabave poticati korištenje energetski učinkovitih vozila u cestovnom prometu Donošenjem ovoga Zakona uskladiti će se pravni sustav Hrvatske s propisima Europske unije u području javne nabave čistih i energetski učinkovitih vozila za cestovni prijevoz i stvoriti nužan normativni okvir za postupanje obveznika primjene propisa o javnoj nabavi pri provedbi postupaka javne nabave takvih vozila. Provedbom ovoga Zakona prometni sektor u Hrvatskoj se konkretnije i aktivnije uključuje u realizaciju općih ciljeva Europske unije u vezi s racionalnijim i učinkovitijim korištenjem energetskih resursa i zaštitom okoliša. Donošenja Zakona Vlada Republike Hrvatske zatražila je po hitnom postupku, a obzirom na činjenicu kako je trebao biti transportiran u nacionalno zakonodavstvo do datuma našeg punopravnog članstva u Europskoj uniji.

VLADA

Dočekali smo i to!

Prijedlogom Zakona o promicanju čistih i energetsko učinkovitih vozila u cestovnom prometu uređuju se sljedeća pitanja: Direktiva 2009/33/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju čistih i energetsko učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu prenosi se u pravni sustav Republike Hrvatske; utvrđuje se područje primjene; utvrđuje se minimalni sadržaj pojmova 'učinaka na okoliš' i 'energetskih učinaka' koje je potrebno uzeti u obzir prema kupnji vozila za cestovni prijevoz; propisuju se izuzeća od primjene odredaba navedene Direktive i Zakona te se utvrđuju ovlasti za donošenje provedenih propisa o metodologiji izračuna operativnih troškova tijekom razdoblja eksploatacije vozila i o mjerilima za nabavu vozila za cestovni prijevoz koja će se koristiti u postupcima javne nabave...

Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Nedavno je Vlada Repu-

blike Hrvatske na svojoj sjednici donijela Prijedlog Zakona o promicanju čistih i energetsko učinkovitih vozila u cestovnom prometu. Čini se kako će sustav javne nabave ujedno poslužiti i kao mehanizam jačanja opće svijesti o važnosti korištenja energetski i okolišno prihvatljivog prijevoza, ali i u razvoju neophodne infrastrukture (primarno one za punjenje električnih vozila).

Racionalno korištenje izvora energije, kao i prepoznavanje emisije stakleničkih plinova i onečišćenja prouzročenih prijevozom kao temeljnih zapreka održivom razvoju, pretpostavke su ostvarivanja strateških ciljeva Europske unije u pogledu održivog razvoja. Prije više od deset godina utvrđeno je kako su za rješavanje pitanja korištenja energije i kontrolu emisija stakleničkih plinova potrebne posebne mjere za prometni sektor.

Zajednička energetska politika Europske unije za razdoblje do 2020. godine kao strateške ciljeve postavlja smanjenje emisija CO2 za 20%, smanjenje potrošnje energije za 20% te povećanje korištenja obnovljivih izvora energije na 20%.

Spomenuta strategija identificirala je javnu nabavu kao snažno sredstvo za realizaciju postavljenih ciljeva i, u krajnjoj liniji, postizanje održivog razvoja (naime, prema dostupnim podacima, kroz javnu nabavu proizvoda i usluga se aproksimativno godišnje potroši čak 19% BDP-a Europske unije).

Jačanje potražnje za određenom vrstom proiz voda (primjerice, ekološkim proizvodima) usmjerava proizvođače/ pružatelje usluga na ponudu proizvoda i usluga koji su u skladu s postavljenim zahtjevima kvalitete i zaštite okoliša.

Stoga sve više jača tzv. "zelena javna nabava", shvaćena kao postupak u kojem subjekti javnog sektora proračunskim sredstvima nabavljaju robu i usluge s manje štetnim utjecajem na okoliš u odnosu na robu ili usluge koje se uobičajeno pribavljaju. Zelena nabava bitno pridonosi rješavanju otvorenih pitanja zaštite okoliša i smanjenja emisija štetnih

i stakleničkih plinova (odabirom "zelenih" proizvoda i usluga ispušta se manje opasnih tvari u atmosferu, štite se prirodni resursi i ljudsko zdravlje).

Normativni okvir za angažiranjem javnopravnih tijela u zelenoj nabavi utvrđen je Direktivom 2006/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 05. travnja 2006. o učinkovitosti korištenja krajnje energije i energetskih usluga te o ukidanju Direktive Vijeća 93/76/EEZ, prema kojoj su subjekti javnog sektora obvezni nabavljati energetski učinkovite proizvode i usluge.

Nakon stupanja na snagu spomenute Direktive, na razini Europske unije doneseno je još nekoliko propisa vezanih uz zelenu javnu nabavu, među kojima i Direktiva 2009/33/ EZ od 23. travnja 2009., koja se ovim Zakonom transportira u pravni sustav Hrvatske.

Direktiva 2009/33/EZ Europskoga Parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu ima za cilj poticanje tržišta čistih i energetski učinkovitih vozila i (na taj način, u području prometa) pomaganje ostvarivanju ukupne energetske, ekološke i klimatske politike Europske unije.

Spomenuta Direktiva odnosi se na određene kategorije cestovnih vozila (M1-osobni automobili, N1-laka gospodarska vozila, N2 i N3-teška teretna vozila te M2 i M3-autobusi) koja nabavljaju javnopravna tijela i ugovorni subjekti utvrđeni europskim direktivama o javnoj nabavi, kao i određeni prijevoznici sukladno Uredbi (EZ). br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o uslugama javnoga cestovnog i

željezničkog prijevoza putnika.

Prema Direktivi 2009/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009., prilikom donošenja odluke o kupnji cestovnih motornih vozila moraju se uzeti u obzir energetski i okolišni učinci vezani uz rad vozila tijekom cijelog razdoblja eksploatacije vozila (radnog tijeka vozila).

Navedeni ekološki i energetski učinci moraju minimalno uključivati potrošnju energije, emisiju ugljičnog dioksida i emisije onečišćujućih tvari, ali je moguće uzimati u obzir i druga mjerila zaštite okoliša.

Ovako postavljene zahtjeve respektiranja energetskih i ekoloških učinaka moguće je realizirati na dva načina: uključivanjem tehničkih specifikacija vezanih za energiju i učinkovitost zaštite okoliša u dokumentaciju za kupnju vozila ili korištenjem tih učinaka kao kriterija za donošenje odluke o odabiru u postupku javne nabave, pri čemu cijena vozila više nije odlučujući kriterij odluke o odabiru.

Prema Izvješću Europske Komisije o primjeni Direktive 2009/33/EZ Europskoga Parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009., većina država nije transponirala navedenu Direktivu u nacionalna zakonodavstva do utvrđenoga roka (4. prosinca 2010. godine), već su to učinile kasnije, tijekom 2011. i 2012. godine. Radi toga, uz činjenicu da ne postoji formalna obveza izvješćivanja od strane država članica, dosadašnja iskustva u provedbi Direktive su ograničena i svode se na pojedinačne primjere dobre prakse u državama članicama.

Prijedlogom Zakona o promicanju čistih i ener-

getsko učinkovitih vozila u cestovnom prometu uređuju se sljedeća pitanja: Direktiva 2009/33/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju čistih i energetsko učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu prenosi se u pravni sustav Republike Hrvatske; utvrđuje se područje primjene; utvrđuje se minimalni sadržaj pojmova 'učinaka na okoliš' i 'energetskih učinaka' koje je potrebno uzeti u obzir prema kupnji vozila za cestovni prijevoz; propisuju se izuzeća od primjene odredaba navedene Direktive i Zakona te se utvrđuju ovlasti za donošenje provedenih propisa o metodologiji izračuna operativnih troškova tijekom razdoblja eksploatacije vozila i o mjerilima za nabavu vozila za cestovni prijevoz koja će se koristiti u postupcima javne nabave.

Donošenjem ovoga Zakona uskladiti će se pravni sustav Hrvatske s propisima Europske unije u području javne nabave čistih i energetski učinkovitih vozila za cestovni prijevoz i stvoriti nužan normativni okvir za postupanje obveznika primjene propisa o javnoj nabavi pri provedbi postupaka javne nabave takvih vozila.

Provedbom ovoga Zakona prometni sektor u Hrvatskoj se konkretnije i aktivnije uključuje u realizaciju općih ciljeva Europske unije u vezi s racionalnijim i učinkovitijim korištenjem energetskih resursa i zaštitom okoliša.

Odredbom stavka 2. članka 1. predmetnog Prijedloga Zakona određeno je kako su naručitelji u postupku javne nabave i prijevoznici koji obavljaju javni linijski prijevoz

putnika dužni prilikom kupnje vozila kojima se obavlja cestovni prijevoz uzimati u obzir energetske učinke i utjecaj na okoliš tijekom razdoblja eksploatacije vozila, uključujući potrošnju energije te emisije ugljikovog dioksida i emisije određenih onečišćivača.

Prema Prijedlogu Zakona energetski učinci i učinci po okoliš koje je potrebno uzeti u obzir uključuju najmanje potrošnju energije, emisije ugljikovog dioksida te emisije oksida dušika, nemetanskih ugljivkovodika i emisije čestica. Uz energetske učinke i učinke po okoliš naručitelji i prijevoznici mogu uzeti u obzir i druge učinke na okoliš.

Zahtjevi se moraju ispuniti na jedan od sljedećih načina: (a) određivanjem u dokumentaciji tehničkih specifikacija za energetsku učinkovitost i učinkovitost zaštite okoliša u pogledu svakog učinka i učinkovitost zaštite okoliša u pogledu svakog učinka koji se uzima u obzir te mogućih dodatnih učinaka na okoliš ili (b) uk ljučivanjem energetskih učinaka i učinaka po okoliš u proces kupnje vozila pri čemu se u slučaju provedbe postupka javne nabave ti učinci koriste kao kriterij za odabir ponude odnosno u slučaju gdje se ti učinci izražavaju u novčanoj vrijednosti za uključivanje u proces kupnje koristi metodologija sukladno članku 6. predmetnog Pr ijedloga Zakona.

Donošenja Zakona Vlada Republike Hrvatske zatražila je po hitnom postupku, a obzirom na činjenicu kako je trebao biti transportiran u nacionalno zakonodavstvo do datuma našeg punopravnog članstva u Europskoj uniji.

14

KOMENTARI

VIJESTI IZ HERA-e

ugovor

NET

UREDNIČKI KOMENTAR

Gazprom potpisao plinski

TJEDAN 11 | RUJAN

s

CNPC-om ll D i r e k t o r G a z p r o m a Aleksej Miller i glavni izvršni direktor CNPC-a Zhou Jiping, potpisali su u četvrtak u Sankt Peterburgu sporazum u kojem su navedeni glavni uvjeti za opskrbu Kine ruskim plinom putem istočne trase koja je definirana ranije postignutim sporazumima.

Svi važni uvjeti za dovoz ruskog prirodnog plina na kinesko tržište kroz istočnu trasu već su bili dogovoreni, a uključivali su, datum početka izvoza, vrstu plaćanja, razine zajamčenih isplata, granične točke za isporuku plina, uključujući i sve ostale osnovne uvjete. Cjenovni uvjeti neće biti povezani s indeksom Henry Hub.

Tomislav Marjanović predsjednik Saveza za energetiku Zagreba

Nijemci protiv zelene energetske revolucije, ali Merkel ne odustaje od ere vjetra i sunca ll Ukoliko

se njemačka zelena energetska revolucija, poznata i pod nazivom "energiewende", nastavi po planu, vlasti procjenjuju kako će cijena električne energije u Njemačkoj porasti za do 20%.

Njemački potrošači već sada plaćaju najvišu cijenu električne energije u Europi, a mnogi od njih već su se krenuli buniti oko najavljenih novih poskupljenja. Spiegel je "zeleni energ etski pokret" nazvao agresivnim i bezobzirnim širenjem energije vjetra i sunca.

U jučer objavljenom teks-

tu u Spiegelu, jednoj od najčitanijih njemačkih tiskovina, tako stoji: Nakon nuklearne nesreće u Japanu prije dvije i pol godine, Merkel je vrlo brzo odlučila pokrenuti proces odustajanja od nuklearne energije te voditi zemlju u eru energije vjetra i sunca.

No, sada mnogi Nijemci shvaćaju kako je koalicijska vlada CDU-a i FDP-a nesposobna u provođenju ovog pomaka. Naravno, to ne znači da javnost ima nešto veće povjerenje u mogući savez SPD-a i Zelenih. Električna energija u Njemačkoj polako pos-

taje luksuzna roba, a jedan od najvažnijih dugoročnih projekata se zbog lošeg političkog vodstva to jest upravljanja troškovima, nalazi pred velikim rizikom.

Politički svijet je u "klinču" između zelenog energetskog lobija koji je predstavlja kao spasitelj svijeta i već etabliranih energetskih kompanija koje najavljuju mračne vizije budućnosti zbog mogućeg kaosa u opskrbi i velikog gubitka radnih mjesta. Čak i dobro informirani građani više ne mogu pratiti sve nove troškove koji

se pred njih stavljaju. Prema vladinim izvorima, doplata za financiranje energetske mreže trebala bi se povećati za 0.2-0.4 centa po KWh već sljedeće godine. No, potrošači već sada plaćaju niz poreza, dodatnih troškova i naknada od kojih bi se svakomu zavr tjelo u glavi.

Za Njemačku su troškovi "subvencioniranja" zelene energije dosegli razinu usporedivu samo sa spašavanjem eurozone. Ove će godine Njemački potrošači biti prisiljeni platiti čak 20 milijardi eura za električnu ener-

giju dobivenu iz solarnih, vjetroenergetskih i bioplinskih postrojenja. Realna tržišna cijena za tako proizvedenu električnu energiju iznosi tek nešto više od tri milijarde dolara.

Dodatni problem stvara činjenica da solarni paneli i vjetroelektrane u određenim trenucima proizvode ogromne količine električne energije, dok je nekad proizvodnja jednaka nuli. To znači da će ovisno o vremenu, Njemačka biti suočena sa velikim energetskim suficitima ili deficitima koje preskupo plaća.

Aleksej Miller ovom je prigodom istaknuo: "Obje strane naglasile su dugoročnu stratešku prirodu našeg partnerstva. Želio bih se zahvaliti našim kineskim kolegama za brz i dobro koordinirani rad u posljednjih nekoliko mjeseci. Činjenica da su glavni uvjeti potpisani tijekom summita G20 pokazuje kako obje strane imaju težnju za uspješno okončanje pregovora i potpisivanje konačnog ugovora prije kraja 2013".

Newspaper Board of directors Managing Editors David John

David John

David John

David John

David John

David John

David John

David John

David John

David John

David John

David John

David John

David John

David John

President, Editor in Chief President, Editor in Chief Tomislav Marjanović glavni urednik NET-a

Tonight's Editors

President, Editor in Chief

President, Editor in Chief President, Editor in Chief President, Editor in Chief

President, Editor in Chief President, Editor in Chief President, Editor in Chief

President, Editor in Chief President, Editor in Chief President, Editor in Chief

President, Editor in Chief President, Editor in Chief President, Editor in Chief

RUJAN | TJEDAN 11

NET

KOMENTARI

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

15

Energetske komentare i analize pratite na: www.croenergo.eu

FOTOGRAFIJA TJEDNA DOBRA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA HEP grupa u šest mjeseci sa 762,3 milijuna kuna neto dobiti ll HEP grupa je u prvom po-

Ovoga puta smo se za fotografiju tjedna odlučili izdvojiti i onu koja opisuje uspjeh tvrtke EMS, ujedno nakladnika NET. Ovoga tjedna okončan je postupak uspostave sustava upravljanja kvalitete prema normi EN ISO 9001:2008.

FOTO: ENERGO MEDIA

Novinar HEP Vjesnika tvrdi: Šibenik nije prvi osvijetljen električnom! ll Prije Šibenika, počeci

elektrifikacije na tlu Hrvatske, odnosno javna električna rasvjeta, postojala je od 1883. do 1895. u Županji pa u Vodnjanu, Đurđenovcu, Rijeci, Čakovcu, Bakru i Zadru, a nedugo nakon Šibenika i u Varaždinu; prva ulica u svijetu osvijetljena električnim svjetlom bila je Mosley Street, u Newcastlu u Velikoj Britaniji, 1879.; HE Robert Moses bila je prva hidroelektrana puštena u pogon 1881., prije poznate Tesline i Westinghauseove Niagara Falls, a prva javna elektrana bila je Edisonova termoelektrana istosmjerne struje Pearl Street Station u New Yorku, 1882.; prvi prijenos na veliku udaljenost u svijetu ostvaren je između HE Lauffen na rijeci Neckar i Frankfurta na Majni, 1891.

U Slobodnoj Dalmaciji od 15. srpnja 2013. osvanuo je krupan i sadržajno upečatljiv naslov: Prvi osvijetljeni grad u svijetu je naš Šibenik. U napisu stoji kako je 28. kolovoza 1895. puštena u pogon HE Krka, dalekovod do Šibenika i javna rasvjeta u predjelu Dobrića, samo dva dana nakon prve hidroelektrane u svijetu na rijeci Niagari, čime je Šibenik postao prvi rasvijetljeni grad u svijetu (dakako: rasvijetljen električnom rasvjetom). Je li tomu tako?

Mi Hrvati poznati smo po tomu što rado nekritički i brzopleto proglasimo nešto naše kako je prvo u svijetu, Europi ili barem u ovom dijelu Europe i šire (često dodajemo to: i šire).

Stoga, zavirimo u dostupnu pisanu povijest te utvrdimo zapisane činjenice o prvom gradskom električnom svjetlu. Šibenik je 28. kolovoza 1895.

godine dobio električnu energiju, za potrebe javne rasvjete, iz Hidroelektrane Krka (kasnijim imenom Jaruga, odnosno Jaruga I), s dvofaznim generatorom 320 kVA. Do grada je položen dalekovod napona 3 kV, četverovodični (dva puta jednofazno), 11 km duljine, na drvenim stupovima. Električna energija ovdje se transformirala na napon 110 V s pet transformatora, postavljenih na vrhove zgrada i stupove. U početku je opskrbljivana javna rasvjeta od 216 rasvjetnih mjesta i pojedine privatne kuće, a iduće godine priključeno je kazalište. U idućim godinama priključuju se prvi industrijski potrošači i kućanstva. Ubrzo je izrađen i tarifni sustav. Bio je to pothvat tvrtke Ante Šupuk i sin iz Šibenika.

Obilježja šibenskog elektrifikacijskog pothvata iz 1895. godine bila su temelj za izbor 28. kolovoza kao Dana Hrvatske elektroprivrede: svrhovito izgrađena elektrana izmjenične struje s visokonaponskim prijenosom, transformacija i razdioba pri niskom naponu, prodaja električne energije potrošačima. Tehnologija i poslovanje bilo je svojstveno i današnjim javnim elektroprivredama svugdje u svijetu.

Međutim, Šibenik nije prvo mjesto u hrvatskom okviru koje je dobilo javnu rasvjetu. Godine 1880. u županjskoj tvornici tanina i bačava, parnim su strojevima pridodani dinamostrojevi radi rasvjete u tvornici, a odatle je 1883. godine izvedena i javna rasvjeta u Županji.

Pietro Marchesi koristi od 1883. godine u Vodnjanu dva parna lokomobila s generatorom is-

tosmjerne struje za vlastite industrijske potrebe i rasvjetu pogona. Od 1889. godine započeo je službeno provoditi distribuciju električne energije u mjesto, za rasvjetu ulica i za korištenje u javnim lokalima, pod imenom Električna centrala Marchesi&Compani.

Ta k o j e t a j v o d n j a n s k i pothvat, zapravo, prva sustavno organizirana proizvodnja radi distribucije i prodaje električne energije u nas.

Od godine 1881. koristi se električna energija za potrebe pilane u Đurđenovcu. Generator istosmjerne struje, snage 120 kW, pogonjen je parnim strojem i odatle je započela prva etapa elektrifikacije mjesta 1891. godine.

Godine 1892. izgrađena je elektrana u Rijeci, s parnim strojevima i tri jednofazna generatora od po 120 kVA. Ta je elektrana zamijenila prvu, preuzevši rasvjetu željezničke stanice, lučkih postrojenja i silosa.

Uskoro započinje elektrifikacija stanova i ureda duž obale luke.

U Čakovcu je donesenu odluku o plinskoj gradskoj rasvjeti zaustavila ponuda gradnje novog mlina, zajedno s elektranom. Grad je ponudu prihvatio i dao besplatno zemljište za novi mlin te je 1. listopada 1893. godine grad rasvijetljen sa 131 električnom svjetiljkom.

Na nalog gradske uprave Bakra, prigodom obnavljanja mlina Malinice na Jazu, ugrađena je u starom mlinu - koji je radio na mlinske kotače - vodna turbina umjesto kotača, a za rezervu kada nema vode, pogon parnim strojem. Ta hidro-termoelektrana puštena je u pogon

16. lipnja 1894. godine. Generator istosmjerne struje bio je 6,5 kW, napona 100 V. Javna rasvjeta u Bakru imala je 50 žarulja, a privatna 120 žarulja.

Zadar je električnu energiju započeo koristiti na Silvestrovo 1894. godine, kada je uključena prva električna javna rasvjeta u Širokoj i drugim ulicama.

Dakle, grad koji je udaljen manje od 100 kilometara od Šibenika, dobio je javnu rasvjetu ranije! Varaždinska industrijska zadruga dobila je od grada Varaždina koncesiju na 50 godina za provedbu elektrifikacije ulica, trgova i javnih mjesta.

Električno svjetlo zasjalo je prvi put 17. prosinca 1895. godine.

U svijetu je prva ulica osvijetljena električnim svjetlom bila Mosley Street, u Newcastlu u Velikoj Britaniji (na britanskom sjeveroistoku). Ulica je bila osvijetljena žaruljama sa žarnom niti Josepha Swana, 3. veljače 1879. Rodom iz Newcastla, Swan je poznat kao izumitelj žarulje sa žarnom niti, prije izuma Thomasa Edisona. Uspomena današnjih žarulja na svoje davne prethodnike je u oznaci podnoška žarulje.

Edisonov podnožak, koji ima navoj za uvijanje žarulje u grlo, označava se danas s E (primjerice, E27 znači navojno grlo od 27 milimetara). Swanov podnožak označava se s B ili Ba, a naziva se bajunetni, jer se žarulja utiče u grlo i onda neznatno zakrene, poput bajuneta na pušci. Ne može se odvrnuti treskanjem te se primjenjuje za žarulje u željezničkim vagonima ili žaruljice u automobilima.

Nastavak donosimo u idućem broju Nacionalnog energetskog tjednika.

lugodištu ove godine ostvarila konsolidiranu neto dobit od 762,3 milijuna kuna, što je značajno poboljšanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je grupa imala gubitak od 320 milijuna kuna, podatak je iz konsolidiranog financijskog izvješća HEP grupe objavljenog na Zagrebačkoj burzi.

HEP je objavio i nekonsolidirano izvješće za matičnu kompaniju, Hrvatsku elektroprivredu (HEP) koja je u prvih šest mjeseci imala neto dobit od 971 milijun kuna, dok je u istom razdoblju lani neto dobit iznosila 97,8 milijuna kuna.

Iz HEP-a u objašnjenju rezultata HEP grupe kao dva ključna čimbenika za dobre rezultate poslovanja u prvom polugodištu navode prošlogodišnje povećanje reguliranih cijena električne i toplinske energije, što je povećalo prihode od prodaje u prvom polugodištu ove godine, te odličnu hidrologiju koja je značajno smanjila troškove proizvodnje i nabave električne energije.

Naime, kako navode, izrazito povoljne hidrološke okolnosti s velikim dotocima vode, koje traju od zadnjeg tromjesečja prošle godine, omogućile su rekordnu proizvodnju električne energije u hidroelektranama. Ostvarena je proizvodnja od 5,1 TWh (teravatsati, odnosno milijardi kilovatsati), za 3,3 TWh više nego u izrazito sušnom prvom polugodištu prošle godine, te je smanjena proizvodnja u termoelektrana-

ma i uvoz električne energije.

Poslovni prihodi HEP grupe u pr vom su polugo dištu iznosili 7,7 milijardi kuna, što je gotovo 1,1 milijardu kuna, ili 16 posto više nego u istom razdoblju lani.

Pritom su prihodi od prodaje električne energije iznosili 6,6 milijardi kuna i veći su za 725,1 milijun kuna, ili 13,1 posto, što iz HEP-a objašnjavaju odobrenim povećanjem cijena struje za regulirane djelatnosti od 1. svibnja 2012. te izvozom viškova struje proizvedene u hidroelektranama.

Porasli su i prihodi od prodaje toplinske energije, za 117,5 milijuna kuna zbog odobrenog povećanja cijene grijanja od 13. prosinca prošle godine, a prihodi od prodaje plina veći su za 20,6 milijuna kuna jer je od 1. svibnja 2012. godine promijenjena cijena za distribuciju i uvedena fiksna mjesečna naknada, navodi poslovodstvo HEP-a.

Troškovi poslovanja HEP grupe iznosili su 6,35 milijardi kuna i smanjeni su za 473 milijuna kuna, odnosno za 6,9 posto odnosu na prvo polugodište prošle godine.

Pritom iz HEP-a napominju kako su, uslijed smanjenja proizvodnje električne energije u termoelektranama i manjeg uvoza struje te nižih cijena ugljena i električne energije, za 32,5 posto smanjeni troškovi energetskog goriva i nabave električne energije koji iznose 2,5 milijardi kuna.

TOP 5 by CROENERGO.EU TJ E DA N

1.

Ministarstvo onemogućuje razvoj korištenja OIE

2.

02.-06. rujna

2013.

Hlađenje Tihog oceana objašnjava usporavanje globalnog zatopljavanja

3.

Karlovac: Izgradnja kompleksa riječnih akvarija - KAquariuma

4.

HEP grupa u šest mjeseci sa 762,3 mil. kuna neto dobiti

5.

HEP-ov laboratorij akreditirani...

jedini