NET | Nacionalni energetski tjednik | Vol. 02 by Nacionalni energetski tjednik

NET

nacionalni energetski tj e d n i k

ENERGETSKE NOVOSTI, ANALIZE I KOMENTARI | GODINA 01 | BROJ 02 | ENERGO MEDIA SERVIS ZAGREB

Vlada mora zaštititi energetski siromašna kućanstva

VB: Većina stanovništva za nove nuklearne elektrane

NACIONALNE VIJESTI Stranica 04

MEĐUNARODNE VIJESTI Stranica 10

OSATINA Grupa: Poljoprivredni lider u instalaciji bioplinskih postrojenja OSATINA GRUPA Prvo bioplinsko postrojenje Osatine, a ujedno i prvo u Hrvatskoj, nalazi se na lokaciji farme muznih krava u Ivankovu Osatina je osnovana u siječnju 1993. godine kao malo privatno poduzeće s tri redovno uposlena djelatnika. Na samom početku sadržavala je poljoprivrednu ljekarnu u Koritni te malu otkupnu pistu. Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Osatina je osnovana u si-

Prošle godine, Osatina je obilježila 20. obljetnicu poslovanja. Uz ‚novo lice’ upravne zgrade, gospodarska cjelina tvrtke nije više ona poljoprivredne zadruge, nego društva ograničene odgovornosti. Tvrtka je svojim izrazitim rastom premašila okvire zadruge te joj je takav ustroj postao teretom. Od 2012. godine promijenjen je naziv u„Osatina Grupa d.o.o.”, s prijenosom kompletne gospodarske cjeline. „Ovo je još jedan razlog zašto se cjeloviti imidž tvrtke mijenja, jer kao brzorastuća i moderna kompanija shvaćamo kao svoju dužnost ne samo pratiti promjene na tržištu, nego i biti promjena”, navode iz te tvrtke. Proizvodnja Osatine organizi-

rana je kroz sljedeća područja i djelatnosti – ratarstvo, govedarstvo, svinjogojstvo, tvornica stočne hrane, proizvodnja humusa te proizvodnja povrća. U sklopu ratarske proizvodnje Osatina obrađuje ukupno oko 2.500 hektara zemljišta koje je u zakupu na području više općina. Također organizira i ugovaranje ratarske proizvodnje putem kooperantskih ugovora na oko 4.000 ha, a suradnju ostvaruje s više od 1.500 fizičkih i pravnih osoba. Za navedenu proizvodnju kao i usluge u kooperaciji tvrtka raspolaže s kompletnom i najsuvremenijom mehanizacijom.

Cijeli članak pročitajte na: SPECIJAL

TEMA BROJA

KOMENTARI

KOMENTAR TJEDNA:

Javnost mora shvatiti da trebamo zaštititi interese HEP-a i resurse Stranica 14

Ne treba nam uvoz:Vjetroagregati grupe KONČAR sadrže više od 80% domaće komponente ll Vjetroagregati proizvodnje KONČAR su potpuno automati-

FOTO: ENERGO MEDIA

zirani. Pokreću se kada brzina vjetra dosegne veličinu projektiranu za njihovo uključenje. Izlazna snaga vjetroagregata raste s brzinom vjetra. Kod određene brzine vjetra vjetroagregati postižu svoju nazivnu snagu. Stranica 12

NEWS

TJEDAN 02 | SVIBANJ

NET

JANAF

JNAF-R-A: Prospekt za uvrštenje 264.812 dionica

ll Jedinstveni prospekt za

uvrštenje u redovito tržište Zagrebačke burze d.d. izrađen je za uvrštenje na Redovito tržište Zagrebačke burze d.d. 264.812 redovne dionice na ime, oznake JNAF-R-A, koje drži jedan dioničar – HANDA, a koje su izdane u postupku dokapitalizacije provedene 2009. godine i koje su prethodno nosile

oznaku B, stoji u priopćenju te kompanije. Kako bi se napravila konverzija navedenih dionica u seriju A, bilo je potrebo izraditi Prospekt uvrštenja. Navedeni prospekt možete preuzeti na portalu croenergo.eu. "Predmet uvrštenja na Redovito tržište Zagrebačke burze d.d., Zagreb su 264.812 redovne dionice Izdavatelja izdanih

temeljem Odluke o povećanju temeljnog kapitala od 19. lipnja 2009., koja se provela sukcesivnom uplatom uloga u novcu od strane Hrvatske agencije za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata te su iste dionice kod Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. vodile pod oznakom JNAF-RB", stoji u Prospektu. [T.M.]

U ožujku bilježimo povećanje industrijske proizvodnje i to kao rezultat povećanja proizvodnje unutar opskrbe električnom energijom i plinom HGK

Cijene naftnih derivata su nakon dužeg vremena imale negativan doprinos godišnjoj inflaciji... Usporedo sa padom proizvodnje u rudarstvu i vađenju te prerađivačkoj industriji, u ožujku je zabilježen porast ukupnih zaliha gotovih proizvoda u industriji i to za 1,4% u odnosu na isti mjesec prošle godine... Tomislav Marjanović

rast proizvodnje na godišnjoj razini. Pritom je najznačajniji pozitivan utjecaj imalo povećanje proizvodnje gotovih metalnih proizvoda (27,6%, uglavnom proizvodi koji se koriste u graditeljstvu) i proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka (38%, u zadnjih godinu dana uglavnom visoke stope rasta).

tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Industrijska proizvodn-

ja bila je u ožujku ove godine veća za 0,8% u odnosu na isti mjesec prošle godine. Rezultat je to primarno povećanja proizvodnje u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (20,7%). Međutim, na to je povećanje uglavnom utjecala niska baza, dok je na smanjenu dinamiku rasta znatno utjecao pad proizvodnje u rudarstvu i vađenju te u prerađivačkoj industriji, najnoviji su podaci dostupni u publikaciji Hrvatske gospodarske komore pod nazivom 'Gospodarska kretanja 2013.'. Unutar prerađivačke industrije godišnji pad proizvodnje u ožujku, bilježi se u 13 od 24 grane pri čemu je najveći negativan utjecaj imalo smanjenje proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (-56%) i proizvodnje prehrambenih proizvoda (-7,1%). Najduži trend godišnjeg pada bilježe proizvodnja papira (deset mjeseci), proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (sedam mjeseci) i proizvodnja odjeće (pet mjeseci). FOTO: ENERGO MEDIA

Istodobno je u 11 grana prerađivačke industrije zabilježen

Usporedo sa padom proizvodnje u rudarstvu i vađenju te prerađivačkoj industriji, u ožujku je zabilježen porast ukupnih zaliha gotovih proizvoda u industriji i to za 1,4% u odnosu na isti mjesec prošle godine. Ipak, takva kretanja najvećim su dijelom determinirana, kao i u posljednje dvije godine, izrazito oscilatornim kretanjima zaliha farmaceutskih proizvoda i pripravaka. Konkretno, u ožujku ove godine zalihe su farmaceutskih proizvoda bile 112,6% veće u odnosu na ožujak prošle godine, a da nije bilo spomenutog rasta, ukupne zalihe bile bi manje. Uslijed povećanja proizvodnje u siječnju i ožujku (veljača pad od 3%), industrijska je proizvodnja u prvom tromjesečju ove godine bila veća na godišnjoj razini za 0,9%, što je uz pad broja zaposlenih od 5,8% rezultiralo povećanjem proizvodnosti rada u industriji od 6,9%. Prema (kalendarski prilagođenim) podacima Eurostata, industrijska proizvodnja EU već šest mjeseci bilježi kontinuirani pad na godišnjoj razini, a u veljači je proizvodnja bila manja za 1,7% u odnosu na isti mjesec prošle godine. Prema dostupnim podacima, u 16 ze-

malja od ukupno 22, zabilježen je pad proizvodnje s time da u Češkoj, Njemačkoj, Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Poljskoj, Portugalu, Finskoj i Ujedinjenoj Kraljevini taj pad znači nastavak negativnog trenda. Usporedo sa padom proizvodnje u Europskoj uniji, rastu proizvođačke cijene, ali sporijom dinamikom u odnosu na prethodne dvije godine, pa su tako proizvođačke cijene u ožujku ove godine bile 0,4% veće na godišnjoj razini naspram ožujka 2012. godine kada su bile 3,5% veće, odnosno ožujka 2011. godine kada su bile 6,5% veće. Do povećanja cijena došlo je uslijed povećanja cijena na domaćem tržištu, dok je na nedomaćem tržištu zabilježen pad proizvođačkih cijena.

Osnovni agregati cijena: Cijene naftnih derivata su nakon dužeg vremena imale negativan doprinos godišnjoj inflaciji Inflatorna krivulja se ublažava: u ožujku je godišnja inflacija realizirana na razini od 3,7%, najniže od srpnja prošle godine. Razlog tome je nestanak inflatornih pritisaka koji su proizlazili iz baznog efekta temeljem povećanja osnovne stope PDVa u ožujku prošle godine te pad cijena nafte odnosno naftnih derivata. Naime, cijene naftnih derivata su nakon dužeg vremena imale negativan doprinos godišnjoj inflaciji, smanjivši se na godišnjoj razini (lož ulja za 5,1%; goriva i maziva za automobile za 0,5%). Osnovni inflatorni pritisci ostaju administrativne cijene vezane uz us-

luge stanovanja koje su značajno povećane u svibnju prošle godine: u ožujku su ove cijene činile čak 55% godišnje inflacije (pritom samo električna energija 31%, a plin 17%). Uz to, ostaju i neelastične cijene hrane kao važan izvor inflacije, koje su ove godine više (4,5%) zbog loših prošlogodišnjih agrometeroloških uvjeta te ukidanja nulte stope PDV-a početkom godine. Bez cijena energije i hrane, godišnji rast indeksa potrošačkih cijena iznosio je tek 1,3%, što je manje nego prethodna dva mjeseca. U okolnostima izostanka oporavka potražnje, od svibnja nadalje (kada će nestati i drugi snažni bazni efekt vezan uz prošlogodišnji rast cijena električne energije i plina) očekujemo još značajnije sniženje godišnje stope inflacije. Zbog skorašnjeg pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, od početka ove godine Eurostat objavljuje i harmonizirani indeks potrošačkih cijena za Hrvatsku koji je usporediv s ostalim zemljama članicama. On je nešto niži od indeksa potrošačkih cijena i iznosi 3,4% za ožujak. Kada se ovaj indeks usporedi sa članicama EU, Hrvatska trenutno ima treću najvišu razinu inflacije, odmah iza Rumunjske i Estonije. Inače, na području skupine zemalja EU i eurozone inflacija se kreće opadajućim trendom još od kraja 2011. godine te je u ožujku realizirana na razini od 1,9% (EU) odnosno 1,7% (eurozona), najnižim razinama od sredine 2010. godine. Treba još naglasiti i kako je Grčka, zemlja u najdubljoj krizi u eurozoni, u ožujku ušla u deflaciju (-0,2%).

SVIBANJ | TJEDAN 02

NET

PRODA JA

NEWS

www.croenergo.eu

OMV prodao dio Nabucco West-a GDF SUEZ-u

ll O M V j e p r o d a o o k o

9% svog udjela u plinovodu Nabucco International GmbH GDF Suez-u, jednoj od najvećih francuskih elektroenergetskih kompanija, navodi se u priopćenju za medije. Ova transakcija uslijedila je nedugo nakon što je OMV od RWE preuzeo udjele u pro-

jektu Nabucco. Zaključenje transakcije očekuje se u drugoj polovici 2013. godine. Gerhard Roiss, glavni izvršni direktor OMV-a, ovim je povodom izjavio: "Ulazak GDF Suez-a u Nabucco West velika je prekretnica u razvoju ovog projekta. Transakcija je dokaz da smo na pravom putu u osi-

guravanju više plina iz novih izvora za Europu. Ove godine svjedočili smo znatnom napretku projekta Nabucco West. Uz novog europskog partnera osnažili smo našu priču te se veselimo predstojećoj odluci konzorcija Shah Deniz II oko rute za isporuku plina u Europu". Ulazak francuskog partnera je

jasan znak paneuropske podloge za Nabucco West koja trenutno uključuje bugarski BEH, turski BOTAS, mađarski FGSZ, francuski GDF SUEZ, austrijski OMV i rumunjski Transgaz. GDF SUEZ i OMV nisu otkrili iznos transakcije kao ni ostale uvjete kupovine udjela u projektu Nabucco West. [M.P.]

Želimo li jeftinu i "prljavu" energiju?

ll Čelnici Europske unije su

složni u mišljenju da bi energenti trebali biti jeftiniji. Ali je pitanje - kako? Europa potiče ekološku - dakle i skuplju energiju, pa je pitanje: želimo li jeftinu i "prljavu" energiju? Na sastanku na vrhu Europske unije ove srijede (22.5.) se opet postavilo pitanje, kako energiju u Europi učiniti jeftinijom. Poticaj za raspravu je došao i od lobističke skupine "Buisness Europe" koja ukazuje kako su proizvodi iz Europe skuplji na svjetskom tržištu jer američki ili proizvođači sa Dalekog istoka, plaćaju mnogo manje za potrošenu struju ili plin. Tako je i premijer Luksemburga Jean-Claude Juncker podsjetio kako je cijena plina u SAD tek četvrtina onog što ga plaćaju Europljani. Jedan od glavnih razloga jest i sve raširenija tehnologija istiskivanja plina iz podzemlja, takozvani "Fracking". No problem jest što se u tom postupku pod zemlju pumpaju različite kemikalije - i zapravo nitko nije siguran, kako će se to konačno odraziti na, na primjer, podzemne vode. Na cijenu energije u Europi, podsjetio je europski povjerenik za energiju Günther Oettinger, utječu i poticaji koji se daju za obnovljive izvore energije, poput vjetra, sunca ili vode. Takvi izvori su i dalje skuplji od konvencionalnih, ali se

FOTO: MEDIA SERVIS

GAZPROM

Novosti iz svijeta energetike pratite na:

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

teži do 2020. čak petinu potrebe pokriti iz takvih izvora. Povrh toga Europa se obvezala i na redukciju emisije ugljičnog dioksida tako da je sve više tereta na one koji tu energiju i troše. S druge strane, već i sam spomen da bi energenti trebali biti jeftiniji - pa čak i ako će više zagađivati okoliš, stranku Zelenih i njenu zastupnicu u Europskom parlamentu Rebeccu Harms tjera na barikade protiv "takvih fosila koji žele okrenuti kotač energetske politike unazad". Kad kaže "fosil" ova zastupnica misli na europskog povjerenika za industriju Antonia Tajanija koji se, uoči ovog summita, izjasnio protiv novih ciljeva za zaštitu klime jer bi to "europskoj industriji stvorilo veće troškove". Povjerenik za energiju Oettinger utoliko pokušava spojiti - nespojivo. S jedne strane, zaštitnike okoliša uvjerava kako "neće biti nikakve nove promjene energetske politike u Europskoj uniji" i kako će se i dalje poticati ekološki izvori, ali u istom dahu dodaje i kako "moramo željeti da se u Europi i dalje proizvodi čelik i aluminij, ali i keramika, industrijski tekstil i kemijski proizvodi" i kako, da bi cijena tih proizvoda bila konkurentna na tržištu, cijena energenata mora biti niža. Kako postići i jedno i drugo, povjerenik za energiju jedva može dati odgovor, ali ne isključuje mogućnost

niti da veći teret onda padne na domaćinstva i građane jer, kako objašnjava povjerenik, "i oni, kao zaposlenici, žive od tog gospodarskog razvoja". Zapravo i predsjednik Luksemburga Juncker, iako sklon interesima industrije, upozorava kako će "gospodarska kriza proći, ali promjena klime se neće samo tako moći zaustaviti" i kako se "zaštita okoliša ne može žrtvovati na oltaru gospodarskog rasta". Utoliko dvojba - jeftinija energija ili okoliš nipošto nije riješena i povjerenik za energiju je zadužen izraditi detaljno izvješće o cijeni energenata i njihovom utjecaju na gospodarstvo u svim zemljama Europske unije.

se pretpostavlja da su bogate zemnim plinom. Sečin zato sada predlaže liberalizaciju izvoza tečnog plina iz tih područja u Rusiji.

konkurenciju na europskom tržištu i time još više sniziti cijene", objašnjava Černjadev.

Isto tako, Oettinger mora dati odgovor, kako uopće provesti investicije u europsku dalekovodnu mrežu kako bi se onda moglo i proizvoditi više energije u područjima gdje ima više sunca, vjetra ili energije mora i vode da bi se ta energija transportirala do svih korisnika. Već i to su veoma teška pitanja za čije odgovore povjerenik ima vremena do kraja sljedeće godine. U međuvremenu je dogovoreno da će i Europa početi oprezno eksperimentirati sa crpljenjem plina iz zemlje novim metodama za što su, kako Oettinger izjavljuje, prije svega zainteresirane Poljska, Velika Britanija, ali i Ukrajina.

Gazprom gubi monopol na svjetskom tržištu?

Rasprava o monopolu nad izvozom je već neko vrijeme aktualna... Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Rusk i energetsk i div

Gazprom dobiva konkurenciju. Drugi ruski proizvođači plina probijaju se na svjetsko tržište. Zemni ili prirodni plin povećava konkurentnost i mogao bi sniziti cijene, piše njemački list Deutsche Welle. Još uvijek Gazprom ima tu privilegiju da kao jedini prodavač isporučuje ruski plin širom svijeta. Ali to bi se moglo uskoro

promijeniti - i to dovođenjem zemnog ili prirodnog plina u tečno stanje. Prilikom transporta tog goriva, postojeća mreža plinovoda od Gazproma više ne igra nikakvu ulogu. Naime, kupce je moguće snabdjevati tim gorivom i brodovima. Zbog toga bi, prije svega u Aziji Gazpromov monopol mogao biti razbijen, što bi moglo imati za posljedicu i promjene po pitanju cijene plina. Nadležno Ministarstvo energije u Moskvi već radi na izradi novih odredbi za izvoz. Time i druge ruske firme trebaju dobiti dozvolu za izvoz tečnog prirodnog plina. Dva velika poduzeća - Novatek i Ros-

neft su već spremna za izvoz. Naftna kompanija Rosneft je baš kao i Gazprom u državnom vlasništvu. Ali i privatno poduzeće Novatek može računati na podršku države. Jer njegovi vlasnici su tijesno povezani s predsjednikom Vladimirom Putinom. Rasprava o monopolu nad izvozom je već neko vrijeme aktualna. Još je 2010. Gazprom potpisao ugovor sa Novatekom koji se odnosi na poluotok Jamal, gde je otkriveno 11 polja zemnog plina i 15 polja kondenzata nafte i plina. Tim ugovorom Novatek može izvoziti zemni plin u Aziju. Novatek

za to plaća Gazpromu proviziju u visini od otprilike dva do pet posto od prihoda prodaje. Prije nekoliko mjeseci Novatek je u borbi protiv monopola Gazproma dobio neočekivanu podršku. Igor Sečin, utjecajni predsjednik Rosnefta, izjavio je kako Gazprom neće imati velike gubitke ako drugi ruski ponuđači budu mogli izvoziti zemni plin u azijsku regiju. Do sada državno poduzeće Rosneft nije imalo projekte na području tečnog plina. Ali nedavno je dobilo 40 licenci za korištenje površina kontinenta pokrivenih morem, za koje

Dmitrij Černjadev, stručnjak za energiju, smatra da bi ukidanje monopola moglo uslijediti postepeno i kako bi time bili smanjeni rizici za Gazprom. I dok bi Azija uskoro mogla postati regijom za poslovanje novih ponuđača, Europa bi ostala glavno područje izvoza Gazproma. "Vlasti pretendiraju toj varijanti, jer strahuju da bi dozvola za izvoz tečnog prirodnog plina u Europu mogla stvoriti nepotreban pritisak na

Stručnjaci polaze od toga da Gazprom na duže staze mora u potpunosti promijeniti svoju strategiju. Dosadašnji model poslovanja s dugoročnim ugovorima i vezivanjem cijene plina za cijenu nafte bit će preispitan. Sergej Pikin, direktor Zaklade za energetski razvoj smatra da će Gazprom morati nešto promijeniti i u vezi s europskim kupcima. "Koncern mora postati fleksibilniji, u suprotnom postoji opasnost da vrlo brzo izgubi značajan udio na tržištu", upozorava taj stručnjak. [D.W.]

NACIONALNE VIJESTI

TJEDAN 02 | SVIBANJ

NET

ENERGETSKA OBNOVA

Energetska obnova 87 objekata Grada Zagreba

ll Aktivnosti zagrebačke

Gradske uprave u energetskoj obnovi 87 objekata Grada Zagreba, uporabe obnovljivih izvora energije i ekološko prihvatljivih goriva sukladno smjernicama i direktivama EU, predstavljeni su na konferenciji za novinare u Gradskoj upravi. Pročelnik Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Marijan Maras istaknuo je projekt "ZagEE" - Zagreb energetski efikasan grad kojim je obuhvaćena energetska obnova zgrada u vlasništvu Grada Zagreba kroz primjenu mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije za 87 javnih zgrada - osam zgrada Gradske uprave, 13 zgrada osnovnih škola, osam zgrada srednjih škola, 32 zgrade dječjih vrtića, šest zgrada domova za starije i nemoćne, dvije zgrade domova zdravlja i 18 zgrada mjesne samouprave. Projektom je obuhvaćena i modernizacija 3.000 rasvjetnih tijela javne rasvjete LED rasvjetnim tijelima s kontrolnim upravljačkim sustavom. Projekt je vrijedan gotovo dva milijuna eura, a provodit će se do ožujka 2016. Grad Zagreb će investiciju realizirati sredstvima Strukturnih fondova EU te kreditima Europske investicijske banke i HBOR-a te manjim dijelom sredstvima iz gradskog proračuna, rekao je Maras. Dodao je kako je u tijeku i izvedba fotonaponskih sustava na tri objekta gradske uprave, četiri termalna solarna sustava na objektima Gradske uprave i četiri sustava na dječjim vrtićima. Ugovorena je izrada tehničke dokumentacije za fotonaponske sustave na šest gradskih objekata i 10 solarnih termalnih sustava na 10 objekata. Maras je istaknuo da je uspostavljen i registar objekata gradske uprave, kontinuirano se prati energetska potrošnja i potrošnja vode na 892 objekata. Grad Zagreb je tijekom 2011. i 2012. građanima i pravnim osobama subvencionirao troškove izgradnje obnovljivih izvora energije za 71 sustav (do 40 posto iznosa) a, od ove godine u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost planira subvencionirati troškove za izgradnju novih 75 sustava. Natječaj je otvoren do 15. srpnja ove godine, kazao je Maras. [T.M.]

FOTO: ENERGO MEDIA

Vlada mora zaštititi energetski siromašna kućanstva Sramotno je da u 21. stoljeću u Hrvatskoj ima sve više građana kojima je uskraćeno pravo na korištenje energenata jer nisu u mogućnosti plaćati inače visoke cijene energenata. POTROŠNJA

Dio građana-potrošača koji žive u teškim uvjetima moraju ostvariti povoljnije uvjete opskrbe... Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Savez udruga za zaštitu

potrošača Hrvatske zatražio je da Vlada zaštiti siromašna kućanstva i ugrožene kupce koji ne mogu plaćati skupu energiju, a zbog čega im se isključuje struja ili šalju ovrhe. Također je otvorenim pismom pozvao Vladu da donese Uredbe o zaštititi energetski siromašnih kućanstava i ugroženih kupaca.

Predsjednik Saveza Nenad a takva uredba nije donijeta. Kurtović na konferenciji za no- Znamo da u Hrvatskoj brojna vinare u Osijeku je podsjetio kućanstva žive ispod granice da je do 8. svibnja, odnosno minimuma za osiguranšest mjeseci od stupanje osnovnih uvjeja na snagu novog ta za dosto Zakona o energijanstven žiji iz studenoga vot, što prošle godine, svakako Vlada trebala Savez udruga za zaštitu podrazudonijeti uredbu potrošača Hrvatske djelmijeva i kojom se i u Hruje i nastupa u ime svojih pomoć za vatskoj, sukladčlanica, a na dobrobit i u korištenno direktivama korist svih potrošača je električne EU, moralo definirati energije, plina energetsko siromaštvo, i toplinske energiali i mjere pomoći kojima bi se je", rekao je Kurtović. to siromaštvo ublažilo. Savez je stoga od Vlade i u "Nažalost šest mjeseci je prošlo, otvorenom pismu zatražio

da hitno ispuni svoju zakonsku obvezu i što prije donese potrebne akte, a kako bi se omogućilo da dio građana-potrošača koji žive u teškim uvjetima ostvari povoljnije uvjete opskrbe, bilo električnom energijom, prirodnim plinom ili toplinskom energijom, te ih se zaštitilo od iskapčanja ili provedbe mjera prisilne naplate.

ne države, koje nisu tako blizu ulaska u EU kao Hrvatska, imaju to pitanje dobro riješeno, aludirajući na BiH i Srbiju. Naglasio je kako se direktiva EU o toj problematici odnosi na teško socijalno ugrožene građane, kao i bolesne, kojima se svakodnevno iskapča struja i drugi energenti te dolaze ovrhe.

Sramotno je da u 21. stoljeću u Hrvatskoj ima sve više građana kojima je upravo uskraćeno to pravo na korištenje energenata jer nisu u mogućnosti plaćati inače visoke cijene energenata, rekao je Kurtović, napominjući kako neke susjed-

Savez udruga za zaštitu potrošača ujedno se zauzeo za preispitivanje ovršnih troškova jer u tom sustavu neki za dug od primjerice sto kuna zaračunavaju i po više stotina kuna za odvjetničke ili bilježničke usluge.

Vrdoljaku predstavljen projekt u TE-TO Osijek Količina energije koju će proizvoditi biti će 44 posto veća od one koju proizvodi nuklearna elektrana Krško. Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Ministar gospodarstva

Ivan Vrdoljak sudjelovao je 28. svibnja na predstavljanju HEPovog ulaganja u novi blok termoelektrane-toplane Osijek,

vrijednog oko 450 milijuna eura. Projekt su Ministru predstavili član Uprave HEP-a Perica Jukić, direktor TE-TO Osijek Branimir Pašić te voditelj projekta Davor Grubišić.HEP razvija projekt zamjene i proširenja kapaciteta postojećeg energetskog postrojenja Termoelektrane-Toplane Osijek odnosno izgradnju novog modernog plinskog kombi- kogeneracijskog proizvodnog objekta – elektrane KKE OSIJEK 500 s

ciljem proizvodnje električne energije primarno za potrebe elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske te toplinske energije za grad Osijek. Riječ je visokoučinkovitom proizvodnom objektu koji će kao primarno gorivo koristiti plin u kombiniranom ciklusu (plinska i parna turbina), instalirane snage 450 MW (električna) i 160 MW (toplinska). Elektrana će, uz stupanj iskoristivosti veći od 58 posto i primjenu

tehničkih mjera za postizanje najviših standarda zaštite okoliša imati nisku razinu emisije stakleničkih plinova, osobito ugljikovog dioksida, nadoknaditi će manjak proizvodnih kapaciteta i osigurati dostatnost toplinskih izvora u gradu Osijeku te će se na vrijeme pokrenuti proces zamjene postojećih postrojenja kojima ističe životni vijek. Lokalna zajednica ostvariti će dodatni godišnji prihod na ime naknade za ko-

rištenje prostora od približno 15 milijuna kuna godišnje, a u izgradnji se očekuje udio domaće industrije od najmanje 40 posto. Utjecaj projekta TE-TO Osijek u cjelokupnoj proizvodnji HEPa je oko 20 posto, a količina energije koju će proizvoditi biti će 44 posto veća od one koju proizvodi nuklearna elektrana Krško. Utjecati će i na BDP-a.

SVIBANJ | TJEDAN 02

NET

NACIONALNE VIJESTI

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

www.hgk.hr ili www.een.hr

Gradilište, pravo okoliša, energetsko pravo i propisi o gradnji u sektoru OIE Nakon dovršenja izgradnje, podnositelj zahtjeva dužan je ishoditi uporabnu dozvolu od nadležnog tijela koje je izdalo odgovarajuću građevinsku dozvolu. PRAVO

Investitor može odlučiti uzeti nekretninu u zakup od treće osobe kako bi izgradio postrojenje koje koristi OIE... Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Svaki investitor u Republici

Hrvatskoj koji planira provesti projekt obnovljivih izvora energije mora imati gradilište za takav projekt. Investitor mora ishoditi pravo vlasništva na gradilištu stjecanjem vlasništva, služnosti i prava građenja, odnosno investitor može uzeti gradilište u zakup od vlasnika gradilišta. Vlasništvo na nekretnini daje vlasniku pravo na korištenje, opterećivanje ili prodaju nekretnine, odnosno bilo kakvo raspolaganje njome bez ograničenja. Vlasnik također može graditi zgrade u skladu s važećim propisima o gradnji. Vlasništvo se obično stječe temeljem ugovora o kupoprodaji zemljišta koje mora biti upisano u odgovarajuće zemljišne

knjige. Takvi ugovori zaključuju se u pisanom obliku i u njima je navedeno sljedeće: (i) valjano pravo vlasništva, (ii) detaljan opis ugovornih strana i nekretnine, (iii) datum i mjesto dokumenta o vlasništvu, te (iv) bezuvjetna izjava prodavatelja kojom ovlašćuje kupca za upis prijenosa vlasništva (clausula intabulandi). Potpis prodavatelja mora biti ovjeren od strane javnog bilježnika. Kupac mora potpisati kupoprodajni ugovor, ali njegov potpis ne mora biti ovjeren. Pravo služnosti ovlašćuje vlasnika tog prava da koristi zemljište u vlasništvu treće osobe. Pravo služnosti može biti zasnovano na neodređeno ili određeno vrijeme temeljem ugovora, temeljem odluke državnog tijela, ili na temelju zakona. Ugovori o zasnivanju prava služnosti moraju biti u pisanom obliku i sadržavati sastavne dijelove propisane za ugovore o kupoprodaji zemljišta. Potpis vlasnika nekretnine mora biti ovjeren od strane javnog bilježni-

ka. Odgovarajuće upisana prava služnosti prenose se zajedno s vlasništvom na zemljištu.

U FOKUSU

određeni projekti oie moraju obuhvaćati i procjenu utjecaja na okoliš - eia

Uspješne priče HGK-a pratite na:

Pravo građenja ovlašćuje vlasnika tog prava da izgradi zgradu na zemljištu u vlasništvu treće osobe. To pravo stoga predstavlja izuzetak od načela da je vlasnik zemljišta ujedno i vlasnik zgrade koja je na tom zemljištu izgrađena. Pravo građenja obično se zasniva temeljem ugovora između investitora i vlasnika zemljišta. Formalni zahtjevi propisani za ugovore o kupoprodaji zemljišta i ugovore o zasnivanju prava služnosti odgovarajuće se primjenjuju na ugovore o zasnivanju prava građenja. Obično se ugovara ponavljajuća mjesečna ili godišnja zakupnina. Pravo građenja može se prenositi i opterećivati nezavisno od zemljišta. Pravo građenja može biti zasnovano na neodređeno ili određeno vrijeme. Ono ističe po isteku svog ugovornog roka, odnosno nakon što vlasnik tog prava od njega odustane ili temeljem

odluke suda. Pravo građenja također ističe ukoliko zgrada nije izgrađena u roku od 20 godina. Po isteku prava građenja, vlasnik zemljišta automatski stječe pravo vlasništva na zgradi. Investitor može odlučiti uzeti nekretninu u zakup od treće osobe kako bi izgradio postrojenje koje koristi OIE. Zakup se zasniva temeljem ugovora. Takvi ugovori moraju biti zaključeni u pisanom obliku, a mogu se zaključiti na određeno ili neodređeno vrijeme. Ukoliko investitori odluče uzeti nekretninu u zakup kako bi izgradili postrojenje koje koristi OIE, investitori bi trebali ishoditi upis zakupa u zemljišne knjige kako bi osigurali svoja prava u slučaju kasnije prodaje nekretnine. U ugovorima o zakupu također bi trebala biti navedena jasna pravila o tome kako će se riješiti pitanje prijenosa vlasništva na postrojenju nakon isteka zakupa. ll nastavak na sljedećoj stranici...

UPGRADE ENERGY

Ne bacajte novac u vjetar, iznajmite krov!

ll Obzirom da troškovi živo-

ta rastu iz dana u dan, pronalaženje adekvatnog rješenja koje će omogućiti dodatnu financijsku dobit bez novih ulaganja čini se kao san. Novi investicijski tokovi i razvoj tržišta obnovljivih izvora energije otvorili su put u kojem se i građani mogu uključiti u "solarizaciju" Hrvatske. Ukoliko imate krovište koje bi se moglo iskoristiti za postavljanje solarne elektrane, no zbog kompleksne procedure i troškova povezanih sa investicijom ovog tipa niste do sada ozbiljnije razmatrali ovu opciju dodatne zarade, onda je suradnja sa tvrtkom Upgrade Energy pravi odgovor. Naime, potpisivanjem ugovora o najmu krovišta sa tvrtkom Upgrade Energy imate osiguranu godišnju zaradu od 1.500-2.000 eura te postotak od prodaje proizvedene električne energije na rok od 14 godina, a po isteku ugovora sa HROTE-om krovna elektrana prelazi u vaše vlasništvo. Uz solarnu elektranu koja nakon određenog roka prelazi u Vaše vlasništvo te godišnje naknade za korištenje Vašeg objekta, tvrtka Upgrade Energy vam za vrijeme trajanja projekta osigurava i besplatnu toplu vodu, što je, kada se svi elementi zbroje zaista pametna računica. Za realizaciju ove vrste suradnje potrebna je krovna površina od minimalno 300 m2, dok za sve detaljnije informacije predlažemo javljanje kontakt osobi Upgrade Energya u Hrvatskoj, gospodinu Martinu Krstiću na e-mail adresu: martin@upgrade-energy.com ili tel. +385 (0)91 580 3731. Tvrtka Upgrade Energy sa sjedištem u Belgiji krenula je sa brzom i učinkovitom međunarodnom ekspanzijom te je od prošle godine prisutna i na hrvatskom tržištu. Ključni fokus tvrtke je na pružanju integriranih energetskih rješenja putem projektno orijentiranog pristupa, primjeni vrhunskog tehničkog know-how-a i stručnosti te financijske potpore za zajamčene prinose. Upgrade Energy fokusiran je na ograničavanju, kontroli i predviđanju energetskih troškova te se zbog svojeg međunarodnog iskustva i vrhunskog tima stručnjaka iz polja obnovljivih izvora energije pojavljuje kao logičan partner u realizaciji vaših projekata obnovljivih izvora energije. [T.M.]

NACIONALNE VIJESTI

Prije ishođenja lokacijske dozvole, pripreme planiranog projekta također mogu obuhvaćati i procjenu utjecaja na okoliš ("EIA"). EIA procjenjuje utjecaj projekta na okoliš utvrđivanjem eventualnih izravnih i neizravnih učinaka projekta na tlo, vodu, more, zrak, šumu, klimu, ljudska bića, floru i faunu, krajolik, materijalnu imovinu i kulturnu baštinu, uzimajući u obzir njihove međusobne odnose. EIA je obvezna za postrojenja koja mogu proizvesti više od 100 MW snage (u slučaju vjetroelektrana, postrojenja koja mogu proizvesti više od 20 MW snage). EIA od najranijih faza planiranja projekta želi osigurati maksimalno smanjenje nepovoljnog učinka projekta kako bi se osiguralo najveće moguće očuvanje kvalitete okoliša. U slučaju postrojenja koja proizvode između 10 MW i 100 MW snage (u slučaju hidroelektrana između 5 MW i 100 MW, a u slučaju vjetroelektrana između 10 MW i 20 MW), odgovarajuće nadležno tijelo prvo će provesti prethodni postupak kako bi utvrdilo postoji li potreba za potpunom EIA. EIA se provodi na temelju stručno sastavljene studije utjecaja na okoliš, koja obuhvaća sve potrebne podatke, dokumentaciju, objašnjenja i opise u pisanom i grafičkom obliku, kao i prijedlog za procjenu prihvatljivosti projekta i mjere zaštite okoliša predložene u odnosu na projekt te, u slučaju potrebe, program nadzora stanja okoliša. Investitor je dužan osigurati sastavljanje studije utjecaja na okoliš, te snositi sve troškove u postupku EIA. Postupak EIA mora biti proveden u roku od četiri (4) mjeseca

INA: Biciklističke zone na postajama Jedan od strateških prioriteta Ine kontinuirani je razvoj maloprodajne mreže i postizanje izvrsnosti u kvaliteti i raznovrsnosti pružene usluge na benzinskim postajama... Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll INA - Industrija nafte, d.d. je

na 15 benzinskih postaja u Zagrebu i Istri uvela biciklističke zone. Prateći potrebe svojih kupaca i podržavajući zdrav način života i kretanja, INA se tako, osim vozačima motornih vozila, približila i biciklistima, a u tome je nastojala slijediti popularne biciklističke rute u Istri te Zagrebu i okolici. Biciklističke zone uključuju stalak na kojem biciklisti mogu obaviti manje popravke, a

TJEDAN 02 | SVIBANJ

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

stalci su postavljeni uz uređaje za vodu i zrak kako bi se mogao provjeriti tlak zraka u gumama te oprati bicikl. Također, u ponudu robe široke potrošnje na benzinskim postajama uveden je i biciklistički asortiman, poput alata za montažu guma, ključeva za popravak bicikla, seta za popravak guma i sl. Biciklističke zone nalaze se na sljedećim postajama u Zagrebu i okolici: BP Zagreb-Dubrava, BP Zagreb-Dugave-istok, BP Zagreb-Grada Vukovara, BP Zagreb-Ksaver, BP Zagreb-Maksimirska-jug, BP Zagreb-Miramarska, BP Zagreb-Špansko i BP Velika Gorica, dok su na području Istre "biciklističke postaje" BP Barban, BP Buzet, BP Medulin, BP Motovun, BP Labin, BP Pazin i BP Umag-obala. Jedan od strateških priorite-

ta Ine kontinuirani je razvoj maloprodajne mreže i postizanje izvrsnosti u kvaliteti i raznovrsnosti pružene usluge na benzinskim postajama. Tako je krajem 2010. godine pokrenut projekt Plavi koncept kojim je INA do sada modernizirala gotovo 120 postaja diljem Hrvatske te je u svoju ponudu usluga uvrstila i one izvan djelokruga primarne djelatnosti kompanije. Primjerice, ove i prošle godine INA je organizirala prodaju svježih jagoda na svojim postajama, lani se pridružila mogućnosti provjere oštrine vida te, uoči Svjetskog nogometnog prvenstva, ponudilia širok izbor navijačke opreme, a sve to uz već popularne programe vjernosti i nagradne igre koje redovito priprema za svoje vjerne potrošače, naveli su iz INA-e - najveće nacionalne naftne kompanije.

NET

od datuma primitka odgovarajućeg zahtjeva. Ovaj rok može biti produljen za najviše dva (2) mjeseca. Prethodni postupak za procjenu potrebe za takvom EIA mora biti proveden u roku od tri (3) mjeseca od primitka odgovarajućeg zahtjeva. Upute o sadržaju studije utjecaja na okoliš moraju biti izdane u roku od tri (3) mjeseca od primitka zahtjeva za njihovim izdavanjem. Ako se EIA postupak provodi kao jedinstveni postupak zajedno s postupkom za donošenje odluke o ujedinjenim uvjetima zaštite okoliša, takav postupak mora biti proveden u roku od šest (6) mjeseci od primitka zahtjeva. Odluka o ekološkoj prihvatljivosti projekta i odluka o ujedinjenim uvjetima zaštite okoliša prestaju važiti ukoliko investitor ne podnese zahtjev za izdavanjem lokacijske dozvole ili drugi službeni akt u skladu s posebnim propisom u roku od dvije (2) godine od datuma pravomoćnosti odluke. Valjanost ove odluke može biti produljena jednom za dodatne dvije (2) godine, pod uvjetom da se nisu promijenili uvjeti u skladu s kojima je odluka izdana. Za svaku promjenu planiranog projekta koja je potrebna temeljem odluke o ekološkoj prihvatljivosti ili temeljem predmetnog tehničkotehnološkog idejnog projekta, investitor je dužan, prije podnošenja zahtjeva za ishođenje lokacijske dozvole ili drugog službenog akta, ishoditi posebnu odluku o procjeni potrebe za provođenjem EIA zbog nastalih promjena. Prije početka izgradnje postrojenja koje koristi OIE, investitor je dužan ishoditi ener-

getsku suglasnost koja predstavlja odobrenje za izgradnju i rad postrojenja koje će koristiti obnovljive izvore energije ili raditi kao kogeneracijsko postrojenje. Energetska suglasnost se izdaje nakon provođenja procjene utjecaja na okoliš i ishođenja lokacijske dozvole, ukoliko je potrebna. U svakom slučaju, investitor mora posjedovati pravomoćnu energetsku suglasnost prije građevinske dozvole.

projekta koju izdaje nadležno županijsko ili gradsko tijelo. Lokacijska i građevinska dozvola Ministarstva također je potrebna, između ostalog, za (i) građenja koja pokrivaju područje između dvije ili više županija, (ii) sve elektrane instalirane snage od 20 MW ili više, zajedno s pripadajućim zgradama, kao i za (iii) dalekovode od 220 kV ili više, zajedno s transformatorima i razvodnim postrojenjem.

Da bi ishodio lokacijsku dozvolu, investitor mora odgovarajućem nadležnom tijelu dostaviti idejni projekt koji mora biti u skladu sa svim posebnim uvjetima koji su propisani različitim tehničkim i sigurnosnim propisima, kao i svim odgovarajućim pravilnicima i uredbama.

Za izgradnju postrojenja koja proizvode manje od 20 MW električne energije potrebno je ishoditi samo jednu odluku kojom se dopušta izgradnja postrojenja, umjesto lokacijske i građevinske dozvole. Kako bi ishodio takvu dozvolu, investitor je dužan izraditi glavni projekt, pisano izvješće o nadzoru glavnog projekta, pomoćna izvješća o geotehničkom ispitivanju i druge tehničke studije uz glavni projekt.

Nakon ishođenja lokacijske dozvole, investitor je dužan izraditi glavni projekt koji mora biti u skladu s izdanom lokacijskom dozvolom. Nakon odobrenja glavnog projekta, postoje tri različite mogućnosti što se tiče vremena početka izgradnje određenog projekta, ovisno o ukupnoj površini projekta koji će se graditi: za projekte površine do 400 m², izgradnja može započeti tek nakon primitka pravomoćne odluke o uvjetima gradnje od strane nadležnog županijskog ili gradskog tijela; ukoliko lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, izgradnja može započeti tek nakon što građevinska dozvola postane pravomoćna; te u slučaju bilo kojeg drugog građenja, izgradnja može započeti tek nakon ishođenja potvrde glavnog

Nadalje, investitor je također dužan dostaviti dokaz o svom pravu izgradnje postrojenja na gradilištu, npr. ugovor o zakupu ili ugovor o služnosti, ukoliko investitor nije vlasnik zemljišta. Takva dozvola ističe ukoliko investitor ne započne s izgradnjom postrojenja u roku od dvije (2) godine od datuma pravomoćnosti dozvole. Nakon dovršenja izgradnje, podnositelj zahtjeva dužan je ishoditi uporabnu dozvolu od nadležnog tijela koje je izdalo odgovarajuću građevinsku dozvolu. U načelu, tek nakon izdavanja uporabne dozvole postrojenje može početi sa zakonitim radom i/ili uporabom.

Akcija Bosch sustava za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu plinsku tehnologiju

Trajanje akcije do 15.06.2013. ili do isteka količine Više informacija na: www.energostore.com ili bosch-climate.com.hr

SPECIJAL

TJEDAN 02 | SVIBANJ

NET

FOTO: ENERGO MEDIA

OSATINA Grupa: Hrvatski lider u instalaciji bioplinskih postrojenja Prvo bioplinsko postrojenje Osatine, a ujedno i prvo u Hrvatskoj, nalazi se na lokaciji farme muznih krava u Ivankovu... OSATINA-GRUPA

Osatina je osnovana u siječnju 1993. godine kao malo privatno poduzeće s tri redovno uposlena djelatnika... Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Osatina je osnovana u si-

ječnju 1993. godine kao malo privatno poduzeće s tri redovno uposlena djelatnika. Na samom početku sadržavala je poljoprivrednu ljekarnu u Koritni te malu otkupnu pistu. Usko povezana djelatnost bila je, a sve do danas i ostala, veleprodaja sjemenske robe, gnojiva i sredstava za zaštitu bilja. Prošle godine, Osatina je obilježila 20. obljetnicu poslovanja. Uz 'novo lice' upravne zgrade, gospodarska cjelina tvrtke nije više ona poljoprivredne zadruge, nego društva ograničene odgovornosti. Tvrtka je svojim izrazitim rastom premašila okvire zadruge te joj je takav ustroj postao teretom. Od 2012. godine promijenjen je naziv u "Osatina Gru-

pa d.o.o.", s prijenosom kompletne gospodarske cjeline. "Ovo je još jedan razlog zašto se cjeloviti imidž tvrtke mijenja, jer kao brzorastuća i moderna kompanija shvaćamo kao svoju dužnost ne samo pratiti promjene na tržištu, nego i biti promjena", navode iz te tvrtke.

zičkih i pravnih osoba. Za navedenu proizvodnju kao i usluge u kooperaciji tvrtka raspolaže s kompletnom i najsuvremenijom mehanizacijom.

Kao jedna od primarnih djelatnosti tvrtke može se istaknuti proizvodnja mlijeka i mesa na farmama u Tomašancima, Proizvodnja Osatine organizi- Ivankovu te Slaščaku. Također, rana je kroz sljedeća područja organizirano je i ugovaranje rai djelatnosti – ratarstvo, gove- tarske proizvodnje putem kodarstvo, svinjogojstvo, tvorni- operantskih ugovora na oko ca stočne hrane, proizvodnja 10.000 ha. Farme u Tomašanhumusa te proizvodnja povrća. cima i Ivankovu spadaju u skupinu najvećih farmi s U sklopu ratarske najsuvremenijim susproizvodnje Osatavima za mužntina obrađuje ju, izgnojavanukupno oko je i ventilaciju, 2.500 hektara sjenicima, sizemljišta koToliko se tisuća hektara losima za sije je u zakupu zemljišta obrađuje unlažu i sjenažu na području utar ratarske proizvodte cisternama više općina. nje, a što je u zakupu na i prikolicama Također organipodručju više općina za razbacivanje zira i ugovaranje stajnjaka. ratarske proizvodnje putem kooperantskih ugoSvinjogojska djelatnost u vora na oko 4.000 ha, a suradn- Osatini započela je 2006. goju ostvaruje s više od 1.500 fi- dine organiziranjem koope-

2,5

rativnog tova svinja. 2007. započeo je i vlastiti tov s početnim kapacitetom od 1.400 komada. Velikim investicijama i izgradnjom najmodernijih objekata na farmi u Trnavi sa suvremenom opremom držanja i hranjenja svinja Osatina je proširila kapacitete na 4.500 svinja u turnusu. Jedna od djelatnosti Osatine je i proizvodnja stočne hrane. Kapacitet tvornice je oko 100 t dnevno, odnosno 20.000 – 25.000 t godišnje. Od toga se približno 40-50% kapaciteta iskorištava za potrebe vlastitih farmi, dok je ostali dio namijenjen tržištu. Zaokruživanjem poljoprivredne proizvodnje i razvojem novog projekta, tvrtka Osatina je plasirala novu liniju proizvoda - Florasan supstrate za cvijeće i vrt. Postoji mnogo čimbenika koji utječu na zdravlje i ljepotu bilja. Uz kvalitetu sadnica, zemlja je zasigurno jedan od najvećih. Iz tog razloga, jer tvrtka posjeduje visokovrijed-

FOTO: ENERGO MEDIA

NET

nacionalni energetski tj e d n i k

NET | NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK · Tjednik · No. 2 · Svibanj 2013 · Godina 1 · IZDAVAČ ENERGO MEDIA SERVIS · MJESTO IZDAVANJA Republika Hrvatska | Zagreb · FOTOGRAFIJE I GRAFIKE ENERGO MEDIA, partnerske medijske kuće i promocijski sustavi prikazanih idejnih i gotovih rješenja · GLAVNI UREDNIK Tomislav Marjanović · POMOĆNIK UREDNIKA Marin Pasarić · GRAFIČKO OBLIKOVANJE ENERGO MEDIA | Tomislav Marjanović · TISAK STEGA TISAK · DISTRIBUCIJA ENERGO MEDIA SERVIS i SAVEZ ZA ENERGETIKU ZAGREBA · © Sva prava pridržana.

SVIBANJ | TJEDAN 02

SPECIJAL

NET

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

ne inpute, tehnologiju i stručno znanje, započeta je proizvodnja i plasman Florasan supstrata. U zaokruženom procesu proizvodnje, nakon procesa fermentacije u bioplinskom postrojenju nastaje kruti dio organske tvari koja se skladišti i prerađuje. Slijedi proces prerade te tvari u visoko vrijedni humus. Specifičnom tehnologijom i postrojenjima potpomaže se aerobna razgradnja organske tvari te procesima miješanja s određenim i pomno biranim sirovinama (bijeli treset, mikro elementi) i ovlaživanja dozrijeva i nastaje visoko vrijedni humus. Primjena humusa kao zemljanog supstrata-poboljšivača prisutna je u uzgoju sobnog i balkonskog bilja, kao i povrća. "Cilj nam je optimalnim omjerom cijene i kvalitete te atraktivnom ambalažom, naše supstrate učiniti najpoželjnijim izborom za potrošače", ističu iz tvrtke. Osatina Grupa realizirala je izgradnju dvaju bioplinskih postrojenja za proizvodnju električne energije i staklenika za proizvodnju povrća. "Poučeni iskustvima zemalja zapadne Europe uvidjeli smo kako je proizvodnja električne energije iz biomase ekološki najprihvatljivije rješenje za zbrinjavanje svih viškova stajnjaka. Istovremeno, smanjuje se emisija štetnih plinova u atmosferu i ostvaruje se težnja RH da se kontinuirano povećava proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora. S tim u vezi, Osatina je realizirala izgradnju dvaju bioplinskih postrojenja za proizvodnju električne energije i uz njih staklenika (na cca. 15 ha planiranih staklenika) za proiz-

vodnju povrća", ističu iz tvrtke.

projekta. Drugo bioplinsko postrojenje pušteno je u rad Prvo bioplinsko postrojen- 2011. godine na lokaciji farje Osatine, a ujedno i u Hr- me u Tomašancima (Osječkovatskoj, nalazi se na lokaci- baranjska županija). Oba izji farme muznih krava u Ivan- građena bioplinska postrokovu (Vukovarsko-srijemska jenja su istovrsna, proizvodnžupanija), a pušteno je je električne energije od u rad 2009. godi2x1MW/h i toplinne. Uporabom ske energije 2x1,3 najsuvremeMW/h, što Osanijih tehnotinu čini prloških provakom ovakve cesa, uz priproizvodnToliko je tisuća kvadrata rodne i za je električne prostran staklenički k omokoliš neenergije, s propleks, povezan s radom škodljive siizvodnjom od bioplinskog postrojenja rovine, upos4 MW/h. Oba Osatina grupe lili smo vlastiti postrojenja na farknow-how u reamama izgrađena su lizaciji ovog kapitalnog u skladu s najnovijim teh-

50,4

Bioplinska postrojenja sagrađena su u skladu s najnovijim tehnološkim dostignućima... ll Prvo bioplinsko postro-

jenje Osatine, a ujedno i u Hrvatskoj, nalazi se na lokaciji farme muznih krava u Ivankovu (Vukovarsko-srijemska županija), a pušteno je u rad 2009. godine. Drugo bioplin-

sko postrojenje pušteno je u rad 2011. godine na lokaciji farme u Tomašancima. Oba postrojenja na farmama izgrađena su u skladu s najnovijim tehnološkim dostignućima.

Više informacija na:

www.croenergo.eu ili na www.greenvest.com.hr

nološkim dostignućima, a u svrhu zaokruživanja proizvodnih procesa na farmi, poboljšanja uvjeta držanja životinja, radnog okruženja i zaštite okoliša. Trenutno je u izgradnji treće bioplinsko postrojenje Slašćak - Viškovci (Osječko-baranjska županija), koje će imati snagu od 1 MW/h. S navedenim bioplinskim postrojenjima OSATINA grupa je vodeća hrvatska poljoprivredna tvrtka u instalaciji takvih pogona (elektrane na bioplin <=1 MW) u sustavu povlaštenih proizvođača električne energije. Svjesni trenda poskupljenja svih oblika energije i u želji da iskoriste viškove oslobođene topline koji nastaju kao sporedni proizvod rada bioplinskog postrojenja, izgrađen je staklenički kompleks na površini od 50.400m² na lokaciji Ivankovo, pri čemu je kompletna površina namijenjena uzgoju rajčice, krastavaca i paprike. "Tehnologija hidroponskog uzgoja, kao i projektna rješenja, temelje se na podlogama naših nizozemskih i izraelskih partnera. Povrće plasiramo pod jedinstvenim nazivom "Vego", a spoj je vrhunske kvalitete, najbolje poljoprivredne prakse pomnog odabira sadnica, sredstava za gnojidbu i zaštitu bilja, atraktivnog je izgleda i dizajna te jamči ujednačenu kvalitetu za svaki proizvod koji će se naći na stolu konačnog potrošača", zaključuju u tvrtki. Pratite tjedne komentare na: croenergo.eu FOTO: ENERGO MEDIA

ENERGO MEDIA SERVIS je agencija koja kontinuirano razvija te pruža integrirana rješenja i platforme za popularizaciju, rast, razvoj i konkurentnost zelenog gospodarstva. ENERGO MEDIA SERVIS bavi se konzaltingom u području financiranja zelenih investicijskih projekata na domaćoj i europskoj razini, aktivan je u području razvoja investicijskih projekata, vrši usluge agencije za odnose s javnošću i medijima te upravlja s više od 25 vlastitih platformi. Uz navedene aktivnosti, tvrtka kontinuirano radi na pronalaženju novih, inovativnih i učinkovitih rješenja.

EMS

ENERGO MEDIA SERVIS

ENERGIJA i okoliš na jednom mjestu

MEĐUNARODNE VIJESTI

TJEDAN 02 | SVIBANJ

FOTO: ENERGO MEDIA

Velika Britanija: Većina stanovništva za nove nuklearne elektrane Nova anketa koju je proveo britanski Institut inženjera strojarstva pokazuje da većina podupire vladine subvencije koje će omogućiti izgradnju novih nuklearnih elektrana u zemlji. IMECHE

Istraživanje je pokazalo da je glavni razlog potpore nuklearnoj energiji osiguravanje sigurne opskrbe električnom energijom te je tako 55% ispitanika podržalo nuklearnu energiju jer ju smatra niskougljičnom tehnologijom proizvodnje električne energije, a 50% smatra kako se radi o pouzdanoj tehnologiji koja otvara nova radna mjesta... Marin Pasarić marin.pasaric@croenergo.eu

ll Nova anketa koju je pro-

veo britanski Institut inženjera strojarstva (IMechE - Institution of Mechanical Engineers) pokazuje da većina stanovništva u Velikoj Britaniji podupire vladine subvencije koje će omogućiti izgradnju novih nuklearnih elektrana u zemlji. Oko 43% od više od dvije tisuće

anketiranih osoba smatra da bi Vlada trebala subvencionirati izgradnju novih nuklearnih reaktora, dok je 28% anketiranih protiv takve ideje. 46% ispitanika podržava izgradnju novih nuklearnih postrojenja u Velikoj Britaniji, dok je 29% ispitanih protiv nuklearnih projekata. Istraživanje je pokazalo da je glavni razlog potpore nuklearnoj energiji osiguravanje sigurne opskrbe električnom energijom te je tako 55% ispitanika podržalo nuklearnu energiju jer ju smatra niskougljičnom tehnologijom proizvodnje električne energije, a 50% smatra kako se radi o pouzdanoj tehnologiji koja otvara nova radna mjesta. Prema IMechE-u, 43% ispitanika podržava nuklearnu energiju jer je prema njima jeftinija od ostalih oblika proizvodnje električne energije. Iako su na strani nuklearne energije, čak

73% ispitanika smatra kako su nove nuklearke potencijalni izvor opasnosti, dok je 70% ispitanika zabrinuto zbog problema zbrinjavanja nuklearnog otpada. Tim Fox, voditelj odjela energetike i okoliša u IMechE-u, izjavio je da je Vlada godinama bila nesklona davanju subvencija novim projektima nuklearne energije i to prvenstveno zbog straha od javnog mišljenja, no rezultati novog istraživanja pokazuju kako su takvi strahovi vjerojatno bili neopravdani. Fox zaključuje: "Budućnost izgradnje novih nuklearnih postrojenja u Velikoj Britaniji trenutno je na litici. Bez ugovorenih i zajamčenih komercijalno atraktivnih cijena dugoročnog otkupa energije iz novih nuklearnih postrojenja te prikladnih izvora financiranja takvih investicija, ne možemo očekivati novi napredak po tom pitanju".

NET

SVIBANJ | TJEDAN 02

NET

MEĐUNARODNE VIJESTI

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

E.ON Romania izlazi iz projekata zelene energije u slučaju rezanja subvencija

Novosti iz svijeta energetike pratite na: www.croenergo.eu

Tata Power: Novih 250 MW zelene energije godišnje Marin Pasarić marin.pasaric@croenergo.eu

ll Indijska tvrtka Tata Power

predstavila je planove kojima planira proširiti svoj portfelj u sektoru obnovljivih izvora energije u Indiji dodavanjem oko 250 MW novih kapaciteta na godišnjoj razini. Kao dio planova vezanih uz širenje poslovanja, tvrtka očekuje dodavanje 30-50 MW novih fotonaponskih postrojenja te 150-200 MW novih vjetroenergetskih postrojenja.

FOTO: ENERGO MEDIA

Marin Pasarić marin.pasaric@croenergo.eu

ll Frank Hajdinjak, izvršni di-

rektor tvrtke E.ON Romania, lokalne podružnice njemačkog komunalnog poduzeća E.ON izjavio je kako će njegova tvrtka odustati od zelenih energetskih projekata u slučaju da Vlada ponovno ne razmotri svoje planove o smanjivanju subvencija za projekte obnovljivih izvora energije. Hajdinjak je na konferenciji za novinare napomenuo kako sve ovisi o tome da li će se zakon o

podršci projektima obnovljivih izvora energije mijenjati. Ukoliko se zakon promijeni, E.ON Romania odustaje od svojih projekata. Tvrtka trenutno radi na izgradnji nekoliko vjetroelektrana u istočnoj Rumunjskoj ukupne snage 120 MW.

u elektroenergetsku mrežu, dobivao određeni broj zelenih certifikata. Iznos subvencije su u konačnici snosili krajnji potrošači te ona nije bila dostupna proizvođačima električne energije iz konvencionalnih izvora.

Rumunjski proizvođači energije iz obnovljivih izvora do sada su koristili državne potpore putem sheme "zelenih certifikate" koji su omogućavali povrat određenog dijela troškova vezanih uz proizvodnju. Svaki proizvođač je, ovisno o količini energije koju je plasirao

Rumunjska vlada nedavno je najavila kako će privremeno smanjiti broj zelenih certifikata u sustavu kako bi spriječila nagli porast cijena električne energije. Predložena mjera trebala bi se primjenjivati od srpnja 2013. do prosinca 2016. godine.

Počela izgradnja drugog nuklearnog reaktora u Ujedinjenim Arapskim Emiratima

Direktor Tata Power-a, Anil Sardana, izjavio je kako kompanija ovom inicijativom želi smanjiti svoje emisije CO2 te ojačati udio obnovljivih izvora energije u svom portfelju. Prema nekim najavama, tvrtka namjerava povećavati snagu iz obnovljivih izvora energije dok ne dostignu 2025% ukupnog udjela u tvrtki-

FOTO: ENERGO MEDIA

nom energetskom miksu. Iz Tata Powera su ovom prigodom napomenuli kako su njihova tri projekta iz sektora obnovljivih izvora energije registrirana kao dio Clean Development Mechanism programa u sklopu UN-ove okvirne konvencije o klimatskim promjenama. Ovi projekti uključuju 50.4 MW vjetroelektranu u Samani, 50.4 MW vjetroelektranu u Khandkeu te 25 MW fotonaponsku elektra-

nu u Mithapuru. Trenutni proizvodni kapaciteti Tata Powera u segmentu obnovljivih izvora energije, uključujući hidroenergiju, energiju vjetra i sunca te iznose oko 873 MW. Osim u Indiji, tvrtka je trenutno aktivna u razvoju 240 MW geotermalnog projekta u Indoneziji te je ušla u uži izbor za dva južnoafrička vjetroenergetska projekta ukupne snage 234 MW.

Japan podržava geotermalne projekte u istočnoj Africi Marin Pasarić marin.pasaric@croenergo.eu

ll Japanska vlada nedavno

je dala podršku zemljama istočne Afrike koje planiraju razvijati geotermalne projekte. Japanska agencija za međunarodnu suradnju (Japan International Cooperation Agency) je tako najavila planirano pružanje tehničke pomoći Keniji u rujnu ove godine obzirom da ova afrička zemlja u narednih 20 godina planira povećati proizvodnju električne energije iz geotermalnih izvora sa trenutnih 200 MW snage na ukupno 5.000 MW. Osim Keniji, Ja-

FOTO: ENERGO MEDIA

pan je krenuo sa pokretanjem misije za geološka istraživanja u Ruandi, Ugandi i Tanzaniji, te je u izgradi planova za slične aktivnosti u Etiopiji. Na sljedećoj konferenciji za JICA koja će se održati u Yokohami početkom lipnja Japan namjerava u popis razvojnih mjera za pomoć Africi uvrstiti i geotermalne razvojne planove. JICA je nezavisna agencija japanske vlade koja koordinira službenu razvojnu pomoć u ime vlade Japana. Glavna misija JICA-e je pomaganje gospodarskog i društvenog rasta zemalja u razvoju te promicanje međunarodne suradnje.

Energetski konzorcij kupuje 305 MW VE u Francuskoj FOTO: ENERGO MEDIA

Marin Pasarić marin.pasaric@croenergo.eu

ll Emirates Nuclear Energy

(ENEC) počeo je sa radovima na izgradnji drugog reaktora 20 milijardi vrijednog nuklearnog energetskog projekta u blizini Abu Dhabija, glavnog grada Ujedinjenih Arapskih Emirata. U srpnju 2012. ENEC je dobio dozvolu Federalne uprave za nuklearnu regulaciju UAE za

izgradnju dva nuklearne reaktora. Izgradnja prvog reaktora započela je 2012. godine te bi trebala biti dovršena tijekom 2017. Stalni predstavnik Međunarodne agencije za atomsku energiju u UAE i član Savezne uprave za nuklearnu regulaciju, Hamad Al Kaabi, izjavio je kako se radi o najagresivnijoj implementaciji novog nuklearnog projekta te dodao: "Obzirom na niz situacija koje su

se odigrale u protekle dvije godine, kao što su Fukushima i povećana pažnja globalne zajednice pitanjima nuklearne sigurnosti, biti u stanju na vrijeme krenuti sa realizacijom prvotnog plana te paralelno implementirati nova saznanja, samo je po sebi veliko dostignuće". Nova nuklearna elektrana trebala bi sadržavati ukupno četiri nuklearna reaktora te biti dovršena do 2020.

Marin Pasarić

Nouvelles imati 20% udjela.

marin.pasaric@croenergo.eu

ll Konzorcij kojeg čine EDF

Energies Nouvelles, MEAG i GE Energy Financial Services ovih je dana sa Iberdrolom potpisao ugovor o stjecanju 30 farmi vjetra ukupne snage 305 MW.

FOTO: ENERGO MEDIA

Prema dogovorenim uvjetima, GE Energy Financial Services i MEAG će imati svaki po 40% udjela u projektima vjetroelektrana, dok će EDF Energies

EDF Energies Nouvelles će osim udjela u vjetroenergetskim projektima upravljati imovinom i to u segmentima proizvodnje energije i održavanja vjetroelektrana. EDF Energies Nouvelles, podružnica EDF Grupe trenutno u svom portfelju ima oko 5.372 MW snage iz "zelenih" energetskih izvora te je nedavno ušla u projekte OIE novih obećavajućih tržišta Izraela, Maroka, JAR-a i Poljske.

TEMA BROJA

TJEDAN 02 | SVIBANJ

NET

Ne treba nam uvoz: Vjetroagregati grupe KONČAR sadrže više od 80% domaće komponente Osmislili su, razvili i proizveli vjetroagregate, čija se serijska proizvodnja danas odvija u proizvodnim pogonima tvornica KONČAR u Zagrebu... KONČAR

Vjetroagregati proizvodnje KONČAR su potpuno automatizirani. Pokreću se kada brzina vjetra dosegne veličinu projektiranu za njihovo uključenje. Izlazna snaga vjetroagregata raste s brzinom vjetra. Kod određene brzine vjetra (različito od tipa vjetroagregata), vjetroagregati postižu svoju nazivnu snagu. Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Korištenje obnovljivih izvo-

ra energije predstavlja imperativ razvoja svakog naprednog društva, ali i obavezu društva u očuvanju i zaštiti okoliša za buduće generacije. S druge strane, ulaganje u razvoj novih proizvoda potiče i razvija konkurentsku sposobnost svakog privrednog subjekta. Iz tog razloga i u želji plasiranja novog hrvatskog proizvoda na tržište, još 2005. godine KONČAR-KET je temeljem vlastitog istraživanja i razvoja, a uz pomoć ostalih društava iz grupe KONČAR, razvio, projektirao, proizveo i pustio u pogon vjetroagregate 1MW i 2,5MW. Vjetroagregati su instalirani na vjetroelektrani Pometeno brdo kod Splita (ukupne instalirane snage 17,5MW) i u komercijalnom su pogonu, dio još od 2008. godine, a dio od 2012. godine. Razvoj tehnologije vjetroagregata u proteklih dvadesetak godina išao je u smjeru proizvodnje agregata što veće snage, većeg promjera rotora, jednostavnije proizvodnje, upotrebe sigurnijih i jeftinijih materijala, opreme koja bi u vrlo zahtjevnom, najkraće mogućem vijeku trajanja od 20

godina, uz neophodno servisiranje i održavanje, udovoljila svim garantiranim performansama proizvođača uz uvijek prisutnu i garantiranu, vrlo visoku raspoloživost. Imajući u vidu tražene karakteristike vjetroagregata, u KONČARU su osmislili, razvili i proizveli vjetroagregate, čija se serijska proizvodnja danas odvija u proizvodnim pogonima tvornica KONČAR u Zagrebu. Izgradnja vjetroelektrane predstavlja složen inženjerski posao čiji postupak počinje s vrlo zahtjevnim pripremnim radnjama, pažljivim izborom opreme, proizvodnjom svih komponenti uz stroge kontrole provjere kvalitete svakog proizvedenog dijela, preciznim pozicioniranjem vjetroagregata na terenu te različitim, vrlo opsežnim završnim ispitivanjima, a nakon izgradnje, propisanim redovitim održavanjem uz kontinuirano praćenje i podešavanje proizvodnje kroz upravljanje postrojenjem. Većina zemalja donijela je zakonsku regulativu za izgradnju objekata obnovljivih izvora energije, pa time i vjetroelektrana i potiče njihovu izgradnju, aktivno sudjeluje u zaštiti okoliša, ujedno poštujući vlastitu, iz međunarodnog ugovora prihvaćenu obvezu smanjenja emisije stakleničkih plinova. Proizvodnja električne energije iz energije vjetra neprekidno je u porastu i polako, ali postojano zamjenjuje ostale konvencionalne proizvođače električne energije koji u proizvodnji koriste fosilna goriva. Dok su troškovi proizvodnje po kWh električne energije proizvedene iz postrojenja koja ko-

riste fosilna goriva u stalnom porastu, dijelom i zbog porasta cijene samih energenata, dotle je cijena troškova proizvodnje po kWh električne energije proizvedene iz vjetroelektrana u postepenom padu prvenstveno zbog razvoja novih tehnoloških rješenja te smanjenja samih troškova upravljanja, servisiranja i održavanja postrojenja. Uz ovu činjenicu valja istaknuti i utjecaj vjetroagregata na smanjenje emisije stakleničkih plinova o čemu dovoljno govori i činjenica da samo jedan vjetroagregat snage 2,5 MW koji radi 2300 sati godišnje na nazivnoj snazi, može proizvesti električnu energiju dovoljnu za potrebe 1500 kućanstava i smanjiti emisiju CO2 za 4002 tone. Vjetroagregati proizvodnje KONČAR su potpuno automatizirani. Pokreću se kada brzina vjetra dosegne veličinu projektiranu za njihovo uključenje. Izlazna snaga vjetroagregata raste s brzinom vjetra. Kod određene brzine vjetra (različito od tipa vjetroagregata), vjetroagregati postižu svoju nazivnu snagu. Kod brzine vjetra za koju je obavezno isključenje vjetroagregata, lopatice se počinju zakretati oko vlastite osi do položaja u kojem pružaju najmanji otpor vjetru ("na nož") i vjetroagregat je u slobodnoj rotaciji (free wheeling). Gondola je opremljena sustavom za zakretanje gondole, koji je uvijek automatski okreće prema vjetru. Sve komponente u gondoli linijski su postavljene u odnosu na glavnu os vjetroagregata. Osim sustava za zakretanje gondole, vjetroagregat je opremljen sustavom uzbude generatora, sustavom upravljanja, sustavom podmazivanja, sustavom kočenja, sustavom zakretanja lopatica, sustavom vatro-

FOTO: ENERGO MEDIA

dojave, te sustavom hlađenja i grijanja gondole. Izvedbe direktnog pogona vjetroagregata (bez multiplikatora) donose nekoliko prednosti u odnosu na druga tehnička rješenja – osim što koriste 10-15% više energije vjetra koju pretvaraju u električnu energiju, smanjuju i mehaničke gubitke, smanjuje se buka, postiže veća pogonska sigurnost, te je svakako važno spomenuti prednost jednostavnijeg održavanja vjetroagregata. Vjetroagregati su projektirani u skladu s IEC standardima i projektirani za vijek trajanja od 20 godina. Svaki vjetroagregat prolazi stroge kontrole kvalitete u tvornici, kao i naknadna verifikacijska i funkcionalna is-

pitivanja na terenu. Kratki tehnički opis glavnih komponenata vjetroagregata: Rotor je konzolne konstrukcije s tri lopatice montirane u smjeru vjetra. Izlazna snaga kontrolira se pitch regulacijom (zakretanjem lopatica oko vlastite osi). Brzina vrtnje rotora je promjenjiva i projektirana je da poveća aerodinamičku efikasnost do maksimuma. Glavčina je odlivena iz nodularnog lijeva i preko ležajeva je pričvršćena na osovinski rukavac, a prirubnicom na rotor generatora. Glavčina je konstruirana da unutar strukture osigurava radni prostor dovoljan za dva servisera za potrebe održavanja korijena i okretnica lopatica. Osovinski rukavac

je lijevana konstrukcija izrađena od čeličnog lijeva te je preko prirubnice spojen na stator generatora. Na njemu su smještena dva glavna ležaja. Lopatice vjetroagregata izrađene su od epoksidne smole ojačane staklenim vlaknima u dva dijela spojena lijepljenjem. Lopatice su montirane na okretnice koje se u principu mogu zakretati 360º ali potrebni kut zakretanja oko vlastite osi je od 0 do 90º i služi za regulaciju snage i aerodinamičko kočenje. Svaka lopatica ima svoj vlastiti nezavisan mehanizam zakretanja koji može zakretati lopatice u svim radnim uvjetima. Pitch pogon omogućuje optimizaciju izlazne snage u radnom području.

SVIBANJ | TJEDAN 02

NET

TEMA BROJA

Temu broja svakog tjedna donosi:

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

Tomislav Marjanović, glavni urednik NET-a

Kako bi se smanjilo opterećenja od vjetra, lopatice se mogu zakretati čak tijekom vremena kada vjetroagregat ne proizvodi električnu energiju. Lopatice su opremljene gromobranskom zaštitom, a na vrhu označene signalnom bojom. Oplatu su projektirali KONČARovi stručnjaci. Izrađena je od stakloplastike, a natpis proizvođača utisnut je vodoravno, po sredini oplate. Gornji dio oplate opremljen je s dva krovna prozora koji se mogu otvoriti i omogućuju normalni pristup svjetlosti i zraka unutar gondole. Mjerači brzine vjetra kao i avio svjetla pričvršćeni su s gornje strane oplate, pristupačni za dohvat i zamjenu iz gondole. Vjetroagregat je montiran na konusni cijevni čelični toranj. Toranj se sastoji od tri ili više sekcija zavisno od visine tornja. U unutrašnjosti tornja smještene su ljestve, ali i električno dizalo za uspinjanje u gondolu agregata. Unutar tornja postavljene su platforme/podesti i električna rasvjeta. Toranj je opremljen signalnom rasvjetom. PROZA NET je višekorisnički sustav za nadzor i upravljanje radom elektroenergetskog sustava. Na spomenutoj osnovi razvijen je PROZA NET SCADA sustav prema potrebama i zahtjevima specifičnim za nadzor i upravljanje vjetroelektranom. Osim mogućnosti grupnog i pojedinačnog upravljanja vjetroagregatima PROZA NET ima i mogućnost analize rada procesa u stvarnom i studijskom vremenu. Sustav se odlikuje visokim performansama i modularnom arhitekturom, te podržava visoki stupanj integracije s vanjskim sustavima. Generator je sinkroni s varijabilnim brojem okretaja, hlađen strujom zraka koja struji kroz zračni raspor. Strujanje zraka omogućuje ventilator za hlađenje u stražnjem dijelu

FOTO: ENERGO MEDIA

gondole. Ventilator uključuje sustav upravljanja ovisno o signalima koje prima s temperaturnog senzora koji mjeri temperaturu namota. Sustav zakretanja gondole čine kuglični ležaj s vanjskim ozubljenjem i četiri ili više električna motor-reduktora. Frekvencijski pretvarač je četverokvadratni i tekućinom hlađeni. Sustav monitoringa je koncipiran tako da verificira ili ukaže na potrebne korekcije u konstrukciji vjetroagregata. Pomoću ugrađenih senzora za mjerenje naprezanja, vibracija i temperatura vjetroagregata, te komunikacijske opreme, prate se stanja pojedinih komponenata i bilježe u bazi podataka. Ovaj sustav ukazat će na moguće probleme vjetroagregata i prije njihovog nastanka i time svesti neplanirane popravke opreme na minimum, smanjiti troškove održavanja, povećati raspoloživost vjetroagregata, te općenito produžiti vijek trajanja opreme. Svaku vjetroelektranu pra-

te aktivnosti bez kojih nije moguće zamisliti njezin rad: Daljinsko upravljanje vjetroelektranom/vjetroagregatima; Servisiranje i održavanje vjetroagregata/vjetroelektrane, kako planirano, preventivno tako i neplanirano, korektivno održavanje, te Isporuka rezervnih dijelova. Ove se aktivnosti uobičajeno provode na zahtjev naručitelja, ugovaraju se zajedno s izgradnjom vjetroelektrane, a počinju se obavljati odmah nakon završetka izgradnje, čim naručitelj preuzme postrojenje. Ovakav pristup navedenim uslugama donosi dodatne prednosti samom naručitelju izgradnje vjetroelektrane, jer i nakon završene izgradnje zadržava proizvođača opreme/izvođača radova u obvezi održavanja postrojenja koje je izgradio. Izvođač izgradnje će, obavljajući usluge upravljanja i održavanja, svakodnevno pratiti rad vjetroelektrane, optimirati rad vjetroagregata, te provodeći redovno, planirano

održavanje vjetroagregata po unaprijed određenim propisima i postupcima, otklanjati pojave mogućih, nepredviđenih kvarova. Nadalje, obavljanjem radova u okviru korektivnog, neplaniranog održavanja, otklanjanjem svih nepredviđenih kvarova u najkraćem mogućem roku, izvođač radova minimalizirat će zastoje vjetroagregata i omogućiti kontinuirani rad vjetroelektrane. KONČAR – KET organizirao je cjelokupni proces upravljanja, servisiranja i održavanja vjetroelektrane na način koji omogućava maksimalnu zaštitu opreme uz svođenje gubitaka proizvodnje vjetroagregata na minimum. Vjetroagregati su projektirani na takav način da se omogući brzo i efikasno održavanje, omogućen je jednostavan pristup svim dijelovima opreme, vodeći maksimalnu brigu o sigurnosti servisera i ostalog osoblja koje se bavi održavanjem. Radovi se organiziraju i obavljaju sukladno propisima definiranim u uputama proizvođača opreme i iz-

vođača radova. Ove aktivnosti obavljaju se u okviru redovitih vremenskih intervala, prema unaprijed predviđenim, ugovorenim terminima, a radove obavljaju djelatnici grupe KONČAR. Planirano održavanje vjetroagregata/vjetroelektrane obavlja se uvijek u razdobljima u kojima će zaustavljanje vjetroagregata vlasniku vjetroelektrane uzrokovati najmanji gubitak proizvodnje. KONČAR-KET će na zahtjev naručitelja izvršiti isporuku rezervnih dijelova za svaku vjetroelektranu u najkraćem mogućem roku. U okviru navedenih ugovorenih aktivnosti upravljanja, servisiranja i održavanja koje KONČAR – KET ugovara u trajanju od najmanje 3-5 godina po završetku izgradnje, ugovorno će garantirati i određenu visoku raspoloživost vjetroagregata/vjetroelektrane kroz cijelo razdoblje valjanosti ugovora. Za više informacija posjetite službene stranice: www.koncar-ket.hr

Uspješna referenca: VE Pometeno brdo ll Vjetroelektrana Pometeno

Brdo projekt je na kojem su po prvi puta korišteni vjetroagregati koji su proizvedeni i dizajnirani u Hrvatskoj. Zaslužan za to je Končar koji je 2004. godine počeo sa razvojem svojega vjetroagregata, a nešto kasnije i sa razvojem projekta vjetroelektrane na kojoj će iste te vjetroagregate i primijeniti. Prvi prototip vjetroagregata snage 1 MW, KO-VA57/1 postavljen je 2008. godine. 2011. godine postavljeno je još 5 vjetroagregata istoga tipa, a 2012. i dodatnih 9 vjetroagregata ukupno 15 vjetroagregata sa snagom od 15 MW. 2012. je također postavljen i jedan novi prototip vjetroagregata, K80 snage 2,5 MW. Od 1.1.2013. vjetroelektrana Pometeno Brdo radi svojim punim predviđenim kapacitetom sa ukupno instaliranih 16 vjetroagregata i 17,5 MW.

HRVATSKI INDUSTRIJSKI PAVILJON Sve informacije na info@croenergo.eu!

smart t&d renewable smart metering smart homes infrastructures

integration & storage

ict & data management end-user engagement

KOMENTARI

ZAKLJUČAK

UREDNIČKI KOMENTAR

ll Već duže su vrijeme

aktualne teme TE Plomin i HE Ombla. Da, investicijski interesi trebaju biti u sinergiji sa najvišim standardima zaštite okoliša, međutim dobar dio javnosti nije svjestan da suština ovih investicija leži u zaštiti jedne od najvećih hrvatskih kompanija koja zapošljava više od 13,5 tisuća ljudi, a posebno u zaštiti nacionalnih resursa. Pitanje je jednostavno: Tko će pobijediti u utrci za korištenjem raspoloživih energetskih izvora i tko će njima upravljati? Izgradnjom TE Plomin i HE Ombla, dravskih i savskih hidroelektrana te drugih projekata i to u ingerenciji najveće hrvatske elektroenergetske kompanije, još uvijek u 100 postotnom vlasništvu hrvatske države, štitimo ne samo nacionalnu energetsku samodostatnost (čime izravno postižemo industrijsku i opće gospodarsku konkurentnost) već i energetsku dominaciju u našem vlasništvu te ostavljamo vrijedno nasljeđe budućim generacijama. Moramo priznati da je pobuna malo pretjerana jer u konačnici svi želimo da nam žarulja, kad god poželimo, svijetli. Bez obzira tko je predsjednik Uprave i bez obzira na eventualno pokoje sporno pitanje zaštite okoliša. Je li bi itko za to brinuo da nam energija nije dostupna svakodnevno? Z a k l j u č a k j e k a k o, uvažavajući energetsku i okolišnu stranu podjednako, ipak ne smijemo dopustiti da navedenim projektima upravlja strani kapital. Samo upravljanje u našem vlasništvu donosi jeftiniju energiju i time konkurentno gospodarstvo. Rješavanje pitanja tzv. bazične energetike otvara prostor za još bolji razvoj sektora obnovljivih izvora energije, pa se sporna pitanja zaštite okoliša dugoročno mogu kompenzirati. Ne smijemo zaboraviti niti desetak tisuća inženjera koji su u najvećoj mjeri obrazovani na račun hrvatskog novca - vašeg i mojeg. Tomislav Marjanović glavni urednik NET-a

TJEDAN 02 | SVIBANJ

NET

Tomislav Marjanović predsjednik Saveza za energetiku Zagreba

Javnost mora shvatiti da trebamo zaštititi interese HEP-a i resurse ll Već duže su vrijeme aktu-

alne teme TE Plomin i HE Ombla. Da, investicijski interesi trebaju biti u sinergiji sa najvišim standardima zaštite okoliša, međutim dobar dio javnosti nije svjestan da suština ovih investija leži u zaštiti jedne od najvećih hrvatskih kompanija koja zapošljava vise od 13,5 tisuća ljudi, a posebno u zaštiti nacionalnih resursa. Hrvatska elektroprivreda (HEP) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) raskinuli su ugovor o kreditu za Hidroelektranu Ombla, izvijestili su iz HEPa iz kojeg to obrazlažu spremnošću HEP-a na dodatno usklađivanje projekte dokumentacije za HE Ombla s aktualnim domaćim i europskim propisima o zaštiti prirode. "Hrvatska elektroprivreda, vodeći se načelom predostrožnosti, a u skladu s preporukom Ministarstva zaštite okoliša i prirode, spremna je na dodatno usklađivanje projektne dokumentacije za HE Ombla s aktualnim domaćim i europskim propisima o zaštiti prirode i zahvatima u ekološkoj mreži s ciljem primjene najviših standarda zaštite okoliša. S obzirom na očekivano trajanje tog postupka, a radi izbjegavanja daljnjih troškova, HEP i EBRD usuglasili su se o raskidu ugovora o kreditu", priopćeno je iz HEP-a. HEP i EBRD potvrđuju svoju spremnost za nastavak suradnje na nekim od budućih

ulaganja, zaključuje se u priopćenju. HEP je s EBRD-om potpisao ugovor o kreditu u iznosu od 123,2 milijuna kuna za projekt izgradnje HE Ombla krajem studenoga 2011. godine. Ukupna vrijednost investicije u prvu podzemnu elektranu u Hrvatskoj, HE Ombla, snage 68 megavata (MW), procijenjena je na 150 milijuna eura. U sklopu kreditnog aranžmana HEP i EBRD su dogovorili i izradu Studije upravljanja bioraznolikošću, a rezultate te studije, koju je izradila konzultanska kuća WSP, HEP je predstavio u ožujku ove godine. Iz HEP-a su na tom predstavljanju poručili da gradnja HE Ombla neće ugroziti špiljski živi svijet te da to, uz primjenu mjera smanjivanja i ublažavanja negativnih utjecaja i provedbu Plana upravljanja bioraznolikošću i stručnog nadzora tijekom pripreme, gradnje i korištenja, nije prepreka gradnji HE Ombla. Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović nekoliko je puta ponovio da se protivi gradnji HE Omble jer je i u HEP-ovoj studiji utjecaja na okoliš jasno navedeno da će, bude li se gradila po projektnoj dokumentaciji, nedvojbeno uništiti dio ekološke mreže. Zmajlović je također više puta ponovio da taj projekt nije usklađen s novim standardima zaštite prirode i direktivama Europske unije, primjerice da HEP-ova postojeća projektna dokumentacija, koja je s kraja 90-ih godina, nije usklađena s europskom Direktivom o sta-

ništima. Potpredsjednik HNS-a i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak komentirajući raskid ugovora između HEP-a i EBRD-a za izgradnju HE Ombla istaknuo je kako smatra da bi bilo skupo odobren kredit EBRD-a čekati na stand by-u i plaćati milijunske godišnje iznose dok se ne pripremi sva dokumentacija, isposluju dozvole i osigura izvedba projekta. Kad će to nastupiti, reći će stručnjaci, istaknuo je Vrdoljak. "Od prvog trenutka i sam sam govorio da će stručnjaci reći u kojem trenutku i na koji način će se graditi Ombla". Projekt izgradnje HE Ombla izazvao je veliko negodovanje ekoloških udruga koje su uz ostalo upozoravale da je riječ o ekonomski neisplativom i visokorizičnom projektu, da on nije prihvatljiv zbog uništavanja postojećeg špiljskog staništa. Nakon objave vijesti o raskidu ugovora, Udruga za zaštitu okoliša Zelena akcija pozdravila je povlačenje Europske banke za obnovu i razvoj iz projekta hidroelektrane Ombla. "Zelena akcija je cijelo vrijeme ukazivala kako je projekt HE Ombla ekološki štetan, ekonomski neisplativ i nelegalan zato što krši postojeće zakone o zaštiti prirode i okoliša te se temelji na Studiji utjecaja na okoliš iz 1999. godine", izjavila je koordinatorica kampanje Zelene akcije protiv izgradnje HE Ombla Jagoda Munić. Istaknula je kako je "žalosno da

HEP uporno gura ovakve projekte koji su stari, planirani prije 60 godina i time gubi vrijeme umjesto da ulaže u planiranje i gradnju suvremenih elektrana obnovljivih izvora energije. Pokušavajući progurati ovaj projekt gradnje HE Ombla na temelju stare dokumentacije izgubili smo dvije godine. Prema svim dosadašnjim istraživanjima izgradnja te hidroelektrane bi trajno uništila ekosustav izvora rijeke Omble, a pritom nisu dokazane ekonomske i sociološke korisnosti tog projekta", ustvrdila je Munić.

Rješavanje pitanja tzv. bazične energetike otvara prostor za još bolji razvoj sektora obnovljivih izvora energije Tomislav Marjanović

ll Već duže su vrijeme aktu-

raspoloživih energetskih izvora i tko će njima upravljati? Izgradnjom TE Plomin i HE Ombla, dravskih i savskih hidroelektrana te drugih projekata i to u ingerenciji najveće hrvatske elektroenergetske kompanije, još uvijek u 100 postotnom vlasništvu hrvatske države, štitimo ne samo nacionalnu energetsku samodostatnost (čime izravno postižemo industrijsku i opće gospodarsku konkurentnost) već i energetsku dominaciju u našem vlasništvu te ostavljamo vrijedno nasljeđe budućim generacijama. Moramo priznati da je pobuna malo pretjerana jer u konačnici svi želimo da nam žarulja, kad god poželimo, svijetli. Bez obzira tko je predsjednik Uprave i bez obzira na eventualno pokoje sporno pitanje zaštite okoliša. Je li bi itko za to brinuo da nam energija nije dostupna svakodnevno? Zaključak je kako, uvažavajući energetsku i okolišnu stranu podjednako, ipak ne smijemo dopustiti da navedenim projektima upravlja strani kapital. Samo upravljanje u našem vlasništvu donosi jeftiniju energiju i time konkurentno gospodarstvo. Rješavanje pitanja tzv. bazične energetike otvara prostor za još bolji razvoj sektora obnovljivih izvora energije, pa se sporna pitanja zaštite okoliša dugoročno mogu kompenzirati. Ne smijemo zaboraviti niti desetak tisuća inženjera koji su u najvećoj mjeri obrazovani na račun hrvatskog novca - vašeg i mojeg.

Newspaper Board of directors Managing Editors

Tonight's Editors

David John

President, Editor in Chief President, Editor in Chief President, Editor in Chief

SVIBANJ | TJEDAN 02

NET

KOMENTARI

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

Energetske komentare i analize pratite na: www.croenergo.eu

EU KOMENTAR

FOTOGRAFIJA TJEDNA

Ariana Vela: Energetika u Uniji ll Pristupanjem Europskoj

TERMOELEKTRANA PLOMIN | Sastoji se od TE Plomin 1 (sagrađene 1969.) i TE Plomin 2 (sagrađene 2000.). To je kondenzacijska termoelektrana s dva bloka. Pogonsko gorivo je ugljen. Ukupna snaga termoelektrane iznosi oko 330 MW. FOTO: ENERGO MEDIA

Za TE Plomin C angažirati domaću industriju strojogradnje ll Kako bi osigurali ostvarivanje punog

potencijala domaće industrije strojogradnje na projektu TE Plomin C, ali i drugim značajnim energetskim projektima, pet vodećih hrvatskih tvrtki u pružanju usluga i opreme za izgradnju velikih termoenergetskih postrojenja osnovale su Udrugu strojograđevne industrije Hrvatske za izgradnju TE Plomin C, ili kraće PLOMINCRO. Udruga u ovom trenutku okuplja tvrtke Elektroprojekt, Đuro Đaković TEP, Bilfinger Đuro Đaković Montaža, Monting i ZagrebMontaža, koje zajedno ostvaruju godišnje prihode od gotovo 275 milijuna eura i zapošljavaju više od 4400 radnika. "Oko 111 milijuna eura, odnosno 40 posto naših godišnjih prihoda donose veliki i kompleksni termoenergetski projekti usporedivi s TE Plomin C, a još toliko drugi termoenergetski projekti. Imamo bogato domaće i međunarodno iskustvo zbog kojeg smatramo da smo najbolji partner za uspješnu realizaciju projekta Plomin C. Naravno, otvoreni smo za suradnju i uključivanje drugih domaćih tvrtki pa ih ovim putem pozivamo da nam se jave i uključe u rad Udruge kako bi zajedničkim snagama omogućili rad domaće industrije na izgradnji energetskih postrojenja", rekao je na predstavljanju Udruge PLOMINCRO njen predsjednik Kazimir Grgurić. O važnosti sudjelovanja domaće industrije strojogradnje na izgradnji TE Plomin C, govore i podaci o utjecaju njihova angažmana na ukupno gospodarstvo. Kada bi članice Udruge izvele poslove projektiranja i pripreme dokumentacije te isporuke i montaže strojarske opreme, što je oko polovice vrijednosti ukupne investi-

cije od oko 800 milijuna eura, godišnji prihodi tvrtki članica bi narasli za 100 milijuna eura. Rasli bi i prihodi njihovih domaćih dobavljača i podizvođača, a time i plaće njihovih zaposlenih te davanja u proračun i izdvajanja za lokalnu zajednicu. To bi bio važan poticaj za domaću potrošnju oko 2500 zaposlenika tvrtki članica angažiranih na projektu, 3600 zaposlenika dobavljača, ali i dodatnih 6000 zaposlenika drugih tvrtki povezanih u opskrbni lanac. "Ne govorimo samo o kratkoročnim efektima na našu industriju i hrvatsko gospodarstvo, nego i o onim dugoročnim. Nakon završetka projekta izgradnje TE Plomin C, članice Udruge bi nekoliko desetljeća nastavile pružati usluge servisiranja, unapređenja objekta i sl. čime bi se osigurali stabilni prihodi, a time i radna mjesta zaposlenika, davanja u proračun i izdvajanja za lokalnu zajednicu", zaključio je Grgurić.

ll Ugljen je najpovoljniji energent za

termoelektranu Plomin C, zaključak je stručnjaka s područja energetike koji su se u travnju okupili na okruglom stolu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Okrugli stol na temu Plomin 3 plin ili ugljen organizirali su HRO Cigre, hrvatski ogranak međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave i Večernji list. Argument je da ugljen ima stabilniju cijenu i najveće zalihe. Utjecaj cijene energenta utječe na cijenu električne energije. "Kod nuklearnih energenata promjene cijena jako su male, kod ugljena dvadesetak posto, a plin je jako osjetljiv na promjene",

kazao je Željko Tomšić, profesor na FERu. Doc. dr. sc. Mladen Zeljko naglasio je da je upotreba plina kao jeftinijeg energenta prihvatljiva u kućanstvima, ali ne i u proizvodnji električne energije. Većina zemalja oslanja se na ugljen kao energent", u Njemačkoj je zastupljen sa 46 posto, u SAD-u sa 30 posto, a u Japanu sa 25 posto. Marijan Kalea, energetski stručnjak i publicist, naglasio je da ne postoji elektroenergetski sustav koji je oslonjen samo na obnovljive izvore energije. "Do 2050. treba razmišljati o kombinaciji fosilno-nuklearno-obnovljivih izvora energije. Nestašica ugljena poslije će nastupiti od nestašice nafte i plina jer ugljen čini dvije trećine ukupnih rezervi fosilnih goriva", kazao je Kalea zašto se Plomin 3 mora osloniti na ugljen. O isplativosti ugljena govori računica iz Njemačke: u osam mjeseci 2012. godine termoelektrane na ugljen zaradile su 6,5 eura po megavatsatu, a termoelektrane na plin gubitak od 7,9 eura po megavatsatu. Izbor plina kao energenta stručnjaci drže nerazboritim jer se ne isplati spaljivati uvozni plin u elektrani koja leži uz obalu dok se more koristi kao transportni put za dostavu ugljena. Vladimir Jelavić, iz Energetskog instituta Ekonerg, nadležnog za studije utjecaja na okoliš, kazao je da imaju tri studije, među kojima i međunarodnu studiju s obzirom na to da je Slovenija udaljena 60 kilometara od Plomina. Poručio je da uvozni ugljen, koji će se koristiti, prosječno ima 0,6 posto sumpora, dok domaći ugljen sadržava od 8 do 10 posto. Davor Škrlec, profesor na FER-u i bivši pomoćnik ministrice zaštite okoliša, kazao je da moramo za svaku elektranu na fosilna goriva osigurati jednaku količinu energije iz obnovljivih izvora energije.

uniji Hrvatska će morati ispuniti obveze preuzete u pregovaračkom procesu te sustavno raditi na dostizanju ključnih ciljeva i prioriteta Kohezijske politike za razdoblje 2014. - 2020. godine. Upravo je ova politika, kao i Strategija Europa 2020, značajno obilježila sektor energetike te pred članice postavila velike izazove koje imaju postići u sljedećoj financijskoj perspektivi. Kao jedna od najznačajnijih prioriteta Strategije, ističe se onaj drugi, a to je dostizanje održivog rasta učinkovitim korištenjem resursa i stvaranje zelene ekonomije. Navedeni je prioritet direktno povezan s tzv. ciljevima 20-20-20, a to su: 20% smanjenje emisije stakleničkih plinova u odnosu na količinu iz 1990., 20% povećanje potrošnje energije dobivene iz obnovljivih izvora i 20% unapređenje energetske učinkovitosti Europske Unije. Važno je istaknuti da postizanje ovih ciljeva nije povezano isključivo s uštedama energije. Prema procjenama Europske komisije, njihova realizacija donijeti će mnoge pozitivne promjene za posrnulo europsko gospodarstvo kao što su smanjenje uvoza nafte i plina od 60 milijardi eura do 2020.g., dodatnih 0,6% do 0,8% BDP-a, kao i otvaranje od preko milijun radnih mjesta. Kako bi olakšala članicama postizanje navedenih ciljeva, Unija je razvila cijeli niz financijskih instrumenata, od kojih posebno ističemo EU fondove, to jest bespovratna sredstva i javne nabave koji korisnicima olakšavaju realizaciju projekata u energetici. U sadašnjoj perspektivi za projekte energetske učinkovi-

tosti, Hrvatska je najviše koristila program IPA, ali i programe Unije kao što su Okvirni program 7, Program za konkurentnost i inovacije u komponenti (natječaj Eko-inovacije iz prve i natječaji iz treće komponente - Inteligentna energija u Europi), program Marco Polo 2 i brojne druge iz kojih je indirektno moguće financirati projekte u sektoru energetike. Upravo će pristupanjem Europskoj uniji Hrvatska dobiti priliku da ravnopravno sudjeluje u korištenju strukturnih i drugih financijskih instrumenata, u kojima je velik naglasak stavljen na pitanja zaštite okoliša i učinkovitog korištenja energije kako u svakodnevnom životu, tako i u poslovanju. Za očekivati je financiranje cijelog niza manjih projekata u privatnom sektoru kroz Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), nešto većih kroz Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) te velikih infrastrukturnih projekata iz Kohezijskog fonda (posredno i ERDF-a). Ulaskom u novu financijsku perspektivu otvorit će se cijeli niz novih programa Unije kao nasljednika gore nabrojanih, iz kojih će također biti moguće dobiti potporu za projekte u sektoru energetike, uz veći naglasak na suradnji znanosti i gospodarstva. Za apliciranje će biti nužno osmisliti projekte, pribaviti potrebne dozvole i riješiti vlasničke odnose na pripadajućim zemljištima, kao i osigurati vlastiti udio sufinanciranja (i posredno predfinanciranja), pri čemu će prednost imati on i koji svoje projekte dovedu u visok stadij pripremljenosti, odnosno pred samu provedbu.

TOP 5 by CROENERGO.EU TJ E DA N

Ne bacajte novac u vjetar, iznajmite krov!

27.-31. svibanj

2013.

KONZUM benz, Agrokor Energija i Energija Gradec: Ide li Agrokoru energetika?

Ovo je revolucionarna tehnologija za gradnju

Imate ugovor sa HROTE-om? Onda ovo morate pročitati

Investicija u TE-TO Osijek vrijedna 450 milijuna eura

EMS

ENERGO MEDIA SERVIS

ENERGIJA i okoliš na jednom mjestu

>>> Integrirana rješenja i platforme za razvoj zelenog gospodarstva... Energo Media Servis je tvrtka koja kontinuirano razvija te pruža integrirana rješenja i platforme za popularizaciju, rast, razvoj i konkurentnost zelenog gospodarstva. > Više od 250 zadovoljnih klijenata godišnje | Razvijeno više od 25 inovativnih brendova unutar godine dana

Energo Media Servis je PATRON član Saveza za energetiku Zagreba od 2012. ENERGO MEDIA SERVIS | Grand Center | ul. Petra Hektorovića 2/V | 10 000 Zagreb | T: +385-1-6441-445