NET | Nacionalni energetski tjednik | Vol. 03 by Nacionalni energetski tjednik

NET

nacionalni energetski tj e d n i k

ENERGETSKE NOVOSTI, ANALIZE I KOMENTARI | GODINA 01 | BROJ 03 | ENERGO MEDIA SERVIS ZAGREB

ABB razvio novu tehnologiju za Vijeme je za izgradnju Thermae punjenje električnih autobusa Hortus Croatiae – Vrta Hrvatske MEĐUNARODNE VIJESTI Stranica 10

KOMENTARI Stranica 14

Isporuka plina, električne energije i promet zlatom u okviru konačnog prijedloga Zakona o PDV-u TEMA BROJA Pravedno bi bilo jasno odrediti što znači termin ’obavljanja djelatnosti u zanemarivom opsegu’... PDV je prihod Državnog proračuna Republike Hrvatske, pa bi bilo pravedno, naspram više od stotinu malih proizvođača električne energije i ujedno obveznika PDV-a, da se jasno odredi što znači termin ‚obavljanja djelatnosti u zanemarivom opsegu’ koji se unutar Zakona spominje... Tomislav Marjanović

re te druga tijela s javnim ovlastima i u slučaju kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Međutim, ako bi obavljanje tih djelatnosti, kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja kod obavljanja takvih djelatnosti ili transakcija ta se tijela smatraju poreznim obveznicima u vezi s tim djelatnostima ili transakcijama.

tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Člankom 6. stavkom 5. konačnog prijedloga Zakona o porezu na dodanu vrijednost (KPZ o PDV-u) definirano je kako se poreznim obveznicima ne smatraju tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komo-

Dakle, ako navedena javna tijela jednu od djelatnosti navedenu u Dodatku I. ovoga Zakona, u kojem se navodi - između ostalog - isporuka vode, plina, električne energije i grijanja, obavljaju u zanemarivom opsegu, tada se ne smatraju poreznim obveznicima. Odredba je jasna, ali niti jednim član-

kom nije određeno koliki je to konkretno razmjer poslovanja u financijskom smislu tj. do koje granice npr. Grad Zagreb za proizvodnju električne energije iz vlastitih solarnih elektrana postavljenih na zgradi Gradske uprave može prihodovati, a da za isporučenu električnu energiju i prihodom koji je na osnovu toga stekao i dalje bude oslobođen odnosno postane obveznikom PDV-a. PDV je prihod Državnog proračuna Republike Hrvatske, pa bi bilo pravedno, naspram više od stotinu malih proizvođača električne energije i ujedno obveznika PDV-a, da se jasno odredi što znači termin ‚obavljanja djelatnosti u zanemarivom opsegu’ koji se unutar Zakona spominje. Cijeli članak pročitajte u: TEMI BROJA

SPECIJAL

NACIONALNE VIJESTI

TOMISLAV ŠERIĆ:

Đuro Đaković: Industrijska proizvodnja kogeneracijskih postrojenja

Prioritet Uprave je ’HEP Suvremena i djelotvorna tvrtka’ Stranica 04

ll Strategija energetskog razvitka Hrvatske predviđa značajno

FOTO: ENERGO MEDIA

korištenje OIE u proizvodnji električne energije i postavlja cilj od 140 MW instalirane snage u elektranama na biomasu do 2020. godine odnosno 420 MW instalirane snage u elektranama na biomasu do 2030. godine. Stranica 08

NEWS

TJEDAN 03 | LIPANJ

NET

INA

INA: Dioničarima isplata od 343.6 milijuna kuna

ll INA - INDUSTRIJA NAFTE,

d.d. održala je Redovnu glavnu skupštinu Društva na kojoj je bilo prisutno 9.830.706 glasova ili 98,3% od ukupno 10.000.000 glasova. Na Skupštini su potrebnom većinom glasova, međuostalim, donesene odluke o dopuni djelatnosti kompanije, usvojen je potpuni tekst Statu-

ta INA, d.d., dana je razrješnica članovima Uprave i Nadzornog odbora za poslovnu godinu 2012. te je donesena odluka o izboru revizora. Dioničarima su na Skupštini prezentirana Konsolidirana i nekonsolidirana financijska izvješća za 2012. s izvješćem neovisnog revizora, Izvješće o stanju Društva i INA Grupe u 2012. te Izvješće

Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru u 2012. U skladu s predloženim, Glavna skupština je donijela odluku o isplati dividende dioničarima u ukupnom iznosu od 343.6 milijuna kn, odnosno 34,36 kn po dionici. Datum kada će dioničari stječi pravo isplate dividende je 17. lipnja 2013. Dividenda će se isplatiti u novcu. [T.M.]

Sektor OIE i energetske efikasnosti mogao bi stvoriti 80.000 radnih mjesta Ruralna elektrifikacija obnovljivim izvorima energije podrazumijeva uvođenje električne energije u ruralna i izolirana područja, korištenjem energije sunca, vjetra, malih vodotokova ili biomase. Za izolirana ruralna područja, elektrifikacija obnovljivim izvorima energije je jeftinija od "tradicionalne" elektrifikacije... UNDP

U energetskom aspektu spominju se tri primjera i to kategorizirana u sljedeće tri tematske cjeline - Niskougljična industrija, Mjere energetske efikasnosti u objektima kulturne baštine te Ruralna elektrifikacija obnovljivim izvorima energije... Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Ministarstvo zaštite oko-

liša i prirode i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) nedavno su na stručnom skupu predstavili Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja (LEDS) za Hrvatsku, na kojem su zajednički radili od siječnja 2012. Okvir će poslužiti kao podloga za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske sa sektorskim ciljevima smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2050. "Hrvatska u svom razvoju želi trostruku dobit: ekonomski rast, društveni razvoj i očuvan okoliš. Strategija niskougljičnog razvoja vodi nas bliže tom cilju", rekao je tom prigodom ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović te dodao da je ideja o nužnosti odabira između zaštite okoliša i gospodarskog razvoja pogrešna te da zaštita okoliša i rad na ublažavanju klimatskih promjena mogu biti generatori gospodarskog rasta i zalog zelene budućnosti.

FOTO: ENERGO MEDIA

Izrada LEDS-a obaveza je Hrvatske kao buduće članice Europske unije koja je postavila ambiciozan cilj smanjenja emisija CO2 za 20 posto do 2020. te kao potpisnice Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime. Niskougljični razvoj nije samo obaveza već i prilika za

Hrvatsku. Prema analizi UNDPa iz 2010., usredotočenost na korištenje obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost u konačnici može dovesti do kreiranja 80.000 "zelenih" radnih mjesta. Na tom je skupu zaključeno da smanjenje emisije stakleničkih plinova predstavlja izazov, ali i priliku za povećanje konkurentnosti i poticaj za trajni gospodarski rast. Naglašeno je i da koncept puta prema niskougljičnom konkurentnom razvoju, temeljen na osnovnim načelima održivog razvoja koji podrazumijeva ravnotežu društvenih, gospodarskih i okolišnih ciljeva, nema alternative. Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2050. godine utvrđuje smjernice vezane uz ciljeve, vizije i prioritetne mjere te instrumente provedbe Strategije. Ukazuje na nužnosti sveobuhvatnog pristupa, međusektorske suradnje i participacije svih dionika, nužnost stručnih analiza kao i snažne političke volje. Kako bi oblikovali Okvir za Strategiju, više od 200 stručnjaka iz državnih institucija, akademske zajednice i civilnog društva aktivno je sudjelovalo na dva nacionalna savjetovanja te sedam sektorskih radionica za promet, poljoprivredu, energetiku i industriju, gospodarenje otpadom, korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo, zgradarstvo i turizam. Strategija niskougljičnog razvoja traži korjenite promjene u obrascima ponašanja, na osobnoj, korporativnoj i društvenoj razini. Na njenoj izradi i provedbi nastavit će se raditi kroz podršku regionalnog projekta financiranog sredstvima EU,

a izrada će postati i obveza za države članice prema novom prijedlogu europske Uredbe o mehanizmima za praćenje stakleničkih plinova. U sklopu stručnog skupa održana je i panel rasprava na temu "Niskougljični razvoj kao prilika za hrvatsko gospodarstvo i otvaranje novih radnih mjesta", na kojoj su sudjelovali stručnjaci Ministarstva zaštite okoliša i prirode te drugih relevantnih institucija. Sudionicima skupa predstavljeni su i primjeri dobre prakse niskougljičnog razvoja u Hrvatskoj kao poticaj za daljnje djelovanje. Pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode Mario Obrdalj održao je prezentaciju na temu puta prema niskougljičnom razvoju Hrvatske. U energetskom aspektu spominju se tri primjera i to kategorizirana u sljedeće tri tematske cjeline - Niskougljična industrija, Mjere energetske efikasnosti u objektima kulturne baštine te Ruralna elektrifikacija obnovljivim izvorima energije. U današnjem broju Nacionalnog energetskog tjednika donosimo primjere dobre prakse za sve navedene tematske cjeline.

Niskougljična industrija N iskougljična industrija znači tranziciju prema niskougljičnim tehnologijama uz primjenu mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Pri tome se potiču inovativni i učinkoviti pristupi korištenja novih i postojećih tehnologija što je i prilika za iskorak postojeće industrije (npr. brodogradnja u razvoju vjetroturbina) ili razvoj novih grana industrije u području biomase, recikliranja ili proizvodnje energije iz otpada i sin-

tetskih plinova. Solana Pag je pokrenula projekt zamjene korištenja mazuta kao primarnog energenta sa šumskom biomasom. Kotao na biomasu je isporučila hrvatska firma, a domaće firme su odradile i građevinske radove. Potpisan je ugovor s Hrvatskim šumama, a šumska biomasa se nabavlja iz obližnjih šumarija Hrvatskih šuma. Sezona proizvodnje soli traje maksimalno pola godine, ali bi se uz konkurentniju i jeftiniju proizvodnju energije sezona mogla i produžiti. Period povrata investicije se procjenjuje na 3 godine. "Mazut je preskup i da se nismo odlučili na ovaj projekt, Solana Pag bi se zatvorila", objasnio je Josip Novosel, iz tvrtke investitora.

Mjere energetske efikasnosti u objektima kulturne baštine Gospodarenje energijom u javnim zgradama je opće prihvaćena praksa u zgradarstvu, no postoji i potreba za očuvanjem zgrada proglašenih kulturnom baštinom. U Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske ukupno je upisano 4930 trajno i 564 preventivno zaštićena dobra graditeljske baštine. U praksi postoje dobri primjeri gdje su "pomireni" strogi zahtjevi konzervatora sa suvremenim rješenjima koja štede energiju. Barokni dvorac Lužnica, nedaleko Zaprešića, pripada prvoj spomeničkoj kategoriji. U sklopu projekta "Zeleni dvorac" u dvorac je ugrađena geotermalna dizalica topline koja koristi energiju tla za grijanje i hlađenje prostora. Niži troškovi za energiju su omogućili održivo poslovanje i prenamjenu dvorca. Projektom se u zimskim mjesecima ostvaruju mjesečne uštede od oko 40.000 kuna u odnosu na grijanje na plin. "Samostan se u Buškom Blatu grijao

NEWS

LIPANJ | TJEDAN 03

PLINSKO-TRŽIŠE

Novosti iz svijeta energetike pratite na:

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

NET

www.croenergo.eu

Gazprom: Plinsko polje Shtokman će sačekati

ll Gazprom bi mogao od-

goditi razvoj svog najvažnijeg plinskog polja u Arktiku za buduće generacije, navodi Andrej Kruglov, zamjenik predsjednika Uprave ruskog državnog plinskog diva. Kruglov je za vrijeme prošlotjednog obraćanja ruskim medijima naveo: "Odbor će sljedeći tjedan odlučiti što ćemo na-

praviti sa Shtokmanom. Ne isključujem mogućnost da polje ostavimo za razvoj budućim generacijama. Sve ovisi o promjenama na tržištu". Gazprom je prošle godine izjavio kako odustaje od Arktičkog projekta koji je trebao razvijati u suradnji sa norveškim Statoilom i fran-

cuskim Totalom i to zbog previsokih procijenjenih troškova.

na također bilježe manju potražnju za ruskim plinom.

Gazprom je namjeravao slati plin iz Shtokmana prema SAD-u, no zbog naglog razvoja tržišta plina iz škriljevca opskrba ovom rutom više nije potrebna. S druge strane, ključna europska tržišta za Gazprom posljednjih nekoliko godi-

Kruglov je napomenuo kako polje Kirinskoye u blizini otoka Sakhalin u Tihom oceanu raspolaže sa sličnim rezervama kao i ogromno polje Shtokman, ali je puno bliže unosnom azijskopacifičkom tržištu. [M.P.]

vodom uz pomoć geotermalnih dizalica. To mi je dalo ideju da i mi tako nešto provedemo u Lužnici i potpuno smanjimo račune za plin" pojasnila je sestra Miroslava, vrhovna glavarica Družbe.

Ruralna elektrifikacija obnovljivim izvorima energije Ruralna elektrifikacija obnovljivim izvorima energije podrazumijeva uvođenje električne energije u ruralna i izolirana područja, korištenjem energije sunca, vjetra, malih vodotokova ili biomase. Za izolirana ruralna područja, elektrifikacija obnovljivim izvorima energije je jeftinija od "tradicionalne" elektrifikacije koja podrazumijeva prijenos i distribuciju električne energije dalekovodima. Samo u ratom pogođenim područjima se nalazi još 126 naselja (s preko 500 kućanstava) koji žive bez stru-

FOTO: MEDIA SERVIS

W WF

Za veća ulaganja u obnovljivu energiju

WWF najavljuje da počinje globalnu kampanju kojom želi potaknuti značajne investicije vlada i međunarodnih financijskih institucija u sektor OIE, u ukupnom iznosu od 40 milijardi dolara. Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Svjetska organizacija za

zaštitu prirode (WWF) pokrenula je novu međunarodnu kampanju pod sloganom "Iskoristite svoju energiju", u kojoj poziva vlade i svjetske financijske institucije na povećanje ulaganja u obnovljive izvore energije na najmanje 40 milijardi dolara tijekom sljedećih 12 mjeseci. "Ako ćemo se i dalje oslanjati na fosilna goriva, pred nama je budućnost u kojoj je zrak sve zagađeniji, a klima negostoljubiva. Naša je kolektivna odgovornost da se zauzmemo za budućnost kakvu želimo. Pozivamo političke i financijske donositelje odluka da iskoriste svoju moć za prijelaz na čistu i održivu energiju iz obnovljivih izvora i da stanu na kraj inerciji

ugljena, nafte i plina", rekao je generalni direktor WWF Internationala Jim Leape. Kampanju "Iskoristite svoju energiju" WWF je lansirao na Svjetski dan zaštite okoliša te poziva na potpisivanje zahtjeva za povećanje ulaganja u obnovljive izvore energije. Zahtjev se može potpisati na www.panda.org/seizeyourpower i u njemu se pozivaju financijske institucije i vlade diljem svijeta da djeluju odmah tako da povećaju financiranje obnovljivih tehnologija i financijski podupru održivu energiju vjetra, sunca i vode. WWF najavljuje da počinje globalnu kampanju kojom želi potaknuti značajne investicije vlada i međunarodnih financijskih institucija u sektor obnovljivih izvora energije, u ukupnom iznosu od 40 milijardi dolara. Ističe da će se kampanja provoditi u više od 20 zemalja, u kojima će WWF pokušati utjecati na javne financije te mirovinske i privatne fondove. "Kampanja za preusmjeravanje novca u obnovljive izvore

energije zasniva se na uspostavljanju poslovnog modela kroz uvažavanje svih troškova pojedinih izvora energije, koji će pokazati na ekološke, socijalne i ekonomske rizike ovisnosti od 'prljave energije', kao što su ugljen, nafta i plin", navodi WWF. "Glavni pokretači energetskih tržišta su nagađanja, institucionalna inercija, nedostatak točnih informacija, krivi poticaji ali i ogromni ekonomski i politički interesi. Vrijeme je da se rasprava promjeni i da se pokažu stvarni troškovi fosilnih goriva i pravi potencijal sektora obnovljivih izvora energije. Današnji poziv na akciju je poziv svakom donositelju odluka da investira u budućnost kakvu svi želimo, koju pokreću čisti, obnovljivi i održivi izvori energije", rekla je voditeljica globalne klimatske i energetske inicijative iz WWF Internationala Samantha Smith. Zaključuje da se treba uložiti novac u čiste i obnovljive izvore energije kako bi ograničili klimatske promjene, smanjili rizike za ljudsko zdravlje od prljavih fosilnih goriva te ubrzali i olakšali pristup energiji.

je. Radi se o kućanstvima koja su nekad imala struju, a koja već godinama žive bez struje čekajući popravak ili obnovu električne mreže. Osim njih postoji određen broj manjih naselja ili izdvojenih potrošača, većinom u planinskom području ili na otocima, koji nisu spojeni na električnu energiju. Samostalni fotonaponski sustav u Ajderovcu predstavlja ogledni primjer korištenja obnovljivih izvora energije na područjima koja nisu uključena u energetsku mrežu. Cijena elektrifikacije primjenom obnovljivih izvora energije u ovom primjeru čini trećinu ili četvrtinu cijene tradicionalne elektrifikacije. U slučaju većih potreba za energijom ili potrebe da se više kućanstava spoji na malu sunčanu elektranu, sustav se bez problema može nadograditi s dodatnim solarnih pločama ili baterijama za skladištenje. "Drugi put u živo-

tu radujem se struji. Prvi put kada je struja stigla u selo 1974. godine, još nisam išla u školu" objašnjava Mileva Desnica, domaćica seoskog gospodarstva. "Uz struju će nam posao biti puno lakši. Lako se naviknuti iz lošega u bolje", kaže Pero Keča, domaćin seoskog gospodarstva. Ovi članci realizirani su u sklopu projekta predstavljanja primjera dobre prakse iz Okvira za Strategiju niskougljičnog razvoja Hrvatske, koji zajednički provode Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP). Koncept puta prema niskougljičnom konkurentnom gospodarstvu i zelenoj ekonomiji, temelji se na osnovnim načelima održivog razvoja ravnoteže društvenih, gospodarskih i okolišnih ciljeva i nema alternative.

NACIONALNE VIJESTI

TJEDAN 03 | LIPANJ

NET

TOPLINSKA ENERGIJA

Zanimljive odredbe Nacrta prijedloga Zakona

ll Matija Osrečak iz odvjet-

ničkog društva Bardek, Lisac, Mučec, Skoko, Šarolić u nedavnom je newsletter-u toga društva ukazao na zanimljive odredbe Nacrta prijedloga Zakona tržištu toplinske energije, a koje donosimo u nastavku. Prilikom planiranja (izrade prostornih planova), prednost se daje mrežama za distribuciju toplinske energije pred distributivnim mrežama drugih energenata (pod toplinskom energijom smatra se para, vrela i topla voda). Naime, gdje postoji već razvijena mreža drugog energenta (poput plina), nije za očekivati razvoj paralelnog sustava na toplinsku energiju. Vjerojatnije je da se isti razvija na području gdje ne postoji drugi energent (osim drva i drvnih proizvoda). Stoga, predmetna odredba ima smisla. Ipak, osim ove prednosti pri planiranju, malo toga je rečeno što bi trebalo doprinijeti sigurnosti investicije. Tako primjerice prilikom gradnje novih objekata ne postoji obveza investitora priključiti isti objekt na mrežu za distribuciju toplinske energije (ukoliko ista postoji na tom području), osim u slučaju izgradnje zatvorenog sustava. Nadalje, uvodi se generalna dužnost lokalnih jedinica podupirati razvoj kogeneracije na OIE. Isto tako određuje se da proizvođač koji koristi OIE može steći status povlaštenog proizvođača toplinske i električne energije. Ipak, ostaje nejasno što isti status donosi (u pogledu toplinske energije) – osigurani otkup ili zagarantiranu cijenu ili nešto treće. HERA određuje naknadu (tarifu) za djelatnost distribucije toplinske energije koja se obavlja kao javna usluga, dok se cijena opskrbe načelno slobodno ugovara i određuje (postoji iznimka u slučaju monopola na tržištu odnosno do stvarnog otvaranja tržišta). Konačno, predviđa se postupak te uvjeti za isključenje samostalne uporabne cjeline iz toplinskog sustava čime bi se trebalo doći na kraj dosadašnjim lošim iskustvima (samovolji opskrbljivača i kupaca slučajevi iz Karlovca) uz posebnu napomenu kako krajnjem kupcu nikako neće biti lako 'izaći iz sustava'. [T.M.]

FOTO: ENERGO MEDIA

I. D. Cecelja: Investitori najveći interes pokazuju za VE i SE Na području OIE, investitori tradicionalno najveći interes pokazuju za vjetroelektrane i sunčane elektrane. Tu su na prvom mjestu zamjerke na račun ograničenja mreže za prihvat vjetroelektrana te kvote kod sunčanih elektrana... INTER VJU

Dio građana-potrošača koji žive u teškim uvjetima moraju ostvariti povoljnije uvjete opskrbe... Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Skorim ulaskom u Europ-

sku uniju, Republika Hrvatska postat će dijelom ambicioznog plana Europske Komisije o izgradnji najvećeg tržišta električne energije koje će spajati 500 milijuna potrošača širom europskog kontinenta. Razgovarali smo s Ivanom Dominković Cecelja, odvjetnicom iz Odvjetničkog društva Bardek, Lisac, Mušec, Skoko Šarolić d.o.o. o trenutnom stanju i perspektivama hrvatskog tržišta električne energije te napose obnovljivih izvora energije. TM: Recite nam ukratko, koje su Vaše kompetencije te na koji ste način povezani s tržištem električne energije? IDC: Savjetujem klijente iz raznih energetskih grana, kako konvencionalnih tako i iz obnovljivih izvora energije i to od strukturiranja projekata, ishođenja dozvola do komunikacije s administrativnim tijelima. Od početka karijere veza-

na sam za energetski biznis, a također sam imala prilike steći iskustvo od kolega iz europskih ureda povezanih s CMS Reich Rohrwig Hainz GmbH s kojim imamo suradnju. Mogućnost razmjene ideja i iskustva s kolegama koji su već duže u Europskoj uniji pokazala se nezaobilaznom točkom pri pružanju cjelovite usluge našim klijentima. Naime, kroz tu suradnju stekli smo iskustvo u europskom pravu te stoga skori ulazak u Europsku uniju ne doživljavamo kao problematiku nego perspektivu za daljnju poslovnu afirmaciju.

du, no zanimljivo je istraživanje provedeno od strane Europskog socijalnog i ekonomskog vijeća vezano za zacrtani cilj kojim bi se do 2014. godine trebalo postići efikasno interno energetsko tržište na kojem će svi potrošači moći slobodno birati opskrbljivača električnom energijom i plinom. Smatra se da bi jedinstveno tržište trebalo dovesti do pozitivnih efekata na cijene tih

TM: Tržište električne energije u Republici Hrvatskoj formalno je otvoreno 1.1.2008. godine. Kako komentirate sadašnje stvarno stanje te kakva je situacija u državama Europske unije?

Toliko milijuna potrošača širom europskog kontinenta čini najveće jedinstveno tržište električne energije na svijetu

IDC: Točna je Vaša konstatacija da se radi o formalnom otvaranju, tj. zakonski je omogućeno potrošačima da slobodno izaberu opskrbljivača električnom energijom. No u praksi je zbog nedostatne konkurencije na tržištu mogućnost potrošača ograničena. Obično volimo zaključiti kako su zemlje Europske unije miljama ispred nas u svakom pogle-

500

energenata i sustava koji bi slao dinamičke signale o potrebnim investicijama. Nažalost, ni na području Europske unije ovaj sustav nije u potpunosti zaživio. Na tržištima pojedinih zemalja članica pokazali su se neki rezultati u vidu fleksibilnosti te kompetitivnosti cijena koje su ublažile ukupan porast cijena uzrokovan rastom cijena primarnih energenata. Također pomak je uočljiv u korist oligopola, iako

još uvijek državnih ili regionalnih, nasuprot prvotnih monopola. Da bi se na području opskrbe električnom energijom pojačala konkurentnost, potrebna je prisutnost dodatnih proizvođača, a tu nije zanemariva činjenica da je u osam od 27 zemalja članica 80% proizvodnje električne energije u rukama "tradicionalnih" proizvođača. TM: Kakva je investicijska klima na području proizvodnje električne energije iz OIE? Ističu li investitori na ovom području administrativne prepreke pri razvoju projekata? IDC: Na području OIE, investitori tradicionalno najveći interes pokazuju za vjetroelektrane i sunčane elektrane. Tu su na prvom mjestu zamjerke na račun ograničenja mreže za prihvat vjetroelektrana te kvote kod sunčanih elektrana. Zamjerke su djelomično na mjestu, ali ne može se reći da se na tome ne radi - primjerice nakon izmjene tarife u 2012. godini, još je dvaput promijenjena kako bi se investitorima olakšalo davanje bankarske garancije. Promjena kriterija za priključenje vjetroelektrana te javna objava kvota za sunčane elektrane bile su dobar po-

mak naprijed, ali nedostaju dva momenta da bi napredak bio osjetniji, a to je uvažavanje temeljnog racija poslovanja - transparentnost i zadovoljavanje uvjeta za ishođenje financiranja. Kod vjetro i sunčanih elektrana nema financiranja dok nije zagarantiran priključak na mrežu, kod biomase nužno je da je opskrba biomasom osigurana. Sve su to rješivi problemi i primjećujem da se na tome i radi, ali još uvijek smo na razini reagiranja, i to ne prebrzog, na problem, umjesto da ga predviđamo i spriječimo. TM: Spomenuli ste i nedostatak transparentnosti, što ste pod time mislili? IDC: Transparentnost pri provođenju onoga što propisi omogućavaju. Brže donošenje odluke pa makar se ponekad pokazala lošom - primjerice pri ažuriranju liste vjetroelektrana koje ulaze u kvotu za priključak, ako su postavljeni rokovi investitorima za ispunjavanje kriterija toga se treba držati inače drugi investitori dobivaju dojam da se nekoga favorizira pa odustaju od investiranja. Cijeli intervju pročitajte na portalu croenergo.eu.

LIPANJ | TJEDAN 03

NET

NACIONALNE VIJESTI

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

Vijesti o radu HEP-a pratite na:: www.hep.hr

Tomislav Šerić: Prioritet Uprave je 'HEP - Suvremena i djelotvorna tvrtka'

INSTITUT HRVOJE POŽAR

Europa u Energetskom institutu Hrvoje Požar

U intervjuu za HEP-ov vjesnik naglasio je kako je svjestan okolnosti u kojima je preuzeo vođenje HEP-a te da zna što želi od Uprave... NOVA-UPRAVA

Prioritet Uprave je HEP - suvremena i djelotvorna tvrtka, organizirana na načelima korporativnog upravljanja. Preuzmimo najbolju praksu srodnih europskih tvrtki. Svako društvo HEP grupe raspolagat će financijskim sredstvima koja mu pripadaju na gospodarski i stručno opravdani način. Stoga je u vremenu koje je pred nama iznimno važnija zadaća - razgraničenje u financijskom poslovanju... FOTO: ENERGO MEDIA

HEP mora završiti izgradnju Bloka C TE Sisak i revitalizaciju HE Zakučac te konačno započeti izgradnju kapitalnih proizvodnih objekata... Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Tomislav Šerić je predsjed-

nikom Uprave HEP-a d.d. imenovan 10. svibnja 2013. godine. U intervjuu za HEP-ov vjesnik naglasio je kako je svjestan okolnosti u kojima je preuzeo vođenje HEP-a te da zna što želi od Uprave koja ima jasan cilj i htijenje za postizanje rezultata. Nadzorni odbor Hrvatske elektroprivrede d.d. na sjednici održanoj 10. svibnja ove godine, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, opozvao je predsjednika Uprave Zlatka Kovačevića i člana Uprave Rodoljuba Lalića te novim predsjednikom Uprave imenovao Tomislava Šerića, dotadašnjeg člana Uprave, a novim članom Uprave imenovao mr. sc. Pericu Jukića, dotadašnjeg

direktora Sektora za termoelektrane HEP Proizvodnje d.o.o. Tomislav Šerić, diplomirani inženjer elektrotehnike, rođen je 23. veljače 1973. godine. Pri Elektrotehničkom fakultetu, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, diplomirao je 1998. godine, a od 2006. je nositelj diplome MBA (Master of Business Administration), ugledne pariške Škole Superieure Libre des Sciences Commerciales Appliquees. Nakon kratkog rada 1999. u tvrtki Ekspert, gdje je obavljao poslove zaštite na radu specijalista za električne instalacije, 2000. godine je u tvrtki Siemens radio kao računalni programer razvoja. Od 2000. do 2005. bio je privatni poduzetnik, potom je do 2008. bio menadžer za marketinšku strategiju, programe i procese u TMobileu, a do 2009. direktor u tvrtki Osječki promet i gospodarstvo. Od srpnja 2009. bio je na čelu Poslovnog inkubatora BIOS u Osijeku, a 23. veljače 2012. imenovan je članom

Uprave HEP-a d.d. za prijenos i distribuciju. Predsjednikom Uprave HEP-a d.d. imenovan je 10. svibnja 2013. godine.

U FOKUSU

ovo su investicijski prioriteti tomislava šerića

Osim provedbe odredbi Trećeg paketa energetskih propisa EU-a, HEP mora završiti izgradnju Bloka C TE Sisak i revitalizaciju HE Zakučac te konačno započeti izgradnju kapitalnih proizvodnih objekata, ponajprije TE Plomin C, nastaviti pripremu HE Ombla te Hidroenergetskog sustava Kosinj/Senj II. Računa se i na ostale projekte iz Investicijskog plana HEP-a, poput HE Dubrovnik II i HES Sava (Zagreb na Savi). Naravno, sve to ne ovisi isključivo o HEP-u.

Tomislav Šerić je kao član Uprave, prema korporativnim funkcijama i ovlastima, bio zadužen za regulirane mrežne djelatnosti, odnosno prijenos i distribuciju električne energije u smislu optimiranja rada mrežnih sustava te unaprjeđenja tih djelatnosti i trgovanje električnom energijom. Predsjednik je nadzornih odbora HEP Operatora prijenosnog Sustava, HEP Operatora distribucijskog sustava i HEP Opskrbe. Slijedom obveze prilagodbe hrvatskog elektroenergetskog sektora energetskim propisima Europske unije, Šerić je vodio proces pripreme usklađivanja HEP-a s odredbama tzv. Trećeg paketa energetskih propisa Europske unije. Taj proces, započet prije godinu i pol dana kada još nije bio donesen Zakon o tržištu električne energije prilagođen europskim propisima (donesen u ožujku ove godine), u za-

vršnoj je fazi. T. Šeriću i Timu koji je obavio taj posao, osim dobrog poznavanja Trećeg paketa, pomogla su iskustva drugih elektroprivrednih tvrtki, između ostalih, u Austriji i Mađarskoj. "Treći energetski paket je korak dalje u reformi energetskog sektora i tržišta energije, odnosno uređenja hrvatskog energetskog sektora na načelima tržišnog gospodarstva što je pretpostavka za povezivanje s gospodarskim subjektima u EU-u. Najsloženije pitanje HEP-a, a u skladu s obvezama Republike Hrvatske kao članice EU-a, je izdvajanje operatora prijenosnog sustava. Prethodno, za njegovo izdvajanje i certifikaciju, primjenom ITO modela, nužno je uspostaviti nove međusobne odnose i ovlasti nad dijelovima elektroenergetskog sustava. Drugim riječima, jedinstvenim modelom razgraničiti temeljne djelatnosti HEP-a: proizvodnju, prijenos i distribuciju, što se pokušavalo godinama, bezuspješno. Istina, riječ je o zahtjevnoj i opsežnoj

ll Dana 04. lipnja 2013. u

prostorima EIHP-a, u sklopu programa CROATIA IN THE EU – GROWING TOGETHER, održana je prezentacija instituta i njegovih domaćih, regionalnih i međunarodnih projekata. Na prezentaciji su sudjelovali predstavnici EU medija (TV, radio, press) – Die Welt, Kurier, The Times, Svenska Daglabet, te niz ostalih EU radio i press kuća, kao i predstavnici gospodarstva iz Bugarske, Cipra, Njemačke, Danske, Španjolske, Luksemburga, Estonije, Grčke, Finske, Irske, Litve, Italije, Belgije, Portugala, Rumunjske, Slovačke, Češke Republike, Francuske i Mađarske. Na prezentaciji su također prisustvovali visoki predstavnici vlade Republike Hrvatske – ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode Hrvoje Dokoza i načelnica sektora za energetiku Kristina Čelić, te ravnatelj instituta dr.sc. Goran Granić. U ugodnom okruženju predstavljeni su veliki lokalni, regionalni i međunarodni projekti Energetskog instituta Hrvoje Požar od strane Margarete Zidar, Viktorije Dudjak i Harisa Boke. Nakon predstavljanja energetskog okruženja i izrazitog doprinosa energetskog instituta u tom okruženju, novinarima su odgovarali na pitanja ministar Ivan Vrdoljak te glavni savjetnik instituta Haris Boko. Novinarima i gospodarstvenicima iz gotovo svih zemalja članica EU predstavljene su temeljne smjernice energetskog sektora i njegovog razvoja u Republici Hrvatskoj, čime su otvorena vrata za nove i kvalitetne investicije u energetskom sektoru. Predstavnici gospodarskog sektora EU prepoznali su EIHP kao bitnu kariku u stvaranju pozitivnog poslovnog okruženja, ali i kao potencijalnog partnera prilikom realizacije budućih energetskih projekata. [T.M.]

NACIONALNE VIJESTI

TJEDAN 03 | LIPANJ

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

zadaći uspostavljanja međusobnih odnosa na sučelju proizvodnih objekata s mrežom, kao i na sučelju prijenosne i distribucijske mreže. Uskoro ćemo svu dokumentaciju za certifikaciju HEP Operatora prijenosnog sustava predati HERAi", najavio je Šerić. Također je bio najizravnije uključen u postupak izdanja korporativnih euroobveznica HEP-a na međunarodnom tržištu kapitala početkom veljače prošle godine u iznosu od 500 milijuna USD, bez jamstva države. "Uz primjenu pravila korporativnog poslovanja, to je bila složena transakcija za koju je veliki interes iskazalo 200 međunarodnih institucionalnih investitora, banaka i osiguravajućih društava iz Hrvatske i dvadesetak zemalja. Dobro

NET

je što je HEP u vrijeme globalne krize na međunarodnom tržištu kapitala uspio pronaći nove izvore financiranja, što mu je u vrijeme otežanih uvjeta poslovanja značajno poboljšalo likvidnost" ocjenjuje Šerić. Da bi se ostvarila očekivanja Vlade da HEP kao nacionalna elektroenergetska tvrtka bude motor-pokretač ukupnog gospodarstva, kao što je uostalom tako bilo u povijesti, treba učiniti puno u kratkom vremenu. Ponajprije, organizacijski urediti ili, kako se to govori - restrukturirati tvrtku, poslovno i kadrovski. Osim provedbe odredbi Trećeg paketa energetskih propisa EU-a, HEP mora završiti izgradnju Bloka C TE Sisak i revitalizaciju HE Zakučac te konačno započeti izgradnju kapitalnih proizvodnih objekata, po-

Ovo su strateški investicijski projekti HEP-a Kapitalni projekti u elektroenergetskom sektoru podijeljeni su u tri skupine i to: projekti koji postoje u Investicijskom planu HEP-a, projekti čiji je razvoj u HEP-u u tijeku te projekti za koje će Vlada kroz prostornoplansku dokumentaciju omogućiti razvoj, s tim da ih mogu ostvariti različiti investitori, a ne nužno HEP... Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll U Planu investicija za 2013.

godinu od 14 milijarda 281 milijuna kuna (prema zadnjem rebalansu javnih društava, odnosno ustanova), ukupno na energetiku otpada 3 milijarde 271 milijun kuna, a od toga na HEP grupu - 2 milijarda 741 milijun kuna. Medu najvažnijim strateškim projektima, čije je ostvarenje u tijeku, spomenuti su projekti HEP-a: izgradnja Bloka C TE Sisak, snage 230 MWe i 50 MWt i revitalizacija HE Zakučac. Za sisački Blok C, od ukupne vrijednosti Projekta milijardu i 688 milijuna kuna, u 2013. se planira ostvariti 127 milijuna kuna. Ukupna vrijednost Projekta revitalizacije HE Zakučac je 930 milijuna kuna, a 123 milijuna kuna planira se ostvariti u ovoj godini. HEP je jedno od trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države uključen u Projekt objedinjavanja svjetlovodne infrastrukture, s ciljem kvalitetnijeg upravljanja državnom imovinom te uspostavljanja njene komercijalne funkcije. Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 11. travnja o.g., tvrtka Odašiljači i veze odabrana je za objedinjavanje upravljanja viškovima svjetlovodne in-

frastrukture društava. Za to će se definirati poslovni plan i ugovori o pravima i obvezama između trgovačkih društava koje daju viškove svjetlovodne infrastrukture i tvrtke Odašiljači i veze, kao nositelja objedinjenog upravljanja, uz koordinaciju CEI-a. Nakon što su identificirani najveći problemi i prepreke povećanju investicijskih aktivnosti i ostvarenju maksimalnih rezultata, utemeljeno je 14 radnih timova. HEP grupa je uključena u Radni tim X za utvrđivanje postupka realizacije investicija nakon proglašenja ekološke mreže Natura 2000 i u Radni tim XIV za koordinaciju projekta pripreme i gradnje LNG terminala te, uz druga javna društva/ustanove, u Radni tim XII za definiranje dodatka ugovora o radu za predsjednike i članove uprava javnih društava. Zaključno u lzvješću stoji da je u 2012. ostvaren rast investicija za 12 posto u odnosu na 2011., uz financijske uštede od približno 350 milijuna kuna (zahvaljujući postignutim cijenama pri otkupu zemljišta, smanjenju planskih cijena u postupcima javne nabave i racionalizaciji i usklađivanja projekata sa stvarnim potrebama i zahtjevima investitora). Zaključuje se da je Plan investicija za 2013. veći za 29 posto, u odnosu na ostvarenje u 2012. godini, a u tom odnosu je u prvom tromjesečju veći za 11 posto. Zadaća Radne skupine za poslovnu klimu i privatne investicije, čiji je voditelj ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, je otklanjanje prepreka za ostvarenje investicijskih projekata, identifikacija područ-

ja za unaprjeđenje poslovne i investicijske klime i predlaganje rješenja za poboljšanje poslovne klime kroz uklanjanje administrativnih i regulatornih prepreka. Glavno operativno tijelo je Agencija za investicije i konkurentnost (AIK). Izdvojimo dio lzvješća Radne skupine s pregledom kapitalnih projekata u elektroenergetskom sektoru, koji su u različitim razvojnim fazama. Napominje se da su, uz dio projekata koje planira HEP, ostali otvoreni za druge investitore. Kapitalni projekti u elektroenergetskom sektoru podijeljeni su u tri skupine i to: projekti koji postoje u Investicijskom planu HEP-a, projekti čiji je razvoj u HEP-u u tijeku te projekti za koje će Vlada kroz prostorno-plansku dokumentaciju omogućiti razvoj, s tim da ih mogu ostvariti različiti investitori, a ne nužno HEP. Projekti po opisanim skupinama su: "A" Projekti (projekti u investicijskom planu HEP-a), "B" Projekti (projekti koji se razvijaju unutar HEP-a) te "C" Projekti (lokacije u prostornom planu za potencijalne nove projekte). "A" Projekti (projekti u investicijskom planu HEP-a): TE Sisak C, ukupne vrijednosti 224,6 milijuna eura, snage 230 MW, i 50 MW čija je izgradnja započela 2008., a puštanje u pogon očekuje se u travnju 2014. godine; TE Plomin C, ukupne vrijednosti 800 milijuna eura, snage 500 MW, s očekivanim početkom provedbe u drugom tromjesečju 20I4. i predviđenim puštanjem u pogon u lipnju 2013. godine; HE Ombla, ukupne vrijednosti 150 milijuna eura, snage 68 MW; HE Kosinj/Senj II, ukupne

vrijednosti 650 milijuna eura, 412 MW novoinstalirane snage, s očekivanim početkom provedbe u drugom tromjesečju 2014. i predviđenim puštanjem u pogon u četvrtom tromjesečju 2019.; HE Dubrovnik II, ukupne vrijednosti 180 milijuna eura (na HEP otpada 50 posto), snage 300 MW, s očekivanim početkom provedbe 2018.; HES Sava (Zagreb na Savi), ukupne vrijednosti energetskog dijela 492 milijuna eura, snage 120 MW. "B" Projekti (projekti koji se razvijaju unutar HEP-a): EL-TO Zagreb, ukupne vrijednosti 150 milijuna eura, snage 120 MWe i 140 MWt; TE-TO Osijek, ukupne vrijednosti 500 milijuna eura, snage do 600 MWe, i 120 MWt; BE-TO Osijek, ukupne vrijednosti 22 milijuna eura, snage 5 MWe i 10 MWt; VHS Osijek, vrijednost HEP-ovog dijela 210 milijuna eura, snage 69,5 MW; TE Rijeka/Omišalj ukupne vrijednosti 530 milijuna eura, snage do 600 MW; HE Molve I i II, ukupne vrijednosti 400 milijuna eura, snage 98 MW; CHP Sisak, ukupne vrijednosti 16 milijuna eura, snage 8 MW. "C" Projekti (lokacije u prostornom planu za potencijalne nove projekte): TE Prevlaka, ukupne snage do 990 MW (3 x 330 MW); TE Vukovar, ukupne vrijednosti do 300 milijuna eura, snage do 400 MW; TE Obrovac, ukupne vrijednosti do 400 milijuna eura, snage do 500 MW; TE Peruća, ukupne vrijednosti do 300 milijuna eura, snage do 390 MW; Turski Bok, ukupne vrijednosti do 2 500 milijuna eura, snage do 1 600 MW; TE Ploče, ukupne vrijednosti do 2 500 milijuna eura, snage do 1 600 MW. [HEP VJESNIK]

najprije TE Plomin C, nastaviti pripremu HE Ombla te Hidroenergetskog sustava Kosinj/ Senj II. Računa se i na ostale projekte iz Investicijskog plana HEP-a, poput HE Dubrovnik II i HES Sava (Zagreb na Savi). Naravno, sve to ne ovisi isključivo o HEP-u. "Prioritet Uprave je HEP - suvremena i djelotvorna tvrtka, organizirana na načelima korporativnog upravljanja. Preuzmimo najbolju praksu srodnih europskih tvrtki. Svako društvo HEP grupe raspolagat će financijskim sredstvima koja mu pripadaju na gospodarski i stručno opravdani način. Stoga je u vremenu koje je pred nama iznimno važnija zadaća - razgraničenje u financijskom poslovanju društava-članica HEP grupe s posebnim obilježjima u svezi sa zabranom međusobnog subvencioniranja, kako

to propisuju energetski zakoni. Za svaki rad u HEP-u moramo utvrditi mjerila kvalitete, ocjenu i odgovornost, jer svi smo odgovorni za ugled i percepciju HEP-a u javnosti. Nova su vremena kada korisnici naših proizvoda i usluga moraju biti zadovoljni i među tržišnim igračima nama dati povjerenje. Od svih važnih zadaća, najvažnije je oživljavanje investicijskog ciklusa. Osim nove snage za hrvatski elektroenergetski sustav, zaposlenosti nacionalne strojogradnje i nova radna mjesta, to bi bio snažan vjetar u leđa za pozicioniranje HEP-a kao respektabilnog igrača na otvorenom tržištu", najavio je novi predsjednik Uprave Tomislav Šerić, uz poruku "Svjestan sam okolnosti u kojima sam preuzeo vođenje HEP-a, znam što želim od Uprave koja ima jasan cilj i htijenje za postizanje rezultata". [HEP VJESNIK]

Akcija Bosch sustava za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu plinsku tehnologiju

Trajanje akcije do 15.06.2013. ili do isteka količine Više informacija na: www.energostore.com ili bosch-climate.com.hr

SPECIJAL

TJEDAN 03 | LIPANJ

NET

FOTO: ENERGO MEDIA

Đuro Đaković: Industrijska proizvodnja kogeneracijskih postrojenja Kongeracijsko postrojenje ĐĐ ENITEH 500 je jedinstvena inovativna tehnologija na tržištu OIE, a postrojenje ima čak 80-postotnu iskoristivost energenta... ĐURO-ĐAKOVIĆ-HOLDING

ENITEH kogeneracijsko postrojenje koristi biomasu za proizvodnju električne i toplinske energije u indirektnom plinsko turbinskom procesu... Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Đuro Đaković Elektromont

d.d. je specijaliziran za inženjering u oblasti elektrotehnike. Glavne djelatnosti društva za razvoj, projektiranje, montaža, ispitivanje te puštanje u rad vlastitih tehničkih rješenja u širokom području elektrotehnike, od energetike do informatike. To uključuje vlastita projektna rješenja za napajanje el. energijom (trafostanice), el. motorne pogone, dizalice, mjerenje i regulaciju, sigurnosno i bez prekida napajanja, sustave za upravljanje prometom (semafore), sustave za upravljanje i kontrolu proizvodnih procesa (automatizaciju), sustave za ograničenje vaših opterećenja i sl. Društvo raspolaže sa cca 7000 m2 radnog i poslovnog prosto-

ra (upravna zgrada i proizvod- nom signalizacijom na cestana hala sa aneksom). U hali je ma i dr. Današnje opredjeljenje instaliran strojni park, poseb- društva je izrada industrijskih i no specijaliziran za proizvode drugih aplikacija korištenjem od tankog lima. Od 1990. go- hardverske platforme PLC-ova dine društvo ima podružnicu renomiranih svjetskih proizu SR Njemačkoj sa sjedištem vođača, a posebno je naglau Offenbachu. Osnovni dje- sak na projektiranju sustava, lokrug rada u inozemstvu je izradi softverskih rješenja te rad na izvođenju instalacija projektiranje karakterističnih na tramvajima, IC vlakovima hardverskih interfejsa koje nite elektromnotaža stambeno je moguće kupiti na tržištu poslovnih zgrada, industrijske kao konfekcijski proizvod. U instalacije i sl. Društvo je razvi- području inženjeringa orgalo i proizvelo vlastite progra- nizira se i posreduje u izgradnmibilne logičke kontrolore ji kompletnih gospodarskih i (PLC), koji su projektirani kao drugih objekata te u projektivrlo fleksibilni sustavi tako da ranju i konstruiranju elektroesu korišteni za upravljanje nergetskih instalacija sustehnološkim procesitava, upravljačkih ma, npr. u šećerai mjerno regunama za kontrolacijskih sustalu rada ugušćiva, instalacija vača, u indusslabe struje te triji namještaToliko je milijuna tona u nostrifikacija za uprašumske biomase u Hrvatskoj ji inozemvljanje linija(količina šumske biomase iz ne tehničke ma za proizHrvatskih šuma te iz otpada dokumentavodnju poliureiz drvne industrije) cije. Društvo se tanske pjene, te niz godina bavi u samostalnim apliproizvodnjom, rekacijama kao uređaj za ograkonstrukcijama i remontiničenje i praćenje vršnih opte- ma dizalica raznih vrsta, veličirećenja, upravljanje promet- na i namjena. Na području pro-

1,1

izvodnje lake limarije proizvode se kontrolni paneli, kabelski nosaći i police, upravljački i drugi niskonaponski ormari, police i skladišni regali, garderobni ormari. Na području elektrotehničke djelatnosti vrši se montaža elektroenergetske opreme i instalacija, upravljačke i mjerno regulacijske opreme, opreme slabe struje, te mjerenju električnih velićina, podešavanja uređaja, funkcionalnom ispitivanju opreme i sustava, te puštanju u rad i probnom pogonu postrojenja. Navedeni radovi se izvode na objektima klasičnih i nuklearnih energetskih postrojenja, procesne i petrokemijske industrije, dizalicama, transporterima i sl. Društvo održava u tijeku eksploatacije elektromagnetsku opremu i instalacije u objektima klasičnih nuklearnih elektrana, industrijskih postrojenja, procesne industrije i rafinerija, dizalice i transportera. Sredstva za potrebe lakirnice i održavanja strojeva a to su: boje u prahu, razrjeđivači, tekuća kombinirana sredstva za odmašćivanje, ulja za pripremu emulzije za obradu meta-

FOTO: ENERGO MEDIA

NET

nacionalni energetski tj e d n i k

NET | NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK · Tjednik · No. 3 · Lipanj 2013 · Godina 1 · IZDAVAČ ENERGO MEDIA SERVIS · MJESTO IZDAVANJA Republika Hrvatska | Zagreb · FOTOGRAFIJE I GRAFIKE ENERGO MEDIA, partnerske medijske kuće i promocijski sustavi prikazanih idejnih i gotovih rješenja · GLAVNI UREDNIK Tomislav Marjanović · POMOĆNIK UREDNIKA Marin Pasarić · GRAFIČKO OBLIKOVANJE ENERGO MEDIA | Tomislav Marjanović · TISAK STEGA TISAK · DISTRIBUCIJA ENERGO MEDIA SERVIS i SAVEZ ZA ENERGETIKU ZAGREBA · © Sva prava pridržana.

LIPANJ | TJEDAN 03

SPECIJAL

NET

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

la, hidraulična ulja za podmazivanje strojeva, sukcesivno se nabavljaju i ne skladište u većim količinama u skladištu. U svrhu ekonomske isplativosti, energetske učinkovitosti kao i zaštite čovjekovog okoliša, za tehnologiju rada lakirnice, uveden je plin kao energet.

u indirektnom plinsko turbin- modularnoj izvedbi sa tri ISO skom procesu. Osnova susta- kontejnera - 40 ft. Kod postrova je klasična plinska turbina sa jenja većeg kapaciteta (800 i vanjskom komorom izgaran- 1200 KWel) dijelovi postrojenja čija koncepcija omogućava ja se izvode u modularnoj izda se zrak iz kompresora prije vedbi s veličinom modula koji uvođenja u turbinu odvede u omogućavaju cestovni transvanjski dogrijač zraka sa ložen- port. Oprema u okviru pojedijem biomase, te se tako dogri- nih modula se ugrađuje i tesjan uvodi u turbinu. Ovim se tira u tvornici a gotovi moomogućava da plinsduli se transportiraju ka turbina umjesdo mjesta ugradnto sa plinovima je. Ekološke kaizgaranja radi rakteristike sa čistim zagripostrojenja u janim zrakom standardnoj čime se osiizvedbi sa Tolika je postotna isgurava njen multiciklonkoristivost energenta u rad u idealnim skim odvajačipostrojenju radnim uvjetima praha osiguma te se značajno ravaju emisije iz produžava njen radni dimnjaka u granicama vijek. Kogeneracijsko postro- - prah < 120 mg / Nm3, CO < jenje 426 KWel izvedeno je u 500 mg/Nm3, NOx < 500 mg/

Strategija energetskog razvitka Hrvatske predviđa značajno korištenje OIE u proizvodnji električne energije i postavlja cilj od 140 MW instalirane snage u elektranama na biomasu do 2020 godine odnosno 420 MW instalirane snage u elektranama na biomasu do 2030. godine. Kongeracijsko postrojenje ĐĐ ENITEH 500 je jedinstvena inovativna tehnologija na tržištu obnovljivih izvora energije koja omogućuje proizvodnju toplinske i električne energije. Mali gabariti postrojenja te modularna izvedba kao i potpuno automatiziran rad omogućuje praćenje rada postrojenja sa samo jednim radnikom u smjeni donose niz prednosti nad drugim sličnim postrojenjima. Kao gorivo za rad kogeneracijskog postrojenja koristi se biomasa dok količina proizvodnje električne energije iznosi 400 KW, a tople vode za grijanje 1400 KW to jest rashladne vode za hlađenje 500 KW. Potrošnja sirovine kreće se od 7.219 do 8.368 tona usitnjene šumske biomase godišnje uz iskoristivost energenta od 45%. Površina potrebna za gradnju objekta iznosi 400 m2 (16x25 m), dok se zbog modularnog rješenja snaga postrojenja kreće od 0.4 kWt do 1.2 kWt. ENITEH kogeneracijsko postrojenje koristi biomasu za proizvodnju električne i toplinske energije

Kao gorivo za rad kogeneracijskog postrojenja koristi se biomasa ll Kongeracijsko postrojen-

je ĐĐ ENITEH 500 je jedinstvena inovativna tehnologija na tržištu OIE koja omogućuje proizvodnju toplinske i električne energije. Mali gabariti postrojenja te modu-

larna izvedba kao i potpuno automatiziran rad omogućuje praćenje rada postrojenja sa samo jednim radnikom u smjeni donose niz prednosti nad drugim sličnim postrojenjima.

Više informacija na:

www.croenergo.eu ili na www.greenvest.com.hr

Nm3, pri čemu se u slučaju povećanih zahtjeva i kod većih kapaciteta može dograditi i kvalitetnije prečišćavanje plinova. Dogradnja regeneratora zraka i sušenje vlažne biomase omogućava električni stupanj iskorištenja energije biomase koji je znatno iznad uobičajenih kogeneracijskih sustava, a jednostavna koncepcija postrojenja omogućava znatno jeftiniju gradnju od klasičnih kogeneracijskih postrojenja. "Bili smo svjesni činjenice da je električna energija iz obnovljivih izvora nekoliko puta skuplja od one dobivene iz klasičnih izvora te da je ona dobra samo u jednom slučaju za nacionalnu ekonomiju, odnosno cijelu zajednicu, a to je ako u toj priči i ta zajednica participira na bilo koji način svojim znanjima i tehnologijama ili da bar bude dobar kooperant u proizvodnji komponenti inozemnim tvrtkama koje u tom području rade. Na tragu tih činjenica smo u Đuri Đakoviću, nakon analize koji bi tip proizvoda bio najbolji za to područje a da spoji našu tradiciju i znanje u segmentu energetike te da dođemo u poziciju ponuditi na tom tržištu svoju tehnologiju, prihvatili ideju o razvoju malog kogenerativnog postrojenja temeljenog na inovativnim rješenjima. Smatramo da je diferenciranje od drugih nešto zbog čega na tržištu možemo biti nagrađeni, da nas tržište prepozna i da možemo osigurati budući potreban volumen takve proizvodnje", rečeno je u izjavi za medije prilikom prvog lansiranja projekta na tržište. Pratite tjedne komentare na: croenergo.eu FOTO: ENERGO MEDIA

ENERGO MEDIA SERVIS je agencija koja kontinuirano razvija te pruža integrirana rješenja i platforme za popularizaciju, rast, razvoj i konkurentnost zelenog gospodarstva. ENERGO MEDIA SERVIS bavi se konzaltingom u području financiranja zelenih investicijskih projekata na domaćoj i europskoj razini, aktivan je u području razvoja investicijskih projekata, vrši usluge agencije za odnose s javnošću i medijima te upravlja s više od 25 vlastitih platformi. Uz navedene aktivnosti, tvrtka kontinuirano radi na pronalaženju novih, inovativnih i učinkovitih rješenja.

EMS

ENERGO MEDIA SERVIS

ENERGIJA i okoliš na jednom mjestu

MEĐUNARODNE VIJESTI

FOTO: ENERGO MEDIA

ABB razvio novu tehnologiju za punjenje električnih autobusa

Pilot projekt vozi na relaciji između ženevske zračne luke i Palexpo-a, međunarodnog kongresno-izložbenog prostora. ABB

Kompanija se udružila za ženevskim javnim prijevozom (TGP), Uredom za promicanje industrija i tehnologija (OPI) te ženevskom elektroenergetskom kompanijom SIG kako bi implementirala pilot projekt TOSA sustava u Ženevi... Marin Pasarić marin.pasaric@croenergo.eu

ll ABB, vodeća svjetska kom-

panija na područjima elektroenergetike i industrijske automatizacije, razvila je novi sustav za brzo napajanje električnih autobusa pod nazivom TOSA (Trolleybus Optimi-

sation Système Alimentation). Kompanija se udružila za ženevskim javnim prijevozom (TGP), Uredom za promicanje industrija i tehnologija (OPI) te ženevskom elektroenergetskom kompanijom SIG kako bi implementirala pilot projekt TOSA sustava u Ženevi. Osvrćući se na razvoj sustava, vršitelj dužnosti glavnog tehnološkog direktora u ABBu, gospodin Claes Rytofrt, izjavio je kako je tvrtka u stanju pokrenuti novu generaciju električnih autobusa koji će se brzinski puniti zahvaljujući novoj tehnologiji te dodao: "Ovaj projekt otvoriti će put za prebacivanje na fleksibilniju i isplativiju javnu prometnu infrastrukturu koja će istovreme-

no smanjiti zagađenje i buku". TOSA je rješenje koje ne emitira emisije stakleničkih plinova obzirom da koristi električnu energiju dobivenu iz hidrocentrala te je u mogućnosti napuniti električni autobus u samo 15 sekundi zahvaljujući snazi od 400 kW. Ovaj sustav koristi laserski kontroliranu pokretnu ruku koja se spaja sa nadzemnim spremnikom za punjenje na autobusnim nadstrešnicama za razliku od konvencionalnih sustava trolejbusa koji su stalno spojeni na nadzemne vodove. Pilot projekt vozi na re laciji između ženevske zračne luke i Palexpo-a, međunarodnog kongresno-izložbenog prostora.

TJEDAN 03 | LIPANJ

NET

LIPANJ | TJEDAN 03

NET

MEĐUNARODNE VIJESTI

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

Koja je najveća prepreka plinu iz škriljevca u Europskoj uniji?

Novosti iz svijeta energetike pratite na: www.croenergo.eu

British Petroleum (BP) ulaže jednu milijardu dolara na Aljasci Marin Pasarić marin.pasaric@croenergo.eu

ll Britanska naftna i plinska

multinacionalna korporacija BP planira uložiti milijardu američkih dolara u razvoj polja North Slope koje se nalazi u američkoj saveznoj državi Aljasci te na istoj lokaciji u narednih pet godina izgraditi dvije nove platforme za bušenje nafte. FOTO: ENERGO MEDIA

Marin Pasarić marin.pasaric@croenergo.eu

ll Na nedavno održanoj 17.

europskoj plinskoj konferenciji u Oslu izneseno je kako je prihvaćanje javnosti najveća prepreka s kojom se suočava Europa u pogledu razvoja industrije plina iz škriljevca. Tim Gould, viši energetski analitičar Međunarodne energetske agencije (IEA), izjavio je kako se ova industrija u usponu suočava sa teškim protivnikom, a to je javno prihvaćanje, dok je Jean-Arnold Vinois, počasni direktor Opće uprave za energetiku Europske Ko-

FOTO: ENERGO MEDIA

misije izjavio kako bi bušenje generalno trebalo biti dopušteno, no u konačnici ovisi o prihvaćanju javnosti. Gould je napomenuo kako je jedina iznimka na razini Unije Poljska. Pawel Smolen, potpredsjednik Uprave za operacije u poljskom komunalnom poduzeću, Polska Grupa Energetyczna, izjavio je kako je stanovništvo za vađenje plina iz škriljevca te da bi država trebala poduzeti sve kako se u potpunosti istraži potencijal ovog energenta i pritom dodao: "Postoje američka izvješća u kojima se spominje kako bi mogli postati nova Norveška

i izvoziti plin u Rusiju. Radi se o političkom snu cijele nacije". Smolen je također napomenuo kako je još prerano za kalkulacije o tome koliko je plina doista dostupno, te da bi Poljskoj trebalo biti dopušteno u potpunosti dodatno istražiti potencijal kako bi se mogla provesti adekvatna i argumentirana rasprava. Smolen je zaključio svoje viđenje istraživanja plina iz škriljevca u Poljskoj riječima: "Nemojte nam pokušati zabraniti, to jednostavno nema smisli. Moramo saznati da li je ono o čemu pričamo marginalni ili ogromni potencijal. No, previše je politike uključeno u cijelu priču".

Kanada očekuje udvostručenje proizvodnje nafte do 2030.

Najava novih ulaganja uslijedila je nakon što je Aljaska donijela novu naftnu poreznu politiku koja je proglašena zakonom sredinom svibnja. Novi zakon trebao bi povećati aktivnosti bušenja u području zaljeva Prudhoe, otvoriti nova radna mjesta te potaknuti gospodarstvo u cjelini. Iz kompanije su javili kako je potrebna nadogradnja postojećih objekata ukoliko se želi riješiti novi val

marin.pasaric@croenergo.eu

ll Kanadska udruga naftnih

proizvođača (Canadian Association of Petroleum Producers) očekuje kako će se zbog rasta proizvodnje iz naftnih pijesaka te skokova u konvencionalnim istraživanjima i proizvodnji nafte, kanadska naftna industrija udvostručiti do 2030. godine. U svojoj godišnjoj dugoročnoj prognozi, CAPP prognozira kako bi proizvodnja nafte 2030. trebala iznositi čak 6.7 milijuna barela dnevno naspram 3.2 milijuna barela dnevno u 2012. godini. Prema prognozama 5.2 milijuna barela dnevno trebalo bi doći iz naftnih pijesaka, 1.4 milijuna bare-

la dnevno iz konvencionalnih nalazišta u zapadnoj Kanadi te 100 tisuća barela dnevno iz istočne Kanade. Iz CAPP-a javljaju kako je jedan od glavnih prioriteta kanadskih proizvođača nafte doći do novih tržišta. Rafinerije u Quebecu i Atlantskim provincijama uvoze 86% svoje sirovine te bi dnevno mogle apsorbirati 700 tisuća barela kanadske nafte. Rafinerije u Ontariju su se pak orijentirale prema domaćoj sirovini te u svojim pogonima koriste više od 90% kanadske nafte.

Marin Pasarić marin.pasaric@croenergo.eu

ll Europska komisija je ovaj

tjedan odlučila uvesti privremene antidampinške carine na uvoz fotonaponskih panela i ćelija iz Kine. Ova odluka uslijedila je nakon temeljite i ozbiljne istrage te nizu razgovora sa tržišnim igračima. Obzirom da je EU tržište za uvoz solarnih panela vrlo veliko, bilo je potrebno uvođenje mjera carinjenja kako se ne bi poreme-

Rafinerije u američkim saveznim državama Washington i Kalifornija također bi mogle postati kupci nove proizvodn-

je kanadske nafte obzirom da su zalihe sirovine iz tradicionalnih izvora u padu. Kina i Indija, tržišta na koja je kanadska nafta do sada imala ograničen pristup, također bi mogle postati zanimljiva odredišta nove kanadske proizvodnje. Tako CAPP navodi prognoze US Energy Information Administration-a u kojem se navodi kako bi uvoz nafte ove dvije zemlje mogao porasti na 15.7 milijuna barela dnevno do 2030. CAPP zaključuje kako rast proizvodnje uvelike ovisi o rastu transportnih kapaciteta koji bi mogli zadovoljiti povećanu proizvodnju te koji su već sada sa trenutnim razinama proizvodnje dosta limitirani.

Weiss je ovom prigodom izjavila: "Naša najava novih aktivnosti jasan je znak da BP želi biti dio budućeg gospodarskog rasta Aljaske i razvoja te produženja životnog vi-

jeka našeg najvećeg naftnog polja u Sjevernoj Americi". BP Exploration planira podnijeti zahtjev za postavljanjem dvaju novih platformi u zaljevu Prudhoe te očekuje kako će prva platforma biti postavljena već 2015. godine, dok se kao rok postavljanja druge platforme spominje 2016. godina. Ukoliko sve bude išlo prema planu, nove platforme povećati će BP-evu prisutnost na Aljasci na ukupno devet platformi.

EU uvodi privremene antidampinške carine na kineske solarne panele

FOTO: ENERGO MEDIA

Marin Pasarić

bušenja i aktivnosti na naftnim poljima, dok je predsjednica BP za Aljasku, Janet Weiss, dodala kako će novi porezni zakon znatno poboljšati dugoročnu gospodarsku budućnost Aljaske.

FOTO: ENERGO MEDIA

tio balans tržišta. Postupnim pristupom određuju se carinske stope od 11.8% do 6. kolovoza 2013., dok od kolovoza carinska stopa raste na 47.6% kako bi se uklonile štete koje su uzrokovale dampinške cijene na europsku industriju. Europska komisija izrazila je svoju spremnost za nastavak razgovora s kineskim izvoznicima i kineskom gospodarskom komorom kako bi pronašli adekvatno rješenje u skladu sa člankom 8. Osnovnog antidam-

pinškog propisa te u slučaju pronalaska zajedničkog jezik a i adek vatnog rješenja ukinula carinske odredbe. Komisija je također potvrdila svoju spremnost za odražavanjem EU-kineskog zajedničkog odbora u tijekom nadolazećih tjedana kako bi se pronašao zajednički prihvatljiv datum i povela konstruktivna rasprava u skladu sa zajedničkim WTO obvezama i u duhu strateškog partnerstva EU i Kine.

TEMA BROJA

TJEDAN 03 | LIPANJ

NET

Isporuka plina, električne energije i promet zlatom u okviru konačnog prijedloga Zakona o PDV-u Člankom 45. KPZ o PDV-u određeno je kako isporuka (izvoz) goriva za opskrbu bilo kojeg prijevoznog sredstva koje se koristi u privatne svrhe nije oslobođeno plaćanja... PDV

PDV je prihod Državnog proračuna Republike Hrvatske, pa bi bilo pravedno, naspram više od stotinu malih proizvođača električne energije i ujedno obveznika PDV-a, da se jasno odredi što znači termin 'obavljanja djelatnosti u zanemarivom opsegu' koji se unutar Zakona spominje... Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Vlada Republike Hrvatske

na svojoj je prošlotjednoj sjednici usvojila konačan prijedlog Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV-u) te ga uputila na usvajanje u Hrvatski sabor. Naime tim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose direktive Europske unije i to Direktiva o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost, Direktiva kojom se utvrđuje detaljna pravila za povrat poreza na dodanu vrijednost te 13. Direktiva o usklađivanju zakona država članica vezano za porez na promet - postupci za povrat poreza na dodanu vrijednost poreznim obveznicima koji nemaju poslovni nastan na području Zajednice. Hrvatski sustav oporezivanja prometa dobara i usluga temelji se na Zakonu o porezu na dodanu vrijednost što ga je Hrvatski sabor donio 1995. godine, a počeo se primjenjivati od 01. siječnja 1998. godine. Nakon početka primjene Zakon je mijenjan u više navrata te su se prve izmjene uglavnom odnosile na proširenje kruga poreznih oslobođenja te uvođenje, uz jedinstvenu poreznu stopu 22%, nulte stope za oporezivanje određenih dobara i usluga u tuzemstvu.

Početkom 2006. godine uvedena je stopa poreza na dodanu vrijednost 10% za usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata i usluge agencijske provizije za navedene usluge. Također je uvedena stopa od 10% na novine i časopise koji izlaze dnevno ili periodično, osim za one koji u cijelosti ili uglavnom sadrže oglase ili služe oglašavanju. U 2009. godini povećana je opća stopa poreza na dodanu vrijednost sa 22% na 23%, a od 01. siječnja 2010. godine donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojim je učinjen prvi veliki korak usklađivanju Zakona o porezu na dodanu vrijednost s pravnom stečevinom Europske unije na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost. Od 01. siječnja 2013. godine stupile su na snagu odredbe o sniženoj stopi 10% na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima. Također je prag za upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost podignut na 230.000 kuna, a poduzetnicima čija je vrijednost isporučenih dobara i usluga uključujući i PDV u prethodnoj kalendarskoj godini manja od 800.000,00 kuna obračunsko razdoblje je od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju. Iako je hrvatski sustav poreza na dodanu vrijednost utemeljen u velikoj mjeri na odredbama 6. Direktive o harmonizaciji sustava oporezivanja porezom na dodanu vrijed-

nost, sagledavajući cjelokupno europsko zakonodavstvo razvidno je da postoje određene neusklađenosti. Zbog obveze usklađivanja odredbi Zakona o porezu na dodanu vrijednost s pravnom stečevinom na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost, a zbog velikog opsega izmjena koje se među ostalog odnose i na oporezivanje na Zajedničkom tržištu Europske unije Ministarstvo financija navodi kako je potrebno donijeti novi Zakon o porezu na dodanu vrijednost, a koji će prema svemu sudeći stupiti na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. O vaj članak posebno je posvećen analizi o isporuci plina, električne energije i prometu zlatom u okviru konačnog prijedloga Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV-u). Jasno, posebna analiza Zakona u smislu uvoza i izvoza opreme i komponenti u energetskom sektoru na jedinstvenom tržištu, s posebnim naglaskom na domaću proizvodnju, istovjetno je važna tema i biti će obrađena zasebno kako ne bi došlo do dvojakog tumačenja pojmova i izraza koji se u ovoj analizi koriste. Ovom su analizom izdvojeni posebni dijelovi Zakona koji se odnose na isporuku plina, električne energije i promet zlatom, ali njome nisu obuhvaćeni opći porezni propisi koje moraju poštovati svi gospodarski subjekti neovisno o djelatnostima koje obavljaju. Člankom 6. stavkom 5. konačnog prijedloga Zakona o porezu na dodanu vrijednost (KPZ o PDV-u) definirano je kako se poreznim obveznicima ne smatraju tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedi-

FOTO: ENERGO MEDIA

nice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima i u slučaju kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Međutim, ako bi obavljanje tih djelatnosti, kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja kod obavljanja takvih djelatnosti ili transakcija ta se tijela smatraju poreznim obveznicima u vezi s tim djelatnostima ili transakcijama. Dakle, ako navedena javna tijela jednu od djelatnosti navedenu u Dodatku I. ovoga Zakona, u kojem se navodi - između ostalog - isporuka vode, plina,

električne energije i grijanja, obavljaju u zanemarivom opsegu, tada se ne smatraju poreznim obveznicima. Odredba je jasna, ali niti jednim člankom nije određeno koliki je to konkretno razmjer poslovanja u financijskom smislu tj. do koje granice npr. Grad Zagreb za proizvodnju električne energije iz vlastitih solarnih elektrana postavljenih na zgradi Gradske uprave može prihodovati, a da za isporučenu električnu energiju i prihodom koji je na osnovu toga stekao i dalje bude oslobođen odnosno postane obveznikom PDV-a. PDV je prihod Državnog proračuna Republike Hrvatske pa bi bilo pravedno, naspram više od stotinu malih proizvođača električne energije i ujedno

obveznika PDV-a, da se jasno odredi što znači termin 'obavljanja djelatnosti u zanemarivom opsegu' koji se unutar Zakona spominje. Prihodovna strana malih proizvođača električne energije uglavnom je veća od rashodovne slijedom čega nastupa porezna obveza i time, naspram javnih tijela koji obavljaju djelatnost isporuke električne energije, neistovjetnost i nekonkurentnost na tržištu električne energije. Člankom 7. stavkom 1. KPZ o PDV-u pojam 'isporuka dobara' definira se kao prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika. Materijalnom imovinom smatra se isporuka električne energije, plina, grijanja, hlađen-

LIPANJ | TJEDAN 03

NET

ja i slično. Isporuka plina putem sustava za prirodni plin koji se nalazi na području Europske unije ili bilo koje mreže priključene na takav sustav, za isporuku električne energije, grijanja ili hlađenja preko mreže za grijanje ili hlađenje (pod uvjetima iz članka 15. KPZ PDV-u) ne smatra se premještanjem dobara unutar Europske unije, a tim izravno takva se aktivnost ne smatra isporukom dobra uz naknadu (isporuka dobara uz naknadu smatra se premještanjem dobara koji su dio poslovne imovine poreznog obveznika koja je za potrebe svojeg poslovanja otpremio ili prevezao sam porezni obveznik ili druga osoba za njegov račun u drugu državu članicu). 4. Glava KPZ o PDV-u definira mjesto oporezivanja, a Točka 1.4. KPZ o PDV-u definira mjesto isporuke dobara putem sustava za prirodni plin, električnu energiju, grijanje ili hlađenje. Kod isporuke plina putem sustava za prirodni plin koji se nalazi na području Europske unije ili bilo koje mreže priključene na takav sustav te isporuke električne energije, grijanja ili hlađenja preko mreža za grijanje ili hlađenje poreznom obvezniku preprodavatelju, mjestom isporuke smatra se mjesto gdje taj preprodavatelj ima sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu kojima se dobra isporučuju, a u slučaju takvog sjedišta ili stalne poslove jedinice mjesto gdje je njegovo prebivalište ili uobičajeno boravište - određuje stavak 1. članka 15. KPZ o PDV-u. Drugi stavak toga članka navodi kako se poreznim obveznikom preprodavateljem smatra porezni obveznik kojem je osnovna djelatnost kupnja i prodaja plina, električne energije, grijanja ili hlađenja i čija je vlastita potrošnja tih proizvoda zanemariva. Pri isporuci plina putem sustava za prirodni plin koji se nalazi na području Europske unije ili bilo koje mreže priključene na takav sustav, pri isporuci električne energije, grijanja ili

TEMA BROJA

Temu broja svakog tjedna donosi:

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

hlađenja preko mreža za grijanje ili hlađenjem, ako takva isporuka nije obuhvaćena stavcima 1. i 2. ovoga članka, mjestom isporuke smatra se mjesto gdje kupac stvarno koristi i troši ta dobra, definirano je stavkom 3. toga članka. Ako kupac iz stavka 3. ovoga članka nije u cijelosti ili djelomično stvarno potrošio prirodni plin, električnu energiju, grijanje ili hlađenje smatra se da su ta nepotrošena dobra iskorištena i potrošena na mjestu gdje kupac kojem se dobra isporučuju ima sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu kojoj su ta dobra isporučena. U slučaju nepostojanja takvog sjedišta ili stalne poslovne jedinice smatra se da je kupac iskoristio i potrošio dobra na mjestu gdje je njegovo prebivalište ili uobičajeno boravište. 10. Glava KPZ o PDV-u definira odredbe o oslobođenju od PDV-a. 4. Točka te Glave definira oslobođenje od PDV-a pri uvozu, te se - između ostalog navodi kako je od PDV-a oslobođen uvoz goriva i maziva sadržanog u tvornički ugrađenim spremnicima osobnih i komercijalnih motornih vozila i motocikala te specijalnim kontejnerima i goriva u prenosivim spremnicima te uvoz plina preko sustava za prirodni plin ili bilo koje mreže priključene na takav sustav ili plina koji se puni iz nekog plovila za prijevoz plina u sustav za prirodni plin ili u neku mrežu proizvodnih pli-

Tomislav Marjanović, glavni urednik NET-a

novoda, uvoz električne energije grijanja ili hlađenja preko sustava za grijanje ili hlađenje. Člankom 45. KPZ o PDV-u određeno je kako isporuka (izvoz) goriva za opskrbu bilo kojeg prijevoznog sredstva koje se koristi u privatne svrhe nije oslobođeno plaćanja PDVa. Međutim člankom 47. jasno su definirana oslobođenja od plaćanja PDV-a, a vezano uz isporuke goriva i to u vezi s međunarodnim prijevozom. Tako se navodi da je plaćanje PDV-a oslobođeno za isporuke goriva i dobara za opskrbu plovila koja se koriste za plovidbu na otvorenom moru i prijevoz putnika uz naknadu ili se koriste za potrebe komercijalnih ili industrijskih djelatnosti te za spašavanje ili pomoć na moru; potom za isporuke goriva i dobara za opskrbu ratnih brodova pod oznakom 8906 10 00 iz Kombinirane nomenklature (KN), koji plove iz područja Republike Hrvatske prema lukama i sidrištima izvan Republike Hrvatske te konačno za isporuke goriva i dobara za opskrbu zrakoplova kojima se koriste zrakoplovne tvrtke koje prometuju uz naknadu pretežito na međunarodnim linijama. Promet (trgovina) zlatom posebno je definiran KPZ o PDVu. Člankom 44. kojim se regulira oslobođenje pri uvozu navodi se kako je Hrvatska narodna banka oslobođena

plaćanja PDV-a pri uvozu zlata. 15. Glava KPZ o PDV-u koja se odnosi na posebne postupke oporezivanja u svojoj 5. Točki dotaknula se pitanja posebnih postupaka oporezivanja investicijskog zlata. Člankom 113. KPZ o PDV-u definiran je pojam investicijskog zlata, a ono se smatra zlatom u obliku poluga ili pločica, težina koje su prihvaćene na tržištu plemenitih metala, čistoće jednake ili veće od 995 tisućinki, bez obzira je li predstavljeno vrijednosnim papirima ili nije; potom zlatnim kovanicama čistoće jednake ili veće od 990 tisućinki, iskovane poslije 1800. godine, koje trenutno jesu ili su bile zakonsko sredstvo plaćanja u državu podrijetla i koje se uobičajeno prodaju po cijeni koja ne prelazi više od 80% vrijednosti zlata na otvorenom tržištu, sadržanog u kovanicama. PDV-a je oslobođeno sljedeće: isporuka, stjecanje unutar Europske unije i uvoz investicijskog zlata, uključujući investicijsko zlato u obliku potvrda o pojedinačnoj ili skupnoj pohrani zlata, ili zlato kojim se trguje preko računa za trgovanje zlatom, uključujući zajmove u zlatu i zamjene sa zlatom (swap poslove) koji uključuju pravo vlasništva ili potraživanja u vezi s investicijskim zlatom, kao i transakcije u vezi s investicijskim zlatom koje uključuju ročnice i terminske ugovore či-

ji je rezultat prijenos prava vlasništva ili prava potraživanja u vezi s investicijskim zlatom te usluge posrednika koji djeluje u ime i za račun druge osobe ako posreduje u isporuci zlata za svoga nalogodavca. Iznimno, porezni obveznik koji proizvodi investicijsko zlato ili pretvara zlato u investicijsko zlato, ima pravo izbora za oporezivanje isporuka investicijskog zlata koje obavlja drugim poreznim obveznicima. Pravo na izbor za oporezivanje investicijskog zlata ima porezni obveznik koji u okviru svoje djelatnosti isporučuje zlato za industrijske potrebe drugom poreznom obvezniku. Ako se isporučitelj odluči na oporezivanja isporuka investicijskog zlata, pravo na izbor za oporezivanja ima i posrednik za usluge. U slučaju isporuka zlatnog materijala ili zlatnih poluproizvoda čistoće 325 tisućinki ili veće, ili investicijskog zlata kod kojeg se primjenjuje pravo izbora za oporezivanje, porezna obveza prelazi na primatelja. Zakonski će ministar financija biti nadležan pravilnikom propisati uvjete za pravo izbora za oporezivanje. Ako je sljedeća isporuka investicijskog zlata oslobođena PDV-a porezni obveznik ima pravo odbiti PDV koji je platio ili mu je obračunan za investicijsko zlato koje mu je isporučila osoba koja je izabrala opo-

rezivanje, nabavu ili stjecanje unutar Europske unije ili za uvoz zlata, osim investicijskog zlata, koje je sam obavio, a koje porezni obveznik ili netko u njegovo ime naknadno pretvorio u investicijsko zlato te usluge koje su mu obavljene, a koje se sastoje od promjene oblika, težine ili čistoće zlata uključujući i investicijsko zlato. Porezni obveznik koji proizvodi investicijsko zlato ili zlato pretvara u investicijsko zlato, ima pravo dobiti PDV koji je platio ili mu je obračunan za isporučena ili stečena dobra unutar Europske unije, uvezena dobra ili obavljene usluge u vezi s proizvodnjom ili pretvaranjem tog zlata, kao da je njegova sljedeća isporuka toga zlata, koja je oslobođena PDV-a prema članku 114. točki a) KPZ o PDV-u, oporeziva. Konačno, poreznici obveznici moraju izdavati račune i voditi evidenciju o transakcijama s investicijskim zlatom i čuvati podatke o tome, uključujući i podatke o identitetu kupaca, u rokovima propisanim Općim poreznim zakonom. Usvajanje konačnog prijedloga Zakona o porezu na dodanu vrijednost očekuje se tijekom lipnja, a na snagu će stupiti na dan ulaska Republike Hrvatske u članstvo Europske unije. Informacije iz članka nisu službeno tumačenje!

HRVATSKI INDUSTRIJSKI PAVILJON Sve informacije na info@croenergo.eu!

smart t&d renewable smart metering smart homes infrastructures

integration & storage

ict & data management end-user engagement

NAPOMENA Ograničenja Ugovora o otkupu električne energije i potpora za proizvodnju električne energije iz OIE ll Glavno ograničenje

je zabrana neusklađene državne potpore, koja je navedena i u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice i u Ugovoru o energetskoj zajednici. Međutim, potpora za proizvodnju električne energije iz OIE će se, pod uvjetom ispunjenja važećih uvjeta navedenih u Smjernicama Zajednice o državn i m p o t p o ra m a z a zaštitu okoliša, smatrati usklađenima sa zajedničkim tržištem. Investitor može steći status kvalificiranog proizvođača koji proizvođaču daje pravo na zaključivanje ugovora o otkupu s HROTE, ukoliko je priključen na prijenosnu ili distribucijsku mrežu te ukoliko proizvodi električnu energiju u postrojenjima koja koriste OIE ili kogeneracijskim postrojenjima u skladu s prirodnim i prostornim ograničenjima, kao i u skladu s mjerama zaštite prirode i okoliša. Kvalificirani proizvođači dužni su jednom godišnje, do 31. prosinca, obavještavati HROTE o svojim mjesečnim i godišnjim planovima proizvodnje, meteorološkim uvjetima te očekivanjima u vezi s mjesečnim odstupanjima. HROTE će nakon toga jednom godišnje dostavljati te podatke Ministarstvu do 15. studenog. Kva l i f i c i ra n i p ro i z vođači ne smiju izvoziti električnu energiju proizvedenu iz OIE zbog potpora dobivenih kroz poticajne cijene električne energije. Tomislav Marjanović glavni urednik NET-a

KOMENTARI

TJEDAN 03 | LIPANJ

NET

UREDNIČKI KOMENTAR

Tomislav Marjanović predsjednik Saveza za energetiku Zagreba

Vijeme je za izgradnju Thermae Hortus Croatiae – Vrta Hrvatske ll Već dugo pratim inves-

ticijske projekte u Hrvatskoj, a koji između ostalog sadrže i izrazitu energetsku komponentu. Nedavno sam na stranicama Hrvatske gospodarske komore naišao na projekt 'Thermae Hortus Croatiae' koji me naprosto zadivio. Vidim da su nositelji projekta doista uložili značajan trud ne bi li što bolje isti predstavili te pronašli ulagače. U razgovoru s osobama koje prate investicijsko tržište često mi puta kažu "Ima investicija. Ima ulagača. I dalje nema političke volje." Moja je poruka jednostavna - vrijeme je da se u potpunosti otvori i prodiše investicijsko tržište u ovoj zemlji, a po meni možemo početi i od ovoga projekta... Skupina poduzeća - Hosting d.o.o. iz Ljubljane i Hosting Adriatica d.o.o. iz Zagreba je, u suradnji sa financijskim investitorima West & East Investments AG iz Luzerna u Švicarskoj, vlasnik 100 % udjela u tvrtki AAT d.o.o. (Aqua Aera Terra, d.o.o.) koja je tijekom prošle četiri godine akvizirala zemljišta i infrastrukturu razvojno – investicijskog projekta "Terme Hortus Croatiae". Tvrtka AAT d.o.o. tako sada posjeduje i vlasnik je veće površine zemljišta (481.000 m2 već u vlasništvu i potpisane predugovore sa djelomičnom uplatom za još dodatnih 75.000 m2 što ukupno čini 550.000 m2 namjenskog građevinskog zemljišta uređenog u prostornom planu Županije, grada Preloga i DPU za lo-

kaciju projekta) na kojoj se nalazi i funkcionalna infrastruktura eksploatacijske bušotine termalne vode i plina Dr-1 i kaptažna bušotina pitke izvorske vode, koje su isto u vlasništvu AAT d.o.o., a nalaze se na lokaciji naselja Draškovec u Gradu Prelogu u Međimurskoj Županiji. Hosting d.o.o. i Hosting Adriatica d.o.o. su na temelju vlastitog međunarodnog knowhow-a i iskustava u zdravstvenom turizmu, analize lokacije, analize resursa u neposrednoj blizini i trendova na području kontinentalnog zdravstvenog turizma, eksploatacije održivih izvora energije i nekretninskog tržišta zaključili da su lokacija i resursi lokacije izuzetno povoljni za razvoj uspješnog zdravstveno-turističkog, energetskog i nekretninskog greenfield investicijskog projekta, koji ima i dodatni visok vodeni i energetski potencijal (termalna voda i prirodni plin – metan). Isto tako, temeljeći se na bogatim konkretnim i dokazivim iskustvima grupe Hosting u Sloveniji u dobivanju subvencija EU i poznatih uvjeta EU za plasiranje subvencija u turističku infrastrukturu, projekt je izričito povoljan za subvencioniranje od strane EU fondova u fazi izgradnje pojedinih faza te je tako i koncipiran i pripremljen. Hosting d.o.o. i Hosting Adriatica d.o.o. već su razradili osnovni programsko-sadržajni kon-

cept sa svim prethodnim financijskim analizama i pokazateljima mogućeg razvoja investicijskog projekta na spomenutoj lokaciji uključujući i kompletnu studiju izvedivosti uz konceptualno urbanističkoarhitektonsko rješenje za cjelovit razvoj investicijskog projekta "Terme Hortus Croatiae" na svih 55 ha zemljišta. Posebno je u drugoj polovini i krajem 2009. godine razrađen i izrađen glavni projekt, investicijski program ažuriran je u rujnu 2010. godine, a 9. rujna iste godine ishođeno je rješenje za građenje 1.a faze projekta koja uključuje izgradnju geotermalne energane vrijedne 16 milijuna eura. Ova faza također uključuje i izgradnju velikog vodenog, wellness i lječilišnog parka (vrijednost 24 milijuna eura) na 12 ha površine sa cca. 25.000 m2 bruto razvijene površine objekata koji može početi s izgradnjom odmah nakon zaključenja financijske konstrukcije. U ovoj ponudi grupa Hosting, koja uključuje tvrtke Hosting d.o.o., Ljubljana i Hosting Adriatica d.o.o., Zagreb zajedno sa financijskim partnerom West & East Investments AG iz Luzerna, nudi zainteresiranom investitoru da kao razvojni suinvestitor uđe u projekt na način da od grupe Hosting kupi 50% udjela u kapitalu tvrtke AAT d.o.o. uz pretpostavku da grupa Hosting ostane u projektu kao izvođač stručnog dijela dokumentacije i stručnih podlo-

ga za razvoj projekta do njegove realizacije i zadrži pravo upravljanja projektom u fazi upravljanja te kao stručni konzultant razvoja projekta u ime i za AAT d.o.o., Draškovec, a sve pod uvjetima i na način, kako je opisano u poslovno-financijskom dijelu ponude. Investitor u tom slučaju dobiva ekskluzivno pravo dodjeljivanja ili izvođenja građevinskih i tehničkih poslova te opremanja u izgradnji projekta u svim fazama, a u skladu sa principima i pod uvjetima o kojima se usuglase oba partnera posebnim ugovorom, odnosno

ne mineralne vode "Draškovec 1" kod sela Draškovec, na području Grada Preloga u Međimurskoj županiji, Hrvatska predstavlja prvorazrednu prirodnu, energetsku i potencijalnu turističku atrakciju za razvoj zdravstvenog i wellness turizma u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a dodatnu prednost lokaciji daje činjenica da se nalazi u neposrednoj blizini bitnih emitivnih tržišta Srednje i Zapadne Europe.

Ima investicija. Ima ulagača. I dalje nema političke volje. Vrijeme je da se u potpunosti otvori i prodiše investicijsko tržište...

Predmetno ukupno zemljište i resursi osiguravaju izgradnju najmanje 100.000 BRP izgrađenih objekata u kvalitetnom obliku turističkih, rekreacijskih i stambenih objekata prema koncepcijskom i projektnom rješenju napravljenom od strane Hostinga i projektanata URBIA d.o.o. iz Čakovca po narudžbi AAT d.o.o., dok je dozvoljeni BRP prema Prostornom planu Grada Preloga i detaljnom Planu Uređenja za lokaciju oko 180.000 BRP.

Tomislav Marjanović

novim društvenim ugovorom vlasnika društva AAT d.o.o. Sve odluke u društvu AAT d.o.o. u tom slučaju donose se u skladu s unaprijed određenim principima i suglasnošću oba partnera, što se određuje u spomenutom ugovoru između vlasnika. Uređena i funkcionalna eksploatacijska bušotina termomineralne vode i plina "Dr-1" i kaptažna bušotina prirod-

Tvrtka AAT d.o.o. iz Draškovca je ostvarila ekskluzivno pravo na korištenje termo-mineralne i prirodne mineralne vode iz ove bušotine putem provedenog Ugovora sa Gradom Prelogom i kompanijom INA d.d..

Ukupna vrijednost investicije, koja ne uključuje trenutnu vrijednost lokacije, postojeću infrastrukturu i dosadašnja ulaganja iznosi 152.500.000,00 eura. Vrijednost prve faze projekta koja uključuje izgradnju

Newspaper Board of directors Managing Editors

Tonight's Editors

David John

President, Editor in Chief President, Editor in Chief President, Editor in Chief

LIPANJ | TJEDAN 03

NET

KOMENTARI

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

Energetske komentare i analize pratite na: www.croenergo.eu

OBLJETNICA

FOTOGRAFIJA TJEDNA

100 godina rada HE Kraljevac ll Hidroelektrana Kraljevac

je prva hidroelektrana na rijeci Cetini, smještena 21 km uzvodno od ušća Cetine u more, kod mjesta Zadvarje u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Puštena je u pogon 19. ožujka 1912. godine. Tada je, a i više godina poslije, prema instaliranoj snazi i proizvodnji, bila najveća hidroelektrana u jugoistočnoj Europi i jedna od najvećih u čitavoj Europi.

HIDROELEKTRANA KRALJEVAC | Hidroelektrana Kraljevac je prva hidroelektrana na rijeci Cetini, smještena 21 km uzvodno od ušća Cetine u more, kod mjesta Zadvarje u Splitsko-dalmatinskoj županiji. FOTO: ENERGO MEDIA

geotermalne energane, lječilišnog i vodenog parka, hortikulturno uređenje te izgradnju tropskih vrtova koji će sadržavati proizvodnju voća, začina i riba iznosi 54 milijuna eura. Druga faza projekta podijeljena je u tri faze te uključuje izgradnju lječilišno-konferencijskog hotela kategorizacije četiri zvjezdice i kapaciteta 180 soba vrijednosti 28 milijuna eura, medicinsku polikliniku vrijednosti 10 milijuna eura, all-suite boutique hotel kategorizacije 4+/5 zvjezdica sa ukupno 40 apartmana vrijednosti 8 milijuna eura,

240 apartmana i vila u vrtnom naselju (za prodaju i povratni ugovor o upravljanju) vrijednosti 35 milijuna eura te golf igralište sa 9 rupa vrijednosti 2.5 milijuna eura. Ukupna vrijednost faze 2.a iznosi 83.5 milijuna eura, dok je u fazu 2.b vrijednosti 15 milijuna eura uključena izgradnja punionice pitke mineralne vode. Lokalitet Draškovec se nalazi na prirodnom i povijesnom željezničkom i cestovnom prometnom koridoru Budimpešta-Jadran, konkretno Budimpešta-

Zagreb-Rijeka. Ova činjenica je od osobite važnosti ako se uzme u obzir da je ovaj pravac na području Hrvatske realiziran na razini autoceste, a da je autocesta dovršena i na jadranskom odvojku Zagreb-Split te će se nastaviti dalje prema Dubrovniku, kao i da se navedena mreža autocesta proteže dalje prema sjeveru i zapadu to jest Grazu, Beču i Budimpešti. Lokacija nudi mogućnost iskorištavanja pojačanog tranzitnog toka turista u ljetnim mjesecima kao potencijalnih korisnika usluga budućeg vodenog parka i lječilišta.

Povijest planiranja, projektiranja i izgradnje Hidroelektrane Kraljevac svjedoči duh ujedinjene Europe i mnogo godina prije nastanka Europske unije. Krajem 19. stoljeća Austro– Ugarska Monarhija je započela istraživati mogućnosti iskorištavanja hidrološkog potencijala Cetine, posebice u kanjonu rijeke, pored Zadvarja. Njemačka tvrtka "Schuckert&Co", jedna od tvrtki preteča današnje tvrtke Siemens, 1897. godine izradila je osnovni projekt za korištenje znatnog prirodnog pada na vodopadu Gubavica, a prvi pravi projekt izradili su inženjeri Dešković & Wagner 1899. godine. Belgijski stručnjak Macquet 1902. godine obradio je pet varijanti iskorištenja vodnog potencijala na dijelu Cetine nizvodno od Trilja i predložio kao najpovoljniju varijantu sličnu današnjoj hidroelektrani Zakučac. Temeljem projekta dvojca Dešković & Wagner, austrijsko društvo "Wasserwerke" iz Beča dobilo je 1904. godine vodopravnu koncesiju za korištenje koncentriranog pada Gubavica. Detaljni projekt za izgradnju hidroelektrane

Kraljevac izradio je 1906. godine u Ženevi, švicarski inženjer Charles de Halle, a modificirao ga je generalni direktor tvrtke "Sufid", ing. E.Cairo. Naime, društvo "Wasserwerke" 1907. godine upravljačka prava prodalo je talijanskom društvu "Sufid", a oprema se kupuje od mađarskog p r o i z v o đ a č a " G a n z ". U prvoj fazi izgradnje 1908.– 1912. godine pod vodstvom tvrtke "Sufid" ugrađena su dva agregata ukupne snage 25,6 MW. Francusko društvo "La Dalmatienne", osnovano u Parizu, u drugoj fazi izgradnje 1928. – 1932., otkupilo je svu imovinu društva "Sufid", te ugradilo još dva agregata ukupne snage 41,6 MW. Završetkom druge faze HE Kraljevac ima četiri agregata te ukupna instalirana snaga iznosi 67,2 MW. Hidroelektrana Kraljevac i danas, nakon stoljeća rada, u hrvatski elektroenergetski sustav isporučuje dragocjene kilovatsate certificirane zelene električne energije, omogućujući istovremeno opskrbu vodom Makarske rivijere. Hrvatska elektroprivreda, uoči ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, obilježit će 100 godina hidroelektrane Kraljevac na rijeci Cetini, koju su projektirali, izgradili, opremali i njome upravljali stručnjaci i tvrtke iz sedam europskih zemalja. Program obilježavanja 100 godina hidroelektrane Kraljevac održat će se u lipnju 2013. godine u Zagrebu, Zadvarju i Splitu kroz izložbe fotografija, obilaska hidroelektrane Kraljevac te promociju knjige.

TOP 5 by CROENERGO.EU TJ E DA N

KONČAR: Evo zašto nam ne treba uvoz

03.-07. lipnja

2013.

Ne bacajte novac u vjetar, iznajmite krov!

OIE: Energetsko i pravo okoliša te propisi o gradnji

Imate ugovor sa HROTE-om? Onda ovo morate pročitati

INTERVJU TJEDNA

TJEDAN 03 | LIPANJ NET

Marino Franinović: Ne nailazimo na dovoljno ozbiljnih projekata u koje bi investirali Da sam na čelu države, za najmanju pronevjeru uveo bi rigorozne kazne, kao što je primjer u Emiratima. Strah je predivan u tom smislu. Pa tko želi krasti, nek' izvoli! FRANINOVIĆ

Nedavno sam boravio u Saudijskoj Arabiji gdje sam sudjelovao na Solar Arabia Summit-u. Ta je zemlja, koja ima najveće svjetske rezerve nafte i koja je najveći proizvođač i izvoznik nafte među članicama OPEC-a, najblaže rečeno u panici jer se nafta sve manje kupuje i troši, a svijet se sve više orijentira na alternativne izvore energije. Što više cijena nafte bude rasla, to će se više razmišljati o alternativnim izvorima energije. Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Marino Franinović rođen je

u Puli 02. veljače 1977. godine gdje završava Osnovnu i Srednju Elektrotehničku školu. U Zagrebu je diplomirao ekonomiju iz područja marketinga. Titulu magistra ekonomije iz područja poslovanja i upravljanja stječe na Poslovnoj školi u Londonu. MBA studij iz područja međunarodnog poslovanja također završava u Velikoj Britaniji. Franinović ima više od deset godina poslovnog iskustva u renomiranim kompanijama svjetskih razmjera. Danas obnaša funkciju člana Uprave u Kampac Grupi, renomiranoj kompaniji sa sjedištem u Dubaiju. Primarna djelatnost kompanije jest razvoj infrastrukturnih projekata u naftnom i plinskom sektoru. Nalazi se na poziciji glavnog izvršnog direktora za regiju jugoistočne Europe. Franinović ujedno je i predsjednik Uprave tvrtke VR Enbekon d.o.o. Hrvatska, konzorcija osnovanog na inicijativu Volksbank-Raiffeisenbank iz Baden-Württemberga. Inteligentna energetska rješenja u području obnovljivih izvora energija i energetske učinkovitosti glavna su djelatnost konzorcija.

FOTO: ENERGO MEDIA

TM: S obzirom na Vaše bogato iskustvo u sektoru međunarodnog poslovanja, kako gledate

LIPANJ | TJEDAN 03 NET

na trenutno stanje financiranja projekata OIE u Hrvatskoj? MF: Financiranje nije nikada bilo problematično, za razliku od hrvatske administracije koja je zapravo jedini demotivirajući faktor razvoja. Neke nadležne institucije poput HROTE-a ili Ministarstva gospodarstva u kojima se osjeća dominacija mladih, zbilja odlično rade svoj posao. Međutim, da bi pokrenuli investiciju potrebno je dobit suglasnost većeg broja institucija i tu sve staje. Naime, dovoljno je da samo jedna od institucija u nizu odugovlači s ishođenjem dokumentacije kako bi cijeli projekt bio na čekanju. Snaga birokratske učinkovitosti svake zemlje, ovisi o snazi najslabije karike u lancu. Što vrijedi da neke institucije rade besprijekorno, ako ostale koče razvoj stvaranja novih vrijednosti?! Smatram to najvećim demotivirajućim faktorom za investitore u Hrvatskoj. Kao predsjednik Uprave VR Enbekon-a u Hrvatskoj, konzorcija osnovanog na inicijativu Volks i Raiffeisen banaka iz Baden-Württemberga, mogu naglasiti da je vrlo vjerojatno kako nam se na ovim prostorima ne može ponuditi toliki broj projekata koliko bi ih mogli realizirati. Ali, da bi se to ostvarilo država jednostavno mora dati svoj impuls i doprinos, želi li nositi epitet investicijski prijateljskog okruženja. Osobno čvrsto vjerujem da će se ova frustrirajuća situacija za investitore u Hrvatskoj brzo promijeniti. Bilo bi to najbolje što se ovoj predivnoj zemlji može desiti. TM: Koliko je teško bilo prebaciti se na "hrvatski način" poslovanja i u kojoj je mjeri on različit u odnosu na poslovanje van Hrvatske?

INTERVJU TJEDNA

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

MF: Najveća je razlika u etičkom kodeksu koji je u međunarodnom okruženju na puno višoj razini u odnosu na Hrvatsku. Ovih dana čitamo da je Hrvatska treća u svijetu i druga u Europi po korumpiranosti u poslovnom svijetu, po istraživanju koje je provela renomirana međunarodna revizorska kuća. Doduše, po meni se radi o percepciji korupcije, jer samu korupciju nemoguće je izravno mjeriti. No, svejedno se pitam kakvu to poruku Hrvatska šalje investitorima u svijetu? Ali još je bitnije kakvu poruku šalje mladima u zemlji? Mislim da je u takvim okolnostima umjetnost privući investitore, kao i zadržati mlade ljude u zemlji. Da sam na čelu države, za najmanju pronevjeru uveo bi rigorozne kazne, kao što je primjer u Emiratima. Strah je predivan u tom smislu. Pa tko želi krasti, nek' izvoli! Gotovo svakodnevno čitamo da u Hrvatskoj nestaju i rasipaju se milijuni, a čini se da nitko ni za što ne odgovara. Korupcija je najveće zlo svake zemlje. Ako je zbilja ima u omjeru koliko čitamo, nije dobro. TM: Kako balansirate funkciju člana Uprave Kampac Grupe iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je usmjerena na razvoj infrastrukturnih projekata u naftnom i plinskom sektoru te predsjednika Uprave VR Enbekon d.o.o. Hrvatska koja ima primarni fokus na razvoj projekata OIE? MF: Zajednički nazivnik obiju kompanija je energija, jedna vezana za sadašnjost, a druga za budućnost, kojoj se istinski radujem jer je zelenija. Nedavno sam boravio u Saudijskoj Arabiji gdje sam sudjelovao na Solar Arabia Summitu. Ta je zemlja, koja ima najveće svjetske rezerve nafte i koja je najveći proizvođač i izvoznik

nafte među članicama OPEC-a, najblaže rečeno u panici jer se nafta sve manje kupuje i troši, a svijet se sve više orijentira na alternativne izvore energije. Što više cijena nafte bude rasla, to će se više razmišljati o alternativnim izvorima energije. TM: Da li Hrvatska dovoljno cijeni svoj intelektualni kapital? Koje su ključne promjene koje bi prema Vama trebalo provesti s ciljem pametnog i održivog pokretanja hrvatskog gospodarstva temeljenog na znanju? MF: Držim da je znanje najveći kapital koji neka zemlja može imati. Hrvatski problem je što njezin najveći kapital nije u zemlji. Naravno, aludiram pri tom na enormni intelektualni kapital koji leži u mladim ljudima, Hrvaticama i Hrvatima, koji su svugdje po svijetu, samo kod kuće nisu. Rijetko si koja suvremena i moderna država može dozvoliti takav luksuz. Znanje nam se razlijeva, sve ga je manje, odlazi u druge zemlje i mislim da je stanje u tom kontekstu alarmantno. Na državi je da zaustavi taj trend i da osim toga stvori preduvjete kako bi se naši mladi ljudi vratili u jedinu zemlju koju imaju i koju neizmjerno vole, ali koja im nažalost ne pruža ni osnovne uvjete za život i planiranje budućnosti. Kada vidite i shvatite u kojem omjeru naši mozgovi doprinose gospodarskom razvoju drugih zemalja, vrlo je teško za shvatiti zašto to isto ne mogu činiti za svoju vlastitu zemlju?! Uvijek se pitam kako druge zemlje prepoznaju snagu mozgova naših ljudi, a mi sami to nismo sposobni. Onoga trenutka kada u Hrvatskoj zbilja prevlada znanje, a posebno kada prevlada stručna, a ne politička podobnost, sve će se promijeniti, nabolje.

Intervjue tjedna pratite na portalu: www.croenergo.eu

Zamislite gdje bi nam bio kraj da Hrvatska danas na svim gospodarsko relevantnim pozicijama ima ljude nove generacije, s međunarodnim studijima i iskustvom, koji dolaze s relevantnih menadžerskih pozicija svjetskih razmjera, koji pored hrvatskog izvrsno govore još najmanje dva strana jezika, itd. Da sam donosioc odluka u Vladi, bilo bi to prvo što bih učinio, jer ti ljudi postoje, oni su stvarni, stvaraju čuda po svijetu u tuđim zemljama, dok istovremeno čeznu za svojom. Hrvatska ima sve preduvjete da postane najbogatija zemlja u regiji, ali netko iz državnog aparata to treba konačno prepoznat i preuzet inicijativu za promjene. TM: Koji su najveći izazovi s kojima se trenutno susrećete u realizaciji projekata iz domene obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj? MF: Dobro ste to pitali, kao da znate da riječ problem u mom vokabularu ne postoji, već izazovi. U Hrvatskoj je borba s birokratskim preprekama i administrativnim barijerama o kojima sam prije govorio zbilja izazovna. Primjerice, za prvu fotonaponsku elektranu u Hrvatskoj, izgubili smo više od 18. mjeseci mukotrpne borbe s određenim institucijama. Za to vrijeme potpisali smo, vjerovali li ne, 94 različita dokumenta, što dozvola, što ugovora, što suglasnosti. Čovjek bi pomislio da gradite nuklearnu elektranu, ali radilo se samo o jednoj fotonaponskoj elektrani na zemlji, snage 30 kW, koju smo izgrdili u manje od 10 dana. U Emiratima je dovoljno posjetiti samo jednu instituciju, razgovarati s jednom osobom, ishoditi jednu dozvolu, sve u jednom danu i sutra možete stvarati nove vrijednosti. To u

doslovnom smisli riječi znači dati impuls i doprinos razvoju gospodarstva i pokretanju investicija. Dovoljno je da odete na YouTube i upišite „Dubai Growth“ i shvatit ćete o čemu govorim. Oni u nekoliko godina sagrade cijeli grad, a kod nas mnogi investitori samo papire rješavaju toliko, obično bezuspješno. TM: Svi vaši provedeni projekti nalaze se u kontinentalnoj Hrvatskoj. Koji je razlog tomu? Da li namjeravate proširiti poslovanje i na obalu? MF: Glavni ured i uprava VR Enbekona nalazi se u Zagrebu, ali operativni centar je u Osijeku, stoga trenutno najveći broj onih realiziranih projekata gravitira kontinentalnom dijelu. Međutim, mi smo ravnomjerno rasprostranjeni na cijelom teritoriju Hrvatske, posebno na obali, ali o tomu ne govorimo mnogo. O tomu će govoriti djela u vrlo skoroj budućnosti. Za sada mogu samo reći da sam ponosan što se u Hrvatskoj nitko ili rijetko tko može pohvaliti brojem referenci koje posjedujemo. To samo potvrđuje tezu da smo potpis izvrsnosti, iza kojeg se krije reputacija, kvaliteta i pouzdanost. TM: Koliki je interes stranih ulagača za hrvatski sektor OIE? MF: Vrlo je velik interes za energetski sektor općenito, a posebno za OIE. To je sektor za koji nikad nije nedostajalo sredstava i u koji se uvijek vrlo rado investira. Kojom dinamikom će se investirati i hoće li se uopće, ovisi o državi. Mnogi investitori poput nas bi vrlo rado već sutra pokrenuli val investicija, međutim naša brzina ovisi o brzini nadležnih institucija, bez čijih je suglasnosti nemoguće išta pokrenuti.

TM: Možete li nam reći nešto više o Vašim planovima za Hrvatsku u narednom razdoblju? MF: U Hrvatskoj je VR Enbekon za sada usredotočen na razvoj solarnih projekata, što prvenstveno podrazumijeva implementaciju fotonaponskih elektrana na krovnim površinama ili izgradnju istih na zemljanim površinama. Sve operacije vode se pod istoimenim brendom Solarni projekti Hrvatska te smo u tom kontekstu lider u državi. Međutim, moram naglasiti da nam nedostaje projekata u kvoti, koji su spremni za realizaciju. Upravo iz tog razloga vrlo rado razgovaramo s onim pravnim subjektima ili fizičkim osobama koji imaju projekt u kvoti, a još ga nisu realizirali. Suradnja s nama je specifična utoliko što solarne projekte realiziramo tako da ne zadiremo ni u lipu proračuna ili budžeta partnera, niti ga izlažemo bilo kakvom riziku. Kad nas ljudi upoznaju vrlo brzo shvate da smo mi puno više od riječi iz raznih medijskih napisa koji često znaju biti i plaćeni. Raduje nas što svatko tko nas upozna, kod nas i ostaje. Štoviše, još nitko nije došao, a da je otišao. TM: Planirate li širenje i na ostale zemlje regije? MF: Da, svakako. VR Enbekon je u Zagrebu formirao Centar za jugoistočnu Europu, a odakle planiramo ekspanziju u regiji. Već vodimo aktivne pregovore u zemljama iz susjedstva. U intervjuu tjedna s g. Marinom Franinovićem razgovarali su Tomislav Marjanović i Marin Pasarić. Tekst obradio Tomislav Marjanović. Intervju je publiciran i na medijskom portalu croenergo.eu www.croenergo.eu

GREENVEST:

HOME EDITION

ARENA CENTAR ZAGREB

17.-19.10.2013. greenvest.com.hr

Integriranarješenjaiplatformezarazvojzelenoggospodarstva...

Izdanjeprvoghrvatskoggreen-techi green-lifestylesajma otvorenog tipa održati će se u trgovačkom centru Arena, a riječ je o predstavljanju tvrtki i njihovih ’green’ usluga, proizvodaitehnologijakrajnjimpotrošačima. > 125.000 posjetitelja u tri dana događanja | > 25.000 primjeraka kataloga | > 1.000 m2 izložbene površine

EMS

ENERGO MEDIA SERVIS

ENERGIJA i okoliš na jednom mjestu

Dobrodošliuvrijemetranzicijegospodarstvauzeleno...