NET | Nacionalni energetski tjednik | Vol. 06 by Nacionalni energetski tjednik

NET

nacionalni energetski tj e d n i k

ENERGETSKE NOVOSTI, ANALIZE I KOMENTARI | GODINA 01 | BROJ 06 | ENERGO MEDIA SERVIS ZAGREB

Royal Dutch Shell ulaže 3.9 milijardi dolara u Nigeriju

Infografika: Električna vozila u Europskoj uniji

MEĐUNARODNE VIJESTI Stranica 11

IZVJEŠĆE TJEDNA Stranica 16

Najopširnija kronologija energetskih i klimatskih politika Europske unije Povodom ulaska Hrvatske u EU donosimo zanimljivu kronološku infografiku sa svim bitnim trenucima energetskih i klimatskih politika EU... EU27+1

Sve je počelo 1951. godine osnivanjem Europske zajednice za ugljen i čelik koja je za cilj imala stvaranje jedinstvenog tržišta dobara te onemogućavanje novih ratova... Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

llSve je počelo 1951. godine

osnivanjem Europske zajednice za ugljen i čelik koja je za cilj imala stvaranje jedinstvenog tržišta dobara te onemogućavanje novih ratova. Uslijedilo je stvaranje Europske zajednice za atomsku energiju koja je oformljena s ciljem bolje kontrole nuklearnih materijala i koordinacije nuklearnih istraživanja u civilne svrhe. Konkretniji pomaci prema zajedničkoj EU energetskoj politici zabilježeni su 1973. uslijed naftne krize te OPEC-ovog naf-

tnog embarga koji su potaknuli konkretnu suradnju Europskih zemalja u pogledu stvaranja zaliha, energetske učinkovitosti te poticanja istraživanja koja će povećati razinu energetske sigurnosti Europe. Najaktivnije razdoblje za energetske i klimatske politike Europke unije nastupilo je 1990. godine te traje i danas. Od tada je uspostavljen niz zakona, propisa, politika, smjernica i ciljeva koji su oblikovali, oblikuju te će nastaviti oblikovati europski energetski i okolišni krajolik u nadolazećim godinama. Upostavom jedinstvenog tržišta za električnu energiju i plin te provedbom ukupno tri energetska paketa koja se uvelike liberalizirala unutarnje EU tržište, olakšala proces ulaganja u infrastrukturu te razdvojila proizvodnju od prijenosa i opskrbe otvorene su nove mogućnosti za sve igrače na euro-

pskom energetskom terenu, a niz okolišnih i klimatskih politika postavljeni su temelji i krenulo se sa realizacijom ambicioznih planova pretvorbe europskog energetskog sektora u niskougljični proizvodni sektor, povećanja energetske učinkovitosti diljem Unije te pokretanjem niza politika, smjernica i konkretnih akcija koje za cilj imaju ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama. Pregled svih bitni( ji)h događanja nalazi se u formi zanimljive inforgrafike na duplerici NET-a kao svojevrsni informativni podsjetnik na glavna događanja koja su obilježila energetski i okolišni sektor Europske unije u protekle 62. godine, a čiji rezultati imaju te će nastaviti imati velike odjeke u nadolazećim godinama i desetljećima. Cijeli članak pročitajte u: TEMI BROJA

SPECIJAL

NACIONALNE VIJESTI

CIP ECO INNOVATION 2013: Posljednji krug natječaja i prilika za hrvatska poduzeća

Koprivnici Europska nagrada za energetsku učinkovitost i upravljanje energijom

ll Prioritetna područja sukladno politici Europske unije u 2013.

Stranica 04

FOTO: ENERGO MEDIA

godini su reciklirajući materijali, proizvodi za održivu gradnju, prehrambeni i sektor pića, vodna industrija te naposljetku zeleno poslovanje. Stranica 08

NEWS

TJEDAN 06 | LIPANJ

NET

Končar-Elektronika i informatika isporučila sustave uzbude za TE Soma

ll Tvrtka Končar-Elektroni-

ka i informatika (INEM) isporučila je Turskoj elektroprivredi - EUAS šest statičkih sustava uzbude za Termoelektranu Soma, u iznosu od 1,4 milijuna eura, izvjestili su iz Končara. Termoelektrana Soma ima šest blokova ukupno instalirane snage 1034 megavata (MW), a proizvodi 6,4 milijar-

de kilovatsati (kWh) godišnje. Iz Končara navode kako će se montaža opreme na elektrani i puštanje u rad odvijati sukcesivno do lipnja 2014. Osim toga, kako ističu, pred realizacijom je još jedan projekt za Tursku elektroprivredu. Početkom srpnja predstoji isporuka sustava uzbude za Termoelektranu Yeniköy, a riječ je

o isporuci, ispitivanju i puštanju u rad novih sustava uzbude za dva generatora snage 247 megavoltampera (MVA). Sustavi uzbuda u potpunosti su prilagođeni potrebama kupaca, a zasnovani su na vlastitim rješenjima i proizvedeni u Končar, navodi se u priopćenju. INEM je u Turskoj prisutan od 2011. kad su ugovorena i is-

poručena četiri statička sustava uzbude za turbogeneratore Termoelektrane Afsin-Elbistan A u Elbistanu. Direktor Končar-Elektronike i informatike Željko Tukša ističe kako su isporuke rezultat povjerenja u kvalitetu i pouzdanost Končarevih proizvoda, tim više što se radi o značajnim projektima u EE sustavu Turske.

Donesena Metodologija utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za transport plina U skladu sa Zakonom o energiji, Metodologija se temelji na opravdanim troškovima poslovanja, održavanja, zamjene, izgradnje ili rekonstrukcije objekata i zaštite okoliša... HERA

O Prijedlogu Metodologije je prethodno provedena dvotjedna javna rasprava, a većina primljenih primjedbi i prijedloga usvojena je i ugrađena u konačni tekst Metodologije. To je, sukladno Zakonu o regulaciji energetskih djelatnosti i Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, početak nove prakse provođenja javnih rasprava o podzakonskim propisima za čije je donošenje nadležna HERA. Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Na 12. sjednici Upravnog

vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) donesena je Metodologija utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za transport plina. O Prijedlogu Metodologije je prethodno provedena dvotjedna javna rasprava, a većina primljenih primjedbi i prijedloga usvojena je i ugrađena u konačni tekst Metodologije. To je, sukladno Zakonu o regulaciji energetskih djelatnosti i Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, početak nove prakse provođenja javnih rasprava o podzakonskim propisima za čije je donošenje nadležna HERA. HERA je prema odredbama Zakona o energiji, Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti i Zakona o tržištu plina bila dužna tu Metodologiju donijeti u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu Zakona o tržištu plina, tj. do 14. rujna 2013.

FOTO: ENERGO MEDIA

U skladu sa Zakonom o energiji, Metodologija se temelji na opravdanim troškovima poslovanja, održavanja, zamjene, izgradnje ili rekonstrukcije objekata i zaštite okoliša te omo-

gućava ostvarenje odgovarajućeg povrata na razumno uložena sredstva. Model regulacije, tj. metodologija za utvrđivanje tarifnih stavki zasniva se na metodi poticajne regulacije, odnosno na metodi maksimalno dozvoljenog prihoda, dok se raspodjela dozvoljenog prihoda i utvrđivanje tarifnih stavki zasniva se na tzv. ulazno-izlaznom modelu. Prema Metodologiji, prvo regulacijsko razdoblje započinje 1. siječnja 2014. i završava 31. prosinca 2016. Metodologijom se, uz ostalo, određuje: model regulacije energetske djelatnosti transporta plina, formula i elementi za izračun dozvoljenog prihoda operatora transportnog sustava, postupak revizije dozvoljenog prihoda, raspodjela dozvoljenog prihoda te način, elementi i kriteriji za izračun visine tarifnih stavki, koeficijenti za izračun naknada za korištenje kapaciteta transportnog sustava i za prekoračenje ugovorenog kapaciteta transportnog sustava, obračun naknade za korištenje transportnog sustava za korisnika transportnog sustava, postupak podnošenja zahtjeva za određivanje, odnosno promjenu iznosa tarifnih stavki, te dostava podataka, dokumentacije i ostalih podloga koje se koriste za izračun i za reviziju dozvoljenog prihoda i izračun iznosa tarifnih stavki. Sukladno odredbama Metodologije iznos tarifnih stavki za transport plina odredit će se za sve godine regulacijskog razdoblja (tri godine za prvo, odnosno pet godina za drugo i naredna regulacijska razdoblja) što značajno povećava izvjesnost poslovanja za korisnike transportnog sustava (trgovci i opskrbljivači plinom) i operatora transportnog sustava. Osim toga, Metodologijom su određeni troškovi koji se operatoru ne-

LIPANJ | TJEDAN 06

NET

PROCJENA

NEWS

Novosti iz svijeta energetike pratite na:

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

www.croenergo.eu

Do 2020. na svijetu 22,6 milijuna automobila na UNP

ll Američka istraživačka

tvrtka Pike Research prognozira da će broj automobila koji koriste ukapljeni naftni plin (UNP) ili popularno zvani autoplin, do 2020. godine porasti na ukupno 22,6 milijuna vozila. Budući da se radi o vozilima koja se najčešće naknadno pregrađuju za korištenje UNP-a, to će većinom biti novi automo-

će priznavati, dakle neće ulaziti u cijenu transporta. Između ostalog to su: usluge promidžbe, sponzorstva i troškovi sajmova, prigodne nagrade, godišnje nagrade članovima uprave, troškovi interne reprezentacije i promidžbe. Na sjednici je utvrđen i Prijedlog Metodologije utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za distribuciju plina. U skladu sa Zakonom o tržištu plina provest će se javno savjetovanje o Prijedlogu Metodologije sa zainteresiranom javnošću do 14. srpnja 2013. I ta Metodologija treba biti donesena u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu Zakona o tržištu plina, tj. do 14. rujna 2013., no HERA je planira donijeti ranije, kao što je donijela i Metodologiju utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za transport plina. Prijedlog Metodologije utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za distribuciju plina se, u skladu sa Zakonom o energiji, temelji na opravdanim troškovima poslovanja, održavanja, zamjene, izgradnje ili rekonstrukcije objekata i zaštite okoliša te omogućava ostvarenje odgovarajućeg povrata na razumno uložena sredstva. Model regulacije, tj. metodologija za utvrđivanje tarifnih stavki u Prijedlogu Metodologije zasniva se također na me-

bili, dok će jedan dio tog broja biti i auti koji će se tada već nalaziti u upotrebi i trošiti benzin. Prema analizi, godišnje će se u svijetu pregrađivati od 1 milijun vozila u 2012. do 1,4 milijuna vozila u 2020. godini. U većini dijelova svijeta taj rast će iznositi između 2% i 4%, dok će na Srednjem istoku i todi poticajne regulacije, odnosno na metodi maksimalno dozvoljenog prihoda. Prema Prijedlogu Metodologije, prvo regulacijsko razdoblje započinje 1. siječnja 2014. i završava 31. prosinca 2016., dok će naredna regulacijska razdoblja trajati pet godina. Prijedlogom Metodologije se određuju: model regulacije energetske djelatnosti distribucije plina, formula i elementi za izračun dozvoljenog prihoda operatora distribucijskog sustava (u daljnjem tekstu: dozvoljeni prihod), postupak revizije dozvoljenog prihoda, tarifne stavke i tarifni modeli, način, elementi i kriteriji za izračun iznosa tarifnih stavki te očekivanog ukupnog prihoda operatora distribucijskog sustava, značajke i preduvjeti za uspostavu regulatornog računa te način, elementi i kriteriji za izračun i za reviziju iznosa tarifnih stavki u modelu regulatornog računa, postupak podnošenja zahtjeva za određivanje, odnosno promjenu iznosa tarifnih stavki, te dostava podataka, dokumentacije i ostalih podloga koje se koriste za izračun i za reviziju dozvoljenog prihoda i izračun iznosa tarifnih stavki. Zahtjev za određivanje, odnosno promjenu iznosa tarifnih stavki za distribuciju plina,

u Africi stope rasta vozila na UNP dosezati i preko 7%. Sličnu stopu rasta Pike predviđa i za najveće automobilsko tržište, SAD, ali tu će u stvarnosti tržište autoplina ostati i dalje malo jer će se njegovo korištenje proširiti samo kod poslovnih i radnih vozila lokalnih tvrtki. Razlog za to je slabo razoperatori distribucijskog sustava podnosit će najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu metodologije. Prijedlog Metodologije zadržava postojeće tarifne stavke, Ts1 - jedinična cijena distribuirane količine plina (kn/ kWh) i Ts2 - fiksna mjesečna naknada (kn). Fiksna mjesečna naknada nije vezana uz distribuiranu količinu plina, a namijenjena je pokrivanju pripadajućeg dijela fiksnih troškova vezanih za obračunsko mjerno mjesto, kao što su održavanje, zamjena i umjeravanje plinomjera, mjerenje, prijenos i obrada mjernih podataka i drugi vezani troškovi. Jedna od novosti koju donosi Prijedlog Metodologije je uključivanje troškova redovitog ispitivanja ispravnosti i nepropusnosti mjerenog dijela postojeće instalacije u svrhu izdavanja ispitnog izvještaja, u fiksnu naknadu u predloženom iznosu od 2,00 kune za krajnje kupce kategorije kućanstvo. Obveza redovitog ispitivanja proizlazi iz odredbi Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima, a do sada se svim krajnjim kupcima naplaćivala jednokratno (kao nestandardna usluga). HERA smatra kako je kupcima kategorije kućanstvo prihvatljiviji ovakav način plaćanja troško-

NA JAVA

vijena mreža punionica autoplina u SAD-u. Kao i kod drugih goriva, u njegovom širenju je ključna dostupnost, pa se samo tamo gdje su dobavljači goriva odlučili investirati u potrebnu infrastrukturu za distribuciju može zabilježiti rast korištenja autoplina. [Pike Research | Ivo Tokić] va ispitivanja od plaćanja istih troškova jednokratno. Od ostalih novosti potrebno je spomenuti drugačiji način određivanja tarifnih modela koji se zasniva na priključnom kapacitetu obračunskog mjernog mjesta, precizno definiran način alokacije dozvoljenog prihoda po tarifnim modelima, te uvođenje više poticajnih mjera za plinofikaciju neplinificiranih područja, prvenstveno modela regulatornog računa. Primjenom modela regulatornog računa se operatoru koji planira značajna ulaganja u novi (greenfield) ili u razvoj postojećeg distribucijskog sustava, pod određenim uvjetima u dužem vremenskom razdoblju omogućuje ostvarenje investicija i odgovarajući povrat na razumno uložena sredstva. Modelom regulatornog računa daje se rješenje problema relativno malog obima distribuirane količine plina i malog broja korisnika u inicijalnom razdoblju izgradnje novog distribucijskog sustava ili dijela distribucijskog sustava. Upravno vijeće je energetskom subjektu MASSILIA d.o.o. iz Osijeka produžilo dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti trgovine na veliko naftnim derivatima, a energetskom subjektu STAMBENO KOMUNAL-

NO GOSPODARSTVO d.o.o. iz Ogulina dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti opskrbe toplinskom energijom. Prihvaćen je zahtjev za prijenos dozvola za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom s energetskog subjekta TERMALNA VODA d.o.o. iz Topuskog na novu pravnu osobu, koja je njegov pravni sljednik, trgovačko društvo TOP-TERME d.o.o. iz Topuskog. Trgovačkom društvu HIDROWATT d.o.o. iz Zagreba izdana je dozvola za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje električne energije, a trgovačkom društvu PRVO PLINARSKO DRUŠTVO - TRGOVINA ENERGIJOM d.o.o. iz Vukovara dozvola za obavljanje energetske djelatnosti opskrbe električnom energijom. Odbijen je zahtjev trgovačkog društva INTER ENERGO ELEKTRO d.o.o. iz Zagreba za produženje dozvole za obavljanje energetske djelatnosti trgovine električnom energijom jer nisu dostavili svu potrebnu dokumentaciju. Upravno vijeće je odobrilo tri zahtjeva za izdavanje rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije: trgovačkog društva KUBAT

d.o.o. iz Varaždinskih Toplica za postrojenje Sunčana elektrana Kubat, trgovačkog društva HRASTOVIĆ INŽENJERING d.o.o. iz Đakova za postrojenje Fotonaponska elektrana Hrastović 1 i trgovačkog društva SPLIT PROJEKT d.o.o. iz Sesveta za postrojenje Fotonaponski sustav tracking Sesvete. Odobren je i Zahtjev za izdavanje prethodnog rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije trgovačkog društva TRASA d.o.o. iz Zlatara koje namjerava izgraditi postrojenje Sunčana elektrana Zlatar Bistrica I. Trgovačkom društvu VJETROELEK TRANA JELINAK d.o.o. iz Splita izdana je dozvola za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje električne energije, a odobren im je i Zahtjev za izdavanje rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije za postrojenje Vjetroelektrana Jelinak. Dozvola za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje električne energije izdana je i trgovačkom društvu OŠTRA STINA d.o.o. iz Zagreba. Također im je odobren i Zahtjev za izdavanje rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije za postrojenje Vjetroelektrana ST1-2.

Regionalna konferencija o energiji: Energy Arena 2013

ll Neposredno prije ulas-

FOTO: ENERGO MEDIA

ka Hrvatske u Europsku uniju, posljednjih nekoliko dana top tema u medijima je znatno niža cijena struje koju nude dva nova trgovca električnom energijom na domaćem tržištu. Kako će domaći energetski sektor odgovoriti na ulazak konkurencije te kako će primjena novog zakona o ugljikovodicima i davanje koncesija utjecati na gospodarski rast, moći će se čuti na Regionalnoj konferenciji o energiji Energy Arena 2013 koja će se 4. i 5. srpnja održati u Zagrebu u organizaciji Infoarena Grupe i pod pokroviteljskom Ministarstva gospodarstva RH. Na prvom regionalnom susretu posvećenom energiji u Hrvatskoj kao novoj članici EU, vodeći stručnjaci, proizvođači, distributeri i trgovci u

energetskom sektoru u okviru glavnih zadataka i planova Europske energetske zajednice (European Energy Community) sudionicima konferencije predstavit će pregled stanja regionalnog i globalnog energetskog tržišta. Također, sudionici programa Energetske arene ponudit će odgovore na sljedeća pitanja: Što trenutačno potiče ulaganja u energetski sektor regije i koji su projekti zanimljivi velikim regionalnim energetskim igračima i međunarodnim financijskim institucijama?; Gdje je pozicionirana Hrvatska na europskoj energetskoj mapi i kako provodimo liberalizaciju i daljnju privatizaciju energetskog tržišta jugoistočne Europe/Zapadnog Balkana?; Koji su ključni uvjeti i faktori uspjeha za izravna strana ulaganja u

energetskom sektoru i koje su razlike u lokalnim mogućnostima ulaganja i regulaciji?; Je li moguće postići ciljeve ulaganja te isplativost u projektima energetske učinkovitosti? Na konferenciji će među ostalima sudjelovati: Viktorija Dudjak, Energetski institut Hrvoje Požar, Hrvatska; Stručnjak za energetiku Europske investicijske banke George Chavdarov, Austrija; Izvršni direktor, INA, Tomislav Thur, Hrvatska; Izvršna direktorica, CEI – Centra za praćenje energetskog sektora i investicija, Barbara Dorić, Hrvatska; Voditelj razvoja projekata, WPD Europe, Andreas Chollet, Njemačka; Član Uprave HERAe – Hrvatske energetske regulatorne agencije, Zdeslav Matić, Hrvatska; Direktor EHNa, Cro-

atia – Acciona Energia,Mirko Tunjić, Španjolska; Voditelj razvoja poslovanja Unit Investment N.V., Alkin Yaman, Turska; Zamjenik direktora za UPS, NIS – Gazprom neft, Mikhail Danilin, Srbija; Predsjednik i član Uprave Croscorp International, George Kovacic, Kanada; Zamjenik ministra pri Ministarstvu gospodarstva RH, Alen Leverić, Hrvatska; Zamjenica predsjednika, AVIA, Jelena Radun, Srbija; Profesor na Fakultetu tehnologije Novi Sad, Slobodan Sokolović, Srbija. Prvi dan konferencije tema će biti elektroenergetski sustavi i obnovljivi izvori energije, dok će drugog dana biti govora o industriji nafte i plina. Više informacija o konferenciji, programu i pedavačima potražite na www.infoarena.hr. [T.M.]

NACIONALNE VIJESTI

TJEDAN 06 | LIPANJ

NET

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

Svečanost zatvaranja IPA 2009 twinning projekta "Jačanje i daljnji razvoj unutarnjeg energetskog tržišta u domeni ugovora o energetskoj zajednici"

ll Svečanost zatvaranja pro-

jekta financiranog od strane Europske unije "Jačanje i daljnji razvoj unutarnjeg energetskog tržišta u domeni Ugovora o Energetskoj zajednici" održat će se 2. srpnja 2013. u 10.00, u hotelu Esplanade, Mihanovićeva 1, Zagreb. Kao dio pristupnih pregovora za članstvo u Europskoj uniji, Republika Hrvatska usvojila je europsku pravnu stečevinu (acquis communautaire) za energetski sektor stvaranjem pravnog i institucionalnog okvira kako bi se osiguralo slobodno energetsko tržište i poboljšanje konkurentnosti te zajamčila sigurnost opskrbe i zaštita kupaca u energetskom sektoru. Cilj ovog projekta s proračunom od 500,000.00 eura bio je pridonijeti daljnjem usklađivanju i provedbi stečevine Europske unije koja se odnosi na energetsko tržište te daljnjem jačanju i razvoju unutarnjeg energetskog tržišta s naglaskom na Ugovoru o Energetskoj zajednici. Najvažniji rezultati ovog twinning projekta su sveobuhvatna analiza energetskog tržišta te smjernice i preporuke za jačanje i daljnji razvoj unutarnjeg energetskog tržišta. Ovi će rezultati dodatno ojačati daljnji razvoj slobodnog energetskog tržišta, a predviđeni su za Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske i sve ostale partnere uključene u projekt. U sklopu ovog twinning projekta provedeno je i jačanje administrativnih kapaciteta svih institucija uključenih u projekt u cilju daljnjeg razvoja hrvatskog i regionalnog energetskog tržišta, a u cilju što uspješnije provedbe Trećeg energetskog paketa. Voditeljica projekta za Hrvatsku, Kristina Čelić iz Ministarstva gospodarstva i voditelj projekta za Austriju, E-Control, Dietmar Preinstorfer, obratit će se sudionicima, predstavljajući sve što je učinjeno po pitanju jačanja i daljnjeg razvoja unutarnjeg energetskog tržišta, kao i sve rezultate ovog twinning projekta. [T.M.]

FOTO: ENERGO MEDIA

Koprivnici Europska nagrada za energetsku učinkovitost i upravljanje energijom "Novo lice Koprivnice" vizionarski je projekt gradske vlasti čiji je cilj stvoriti zelenu, energetski efikasnu i prosperitetnu Koprivnicu nove kulture življenja. Prvi koraci u tome su stvaranje niskoenergetskog Zelenog kvarta... EU

Građani Koprivnice mogu ostvariti iznimne poticaje za komunalne doprinose ukoliko odluče graditi pasivne i niskoenergetske objekte... Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Ovog je tjedna u Brusse-

lu održana svečana ceremonija dodjele nagrada u sklopu Europskog tjedna održive energije na kojoj je domaćin Günther H. Oettinger, član Europske komisije za Energiju, proglasio šest ovogodišnjih pobjednika među kojima je i projekt "Novo lice Koprivnice". Projekt "Novo lice Koprivnice" dobio je Europsku nagradu za energetsku učinkovitost i upravljanje energijom za koju su ove godine zaprimljene rekordne 82 prijave iz cijele Europe. "Nismo očekivali nagradu i zahvalni smo Europskoj komisiji koja je prepoznala naš rad, ali prije svega smo ponosni na naše sugrađane jer bez njih bi ovo bila nemoguća priča. Pri-

javili smo se misleći da će to biti dobar pokazatelj je li Hrvatska blizu ili daleko drugim zemljama Europe po pitanju energetske učinkovitosti. Na početku projekta je bilo teško jer smo prije svega trebali potporu javnosti za projekt, a ujedno smo trebali riješiti financiranje projekta i tehnologiju koju ćemo koristiti. Jako smo ponosni na projekt "Novo lice Koprivnice" i ova nagrada potvrđuje da je Koprivnica hrvatski lider u "zelenoj gradnji", energetskoj učinkovitosti i održivom razvoju", izjavio je Mišel Jakšić, zamjenik gradonačelnika Koprivnice kojemu je nagrada uručena. "Novo lice Koprivnice" vizionarski je projekt gradske vlasti čiji je cilj stvoriti zelenu, energetski efikasnu i prosperitetnu Koprivnicu nove kulture življenja. Prvi koraci u tome su stvaranje niskoenergetskog Zelenog kvarta koji će se sastojati od 7 stambenih zgrada i 12 obiteljskih kuća. Prema Programu društveno poticane stanogradnje u Republici Hrvatskoj dosad su iz-

građene dvije Šparne hiže – zgrade energetskog razreda A+ u kojima je svoj dom pronašlo 56 obitelji. Sljedeći mjesec počet će gradnja treće zgrade, a sljedeće godine će uz četvrtu zgradu, biti izgrađene i dvije niskoenergetske kuće. "Za Koprivnicu je pitanje energetske učinkovitosti i održivosti visoko među prioritetima i na njemu temeljimo svoj razvoj, što vjerujemo treba činiti svaka lokalna zajednica koja blagostanje svojih sadašnjih i budućih građana postavlja kao najviši cilj. Nagrada EU nam je potvrda da smo svih ovih godina išli dobrim smjerom. Nije bilo lako biti pionir u niskoenergetskoj gradnji i suočavali smo se s mnogim problemima. Uspjeli smo i danas mogu slobodno reći kako služimo kao primjer drugim gradovima, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi", izjavila je Vesna Želježnjak, gradonačelnica Koprivnice. Građani Koprivnice mogu ostvariti iznimne poticaje za komunalne doprinose ukoliko odluče graditi pasivne i nisko-

energetske objekte. Poticaji se ne odnose samo na konkretni novčani benefit već i na razvoj svijesti o važnosti brige za okoliš, ljude s kojima živimo i zajednicu u kojoj stvaramo. Ove godine je dovršena i gradnja Palače pravde, prve niskoenergetske javne zgrade u Hrvatskoj vrijedne 32 milijuna kuna. Intenzivno se radi i na razvoju prostora bivše vojarne na kojem će se izgraditi Sveučilišni kampus minimalne emisije ugljikovog dioksida. "Ulaganje u energetsku učinkovitost je svakako dugoročno ulaganje za bolje i sigurnije uvjete razvoja u budućnosti. U našoj zemlji energetski učinkovita gradnja je u početku razvoja, učili smo iz dobrih praksi gradova EU i nastojali ih implementirati u našem okruženju. U tim uvjetima to je zahtjevan i izazovan posao. Stoga nagrade koje primamo za projekte u energetskoj učinkovitosti, a posebice ova koja dolazi iz EU u konkurenciji mnogo razvijenijih sredina u ovom području, prije svega daju potvrdu nači-

na i smjera kojim smo krenuli. Obzirom da nastavljamo sa još zahtjevnijim projektima energetske učinkovitosti, posebice u projektu razvoja sveučilišnog kampusa, ova potvrda nam je vrlo važna za nastavak rada", rekla je Jasna Golubić, pročelnica Upravnog odjela za izgradnju grada i upravljanje imovinom. O ekologiji djeca uče već od malih nogu u jednom od najkvalitetnijih vrtića u Hrvatskoj. Koprivnička "Crvenkapica" niskoenergetski je objekt smješten na prostoru kampusa, izrastao iz stare zgrade bivše vojarne danas okružen eko vrtom u kojem odgajateljice s djecom uzgajaju hranu koju koriste u svojoj prehrani. Briga se ne zaustavlja samo na velikim kapitalnim projektima pionirskih koraka. Nju se može prepoznati u stalnom ulaganju u udruge civilnog društva koje su postale pravi vrtlog urbanih ideja, u ponosnom nazivu Grada koji je prijatelj djece i čije programe brige o osobama s invaliditetom rado preuzimaju druge lokalne zajednice.

LIPANJ | TJEDAN 06

NET

NACIONALNE VIJESTI

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

Online izdanje NET-a možete vidjeti i na: http://www.joomag.com

Hrvatska među divovima MARIJAN-K ALEA-[HEP-VJESNIK]

2011. godine 858,4 GW.

Ukupna neto instalirana snaga svih elektrana u EU-u bila je

Ukupna potrošnja električne energije u EU-u bila je 2011. godine 3.024 TWh. To je bruto potrošnja koja sadrži: finalnu elektroenergetsku potrošnju (predanu kupcimapotrošačima), energiju koja je iskorištena za crpljenje u crpnoakumulacijske hidroelektrane te gubitke pri prijenosu i distribuciji električne energije. Podmirena je neto proizvodnjom na vlastitom području država-članica EU-a i neto uvozom (uvoz minus izvoz) električne energije. Najviše se električne energije potroši u pet najmnogoljudnijih država-članica...

Hidroelektrane u Europskoj uniji sudjeluju u snazi sa 16,7 posto, ali u proizvodnji s 10.6 posto... Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll U EU ulazimo s neprimjer-

no velikom uvoznom elektroenergetskom ovisnošću, s premalom ukupnom instaliranom snagom elektrana, ali sa zadovoljavajućim udjelom elektrana na obnovljive izvore energije (ponajprije hidroelektrane i nadolazeće vjetroelektrane), no s rezervom elektrana u elektroenergetskom sustavu znatno manjom od prosječne u EU-u. Od 1. srpnja 2013. godine Hrvatska će biti punopravna država-članica Europske unije. Zanimljivo je pogledati u elektroenergetsku kartu Europske unije, s dosadašnjih 27 država-članica, kako bi se sagledali temeljni pokazatelji tih članica, ali i Hrvatske pri njenu ulasku u Uniju. Za prikaz ćemo koristiti dostupne podatke ENTSO-E (Europske udruge operatora prijenosnih sustava) za 2011. godinu, jer su za tu godinu oni iskazani u trenutku pisanja ovoga teksta. Europska unija (EU) je unija 27

država koje su krajem 2011. godine imale ukupno 503,7 milijuna stanovnika (Tablic 1., stupac A). U svijetu, koji je u to vrijeme imao sedam milijarda stanovnika, EU je sa svojim stanovništvom sudjelovala sa 7,2 posto. Prema tom pokazatelju, pet najvećih država u EUu su: Njemačka (81,8 milijuna stanovnika), Francuska (65,3), Ujedinjeno Kraljevstvo (63), Italija (68), Španjolska (46,2 milijuna). Zajedno čine skoro dvije trećnine ukupnog stanovništva Unije (točno: 64 posto). Prema broju stanovnika, pet najmanjih država su: Malta (0,4 milijuna stanovnika), Luksemburg (0,5), Cipar (0,9), Estonija (1,3) i Latvija (2 milijuna). Hrvatska će nakon ulaska u EU, prema broju stanovnika, biti na 21. mjestu po veličini, dakle na 8. mjestu odostraga. Hrvatska je činila malo manje od jedan posto, točno 0,9 posto stanovništva dosadašnje EU-27, a taj se udjel neće promijeniti nakon njezina članstva u EU-u. Ostvareni prosječni bruto domaći proizvod EU-a iskazan paritetom kupovne moći u 2011. godini je 25.100 eura/stanovniku (Tablica 1., stupac B). Paritet kupovne moći pojedine valute određuje se tako da se za kupnju standardizirane koša-

re roba utvrdi koliko novaca u domaćoj valuti treba platiti, a potom se utvrdi kolko bi ta ista košara stajala u izabranoj drugoj zemlji, iskazano u univerzalnoj valuti (u Europi u eurima). Omjer između ta dva iznosa daje paritet univerzalne valute prema kupovnoj moći valute promatrane zemlje (dakle euro/kuna, za Hrvatsku, ali euro/euro za zemlje eruozone). Taj se paritet utvrđuje za sve zemlje,osim za izabrnu zemlju, za koju je on jedan jedinici. Iskazivanje bruto domaćeg proizvoda paritetom kupovne moći time daje realniju sliku odnosa među zemljama, nego primjena službenog tečaja za domaću valutu. Prema tom pokazatelju, pet najbogatijih zemalja EU-a su: Luksemburg (nevjerojatnih 68.100 eura/stan, iskazanih paritetom kupovne moći), Nizozemska (32.900), Austrija (32.400), Irska (31.900) i Švedska (31.800). Prema ostvarenom BDP-u u 2011. godini, pet država s najmanjim proizvodom su: Rumunjska (11.400), Bugarska (11.600), Latvija (14.700), Hrvatska (15.200) i Poljska (16.200). Hrvatska je, dakle, na 61 posto prosječnog bruto domaćeg proizvoda EU-a, iskazanog paritetom kupovne moći.

Ukupna neto instalirana snaga svih elektrana u EU-u bila je 2011. godine 858,4 GW (gigavata, tisuća megavata). Neto instalirana snaga je instalirana snaga generatora umanjena za snagu vlastite potrošnje elektrana. Prema veličini instalirane snage (Tablica 1., stupac C), prvih pet država je: Njemačka (145 GW), Francuska (126), Italija (118), Španjolska (97) i Ujedinjeno Kraljevstvo (82). Vidimo da su Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo zamjenile mjesta prema broju stanovnika i instaliranoj snazi elektrana; Španjolska je u tom pogledu izgrađenija. Hrvatska, prema podacima ENTSO-E, ima ukupno instalirano 4.015 MW, u čemu - daleko - nije iskazana polovica snage u NE Krško, ona je punom svojom snagom iskazana u Sloveniji, jer se nalazi na njenom teritoriju. Dvije trećine ukupne instalirane snage elektrana u EU-u nalazi se u pet najmnogoljudnijih država. Hrvatske elektrane, prema instaliranoj snazi, čine 0,5 posto ukupne instalirane snage Unije. Valja to imati na umu kada se u kakvom pogledu uspoređujemo s velikima! Ukupna neto proizvodnja električne energije ostvarena u EU-u 2011. godine bila je 3.065 TWh (teravatsati, milijarda kilovatsati).

Neto proizvodnja je proizvodnja generatora umanjena za vlastitu potrošnju u elektranama. Prema veličini godišnje proizvodnje (Tablica 1., stupac D), prvih pet država je: Njemačka (558 TWh), Francuska (542), Ujedinjeno Kraljevstvo (336), Italija (289) i Španjolska (265). Tu je Ujedinjeno Kraljevstvo na trećem mjestu - u manje elektrana od Italije i od Španjolske proizvedeno je u Ujedinjenom Kraljevstvu znatno više električne energije. U Hrvatskoj je te godine proizvedeno 10 TWh. Pogledajmo kolika je ukupna instalacija te kolika je ostvarena ukupna proizvodnja u EU-u i Hrvatskoj, prema tipovima elektrana (Tablica 2.). U EU-u, prema instaliranoj snazi, najveći udjel imaju termoelektrane: 51 posto, s jednako tolikim udjelom u ukupnoj proizvodnji. Hidroelektrane sudjeluju u snazi sa 16,7 posto, ali u proizvodnji s 10,6 posto. Znatno više u proizvodnji sudjeluju nuklearne elektrane (28 posto), premda je njihov udjel na snazi (14,3 posto) niži od udjela hidroelektrana. Sve elektrane na obnovljive izvore enegrije sudjeluju u ukupnoj snazi sa 34,2 posto, ali

SIEMENS D.D. HR VATSK A

Zašto Siemens restrukturira svoje poslovanje? ll Siemens neprekidno prila-

gođava svoje poslovanje kako bi bio konkurentniji na tržištu i ostao bliži svojim kupcima i klijentima. U nastojanju da ostane vodeći u svom poslovanju, Siemens AG odlučio je promijeniti način poslovanja u CEE klasteru, zemljama regije i Republici Hrvatskoj tako što će restrukturirati svoje poslovanje u Sektoru infrastruktura i gradovi. U Siemensu d.d. restrukturiranjem su obuhvaćene sljedeće divizije: Zgradarstvo (IC BT) koja uključuje poslovnu jedinicu Facility Management (FM), Mobilnost i logistika (IC MOL) te Željeznički sustavi (IC RL). Odluka o restrukturiranju poslovanja donesena je zato što su poslovni rezultati pokazali da poslovanje spomenutih divizija u postojećem obliku nije više ekonomski opravdano unutar postojećeg poslovnog modela. Promjenom poslovnog modela unutar divizije IC BT u Siemensu d.d., dio poslovanja koje obuhvaća izradu rješenja za automatizaciju zgrada, projekte protupožarnih i sigurnosnih rješenja te facility managementa će se obavljati putem tvrtki partnera. Tvrtke partneri, kao manje i fleksibilnije cjeline, moći će brže odgovoriti na izazove tržišta. Nakon restrukturiranja, divizija IC BT će u sklopu Siemensa d.d. nastaviti prodaju proizvoda za automatizaciju zgrada, proizvoda za protupožarnu i sigurnosnu zaštitu te ostalih proizvoda iz asortimana BT proizvodnje. Restrukturiranjem unutar divizija IC MOL i IC RL u Siemensu d.d., prestaje poslovanje navedenih divizija te će se buduće poslovanje obavljati putem drugih društava iz Siemensove grupacije, uz zadržavanje lokalnog kontakta prema kupcima i poslovnim partnerima. Navedenim restrukturiranjem zahvaćeno je 48 stalno zaposlenih u divizijama te će određeni broj zaposlenika biti zbrinut, ako to bude moguće, preraspodjelom na druga radna mjesta unutar Siemensa d.d. i koncerna Siemens, odlaskom u mirovinu, tj. kroz programe stimulativnih otpremnina poštujući visoke standarde socijalne osjetljivosti kompanije. Najvećem broju zaposlenika biti će ponuđeni poslovi u novootvorenim tvrtkama partnerima. Plan poslovnog restrukturiranja biti će završen najkasnije tijekom 2014. godine, u tri faze. U prvoj fazi restrukturirat će se poslovanje divizija IC MOL i IC RL i to najkasnije 30. rujna 2013. godine. U drugoj fazi restrukturirat će se poslovanje divizije IC BT i to najkasnije 30. studenoga 2013. godine. U trećoj fazi restrukturirat će se poslovanje poslovne jedinice FM i to najkasnije 31.01.2014. [T.M.]

u ukupnoj proizvodnji samo s 20,1 posto. U Hrvatskoj, prema instaliranoj snazi, najveći udjel imaju hidroelektrane : 52,6 posto, s udjelom u ukupnoj proizvodnji od 46 posto. Termoelektrane sudjeluju u snazi s 44,5 posto, a u proizvodnji s 52 posto. Elektrane na sve ostale obnovljive izvore energije (u iskazu ENTSOE, to su u 2011. godini samo vjetroelektrane, ostale imaju zanemariv udjel) sudjeluju u ukupnoj snazi sa 2,9 posto, a u ukupnoj proizvodnji s 2 posto. Ukupna potrošnja električne energije u EU-u bila je 2011. godine 3 024 TWh (Tablica 1., stupac E). To je bruto potrošnja koja sadrži: finalnu elektroenergetsku potrošnju (predanu kupcima-potrošačima), energiju koja je iskorištena za crpljenje u crpno-akumulacijske hidroelektrane te gubitke pri prijenosu i distribuciji električne energije. Podmirena je neto proizvodnjom na vlastitom području država-članica EU-a i neto uvozom (uvoz minus izvoz) električne energije. Najviše se električne energije potroši u pet najmnogoljudnijih država-članica EU-a: ukupno 1.948 TWh ili 64,4 posto ukupne potrošnje; praktički jednako udjelu tih država u stanovništu EU-a. Dakle, valja zaključiti: te zemlje ne susprežu se u elektroenergetskoj potrošnji - na razini su prosjeka EU-a! Hrvatska sa svojom potrošnjom od 17,5 TWh, predstavlja 0,6 posto potrošnje u EU-u. Uvozna elektroenergetska ovisnost EU-a, u cjelini praktički ne postoji. Neto uvoz, dakle uvoz u Uniju minus izvoz iz Unije, u 2011. godini bio je na razini 0,01 posto ukupne potrošnje električne energije. Znači - zanemariv. Međutim, pojedine države bile su manje ili više ovisne o uvozu unutar Unije, odnosno dio zemalja je unutar Unije izvozio električnu energiju. Omjer neto uvoza i ukupne potršnje nazivamo uvoznom

NACIONALNE VIJESTI

TJEDAN 06 | LIPANJ

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

ovisnošću; ako je taj omjer pozitivan znači da država uvozi električnu energiju, a ako je negativan znak je da ta država izvozi električnu energiju. Največi europski uvoznici električne energije u 2011. godine bili su (Tablica 1., stupac F): Luksemburg (neto uvoz činio je 67,3 posto ukupne potrošnje) i Litva (64,8 posto). Međutim, Italija je te godine imala najveću apsolutnu vrijednost uvoza : ukupni neto uvoz bio je 46 TWh. Hrvatska bi bila treća po redu prema uvozu električne energije: te je godine uvezeno 43,9 posto ukupne potrošnje električne energije. U Hrvatskoj je 2011. skoro svaki drugi kilovatsat bio uvezen! (napomena: polovica proizvodnje NE Krško uvrštena je u taj uvoz, prema konvenciji ENTSO-E, jer je proizvedena izvan teritorija Hrvatske). Najveći europski izvoznici u 2011. godini bili su: Estonija (izvezla je električne energije u visini 44,5 posto svoje potrošnje, za toliko je proizvodnja nadmašila domaću potrošnju), Bugarska (31,6 posto), Češka (27,1 posto) i Francuska (11,5 posto). Dakako: Francuska je imala te godine najveću apsolutnu vrijednost izvoza: ukupni neto izvoz bio je 55T Wh. Ukupno istodobno vršno opterećenje cjelokupnog elektroenergetskoga sustava EU-a bilo je 2011. godine 487 GW. Ta istodobna snaga jednaka je 95 posto od zbroja pojedinačnih vršnih opterećenja pojedinih država-članica (513 GW), koja su se dogodila - načelno - u različita vremena tijekom godine. Tvrdimo, dakle, da je pripadanje interkonektiranom elektroenergetskom sustavu (obuhvat interkonekcije ENTSO-E još je i malo širi od teritorija zemalja-članica EU-a, a ne obuhvaća Maltu) rezultiralo uštedom u potrebnom zajedničkom angažmanu elektrana u trenutku vršnog opte-

rećenja od 5 posto ili 26 GW (to je 26.000 MW!) spram onoga ukupnog angažmana koji bi bio potreban da su nacionalni elektroenergetski sustavi razdvojeni u pogonu. Prema veličini vršnog opterećenja (Tablica 1., stupac G), ponovo prednjače onih pet država koji prednjače u svim veličinskim elektroenergetskim pokazateljima: Francuska (92 GW ), Njemačka (84), Ujedinjeno Kraljevstvo (60), Italija (54) i Španjolska (44). Jedino je ovdje na čelu Francuska. U Hrvatskoj je te godine ostvareno vršno opterećenje od 2.970 MW. Rezerva elektrana u elektroenergetskom sustavu predtavlja pretičak ukupne instalirane snage elektrana iznad vršnog opterećenja promatranog sustava. Ovdje se iskazuje u postocima vršnog opterećenja (Tablica 1., stupac H). Primjerice: Rezerva od 100 posto znači da ima još toliko neangažiranih elektrana u trenutku vršnog opterećenja koliko je godišnje vršno opterećenje tog sustava. Povoljno je imati veću rezervu, jer ona služi za pokriće iznenadnog zastoja elektrana, dugotrajnijeg remonta ili poravka elektrane te izostalog angažmana elektrana na nestalne obnovljive izvore energije. Ali to, naravno, nije jeftino! To je cijena veće sigurnosti da će potražnja biti podmirena vlastitom snagom i u doba vršnog opterećenja. Države s najvećom rezervom u 2011. godini (to su najčešće bogatije države, jer mogu platiti veću rezervu) su: Španjolska (rezerva 122 posto), Italija (121 posto), Austrija (117 posto), Litva (112 posto) i Portugal (107 posto). Te države mogu se izložiti i povećanom udjelu elektrana na nestalne obnovljive izvore energije, jer rezerva u instaliranoj snazi elektrana omogućuje zamjenu kada izostane angažman

NET

takvih elektrana. Na razini EUa u cijelini, rezerva je 76 posto. Zemlje s naglašenijim udjelom elektrana na nenastalne obnovljive izvore energije (vodene snage, vjetar, Sunčevo zračenje) su: Austrija (51,5 posto proizvodnje iz nestalnih izvora), Latvija (48,4 posto), Hrvatska (48 posto), Portugal (43,6 posto) i Švedska (49,1 posto). Hrvatska, premda spada u zemlje s vrlo niskim udjelom elektrana na nesalne izvore (hidroelektrane!), ima rezervu znatno manju od prosječne u EU-u: samo 35 posto, što - dakako - nije povoljno. Promatra se (Tablica 1., stupac I) udjel (a) proizvodnje električne energije elektrana na obnovljive izvore energije (nestalne: vodne snage, vjetar, Sunčevo zračenje i stalne: na biomasu i bioplin) u (b) ukupnoj finalnoj potrošnji električne energije. Taj udjel - prema danas nevažećoj direktivi Europske unije - trebao je narasti na 21 posto za EU u cjelini u 2010. godini. Ostvarenje u 2011. godini za Uniju u cjelini jest 20,7 posto. Očito, napori za provedbu te direktive na razini EU-a praktički su ostvareni! Međutim, postignuto je stoga što su pojedine zemlje prekoračile svoju zadaću, a neke nisu. Primjerice: Njemačka je imala cilj 12,5 posto za 2010. godinu, a ostvarila je 19,5 posto u 2011. godini; Ujedinjeno Kraljevstvo imalo je cilj 10 posto za 2010. godinu, a ostvarilo je u 2011. godini 8,2 posto. Danas je na snazi nova Direktiva o obnovljivim izvorima energije, koja - kako je već spomenuto - predstavlja cilj EU-a u cjelini da do 2020. godine poveća udjel obnovljivih izvora energije na 20 posto, ali svekolike energije: električne, toplinske i energije za pogon cestovnih motornih vozila. Najbolje zemlje, prema udjelu proizvodnje iz obnovlji-

vih izvora energije u finalnoj potrošnji električne energije (onoj koja je predana kupcimapotrošačima) su: Austrija (49,1 posto), Portugal (46,7 posto), Latvija (42,5 posto), Danska (32,8 posto) i Španjolska (34,4 posto). Odmah iza Rumunjske (29,3 posto) slijedi Hrvatska, koja je u 2011. godini ostvarila taj udjel od 27,4 posto. Finalna, neposredna potrošnja električne energije je energija koja je predana kupcima-potrošačima na korištenje, nakon što su podmireni gubici u prijenosu i distribuciji i vlastita potrošnja cjelokupnog energetskog gospodarstva. Premda se u EU-u prosječno troši 21,6 posto finalne energije u električnom obliku (ostatak čine kruta, tekuća i plinovita goriva, toplina te izravno iskorišteni oblici obnovljivih izvora energije), ipak je - kao mjera civilizacijskog dostignuća pojedine države - na kraju kraju ovog elektroenergetskog pregleda, korisno iskazivanje finalne potrošnje električne energije po stanovniku. To je za EU u cjelini u 2011. godini bilo 5.500 kWh/stan (Tablica 1., stupac J). Najveću finalnu potrošnju električne energije imaju hladnije nordijske zemlje (gdje se i zagrijavanje djelomično rješava korištenjem električne energije): Finska (14.861 kWh/stan) i Švedska (13.124). Luksemburg, premda veliki dio energije uvozi, također ima visoku potrošnju električne energije po stanovniku: 13.026 kWh. Hrvatska je na šestom mjestu odozdo (3.576 kWh/stan); sa 65 posto prosječne potrošnje električne energije na razini Unije. To je razlog više da mora oživjeti industriju i usluge za povećanu potrošnju električne energije i graditi nove elektrane. Kako je udjel električnog oblika u finalnoj potrošnji energije u Hrvatskoj (22,6 posto) veći od prosječnog u Uniji, može se zaključiti da kućanstva u Hrvatskoj troše električnu energiju ne-

razmjerno hrvatskom ukupnom društvenom bogatstvu. K a k o e l e k t ro e n e rg e t s k i pristupamo EU-u mi u Hrvatskoj? Sažeto možemo odgovoriti kako slijedi. Ponajprije i najvažnije, pristupamo uz neprimjerno veliku uvoznu elektroenergetsku ovisnost, jer smo u 2011. godini uvezli skoro polovicu potrošene električne energije. Nadalje, premala je ukupna instalirana snaga elektrana. Da je TE Plomin C već danas u pogonu, još jedna jednako toliko velika elektrana trebala bi također biti u pogonu (!), kako bismo smanjili uvoz i zamijenili neku/ neke nastarije termoelektrane kojima je istekao životni vijek. Što se elektrana na obnovljive izvore energije tiće, ne smijemo biti potpuno nezadovoljni, jer smo prema ostvarenom udjelu (proizvodnje hidroelektrana i vjetroelektrana) u potrošnji, na šestom mjestu u Europi. Radi postignuća naše ciljane zadaće da do 2020. godine ostvarimo udjel obnovljivih izvora energije od 20 posto u bruto finalnoj potrošnji, treba naglasiti da električna energija u tomu u nas sudjeluje s 23 posto- preostaje još 77 posto drugih finalnih oblika energije koji, također, trebaju ostvariti udjele obnovljivih izvora energije, tolike da ostvarimo tih zadanih 20 posto. Naša javnost najviše je i najčešće okupirana samo s nastojanjima na elektreoenergetskom području; nedopustivo se zanemaruje potreba bitno većeg nastojanja na području topline iz obnovljivih izvora energije (ponajprije: sunčani kolektori, ali i dizalice topline) te biogoriva u cestovnom prometu motornih vozila (što znači i trajno, a veliko zaposlenje poljopriv re d n o g s t a n o v n i š t v a ) . [M. KALEA | HEP-VJESNIK]

Akcija Bosch sustava za obnovljive izvore energije

Trajanje akcije: 15.06. ‒ 15.07.2013. ili do isteka količine Više informacija na www.energostore.com ili www.bosch-climate.com.hr

SPECIJAL

TJEDAN 06 | LIPANJ

NET

FOTO: ENERGO MEDIA

CIP ECO INNOVATION 2013: Posljednji krug natječaja i prilika za hrvatska poduzeća Prioritetna područja sukladno politici Europske unije u 2013. godini su reciklirajući materijali, proizvodi za održivu gradnju, prehrambeni i sektor pića, vodna industrija te naposljetku zeleno poslovanje. EU

Prekidač sadrži zaštitnu jedinicu s ugrađenim regulatorom snage koji mjeri i procjenjuje potrošnju energije, a zatim upravlja opterećenjima kako bi održao ili smanjio korištenje vršne snage koju je odredio korisnik...

će korištenje ili provedba spriječiti ili znatno smanjiti rizike za okoliš, zagađenje i sve druge negativne posljedice uporabe resursa tijekom životnog ciklusa srodnih aktivnosti.

ti mali i srednji poduzetnici iz EU-27, Norveške, Islanda, Lihtenštajna, Norveške, Hrvatske, Makedonije, Izraela, Crne Gore, Srbije i Turske. Projekt 'ECO-SANDWICH: Održivi predgotovljeni zidni panelni sustav od recikliranog agregata', ove godine nagrađen u kategoriji 'Najbolji team hrvatskog zelenog gospodarstva' nagradom GREENOVATION 2013., projekt je Sveučilišta u Zagrebu - Građevinskog fakulteta i partnera te ujedno jedan od najuspješnijih projekata koji su se financirali putem sredstava iz programa CIP ECO INNOVATION.

ll Europska komisija otvori-

Prioritetna područja sukladno politici Europske unije u 2013. godini su reciklirajući materijali, proizvodi za održivu gradnju, prehrambeni i sektor pića, vodna industrija te naposljetku zeleno poslovanje.

Eko-inovacije, potprogram Programa Zajednice CIP, podrazumijevaju sve oblike inovacijskih aktivnosti koje rezultiraju ili čiji je cilj bitno poboljšanje zaštite okoliša. Ekoinovacije uključuju nove proizvodne procese, nove proizvode ili usluge te nove metode poslovanja i upravljanja, čije

Ukupni indikativni proračun ovogodišnjeg natječaja, namijenjenog malom i srednjem poduzetništvu, iznosi 31,6 milijuna eura (predviđa se financiranje oko 30-40 projekata, a EuroE CO - S A N D W I pska unija suC H , p re d g o financirati će tovljeni ven50% ukuptilirani zidni no prihvatljiToliko je milijuna eura vrijepanelni susvih troško dan posljednji natječaj CIP tav, ima veva). Natječaj ECO INNOVATION putem liki potencijal se zatvara kojeg će se financirati 30-40 značajno po05. rujna 2013. projekta na razini EU-a boljšati energodine u 17:00 gijsko svojstvo sati po lok alnom postojećih zgravremenu u Bruxellesu. da. Sastoji se od dva sloja betona koji su međusobNa natječaj se mogu prijavi- no povezani rešetkastim no-

Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

la je posljednji krug natječaja u sklopu Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije – programa ECO INNOVATION 2013., a raspoloživi fond iznosi 31,6 milijuna eura. Na natječaj se mogu prijaviti i hrvatski mali i srednji poduzetnici, stoji u nedavnom priopćenju Saveza za energetiku Zagreba.

31,6

sačima od nehrđajućeg čelika. Od ukupne količine agregata potrebnog za izradu betona, 50% je zamijenjeno s recikliranim agregatom dobivenim iz građevinskog otpada. Unutarnji, nosivi sloj betona izrađen je od recikliranog betonskog loma, dok je vanjski fasadni sloj izrađen od reciklirane opeke kao agregata u betonu. Kao toplinsko izolacijski materijal koristi se novo razvijena mineralna vuna izrađena korištenjem Ecose® tehnologije koja umjesto formaldehida koristi prirodne smole kao vezivo. Ako bi se rekonstruiralo 75.300 m2 postojećih građevina primjenom ovog proizvoda, u Hrvatskoj bi se recikliralo 16% betona i 23% opeke. Analiza životnog ciklusa pokazuje da je ugradnjom Eco-Sandwich zidnih panela umjesto zidnih panela s 10 [cm] EPS osnovne izolacije ušteđeno 43% od ukupne energije tijekom 50 godina, dok je emisija CO2eq smanjena za 34%. Glavni cilj projekta je primjena inovativnog, ekološkog i održivog proizvoda za gradnju i obnovu stambenog fonda.

FOTO: ENERGO MEDIA

NET

nacionalni energetski tj e d n i k

NET | NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK · Tjednik · No. 6 · Lipanj 2013 · Godina 1 · IZDAVAČ ENERGO MEDIA SERVIS · MJESTO IZDAVANJA Republika Hrvatska | Zagreb · FOTOGRAFIJE I GRAFIKE ENERGO MEDIA, partnerske medijske kuće i promocijski sustavi prikazanih idejnih i gotovih rješenja · GLAVNI UREDNIK Tomislav Marjanović · POMOĆNIK UREDNIKA Marin Pasarić · GRAFIČKO OBLIKOVANJE ENERGO MEDIA | Tomislav Marjanović · TISAK STEGA TISAK · DISTRIBUCIJA ENERGO MEDIA SERVIS i SAVEZ ZA ENERGETIKU ZAGREBA · © Sva prava pridržana.

SPECIJAL

LIPANJ | TJEDAN 06

www.croenergo.eu ili na www.greenvest.com.hr

ECO-INNOVATION

€

When business meets environment

The European Union’s Eco-Innovation initiative bridges the gap between research and the market. It helps innovative green ideas become fully-fledged commercial prospects, ready for use by business and industry. The results shown are based on a sample of Eco-Innovation projects.

1.6 billion €

Every euro of funding expected to generate 20€ revenue per project

1€

Više informacija na:

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

NET

total global environmental and economic benefit

full time jobs created per project, including the whole supply chain

1.4 million

20€

tonnes raw materials saved Enough raw material to build

200

Eiffel towers

170 3 million m water saved 609,000 The annual water tonnes less waste consumption The annual waste generation of an EU city of 350,000 people

11.6

Equal to the carbon million tonnes emissions from CO2 saved the annual electricity use of 1.7 million homes in the EU

of an EU city of 125,000 people

5 sectors 40% 40% 20% Micro

( 0 -10 employees)

Green Business

Sustainable Building Products

Material Recycling

Food & drink

Water

Results for 125 projects, indicated by the projects for two years after completion. Revenues from sales exclude production and labour costs but account for deadweight, market displacement and complementarity, supply chain effects and an optimism bias.

80%

Medium

(50 - 250 employees)

70% SMES

Private sector

Eco-innovation

ENERGO MEDIA SERVIS je agencija koja kontinuirano razvija te pruža integrirana rješenja i platforme za popularizaciju, rast, razvoj i konkurentnost zelenog gospodarstva. ENERGO MEDIA SERVIS bavi se konzaltingom u području financiranja zelenih investicijskih projekata na domaćoj i europskoj razini, aktivan je u području razvoja investicijskih projekata, vrši usluge agencije za odnose s javnošću i medijima te upravlja s više od 25 vlastitih platformi. Uz navedene aktivnosti, tvrtka kontinuirano radi na pronalaženju novih, inovativnih i učinkovitih rješenja.

Small

(10 - 50 employees)

http://ec.europa.eu/ecoinnovation

Produced by the Executive Agency for Competitiveness and Innovation (EACI), 2013.

EMS

ENERGO MEDIA SERVIS

ENERGIJA i okoliš na jednom mjestu

MEĐUNARODNE VIJESTI

TJEDAN 06 | LIPANJ

NET

FOTO: ENERGO MEDIA

IEA: Obnovljivi izvori energije premašiti će plin i nuklearnu energiju do 2016. IEA očekuje kako će zemlje koje nisu članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) predvođene Kinom, biti zaslužne za dvije trećine globalnog rasta obnovljivih izvora energije do 2018. godine... IEA

U izvješću objavljenom ovaj tjedan, IEA procjenjuje kako će obnovljivi izvori energije porasti za 40% u narednih pet godina te bi trebali zauzeti gotovo četvrtinu globalne proizvodnje električne energije od 2018. godine... Marin Pasarić marin.pasaric@croenergo.eu

ll Prema navodima Među-

narodne agencije za energiju (IEA), proiz vodnja električne energije iz obnovljivih izvora premašiti će pro-

izvodnju iz plina i nuklearnih elektrana već 2016. godine. U izvješću objavljenom ovaj tjedan, IEA procjenjuje kako će obnovljivi izvori energije porasti za 40% u narednih pet godina te bi trebali zauzeti gotovo četvrtinu globalne proizvodnje električne energije od 2018. godine. Maria van der Hoeven, izvršna direktorica IEA, upozorila je na činjenicu da razvoj obnovljivih izvora energije postaje sve složeniji te se suočava sa izazovima u pogledu državnih politika, posebice u nekoliko euro-

pskih zemalja pogođenih stagnacijom gospodarstva i padom potražnje za energijom koje su dovele do debate o troškovima i podršci daljnjem razvoju OIE. Van der Hoeven naglasila je: "Nesigurnost javnih politika glavni je neprijatelj razvoju projekata OIE. Mnogi obnovljivi izvori energije ne trebaju velike gospodarske poticaje, no i dalje zahtijevaju dugoročne politike koje pružaju predvidljive i stabilne tržišne i regulatorne okvire usklađene sa društvenim ciljevima. Na globalnoj razini poticaji za fosilna goriva i dalje su

šest puta veći nego poticaji za obnovljive izvore energije". IEA navodi dva glavna faktora koja utječu na pozitivne izglede daljnjeg razvoja obnovljivih izvora energije. Prvi faktor su ubrzavanje investicija i razvoja na tržištima u nastajanju gdje se obnovljivi izvori koriste za rješavanje brzorastuće potražnje za električnom energijom, štednje energije i potrebe za smanjenjem zagađenja uz ublažavanje k limatsk ih promjena. IEA očekuje kako će zemlje ko-

je nisu članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) predvođene Kinom, biti zaslužne za dvije trećine globalnog rasta obnovljivih izvora energije do 2018. godine. Brz rast kompenzirati će pad tržišta i izgladiti volatilnost u drugim geografskim područjima, prvenstveno SAD-u i Europi. Drugi faktor, uz već poznatu konkurentnost hidroenergije, geotermalne energije i bioenergije, je troškovna konkurentnost drugih obnovljivih izvora energije uzrokovana širokim spektrom okolnosti. Tako IEA navodi kako je u

Brazilu, Turskoj i na Novom Zelandu energija vjetra cjenovno konkurentna novim elektranama na fosilna goriva. Solarna energija je pak vrlo atraktivna na tržištima sa visokim cijenama električne energije zbog mogućnosti decentralizacije proizvodnje, lakše kontrole troškova te povezanog smanjivanja konačne cijene za potrošače. To s e p o s e b i c e o d n o si na brojne zemlje koje trenutno većinu proizvodnje električne energije temelje na korištenju nafte.

LIPANJ | TJEDAN 06

NET

MEĐUNARODNE VIJESTI

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

Novosti iz svijeta energetike pratite na: www.croenergo.eu

Bjeloruski nuklearni program u Talijanski energetski regulator skladu sa standardima IAEA

pozvao proizvođače iz OIE na odgovorno ponašanje

Marin Pasarić marin.pasaric@croenergo.eu

ll Bjelorusija upravlja svo-

jim nuklearnim energetskim programom u skladu sa strogim standardima i preporukama Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) te uz pomoć savjetovanja i tehničke pomoći koju IAEA pruža.

FOTO: ENERGO MEDIA

Marin Pasarić marin.pasarić@croenergo.eu

ll Talijanski energetski re-

gulator ovaj je tjedan pozvao proizvođače energije iz obnovljivih izvora energije na odgovornije ponašanje jer poticaji za promicanje sektora stoje milijarde eura godišnje, dok je potražnja za energijom pala na razine iz 1998. godine uslijed recesije.

Regulatorno tijelo predviđa kako će poticaji za proizvodnju električne energije iz OIE porasti na 12.5 milijardi eura godišnje do 2015. godine, dok su prošle godine iznosili oko 11 milijardi eura. Poticaje plaćaju krajnji korisnici kroz dodatne troškove za energiju na računima. Rast poreza i dodatnih troškova na računima za električnu

energiju doveo je do situacije u kojoj oni predstavljaju čak 33% ukupnog računa. Obnovljivi iz vori energije zauzeli su 32.2% ukupne talijanske proizvodnje električne energije tijekom 2012. što je rast od čak 10% godišnje, dok termoenergetski sektor pokriva preostalih 67.8% te je u istom razdoblju pao za 7.6%.

Shell ulaže 3.9 milijardi dolara u Nigeriju

Prema riječima bjeloruskog ministra energetike, Vladimira Potupchicka, Bjelorusija trenutno radi na uspostavi potrebne infrastrukture za izgradnju nuklearnih elektrana te izgrade adekvatnog pravnog okiva. Bjelorusija je također u procesu implementacije nacionalnog programa za obuku osoblja koje će upravljati i raditi u budućim nuklearnim elektranama.

vlastitih energetskih izvora, alarmantno velike ovisnosti o uvozu energije te oscilirajućih cijena energenata.

Odluka o pokretanju nacionalnog nuklearnog programa pokrenuta je 2008. godine kao rezultat nedostatka

Potupchick je istaknuo kako su nakon nesreće u Fukushimi mnogi predviđali razdoblje stagnacije za nuklear-

postrojenje za proizvodnju bioetanola Marin Pasarić marin.pasaric@croenergo.eu

ll Španjolska multinacio-

nalna kompanija Abengoa ovih je dana u pokrajini Salamanca otvorila svoje demonstracijsko postrojenje za proizvodnju otpada u bioetanol.

FOTO: ENERGO MEDIA

marin.pasaric@croenergo.eu

ll Naftni div Royal Dutch

Shell je nedavno objavio kako će putem joint venture projekta investirati 3.9 milijardi dolara u nove naftne i plinske projekte u Nigeriji. Novi projekti održati će domaću opskrbu energijom te povećati izvozne kapacitete uz smanjenje problema krađe nafte iz cjevovoda koji je prouzročio ozbiljno onečišćenje okoliša.

Shell je javio kako planirana ulaganja ukazuju na dugoročnu predanost i prisutnost tvrtke u Nigeriji. Iz tvrtke su najavili i moguću stratešku reviziju poslovanja u zemlji koja bi mogla rezultirati prodajom nekih kopnenih naftnih polja. Ulaganje od 1.5 milijardi dolara rezultirati će novim cjevovodom koji bi trebao pomoći u smanjenju zagađenja naftom delte rijeke Niger budući da će biti napravljen na način koji onemogućuje krađu nafte. 2.4

milijarde dolara biti će uloženo u pet plinskih projekata koji će osigurati rad plinskih elektrana u Nigeriji te opskrbljivati projekt za izvoz LNG-a iz Nigerije. Iz Shella su najavili projekte u ime Shell Petroleum Development Company of Nigeria, tvrtke koja je nastala kao zajedničko ulaganje sa državnom naftnom tvrtkom Nigeria National Petroleum Corporation te lokalnim podružnicama francuskog Total-a i talijanskog ENI-ja.

nu energiju. No, već dvije godine nakon nesreće večina zemalja koja je planirala pokrenuti razvoj vlastitih nuklearnih postrojenja vratila se na zacrtani put. Ova činjenica dokazuje da je nuklearna energije ekonomičan i ekološki izvor energije u suvremenom svijetu.

Abengoa otvorila demonstracijsko

Iz Abengoe su napomenuli kako će novi pogon koristiti tehnologiju proizvodnje biogoriva iz otpada s ciljem pro-

Marin Pasarić

FOTO: ENERGO MEDIA

izvodnje naprednih biogoriva iz komunalnog otpada uz pomoć fermentacije i tretiranja enzimskom hidrolizom. Ovo postrojenje u mogućnosti je pretvoriti 25 tisuća tona komunalnog otpada u 1.5 milijuna litara bioetanola. Direktor Abenoga-e, Manuel Sánchez Ortega napomenuo je da je novi pogon jasno ogledalo predanosti tvrtke prema tehnološkim

istraživanjima i inovacijama. Bioetanol je obnovljivi i čisti izvor energije koji pomaže smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima uz smanjenje emisija stakleničkih plinova za 70% po kilometru. Abengoa je inovativna multinacionalna tvrtka iz Španjolske koja se odlučila razvijati održiva rješenja u sektoru energetike i zaštite okoliša u Španjolskoj i na međunarodnoj razini.

TEMA BROJA

TJEDAN 06 | LIPANJ

NET

Najopširnija kronologija energetskih

LIPANJ | TJEDAN 06

NET

TEMA BROJA

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

Temu broja svakog tjedna donosi:

Tomislav MarjanoviÄ&#x2021;, glavni urednik NET-a

i klimatskih politika Europske unije

INVESTICIJE (MINGO)

Rosneft bi investirao u energetski sektor RH  M i n i s t a r

gospodarstva Ivan Vrdoljak i predsjednik i predsjedavajući Upravnog odbora naftne kompanije "Rosneft" Igor Sechin potpisali su, u sklopu Međunarodnog gospodarskog foruma u Sankt Petersburgu, zajedničku izjavu o interesu za investiranje u energetski sektor Hrvatske, a s ciljem podržavanja Rosnefta u istraživanju mogućnosti za provođenje takvih različitih projekata u Hrvatskoj, izvijestili su danas iz Ministarstva gospodarstva. "U skladu s idejom stvaranja regionalnog energetskog središta, stranke su istaknule područja od mogućeg zajedničkog interesa u opskrbi naftom i naftnim proizvodima, uključujući skladištenje takvih proizvoda u hrvatskim lukama kao i investicijama u infrastrukturu za skladištenje i transport nafte i naftnih proizvoda", navodi se u priopćenju. Osnovana je i radna skupina koja će provesti sveobuhvatnu analizu mogućnosti trgovinske suradnje, ali i identificirati nova područja suradnje. "Tijekom potpisivanja, ministar gospodarstva i predsjednik Rosnefta, izrazili su interes za uspostavljanje i razvijanje suradnje koja će pomoći većem ulaganju u energetski sektor Republike Hrvatske kao i u državama srednje i istočne Europe", zaključuje se u priopćenju Ministarstva gospodarstva. Čelni ljudi Rosnefta su početkom lipnja boravili u Zagrebu gdje su se sastali i s premijerom Zoranom Milanovićem s kojim su razgovarali mogućnosti suradnje u poslovima istraživanja, prerade, skladištenja i transporta nafte i plina, kao i mogućnosti suradnje na području e l e k t r o e n e r g e t i k e.

Tomislav Marjanović glavni urednik NET-a

KOMENTARI

TJEDAN 06 | LIPANJ

NET

Tomislav Marjanović

UREDNIČKI KOMENTAR

predsjednik Saveza za energetiku Zagreba

Turizam, energetika i transport glavni hrvatski aduti nakon ulaska u EU  Hrvatska će se pridružiti Europskoj uniji 1. srpnja, 2013., u trenutku kad se i Hrvatska i Europska unija bore pokrenuti svoja gospodarstva. Međutim, specijalni izvještaj Erste Groupa pod nazivom "Hrvatska: Priča o uspjehu usprkos teškim vremenima?" objavljen danas, pokazuje da ulazak u EU može biti dobar katalizator za oživljavanje hrvatskog potencijala rasta budući da će članstvo u EU donijeti manje fiskalnih rizika u budućnosti, više ekonomske i političke stabilnosti te pozitivne pritiske prema reformama.

"Nakon dugotrajnih problema s rastom tijekom proteklih nekoliko godina, nije iznenađujuće da postoje optimistična očekivanja vezano uz koristi od članstva u EU. Premda se postignuća prethodnih krugova proširenja EU čine ciljevima koje će biti teško dostići, Hrvatska ima nekoliko konkurentskih prednosti, kao što su njen zemljopisni položaj, nedovoljno iskorišten turistički potencijal i dobro razvijena cestovna infrastruktura. Ukoliko Hrvatska dobro odigra karte koje su joj dodijeljene te ubrza reforme, očekujemo da će članstvo u EU potaknuti ove prednosti u srednjem roku," objasnio je Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke Hrvatska. Intenzivniji priljev kapitala vezan uz članstvo u EU smatra se važnim kanalom za poticanje novih prilika za rast kroz svjež kapital, transfer znanja i iskustva te pristup novim tržištima. Tijekom posljednjeg de setljeća, priljev izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku bio je

značajan. Međutim, Hrvatska je zaostajala za drugim zemljama u regiji srednjoistočne Europe u pogledu strukture ovih investicija, pri čemu je dominirao uslužni sektor dok su izravna strana ulaganja u proizvodni sektor ostala izrazito rijetka. I dok je to, na primjer, zasigurno osnažilo bankarski sektor, znatno manji uspjeh ostvaren je u proizvodnji, stvaranju radnih mjesta i izvozu. Stoga će izazov predstavljati pokretanje istog obrasca rasta kao i u drugim zemljama u regiji: poticanje izravnih stranih ulaganja posebice u produktivne sektore te razvijanje više razmjenjivih dobara koje je moguće izvoziti. Nadalje, ubrzavanje procesa privatizacije, što se ističe kao jedan od vladinih ciljeva, osiguralo bi dotok svježeg kapitala, veću učinkovitost te prijenos znanja i iskustva. Premda je biranje sektora teško, Ersteovi analitičari vide turizam kao sektor koji će privući solidan interes, s obzirom na dobre turističke rezultate od početka krize i još uvijek dostupan neiskorišteni potencijal. Segment transporta također djeluje perspektivno, zahvaljujući povoljnom geografskom položaju. Nadalje, dobro razvijena cestovna infrastruktura omogućava više manevarskog prostora jer se time sredstva iz EU fondova mogu usmjeriti u druge vrste infrastrukture, posebice željeznicu i luke. Poljoprivredna i prehrambena industrija ostaju ovisne o ekonomiji obujma, dok su Vladina nastojanja da povećaju iskorištenost neobrađenog

poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu korak u pravom smjeru. Energetski sektor je u žarištu zanimanja, s ciljem zamjene uvoza. Kako bi se potaknulo sve ove sektore, strukturne su reforme glavni zadatak koji predstoji. K ako bi se privuk lo no ve investitore, potrebno je stvoriti atmosferu naklonjeniju poduzetnicima. "Prema međunarodnim pokazateljima kao što su Globalni indeks konkurentnosti, Indeks percepcije korupcije te Indeks lakoće poslovanja, Hrvatska se nalazi iza drugih zemalja u regiji. Problemi su posebno očiti u pogledu veličine i učinkovitosti javnog sektora, rigidnosti radnog zakonodavstva te slaboj zaštiti investitora. Ne postoji alternativa ubrzanju reformi, no vidimo ohrabrujuće signale na terenu kako stvaratelji politika počinju shvaćati da je potrebno intenzivirati reforme. Ovo je pravi trenutak za unaprjeđivanje poslovne klime, uklanjanje zapreka investicijama i osvajanje povjerenja investitora", naglašava Alen Kovač. Na prekretnici novog poglavlja koje otvara članstvo u EU, još jedan važan faktor je i činjenica da će Hrvatska napustiti Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini (CEFTA). To će rezultirati gubitkom konkurentnosti na tržištu CEFTA-e, vezano uz trgovinu s Bosnom i Hercegovinom te Srbijom, uslijed povećanja carina. "Očekujemo određene kratkoročne negativne učinke uslijed napuštanja tržišta CEFTA-e, no tržište EU, sa svojih 500 mili-

juna ljudi, nudi veći potencijal u srednjem roku. Uz to, uslijed članstva u EU domaća će proizvodnja biti pod pritiskom konkurentnosti zbog intenzivnijeg uvoza iz EU, što će, nadamo se, potaknuti povećanje učinkovitosti, no istovremeno će predstavljati i zahtjevno operativno okruženje za veliki broj tvrtki", ističe Alen Kovač. Ukupna sredstva dostupna Hrvatskoj u periodu od 2014. do 2020. iznosit će 11,7 milijardi eura (otprilike 25% očekivanog bruto društvenog proizvo-

Energetski sektor je u žarištu zanimanja, s ciljem zamjene uvoza. Kako bi se potaknulo sve ove sektore, strukturne su reforme glavni zadatak koji predstoji. Segment transporta također djeluje perspektivno, zahvaljujući povoljnom geografskom položaju. ERSTE ANALIZA

da u 2013. godini). Ugovaranje i trošenje tih značajnih sredstava svakako će biti važno za hrvatski potencijal rasta u srednjem roku. Međutim, dosadašnji rezultati Hrvatske u povlačenju sredstava iz IPA fondova često su bili kritizirani kao nedostatni. U kombinaciji s činjenicom da su ugovaranje i isplate na početku programskog peri-

oda obično nešto sporiji, te se ubrzaju nakon otprilike godinu dana, čini se da bi Hrvatska mogla očekivati značajniji učinak EU fondova tek u srednjem roku. To znači da Hrvatska mora ojačati institucionalni okvir i ubrzati strukturne reforme ako želi u potpunosti ostvariti koristi od značajnih sredstava iz EU fondova koja su joj dodijeljena. Nakon što se pridruži Europskoj uniji, Hrvatska bi mogla ući u Proceduru za prekomjerni deficit (Excessive Deficit Procedure – EDP) budući da njen proračunski deficit premašuje 3% BDP-a, premda je također alarmantno i kretanje javnog duga u pogledu prelaska praga od 60% BDP-a. Premda neki vjeruju da bi ulazak u proceduru za prekomjerni deficit moglo poslati negativne poruke, Ersteovi analitičari vide to više kao priliku. Implicitni poziv za korektivnim mjerama i provođenjem srednjoročne fiskalne konsolidacije mogao bi biti percipiran kao na tragu MMF-ovih zahtjeva, u smislu da bi trebao podržati stabilnu fiskalnu politiku i osigurati veću predanost fiskalnim ciljevima. "Važan temelj u okviru paketa šest regulativa EU je pravilo smanjenja duga koje zahtjeva da prekomjerni dug bude smanjen za jednu dvadesetinu godišnje, što praktično implicira potrebnu stabilizaciju javnog duga koji je trenutno u porastu. Sve u svemu, paket od šest regulativa bit će ključno uporište fiskalne stabilnosti u srednjem roku, što će rezultirati manje rizičnim okruženjem za investitore", zaključio je Alen Kovač.

Newspaper Board of directors Managing Editors

Tonight's Editors

David John

President, Editor in Chief President, Editor in Chief President, Editor in Chief

LIPANJ | TJEDAN 06

NET

KOMENTARI

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

Energetske komentare i analize pratite na: www.croenergo.eu

FOTOGRAFIJA TJEDNA

ULAZAK HRVATSKE U UNIJU Gdje je Hrvatska po BDP-u i nezaposlenosti u EU?

Uoči ulaska Hrvatske u članstvo Europske unije | Video poziv Vlade: Podijeli priču o Hrvatskoj, koristi oznaku #croatiaEU uz sadržaje na FOTO: ENERGO MEDIA društvenim mrežama...

Mapiranje energetskih politika Europske unije do 2020.  EU Direktiva o obnovljivim izvorima jedinstveni je dokument koji rješava dva najveća izazova našeg vremena, energetsku sigurnost i klimatske promjene. Izvorni cilj od 20% obnovljivih izvora energije do 2020. već je sada čvrsto ukorijenjen u retoriku europskih donosioca odluka.

Kako bi se postigao ovaj ambiciozni cilj potrebna je puna mobilizacija europskih talenata, znanja i inovacija. Niti jedna tvrtka ne može si priuštiti propuštanje mogućnosti i tehnoloških napredaka koje donosi promjena prema gospodarstvu pogonjenom obnovljivim izvorima energije. U roku od samo nekoliko godina morati ćemo proizvo-

diti više od trećine potreba za električnom energijom iz obnovljivih izvora energije te bazirati značajan udio grijanja i prijevoza na obnovljivim izvorima. Mali koraci nisu dovoljni. Trebaju nam ogromne, praktične i konkretne inicijative koje će uključiti društvo kao cjelinu. A da bi priča bila potpunija, Europa treba uvjeriti svoje međunarodne partnere da krenu istim putem. Prelazak na obnovljive izvore energije zahtijeva ulaganja od nekoliko milijardi eura. Rezanje troškova u javnom i privatnom sektoru smanjuje razinu investicija u tehnologije obnovljivih izvora energije te može imati ozbiljne posljedice za našu buduću energetsku sigurnost.

Trenutna gospodarska situacija ne ide u korist razvoju OIE u Europi. Novi izvori proizvodnje energije zahtijevaju i izgradnju novih mreža kako bi mogli doći do kupaca. Intermitentna proizvodnja električne energije iz OIE zahtjeva nove pristupe u balansiranju potražnje i proizvodnje. Investitori i financijske institucije moraju imati povjerenje kako bi uložili svoja sredstva u relativno nove i skupe tehnologije, a potrošači moraju biti uvjereni da njihovo buduće blagostanje leži upravo u obnovljivim izvorima energije. Nacionalni planovi za obnovljive izvore energije most su između ambicija i realnosti. Komisija je utvrdila kako takvi planovi moraju biti koherentni, jasni i učinkoviti. Uko-

liko su napravljeni kako treba, takvi planovi mogu nas odvesti prema novoj eri energetske sigurnosti. Ukoliko ne uspijemo, plaćati ćemo cijenu za generacije koje dolaze. Činjenica da skoro sve zemlje članice namjeravaju dostići nacionalne ciljeve na svom teritoriju te da više od polovice predviđa premašivanje istih jasan je signal koji ukazuje da zemlje članice upravo obnovljive izvore smatraju energetskim izvorima budućnosti. Sve u svemu, tržišne promjene i pad cijena sustava za OIE nastaviti će tijek europske energetske revolucije te pomoći realizaciju tranzicije prema niskougljičnom gospodarstvu u zadanim rokovima.

 Kada 01. srpnja Hrvatska postane punopravna članica Europske unije broj stanovnika Unije povećat će se za oko 0,9 posto, dok će teritorij Unije porasti za oko 2 posto, sa 61 posto EU prosjeka BDP-a po stanovniku Hrvatska će biti pri samom dnu ljestvice među EU članicama, a u EU ulazi kao zemlja s trećom najvišom s to p o m n e z a p o s l e n o s t . Nakon 1. srpnja EU će tako dobiti gotovo 4,4 milijuna novih stanovnika, čime će ukupno stanovništvu EU brojiti više od 506,8 milijuna. Kada se pak doda teritorij Republike Hrvatske, od oko 87,6 tisuća četvornih kilometara (kopna i mora), EU će obuhvaćati područje veće od 4,5 milijuna četvornih kilometara. Po podacima Eurostata, u trenutku ulaska u EU hrvatski BDP po stanovniku iznosi 61 posto prosjeka za 27 dosadašnjih članica EU, što Hrvatsku smješta na samo dno ljestvice, ispred Rumunjske i Bugarske, u kojima BDP po stanovniku iznosi 49 i 47 posto prosjeka EU27. Odmah ispred Hrvatske su Cipar (62 posto) te Mađarska i Poljska (po 66 posto prosjeka EU27), a na samom čelu ljestvice, s BDP-om po stanovniku u iznosu od 271 posto od prosjeka EU27 nalazi se Luksemburg. Tom omjeru nije pomoglo niti kretanje BDP-a u 2012., kada je BDP EU27 smanjen za 0,3 posto, a u Hrvatskoj za 2 posto. Od 12 zemalja članica EU koje su 2012. zabilježile pad BDP-

a, višu stopu pada od Hrvatske bilježe samo Grčka (6,4 posto), Portugal (3,2 posto) te Italija i Cipar (po 2,4 posto). Na drugom kraju spektra, s najvišim stopama rasta 2012. završile su baltičke zemlje, odnosno Letonija (5,6 posto), Litva (3,7 posto) i Estonija (3,2 posto), dok je najveće europsko gospodarstvo, Njemačka lani zabilježila rast za 0,7 posto. Podaci Eurostata pokazuju i da Hrvatska u EU ulazi kao zemlja s trećom najvišom stopom nezaposlenosti, koja je u travnju za EU27 iznosila 11 posto, a Hrvatsku 18,1 posto. Višu stopu od Hrvatske imale su samo Španjolska (26,2 posto) i Grčka (26,1 posto), dok je najbliže hrvatskoj stopi ona portugalska (17,3 posto). Najnižu nezaposlenost u 2012 u EU imale su Austrija (4,7 posto), Luksemburg (5,3 posto), Njemačka (5,4 posto) i Nizozemska (5,8 posto). I s t o d o b n o, H r v a t s k a j e na začelju liste zemlja po stopi zaposlenosti, koja za EU27 iznosi 64,2 posto, a u Hrvatskoj 48,7 posto. Jedan od rijetkih ekonomskih statističkih pokazatelja po kojem je Hrvatska blizu prosjeka EU je godišnja stopa inflacije, koja je za EU27 u svibnju ove godine bila 1,6 posto, a u Hrvatskoj 1,8 posto, koliko se bilježi i u Španjolskoj, Slovačkoj i Mađarskoj. U svibnju je u pet zemalja EU stopa inflacije bila viša nego u Hrvatskoj, u 17 je bila niža, dok su dvije zemlje imale negativnu stopu - Letonija i Grčka.

TOP 5 by CROENERGO.EU TJ E DA N

Apsurdi utakmice na tržištu električne energije

24.-28. lipnja

2013.

Novo sniženje: Jeftina struja još jeftinija

U Hrvatskoj 229 elektrana na obnovljive izvore energije

Rosneft bi investirao u energetski sektor RH

GEN-I s Jeftinom strujom za građane i male tvrtke

IZVJEŠĆE TJEDNA

TJEDAN 06 | LIPANJ NET

ELEKTRIČNA VOZILA U EUROPI: Do 2030. očekuje se smanjenje korištenja konvencionalno pogonjenih vozila za 50% Europska industrija alternativnih goriva našla se u začaranom krugu u kojem investitori nisu voljni obvezati se na izgradnju infrastrukture za korištenje alternativnih goriva budući da mali broj vozila na alternativni pogon ne opravdava povrat investicije... IZVJEČŠĆE

24. siječnja ove godine Europska komisija je najavila strategiju o čistim gorivima koja je ambiciozno postavljen paket mjera napravljen s ciljem dostizanja kritične mase postaja za alternativna goriva diljem Europe... Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Odbor za okoliš Europskog

parlamenta (ENVI) je 7. svibnja ove godine glasao o pravilima za emisije CO2 teretnih vozila s ciljem dostizanja razine emisija od 147g/km do 2020. godine. Ovo glasanje samo je jedna od razgranatih EU strategija koje žele ograničiti razine emisija CO2 diljem kontinenta te postići smanjenje emisija CO2 za čak 60% do 2050. uz smanjenje korištenja konvencionalno pogonjenih vozila za 50% do 2030. godine. 24. siječnja ove godine Europska komisija je najavila strategiju o čistim gorivima koja je ambiciozno postavljen paket mjera napravljen s ciljem dostizanja kritične mase postaja za alternativna goriva diljem Europe, uključujući i postavljanje obvezujućih ciljeva za zemlje članice te zajedničkih standarda pri projektiranju i korištenju vozila na alternativni pogon te benzinskih postaja. Električna vozila to jest vozila bez emisija CO2 ključni su dio ove strategije. Unatoč njihovoj važnosti u planu Komisije, paneuropski rast broja električnih vozila narušen je brojnim čimbenicima uključujući visoke maloprodajne cijene vozila, nisku razinu prihvaćanja novih tehnologija od strane potrošača te nedostatak infrastrukture za punjenje.

FOTO: ENERGO MEDIA

Europska industrija alternativnih goriva našla se u začaranom krugu u kojem investitori nisu voljni obvezati se na izgradnju infrastrukture za korištenje alternativnih goriva budući da mali broj vozila na alternativni pogon ne opravdava

povrat investicije, proizvođači vozila ne žele ponuditi električna vozila po konkurentnim cijenama zbog male potražnje, a potrošači ne kupuju električna vozila upravo zbog manjka adekvatne infrastrukture te povezanog straha da će ostati bez "struje" ukoliko se odluče na dulje putovanje. Za vozače u urbanim područjima ovaj je strah u velikoj mjeri neutemeljen obzirom da raspon od 65-165 kilometara koji imaju nova električna vozila u velikoj mjeri prelazi prosječni dnevni put od 35 kilometara. Međutim, Komisija je prepoznala činjenicu da je šira dostupnost stanica za punjenje kritična komponenta u postizanju većeg prihvaćanja električnih vozila od strane javnosti te razbijanja začaranog kruga. Prethodne inicijative iz EU i zemalja članica bile su sklone stavljati fokus na razvoj alternativnih goriva ili vozila pogonjenih alternativnim gorivima, no vrlo malo obzira bilo je dano razvoju odgovarajuće infrastrukture za punjenje. Kako bi riješila ovaj problem, Komisija je predložila minimalne zahtjeve za pokrivenost teritorija alternativnim postajama za punjenje, uključujući i 800 tisuća stanica za punjenje električnih vozila diljem EU. Osim neposrednih učinaka strategije alternativnih goriva, postoje i znatne druge prednosti plana. Europska komisija ističe kako je promet unutar Unije u vrlo visokoj razini (94%) ovisan o nafti. Europa uvozi čak 84.3% nafte koja se koristi u prijevozu i to po cijeni od milijardu eura dnevno što je jednako 2.5% deficitu u trgovinskoj bilanci Unije. Neizvjesnost zaliha iz nestabilnih regija dodatno ojačava nesigurnost tržišta te nepotrebno izlaže gospodarstva zemalja članica nepredvidljivim vanjskim utjecajima. EU strategija za alternativna goriva ne pruža samo mogućnost diversifikacije izvora goriva te smanjenja ovisnosti o uvoznoj nafti, već i omogućuje kreiranje novih poslovnih mogućnosti na globalnom tržištu.

LIPANJ | TJEDAN 06 NET

NAJAVA DOGAĐAJA

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

Najave događaja pratite na portalu: www.croenergo.eu