NET | Nacionalni energetski tjednik | Vol. 07 by Nacionalni energetski tjednik

NET

nacionalni energetski tj e d n i k

ENERGETSKE NOVOSTI, ANALIZE I KOMENTARI | GODINA 01 | BROJ 07 | ENERGO MEDIA SERVIS ZAGREB

Sinovel Wind Group na udaru SAD-a

U Hrvatskoj 265 elektrana na obnovljive izvore energije

MEĐUNARODNE VIJESTI Stranica 11

IZVJEŠĆE TJEDNA Stranica 16

Transjadranski plinovod:

Nastupio je dan odluke

Duljina TAP-a je približno 800 km. Početak plinovoda je u Kipoi na tursko-grčkoj granici gdje se nastavlja na Transanadolski plinovod - TANAP. Trasa plinovoda prolazi kopnenim područjima Grčke i Albanije do Fiera na albanskoj jadranskoj obali. Odatle nastavlja kao podmorski plinovod, približne duljine 105 km, do San Foca na talijanskoj jadranskoj obali gdje se uklapa talijanski plinski transportni sustav. Transportni kapacitet prve faze TAP-a je 10 milijardi prostornih metara plina godišnje a konačni, maksimalni kapacitet 20 milijardi prostornih metara. TAP

Energetsko povezivanje kaspijske regije s Europom kroz projekt TAP-a predstavlja važan trenutak ne samo za zemlje jugoistočne Europe, već i za čitav europski kontinent... Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

l l Konzorcij Shah Deniz

potvrdio je 28. lipnja da je za dopremu plina u Europu odabrao projekt Transjadranskog plinovoda (TAP), koji među ostalim zemljama službeno podupire i Hrvatska. Za posao dopreme plina

natjecali su se TAP, koji čine švicarski Axpo, norveški Statoil i njemački E.ON, i Nabucco West na čelu s austrijskim OMV-om. Austrijska je tvrtka već prošlu srijedu objavila da projekt Nabucco West nije odabran za dopremanje azerbajdžanskog plina u Europu te da to znači kraj za Nabucco West, barem što se tiče TAP-a. Grupa Nabucco (koju čine austrijski OMV, mađarski MOL, rumunjski Transgaz, bugarski Bulgargaz i turski Botas), dugi je niz godina razvijala i planirala plinovod prema Europi te žali što nije odabran upravo njezin projekt za dopremanje azerbejdžanskog plina, ali je istaknula da će pronaći dru-

ge načine za dopremanje plina u Europu, naglasivši „potrebu diversifikacije” na europskom energetskom tržištu. Isti je dan i belgijski operater plinovoda Fluxys najavio kako će vjerojatno do kolovoza kupiti udio u Transjadranskom cjevovodu (TAP). Aktualni dioničari TAP-a su, prema podacima na službenoj internetskoj stranici, švicarski Axpo i norveški Statoil (po 42,5 posto) te njemački E.ON (15 posto). Osim Fluxys-a, BP, SOCAR i Total također mogu realizirati opcije ulaska u vlasničku strukturu TAP-a u idućih mjesec dana. Cijeli članak pročitajte u: TEMI BROJA

SPECIJAL

NACIONALNE VIJESTI

Članstvo u Europskoj uniji i još jedna obveza:

Ideja o osnivanju Energetskog instituta Hrvoje Požar: Prvi osnivač EIHP-a bio je HEP ll Ideja o osnivanju Energetskog instituta Hrvoje Požar pokre-

Energetsko certificiranje

Stranica 05

FOTO: ENERGO MEDIA

nuta je krajem 1993. godine iz potrebe da se osnuje neprofitni institut kao potpora procesima reforme, državnim institucijama i tvrtkama u energetskom sektoru... Stranica 08

NEWS

TJEDAN 07 | SRPANJ

NET

UŠTEDA

Kolike su energetske uštede u projektima javne rasvjete?

ll Tržište vanjske javne rasvje-

te u Hrvatskoj vrijedno je 1,5 do dvije milijarde kuna, vrijednost godišnje potrošnje je oko 388 milijuna kuna, a moguće su uštede od oko 200 milijuna kuna, rekao je ravnatelj Agencije za javno-privatno partnerstvo (JPP) Damir Juričić na Konferenciji o efikasnoj provedbi usluga energetskih ušteda u

projektima javne rasvjete koja se nedavno održala u Opatiji. Prema Juričiću, vrijednost tržišta predstavlja vrijednost radova na zamjeni svih javnih rasvjetnih tijela, kojih je sada ukupno 605.000. Riječ je o tržištu s velikim potencijalom i ako se sve dobro planira u relativno kratkom roku moglo bi se ostvariti pu-

no investicija, kao i uštede. Ravnatelj agencije za JPP je napomenuo da tržište javne rasvjete obilježava postojanje malo većih, a puno manjih gradova, što znači manje mogućih većih ulaganja, a više manjih ulaganja te da je, radi uštede, moguće spajanje više malih projekata. U prvu kategoriju pripadaju ulaganja, primje-

rice zamjena svjetiljki, koja se mogu isplatiti za šest do osam godina iz ostvarenih ušteda i ne opretećuju proračun lokalne jedinice. Iz ušteda, do 15 godina, mogu se isplatiti i manje rekonstrukcije sustava, a treća vrsta ulaganja, kao što su povećanje broja stupova rasvjete, iz ušteda se mogu isplatiti samo djelomično. [T.M.]

ENERGETSKA ARENA: Hrvatska želi postati izvoznica prirodnog plina U Hrvatskoj se proizvodi oko 75 posto ukupne domaće potrošnje prirodnog plina, dok nafte proizvodimo oko 20 posto domaće potrošnje unatoč procjenama da je potencijal eksploatacije ugljikovodika znatno veći. ARENA

HEP ima fokus na maksimalnom iskorištavanju postojećih resursa, zamjeni starih tehnologija i dogradnji hidroelektro sustava zbog dodatnog iskorištavanja vodnog resursa. Primjerice, više od milijardu kuna ulaže se u rehabilitaciju velikih hidroelektrana koje će rezultirati povećenjem kapaciteta za 10 posto... Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Kao punopravna člani-

ca EU, Hrvatska postaje dio velikog energetskog tržišta obilježenog stalnim transformacijama. Iako smo svjedoci trenutnom sniženju cijene električne energije na domaćem tržištu, dugoročno na cijenu energenata utječe niz faktora i vrlo je izvjesno da će troškovi energije rasti. Kako su se domaći proizvođači, distributeri, trgovci i regulatori pripremili za tržište EU i koji su to energetski projekti u koje će se ulagati bila je središnja tema prvog dana 5. Energetske Arene u organizaciji Infoarena Grupe pod pokroviteljskom Ministarstva gospodarstva RH. Prema riječima glavnog izvršnog direktora General Electrica (Globalni razvoj i operacije za JI Europu) Gaetano Massara, Hrvatska ima najveći deficit energije u regiji, a time je i najveći uvoznik energije u regiji. Konkretno, u Hrvatskoj se proizvodi oko 75 posto ukupne domaće potrošnje prirodnog plina, dok nafte proizvodimo oko 20 posto domaće potrošnje unatoč procjenama da je potencijal eksploatacije ugljikovodika znatno veći. FOTO: ENERGO MEDIA

Pomoćnica ministra gospodarstva RH Jelena Zrin-

ski Berger ističe da će novi Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koji je u parlamentarnoj proceduri potaknuti nova istraživanja i buduću eksploataciju te bi prema planovima Hrvatska za nekoliko godina trebala zadovoljavati vlastite potrebe domaćim plinom i postati njegova izvoznica. Prlikom otvaranja konferencije Zrinski Berger je naglasila da je Hrvatska ugradnjom odrednica trećeg paketa europskih energetskih zakona stvorila uvjete za daljnji razvoj hrvatskog tržišta energije kao dijela zajedničkog EU tržišta. Kad se govori o trendovima na energetskom tržištu, izvjesno je da će trošak energije porasti što će dovesti do racionalnijeg korištenja energenata. Mnoge energetske tvrtke mogu kratkoročno generirati velike gubitke pa čak i ugroziti svoj opstanak zbog nestabilne cijene energenata. "Na velikom energetskom t r ž i š t u E U, s p o s o b n o s t predviđanja troškova i upravljanja promjenama je ključna za preživljavanje", ističe mlađi partner AT Kearneya Tomislav Čorak te dodaje "Zato veliki igrači pokušavaju predvidjeti što će se događati s troškovima energije 2020. godine i žele što više znati o faktorima koji na njih utječu. Stoga nije dovoljno samo odraditi restrukturiranje, već kontinuirano transformirati i prilagoditi poslovanje energetskih tvrtki." Glavni ekonomist Ine Goran Šaravanja naglašava da pored nastavka trenda pada potrošnje u Hrvatskoj od 25 posto u 2012. godini u odnosu na prethodne godine te još dodatnih 7 posto u 2013., proizvodnja derivata je porasla što je uvjetovalo orijentaciju na izvoz. Vezano uz Inine investicije u

istraživanje i proizvodnju, Šaravanja je rekao da su one orijentirane su na panonsku Hrvatsku u pet bušotina i dva nova izvora nafte kao i na sjeverni Jadran gdje se planira jedna nova platforma te dodaje "Kad je riječ o rafinerijama, investicije su usmjerene u zaštitu okoliša i sigurnost, a u rafineriju u Rijeci u najavi je investicija vrijedna 450 milijuna dolara u postrojenje za obradu teških ostataka kako bi se ostvarilo više "bijelih" derivata." Direktorica Sektora za međunarodne poslove i restrukturiranje HEP-a Ljubica Cvenić smatra da svaki novi energetski projekt nije samo ulaganje u energetiku već i dugoročno ulaganje u gospodarstvo i domaću prateću industriju. "HEP ima fokus na maksimalnom iskorištavanju postojećih resursa, zamjeni starih tehnologija i dogradnji hidroelektro sustava zbog dodatnog iskorištavanja vodnog resursa. Primjerice, više od milijardu kuna ulaže se u rehabilitaciju velikih hidroaelektrana koje će rezultirati povećanjem kapaciteta za 10 posto", zaključuje Cvenić. Stručnjak za energetiku Europske investicijeske banke (EIB) George Chavdarov rekao je da se generalno bilježi pad investicija u energetski sektor u Europi, ali pored toga EIB preko svojih programa JASPERS i EPEC priprema nove članice EU za lakše pristupanje EU fondovima. U nastavku konferencije drugog dana bilo je govora o industriji nafte i plina s naglaskom na novi zakon o ugljikovodicima i njegovom utjecaju na gospodarski rast. Konferencija je održana i pod medijskim pokroviteljstvom por tala croenergo.eu.

SRPANJ | TJEDAN 07

NET

KONČAR

NEWS

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

Novosti iz svijeta energetike pratite na: www.croenergo.eu

"KONČAR River" u Finskoj (hidroelektrana Pahkakoski)

ll U društvu KONČAR – Ge-

neratori i motori (GIM) potpisan je i zadnji certifikat o preuzimanju opreme i radova na Hidroelektrani (HE) Pahkakoski. Time je završio ciklus obnove elektrana na rijeci Iijoki u središnjem dijelu Finske za kupca Pohjolan Voima Oy (PVO). GIM je od četiri elektrane na kojima su revitalizirani gene-

ratori u razdoblju od 2006. do 2013. godine dobio ugovore za njih tri (Haapakoski, Maalismaa i Pahkakoski). Ukupno je isporučeno šest novih statora (po dva za svaku elektranu) za generatore snage 24 MVA. Posao se sastojao od demontaže postojeće opreme, revitalizacije ostalih

dijelova generatora koji se ne mijenjaju, ponovne montaže, ispitivanja i puštanja u pogon. Kako je i Društvo KONČAR – Distributivni i specijalni transformatori (D&ST) za istog kupca i iste elektrane isporučio četiri blok transformatora snage 50 MVA u PVO-u su, malo u šali, a malo i u zbilji, rijeku Iijoki prozvali "KONČAR River".

Društvo KONČAR – Generatori i motori d.d. ujedinjuje tradiciju u proizvodnj i g e n e rato ra i m o to r a . Organizacija se sastoji od dva poslovna područja: veliki generatori i srednji generatori i motori. Zaposleno je više od 500 ljudi, a proizvodni objekti zauzimaju površinu od 25.000 m2. [T.M.]

EcoCortec® - Prva hrvatska tvornica biorazgradive plastike: Uspješnom suradnjom spremni u EU laganjem u nove tehnologije ekološki proizvodi mogu postati hrvatski brend i povećati prepoznatljivost Hrvatske u Europi i svijetu što je od neizmjerne važnosti, a istovremeno poslovanje u Baranji omogućava nova zapošljavanja i razvoj tog područja pogođenog krizom... ECOCOR TEC

ll Prva hrvatska tvornica bio-

razgradive plastike EcoCortec® i Grad Beli Manastir pozdravili su ulazak Hrvatske u Europsku uniju s nadom da će i ostale hrvatske tvrtke slijediti primjer ove uspješne suradnje poduzetništva i lokalnih vlasti te plasirati svoje proizvode na rastućem tržištu Europske unije. Tvrtka EcoCortec® je na prostoru poslovne zone Grada Belog Manastira kao "greenfield" investicija otvorena 2007. godine uz potporu grada Belog Manastira s uloženih

preko 10 milijuna eura vlastitih sredstava, najnovijom patentiranom tehnologijom i vizijom razvoja prema obnovljivim, ekološki prihvatljivim resursima. Najvažniji pokazatelj uspješnosti ovog projekta je povećanje proizvodnje i izvoza koje svake godine bilježi EcoCortec®. Iz tvrtke javljaju kako su ponosni na činjenicu da je projekt EcoCortec® zajedno s gradom Belim Manastirom i prije formalnog pristupanja Hrvatske u EU uspješno objedinio faktore kao što su ekološka

proizvodnja, nove tehnologije i izvoz, koji čine glavne smjernice upućene Hrvatskoj od strane Europske komisije. EcoCortec® je također dio europskog programa za konkurentnost i inovacije u sklopu ekološkog projekta Marine Clean. Gospodarski projekti poput EcoCortec®-a Hrvatskoj su prijeko potrebni kao vitalan pokretač gospodarstva i otvaranja radnih mjesta, a uspješna suradnja s Gradom Belim Manastirom je pokazatelj da pametne investicije koji naiđu na potporu lokalne samouprave i

gradskih vlasti moraju dati pozitivne rezultate. Takvi projekti u sinergiji s državnom potporom krucijalni su za opstanak i razvoj hrvatskog gospodarstva na europskom tržištu.

rope, dok tvrtka svoje uspješno poslovanje zahvaljuje upravo ulaganju u tehnološke inovacije koje jamče uspjeh ne samo na europskom već i na svjetskom tržištu.

Tvornica EcoCortec® uvelike je pomogla u oporavku područja od posebnog državnog interesa, Istočne Slavonije i Baranje, kao i konkretnu izgradnju i ulaganje u Hrvatsku kao zemlju izvoznicu gotovih proizvoda.

"Ulaganjem u nove tehnologije ekološki proizvodi mogu postati hrvatski brend i povećati prepoznatljivost Hrvatske u Europi i svijetu što je od neizmjerne važnosti, a istovremeno poslovanje u Baranji omogućava nova zapošljavanja i razvoj tog područja pogođenog krizom" ustvrdio je Boris Mikšić, osni-

EcoCortec® smatra da na ovaj način Hrvatska može postati ekološka oaza Eu-

vač i vlasnik EcoCorteca® koji smatra da čvrsta vizija ulaganja, uz pratnju vrhunskih patenata jamči uspjeh na globalnom tržištu, dok će sada kada je Hrvatska postala zemlja članica EU plasman proizvoda biti još lakši i uspješniji. EcoCortec® smatra kako kvalitetne ideje, educirani stručnjaci te suradnja poduzetnika uz uvijek potrebnu državnu potporu mogu učiniti Hrvatsku regionalnim liderom u inovacijama i uspješno nametnuti njene proizvode na Europskom tržištu. [T.M.]

EU predložila praćenje emisija CO2 velikih brodova od 2018. godine STUDIJA

ll Europska komisija pla-

nira pratiti emisije ugljičnog dioksida velikih brodova počevši od 2018. godine kao dio puno šireg skupa EU propisa kojima se želi zaustaviti onečišćenje mora. Pre m a n a c r t u p r i j e d l o ga objavljenog prošli tjedan, zemlje članice EU pratiti će, prijaviti i potvrditi emisije CO2 svih brodova iznad 5 tisuća tona nosivosti koji koriste luke EU, počevši od 1. siječnja 2018. godine. Ukoliko krene u provedbu, prijedlog bi smanjio emisije za 2% te ostvario uštede do 1.2 milijarde eura godišnje zaključno sa 2030. godinom.

FOTO: ENERGO MEDIA

Siim Kallas, potpredsjednik Komisije za mobilnost i transport, naveo je u priopćenju: "Svjesni smo činjenice da brodarski prijevoz mora pridonijeti naporima smanjenja emisija stakleničkih plinova i to po mogućnosti implementacijom ekološki najviše

učinkovitih te gospodarski smislenih globalnih mjera". Prema prijedlogu dokument o suglasnosti koji izdaje neovisno tijelo morati će biti prisutan na brodu te će biti podvrgnut pregledu od strane nadležnih tijela zemlje članice. Kako bi se ograničio administrativni teret brodarskim kompanijama, brodovlasnici će biti u mogućnosti odabrati željenu metodologiju praćenja, navodi se iz Komisije. Nacrt prijedloga tre ba dobiti odobrenje Europskog parlamenta i Vijeća kako bi postao zakon. Globalne emisije brodarske industrije iznose oko milijardu tona godišnje što je jednako 3% svjetskih emisija stakleničkih plinova to jest 4% ukupnih emisija EU. Ukoliko se ne poduzmu nikakvi koraci, EU procjenjuje da bi se razine emisija iz brodarstva do 2050. mogle udvostručiti.

NACIONALNE VIJESTI

TJEDAN 07 | SRPANJ

NET

HERA

Građani Moslavine neće ostati bez plina ll Zakonskim i podzakon-

skim aktima propisane su mjere i pravila s ciljem da se osigura pouzdana i sigurna opskrba energijom, odnosno da kućanstva ne ostanu bez plina, odgovorili su danas iz HERA-e na upit o problemima tri distributera plina s područja Moslavine kojima je zbog neplaćanja tvrtka Prirodni plin zaprijetila prekidom isporuke plina. Prirodni plin, tvrtka članica Ina grupe, jučer je obavijestila HERA-u i Ministarstvo gospodarstva kako zbog dugovanja više nije u mogućnosti isporučivati plin Elektrometalu iz Bjelovara, Moslavina plinu iz Kutine i Ivaplinu iz Ivanić Grada. Prirodni plin najavio je raskid ugovora o dobavi s tim tvrtkama od 1. kolovoza, jer su te tvrtke u segmentu opskrbe kućanstvima nagomilale dugove u iznosu od ukupno oko 30 milijuna kuna, a problem je i to što je riječ o tvrtkama pred stečajem ili u postupku predstečajne nagodbe. U HERA-i kažu kako su već upoznati s nepravodobnim ispunjavanjem novčanih obveza tih triju tvrtki te da su do sada već poduzeli niz koraka i proveli određene mjere u cilju rješavanja problema, kao i da provode pojačani nadzor nad radom tih energetskih subjekta, osobito u pogledu ispunjavanja obveza prema drugim energetskim subjektima u obvezi javne usluge. Na upit je li moguće da kućanstva koja plinom opskrbljuju tri navedene tvrtke ostanu bez plina, iz HERA-e odgovaraju kako su zakonskim i podzakonskim aktima propisane mjere i pravila s ciljem da se osigura pouzdana i sigurna opskrba energijom, odnosno da kućanstva ne ostanu bez plina. Kako bi se to osiguralo, jedan od mehanizama je da HERA opskrbljivaču plinom kojem je izdana dozvola, može rješenjem privremeno oduzeti dozvolu uz rok u kojem mora ukloniti nedostatke. U cilju osiguranja kontinuiteta opskrbe plinom, u razdoblju privremenog oduzimanja dozvole, energetsku djelatnost opskrbe plinom obavlja opskrbljivač u obvezi zajamčene opskrbe plinom, a sukladno odredbama Zakona o tržištu plina, navode iz HERA-e i naglašavaju kako su za osiguranje pouzdane i sigurne opskrbe energijom, sukladno Zakonu o energiji, nadležne lokalne jedinice i Ministarstvo gospodarstva. Ako energetski subjekt ne otkloni nedostatke u roku određenom odlukom o privremenom oduzimanju dozvole, HERA sukladno odredbama Zakona o energiji trajno oduzima dozvolu. [T.M.]

FOTO: ENERGO MEDIA

Dan Energetskog instituta Hrvoje Požar Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP) sve više radi u inozemstvu, a manje u Hrvatskoj, što se može pripisati zastoju u pripremi i financiranju energetskih projekata, a taj je trend uočljiv i u regiji, uslijed nevoljkosti investitora da ulažu u projekte na tržištima na kojima je cijena energije socijalna kategorija... EIHP

Predstavljajući aktivnosti u proteklih godinu dana Granić je kazao da je Institut na domaćem tržištu najviše, po 30-tak projekata, odradio za privatne tvrtke i tvrtke u državnom vlasništvu... Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Energetski institut Hrvo-

je Požar (EIHP) sve više radi u inozemstvu, a manje u Hrvatskoj, što se može pripisati zastoju u pripremi i financiranju energetskih projekata, a taj je trend uočljiv i u regiji, uslijed nevoljkosti investitora da ulažu u projekte na tržištima na kojima je cijena energije socijalna kategorija, rekao je u utorak 02. srpnja ravnatelj EIHP-a Goran Granić na susretu s novinarima u povodu Dana Instituta. Predstavljajući aktivnosti u proteklih godinu dana Granić je kazao da je Institut na domaćem tržištu najviše, po 30-tak projekata, odradio za privatne tvrtke i tvrtke u državnom vlasništvu, dok je za državu, županije, gradove i državne agencije odrađeno ukupno 15-tak projekata. Jedna od novina u aktivnosti-

ma Instituta u tom je razdoblju bila suradnja s komercijalnim bankama na edukaciji oko financiranja projekata tzv. nove energetike, kao i edukacija za energetsko certificiranje zgrada, koje i sam Institut radi, ali za zahtjevnije, kompliciranije objekte, kazao je Granić. Među ostalim, EIHP trenutno za projekt LNG terminala na Krku izrađuje ocjenu tržišta plina i ekonomsku analizu, kojoj je cilj prilagoditi veličinu terminala potencijalnom tržištu koje bi opskrbljivao, o čemu bi, uz ostalo, ovisila i odluka investitora o nastavku tog projekta. Pritom je voditelj odjela planiranja u energetskom sustavu EIPH Damir Pešut istaknuo da će budućnost tog projekta, uz ostalo, zasigurno ovisiti i o detaljima trase plinovoda kojim će se u Europu dostavljati kaspijski plin, odnosno da li bi odabrana trasa u nekom trenutku bila 'konkurent' LNG-u na Krku. U EIHP-u ocjenjuju i da će budućnost plina kao energenta u Europi uvelike ovisiti i o modelu subvencioniranja obnovljivih izvora energije (OIE), koji su u zapadnoj Europi već doveli do zatvaranja nekoliko

novijih plinskih elektrana, koje su bile cjenovno nekonkurentne obnovljivim izvorima. Stoga su u Institutu razvili svojevrsni novi model potpore obnovljivim izvorima energije, koji će, kazao je Granić, biti predstavljen na Svjetskom energetskom kongresu, a podrazumijeva uvođenje poreza na emisiju CO2 te financiranje OIE u fazi investicije, a ne kroz cijenu energije dobivene iz tih izvora. Institut se tako zalaže da emisija CO2 postane glavni kriterij, neovisno o tehnologiji kojom se proizvodi energija te tako ni jedna vrsta proizvodnje ne bi bila privilegirana. Model će EIHP razviti i predložiti i Europskoj uniji. Granić je kazao da Institut trenutno radi i na valorizaciji 100 energetskih projekata u regiji i šire, koji bi se našli na listi za financiranje od strane Europske unije, a koja bi trebala biti gotova najesen. Također, u suradnji s USAIDom, surađuju na četiri projekta planiranja infrastrukture u regiji, koji su dijelom vezani uz energetsku mrežu na Kosovu, kao i na projektima u Crnoj Gori (nova strategija energetskog razvoja) i Makedoniji. U Srbiji, u kojoj do sada nisu bili prisutni, sudjeluju na

natječaju za dva projekta, a u regiji su najviše prisutni u BiH. Na međunarodnom planu pak stručnjake EIPH-a trenutno najviše zaokuplja višegodišnji projekt u tzv. INOGATE zemljama, odnosno zemljama bivšeg SSSR-a (osim Rusije), u kojima će još oko godinu i pol uz financijsko pokroviteljstvo EU obučavati lokalne stručnjake za izradu energetskih bilanci. [KRAJ] Ideja o osnivanju Energetskog instituta Hrvoje Požar pokrenuta je krajem 1993. godine iz potrebe da se osnuje neprofitni institut kao potpora procesima reforme, državnim institucijama i tvrtkama u energetskom sektoru. Institut je osnovan 1994. godine odlukom Nadzornog odbora Hrvatske elektroprivrede (HEP) kao društvo s ograničenom odgovornošću. Uz dr.sc. Gorana Granića, koji postaje i prvi direktor Instituta, jedan od osnivača i stručnjak velikog znanja i iskustva bio je dr.sc. Ivo Hrs, čija je prerana smrt prekinula njegov plodan znanstvenoistraživački rad i doprinos području elektroprivrede i energetike. Početni stručni tim sastojao se od istraživača Instituta za elektroprivredu i energetiku iz znanstvenog područja pla-

niranja energetskog i elektroenergetskog sustava i mreža, s tradicijom znanstveno istraživačkog rada od 1953. godine, koju su nazivali zagrebačka (hrvatska) energetska škola, a koju su stvarali akademik Hrvoje Požar i, kasnije, akademik Božo Udovičić. Godinu dana kasnije, 1995. godine, osnivači postaju i Vlada Republike Hrvatske (Ministarstvo znanosti i tehnologije i Ministarstvo gospodarstva) te Industrija nafte (INA), s jednakim pravom upravljanja. Tijekom 2002. godine osnivačka prava HEPa i INA-e prenose se na Vladu Republike Hrvatske, koja zatim određuje da misija Instituta uključuje i stručnu i znanstvenu potporu Vijeću za regulaciju energetskih djelatnosti. Godine 2004. Institut je preoblikovan u neprofitnu znanstvenu ustanovu u vlasništvu Republike Hrvatske. Prvo sjedište Instituta bilo je u Ulici grada Vukovara 37, u poslovnoj zgradi HEP-a, a od 2000. godine sjedište Instituta je u Savskoj cesti 163, u zgradi koja je posebno preuređena i opremljena da omogući ispunjenje ukupne misije Instituta. Detaljnu priču o Energetskom institutu Hrvoje Požar pročitajte u ovotjednom speciju...

SRPANJ | TJEDAN 07

NET

NACIONALNE VIJESTI

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

http://www.joomag.com

Članstvo u Europskoj

uniji i još jedna obveza: Energetsko certificiranje Od ulaska u Europsku uniju, javne zgrade i one koje se stavljaju u pravni promet moraju imati energetski certifikat, istaknula je na nedavno održanoj konferenciji za novinare ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš govoreći o promjenama koje slijede u području energetske učinkovitosti zgrada. MINISTARST VO-GRADITEL JST VA

Energetski cerifikat bazira se na Europskoj povelji i EU Direktivi i predstavlja skup radnji i postupaka koji rezultira izdavanjem posebnog dokumenta koji sadrži niz podataka vezanih za energetska svojstva bilo stambene ili nestambene zgrade, a što je regulirano službenim pravilnicima. Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se time u osam energetskih razreda prema energetskoj ljestivici od A+ do G (s tim da oznaka A+ označava energetski najpovoljniji, a G najnepovoljniji razred)... FOTO: HSUSE

Energetsko certificiranje regulirano je Pravilnikom o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada, Pravilnikom o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede građevina i energetsko certificiranje zgrada, Pravilnikom o kontroli energetskih certifikata zgrada i izvješća o energetskim pregledima građevina... Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Od ulaska u Europsku

uniju, javne zgrade i one koje se stavljaju u pravni promet moraju imati ener-

getski certifikat, istaknula je na nedavno održanoj konferenciji za novinare ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš govoreći o promjenama koje slijede u području energetske učinkovitosti zgrada. To znači da prema trenutno važećim propisima u RH od 1. srpnja energetski certifikat mora imati svaka zgrada koja se gradi, prodaje, iznajmljuje, daje u leasing ili zakup, odnosno njezina samostalna uporabna cjelina koja se gradi ili prodaje, pojasnila je Mrak Taritaš. S obzirom da Direktiva EU daje mogućnost produženja tih rokova Ministarstvo će propisati da od 1. srpnja ove godi-

ne energetski certifikat moraju imati zgrade odnosno njihove samostalne uporabne cijeline (stanovi, uredi) koji se prodaju. Zgrade, stanovi, uredi i drugo, koji se daju u leasing, zakup odnosno najam morat će biti energetski certificirani od 1. siječnja 2016., rečeno je u Ministarstvu. Energetski cerifikat bazira se na Europskoj povelji i EU Direktivi i predstavlja skup radnji i postupaka koji rezultira izdavanjem posebnog dokumenta koji sadrži niz podataka vezanih za energetska svojstva bilo stambene ili nestambene zgrade, a što je regulirano službenim pravilnicima. Stambene i nestambene zgra-

Online izdanje NET-a možete vidjeti i na:

de svrstavaju se time u osam energetskih razreda prema energetskoj ljestivici od A+ do G (s tim da oznaka A+ označava energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred), što provode osobe koje imaju ovlaštenje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, a takvih je trenutno 235 fizičkih i 293 pravnih osoba. Dosad je, navodi ministrica Mrak Taritaš, izdano više od 7000 energetskih cerifikata od čega se 4208 ili 59,5 posto odnosi na stambene, a 2862 ili 40,5 posto na nestambene zgrade. U Hrvatskoj se, kako je istaknuto, energetsko certificiranje provodi od 2010. godine tako da su sve nove zgra-

de izgrađene temeljem odobrenja za gradnju od 2010. do danas usklađene s EU Direktivom o energetskim svojstvima zgrada. Dakako uz zgrade koje već imaju energetski cerifikat postoji i popis zgrada za koje nije potrebno izdavanje energetskog cerifikata, kao što je propisano i na koje se zgrade odnosi obaveza energetskog certificiranja i na koji način se ono provodi. Pritom je važno znati da je i posebnom Odlukom Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja propisana i najviša cijena energetskog pregleda i izdavanja energetskih certifikata zgrada. Budući da se mjere povećan-

EKO.ZAGREB.HR

Prezentacija Mreže energetski efikasnih gradova Jugoistočne Europe ll U organizaciji Deuts-

che Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, kao dio projekta "Jačanje mreže energetski efikasnih glavnih gradova Jugoistočne Europe", u Bruxellesu je za vrijeme Europskog energetskog tjedna 25. lipnja 2013. održana prezentacija Mreže energetski efikasnih gradova Jugoistočne Europe. Prezentacija je održana u hotelu Renaissance Brussels, a sudjelovali su stručni predstavnici Grada Zagreba, Sarajeva, Skopja, Podgorice, Freiburga, Tirane i GIZ ORF-EE. Kao predstavnici Grada Zagreba, sudjelovali su pročelnik Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj g. Marijan Maras, viša savjetnica pročelnika gđa Melita Borić te savjetnica za promotivne aktivnosti gđa Maja Šunjić. Na početku prezentacije, pozdravne govore su održali g. Johannes Elle iz GIZ-a te g. Dirk Buschle, zamjenik direktora Energetske zajednice. U prvom dijelu događanja iznesena su iskustva djelatnika GIZ-a iz Bosne i Hercegovine, Ukrajine te Jugoistočne Europe. U drugom dijelu događanja predstavljeni su gradovi Zagreb, Podgorica, Skopje, Sarajevo i Tirana i njihova iskustva u provedbi inicijative Sporazum gradonačelnika kao i suradnja koja je ostvarena s drugim gradovima-partnerima. U sklopu prezentacije prikazan je film "Mreža energetski efikasnih gradova Jugoistočne Europe" u kojem su prikazane mjere i aktivnosti gradova partnera u nastojanju smanjenja posljedica klimatskih promjena koje predstavljaju problem za svakog od nas. Projekt "Jačanje mreže energetski efikasnih glavnih gradova Jugoistočne Europe" je regionalni projekt pokrenut od strane GIZ ORF-EE (Deutsche Gesellschaft für Internationale Technische Zusammenarbeit Otvoreni regionalni fond energetske učinkovitosti u jugoistočnoj Europi). Projekt se bavi jačanjem regionalne mreže između partnera te uspješnim provođenjem akcijskih planova energetski održivog razvitka (SEAP) gradova-partnera. [T.M.]

ja učinkovitosti fokusirane na zgrade to je EU predvidjela da se u 2014. godini mora poboljšati energetska učinkovitost u tri posto javnih zgrada. Naime, EU, i Hrvatska kao njena članica, teže smanjenju godišnje potrošnje primarne energije za 20 posto do 2020. godine. Energetsko certificiranje zgrade je skup radnji i postupaka koji se provode u svrhu izdavanja energetskog certifikata, dok je energetski certifikat dokument koji predočuje energetska svojstva zgrade. Energetski certifikat sadrži opće podatke o zgradi, energetski razred zgrade, podatke o osobi koja je izdala energetski certifikat, podatke o termotehničkim sustavima, klimatske podatke, podatke o potrebnoj energiji za referentne i stvarne klimatske podatke, objašnjenja tehničkih pojmova te popis primijenjenih propisa i normi. Energetski certifikat za postojeće zgrade obvezno sadrži i prijedlog ekonomski opravdanih mjera za poboljšanje energetskih svojstava zgrade koje se temelje na prethodno provedenom energetskom pregledu građevine, a energetski certifikat za nove zgrade sadrži preporuke za korištenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite i ispunjenje energetskih svojstava zgrade. Energetsko certificiranje regulirano je Pravilnikom o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (NN 81/12, 29/13, 78/13), Pravilnikom o uvjetima i

NACIONALNE VIJESTI

TJEDAN 07 | SRPANJ

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

mjerilima za osobe koje provode energetske preglede građevina i energetsko certificiranje zgrada (NN 81/12, 64/13), Pravilnikom o kontroli energetskih certifikata zgrada i izvješća o energetskim pregledima građevina (NN 81/12, 79/13). Svrha energetskog certifikata je pružanje informacija vlasnicima i korisnicima zgrada o energetskom svojstvu zgrade ili njezine samostalne uporabne cjeline i usporedba zgrada u odnosu na njihova energetska svojstva, učinkovitost njihovih energetskih sustava, te kvalitetu i svojstva ovojnice zgrade. Energetski certifikat mora imati zgrada javne namjene ili dio zgrade mješovite namjene koji se kao samostalna uporabna cjelina koristi za javnu namjenu ako ima ukupnu korisnu površinu veću od 500 m², a od 9. srpnja 2015. veću od 250 m² te svaka druga zgrada koja se gradi, prodaje, iznajmljuje, daje u leasing ili u zakup, odnosno njezina samostalna uporabna cjelina koja se gradi ili prodaje. Vrste zgrada u cjelini ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada za koje se izdaje energetski certifikat određene su prema pretežitoj namjeni korištenja te se dijele na stambene zgrade s jednim stanom i stambene zgrade u nizu s jednim stanom za koje se izrađuje jedan energetski certifikat kao i stambene zgrade sa dva i više stana i zgrade za stanovanje zajednica (npr.: domovi umirovljenika, đački, studentski, radnički odnosno dječji domovi, zatvori, vojarne i slično) za koje se u pravilu izrađuje jedan zajed-

nički certifikat, a može se izraditi i zasebni energetski certifikat. Postoje i nestambene zgrade pod koje se podrazumijevaju uredske, administrativne i druge poslovne zgrade slične pretežite namjene, školske i fakultetske zgrade, vrtići i druge odgojne i obrazovne ustanove, bolnice i ostale zgrade namijenjene zdravstveno-socijalnoj i rehabilitacijskoj svrsi, hoteli i restorani i slične zgrade za kratkotrajni boravak (uključivo apartmani), sportske građevine, zgrade veleprodaje i maloprodaje (trgovački centri, zgrade s dućanima), druge nestambene zgrade koje se griju na temperaturu +18°C ili višu (npr.: zgrade za promet i komunikacije, terminali, postaje, zgrade za promet, pošte, telekomunikacijske zgrade, zgrade za kulturno-umjetničku djelatnost i zabavu, muzeji i knjižnice, i sl.), kao i ostale nestambene zgrade u kojima se koristi energija radi ostvarivanja određenih uvjeta kondicioniranja. Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj ljestvici od A+ do G, s tim da A+ označava energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred. Izdavanje energetskog certifikata nije potrebno za nove zgrade, postojeće zgrade i samostalne uporabne cjeline zgrade u novim ili postojećim zgradama koje se prodaju, iznajmljuju, daju na leasing ili daju u zakup i koje imaju uporabnu korisnu površinu manju od 50 m²; zgrade koje imaju

NET

predviđeni vijek uporabe ograničen na dvije godine i manje; privremene zgrade izgrađene u okviru pripremnih radova za potrebe organizacije gradilišta; radionice, proizvodne hale, industrijske zgrade i druge gospodarske zgrade koje se, u skladu sa svojom namjenom, moraju držati otvorenima više od polovice radnog vremena ako nemaju ugrađene zračne zavjese; jednostavne građevine utvrđene posebnim propisom; postojeće zgrade ili njihove samostalne uporabne cjeline koje se prodaju ili se pravo vlasništva prenosi u stečajnom postupku u slučaju prisilne prodaje ili ovrhe; postojeće zgrade ili njihove samostalne uporabne cjeline koje se prodaju ili iznajmljuju bračnom drugu ili članovima uže obitelji; zgrade koje se ne griju ili se griju na temperaturu do +12 °C osim hladnjača. Energetski pregled građevine i energetsko certificiranje zgrade provodi osoba koja ima ovlaštenje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja prema Pravilniku o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede građevina i energetsko certificiranje zgrada (NN 81/12, 64/13). Registar fizičkih i pravnih osoba ovlaštenih za energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada objavljen je na web stranici Ministarstva, na čijim se stranicama nalaze i cijene provođenja energetskih pregleda i izdavanja energetskih certifikata zgrada koji su propisani Odlukom o najvišim cijenama koštanja provođenja energetskih pregleda i izdavanja

energetskih certifikata zgrada. Energetski certifikat za zgradu izdaje ovlaštena osoba na temelju provedenog energetskog pregleda zgrade. Energetski pregled zgrade provode ovlaštene osobe svatko u dijelu svoje struke na temelju metodologije provođenja energetskog pregleda građevina (skupa radnji i postupaka za provođenje energetskog pregleda građevina koja sadrži i algoritam za izračun energetskog svojstva zgrada). Energetski pregled građevine sadrži pripremne radnje, prikupljanje svih potrebnih podataka i informacija o zgradama koji su nužni za provođenje postupka energetskog certificiranja zgrade i određivanja energetskog razreda zgrade, provođenje kontrolnih mjerenja prema potrebi, analizu potrošnje i troškova svih oblika energije, energenata i vode za razdoblje od tri prethodne kalendarske godine, prijedlog mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti građevina odnosno za poboljšanje energetskih svojstava zgrade koje su ekonomski opravdane s proračunom povratnog perioda povrata investicija i izvore cijena za provođenje predloženih mjera, izvješće i zaključak s preporukama i redoslijedom provedbe ekonomski opravdanih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti građevine odnosno energetskih svojstava zgrade. U postupku provođenja energetskog pregleda građevine provode se analize koje se od-

nose na način gospodarenja energijom u građevini, toplinske karakteristike vanjske ovojnice, sustav grijanja, sustav hlađenja, sustav ventilacije i klimatizacije, sustav za pripremu potrošne tople vode, sustav napajanja, razdiobe i potrošnje električne energije, sustav električne rasvjete, specifične podsustave (komprimirani zrak, elektromotorni pogoni i dr.), sustav opskrbe vodom, sustav mjerenja, regulacije i upravljanja te alternativne sustave za opskrbu energijom. Energetsko certificiranje nove zgrade obvezno uključuje proračun energetskih potreba zgrade, proračun potrebne godišnje specifične toplinske energije za grijanje i hlađenje za referentne klimatske podatke, određivanje energetskog razreda zgrade i izradu energetskog certifikata. Energetski certifikat nove zgrade izdaje se temeljem podataka iz glavnog projekta u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu, završnog izvješća nadzornog inženjera o izvedbi građevine i pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine. Energetsko certificiranje postojeće zgrade obvezno uključuje energetski pregled građevine, proračun energetskih potreba zgrade, proračun potrebne godišnje specifične toplinske energije za grijanje i hlađenje za referentne klimatske podatke, određivanje energetskog razreda zgrade i izradu energetskog certifikata.

Akcija Bosch sustava za obnovljive izvore energije

Trajanje akcije: 15.06. ‒ 15.07.2013. ili do isteka količine Više informacija na www.energostore.com ili www.bosch-climate.com.hr

SPECIJAL

TJEDAN 07 | SRPANJ

NET

FOTO: ENERGO MEDIA

Ideja o osnivanju Energetskog instituta Hrvoje Požar: Prvi osnivač EIHP-a bio je HEP Energetski institut Hrvoje Požar izrastao je na dugoj tradiciji znanstvenih istraživanja u energetskom sustavu, koja traje više od 50 godina, usmjeravajući svoj razvoj prema potrebama Republike Hrvatske na putu izgradnje moderne i, u Europu, integrirane države. EIHP

Vizija Instituta odgovor je na zahtjeve energetskog sustava Republike Hrvatske koji prolazi kroz reformu, restrukturiranje, privatizaciju i otvaranje tržišta... Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Ideja o osnivanju Ener-

getskog instituta Hrvoje Požar pokrenuta je krajem 1993. godine iz potrebe da se osnuje neprofitni institut kao potpora procesima reforme, državnim institucijama i tvrtkama u energetskom sektoru. Institut je osnovan 1994. godine odlukom Nadzornog odbora Hrvatske elektroprivrede (HEP) kao društvo s ograničenom odgovornošću. Uz dr.sc. Gorana Granića, koji postaje i prvi direktor Instituta, jedan od osnivača i stručnjak velikog znanja i iskustva bio je dr.sc. Ivo Hrs, čija je prerana smrt prekinula njegov plodan znanstvenoistraživački rad i doprinos području

elektroprivrede i energetike. Početni stručni tim sastojao se od istraživača Instituta za elektroprivredu i energetiku iz znanstvenog područja planiranja energetskog i elektroenergetskog sustava i mreža, s tradicijom znanstveno istraživačkog rada od 1953. godine, koju su nazivali zagrebačka (hrvatska) energetska škola, a koju su stvarali akademik Hrvoje Požar i, kasnije, akademik Božo Udovičić.

određuje da misija Instituta uključuje i stručnu i znanstvenu potporu Vijeću za regulaciju energetskih djelatnosti. Godine 2004. Institut je preoblikovan u neprofitnu znanstvenu ustanovu u vlasništvu Republike Hrvatske. Prvo sjedište Instituta bilo je u Ulici grada Vukovara 37, u poslovnoj zgradi HEP-a, a od 2000. godine sjedište Instituta je u Savskoj cesti 163, u zgradi koja je posebno preuređena i opremljena da omogući ispunjenje ukupne misije Instituta.

Godinu dana kasnije, 1995. godine, osnivači postaju i Vlada Republike Hrvatske Energetsk i insti(Ministarstvo znatut Hrvoje Požar nosti i tehnoizrastao je na logije i Minisdugoj tradiciji tarstvo gosznanstvenih Te je godine odlukom p o d a r s t va ) istraživanja u Nadzornog odbora HEP-a te Industrienergetskom osnovan Institut kao ja nafte (INA), sustavu, koja društvo s ograničenom s jednakim traje više od 50 odgovornošću. pravom upragodina, usmjevljanja. Tijekom ravajući svoj raz2002. godine osnivoj prema potrebavačka prava HEP-a i INAma Republike Hrvatske na e prenose se na Vladu Repu- putu izgradnje moderne i, u blike Hrvatske, koja zatim Europu, integrirane države. U

'94.

Institutu je uvijek poštivana tradicija, ali su istovremeno razvijane nove vještine i znanstvene metode, školovani kadrovi i usvajana nova znanja koja su obilježje današnjeg vremena. Time je stvorena ukupna infrastruktura za realizaciju svih zadaća i zahtjeva budućnosti. Znanstvena i stručna istraživanja Instituta iz područja energetike na državnoj i lokalnoj razini obuhvaćaju: potrošnju svih oblika energije u svim sektorima; bazu podataka i statistiku potrošnje energije; analize potrošnje u prošlosti i predviđanja za budućnost; analize odnosa i zakonitosti potrošnje energije (ukupno, po svim oblicima i po sektorima, regionalni razvoj potrošnje energije, publiciranje energetskih bilanci); gospodarenje energijom; analize učinkovitosti korištenja energije po sektorima i velikim potrošačima; predlaganje mjera; praćenje ostvarenja programa racionalnog gospodarenja energijom; razvoj energetskog sustava i njegovih podsustava (električna ener-

FOTO: ENERGO MEDIA

NET

nacionalni energetski tj e d n i k

NET | NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK · Tjednik · No. 7 · Srpanj 2013 · Godina 1 · IZDAVAČ ENERGO MEDIA SERVIS · MJESTO IZDAVANJA Republika Hrvatska | Zagreb · FOTOGRAFIJE I GRAFIKE ENERGO MEDIA, partnerske medijske kuće i promocijski sustavi prikazanih idejnih i gotovih rješenja · GLAVNI UREDNIK Tomislav Marjanović · POMOĆNIK UREDNIKA Marin Pasarić · GRAFIČKO OBLIKOVANJE ENERGO MEDIA | Tomislav Marjanović · TISAK STEGA TISAK · DISTRIBUCIJA ENERGO MEDIA SERVIS i SAVEZ ZA ENERGETIKU ZAGREBA · © Sva prava pridržana.

SRPANJ | TJEDAN 07

SPECIJAL

NET

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

gija, plin, naftni derivati); tehnološke i financijske probleme razvoja; podloge za planiranje korištenja prostora; zaštita okoliša pri gradnji i korištenju energetskih postrojenja; obnovljive izvore energije: analize, planiranje, poticanje i njihovo populariziranje; ekonomske odnose u energetskom sustavu, politiku cijena, tarifnu, poreznu i carinsku politiku; korištenje energetskog sustava i njegovih podsustava; analizu; razvoj metoda i modela te naposljetku izobrazbu kadrova.

Važnu komponentu programa čini regionalna i međunarodna suradnja u kojoj je Institut važan regionalni centar u realizaciji zajedničkih programa, edukaciji i provođenju reformi u zemljama regije. U sklopu međunarodnih znanstvenih programa Institut je potvrdio visoku profesionalnu razinu u pripremi, vođenju i realizaciji projekata.

Vizija Instituta odgovor je na zahtjeve energetskog sustava Republike Hrvatske koji prolazi kroz reformu, restrukturiranje, privatizaciju i otvaranje tržišta. Pri tom je vrlo važno ubrzanje svih aktivnosti Republike Hrvatske kao članice Europske unije, jačanje uloge u regiji u promicanju gospodarskih i ukupnih interesa, te sve značajnija uloga Hrvatske u međunarodnim političkim i gospodarskim odnosima. Za ostvarivanje tih cilje va u energetskom sustavu i državnoj upravi, ali i u ukupnom gospodarstvu nužno je povećati razinu znanja i sposobnosti za obavljanje zadaća u tržišnom gospodarstvu i otvorenom energetskom tržištu. Institut kao glavni lider, odgovorno i ustrajno, izvršava sve zadatke koji su utvrđeni njegovom misijom, podupirući pritom procese tranzicije energetskog sustava. Izvršenje tih dužnosti je moguće jer je Institut tijekom godina stekao povjerenje svih subjekata u energetskom sektoru, kao profesionalno odgovorna te stručno i znanstveno kompetentna institucija.

Uspješno provođenje re formi, povećanje razine znanja i informiranosti stručne, znanstvene, poslovne i cjelokupne javnosti važna je zadaća Instituta. Ona se realizira kroz različite oblike i razine edukacije ili kroz izdavanje stručnih publikacija namijenjenih raznim ciljnim grupama. Misija instituta su znanstveni i stručni poslovi iz područja energetike za potrebe tijela Republike Hrvatske; tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave; za pravne osobe koje obavljaju poslove u području energetike, potom pripremanje prijedloga akata koje donosi Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti i obavljanje drugih stručnih poslova za Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti te poslovi provedbe i promocije energetske politike, osobito korištenja obnovljivih izvora energije kao i učinkovitog korištenja energije kao i izdavanje publikacija, održavanje savjetovanja, seminara, stručnih radionica i drugih oblika edukacije na području energetike. Transformacija energetskog sustava u otvoreno energetsko tržište, zakonodavno uređeno i sadržajno ustanovljeno prema direktivama Europske unije, glavni je i najveći stručni i

znanstveni izazov Instituta. Novi zakonodavni i institucionalni okvir u energetskom sektoru zahtijeva usavršavanje metoda planiranja energetskog sustava, podsustava, mreža i transporta svih oblika energije te osposobljavanje za zakonodavne, institucionalne i organizacijske promjene u energetskom sustavu. S obzirom na manjak energije, planiranje unutar nacionalnih granica ne daje pouzdane rezultate, već je nužno promatrati potrebe i tokove energije u cijeloj regiji. Sigurnost opskrbe je više nego ikad prije čimbenik kojeg treba uvažavati u izboru strukture, dobavnih pravaca i tehnologija radi zadovoljenja potreba kupaca energije. Klimatske promjene su potaknule potrebu snažnijeg korištenja obnovljivih izvora energije i povećanja energetske učinkovitosti u svim područjima ljudskih aktivnosti. Razvoj energetskog sustava i odnosa unutar njega rezultira novim zahtjevima za znanjem i sposobnošću svih sudionika u energetskom gospodarstvu i državnoj administraciji, ali i educiranje samih građana. Obrazovanje i informiranje postaje sve značajnija aktivnost Instituta, što iziskuje kontinuirano usavršavanje stručnjaka u Institutu, kao i njihovo aktivno sudjelovanje u obrazovanju drugih. Institut svoju misiju provodi u suradnji s brojnim znanstvenicima i institucijama iz Hrvatske i inozemstva, pa je već danas spreman preuzeti vodeću ulogu na području razvoja energetike u cijeloj regiji. Strateški cilj EIHP-a je pre-

Više informacija na:

www.croenergo.eu ili na www.greenvest.com.hr

poznatljivost Instituta na otvorenom svjetskom tržištu kao centra izvrsnosti iz područja energetike. Institut mora odgovoriti na zahtjeve energetskog sustava Republike Hrvatske koji prolazi kroz reformu, restrukturiranje, privatizaciju i otvaranje tržišta. Pri tom je vrlo važno podupiranje aktivnosti do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju i nakon toga, jačanje uloge u regiji u promicanju gospodarskih i ukupnih interesa, te sve značajnija uloga Hrvatske u međunarodnim političkim i gospodarskim odnosima. Za ostvarivanje tih ciljeva u energetskom sustavu i državnoj upravi, područnoj i lokalnoj samoupravi, ali i u ukupnom gospodarstvu, nužno je povećati razinu znanja i sposobnosti za obavljanje zadaća u tržišnom gospodarstvu i otvorenom energetskom tržištu, što je jedna od trajnih aktivnosti Instituta. Institut treba jačati regionalnu i međunarodnu suradnju posebice na tržištima gdje je Institut tijekom godina stekao povjerenje kao profesionalno odgovorna te stručno i znanstveno kompetentna institucija. Postavljeni ciljevi se mogu ostvariti samo visokom kvalitetom usluga, odnosno uz puno zadovoljstvo kupaca. Pri tome je od presudnog značaja stalno povećavanje stručne i znanstvene razine osposobljenosti djelatnika Instituta. Svim oblicima stručnog i znanstvenog usavršavanja djelatnika davat će se najveća pažnja kroz različite oblike poticanja njihove kreativnosti i podizanje razine zadovoljstva na radu. FOTO: ENERGO MEDIA

ENERGO MEDIA SERVIS je agencija koja kontinuirano razvija te pruža integrirana rješenja i platforme za popularizaciju, rast, razvoj i konkurentnost zelenog gospodarstva. ENERGO MEDIA SERVIS bavi se konzaltingom u području financiranja zelenih investicijskih projekata na domaćoj i europskoj razini, aktivan je u području razvoja investicijskih projekata, vrši usluge agencije za odnose s javnošću i medijima te upravlja s više od 25 vlastitih platformi. Uz navedene aktivnosti, tvrtka kontinuirano radi na pronalaženju novih, inovativnih i učinkovitih rješenja.

EMS

ENERGO MEDIA SERVIS

ENERGIJA i okoliš na jednom mjestu

MEĐUNARODNE VIJESTI

TJEDAN 07 | SRPANJ

NET

FOTO: ENERGO MEDIA

Sinovel Wind Group na udaru SAD-a: Stavlja im se na teret korporativna špijunaža, krađa tajnih podataka... Wang Wen, glasnogovornica tvrtke u utorak je priopćenjem izjavila kako je Sinovel još krajem travanja počeo sa zatvaranjem podružnica koje nisu u skladu sa strategijom razvoja ili nisu imale razvojni potencijal... SINOVEL WIND GROUP

Američko ministarstvo pravosuđa je krajem lipnja podnijelo kaznenu prijavu protiv Sinovela i dva viša dužnosnika u tvrtki zbog korporativne špijunaže. Prijava uključuje optužbe za krađu tajnih podataka, kršenje autorskih prava te lažnog predstavljanja... Marin Pasarić marin.pasaric@croenergo.eu

ll Sinovel Wind Group je u

utorak potvrdio zatvaranje četiri međunarodne podružnice. Ovo je samo jedan u ni-

zu problema koji su zahvatili kompaniju koja je je dan od najvećih kineskih proizvođača vjetroturbina. U podnesku predanom šangajskoj burzi, Sinovel je najavio kako će zatvoriti podružnice u SAD-u, Belgiji, Italiji i Kanadi. Zbog vrlo malo informacija koje su dostupne na službenim internetskim stranicama, nije poznato koliko je ljudi zaposleno u navedenim podružnicama. Wang Wen, glasnogovornica tvrtke u utorak je priopćen-

jem izjavila kako je Sinovel još krajem travanja počeo sa zatvaranjem podružnica koje nisu u skladu sa strategijom razvoja ili nisu imale razvojni potencijal te dodala kako najavljena zatvaranja nemaju nikakve veze s pravnim problemima Sinovela u SAD-u.

torskih prava te lažnog predstavljanja. SAD tvrdi kako je Sinovel ukrao softverske kodove za upravljanje vjetroturbinama od AMSC-a te potom četiri turbine sa "piratskim" kodom dostavio kupcima u SAD-u. Sinovel je do 2011. bio najveći kupac AMSC-ove opreme.

Naime, američko ministarstvo pravosuđa je krajem lipnja podnijelo kaznenu prijavu protiv Sinovela i dva viša dužnosnika u tvrtki zbog korporativne špijunaže. Prijava uključuje optužbe za krađu tajnih podataka, kršenje au-

Usporavanje globalnog gospodarstva otežalo je k ineske ambicije dominacije solarnom i vjetroe nergetskom industrijom. Kineski proizvođači solarnih panela se već suočavaju sa

teškim gospodarskim uvjetima zbog kojih je kineski Suntech Power Holdings, unatoč činjenici da je bio najveći dobavljač solarnih panela u 2011. godini, otišao u stečajni postupak. Tvrtka je za dio svojih financijskih gubitaka, zatvaranja objekata i otpuštanja optužila antidampinške mjere i antipoticajne tarife za kineske solare koje su stupile na snagu prošle godine u SAD-u. Sinovel je također prošao loše zbog usporavanja domaćeg tržišta i prekapacitiranosti u sektoru. Tvrtka je u

travnju najavila 58% pad prihoda tijekom 2012. u odnosu na 2011. te neto gubitak od 92 milijuna dolara, u odnosu na neto dobit od 92 milijuna dolara godinu dana ranije. Tvrtka se u svibnju našla pod istragom kineske regulatorne komisije za vrijednosne papire zbog sumnje u kršenje zakona i propisa o vrijednosnim papirima. Pekinški ured regulatorne komisije izjavio je da su neki od Sinovelovih financijskih podataka netočni, uključujući i napuhanu dobit za 2011. godinu.

SRPANJ | TJEDAN 07

NET

MEĐUNARODNE VIJESTI

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

Novosti iz svijeta energetike pratite na: www.croenergo.eu

Kuba pokreće prvu elektranu na GDF Suez prodaje udjele u biogorivo

vjetroenergetskim i solarnim projektima

Marin Pasarić marin.pasaric@croenergo.eu

ll Kubanska vlada spre -

ma se pokrenuti ulaganje u elektranu na biogoriva vrijedno 60 milijuna dolara. Vlada je za razvoj energetskog postrojenja snage 20 MW zatražila tehničku pomoć iz Kine te dogovorila slanje skupine stručnjaka iz Kube kako bi naučili koristiti nusproizvod proizvodnje šećera iz šećerne trske u proizvodnji električne energije.

FOTO: ENERGO MEDIA

Marin Pasarić marin.pasarić@croenergo.eu

ll Francusko komunalno po-

duzeće GDF Suez u potrazi je za stjecanjem najmanje 600 milijuna eura prodajom velikih udjela u nekim od svojih europskih vjetroenergetskih i solarnih projekata. GDF Suez je u 36.7% vlasništvu francuske vlade te bi uskoro mogao početi tražiti investitore koji bi bili zainteresirani za kupnju oko 60% vjetroenergetskog i solarnog portfelja u Francuskoj i drugim europskim zemljama, javljaju izvori bliski tvrtki. Nakon prodaje GDF Suez bi zadržao 40%

udjela u oko 1000 MW proizvodnih kapaciteta te ostati industrijski operater poslova vrijednih oko milijarde eura. Prema nekim najavama, tvrtka bi mogla objaviti poziv za podnošenje ponuda ovih dana, dok bi potencijalni investitori imali rok do sredine srpnja za iskazivanje svog interesa. Francuska tvrtka žuri se smanjiti svoj dug koji je narastao na 34 milijarde eura i to prvenstveno 100% stjecanjem britanske tvrtke International Power te pada prometa u Europi. Plinski ugovori o opskrbi plinom koji su vezani uz cijene nafte, zadržali su visoke troško-

ve opskrbe, dok je recesija u eurozoni znatno smanjila potrošnju. Uvođenje ograničenja na regulirane tarife kako bi se pomoglo kućanstvima u Francuskoj i Belgiji također su utjecali na dobit Grupe. Krajem prošle godine GDF Suez je najavio planove za prodaju i dekonsolidaciju više od 11 milijardi dolara vrijedne imovine u Europi i drugim razvijenim tržištima kako bi se mogao više fokusirati na aktivnosti u Aziji. U prosincu je tvrtka prodala 80% udjela u talijanskoj vjetroenergetskoj kompaniji IP Maestrale te tako smanjila dug za 800 milijuna eura.

Putin pozvao zemlje izvoznice plina na ujedinjavanje cijena ugovora

Prema navodima kubanske tiskovne agencije Prensa Latina, projekt je napravljen kako bi se iskoristile gospodarske i ekološke prednosti proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Predložena elektrana u skladu je s kubanskim ciljevima korištenja obnovljivih izvora energije koji uključuju korištenje drvnih ostataka, šećerne trske, biomase, solarne energije, vjetra i hidroenergije u

Marin Pasarić marin.pasaric@croenergo.eu

ll Nova studija časopisa Sci-

ence of the Total Environment upozorava na dolazak opskrbne krize urana zbog opadanja proizvodnje i sve veće potražnje što će u konačnici dovesti do vrtoglavih cijena ovog nuklearnog goriva. Analizom prosječnih podataka vađenja urana iz kanadskih i australskih rudnika, autori studije otkrili su kako, povijesno gledano, nije moguće izvaditi više od 50-70% depozita urana.

FOTO: ENERGO MEDIA

sigurnost uvoznika plina".

marin.pasaric@croenergo.eu

ll Ruski predsjednik Vladimir

Putin je u ponedjeljak pozvao zemlje izvoznice prirodnog plina na udruživanje snage te obranu tradicionalnih dugoročnih plinskih ugovora povezanih s naftnom, zbog rastuće popularnosti spot aranžmana. Govoreći na forumu zemalja izvoznica plina koji uključuje 11 vodećih proizvođača plina na svijetu, Putin je izjavio: "Napuštanje osnovnih načela dugoročnih plinskih ugovora može ugroziti energetsku

Putin je dodao kako novi razvoj tržišta plina povećava ponudu spot cijena, no kako to nikako nije razlog za odbijanje dugoročnih ugovora. Rusija pokriva oko četvrtine europskih potreba za plinom putem dugoročnih ugovora o nabavi te pokušava ujediniti grupu proizvođača prirodnog plina zbog naglog rasta proizvodnje plina iz škriljca u Sjevernoj Americi te tržišta za ukapljeni prirodni plin. Zbog povećanja proizvodn-

je prirodnog plina u SAD-u, katarski ukapljeni prirodni plin koji je bio namijenjen tržištima Sjeverne Amerike okreće se prema Europi, glavnom izvoznom tržištu Rusije. Kao rezultat novih događanja, ruski plinski monopolist OAO Gazprom našao se pod pritiskom kupaca koji traže izmjenu postojećih dugoročnih ugovora koji vežu cijenu plina uz cijenu nafte. Forum je sazvan s namjerom osnivanja plinske verzije OPEC-a, no planirano udruživanje još uvijek nije provedeno.

proizvodnji električne energije. Trenutno 3.8% proizvodnje električne energije na Kubi dolazi iz obnovljivih

izvora, dok bi prema vladinom planu u narednih osam godina ovaj postotak trebao porasti na 12%.

Kraj nuklearne energije?

Autori studije predviđaju

Marin Pasarić

FOTO: ENERGO MEDIA

kako će vrhunac proizvodnje urana biti dosegnut 2015. nakon čega do 2030. slijedi nagli pad opskrbe uranom. U studiji se navodi kako vađenje neće biti dovoljno za napajanje postojećih i planiranih nuklearnih elektrana kroz narednih 10 do 20 godina. Ovo stanje je neizbježno čak i uz postepeno odustajanje od nuklearne energije na globalnoj razini. Autori studije stoga navode kako je odustajanje od nuklearne energije na svjetskoj razini jedini pametni potez. U

studiji se upozorava na neizbježan kraj jeftine opskrbe uranom ukoliko se ne ostvari spor i postepeni globalni izlazak iz nuklearne energije. Ukoliko se pokaže točnom, studija bi mogla predvidjeti ozbiljne nedostatke i slabosti nacionalnih energetskih strategija zemalja poput Kine, koje snažno ulažu u nuklearnu energiju kao čist i stabilan izvor energije. Točnost studije mogla bi predstavljati izazov i za druge zemlje koje žele zadovoljiti ciljeve emisija stakleničkih plinova kroz korištenje nuklearne energije.

TEMA BROJA

TJEDAN 07 | SRPANJ

NET

Transjadranski plinovod (TAP): Nastupio je dan odluke Duljina TAP-a je približno 800 km. Početak plinovoda je u Kipoi na tursko-grčkoj granici gdje se nastavlja na Transanadolski plinovod - TANAP. Trasa plinovoda prolazi kopnenim područjima Grčke i Albanije do Fiera na albanskoj jadranskoj obali. Odatle nastavlja kao podmorski plinovod, približne duljine 105 km, do San Foca na talijanskoj jadranskoj obali gdje se uklapa talijanski plinski transportni sustav. Transportni kapacitet prve faze TAP-a je 10 milijardi prostornih metara plina godišnje a konačni, maksimalni kapacitet 20 milijardi prostornih metara. PLINSKO-TRŽIŠTE

Energetsko povezivanje kaspijske regije s Europom kroz projekt TAP-a predstavlja važan trenutak ne samo za zemlje jugoistočne Europe, već i za čitav europski kontinent. Njime se još jednom jasno potvrđuje predanost osnovnom europskom načelu jačanja suradnje, kojem Hrvatska izražava punu potporu. Hrvatska će nastaviti aktivno pridonositi europskoj politici energetske sigurnosti, kako kroz razvoj projekta IAP-a, tako i kroz projekt LNG-ja na otoku Krku... Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Konzorcij Shah Deniz

potvrdio je 28. lipnja da je za dopremu plina u Europu odabrao projekt Transjadranskog plinovoda (TAP), koji među ostalim zemljama službeno podupire i Hrvatska. Za posao dopreme plina natjecali su se TAP, koji čine švicarski Axpo, norveški Statoil i njemački E.ON, i Nabucco West na čelu s austrijskim OMV-om. Austrijska je tvrtka već prošlu srijedu objavila da projekt Nabucco West nije odabran za dopremanje azerbajdžanskog plina u Europu te da to znači kraj za Nabucco West, barem što se tiče TAP-a. Grupa Nabucco (koju čine austrijski OMV, mađarski MOL, rumunjski Transgaz, bugarski Bulgargaz i turski Botas), dugi je niz godina razvijala i planirala plinovod prema Europi te žali što nije odabran upravo njezin projekt za dopreman-

je azerbejdžanskog plina, ali je istaknula da će pronaći druge načine za dopremanje plina u Europu, naglasivši "potrebu diversifikacije" na europskom energetskom tržištu. Isti je dan i belgijski operater plinovoda Fluxys najavio kako će vjerojatno do kolovoza kupiti udio u Transjadranskom cjevovodu (TAP). Aktualni dioničari TAP-a su, prema podacima na službenoj internetskoj stranici, švicarski Axpo i norveški Statoil (po 42,5 posto) te njemački E.ON (15 posto). Osim Fluxys-a, BP, SOCAR i Total također mogu realizirati opcije ulaska u vlasničku strukturu TAP-a u idućih mjesec dana. Fluxys je vlasnik plinskih mreža u šest europskih zemalja a ovog su mjeseca najavili kupnju udjela u TAP-u bude li njegova trasa odabrana za dopremu plina u Europu. Tko stoji iza svega? Konzorcij Shah Deniz na čelu s British Petroleumom razvija plinska polja u Kaspijskom mora u sklopu projekta Shah Deniz II čija vrijednost zajedno s pripadajućim plinovodima premašuje 40 milijardi dolara. Uz BP, koji drži 25.5% projekta, konzorcij još čine norveški Statoil, azerbajdžansko državno poduzeće SOCAR, ruski Lukoil, francuski Total, turski TPAO te nacionalna iranska naftna kompanija NIOC. Odabir TAP-a važan je korak u procesu otvaranja Južnog koridora, kojim će se u prvoj fazi na europska tržišta isporučivati 10 milijardi prostornih metara plina godišn-

je, dok bi se u konačnici količina transportiranog plina trebala povećati na 16 milijardi prostornih metara godišnje. "Ovo je prvi i važan korak u otvaranju Južnog plinskog koridora, a kako mi to vidimo, taj će koridor u budućnosti igrati važnu ulogu u europskoj energetskoj sigurnosti i jamčiti će široku lepezu izvora nabave za tržišta zapadne i jugoistočne Europe", ističe u priopćenju TAP-a izvršni direktor projekta Kjetil Tungland. Trenutni članovi konzorcija TAP-a su švicarski Axpo, norveški Statoil, te njemački E.ON, dok opciju ulaska u vlasničku strukturu do kraja kolovoza mogu iskoristiti BP, SOCAR, Total i Fluxys. Proteklih je dana u odvojenom istupu čelnik švicarske energetske grupe Axpo signalizirao da bi mogli smanjiti udio u projektu kako bi ograničili izloženost rizicima na tržištu plina, obzirom da su neki promatrači izrazili skepsu u pogledu održivosti niza velikih plinskih infrastrukturnih projekata zbog velike količine prirodnog plina na tržištu. "Mogli bismo smanjiti naših trenutno 42,5 posto na jednoznamenkasti udio", kazao je Heinz Karrer, predsjednik Uprave Axpo-a u razgovoru za švicarske novine. Karrer je također napomenuo da želi ograničiti troškove švicarske kompanije u razvoju projekta te dodao: "Projekt će sada generirati dodatne troškove. Tek mali dio njih trebao bi pasti na Axpo kako bi se rizici našeg sudjelovanja zadržali na održivoj razini čak

FOTO: ENERGO MEDIA

SRPANJ | TJEDAN 07

TEMA BROJA

NET

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

i u ekstremnim slučajevima".

U MVPEI-u su podsjetili da je, prepoznajući prednosti realizacije TAP-a u smislu njegove interkonekcije s Jonsko-jadranskim plinovodom (IAP) koji svojim najdužim dijelom prolazi kroz teritorij Hrvatske, hrvatska vlada u Dubrovniku 12. lipnja organizirala sastanak ministara vanjskih poslova zemalja TAP-a i IAP-a kako bi, uoči donošenja konačne odluke konzorcija Shah Deniz, još jednom dali snažnu, transparentnu potporu realizaciji ova dva projekta za daljnju plinsku distribuciju na širem europskom tržištu.

Ako Axpo i njegovi partneri ne nađu ulagače koji bi financirali gradnju plinovoda i ako budu prisiljeni preuzeti taj teret na vlastita leđa, Axpo će morati uložiti "troznamenkasti milijunski iznos u donjem dijelu tog raspona", najavljuje Karrer. Vlasnici Axpo-a su kantoni u sjeverozapadnom dijelu Švicarske. Što to znači za Hrvatsku? Hrvatska je, kao jedna od zemalja koje podupiru projekt Transjadranskog plinovoda, također prošli petak pozdravila odluku konzorcija Shah Deniz o ovom transportnom pravcu za prijenos kaspijskog plina iz Azerbajdžana europskom tržištu. Iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova tom su prigodom priopćili: "Energetsko povezivanje kaspijske regije s Europom kroz projekt TAP-a predstavlja važan trenutak ne samo za zemlje jugoistočne Europe, već i za čitav europski kontinent. Njime se još jednom jasno potvrđuje predanost osnovnom europskom načelu jačanja suradnje, kojem Hrvatska izražava punu potporu. Hr vatsk a će nastaviti aktivno pridonositi europskoj politici energetske sigurnosti, kako kroz razvoj projekta IAP-a, tako i kroz projekt LNG-ja na otoku Krku".

Hrvatska je uvijek bila aktivna zagovornica politike energetske diversifikacije te je, prepoznajući važnost realizacije projekata koji imaju za cilj učiniti europski prostor sigurnijim, podržavala daljnji razvoj čvršće i povezanije europske energetske arhitekture. Energetska sigurnost jedna je od osnovnih pretpostavki za gospodarski i društveni prosperitet svake zemlje, a važan je za Hrvatsku jer otvara mogućnost njezinog jačeg gospodarskog razvoja koji podrazumijeva jačanje investicijskih potencijala, daljnju izgradnju energetske i ostale infrastrukture, kao i otvaranje novih radnih mjesta, stoji u priopćenju MVEP-a. Ministar gospodarstva, Ivan Vrdoljak, također je s oduševljenjem popratio vijest

o odabiru projekta Transjadranskog plinovoda (TAP) za dopremu plina iz kaspijskog područja u Europu. Vrdoljak je izjavio kako će ovim potpuno novim dobavnim pravcem za Europu, a da nije riječ o ruskom plinu, kaspijski plin iz Azerbajdžana ući u Grčku, jedan dio skrenuti u Italiju, a drugi dio kroz Hrvatsku otići prema Austriji i cijeloj Europi te nadodao kako Hrvatska polako postaje geostrateška zemlja preko koje sada defnitivno ide jedan od glavnih transportnih pravaca opskrbe plinom Europe. Ministar gospodarstva je istaknuo kako je energetska i geostrateška pozicija Hrvatske jedan od prioriteta u ovom mandatu Vlade. "Hrvatska ima veliku šansu da bude energetski lider ovog dijela Europe. Imali smo te šanse i ranije pa smo ih propuštali, a ovaj puta nećemo", poručio je Vrdoljak. Hrvatska je, dodao je, u pravilu u prošlim vremenima gubila političke i poslovne bitke gdje se ozbiljno lobiralo oko ključnih energetskih, geostrateških i geopolitičkih projekata i to zbog raznih razloga. "Nismo znali, nismo se trudili, bili smo neozbiljni ili spori te su nas glavni pravci i trase zbog toga zaobilazili", ustvrdio je. Vrdoljak kaže kako će zbog ove odluke 2020. godine građani Hrvatske imati pred-

Temu broja svakog tjedna donosi:

Tomislav Marjanović, glavni urednik NET-a

nost da će hrvatskim transportnim sustavima prolaziti 15 do 20 milijardi prostorih metara plina, od kojih će samo tri završavati u Hrvatskoj. To znači da ćemo imati najjeftiniji plin u regiji i da ćemo biti vrlo bitni susjedima te još zaraditi lijepe novce na transportu. Iz Plinacro-a su odluku konzorcija Shah Deniz o dodjeli zadatka otvaranja južnog europskog plinskog koridora Transjadranskom plinovodu (TAP), ocjenili kao strateški energetski iskorak za Hrvatsku i zemlje u okruženju koji će dati novi zamah projektu Jonsko-jadranskog plinovoda te bitno obilježiti razvoj plinskog transportnog sustava i tržišta plina u Hrvatskoj i zemljama regije, ali i znatno ubrzati njihovo uklapanje u europske tokove i tržište plina. U priopćenju koje je objavio Plinacro povodom brojnih upita o odluci konzorcija Shah Deniz te o značaju projekta Transjadranskog plinovoda za Republiku Hrvatsku, podsjećaju da su potencijale tog projekta za Hrvatsku i okruženje prepoznali vrlo rano i već 2006. osmislili ideju Jonsko-jadranskog plinovoda (Ionian Adriatic Pipeline-IAP) koji bi povezao TAP i hrvatski plinski transportni sustav. Ideja Jonsko-jadranskog plinovoda je od samog početka naišla na izuzetan interes i država u okruženju i švi-

carske tvrtke EGL, koja je tada bila jedini nositelj razvoja projekta Transjadranskog plinovoda, ističu iz tvrtke. Plinacro i TAP 2011. su potpisali Memorandum o razumijevanju i utemeljili zajedničku radnu grupu u cilju međusobne potpore i korištenja sinergije Transjadranskog i Jadransko-jonskog plinovoda, koji je osmišljen poveznica TAP-a i hrvatskog plinskog transportnog sustava od albanskog Fiera do Splita. IAP bi prolazio teritorijem Albanije, Crne Gore i Hrvatske te neposredno uz granicu s Bosnom i Hercegovinom. Okvirna duljina ovog plinovoda bi bila 540 kilometara, a transportni kapacitet pet milijardi prostornih metara godišnje - po milijardu prostornih metara za Albaniju i Bosnu i Hercegovinu, 0,5 milijardi prostornih metara za Crnu Goru, te 2,5 milijarde prostornih metara godišnje za Hrvatsku i susjedne zemlje. Sveobuhvatna studija izvedivosti Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) bit će izrađena do kraja ožujka 2014. uz pomoć sredstava koje je odobrio WBIF (Western Balkan Investment Framework), a izrađuje konzultantski tim predvođen danskom tvr tkom COWI. Punu potporu IAP-u dala je Energetska zajednica jugoistočne Europe i Europska komisija. Njegov značaj je izu-

>>> Integrirana rješenja i platforme za razvoj zelenog gospodarstva... Središnja web trgovina za nabavu energetski učinkovitih tehnologija za grijanje i hlađenje, pripremu tople vode, korištenje energije sunca i vjetra + bijela tehnika. > Sve iskazane cijene na web trgovini uključuju PDV, dostavu te kamate i naknade u slučaju obročne otplate.

WWW.ENERGOSTORE.COM - U SRCU ZELENIH TEHNOLOGIJA ENERGO MEDIA SERVIS | Grand Center | ul. Petra Hektorovića 2/V | 10 000 Zagreb | T: +385-1-6441-445

zetan jer dovodi u regiju ekološki prihvatljiv, konkurentan, višenamjenski energent, olakšava plinofikaciju regije i omogućava diversificiranu dobavu prirodnog plina. Osim toga ovaj plinovod omogućava značajan prihod od njegovog tranzita za Albaniju, Crnu Goru i Hrvatsku, te pruža mogućnost pristupa, razvoja i korištenja albanskih i hrvatskih podzemnih skladišta plina. Duljina TAP-a je približno 800 km. Početak plinovoda je u Kipoi na tursko-grčkoj granici gdje se nastavlja na Transanadolski plinovod - TANAP. Trasa plinovoda prolazi kopnenim područjima Grčke i Albanije do Fiera na albanskoj jadranskoj obali. Odatle nastavlja kao podmorski plinovod, približne duljine 105 km, do San Foca na talijanskoj jadranskoj obali gdje se uklapa talijanski plinski transportni sustav. Transportni kapacitet prve faze TAP-a je 10 milijardi prostornih metara plina godišnje a konačni, maksimalni kapacitet 20 milijardi prostornih metara. Projektom TAP, uz TANAP čini se strateški iskorak u diversifikaciji izvora i pravca dobave prirodnog plina te se uspostavlja južni europski plinski koridor i otvara mogućnost dobave prirodnog plina iz novih kaspijskih i srednjeistočnih iz vora.

LNG TERMINAL

KOMENTARI

TJEDAN 07 | SRPANJ

NET

Tomislav Marjanović

UREDNIČKI KOMENTAR

predsjednik Saveza za energetiku Zagreba

U Rijeci o mogućnostima Kako ograničiti globalni rast temperature bez ograničavanja gospodarskog rasta budućeg LNG ll Međunarodna ener- gigatona. No, vidljive su i uz energetski sektor bez prvenstveno su vezane uz zika i utjecaja i ovu komgetska agencija je pri- znatne globalne regional- dodatnih ekonomskih plinsku i naftnu industriju. ponentnu uzela u obzir terminala ll LNG

terminal na otoku Krku, kao jedan od najvažnijih energetskih objekata u Hrvatskoj, može značajno utjecati na gospo darski razvoj šire regije, ima potencijale za korištenje rashladne energije i afirmaciju Zračne luke Rijeka za prijevoz i skladištenje proizvoda za koj e j e p o t re b a n ve liki rashladni prostor. Neki su to od zaključaka s današnjeg sastanka primorsko-goranskog župana Zlatka Komadine i suradnika s Antom Ramljakom iz Ministarstva gospodarstva, Mladenom Antunovićem iz tvrtke LNG Hr vatsk a i vo diteljem projekata u Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicije Markom Krejčijem. Razgovarali su o aktivnostima na provođenju projekta pripreme gradnje LNG terminala, posebice o ulozi LNG terminala na energetskoj karti Europe te o koristima koje bi mogle imati država i lokalna zajednica, izvijestili su iz županijske uprave nakon sastank a. Istaknuto je da je razvoj tog projekta od strateškog interesa za Hrvatsku te da će se uz transparentan odnos s lokalnom zajednicom nastaviti s njegovom provedbom. Predstavnici Primorskogoranske županije zatražili su pojašnjenja u vezi s mogućim utjecajem LNG terminala na okoliš, na što je odgovoreno da se planira gradnja jednog od najmodernijih terminala u Europi te da će svi odgovori s tim u vezi biti u studiji utjecaja na okoliš koja se izrađuje. [Preuzeto s portala CROENERGO.EU/H] Tomislav Marjanović glavni urednik NET-a

je nekoliko tjedana zbog upozorenja da svijet nije na pravom putu ograničavanja globalnog rasta temperature za 2 stupnja Celzija pozvala vlade diljem svijeta za brzo donošenje četiri energetske politike kojima će se uspjeti održati klimatski ciljevi bez štete za gospodarski rast. Izvršna direktorica IEA, Maria van der Hoeven je tako nedavno u Londonu izjavila kako su klimatske politike jednostavno iskliznule sa liste prioriteta, a problem se nije riješio sam od sebe već, upravo naprotiv, postaje sve ozbiljniji. Van der Hoeven je konstatirala da je energetski sektor zadužen za ukupno dvije trećine globalnih emisija stakleničkih plinova te kako bi prema trenutnom stanju stvari, izgledno bilo očekivati porast temperature između 3.6 stupnjeva Celzija i 5.3 stupnjeva Celzija. Izvršna direktorica IEA je pritom napomenula kako je moguće znatno smanjiti emisije energetskog sektora, ali bez ugrožavanja gospodarskog rasta, što je uvijek glavna preokupacija mnogih vlada. Nove procjene globalnih emisija ugljičnog dioksida (CO2) u 2012. otkrivaju rast od 1.4% čime su emisije dostigle rekordnih 31.6

ne razlike u količini emisija. Tako su Sjedinjene Američke Države zbog prelaska s ugljena na plin u proizvodnji električne energije smanjile emisije za 200 milijuna tona te ih vratile na razine sredine 1990-ih. Kina je zabilježila najveći rast emisija CO2 i to za 300 milijuna tona. Unatoč ogromnom rastu radi se o jednoj od najslabijih razina rasta u proteklih deset godina i to prvenstveno zbog većeg korištenja obnovljivih energija i poboljšanja energetske intenzivnosti. Unatoč povećanju korištenja ugljena u nekim zemljama Europske Unije u ovoj su regiji emisije pale za 50 milijuna tona, dok je Japan zabilježio rast od 70 milijuna tona. Novo izvješće IEA predstavlja rezultate scenarija četiri energetske politike kojima je moguće ostvariti znatna smanjenja emisija CO2 do 2020. i to oslanjanjem na postojeće tehnologije i prakse koje su već uspješno usvojene u nekoliko zemalja kako bi se ograničio globalni porast temperature za 2 stupnja Celzija.

Fatih Birol, glavni ekonomist IEA i autor izvješća, izjavio je: "Identificirali smo skup dokazanih mjera koje bi mogle do kraja desetljeća zaustaviti rast globalnih emisija vezanih

troškova. Brzo i široko rasprostranjeno prihvaćanje mjera poslužilo bi kao uvod u daljnje akcije i kupovanje dragocjenog vremena u očekivanju nastavka međunarodnih klimatskih pregovora".

U scenariju koji je predstavila IEA globalne emisije stakleničkih plinova povezane uz energetski sektor su u 2020. godini za 8% manje (3.1 gigatonu ekvivalenta CO2) nego što se to prethodno očekivalo. Ciljane mjere energetske učinkovitosti u zgradarstvu, industriji i transportu predstavljaju gotovo polovicu smanjenja emisija u 2020., a dodatna potrebna ulaganja izbalansirana su sa smanjenjem računa za energiju. Ograničavanje izgradnje i korištenja najmanje učinkovitih elektrana na ugljen smanjilo bi emisije za 20% i poboljšalo lokalnu kvalitetu zraka, dok bi udio obnovljivih izvora energije trebao porasti na 27%, kao i korištenje prirodnog plina u proizvodnji električne energije. Aktivnosti usmjerene smanjenju oslobađanja metana, kao vrlo jakog stakleničkog plina, u atmosferu trebale bi se prepoloviti do 2020. čime bi se ostvarilo 18% smanjenje emisija CO2. Ove aktivnosti

Konačno, implementacija djelomičnog napuštanja subvencija za fosilna goriva smanjilo bi emisije za 12%, ali i potaknulo implementaciju novih mjera energetske učinkovitosti.

U izvješću se također navodi kako energetski sektor ni po čemu nije imun na klimatske promjene te im se mora prilagoditi. Tijekom analize ranjivosti energetskih sustava, identificirano je nekoliko iznenadnih i razornih učinaka uzrokovanih ekstremnim

Nove procjene globalnih emisija ugljičnog dioksida (CO2) u 2012. otkrivaju rast od 1.4% čime su emisije dostigle rekordnih 31.6 gigatona. ANALIZA

vremenskim događajima te drugim postepenim utjecajima kao što su promjena prosječne temperature, rast razine mora te promjenjivi vremenski uzorci. Kako bi se poboljšala otpornost energetskog sustava, studija naglašava ulogu vlada u poticanju oprezne prilagodbe kako bi industrija prilikom procjena ri-

prije investicijske odluke.

Financijske implikacije klimatskih politika koje bi vratile svijet na putanju rasta za 2 stupnja Celzija nisu jednake u cjelokupnom energetskom sektoru. Neto prihodi za postojeće elektrane na obnovljive izvore energije i nuklearne elektrane porasli bi zajedno za 1.8 bilijuna dolara do 2035. godine te "prebili" istovjetni pad iz elektrana na ugljen. Niti jedno od postojećih naftnih i plinskih nalazišta ne bi trebalo biti zatvoreno prije vremena. Budući da neka polja tek počinju s proizvodnjom i neće biti u potpunosti razvijena do 2035. godine, oko 5 do 6% dokazanih rezervi nafte i plina neće u potpunosti vratiti troškove uložene u istraživanje i razvoj. Odgađanje cilja od 2 stupnja Celzija do 2020. rezultirati će znatno većim troškovima u energetskom sektoru te povećanju rizika ranijeg stavljanja imovine u mirovanje, njenog gašenja te prebacivanja na druge energente. Tehnologije hvatanja i skladištenja ugljika (CCS) mogu biti dio strategije zaštite imovine, čime bi se smanjio rizik neiskorištene imovine i omogućavanja veće komercijalizacije fosilnih goriva.

Newspaper Board of directors Managing Editors

Tonight's Editors

David John

President, Editor in Chief President, Editor in Chief President, Editor in Chief

SRPANJ | TJEDAN 07

NET

KOMENTARI

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

Energetske komentare i analize pratite na: www.croenergo.eu

FOTOGRAFIJA TJEDNA

STRATEŠKO PARTNERSTVO Siemens i LanzaTech ulaze zajedno u proizvodnju bioetanola ll Njemački industrijski kon-

glomerat Siemens ušao je u 10-godišnji ugovor sa kanadskim proizvođačem biogoriva LanzaTech-om oko razvoja bioetanola iz otpadnih industrijskih plinova korištenjem LanzaTech-ove tehnologije fermentacije. Korištenjem ove tehno logije tvrtke će obrađivati ugljični monoksid i ugljični dioksid iz željezara mogu postati niskougljična goriva i kemikalije poput octene kiseline, acetona, izopropanola, n-butanol ili 2,3-butandiol. Proslavi ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije pridružila se i müenchenska Allianz Arena, jedan od najpoznatijih stadiona na svijetu, koja je do 2 sata ujutro u ponedjeljak svijetilia u crvenoj i bijeloj boji, bojama hrvatskog grba. FOTO: ENERGO MEDIA

Kako je naš ulazak u EU opisan na ec.europa.eu: Dobro došla, Hrvatska! ll Hrvatska je postala 28.

država koja je pristupila EU-u. Službena svečanost održana je u Zagrebu 30. lipnja, a slavlje je trajalo do kasno u noć. Prije svega 20 godina Hrvatska se borila za osamostaljivanje od tadašnje Jugoslavije. Prije 10 godina podnijela je zahtjev za članstvo u EU-u. Danas ulazi u političku i gospodarsku uniju s 27 drugih zemalja prvi put nastalu 1958. Hrvatska je prije pristupanja EU-u morala uskladiti mnoge svoje propise i zakonodavne postupke s onima u EU-u. Tako je primjerice potpuno reformirala pravosudni sustav te promijenila Ustav kako bi jamčila neovisnost javnih

tužitelja. Vlada je osnovala i tijelo za borbu protiv korupcije. Ostale reforme uključuju ograničavanje emisija stakleničkih plinova i prilagodbu standarda sigurnosti hrane. Hrvati sada uživaju sve prednosti građana EU-a. Ako se razbole u drugoj državi EU-a, imaju pravo na jednaku zdravstvenu skrb kao lokalno stanovništvo. Ako imaju probleme s kupnjom preko interneta, zaštićeni su standardima EU-a za zaštitu potrošača. Hrvati koji zovu u domovinu iz neke od država EU-a sada će plaćati i znatno niže naknade za roaming. Hrvatska poduzeća mogu prenositi kapital između Hrvatske i neke od država EU-a te isko-

ristiti propise kojima se olakšava prekogranično plaćanje. Hrvatski poduzetnici sada se mogu pridružiti kolegama iz EU-a u natjecanju za ugovore o javnoj nabavi diljem EU-a, dok mala poduzeća sada imaju pristup financiranju iz Europske investicijske banke. I sama Hrvatska sada m o ž e p r i s t u p i t i e u ro p skim fondovima za regionalni raz voj. Strukturni i kohezijski fondovi EU-a pomoći će zemlji u ulaganju u istraživanje i inovacije, mala p o d u ze ć a , o d r ž i va ra d na mjesta i inicijative za rješavanje problema kao što su nedostatak kvalifikacija i nezaposlenost.

Tim sredstvima uprav l j a Eu ro p s k a k o m i s i j a . Ako hrvatski građanin ili poduzeće ulože pritužbu protiv Komisije – ili bilo koje druge institucije ili tijela EU-a – tu će pritužbu istražiti Europski ombudsman. H r vat s k a j e m a l a ze m lja s populacijom od 4,5 milijuna stanovnika. Graniči s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Mađarskom, Srbijom i Slovenijom te ima preko 1200 otoka i otočića, od kojih je 48 nastanjeno. Hrvatska je valuta kuna, no Hrvatska će, kada ispuni kriterije stabilnosti cijena, javnih finacija i deviznog tečaja, uvesti euro.

Biološki proces fermentacije ponovno koristi emitirane plinove iz konvertera, koksara ili procesa visokih peći kao nutrijente i izvor energije. Direktorica LanzaTech-a, Jennifer Holmgren, izjavila je kako korištenjem njihove tehnolo-

gije emisije ugljičnog dioksida mogu biti korištene kao izvor obnovljive energije uz znatne uštede u emisijama CO2 te dodala: "Oduševljeni smo što ćemo u partnerstvu sa Siemensom isporučiti integrirana rješenja koja poboljšavaju vrijednost i ekološki otisak globalne industrije čelika". Viši potpredsjednik metalnih tehnologija u Siemensu, Norbert Petermaier, istaknuo je: "Jedinstveni proces CO/CO2 biofermentacije prilika je koja se savršeno uklapa u vodeću poziciju Siemensa kao pružatelja zelenih rješenja za industriju te smo upravo zbog ove činjenice odabrali LanzaTech kao partnera u projektu". LanzaTech uskoro u Kini pokreće dva komercijalna projekta koji će koristiti proces fermentacije, dok se početak proizvodnje očekuje 2014. godine.

TOP 5 by CROENERGO.EU TJ E DA N

Novo sniženje: Jeftina struja još jeftinija

01.-05. srpnja

2013.

IEA: OIE će premašiti plin i nuklearnu energiju do 2016.

Zašto GEN-I gubi opskrbu ministarstava električnom energijom?

Cijene dionica porasle treći dan zaredom

L.A. zabranio plastične vrećice

IZVJEŠĆE TJEDNA

TJEDAN 07 | SRPANJ NET

MJESEČNO IZVJEŠĆE EMS-a:

HROTE: U Hrvatskoj 265 elektrana na obnovljive izvore energije U Republici Hrvatskoj je na dan 30.06.2013. godine, u sustavu poticaja, u pogonu 265 elektrana na obnovljive izvore energije (OIE), a iz tih je izvora u elektroenergetskoj mreži Hrvatske elektroprivrede, d.d., 262,217 MW snage. IZVJEČŠĆE

Po instaliranoj snazi, na prvom su mjestu vjetroelektrane s ukupno 225,25 MW (12 projekata po TS-u iz 2007. godine), na drugom su mjestu kogeneracijska postrojenja s ukupno 11,493 MW (4 projekta po TS-u iz 2007. godine) te na trećem mjestu zauzimaju, zanimljivo, elektrane na bioplin s ukupno 8,135 MW (8 projekata po TS-u iz 2007. i 1 projekt po TS-u iz 2012. godine)... Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Savez za energetiku Zagre-

ba i Energo Media Servis završili su drugi dodatak nedavno objavljenoj studiji o stanju projekata obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj, a na temelju podataka dostupnih zaključno s 30.06.2013. godine koje je objavio Hrvatski operator tržišta energije (HROTE). U Republici Hrvatskoj je na dan 30.06.2013. godine, u sustavu poticaja, u pogonu 265 elektrana na obnovljive izvore energije (OIE), a iz tih je izvora u elektroenergetskoj mreži Hrvatske elektroprivrede, d.d., 262,217 MW snage. S financijske strane, u sektor obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj je do sada uloženo više od pola milijarde eura. Po instaliranoj snazi, na prvom su mjestu vjetroelektrane s ukupno 225,25 MW (12 projekata po TS-u iz 2007. godine), na drugom su mjestu kogeneracijska postrojenja s ukupno 11,493 MW (4 projekta po TS-u iz 2007. godine) te na trećem mjestu zauzimaju, zanimljivo, elektrane na bioplin s ukupno 8,135 MW (8 projekata po TS-u iz 2007. i 1 projekt po TS-u iz 2012. godine).

FOTO: ENERGO MEDIA

U idućih godinu dana (do kraja travnja 2014. godine) očekuje se ostvarenje 921 projekta ukupne snage 277,292 MW. Naime, analizirajući sklopljene ugovore o otkupu električne energije iz obno-

vljivih izvora energije, a na temelju dostupnih podataka HROTE-a, u Republici Hrvatskoj postoji 921 projekt-postrojenja koja još uvijek nisu priključena na elektroenergetsku mrežu. Po planiranoj snazi, na prvom su mjestu vjetroelektrane s ukupno 179,00 MW (3 projekata po TS-u iz 2007. i 3 projekta po TS-u iz 2012. godine), na drugom su mjestu elektrane na biomasu s ukupno 54,83 MW (4 projekata po TSu iz 2007. i 4 projekta po TS-u iz 2012. godine) te treće mjesto zauzimaju solarne elektrane s 33,31 MW (27 projekata po TS-u iz 2007. i 871 projekt po TS-u iz 2012. godine). U Republici Hrvatskoj na dan zaključenja ovog Izvješća u pogonu je, u sustavu povlaštenih proizvođača električne energije, 12 vjetroelektrana ukupne instalirane snage 225,25 MW. Riječ je o projektima Mala vjetroelektrana Ravna 1 (Adria Wind Power d.o.o.), Vjetroelektrana Trtar-Krtolin (Vjetroelektrana Trtar-Krtolin d.o.o.), Vjetroelektrana Orlice (Vjetroelektrana Orlice d.o.o.), Vjetroelektrana Vrataruša (Selan d.o.o.), Vjetroelektrana ZD6 (Velika Popina d.o.o.), Vjetroelektrana Crno Brdo (Vjetroelektrana Crno Brdo d.o.o.), Vjetroelektrana ZD2 (EKO d.o.o.), Vjetroelektrana ZD3 (EKO d.o.o.), Vjetroelektrana Pometno brdo (Končar-Obnovljivi izvori d.o.o.), Vjetroelektrana Ponikve (Vjetroelektrana Ponikve d.o.o.), Vjetroelektrana ST1-2 (Oštra Stina d.o.o.) te Vjetroelektrana Jelinak (E.H.N., d.o.o.). HROTE bilježi i sklopljene ugovore o otkupu električne energije s još 6 vjetroprojekta, a čiji pogoni do zaključenja ovog Izvješća nisu pušteni u rad. Riječ je, prema Tarifnom sustavu iz 2007. godine, o projektima Vjetroelektrana ZD4 (Eko Zadar Dva d.o.o.), Vjetroelektrana Glunča (Vjetroelektrana Glunča d.o.o.) i Vjetroelektrana ST1-1 (Oštra Stina d.o.o.). Prema Tarifnom sustavu iz 2012. godine, riječ je o projektima Vjetroelektrana

Zelengrad-Obrovac 99 MW (Eko-Energija d.o.o.), Vjetroelektrana Ogorje (Ailos Projekt d.o.o.) te Vjetroelektrana Velika Glava, Bubrig i Crni Vrh (RP Global Danilo d.o.o.). Ukupna planirana snaga navedenih pogodna iznosi 179,00 MW. U Republici Hrvatskoj je na dan zaključenja ovog Izvješća na elektroenergetsku mrežu priključeno, u sustavu povlaštenih proizvođača električne energije, 232 pogona (solarnih elektrana) ukupne instalirane snage 6,81 MW. HROTE bilježi i sklopljene ugovore o otkupu električne energije s još 898 pogona na sunčevu energiju, a čiji pogoni do zaključenja ovog Izvješća nisu pušteni u rad. Planirana snaga navede nih pogona iznosi 33,31 MW. U Republici Hrvatskoj na elektroenergetsku mrežu priključene su ukupno, u sustavu povlaštenih proizvođača električne energije, 3 elektrane na biomasu, a to su projekti Kogeneracijsko postrojenje na biomasu Lika Energo Eko (Lika Energo Eko d.o.o.), Energana Varaždin (Univerzal d.o.o.) te Kogeneracijsko postrojenje na bazi izgaranja drvne biomase "Strizivojna Hrast" (Strizivojna Hrast d.o.o.). Ukupna instalirana snaga navedenih pogona iznosi 6,69 MW. HROTE bilježi i sklopljene ugovore o otkupu električne energije s još 8 pogona na biomasu, a čiji pogoni do zaključenja ovog Izvješća nisu pušteni u rad. Riječ je, prema Tarifnom sustavu iz 2007. godine, o projektima Proizvodnja električne energije i kućnog peleta iz biomase (Pelet Grupa d.o.o.), RES Bioenergija Jasenovac (RES Bioenergija Jasenovac d.o.o.), Kogeneracijsko postrojenje na biomasu RES Bioenergija Vrbanja (Res Bioenergija Vrbanja d.o.o.) te Termoelektrana Koprivnički Ivanec (e-two-energy proizvodnja d.o.o.). Prema Tarifnom sustavu iz 2012. godine, riječ je o projektima Bioelektrana – toplana Glina (BE-TO Glina d.o.o.),

SRPANJ | TJEDAN 07 NET

Viridas Biomass 9,99 MW (Uni Viridas d.o.o.), Kogeneracijsko postrojenje Županja (Strateški plan – Energetski Projekti d.o.o.) i Kogeneracijsko postrojenje Benkovac (Strateški plan – Energetski Projekti d.o.o.). Ukupna planirana snaga navedenih pogona iznosi 54,83 MW. U Republici Hrvatskoj na elektroenergetsku mrežu priključeno je ukupno, u sustavu povlaštenih proizvođača električne energije, 9 elektrana na bioplin ukupne instalirane snage 8,135 MW. Riječ je o projektima, prema Tarifnom sustavu iz 2007. godine, Bioplinsko postrojenje Ivanko-

NAJAVA DOGAĐAJA

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

vo (Osatina Grupa d.o.o.), Bioplinsko postrojenje Ivankovo 2 (Bovis d.o.o.), Bioplinsko postrojenje Tomašanci (Osatina Grupa d.o.o.), Bioplinsko postrojenje Tomašanci 2 (Farma Tomašanci d.o.o.), Bioplinsko postrojenje u sklopu farme pilića Rosulje (Veterinarska Ambulanta Dvor d.o.o.), Bioplinsko postrojenje Mala Branjevina 2 (Farma Muznih Krava Mala Branjevina d.o.o.), Bioplinsko postrojenje Mala Branjevina 1 (Novi Agrar d.o.o.) te Landia-Gradina (Landia d.o.o.). Prema Tarifnom sustavu iz 2012. godine riječ je o projektu Bioplinsko postrojenje Gradec (Energija Gradec d.o.o.).

HROTE bilježi i sklopljene ugovore o otkupu električne energije s još 6 pogona na bioplin, a čiji pogoni do zaključenja ovog Izvješća nisu pušteni u rad. Riječ je o projektima, prema Tarifnom sustavu iz 2007. godine, Bio postrojenje Donji Miholjac (EnviTec Biogas d.o.o.), Bio postrojenje Viljevo (EnviTec Biogas d.o.o.) te Bioplinska elektrana Pisarovina (BPEL d.o.o.). Prema Tarifnom sustavu iz 2012. godine riječ je o projektima Bioplinsko postrojenje Slašćak (Osatina Grupa d.o.o.), Bioplinsko postrojenje (Dar Prirode d.o.o.), Bioplinsko postrojenje Bojana (Moslavina Proizvodi d.o.o.) te Bioplinsko pos-

Najave događaja pratite na portalu: www.croenergo.eu

trojenje BIOEL (Bioel d.o.o.). Planirana snaga svih navedenih pogona iznosi 5,29 MW. U Republici Hrvatskoj na elektroenergetsku mrežu priključene su, u sustavu povlaštenih proizvođača električne energije, ukupno 4 hidroelektrane ukupne instalirane snage 1,34 MW. Riječ je o projektima, prema Tarifnom sustavu iz 2007. godine, mHE Mataković (mHE Mataković, obrt za proizvodnju električne energije), mHE Mataković (MATAKOVIĆ strojna obrada metala) te Mala hidroelektrana Pleternica na rijeci Orljavi (Mala hidroelektra-

na Pleternica d.o.o.). Prema Tarifnom sustavu iz 2012. godine riječ je o projektu Agregat biološkog minimuma HE Lešće (HEP-Proizvodnja d.o.o.). HROTE bilježi i sklopljeni ugovor o otkupu električne energije s još 2 hidro-projekta, a čiji pogoni do zaključenja ovog Izvješća nisu pušteni u rad. Riječ je o projektima, prema Tarifnom sustavu iz 2012. godine, Mala hidroelektrana Badljevina (Peranović d.o.o.) i Mala hidroelektrana Zvečevo (Končar-Obnovljivi izvori d.o.o.). Planirana snaga svih navedenih pogona iznosi 0,142 MW.

U Republici Hr vatskoj u sustavu povlaštenih proizvođača električne energije, a prema evidenciji koju vodi HROTE, još uvijek ne postoji niti jedan instalirani geotermalni kapacitet za proizvodnju električne energije. Sa stajališta sklopljenih ugovora o otkupu električne energije, a čija postrojenja još uvijek nisu puštena u pogon, tvrtka Geoen d.o.o. nositelj je projekta Geotermalna elektrana Marija 1 planirane snage 4,71 MW prema Tarifnom sustavu iz 2007. godine. (C) Objavljeno unutar Vodiča za investitore u sektoru OIE 2013.

30% GREENVEST

HOME EDITION prvi hrvatski green lifestyle sajam

POPUSTA NA ZAKUPE DO 12.07.2013.

>>> Integrirana rješenja i platforme za razvoj zelenog gospodarstva...

ARENA CENTAR ZAGREB | 17.-19.10.2013. | GREENVEST.COM.HR

Izdanje prvog hrvatskog green-tech i green-lifestyle sajma otvorenog tipa obuhvatiti će 18 programskih područja. Prijavite se putem web stranice greenvest.com.hr. > 125.000 posjetitelja u tri dana događanja | > 25.000 primjeraka kataloga | > 2.500 m2 izložbene površine

EMS

ENERGO MEDIA SERVIS

ENERGIJA i okoliš na jednom mjestu

Energo Media Servis je PATRON član Saveza za energetiku Zagreba od 2012. ENERGO MEDIA SERVIS | Grand Center | ul. Petra Hektorovića 2/V | 10 000 Zagreb | T: +385-1-6441-445