Krivicni Zakon Bosne I Hercegovine

PREýIŠûENI, NEZVANIýNI TEKST (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine” br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10) 1 Na osnovu þlana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na sjednici Doma naroda održanoj 18. juna 2003. godine, i na sjednici Predstavniþkog doma, održanoj 27. juna 2003. godine, usvojila je

KRIVIýNI ZAKON BOSNE I HERCEGOVINE OPûI DIO I GLAVA PRVA Osnovni pojmovi ýlan 1.

(1) Kriviþno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine saþinjavaju kriviþnopravne odredbe sadržane u ovom zakonu i u drugim zakonima Bosne i Hercegovine.

(2) Teritorija Bosne i Hercegovine je suhozemna teritorija, obalno more i vodene površine unutar njenih granica, kao i zraþni prostor nad njima.

(3) Službeno lice je izabrani ili imenovani funkcioner u organima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti Bosne i Hercegovine i u drugim državnim i upravnim ustanovama ili službama koje vrše odreÿene upravne, struþne i druge poslove u okviru prava i dužnosti vlasti koja ih je osnovala; lice koje stalno ili povremeno vrši službenu dužnost u navedenim upravnim organima ili ustanovama; ovlašteno lice u privrednom društvu ili u drugom pravnom licu kojem je zakonom ili drugim propisom donesenim na osnovu zakona povjereno vršenje javnih ovlaštenja, a koje u okviru tih ovlaštenja obavlja odreÿenu dužnost; te drugo lice koje uz naknadu ili bez naknade obavlja odreÿenu službenu dužnost na osnovu ovlaštenja iz zakona ili drugog propisa donesenog na osnovu zakona.

(4) Kad je kao poþinilac odreÿenog kriviþnog djela oznaþeno službeno lice, lica iz stava (3) ovog þlana mogu biti poþinioci tih djela ako iz obilježja pojedinog kriviþnog djela ili iz pojedinog propisa ne proizlazi da poþinilac može biti samo neko od tih lica.

(5) Odgovorno lice je lice u privrednom društvu ili u drugom pravnom licu kojem je s obzirom na njegovu funkciju ili na osnovu posebnog ovlaštenja povjeren odreÿeni krug poslova koji se odnose na primjenu zakona ili propisa donesenih na osnovu zakona, ili opüeg akta privrednog društva ili druge pravne osobe u upravljanju i rukovanju imovinom, ili se odnose na rukovoÿenje proizvodnim ili nekim drugim privrednim procesom ili na nadzor nad njima.

Odgovornim licem smatra se i službeno lice u smislu stava (3) ovog þlana kada su u pitanju radnje kod kojih je kao poþinilac oznaþeno odgovorno lice, a nisu propisane kao kriviþno djelo odredbama glave o kriviþnim djelima protiv službene i druge odgovorne dužnosti, ili odredbama o kriviþnim djelima koje poþini službeno lice propisanim u nekoj drugoj glavi ovog zakona ili drugim zakonom Bosne i Hercegovine.

(6) Kad je kao poþinilac kriviþnih djela oznaþeno službeno ili odgovorno lice, sva lica iz stavova (3) i (5) ovog þlana mogu biti poþinioci tih djela, ukoliko iz zakonskih obilježja pojedinog kriviþnog djela ne proizlazi da poþinilac može biti samo neko od tih lica.

1

Kriviþni zakon Bosne i Hercegovine nametnut je odlukom Visokog predstavnika i objavljen u “Službenom glasniku BiH” br. 3/03. Ispravka nametnutog zakona objavljena je u “Službenom glasniku BiH” br. 32/03. Tekst zakona usvojen od strane Parlamentarrne skupštine BiH objavljen je u “Službenom glasniku BiH” br. 37/03. Tekst koji je podvuþen su izmjene i dopune objavljene u “Službenom glasniku BiH” br.54/04. Tekst koji je italic i podvuþen su izmjene i dopune objavljene u “Službenom glasniku BiH” br, 61/04. Tekst koji je dvostruko podvuþen su izmjene i dopune objavljene u “Službenom glasniku BiH” br. 30/05. Tekst koji je podebljan, italic i podvuþen su izmjene i dopune objavljene u “Službenom glasniku BiH” br. 53/06. Tekst koji je italic i podebljan su izmjene i dopune objavljene u “Službenom glasniku BiH” br, 56/06. Zakon o usvajanju izmjena Kriviþnog zakona objavljenih u “Službenom glasniku BiH” br.

54/04, objavljen je u “Službenom glasniku BiH” br. 32/07. Tekst koji je podebljan, italic i dvostruko podvuþen su izmjene i dopune objavljene u “Službenom glasniku BiH” br. 8/10

(7) Strano službeno lice je þlan zakonodavnog, izvršnog, upravnog ili sudskog organa strane države, javni funkcioner meÿunarodne organizacije i njenih organa, sudija ili drugo službeno lice meÿunarodnog suda na službi u Bosni i Hercegovini, koje radi za naknadu ili bez naknade.

(8) Meÿunarodni službenik je civilni zaposlenik koji radi za meÿunarodnu organizaciju ili agenciju.

(9) Vojno lice, u smislu ovog zakona, je profesionalno vojno lice i lice u rezervnom sastavu, dok su na službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, u skladu sa Zakonom o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine.

(10) Kada je službeno lice oznaþeno kao lice protiv kojeg je poþinjeno kriviþno djelo, službeno lice je, u smislu ovog zakona, osim lica definiranih u stavu (3) ovog þlana, i vojno lice iz stava (9) ovog þlana.

(11) Dijete je, u smislu ovog zakona, osoba koja nije navršila 14 godina života.

(12) Maloljetnik je, u smislu ovog zakona, osoba koja nije navršila 18 godina života.

(13) Pravno lice je, u smislu ovog zakona, Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska, Brþko Distrikt Bosne i Hercegovine, kanton, grad, opüina, mjesna zajednica, svaki organizacioni oblik privrednog društva i svi oblici povezivanja privrednih društava, ustanova, institucije za obavljanje kreditnih i drugih bankarskih poslova, za osiguranje imovine i lica, kao i druge finansijske institucije, fond, politiþke organizacije i udruženja graÿana i drugi oblici udruživanja koji mogu sticati sredstva i koristiti ih na isti naþin kao i svaka druga institucija ili organ koji ostvaruje i koristi sredstva i kojem je zakonom priznato svojstvo pravnog lica.

(14) Privredno društvo je, u smislu ovog zakona, korporacija, preduzeüe, firma, partnerstvo i svaki organizacioni oblik registriran za obavljanje privredne djelatnosti.

(15) Udruženje je bilo koji oblik udruživanja tri ili više lica.

(16) Više lica je najmanje dva lica.

(17) Skupina ljudi je najmanje pet lica.

(18) Grupa ljudi je udruženje od najmanje tri lica koja su povezana radi izvršenja kriviþnih djela, pri þemu svako od njih daje svoj udio u izvršenju kriviþnog djela.

(19) Organizirana grupa je grupa ljudi formirana radi neposrednog izvršenja kriviþnog djela, i koja ne mora imati formalno definirane uloge svojih þlanova, kontinuitet þlanstva ili razvijenu strukturu.

(20) Grupa za organizirani kriminal je grupa od tri ili više lica koja postoji u izvjesnom vremenskom periodu i koja djeluje sporazumno s ciljem izvršenja jednog ili više kriviþnih djela za koja se po zakonu može izreüi kazna zatvora preko tri godine ili teža kazna, a radi sticanja materijalne koristi.

(21) Teroristiþka grupa je organizirana grupa koju þine najmanje tri lica, koja je formirana i djeluje u odreÿenom vremenskom periodu s ciljem izvršenja nekog od kriviþnih djela terorizma.

(22) Tajni podatak je informacija iz oblasti javne sigurnosti, odbrane, vanjskih poslova i interesa, obavještajne i sigurnosne djelatnosti ili interesa Bosne i Hercegovine, komunikacionih i drugih sistema važnih za državne interese, pravosuÿe, projekte i planove znaþajne za odbrambenu i obavještajno-sigurnosnu djelatnost, nauþnih, istraživaþkih, tehnoloških, privrednih i finansijskih poslova od važnosti za sigurnost i funkcioniranje institucija Bosne i Hercegovine, odnosno sigurnosnih struktura na svim nivoima državne organizacije Bosne i Hercegovine, a koja je odreÿena kao tajna zakonom, drugim propisom ili opüim aktom nadležnog organa donesenim na osnovu zakona ili koja je odreÿena kao tajni podatak u skladu s odredbama zakona i propisa o zaštiti tajnih podataka. Ovaj pojam takoÿer ukljuþuje i tajni podatak druge države, meÿunarodne ili regionalne organizacije.

(23) Isprava ili dokument je svaki predmet koji je pogodan ili odreÿen da služi kao dokaz za neku þinjenicu koja je od znaþaja za pravne odnose.

(24) Novac je metalno ili papirnato sredstvo plaüanja koje je na osnovu zakona u opticaju u Bosni i Hercegovini ili u stranoj državi.

(25) Znaci za vrijednost podrazumijevaju i strane znakove za vrijednost.

(26) Pokretna stvar je i svaka proizvedena ili sakupljena energija za davanje svjetlosti, toplote ili kretanja, kao i telefonski i drugi impulsi.

(27) Prijevozno sredstvo je svako plovilo, vozilo i letjelica, kao i bilo koje drugo sredstvo koje se može koristiti za prijevoz u suhozemnom, vodenom ili zraþnom saobraüaju, bez obzira na vrstu pogona.

(28) Sila je i primjena hipnoze ili omamljujuüih sredstava s ciljem da se neko protiv svoje volje dovede u nesvjesno stanje ili onesposobi za otpor.

(29) Opojna droga je medicinski lijek ili opasna supstanca s adiktivnim i psihotropnim svojstvima, ili supstanca koja 2

se lako može pretvoriti u takvu supstancu ako podliježe kontroli prema meÿunarodnoj konvenciji koju je Bosna i Hercegovina ratificirala, ili supstanca koju je nadležna institucija Bosne i Hercegovine ili nadležna institucija entiteta proglasila opojnom drogom.

(30) Oružje i vojna oprema su predmeti i sredstva navedeni u Zakonu o proizvodnji, uvozu i izvozu oružja i vojne opreme.

(31) Radioaktivni materijal je nuklearni materijal i ostale radioaktivne materije koje sadrže nuklide koji se spontano raspadaju (proces propraüen emisijom jedne ili više vrsta jonizirajuüeg zraþenja, kao npr. alfa, beta, neutronske þestice i gama zraci), a koje zbog svojih radioloških ili fisilnih svojstava mogu uzrokovati smrt, ozbiljne tjelesne povrede ili štetu velikih razmjera za imovinu ili okoliš.

(32) Nuklearni materijal je plutonij, osim onog s koncentracijom izotopa koja prelazi 80% u plutoniju-238 ili uranij233; uranij obogaüen izotopom 235 ili 233; uranij koji sadrži mješavinu izotopa kakva se nalazi u prirodi, osim u obliku rude ili rudnih ostataka; ili bilo koji materijal koji sadrži jedan ili više gore navedenih, pri þemu "uranij obogaüen izotopima 235 ili 233" znaþi uranij koji sadrži izotop 235 ili 233 ili oba u iznosu koji je takav da omjer zbira ovih izotopa prema izotopu 238 bude veüi od omjera izotopa 235 prema izotopu 238 koji se javlja u prirodi.

(33) Nuklearni ureÿaj je svaki nuklearni eksplozivni ureÿaj ili svaki ureÿaj koji raspršuje radioaktivni materijal ili emitira zraþenje koje može, zbog svojih radioloških svojstava, prouzroþiti smrt, ozbiljnu tjelesnu povredu ili štetu velikih razmjera za imovinu ili okoliš.

(34) Nuklearni objekat je svaki nuklearni reaktor, ukljuþujuüi reaktor montiran na plovilo, vozilo, letjelicu ili svemirski objekat koji se primjenjuje kao izvor energije kako bi se pokretalo takvo plovilo, vozilo, letjelica ili svemirski objekat ili za bilo koju drugu svrhu, ili svako postrojenje ili sredstvo koje se koristi za proizvodnju, skladištenje, preradu ili transport radioaktivnog materijala.

(35) Fiksna platforma je vještaþki otok, ureÿaj ili naprava koja je stalno priþvršüena za morsko dno u svrhu istraživanja ili iskorištavanja prirodnih bogatstava ili u druge privredne svrhe.

(36) Eksplozivna naprava je: a) b)

eksplozivno ili zapaljivo oružje ili naprava koja je konstruirana da ili može prouzrokovati smrt, tešku tjelesnu povredu ili znatnu materijalnu štetu; ili oružje ili naprava koja je konstruirana da ili može prouzrokovati smrt, tešku tjelesnu povredu ili štetu velikih razmjera oslobaÿanjem, širenjem ili djelovanjem otrovnih hemikalija, bioloških agensa ili otrova ili sliþnih materija ili radijacijom ili radioaktivnim materijalom.

(37) Holokaust je zloþin genocida i zloþini protiv þovjeþnosti poþinjeni od strane njemaþkog nacistiþkog režima tokom Drugog svjetskog rata koji su kao takvi priznati u konaþnim i obvezujuüim odlukama ili presudama Meÿunarodnog vojnog tribunala uspostavljenog Londonskim sporazumom od 8. avgusta 1945. godine.

(38) Masovna grobnica je neoznaþeno mjesto u kojem se nalaze dva ili više tijela ili ostaci ljudskih tijela ili mjesto na koje su takva tijela ili ostaci ljudskih tijela naknadno premješteni, a nastala je izvršenjem kriviþnih djela propisanih þlanovima od 171. do 180. ovog zakona.

(39) Izražavanje u jednom gramatiþkom rodu, muškom ili ženskom, ukljuþuje oba roda fiziþkih lica.

II GLAVA DRUGA OSNOVNE ODREDBE Osnova i granice kriviþnopravne prinude ýlan 2.

(1) Kriviþna djela i kriviþnopravne sankcije se propisuju samo za ona ponašanja kojima se tako ugrožavaju ili povrjeÿuju osobne slobode i prava þovjeka te druga prava i društvene vrijednosti zajamþene i zaštiüene Ustavom Bosne i Hercegovine i meÿunarodnim pravom, da se njihova zaštita ne bi mogla ostvariti bez kriviþnopravne prinude.

(2) Propisivanje kriviþnih djela i vrste i raspona kriviþnopravnih sankcija zasniva se na neophodnosti primjene kriviþnopravne prinude i njenoj srazmjernosti jaþini opasnosti za osobne slobode i prava þovjeka, te druge osnovne vrijednosti.

Naþelo zakonitosti ýlan 3.

(1) Kriviþna djela i kriviþnopravne sankcije propisuju se samo zakonom.

3

(2) Nikome ne može biti izreþena kazna ili druga kriviþnopravna sankcija za djelo koje, prije nego što je uþinjeno, nije bilo zakonom ili meÿunarodnim pravom propisano kao kriviþno djelo i za koje zakonom nije bila propisana kazna.

Naþelo krivice ýlan 3a.

Niko ne može biti kažnjen niti se prema njemu mogu izreüi druge kriviþnopravne sankcije ako nije kriv za poþinjeno kriviþno djelo.

Vremensko važenje kriviþnog zakona ýlan 4.

(1) Na uþinitelja kriviþnog djela primjenjuje se zakon koji je bio na snazi u vrijeme uþinjenja kriviþnog djela.

(2) Ako se poslije uþinjenja kriviþnog djela jednom ili više puta izmijeni zakon, primijenit üe se zakon koji je blaži za uþinitelja.

Suÿenje ili kažnjavanje za kriviþna djela prema opüim naþelima meÿunarodnog prava ýlan 4a) ýlanovi 3. i 4. ovog zakona ne spreþavaju suÿenje ili kažnjavanje bilo kojeg lica za bilo koje þinjenje ili neþinjenje koje je u vrijeme kada je poþinjeno predstavljalo kriviþno djelo u skladu s opüim naþelima meÿunarodnog prava.

Vrste kriviþnopravnih sankcija ýlan 5.

Kriviþnopravne sankcije su: kazne, uvjetna osuda, mjere sigurnosti i odgojne mjere.

Svrha kriviþnopravnih sankcija ýlan 6.

Svrha kriviþnopravnih sankcija je: a) b)

zaštita društva od izvršenja kriviþnih djela preventivnim uticanjem na druge da poštuju pravni sistem i ne poþine kriviþna djela te spreþavanjem poþinioca da poþini kriviþna djela kao i podsticanje njegovog preodgoja; zaštita i satisfakcija žrtve kriviþnog djela..

Ograniþenja u izvršenju kriviþnopravnih sankcija ýlan 7.

Uþinitelju kriviþnog djela u izvršenju kriviþnopravne sankcije mogu biti oduzeta ili ograniþena odreÿena prava samo u mjeri koja odgovara prirodi i sadržini te sankcije i samo na naþin kojim se osigurava poštivanje osobe uþinitelja i njegovo ljudsko dostojanstvo, u skladu sa zakonom i meÿunarodnim pravom.

III GLAVA TREûA PRIMJENA KRIVIýNOG ZAKONODAVSTVA BOSNE I HERCEGOVINE Primjena kriviþnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine prema svakome ko na teritoriji Bosne i Hercegovine poþini kriviþno djelo ýlan 8.

(1) Kriviþno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema svakome ko poþini kriviþno djelo na teritoriji Bosne i Hercegovine.

(2) Kriviþno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema svakome ko poþini kriviþno djelo na domaüem plovilu, bez obzira gdje se plovilo nalazilo u vrijeme izvršenja kriviþnog djela.

(3) Kriviþno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema svakome ko poþini kriviþno djelo u domaüem civilnom zrakoplovu dok leti ili u domaüem vojnom zrakoplovu, bez obzira gdje se zrakoplov nalazio u vrijeme izvršenja kriviþnog djela.

4

Primjena kriviþnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine za kriviþna djela poþinjena izvan Bosne i Hercegovine ýlan 9.

(1)

Kriviþno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema svakome ko izvan njene teritorije poþini: a) b) c) d)

bilo koje kriviþno djelo protiv integriteta Bosne i Hercegovine iz glave XVI (Kriviþna djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine) ovog zakona; kriviþno djelo krivotvorenja novca ili krivotvorenja vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine, kriviþno djelo krivotvorenja znakova za vrijednost ili krivotvorenja znakova za obilježavanje robe, mjera i utega izdatih na osnovu propisa institucija Bosne i Hercegovine iz þlanova od 205. do 208. ovog zakona; kriviþno djelo koje je Bosna i Hercegovina obavezna kažnjavati prema propisima meÿunarodnog prava, meÿunarodnih ili meÿudržavnih ugovora; kriviþno djelo protiv službenog ili odgovornog lica u institucijama Bosne i Hercegovine u vezi s njegovom službom.

(2) Kriviþno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema državljaninu Bosne i Hercegovine koji izvan teritorije Bosne i Hercegovine poþini bilo koje kriviþno djelo.

(3) Kriviþno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema strancu koji izvan teritorije Bosne i Hercegovine prema Bosni i Hercegovini ili njenom državljaninu poþini bilo koje kriviþno djelo koje nije obuhvaüeno odredbom stava (1) ovog þlana.

(4) Kriviþno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema strancu koji izvan teritorije Bosne i Hercegovine prema stranoj državi ili prema strancu poþini kriviþno djelo za koje se po tom zakonodavstvu može izreüi kazna zatvora od pet godina ili teža kazna.

(5) U sluþajevima iz stavova (2) i (3) ovog þlana, kriviþno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primijenit üe se samo ako se poþinilac kriviþnog djela zatekne na teritoriji Bosne i Hercegovine ili joj bude izruþen, a u sluþaju iz stava (4) ovog þlana samo ako se poþinilac zatekne na teritoriji Bosne i Hercegovine i ne bude izruþen drugoj državi.

Primjena kriviþnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine prema maloljetnicima ýlan 10.

Kriviþno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema maloljetnicima u skladu s glavom X (Pravila o odgojnim preporukama, odgojnim mjerama i o kažnjavanju maloljetnika) ovog zakona i drugim zakonima Bosne i Hercegovine.

Primjena kriviþnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine na pravna lica ýlan 11.

Kriviþno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se na pravna lica u skladu s glavom XIV (Odgovornost pravnih lica za kriviþna djela) ovog zakona i drugim zakonima Bosne i Hercegovine.

Iskljuþenje primjene kriviþnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine prema djeci ýlan 12.

(1) Kriviþno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine ne primjenjuje se prema djetetu.

Primjena opüeg dijela ovog zakona ýlan 13.

(1) Odredbe opüeg dijela ovog zakona primjenjuju se prema uþiniteljima svih kriviþnih djela propisanih u zakonima Bosne i Hercegovine.

(2) Odredbe opüeg dijela ovog zakona primjenjuju se prema maloljetnicima, osim ako zakonom nije drugaþije propisano.

(3) Odredbe opüeg dijela ovog zakona primjenjuju se na pravne osobe, osim ako ovim zakonom nije drugaþije propisano.

5

IV GLAVA ýETVRTA ZASTARJELOST Zastarjelost kriviþnog gonjenja ýlan 14.

(1) Ako u ovom zakonu nije drukþije propisano, kriviþno gonjenje ne može se poduzeti kad od uþinjenja kriviþnog djela protekne: a)

tridesetpet godina za kriviþno djelo s propisanom kaznom dugotrajnog zatvora;

b)

dvadeset godina za kriviþno djelo s propisanom kaznom zatvora preko deset godina;

c)

petnaest godina za kriviþno djelo s propisanom kaznom zatvora preko pet godina;

d)

deset godina za kriviþno djelo s propisanom kaznom zatvora preko tri godine;

e)

pet godine za kriviþno djelo s propisanom kaznom zatvora preko jedne godine;

f)

tri godine za kriviþno djelo s propisanom kaznom zatvora do jedne godine ili novþanom kaznom.

(2) Ako je za kriviþno djelo propisano više kazni, rok zastarjelosti odreÿuje se po najtežoj propisanoj kazni.

Tok i prekid zastarjelosti kriviþnog gonjenja ýlan 15.

(1) Zastarijevanje kriviþnog gonjenja poþinje od dana kad je kriviþno djelo uþinjeno.

(2) Zastarijevanje ne teþe za vrijeme za koje se po zakonu kriviþno gonjenje ne može poduzeti ili nastaviti.

(3) Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom koja se poduzima radi gonjenja uþinitelja zbog uþinjenog kriviþnog djela.

(4) Zastarijevanje se prekida i kad uþinitelj, u vrijeme dok teþe rok zastarjelosti, uþini isto tako teško ili teže kriviþno djelo.

(5) Sa svakim prekidom zastarijevanje poþinje ponovno teüi.

(6) Zastarjelost kriviþnog gonjenja nastupa u svakom sluþaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost kriviþnog gonjenja.

Zastarjelost izvršenja kazne ýlan 16.

Ako u ovom zakonu nije drukþije propisano, izreþena kazna neüe se izvršiti kad od dana pravomoünosti presude kojom je kazna izreþena protekne: a)

tridesetpet godina ako je izreþena kazna dugotrajnog zatvora;

b) dvadeset godina ako je izreþena kazna zatvora preko deset godina; c)

petnaest godina ako je izreþena kazna zatvora preko pet godina;

d) deset godina ako je izreþena kazna zatvora preko tri godine; e)

pet godine ako je izreþena kazna zatvora preko jedne godine;

f)

tri godine ako je izreþena kazna zatvora do jedne godine ili novþana kazna.

Zastarjelost izvršenja sporednih kazni i mjera sigurnosti ýlan 17.

(1) Zastarjelost izvršenja novþane kazne kao sporedne kazne nastupa kad protekne dvije godine od dana pravomoünosti presude kojom je ta kazna izreþena.

(2) Zastarjelost izvršenja mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeþenja i mjere sigurnosti oduzimanja predmeta nastupa kad protekne pet godina od dana pravomoünosti odluke kojom su te mjere izreþene.

(3) Zastarjelost izvršenja mjere sigurnosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti nastupa kad protekne onoliko vremena koliko je sud odredio za trajanje te mjere.

6

Tok i prekid zastarijevanja izvršenja kazne i mjera sigurnosti ýlan 18.

(1) Zastarijevanje izvršenja kazne poþinje od dana pravomoünosti presude kojom je kazna izreþena, a u sluþaju opoziva uvjetne osude, od dana pravomoünosti odluke o opozivu uvjetne osude.

(2) Zastarijevanje ne teþe za vrijeme za koje se po zakonu izvršenje kazne ne može poduzeti.

(3) Zastarijevanje se prekida svakom radnjom nadležnog organa koja se poduzima radi izvršenja kazne.

(4) Sa svakim prekidom zastarijevanje poþinje ponovno teüi.

(5) Zastarjelost izvršenja kazne nastupa u svakom sluþaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost izvršenja kazne.

(6) Odredbe stava 2. do 5. ovog þlana primjenjuju se i na zastarjelost izvršenja mjera sigurnosti.

Nezastarivost kriviþnog gonjenja i izvršenja kazne ýlan 19.

Kriviþno gonjenje i izvršenje kazne ne zastarijeva za kriviþna djela genocida, zloþina protiv þovjeþnosti te ratnih zloþina, kao ni za kriviþna djela za koja po meÿunarodnom pravu zastarjelost ne može nastupiti.

V GLAVA PETA KRIVIýNO DJELO Kriviþno djelo ýlan 20.

Kriviþno djelo je protupravno djelo koje je zakonom propisano kao kriviþno djelo, þija su obilježja propisana zakonom i za koje je zakonom propisana kriviþnopravna sankcija.

Naþin uþinjenja kriviþnog djela ýlan 21.

(1) Kriviþno djelo može se uþiniti þinjenjem ili neþinjenjem.

(2) Kriviþno djelo je uþinjeno neþinjenjem kad je uþinitelj koji je pravno obavezan sprijeþiti nastupanje zakonom opisane posljedice kriviþnog djela to propustio uþiniti, a takvo je propuštanje po djelovanju i znaþenju jedanko uþinjenju tog kriviþnog djela þinjenjem.

Vrijeme uþinjenja kriviþnog djela ýlan 22.

Kriviþno djelo je uþinjeno u vrijeme kad je uþinitelj radio ili bio dužan raditi, bez obzira na to kad je posljedica þinjenja ili neþinjenja nastupila.

Mjesto uþinjenja kriviþnog djela ýlan 23.

(1) Kriviþno djelo je uþinjeno kako u mjestu gdje je uþinitelj radio ili je bio dužan raditi, tako i u mjestu gdje je posljedica þinjenja ili neþinjenja potpuno ili djelomiþno nastupila.

(2) Kriviþno djelo je u sluþaju kažnjivog pokušaja uþinjeno kako u mjestu gdje je uþinitelj radio ili je bio dužan raditi, tako i u mjestu gdje je prema njegovom umišljaju posljedica njegovog þinjenja ili neþinjenja potpuno ili djelomiþno trebala nastupiti.

(3) Kriviþno djelo je u sluþaju sauþesništva uþinjeno u mjestu utvrÿenom u stavu 1. ovog þlana i u mjestu gdje je sauþesnik radio ili je bio dužan raditi ili u mjestu gdje je prema umišljaju sauþesnika posljedica njegovog þinjenja ili neþinjenja trebala nastupiti.

Beznaþajno djelo ýlan 23a.

Nije kriviþno djelo ono djelo koje, iako sadrži obilježja kriviþnog djela odreÿena zakonom, zbog prirode i težine djela, ili naþina izvršenja djela, ili neznatnosti ili nepostojanja štetnih posljedica, odnosno pribavljene imovinske koristi i niskog stepena krivice poþinioca, predstavlja beznaþajno djelo.

7

Nužna odbrana ýlan 24.

(1) Nije kriviþno djelo ono djelo koje je uþinjeno u nužnoj odbrani.

(2) Nužna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da uþinitelj od sebe ili drugog odbije istovremeni ili direktno predstojeüi protupravni napad, a koja je srazmjerna napadu.

(3) Uþinitelj koji prekoraþi granice nužne odbrane može se blaže kazniti, a ako je prekoraþenje uþinio zbog jake razdraženosti ili straha izazvanog napadom, može se i osloboditi od kazne.

Krajnja nužda ýlan 25.

(1) Nije kriviþno djelo ono djelo koje je uþinjeno u krajnjoj nuždi.

(2) Krajnja nužda postoji kad je djelo uþinjeno da uþinitelj od sebe ili drugog otkloni istovremenu ili direktno predstojeüu neskrivljenu opasnost koja se na drugi naþin nije mogla otkloniti, a pritom uþinjeno zlo nije veüe od zla koje je prijetilo.

(3) Uþinitelj koji sam izazove opasnost ali iz nehata, ili prekoraþi granice krajnje nužde, može se blaže kazniti, a ako je prekoraþenje uþinjeno pod osobito olakšavajuüim okolnostima, može se i osloboditi od kazne.

(4) Nema krajnje nužde ako je uþinitelj bio dužan izložiti se opasnosti.

Sila i prijetnja ýlan 25a.

(1) Nije kriviþno djelo ono djelo koje je poþinjeno pod dejstvom neodoljive sile.

(2) Poþinilac koji je poþinio kriviþno djelo pod dejstvom odoljive sile ili prijetnje može se blaže kazniti.

(3) U sluþaju iz stava (1) ovog þlana, poþiniocem kriviþnog djela smatrat üe se lice koje je primijenilo neodoljivu silu.

Pokušaj ýlan 26.

(1) Ko s umišljajem zapoþne þinjenje kriviþnog djela, ali ga ne dovrši, kaznit üe se za pokušaj kriviþnog djela ako se za to kriviþno djelo može izreüi kazna zatvora tri godine ili teža kazna, a za pokušaj drugog kriviþnog djela kad zakon izriþito propisuje kažnjavanje i za pokušaj.

(2) Uþinitelj üe se za pokušaj kriviþnog djela kazniti u granicama kazne propisane za to kriviþno djelo, a može se i blaže kazniti.

Nepodobni pokušaj ýlan 27.

Uþinitelj koji pokuša uþiniti kriviþno djelo nepodobnim sredstvom ili prema nepodobnom predmetu, može se osloboditi od kazne ili se može blaže kazniti.

Dobrovoljni odustanak ýlan 28.

(1) Uþinitelj koji je pokušao uþiniti kriviþno djelo, ali je dobrovoljno odustao od kažnjivog pokušaja, može se osloboditi od kazne.

(2) U sluþaju dobrovoljnog odustanka od kažnjivog pokušaja uþinitelj üe se kazniti za one radnje koje þine neko drugo samostalno kriviþno djelo.

Sauþiniteljstvo ýlan 29.

Ako više osoba, uþestvovanjem u uþinjenju kriviþnog djela ili preduzimajuüi što drugo þime se na odluþujuüi naþin doprinosi uþinjenju kriviþnog djela, zajedniþki uþine kriviþno djelo, svaka od njih kaznit üe se kaznom propisanom za to kriviþno djelo.

8

Podstrekavanje ýlan 30.

(1) Ko drugog s umišljajem podstrekava da uþini kriviþno djelo kaznit üe se kao da ga je sam uþinio.

(2) Ko drugog s umišljajem podstrekava na uþinjenje kriviþnog djela za koje se po zakonu može izreüi kazna zatvora tri godine ili teža kazna, a kriviþno djelo ne bude ni pokušano, kaznit üe se kao za pokušaj kriviþnog djela.

(3) Kao podstrekavanje na izvršenje kriviþnog djela smatra se naroþito: upuüivanje molbe, ubjeÿivanje ili nagovaranje, prikazivanje koristi od izvršenja kriviþnog djela, davanje ili obeüavanje poklona, zloupotreba odnosa podreÿenosti ili zavisnosti, dovoÿenje ili održavanje lica u stanju stvarne ili pravne zablude.

Pomaganje ýlan 31.

(1) Ko drugom s umišljajem pomogne u uþinjenju kriviþnog djela, kaznit üe se kao da ga je sam uþinio, a može se i blaže kazniti.

(2) Kao pomaganje u uþinjenju kriviþnog djela smatra se osobito: davanje savjeta ili uputa kako da se uþini kriviþno djelo, stavljanje na raspolaganje uþinitelju sredstava za uþinjenje kriviþnog djela, uklanjanje prepreka za uþinjenje kriviþnog djela te unaprijed obeüano prikrivanje kriviþnog djela, uþinitelja, sredstava kojima je kriviþno djelo uþinjeno, tragova kriviþnog djela ili predmeta pribavljenih kriviþnim djelom.

Granice krivice i kažnjivosti sauþesnika ýlan 32.

(1) Sauþinitelj je kriv u granicama svojeg umišljaja ili nehata, a podstrekaþ i pomagaþ u granicama svog umišljaja.

(2) Sauþinitelja, podstrekaþa ili pomagaþa koji dobrovoljno sprijeþi uþinjenje kriviþnog djela sud üe oslobodit od kazne.

(3) Osobni odnosi, svojstva i okolnosti zbog kojih zakon iskljuþuje krivicu ili dopušta osloboÿenje od kazne ili ublažavanje kazne, mogu se uzeti u obzir samo onom uþinitelju, sauþinitelju, podstrekaþu ili pomagaþu kod kojega takvi odnosi, svojstva i okolnosti postoje.

VI - GLAVA ŠESTA KRIVICA Sadržaj krivice ýlan 33.

(1) Krivica postoji ako je poþinilac u vrijeme izvršenja kriviþnog djela bio uraþunljiv i pri tome postupao s umišljajem.

(2) Krivica za kriviþno djelo postoji i ako je poþinilac postupao iz nehata, ako je to zakonom izriþito predviÿeno.

Uraþunljivost ýlan 34.

(1) Nije uraþunljiva osoba koja u vrijeme uþinjenja kriviþnog djela nije mogla shvatiti znaþaj svog djela ili nije mogla upravljati svojim postupcima zbog trajne ili privremene duševne bolesti, privremene duševne poremeüenosti ili zaostalog duševnog razvoja (neuraþunljivost).

(2) Uþinitelj kriviþnog djela þija je sposobnost da shvati znaþaj svog djela ili sposobnost da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena zbog nekog stanja iz stava 1. ovog þlana može se blaže kazniti (bitno smanjena uraþunljivost).

(3) Kriv je uþinitelj kriviþnog djela koji je upotrebom alkohola, droga ili na drugi naþin doveo sebe u stanje u kome nije mogao shvatiti znaþaj svog djela ili upravljati svojim postupcima, ako je u vrijeme dovoÿenja u to stanje djelo bilo obuhvaüeno njegovim umišljajem ili je u odnosu prema kriviþnom djelu kod njega postojao nehat a zakon za takvo djelo propisuje krivicu i za nehat.

(4) Bitno smanjena uraþunljivost u koju se uþinitelj doveo na naþin iz stava 3. ovog þlana ne može biti osnov za ublažavanje kazne.

9

Umišljaj ýlan 35.

(1) Kriviþno djelo može biti uþinjeno s direktnim ili eventualnim umišljajem.

(2) Uþinitelj postupa s direktnim umišljajem kada je bio svjestan svog djela i htio njegovo uþinjenje.

(3) Uþinitelj postupa s eventualnim umišljajem kada je bio svjestan da zbog njegovog þinjenja ili neþinjenja može nastupiti zabranjena posljedica, ali je pristao na njeno nastupanje.

Nehat ýlan 36.

(1) Kriviþno djelo može biti uþinjeno iz svjesnog ili nesvjesnog nehata.

(2) Uþinitelj postupa iz svjesnog nehata kada je bio svjestan da zbog njegovog þinjenja ili neþinjenja može nastupiti zabranjena posljedica, ali je olahko držao da ona neüe nastupiti ili da üe je moüi sprijeþiti.

(3) Uþinitelj postupa iz nesvjesnog nehata kad uþinitelj nije bio svjestan moguünosti nastupanja zabranjene posljedice, iako je prema okolnostima i prema svojim osobnim svojstvima bio dužan i mogao biti svjestan te moguünosti.

Stvarna zabluda ýlan 37.

(1) Nije kriv poþinilac koji poþini djelo u neotklonjivoj stvarnoj zabludi.

(2) Stvarna zabluda je neotklonjiva ako poþinilac u vrijeme izvršenja kriviþnog djela nije bio svjestan nekog njegovog zakonom propisanog obilježja, ili je pogrešno smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi, da su one stvarno postojale, to djelo þinile dozvoljenim.

(3) Ako je uþinitelj bio u stvarnoj zabludi iz nehata, postojaüe kriviþno djelo uþinjeno iz nehata, ako zakon za to kriviþno djelo propisuje kažnjavanje i za nehat.

Pravna zabluda ýlan 38.

Uþinitelj kriviþnog djela koji iz opravdanih razloga nije znao da je to djelo zabranjeno, može se blaže kazniti ili osloboditi od kazne.

VII GLAVA SEDMA KAZNE Svrha kažnjavanja ýlan 39.

Svrha kažnjavanja je: a)

da se izrazi društvena osuda uþinjenog kriviþnog djela;

b) da se utjeþe na uþinitelja da ubuduüe ne þini kriviþna djela i podstakne njegov preodgoj; c)

da se utjeþe na ostale da ne þine kriviþna djela;

d) i da se utjeþe na svijest graÿana o pogibeljnosti kriviþnih djela i o pravednosti kažnjavanja uþinitelja.

Vrste kazni ýlan 40.

Poþiniocu kriviþnog djela koji je kriv mogu se izreüi: a) kazna zatvora; b) kazna dugotrajnog zatvora; c)

novþana kazna.

10

Glavna i sporedna kazna ýlan 41.

(1) Kazna zatvora može se izreüi samo kao glavna kazna.

(2) Novþana kazna može se izreüi i kao glavna i kao sporedna kazna.

(3) Ako su za jedno kriviþno djelo propisane obje kazne, samo se jedna može izreüi kao glavna.

(4) Za kriviþna djela uþinjena iz koristoljublja novþana kazna kao sporedna može se izreüi i kad nije propisana zakonom, ili kad je zakonom propisano da üe se uþinitelj kazniti kaznom zatvora ili novþanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora.

Kazna zatvora ýlan 42.

(1) Kazna zatvora ne može biti kraüa od 30 dana ni duža od 20 godina.

(2) Kazna zatvora izriþe se na pune godine i mjesece, a do šest mjeseci i na pune dane.

(3) Kazna zatvora iz ovog þlana ne može se izreüi maloljetnicima. Maloljetnicima se može izreüi kazna maloljetniþkog zatvora, pod uslovima propisanim glavom X (Pravila o odgojnim preporukama, odgojnim mjerama i o kažnjavanju maloljetnika) ovog zakona. Kazna maloljetniþkog zatvora po svojoj svrsi, prirodi, trajanju i naþinu izvršenja jeste posebna kazna lišenja slobode.

Zamjena kazne zatvora ýlan 42a.

(1) Izreþena kazna zatvora do jedne godine može se, na zahtjev osuÿenog, zamijeniti novþanom kaznom koja se plaüa u jednokratnom iznosu u roku do 30 dana.

(2) Kazna zatvora zamjenjuje se novþanom kaznom tako što se svaki dan izreþene kazne zatvora izjednaþava s jednim dnevnim iznosom novþane kazne ili sa 100 KM, ako se novþana kazna utvrÿuje u odreÿenom iznosu.

(3) Ako se novþana kazna ne plati u roku iz stava (1) ovog þlana, sud üe donijeti odluku o izvršenju kazne zatvora.

Ako se novþana kazna plati samo djelimiþno, izvršit üe se kazna zatvora srazmjerno iznosu koji nije plaüen.

Kazna dugotrajnog zatvora ýlan 42b.

(1) Za najteže oblike teških kriviþnih djela poþinjenih s umišljajem može se propisati kazna dugotrajnog zatvora u trajanju od 21 do 45 godina.

(2)

Kazna dugotrajnog zatvora nikad se ne može propisati kao jedina glavna kazna za pojedino kriviþno djelo.

(3) Kazna dugotrajnog zatvora ne može se izreüi poþiniocu koji u vrijeme izvršenja kriviþnog djela nije navršio 21 godinu života.

(4)

Kazna dugotrajnog zatvora izriþe se samo na pune godine.

(5) Ako je izreþena kazna dugotrajnog zatvora, amnestija i pomilovanje mogu se dati tek nakon izdržavanja tri petine te kazne.

Rad za opüe dobro na slobodi ýlan 43.

(1) Kad sud odmjeri i izrekne kaznu zatvora do jedne godine, istovremeno može odrediti da se izreþena kazna, uz pristanak optuženog, zamijeni radom za opüe dobro na slobodi.

(2) Odluka da se kazna zatvora zamijeni radom za opüe dobro na slobodi zasniva se na ocjeni da, uzimajuüi u obzir sve okolnosti koje odreÿuju vrstu i raspon kazne, izvršenje kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kažnjavanja, ali istovremeno uvjetna kazna ne bi bila dovoljna za postizanje opüe svrhe kriviþnopravnih sankcija.

(3) Rad za opüe dobro na slobodi odreÿuje se u trajanju srazmjernom izreþenoj kazni zatvora, od najmanje deset do najviše 90 radnih dana. Rok izvršenja rada za opüe dobro na slobodi ne može biti kraüi od jednog mjeseca niti duži od jedne godine.

(4) Odmjeravajuüi trajanje rada za opüe dobro na slobodi kao i roka izvršenja tog rada, sud üe uzeti u obzir izreþenu 11

kaznu zatvora koja se zamjenjuje i moguünosti uþinitelja u pogledu njegove osobne situacije i zaposlenja.

(5) U sluþaju kada osuÿeni po isteku odreÿenog roka, nije izvršio ili je samo djelimiþno izvršio rad za opüe dobro na slobodi, sud üe donijeti odluku o izvršenju kazne zatvora u trajanju srazmjernom vremenu preostalog rada za opüe dobro na slobodi.

(6) Zamjena kazne zatvora radom za opüe dobro na slobodi može se primijeniti i u sluþajevima kada se novþana kazna zamjenjuje kaznom zatvora prema odredbama þlana 47. (Zamjena novþane kazne) ovog zakona.

(7) Rasporeÿivanje na rad za opüe dobro na slobodi u smislu vrste i radnog mjesta vrši Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, vodeüi raþuna o sposobnostima i znanjima osuÿenog.

Uvjetni otpust ýlan 44.

(1) Osuÿeni koji je izdržao polovinu, te izuzetno osuÿeni koji je izdržao jednu treüinu kazne zatvora, može biti osloboÿen izdržavanja kazne zatvora pod uvjetom da ne uþini novo kriviþno djelo prije isteka trajanja kazne (uvjetni otpust).

(2) Osuÿeni koji je izdržao polovinu kazne zatvora može biti osloboÿen izdržavanja kazne zatvora ako se za vrijeme izdržavanja kazne zatvora njegovo ponašanje popravi do te mjere da se može opravdano oþekivati da üe se nakon otpusta s izdržavanja kazne zatvora ponašati primjereno, a naroþito da neüe uþiniti kriviþna djela. Prilikom odluþivanja o uvjetnom otpustu osuÿenog, uzet üe se u obzir njegovo ponašanje u toku izdržavanja kazne kao i druge okolnosti koje ukazuju na to da je svrha kažnavanja postignuta.

(3) Osuÿeni koji je izdržao jednu treüinu kazne zatvora može biti uvjetno otpušten ukoliko postoje uvjeti iz stava 1. ovog þlana i ukoliko posebne okolnosti vezane za liþnost osuÿenog jasno ukazuju da je postignuta svrha kažnjavanja.

(4) Osuÿeni na kaznu dugotrajnog zatvora može biti uvjetno otpušten nakon izdržane tri petine te kazne.

Opoziv uvjetnog otpusta ýlan 45.

(1) Sud üe opozvati uvjetni otpust ako osuÿeni za vrijeme uvjetnog otpusta uþini jedno ili više kriviþnih djela za koja mu je izreþena kazna zatvora preko jedne godine ili teža kazna.

(2) Sud može opozvati uvjetni otpust ako osuÿeni na uvjetnom otpustu uþini jedno ili više kriviþnih djela za koja je izreþena kazna zatvora do jedne godine. Prilikom odluþivanja da li da opozove uvjetni otpust, sud naroþito uzima u obzir sliþnost uþinjenih djela, njihov znaþaj, motive iz kojih su uþinjena, kao i druge okolnosti koje ukazuju na prikladnost opoziva uvjetnog otpusta.

(3) Prilikom izricanja opoziva uvjetnog otpusta, sud izriþe kaznu uzimajuüi ranije izreþenu kaznu kao veü utvrÿenu.

Dio kazne koji je osuÿeni izdržao prema ranijoj presudi uraþunava se u izdržavanje naknadne kazne, ali se vrijeme provedeno na uvjetnom otpustu ne uraþunava.

(4) Odredbe stavova 1. do 3. ovog þlana primjenjuju se i kada se osuÿenom na uvjetnom otpustu sudi za kriviþno djelo uþinjeno prije njegovog uvjetnog otpusta.

(5) Ako je osuÿeni na uvjetnom otpustu osuÿen na kaznu zatvora do jedne godine i ako sud ne opozove uvjetni otpust, vrijeme uvjetnog otpusta se produžava za vrijeme koje je osuÿeni proveo na izdržavanju kazne zatvora.

Novþana kazna ýlan 46.

(1) Novþana kazna se izriþe u dnevnim iznosima, a ako to nije moguüe može se izreüi u odreÿenom iznosu.

(2) Ako se novþana kazna izriþe u dnevnim iznosima, može iznositi najmanje pet a najviše tristošestdeset dnevnih iznosa, a za kriviþna djela uþinjena iz koristoljublja najviše hiljadu petsto dnevnih iznosa, osim u sluþajevima propisanim ovim zakonom.

(3) Ako se novþana kazna izriþe u odreÿenom iznosu, najniži iznos ne može biti manji od 500 KM a najviši iznos ne može biti veüi od 100.000 KM, a za kriviþna djela uþinjena iz koristoljublja iznos ne može biti veüi od 1.000.000 KM, osim u sluþajevima propisanim ovim zakonom.

(4) Prilikom izricanja novþane kazne za kriviþna djela uþinjena iz koristoljublja, sud može izreüi novþanu kaznu u veüem iznosu od najvišeg iznosa propisanog u stavu 2. i 3. ovog þlana, ukoliko vrijednost protupravne imovinske koristi koju je uþinitelj pribavio kriviþnim djelom prelazi iznos od 1.000.000 KM. U tom sluþaju, uþinitelju se može izreþi novþana kazna u iznosu koji ne može biti veüi od dvostrukog iznosa od vrijednosti protupravne imovinske koristi koju je pribavio kriviþnim djelom zbog kojeg mu se izriþe novþana kazna.

12

(5) Broj dnevnih iznosa novþane kazne odreÿuje sud primjenjujuüi opüa pravila o odmjeravanju kazne. Visinu dnevnog iznosa sud odreÿuje tako što uzima u obzir visinu dnevnog dohotka uþinitelja prema iznosu njegove tromjeseþne neto plate i njegove druge dohotke, kao i obiteljske obaveze. Prilikom odreÿivanja visine iznosa sud se oslanja na podatke koji u trenutku izricanja kazne nisu stariji od šest mjeseci.

(6) Podatke iz prethodnih stavova ovog þlana koji sudu nisu poznati osigurava optuženi u roku koji odredi sud, a najkasnije do završetka glavnog pretresa u kriviþnom postupku. Ako do završetka glavnog pretresa u kriviþnom postupku sudu nisu poznate okolnosti bitne za odreÿivanje visine dnevnog iznosa novþane kazne, novþana kazna se izriþe u odreÿenom iznosu, pri þemu se primjenjuju opüa pravila za odmjeravanje kazne.

(7) Najniži dnevni iznos novþane kazne iznosi jednu šestdesetinu a najviše jednu treüinu zadnje zvaniþno objavljene prosjeþne mjeseþne neto plate zaposlenih u Bosni i Hercegovini, koju objavljuje Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine.

(8) U presudi se odreÿuje rok plaüanja novþane kazne, koji ne može biti kraüi od petnaest dana ni duži od šest mjeseci, ali u opravdanim sluþajevima sud može dopustiti da osuÿeni isplati novþanu kaznu i u otplatama, s tim da rok isplate ne može biti duži od jedne godine.

(9) Novþane kazne izreþene i naplaüene po ovom zakonu su prihod budžeta Bosne i Hercegovine.

Zamjena novþane kazne ýlan 47.

(1) Novþana kazna se ne naplaüuje prinudno.

(2) Ako se novþana kazna ne plati u roku koji je utvrÿen presudom, sud üe bez odlaganja donijeti odluku da se novþana kazna zamijeni kaznom zatvora.

(3) Novþana kazna üe se zamijeniti kaznom zatvora tako što üe se za svaki zapoþeti dnevni iznos novþane kazne, odnosno ako je novþana kazna bila izreþena u odreÿenom iznosu, za svakih zapoþetih 100 KM novþane kazne odrediti jedan dan zatvora, s tim da ne može prekoraþiti propisanu kaznu za to djelo.

(4) Ako osuÿeni isplati samo dio novþane kazne, ostatak üe se srazmjerno pretvoriti u zatvor, a ako osuÿeni isplati ostatak novþane kazne, izvršenje zatvora üe se obustaviti.

Opüa pravila za odmjeravanje kazne ýlan 48.

(1) Sud üe uþinitelju kriviþnog djela odmjeriti kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to kriviþno djelo, imajuüi u vidu svrhu kažnjavanja i uzimajuüi u obzir sve okolnosti koje utjeþu da kazna bude manja ili veüa (olakšavajuüe i otežavajuüe okolnosti), a osobito: stepen krivice, pobude iz kojih je djelo uþinjeno, jaþinu ugrožavanja ili povrede zaštiüenog dobra, okolnosti pod kojima je djelo uþinjeno, raniji život uþinitelja, njegove osobne prilike i njegovo držanje nakon uþinjenog kriviþnog djela, kao i druge okolnosti koje se odnose na osobu uþinitelja.

(2) Kad sud odmjerava kaznu uþinitelju za kriviþno djelo uþinjeno u povratu, posebno üe uzeti u obzir je li ranije djelo iste vrste kao i novo djelo, jesu li oba djela uþinjena iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od ranije osude, odnosno od izdržane ili oproštene kazne.

(3) Pri odmjeravanju novþane kazne, sud üe uzeti u obzir i imovno stanje uþinitelja, vodeüi pri tome raþuna o visini njegove plate, njegovim drugim prihodima, njegovoj imovini i o njegovim obiteljskim obavezama.

Ublažavanje kazne ýlan 49.

Sud može uþinitelju odmjeriti kaznu ispod granice propisane zakonom ili izreüi blažu vrstu kazne: a)

kad zakon propisuje da se uþinitelj može blaže kazniti;

b) kad sud utvrdi da postoje osobito olakšavajuüe okolnosti koje ukazuju da se i s ublaženom kaznom može postiüi svrha kažnjavanja.

Granice ublažavanja kazne ýlan 50.

(1) Kad postoje uvjeti za ublažavanje kazne iz þlana 49. (Ublažavanje kazne) ovog zakona, sud üe ublažiti kaznu u ovim granicama: a)

ako je za kriviþno djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od deset ili više godina, kazna se može ublažiti do pet godina zatvora; 13

b)

ako je za kriviþno djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od tri ili više godina, kazna se može ublažiti do jedne godine zatvora;

c)

ako je za kriviþno djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od dvije godine, kazna se može ublažiti do šest mjeseci zatvora;

d)

ako je za kriviþno djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od jedne godine, kazna se može ublažiti do tri mjeseca zatvora;

e)

ako je za kriviþno djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora do jedne godine, kazna se može ublažiti do trideset dana zatvora;

f)

ako je za kriviþno djelo propisana kazna zatvora bez naznake najmanje mjere, umjesto kazne zatvora može se izreüi novþana kazna;

g)

ako je za kriviþno djelo propisana novþana kazna s naznakom najmanje mjere, kazna se može ublažiti do pet dnevnih iznosa a ako se izriþe u odreÿenom iznosu do 500 KM.

(2) Pri odluþivanju koliko üe kaznu ublažiti prema pravilima iz stava 1. ovog þlana, sud üe posebno uzeti u obzir najmanju i najveüu mjeru kazne propisane za to kriviþno djelo.

Osloboÿenje od kazne ýlan 51.

(1) Sud može osloboditi od kazne uþinitelja kriviþnog djela kad to zakon izriþito propisuje.

(2) Kad je sud ovlašten uþinitelja kriviþnog djela osloboditi od kazne, može mu kaznu ublažiti bez ograniþenja propisanih za ublažavanje kazne u þlanu 49. (Ublažavanje kazne) ovog zakona.

Poseban sluþaj osloboÿenja od kazne za kriviþna djela poþinjena iz nehata ýlan 52.

Sud može osloboditi od kazne uþinitelja kriviþnog djela uþinjenog iz nehata, kad posljedice djela tako teško pogaÿaju uþinitelja da izricanje kazne u takvom sluþaju oþigledno ne bi odgovaralo svrsi kažnjavanja.

Stjecaj kriviþnih djela ýlan 53.

(1) Ako je poþinilac jednom radnjom ili s više radnji poþinio više kriviþnih djela za koja mu se istovremeno sudi, sud üe prvo utvrditi kazne za svako od tih kriviþnih djela, pa üe za sva kriviþna djela izreüi jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora, jedinstvenu kaznu zatvora ili jedinstvenu novþanu kaznu.

(2) Jedinstvenu kaznu sud üe izreüi po ovim pravilima: a)

ako je za kriviþna djela u sticaju sud utvrdio kazne dugotrajnog zatvora ili dugotrajnog zatvora i zatvora, jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora mora biti veüa od svake pojedine utvrÿene kazne, ali ne smije preüi 45 godina;;

b)

ako je za kriviþna djela u stjecaju sud utvrdio kazne zatvora, jedinstvena kazna zatvora mora biti veüa od svake pojedine utvrÿene kazne, ali ne smije dostignuti zbir utvrÿenih kazni niti prijeüi dvadeset godina;

c)

ako je za dva ili više kriviþnih djela poþinjenih u sticaju utvrdio kazne zatvora u trajanju dužem od deset godina, sud može izreüi jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora koja ne smije dostiüi zbir pojedinaþnih kazni zatvora;

d)

ako su za sva kriviþna djela u stjecaju propisane kazne zatvora do tri godine, jedinstvena kazna zatvora ne može biti veüa od osam godina;

e)

ako je za kriviþna djela u stjecaju sud utvrdio samo novþane kazne, jedinstvena kazna mora biti veüa od svake pojedine utvrÿene novþane kazne, ali ne smije dostignuti zbir utvrÿenih novþanih kazni.

(3) Ako je za neka kriviþna djela u stjecaju sud utvrdio kazne zatvora, a za druga kriviþna djela u stjecaju novþane kazne, izreüi üe jedinstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu novþanu kaznu prema odredbama stava 2. taþke b. do d. ovog þlana.

(4) Sporednu kaznu sud üe izreüi ako je utvrÿena makar za jedno kriviþno djelo u stjecaju, a ako je utvrdio više novþanih kazni, izreüi üe jedinstvenu novþanu kaznu prema odredbi stava 2. taþke d. ovog þlana.

(5) Ako je sud za kriviþna djela u stjecaju utvrdio kazne zatvora i kazne maloljetniþkog zatvora, izreüi üe jedinstvenu kaznu zatvora prema odredbama stava 2. taþke b. i c. ovog þlana.

14

Produženo kriviþno djelo ýlan 54.

(1) Odredbe ovog zakona o sticaju kriviþnih djela neüe se primijeniti kada uþinilac uþini produženo kriviþno djelo.

(2) Produženo kriviþno djelo je uþinjeno kad je uþinilac s umišljajem uþinio više istih ili istovrsnih kriviþnih djela koja s obzirom na naþin uþinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti koje ih povezuju þine jedinstvenu cjelinu.

(3) Kada se radi o produženom kriviþnom djelu istih zakonskih obilježja, sud üe izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za to kriviþno djelo. Ako se radi o istovrsnim kriviþnim djelima, sud üe izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za najteže od tih djela.

Odmjeravanje kazne osuÿenoj osobi ýlan 55.

(1) Ako se osuÿenoj osobi sudi za kriviþno djelo uþinjeno prije nego što je zapoþela izdržavanje kazne po ranijoj osudi, ili za kriviþno djelo uþinjeno za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetniþkog zatvora, sud üe izreüi jedinstvenu kaznu za sva kriviþna djela primjenom odredaba þlana 53. (Stjecaj kriviþnih djela) ovoga zakona uzimajuüi ranije izreþenu kaznu kao veü utvrÿenu. Kazna ili dio kazne koju je osuÿeni izdržao, uraþunat üe se u izreþenu kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora.

(2) Za kriviþno djelo uþinjeno za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetniþkog zatvora, sud üe uþinitelju izreüi kaznu neovisno od ranije izreþene kazne, ako se primjenom odredaba þlana 53. ovog zakona ne bi mogla ostvariti svrha kažnjavanja s obzirom na trajanje neizdržanog dijela ranije izreþene kazne.

(3) izbrisan Uraþunavanje pritvora i ranije kazne ýlan 56.

(1) Vrijeme provedeno u pritvoru, kao i svako lišenje slobode u vezi s kriviþnim djelom, uraþunavaju se u izreþenu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora, kaznu maloljetniþkog zatvora ili novþanu kaznu.

(2) Pri svakom uraþunavanju izjednaþava se dan pritvora, dan lišenja slobode, dan maloljetniþkog zatvora, dan zatvora, dan dugotrajnog zatvora i iznos od 100 KM. Uraþunavanje pritvora i kazne izdržane u inostranstvu ýlan 57.

Pritvor, lišenje slobode u toku ekstradicijskog postupka, kao i kazna koju je uþinitelj izdržao po presudi inostranog suda uraþunat üe se u kaznu koju izrekne domaüi sud za isto kriviþno djelo, a ako kazne nisu iste vrste, uraþunavanje üe se izvršiti po ocjeni suda.

VIII GLAVA OSMA UVJETNA OSUDA Svrha uvjetne osude ýlan 58.

Svrha uvjetne osude je da se uþinitelju kriviþnog djela uputi upozorenje uz prijetnju kaznom (uvjetna osuda) kojim se omoguüava ostvarenje svrhe kriviþnopravnih sankcija izricanjem kazne bez njezinog izvršenja, kad izvršenje kazne nije nužno radi kriviþnopravne zaštite.

Uvjetna osuda ýlan 59.

(1) Uvjetnom osudom sud uþinitelju kriviþnog djela utvrÿuje kaznu i istodobno odreÿuje da se ona neüe izvršiti ako osuÿeni za vrijeme koje odredi sud, a koje ne može biti kraüe od jedne ni duže od pet godina (vrijeme provjeravanja), ne uþini novo kriviþno djelo.

(2) Pri odluþivanju hoüe li izreüi uvjetnu osudu sud üe, vodeüi raþuna o svrsi uvjetne osude, posebno uzeti u obzir liþnost uþinitelja, njegov raniji život, njegovo ponašanje poslije uþinjenog kriviþnog djela, stepen krivice i druge okolnosti pod kojima je kriviþno djelo uþinjeno.

15

(3) Uvjetna osuda se može izreüi kad je uþinitelju utvrÿena kazna zatvora do dvije godine ili novþana kazna.

(4) Uvjetna osuda se ne može izreüi za kriviþna djela za koja se ni ublažavanjem kazne ne može izreüi kazna zatvora manja od jedne godine.

(5) Ako je uþinitelju utvrÿena i kazna zatvora i novþana kazna, uvjetna osuda se može izreüi za obje kazne ili samo za kaznu zatvora.

(6) Mjere sigurnosti, izreþene uz uvjetnu osudu, izvršavaju se.

Obaveze uþinitelja kojem je izreþena uvjetna osuda ýlan 60.

(1) Sud može u uvjetnoj osudi odrediti ispunjavanje slijedeüih obaveza: da üe osuÿeni vratiti imovinsku korist pribavljenu kriviþnim djelom, da üe nadoknaditi štetu koju je prouzrokovao kriviþnim djelom, ili ispunjavanje druge obaveze predviÿene kriviþnim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine.

(2) Rok za ispunjenje obaveza iz stava 1. ovog þlana utvrÿuje sud u okviru odreÿenog vremena provjeravanja.

Opoziv uvjetne osude zbog novog kriviþnog djela ýlan 61.

(1) Sud üe opozvati uvjetnu osudu ako osuÿeni u toku vremena provjeravanja uþini jedno ili više kriviþnih djela za koja je izreþena kazna zatvora od dvije godine ili teža kazna.

(2) Ako osuÿeni u vrijeme provjeravanja uþini jedno ili više kriviþnih djela za koja je izreþena kazna zatvora u trajanju kraüem od dvije godine ili novþana kazna, sud üe, pošto ocijeni sve okolnosti koje se odnose na uþinjena kriviþna djela i uþinitelja, a posebno srodnost uþinjenih kriviþnih djela, njihov znaþaj i pobude iz kojih su uþinjena, odluþiti hoüe li opozvati uvjetnu osudu. Pri tome sud je vezan zabranom izricanja uvjetne osude ako uþinitelju za kriviþna djela utvrÿena u uvjetnoj osudi i za nova kriviþna djela treba izreüi kaznu zatvora u trajanju više od dvije godine (þlan 59.

Uvjetna osuda, stav 3. ovog zakona).

(3) Ako opozove uvjetnu osudu, sud üe primjenom odredaba þlana 53. (Stjecaj kriviþnih djela) ovog zakona izreüi jedinstvenu kaznu i za ranije uþinjeno i za novo kriviþno djelo, uzimajuüi kaznu iz opozvane uvjetne osude kao utvrÿenu.

(4) Ako ne opozove uvjetnu osudu, sud može za novo kriviþno djelo izreüi uvjetnu osudu ili kaznu. Ako sud ocijeni da i za novo kriviþno djelo treba izreüi uvjetnu osudu, utvrdit üe jedinstvenu kaznu i za ranije uþinjeno i za novo kriviþno djelo primjenom odredaba þlana 53. ovog zakona i odredit üe novo vrijeme provjeravanja, koje ne može biti kraüe od jedne ni duže od pet godina raþunajuüi od dana pravomoünosti nove presude. Osuÿenom kojem za novo kriviþno djelo bude izreþena kazna zatvora, vrijeme provedeno na izdržavanju ove kazne ne uraþunava se u vrijeme provjeravanja utvrÿeno uvjetnom osudom za ranije kriviþno djelo.

Opoziv uvjetne osude zbog ranije uþinjenog kriviþnog djela ýlan 62.

(1) Sud üe opozvati uvjetnu osudu ako poslije njezinog izricanja utvrdi da je osuÿeni uþinio kriviþno djelo prije nego što je uvjetno osuÿen i ako ocijeni da ne bi bilo osnova za izricanje uvjetne osude da se znalo za to kriviþno djelo. U tom sluþaju primijenit üe odredbu þlana 61. (Opoziv uvjetne osude zbog novog kriviþnog djela) stava 3. ovog zakona.

(2) Ako sud ne opozove uvjetnu osudu, primijenit üe odredbu þlana 61. stava 4. ovog zakona.

Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja izreþenih obaveza ýlan 63.

(1) Sud üe opozvati uvjetnu osudu i izreüi izvršenje izreþene kazne ako osuÿeni u odreÿenom vremenu provjeravanja ne ispuni izreþenu obavezu u sluþajevima kada je mogao ispuniti tu obavezu.

(2) U sluþaju nemoguünosti ispunjavanja izreþene obaveze, sud može produžiti rok za ispunjenje te obaveze ili je zamijeniti drugom odgovarajuüom obavezom predviÿenom kriviþnim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine, ili može osuÿenog osloboditi ispunjenja izreþene obaveze.

Rokovi za opoziv uvjetne osude ýlan 64.

(1) Uvjetna osuda se može opozvati u toku vremena provjeravanja.

(2) Ako osuÿeni u toku vremena provjeravanja uþini kriviþno djelo koje povlaþi opoziv uvjetne osude, a to je presudom utvrÿeno tek poslije isteka vremena provjeravanja, uvjetna osuda može se opozvati najkasnije u roku od jedne 16

godine od dana kad je proteklo vrijeme provjeravanja.

(3) Ako osuÿeni u odreÿenom roku ne ispuni neku obavezu iz þlana 60. (Obaveze uþinitelja kojem je izreþena uvjetna osuda) stava 1. ovog zakona, sud može opozvati uvjetnu osudu najkasnije u roku od jedne godine od dana kad je proteklo vrijeme provjeravanja i odrediti da se izvrši kazna utvrÿena u uvjetnoj osudi.

Uvjetna osuda sa zaštitnim nadzorom ýlan 65.

(1) Sud može odrediti da se uþinitelj, kome je izreþena uvjetna osuda, stavi pod zaštitni nadzor ako s obzirom na okolnosti uþinjenja kriviþnog djela, osobu uþinitelja, njegov raniji život i držanje poslije uþinjenog kriviþnog djela smatra da üe se uz odreÿivanje zaštitnog nadzora svrha uvjetne osude i društveno prilagoÿavanje osuÿenog bolje ostvariti.

(2) Zaštitni nadzor obuhvaüa ovim zakonom predviÿene mjere pomoüi, brige, nadzora i zaštite, s tim da vrijeme trajanja nadzora ne može biti kraüe od šest mjeseci niti duže od dvije godine.

Sadržaj zaštitnog nadzora ýlan 66.

Zaštitni nadzor može obuhvatiti ove obaveze: a)

lijeþenje u odgovarajuüoj zdravstvenoj ustanovi;

b) uzdržavanje od upotrebe alkoholnih piüa ili opojnih droga; c)

posjeüivanje odreÿenih psihijatrijskih, psiholoških i drugih savjetovališta i postupanje po njihovim savjetima;

d) osposobljavanje za odreÿeno zanimanje; e)

prihvaüanje zaposlenja koje odgovara struþnoj spremi i sposobnostima uþinitelja;

f)

raspolaganje s plaüom i drugim prihodima ili imovinom na primjeren naþin i u skladu s braþnim i obiteljskim obavezama.

Odreÿivanje zaštitnog nadzora ýlan 67.

(1) Sud u presudi odreÿuje jednu ili više obaveza iz þlana 66. (Sadržaj zaštitnog nadzora) ovog zakona utvrÿujuüi njihov sadržaj.

(2) Prilikom odreÿivanja obaveza iz þlana 66. ovog zakona sud üe naroþito uzeti u obzir godine života uþinitelja, njegovo opüe zdravstveno i duševno stanje, njegove sklonosti i navike u naþinu voÿenja života, naroþito u kuüi, školi ili na radnom mjestu, pobude iz kojih je uþinio kriviþno djelo i ponašanje poslije uþinjenog kriviþnog djela, njegov raniji život, osobne i obiteljske prilike, kao i druge okolnosti koje se odnose na osobu uþinitelja a od znaþaja su za izbor obaveza zaštitnog nadzora i njihovo trajanje.

(3) Ako u toku trajanja zaštitnog nadzora sud utvrdi da je ispunjena svrha zaštitnog nadzora, može zaštitni nadzor ukinuti prije isteka odreÿenog vremena.

(4) Ako osuÿeni kojem je izreþen zaštitni nadzor ne ispunjava obaveze koje mu je sud odredio, sud ga može opomenuti ili može ranije obaveze zamijeniti drugim ili produžiti trajanje zaštitnog nadzora u okviru vremena provjeravanja, ili opozvati uvjetnu osudu.

IX GLAVA DEVETA MJERE SIGURNOSTI Svrha mjera sigurnosti ýlan 68.

Svrha mjera sigurnosti je da se otklone stanja ili uvjeti koji mogu utjecati da uþinitelj ubuduüe uþini kriviþna djela.

Vrste mjera sigurnosti ýlan 69.

Uþiniteljima kriviþnih djela mogu se izreüi ove mjere sigurnosti: a)

obavezno psihijatrijsko lijeþenje; 17

b) obavezno lijeþenje od ovisnosti; c)

zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti;

d) oduzimanje predmeta.

Izricanje mjera sigurnosti ýlan 70.

Sud može uþinitelju kriviþnog djela izreüi jednu ili više mjera sigurnosti kad postoje uvjeti za njihovo izricanje propisani ovim zakonom.

Obavezno psihijatrijsko lijeþenje ýlan 71.

(1) Mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeþenja izriþe se uþinitelju kriviþnog djela koji je kriviþno djelo uþinio u stanju bitno smanjene ili smanjene uraþunljivosti, ako postoji opasnost da bi uzroci takvog stanja mogli i ubuduüe djelovati na uþinitelja da uþini novo kriviþno djelo.

(2) Mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeþenja može se izvršiti, pod uvjetima utvrÿenim u stavu 1. ovog þlana, uz izdržavanje kazne zatvora ili uz rad za opüe dobro na slobodi, ili uz uvjetnu osudu.

(3) Mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeþenja traje dok ne prestanu razlozi zbog kojih je izreþena, ali najduže do isteka izdržavanja kazne zatvora ili izvršenja rada za opüe dobro na slobodi ili isteka vremena provjeravanja uz uvjetnu osudu.

(4) Pod uvjetima iz stava 2. ovog þlana, obavezno psihijatrijsko lijeþenje se može nastaviti izvan medicinske ustanove nakon što je osuÿeni uvjetno otpušten. Ako osuÿeni ne nastavi lijeþenje, uvjetni otpust üe se opozvati.

(5) Prema uþinitelju kriviþnog djela koji se ne podvrgne psihijatrijskom lijeþenju tokom vremena provjeravanja odreÿenog u uvjetnoj osudi, može se postupiti prema odredbi þlana 63. (Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja odreÿenih obaveza) ovog zakona.

Obavezno lijeþenje od ovisnosti ýlan 72.

(1) Mjera sigurnosti obaveznog lijeþenja od ovisnosti može se izreüi uþinitelju koji je kriviþno djelo uþinio pod odluþujuüim djelovanjem ovisnosti od alkohola ili opojnih droga, ako postoji opasnost da üe zbog te ovisnosti i ubuduüe uþiniti kriviþna djela.

(2) Mjera sigurnosti obaveznog lijeþenja od ovisnosti, pod uvjetima iz stava 1. ovog þlana, može se izreüi uz istu kriviþnopravnu sankciju, u istom trajanju i na isti naþin kako je ovim zakonom propisano za mjeru sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeþenja.

(3) Pod uvjetima iz þlana 71. (Obavezno psihijatrijsko lijeþenje) stava 2. ovog zakona, obavezno lijeþenje od ovisnosti se može nastaviti izvan medicinske ustanove nakon što je osuÿeni uvjetno otpušten. Ako osuÿeni ne nastavi lijeþenje, uvjetni otpust üe se opozvati.

(4) Prema uþinitelju kriviþnog djela koji se ne podvrgne lijeþenju od ovisnosti tokom vremena provjeravanaj odreÿenog u uvjetnoj osudi, može se postupiti prema odredbi þlana 63. (Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja izreþenih obaveza) ovog zakona.

Zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti ýlan 73.

(1) Mjera sigurnosti zabrane vršenja odreÿenog poziva, djelatnosti ili dužnosti može se izreüi uþinitelju koji je uþinio kriviþno djelo u vezi sa svojim pozivom, djelatnošüu ili dužnošüu, ako postoji opasnost da bi takvo vršenje moglo poticajno djelovati da uþini novo novo kriviþno djelo u vezi sa svojim pozivom, djelatnošüu ili dužnošüu.

(2) Mjera sigurnosti zabrane vršenja odreÿenog poziva, djelatnosti ili dužnosti može se izreüi u trajanju koje ne može biti kraüe od jedne ni duže od deset godina, raþunajuüi od dana pravomoünosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uraþunava u vrijeme trajanja ove mjere sigurnosti.

(3) Kao u sluþaju iz þlana 43. (Rad za opüe dobro na slobodi) stava 5. ovog zakona, izvršenje kazne zatvora može se odrediti uþinitelju kriviþnog djela koji u toku izvršenja rada za opüe dobro na slobodi kao zamjeni za kaznu zatvora prekrši zabranu vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti.

(4) Prema uþinitelju kriviþnog djela koji prekrši zabranu vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti tokom vremena provjeravanja odreÿenog u uvjetnoj osudi, može se postupiti prema odredbi þlana 63. (Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja izreþenih obaveza) ovog zakona.

18

Oduzimanje predmeta ýlan 74.

(1) Predmeti koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za uþinjenje kriviþnog djela ili koji su nastali uþinjenjem kriviþnog djela oduzeüe se, kada postoji opasnost da üe biti ponovo upotrijebljeni za uþinjenje kriviþnog djela ili kada se u cilju zaštite opüe sigurnosti ili iz moralnih razloga oduzimanje þini neophodno, ako su vlasništvo uþinitelja.

(2) Predmeti iz stava 1. ovog þlana mogu se oduzeti i kad nisu vlasništvo uþinitelja ako to zahtijevaju interesi opüe sigurnosti i interesi morala, ali time se ne dira u prava treüih osoba na naknadu štete od uþinitelja.

(3) Zakonom se može propisati obavezno oduzimanje predmeta.

X GLAVA DESETA PRAVILA O ODGOJNIM PREPORUKAMA, O ODGOJNIM MJERAMA I O KAŽNJAVANJU MALOLJETNIKA Primjena posebnih kriviþnih odredaba prema maloljetnicima ýlan 75.

(1) Na maloljetne uþinitelje kriviþnih djela primjenjuju se odredbe ove glave ovog zakona, a ostale kriviþnopravne odredbe iz drugih zakona primjenjuju se prema maloljetnicima samo ako ne izlaze iz okvira utvrÿenih posebnim odredbama o maloljetnim uþiniteljima kriviþnih djela.

(2) Posebne odredbe o maloljetnim uþiniteljima kriviþnih djela primjenjuju se, pod uvjetima propisanim odredbama ove glave ovog zakona, i prema punoljetnim osobama kad im se sudi za kriviþna djela koja su uþinile kao maloljetnici, a izuzetno i na osobe koje su uþinile kriviþno djelo kao mlaÿi punoljetnici.

Uvjeti primjene odgojnih preporuka ýlan 76.

(1) Prema maloljetnom uþinitelju kriviþnog djela mogu se primijeniti odgojne preporuke za kriviþna djela s propisanom novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Odgojne preporuke prema maloljetniku može primijeniti nadležni tužitelj ili sudija za maloljetnike.

(3) Uvjeti primjene odgojnih preporuka su: priznanje kriviþnog djela od strane maloljetnika i njegova izražena spremnost za pomirenjem s ošteüenim.

Svrha odgojnih preporuka ýlan 77.

Svrha odgojnih preporuka je: a)

da se ne pokreüe kriviþni postupak prema maloljetnom uþinitelju kriviþnog djela;

b) i da se primjenom odgojnih preporuka utjeþe na maloljetnika da ubuduüe ne uþini kriviþna djela.

Vrste odgojnih preporuka ýlan 78.

(1) Odgojne preporuke su: a)

osobno izvinjenje ošteüenom;

b)

naknada štete ošteüenom;

c)

redovno pohaÿanje škole;

d)

rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice;

e)

prihvaüanje odgovarajuüeg zaposlenja;

f)

smještaj u drugu obitelj, dom ili ustanovu;

g)

lijeþenje u odgovarajuüoj zdravstvenoj ustanovi;

h)

posjeüivanje odgojnih, obrazovnih, psiholoških i drugih savjetovališta.

(2) Odgojne preporuke iz stava 1. taþke a. do c. i h. ovog þlana primjenjuje ovlašteni tužitelj, a odgojne preporuke iz taþke d. do g. primjenjuje sudija za maloljetnike.

19

Izbor odgojnih preporuka ýlan 79.

(1) Pri izboru odgojnih preporuka ovlašteni tužitelj ili sudija za maloljetnike uzet üe u obzir sveukupne interese maloljetnika i ošteüenog. Pritom üe posebno voditi raþuna da se primijenjenim odgojnim preporukama ne dovede u pitanje maloljetnikovo redovno školovanje ili njegov rad.

(2) Odgojne preporuke mogu trajati najduže jednu godinu.

(3) Odgojne preporuke mogu se u toku njihovog izvršavanja zamijeniti drugom ili ukinuti.

(4) Izbor i primjena odgojnih preporuka vrši se u saradnji s roditeljima ili starateljima maloljetnika i organima socijalnog staranja.

Kriviþne sankcije prema maloljetnicima ýlan 80.

(1) Maloljetnom uþinitelju kriviþnog djela mogu se izreüi odgojne mjere i odreÿene mjere sigurnosti, a starijem maloljetniku izuzetno se može izreüi kazna maloljetniþkog zatvora.

(2) Maloljetniku koji je u vrijeme uþinjenja kriviþnog djela navršio þetrnaest, a nije navršio šesnaest godina života (mlaÿi maloljetnik), mogu se izreüi samo odgojne mjere.

(3) Maloljetniku koji je u vrijeme uþinjenja kriviþnog djela navršio šesnaest, a nije navršio osamnaest godina života (stariji maloljetnik), mogu se izreüi odgojne mjere pod uvjetima propisanim ovim zakonom, a izuzetno mu se može izreüi kazna maloljetniþkog zatvora.

(4) Maloljetniku se mogu izreüi mjere sigurnosti pod uvjetima propisanim ovim zakonom.

(5) Maloljetniku se ne može izreüi uvjetna osuda.

Svrha odgojnih mjera i kazne maloljetniþkog zatvora ýlan 81.

Svrha odgojnih mjera i kazne maloljetniþkog zatvora je da se pružanjem zaštite i pomoüi maloljetnim uþiniteljima kriviþnih djela, nadzorom nad njima, njihovim struþnim osposobljavanjem i razvijanjem njihove osobne odgovornosti osigura njihov odgoj, preodgoj i pravilan razvoj. Uz to, svrha kazne maloljetniþkog zatvora je poseban utjecaj na maloljetnog uþinitelja da ubuduüe ne uþini kriviþna djela, kao i na druge maloljetnike da ne uþine kriviþna djela.

Vrste odgojnih mjera ýlan 82.

(1) Odgojne mjere su: a)

disciplinske mjere;

b)

mjere pojaþanog nadzora;

c)

zavodske mjere.

(2) Disciplinske mjere izriþu se maloljetnom uþinitelju kriviþnog djela kojem nije potrebno izreüi trajnije mjere odgoja i preodgoja, naroþito ako je uþinio kriviþno djelo iz nepromišljenosti ili lakomislenosti.

(3) Mjere pojaþanog nadzora izriþu se maloljetnom uþinitelju kriviþnog djela kojem treba izreüi trajnije mjere odgoja, preodgoja ili lijeþenja uz odgovarajuüi nadzor, a nije potrebno njegovo potpuno odvajanje iz dotadašnje sredine.

(4) Zavodske mjere izriþu se maloljetnom uþinitelju kriviþnog djela kojem treba izreüi trajnije mjere odgoja, preodgoja ili lijeþenja uz njegovo potpuno odvajanje iz dotadašnje sredine. Zavodske mjere ne mogu trajati duže od pet godina.

Odgojne mjere ýlan 83.

Maloljetnom uþinitelju kriviþnog djela mogu se izreüi ove odgojne mjere: a)

disciplinska mjera upuüivanja u disciplinski centar za maloljetnike;

b) mjere pojaþanog nadzora: od strane roditelja, usvojitelja ili staratelja; u drugoj obitelji; ili od strane nadležnog organa socijalne zaštite; c)

zavodske mjere: upuüivanje u odgojnu ustanovu, u odgojno-popravni dom ili u drugu ustanovu za osposobljavanje.

20

Izbor odgojne mjere ýlan 84.

Pri izboru odgojne mjere sud üe uzeti u obzir godine života maloljetnika, stepen njegove duševne razvijenosti, njegova psihiþka svojstva, njegove sklonosti, pobude iz kojih je kriviþno djelo uþinio, dotadašnji odgoj, sredinu i prilike u kojima je živio, težinu kriviþnog djela te da li mu je ranije bila izreþena odgojna mjera ili kazna i sve druge okolnosti koje mogu biti od utjecaja na izricanje odgojne mjere.

Upuüivanje u disciplinski centar za maloljetnike ýlan 85.

(1) Sud üe izreüi odgojnu mjeru upuüivanja u disciplinski centar za maloljetnike kad je potrebno da se odgovarajuüim kratkotrajnim mjerama utjeþe na osobnost i vladanje maloljetnog uþinitelja kriviþnog djela.

(2) Maloljetnika kome je izreþena mjera iz stava 1. ovog þlana sud može uputiti u disciplinski centar: a)

na odreÿeni broj sati u prazniþne dane, ali najviše þetiri uzastopna prazniþna dana;

b)

na odreÿeni broj sati u toku dana, ali najduže u trajanju jednog mjeseca;

c)

na neprekidni boravak za utvrÿeni broj dana, ali ne duže od dvadeset dana.

(3) Pri izricanju mjere iz stava 1. ovog þlana sud üe voditi raþuna da usljed njenog izvršenja maloljetnik ne izostane s redovne školske nastave ili posla.

(4) U disciplinskom centru maloljetnik se može uposliti na korisnim radovima koji odgovaraju njegovim godinama života, ukoliko on ili njegov staratelj na to pristanu.

(5) Pri izricanju odgojne mjere upuüivanja u disciplinski centar za maloljetnike, sud može izreüi i odgojnu mjeru pojaþanog nadzora nadležnog organa socijalne zaštite, koja se izvršava po izvršenju odgojne mjere upuüivanja u disciplinski centar za maloljetnike.

Pojaþan nadzor roditelja, usvojitelja ili staratelja ýlan 86.

(1) Odgojnu mjeru pojaþanog nadzora roditelja, usvojitelja ili staratelja sud üe izreüi ako su roditelji, usvojitelj ili staratelj propustili nadzor nad maloljetnikom a u moguünosti su da takav nadzor vrše.

(2) Pri izricanju odgojne mjere iz stava 1. ovog þlana, sud može roditelju, usvojitelju ili staretelju dati potrebne upute i naložiti im odreÿene dužnosti u pogledu mjera koje treba preduzeti za odgoj maloljetnika, za njegovo lijeþenje i za otklanjanje štetnih utjecaja na njega.

(3) Pri izricanju odgojne mjere iz stava 1. ovog þlana sud može odrediti da nadležni organ socijalnog staranja provjerava njeno izvršavanje i ukazuje pomoü roditelju, usvojitelju ili staratelju. Sud üe naknadno odluþiti o prestanku takvog provjeravanja, s tim da ono ne može trajati manje od jedne ni duže od tri godine.

Pojaþan nadzor u drugoj obitelji ýlan 87.

(1) Ako roditelji, usvojitelj ili staratelj nisu u moguünosti da nad maloljetnikom vrše pojaþan nadzor ili ako se od njih takav nadzor ne može opravdano oþekivati, sud üe maloljetniku izreüi odgojnu mjeru pojaþanog nadzora u drugoj obitelji koja je voljna da ga primi i koja ima moguünosti da nad njim vrši pojaþan nadzor.

(2) Izvršenje odgojne mjere iz stava 1. ovog þlana obustavit üe se kad roditelji, usvojitelj ili staratelj steknu moguünost da nad maloljetnikom vrše pojaþan nadzor ili kad prema rezultatu odgoja prestane potreba za pojaþanim nadzorom.

(3) Pri izricanju odgojne mjere iz stava 1. ovog þlana sud üe odrediti da za vrijeme njenog trajanja nadležni organ socijalne zaštite provjerava njeno izvršavanje i ukazuje potrebnu pomoü obitelji u kojoj je maloljetnik smješten.

Pojaþan nadzor nadležnog organa socijalne zaštite ýlan 88.

(1) Ako roditelji, usvojitelj ili staratelj nisu u moguünosti da vrše pojaþan nadzor nad maloljetnikom, a ne postoje ni uvjeti za izricanje odgojne mjere pojaþanog nadzora u drugoj obitelji, sud üe izreüi maloljetniku odgojnu mjeru pojaþanog nadzora nadležnog organa socijalne zaštite.

(2) Sud üe naknadno odluþiti o prestanku odgojne mjere iz stava 1. ovog þlana, s tim da njeno trajanje ne može biti kraüe od jedne ni duže od tri godine. Za vrijeme trajanja ove mjere maloljetnik i dalje ostaje da živi kod roditelja, usvojitelja ili staratelja, a pojaþan nadzor nad njim vrši ovlaštena osoba nadležnog organa socijalne zaštite.

21

(3) Ovlaštena osoba nadležnog organa socijalne zaštite brine se o školovanju maloljetnika, njegovom zaposlenju, odvajanju iz sredine koja na njega štetno utjeþe, potrebnom lijeþenju i sreÿivanju prilika u kojima živi.

Posebne obaveze uz mjere pojaþanog nadzora ýlan 89.

(1) Pri izricanju neke od odgojnih mjera pojaþanog nadzora iz þlana 86. (Pojaþan nadzor roditelja, usvojitelja ili staratelja), 87. (Pojaþan nadzor u drugoj obitelji) i 88. (Pojaþan nadzor nadležnog organa socijalne zaštite) ovog zakona, sud može maloljetniku odrediti jednu ili više posebnih obaveza, ako je to potrebno za uspješnije izvršenje izreþene mjere, s tim da te obaveze ne mogu trajati duže od trajanja odgojne mjere.

(2) Sud može maloljetniku odrediti naroþito ove obaveze: osobno izvinjenje ošteüenom, naknada štete u okviru vlastitih moguünosti, redovno pohaÿanje škole, osposobljavanje za zanimanje koje odgovara njegovim sposobnostima i sklonostima, uzdržavanje od uživanja alkoholnih piüa i opojnih droga, posjeüivanje odgovarajuüe zdravstvene ustanove ili savjetovališta te uzdržavanje od druženja s osobama koje na njega štetno djeluju.

(3) Sud može obaveze koje je odredio naknadno ukinuti ili izmijeniti.

(4) U sluþaju neispunjenja obaveza iz stava 2. ovog þlana sud može izreþenu mjeru pojaþanog nadzora zamijeniti drugom odgojnom mjerom.

(5) Pri odreÿivanju obaveza iz stava 2. ovog þlana sud üe maloljetnika upozoriti na posljedice iz stava 4. ovog þlana.

Upuüivanje u odgojnu ustanovu ýlan 90.

(1) Sud üe izreüi odgojnu mjeru upuüivanja u odgojnu ustanovu za odgoj maloljetnika maloljetniku nad kojim treba osigurati vršenje stalnog nadzora od strane struþnih odgojitelja u ustanovi za odgoj maloljetnika.

(2) U odgojnoj ustanovi maloljetnik ostaje najmanje šest mjeseci, a najviše tri godine. Pri izricanju ove mjere sud neüe odrediti njeno trajanje, veü üe o tome naknadno odluþiti (þlan 93. Obustava izvršenja i izmjena odluke o odgojnim mjerama, stav 2. ovog zakona).

Upuüivanje u odgojno-popravni dom ýlan 91.

(1) Sud üe izreüi odgojnu mjeru upuüivanja u odgojno-popravni dom za maloljetne uþinitelje kriviþnih djela maloljetniku prema kojem treba primijeniti pojaþane mjere preodgoja.

(2) Pri odluþivanju hoüe li izreüi odgojnu mjeru iz stava 1. ovog þlana sud üe posebno uzeti u obzir težinu i prirodu uþinjenog kriviþnog djela i okolnost jesu li maloljetniku ranije bile izreþene odgojne mjere ili kazna maloljetniþkog zatvora.

(3) U odgojno-popravnom domu maloljetnik ostaje najmanje jednu, a najviše pet godina. Pri izricanju odgojne mjere iz stava 1. ovog þlana sud neüe odrediti njeno trajanje, veü üe o tome naknadno odluþiti (þlan 93. Obustava izvršenja i izmjena odluke o odgojnim mjerama, stav 2. ovog zakona).

Upuüivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje ýlan 92.

(1) Maloljetniku ometenom u psihiþkom ili fiziþkom razvoju sud može umjesto odgojne mjere upuüivanja u odgojnu ustanovu ili odgojne mjere upuüivanja u odgojno-popravni dom izreüi odgojnu mjeru upuüivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje.

(2) Maloljetnik ostaje u ustanovi za osposobljavanje dok je to potrebno radi njegovog lijeþenja ili osposobljavanja, a kad maloljetnik postane punoljetan, ponovno üe se ispitati potreba njegovog daljeg zadržavanja u toj ustanovi.

Obustava izvršenja i izmjena odluke o odgojnim mjerama ýlan 93.

(1) Kad se poslije donošenja odluke kojom je izreþena odgojna mjera pojaþanog nadzora ili zavodska odgojna mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donošenja odluke ili se za njih nije znalo, a one bi bile od utjecaja na donošenje odluke, izvršenje izreþene mjere može se obustaviti ili se izreþena mjera može zamijeniti drugom odgojnom mjerom pojaþanog nadzora ili zavodskom odgojnom mjerom.

(2) Uz sluþajeve iz stava 1. ovog þlana, ukoliko za pojedine mjere nije šta drugo propisano, odgojna mjera pojaþanog nadzora ili zavodska odgojna mjera može se, s obzirom na postignuti uspjeh odgoja, obustaviti od izvršenja, a može se i zamijeniti drugom takvom mjerom kojom üe se bolje postiüi svrha odgojnih mjera.

22

(3) Obustavljanje od izvršenja zavodske odgojne mjere ili zamjenjivanje zavodske odgojne mjere drugom takvom mjerom izvršit üe se uz sljedeüa ograniþenja: a)

odgojna mjera upuüivanja u odgojnu ustanovu ne može se obustaviti od izvršenja prije isteka roka od šest mjeseci, a do isteka ovoga roka može se zamijeniti samo odgojnom mjerom upuüivanja u odgojno-popravni dom ili odgojnom mjerom upuüivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje;

b)

odgojna mjera upuüivanja u odgojno-popravni dom ne može se obustaviti od izvršenja prije isteka roka od jedne godine, a do isteka ovoga roka može se zamijeniti samo odgojnom mjerom upuüivanja u odgojnu ustanovu ili odgojnom mjerom upuüivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje.

(4) Izuzetno, odgojna mjera upuüivanja u odgojnu ustanovu ili odgojna mjera upuüivanja u odgojno-popravni dom može se obustaviti od izvršenja ili zamijeniti drugom mjerom i prije isteka rokova iz stava 3. taþke a. i b. ovog þlana, ako posebne okolnosti koje se odnose na osobu maloljetnika oþito pokazuju da je postignuta svrha tih mjera.

Ponovno odluþivanje o odgojnim mjerama ýlan 94.

(1) Ako je od pravomoünosti odluke kojom je izreþena odgojna mjera pojaþanog nadzora ili zavodska odgojna mjera proteklo više od jedne godine, a izvršenje nije zapoþeto, sud üe ponovno odluþiti o potrebi izvršenja izreþene mjere. Pri tome sud može odluþiti da se ranije izreþena mjera izvrši, ne izvrši ili da se zamijeni nekom drugom mjerom.

(2) Odgojna mjera upuüivanja u disciplinski centar za maloljetnike neüe se izvršiti ako je proteklo više od šest mjeseci od pravomoünosti odluke kojom je ova mjera izreþena a njeno izvršenje nije zapoþeto.

Kažnjavanje starijih maloljetnika ýlan 95.

Kazniti se može samo stariji maloljetnik koji je uþinio kriviþno djelo s propisanom kaznom zatvora težom od pet godina, a zbog teških posljedica djela i stepena krivic ne bi bilo opravdano izreüi odgojnu mjeru.

Kazna maloljetniþkog zatvora ýlan 96.

(1) Kazna maloljetniþkog zatvora ne može biti kraüa od jedne ni duža od deset godina, a izriþe se na pune godine ili na pola godine.

(2) Pri odmjeravanju kazne starijem maloljetniku za kriviþno djelo sud ne može izreüi kaznu maloljetniþkog zatvora u trajanju dužem od kazne zatvora propisane za to kriviþno djelo, ali sud nije vezan za najmanju propisanu mjeru te kazne.

Odmjeravanje kazne maloljetniþkog zatvora ýlan 97.

Pri odmjeravanju kazne maloljetniþkog zatvora starijem maloljetniku, sud üe uzeti u obzir sve okolnosti koje utjeþu da kazna bude manja ili veüa (þlan 48. Opüa pravila o odmjeravanju kazne), imajuüi posebno u vidu stepen duševne razvijenosti maloljetnika i vrijeme potrebno za njegov preodgoj i struþno osposobljavanje.

Izricanje odgojnih mjera i kazne maloljetniþkog zatvora za kriviþna djela u stjecaju ýlan 98.

(1) Za kriviþna djela u stjecaju sud izriþe maloljetniku samo jednu odgojnu mjeru ili samo kaznu maloljetniþkog zatvora kad postoje zakonski uvjeti za izricanje te kazne i kad sud ocijeni da je treba izreüi.

(2) Po odredbi stava 1. ovog þlana sud üe postupiti i kad poslije izreþene odgojne mjere, ili kazne maloljetniþkog zatvora utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije njihovog izricanja uþinio kriviþno djelo.

Zastarjelost izvršenja kazne maloljetniþkog zatvora ýlan 99.

Kazna maloljetniþkog zatvora neüe se izvršiti kad od dana pravomoünosti presude kojom je kazna izreþena protekne: a)

deset godina ako je izreþena kazna maloljetniþkog zatvora preko pet godina;

b) pet godina ako je izreþena kazna maloljetniþkog zatvora preko tri godine; c)

tri godine ako je izreþena kazna maloljetniþkog zatvora do tri godine.

23

Izricanje kriviþnopravnih sankcija punoljetnim osobama za kriviþna djela koja su uþinile kao maloljetnici ýlan 100.

(1) Punoljetnoj osobi koja je navršila dvadeset i jednu godinu života ne može se suditi za kriviþno djelo koje je uþinila kao mlaÿi maloljetnik.

(2) Ako punoljetna osoba u vrijeme suÿenja nije navršila dvadeset i jednu godinu života, može joj se suditi samo za kriviþna djela s propisanom kaznom zatvora težom od pet godina. Takvoj osobi sud može izreüi samo odgovarajuüu zavodsku odgojnu mjeru, s tim da üe pri ocjeni hoüe li izreüi ovu mjeru sud uzeti u obzir sve okolnosti sluþaja, a naroþito težinu uþinjenog djela, vrijeme koje je proteklo od njegovog uþinjenja, vladanje uþinitelja, kao i svrhu te odgojne mjere.

(3) Punoljetnoj osobi može se za kriviþno djelo koje je uþinila kao stariji maloljetnik izreüi odgovarajuüa zavodska odgojna mjera, a pod uvjetima iz þlana 96. (Kazna maloljetniþkog zatvora) ovog zakona i kazna maloljetniþkog zatvora.

Pri ocjeni hoüe li i koju üe od ovih sankcija izreüi, sud üe uzeti u obzir sve okolnosti sluþaja, a naroþito težinu uþinjenog djela, vrijeme koje je proteklo od njegovog uþinjenja, vladanje uþinitelja, kao i svrhu koju treba postiüi ovim sankcijama.

(4) Izuzetno od odredbe stava 3. ovog þlana, punoljetnoj osobi koja je u vrijeme suÿenja navršila dvadeset i jednu godinu života, sud može umjesto kazne maloljetniþkog zatvora izreüi kaznu zatvora ili uvjetnu osudu. Kazna zatvora izreþena u ovom sluþaju ima u pogledu rehabilitacije, brisanja osude i pravnih posljedica osude isti pravni uþinak kao i kazna maloljetniþkog zatvora.

Izricanje odgojnih mjera mlaÿim punoljetnim osobama ýlan 101.

(1) Uþinitelju koji je kao punoljetan uþinio kriviþno djelo, a u vrijeme suÿenja nije navršio dvadeset i jednu godinu života, sud može izreüi odgovarajuüu zavodsku odgojnu mjeru ako se, s obzirom na njegovu liþnost i okolnosti pod kojima je kriviþno djelo uþinio, može oþekivati da üe se i odgojnom mjerom postiüi svrha koja bi se ostvarila izricanjem kazne.

(2) Mlaÿoj punoljetnoj osobi kojoj je izreþena odgojna mjera sud može, pod uvjetima propisanim ovim zakonom, izreüi sve mjere sigurnosti propisane ovim zakonom, osim mjere sigurnosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti.

(3) Izreþena odgojna mjera može trajati najviše dok uþinitelj ne navrši dvadeset i tri godine života.

Izricanje mjera sigurnosti maloljetniku ýlan 102.

(1) Maloljetnom uþinitelju kriviþnog djela kojem je izreþena odgojna mjera ili kazna maloljetniþkog zatvora mogu se, pod uvjetima propisanim zakonom, izreüi mjere sigurnosti iz þlana 69. (Vrste mjera sigurnosti) taþke a., b. i d. ovog zakona.

(2) Mjera sigurnosti obaveznog lijeþenja od ovisnosti ne može se izreüi uz disciplinsku mjeru.

(3) Umjesto mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeþenja može se izreüi odgojna mjera upuüivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje, ako se u toj ustanovi može osigurati lijeþenje i time postiüi svrha ove mjere sigurnosti.

Pored toga, može se izreüi i mjera sigurnosti oduzimanja predmeta.

Uþinak kazne na odgojne mjere ýlan 103.

(1) Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne starijem maloljetniku kaznu maloljetniþkog zatvora, odgojna mjera prestaje kad maloljetnik zapoþne izdržavanje te kazne.

(2) Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne punoljetnoj osobi kaznu maloljetniþkog zatvora ili kaznu zatvora najmanje godinu dana, odgojna mjera prestaje kada ta osoba zapoþne izdržavanje kazne.

(3) Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne punoljetnoj osobi kaznu zatvora u kraüem trajanju od jedne godine, sud üe u presudi odluþiti hoüe li se po izdržanoj kazni nastaviti izvršenje izreþene odgojne mjere ili üe se ta mjera ukinuti.

Uþinak odgojnih mjera i kazne maloljetniþkog zatvora ýlan 104.

(1) Odgojne mjere i kazna maloljetniþkog zatvora ne posljeduju pravnim posljedicama osude koje se sastoje u zabrani sticanja odreÿenih prava iz þlana 114. (Vrste pravnih posljedica osude) stava 2. ovog zakona.

24

(2) Na osobe koje izdržavaju odgojnu mjeru upuüivanja u odgojno-popravni dom ili kaznu maloljetniþkog zatvora primjenjuju se odredbe þlana 108. (Rad osuÿenih osoba) ovog zakona.

Evidencija o izreþenim odgojnim mjerama ýlan 105.

(1) Evidenciju o izreþenim odgojnim mjerama vode nadležni organi socijalne zaštite na temelju propisa koje donosi organ nadležno za poslove socijalne zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj ili Brþko Distriktu Bosne i Hercegovine.

(2) Podaci o izreþenim odgojnim mjerama mogu se dati samo sudu, tužilaštvu, organima unutrašnjih poslova i organima socijalne zaštite u vezi s kriviþnim postupkom koji se vodi protiv osoba kojima su izreþene odgojne mjere.

XI GLAVA JEDANAESTA OPûE ODREDBE O IZVRŠENJU KRIVIýNOPRAVNIH SANKCIJA Izvršenje kazne zatvora i kazne dugotrajnog zatvora ýlan 106.

(1) Kazna zatvora i kazna maloljetniþkog zatvora izvršavaju se u zatvorenim, poluotvorenim ili otvorenim ustanovama za izdržavanje kazne.

(2) Kazna dugotrajnog zatvora izvršava se u zatvorenim ustanovama za izdržavanje kazne.

Granice izvršenja kazni ýlan 107.

Osoba prema kojoj se izvršava kazna lišava se prava ili se ograniþava u pravima, u skladu sa zakonom, samo u granicama nužnim da bi se ostvarila svrha pojedinih kazni.

Rad osuÿenih osoba ýlan 108.

(1) Osoba osuÿena na kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora ili kaznu maloljetniþkog zatvora, koja je sposobna za rad, može raditi ukoliko ona na to pristane.

(2) Ako osuÿena osoba traži ili pristane na rad, rad üe joj se omoguüiti.

(3) Rad osuÿene osobe treba da bude koristan i da bude usklaÿen sa savremenim naþinom vršenja iste vrste rada na slobodi, prema struþnim i drugim sposobnostima osuÿenog.

Izvršavanje kazne maloljetniþkog zatvora ýlan 109.

(1) Prema starijem maloljetniku, dok ne navrši osamnaest godina života, kazna maloljetniþkog zatvora izvršava se u posebnim kazneno-popravnim ustanovama za maloljetnike. Prema osobi koja je navršila osamnaest godina života ali nije navršila dvadeset i tri godine života (mlaÿa punoljetna osoba) kazna maloljetniþkog zatvora se izvršava u posebnim ustanovama za mlaÿe punoljetne osobe, odnosno u posebnom odjeljenju ustanove u kojoj se kazna izvršava prema punoljetnim osobama, pri þemu se osigurava da mlaÿe punoljetne osobe ne doÿu u kontakt sa starijim zatvorenicima.

Prema osobi koja je navršila dvadeset i tri godine života prije kraja izdržavanja kazne, ostatak kazne se izvršava u kazneno-popravnoj ustanovi za odrasle.

(2) Prema mlaÿoj punoljetnoj osobi kazna se može izvršavati u kazneno-popravnoj ustanovi za maloljetnike sve dok je to potrebno radi završetka njenog školovanja ili struþnog osposobljavanja. Meÿutim, prema mlaÿoj punoljetnoj osobi kazna se ne može ni u kojem sluþaju izvršavati u kazneno-popravnoj ustanovi za maloljetnike, ako bi to bilo na koji naþin bilo štetno za maloljetne osobe prema kojima se izvršava kazna maloljetniþkog zatvora u toj ustanovi.

(3) Izbor posla za osuÿenog maloljetnika vrši se prema njegovim sposobnostima i sklonostima za odreÿenu vrstu posla, u cilju struþnog osposobljavanja, a u skladu s moguünostima koje postoje u kazneno-popravnoj ustanovi za maloljetnike. Mlaÿoj punoljetnoj osobi üe se takoÿe omoguüiti obrazovanje i struþno osposobljavanje, bez obzira izvršava li se kazna u posebnim ustanovama ili u posebnim odjeljenjima kazneno-popravnih ustanova za odrasle osobe.

(4) Radno vrijeme osuÿenog maloljetnika odreÿuje se tako da mu se omoguüi školovanje i struþno osposobljavanje i da mu ostane dovoljno vremena za fiziþki odgoj i razonodu.

(5) Osuÿeni maloljetnik može biti uvjetno otpušten s izdržavanja kazne ako je izdržao treüinu kazne, ali ne prije nego što je proveo jednu godinu u kazneno-popravnoj ustanovi. Za vrijeme uvjetnog otpusta sud može odrediti odgojnu 25

mjeru pojaþanog nadzora nadležnog organa socijalne zaštite. Za opoziv uvjetnog otpusta primjenjuju se odredbe þlanka 45. (Opoziv uvjetne osude) ovog zakona.

(6) Maloljetni osuÿenik, osim u izuzetnim okolnostima, ima pravo održavati kontakte sa svojom obitelji putem pisama i posjeta.

XII GLAVA DVANAESTA ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE KRIVIýNIM DJELOM I PRAVNE POSLJEDICE OSUDE Osnova oduzimanja imovinske koristi pribavljene kriviþnim djelom ýlan 110.

(1) Niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu kriviþnom djelom.

(2) Korist iz stava 1. ovog þlana oduzet üe se sudskom odlukom kojom je utvrÿeno da je kriviþno djelo uþinjeno, pod uvjetima propisanim ovim zakonom.

Prošireno oduzimanje imovinske koristi pribavljene kriviþnim djelom ýlan 110a.

Kada se kriviþni postupak vodi za kriviþna djela iz glava XVII, XVIII, XIX, XXI, XXI A i XXII ovog zakona, sud može odlukom iz þlana 110. stav (2) oduzeti i onu imovinsku korist za koju tužilac pruži dovoljno dokaza da se opravdano vjeruje da je takva imovinska korist pribavljena izvršenjem ovih kriviþnih djela, a poþinilac nije pružio dokaze da je korist pribavljena zakonito.

Naþin oduzimanja imovinske koristi pribavljene kriviþnim djelom ýlan 111.

(1) Od uþinitelja üe se oduzeti novac, predmeti od vrijednosti i svaka druga imovinska korist koja je pribavljena kriviþnim djelom, a ako oduzimanje nije moguüe, uþinitelj üe se obavezati na isplatu novþanog iznosa srazmjernog pribavljenoj imovinskoj koristi. Imovinska korist pribavljena kriviþnim djelom može se oduzeti od osobe na koju je prenesena bez naknade ili uz naknadu koja ne odgovara stvarnoj vrijednosti, ako je ona znala ili mogla znati da je imovinska korist pribavljena kriviþnim djelom.

(2) Kada je imovinska korist pribavljena kriviþnim djelom sjedinjena s imovinom steþenom na zakoniti naþin, takva imovina može biti predmet oduzimanja ali u mjeri koja ne premašuje procijenjenu vrijednost imovinske koristi pribavljene kriviþnim djelom.

(3) Prihod ili druge koristi iz imovinske koristi pribavljene kriviþnim djelom, ili iz imovine u koju je imovinska korist pribavljena kriviþnim djelom pretvorena ili iz imovine s kojom je imovinska korist pribavljena kriviþnim djelom sjedinjena, mogu biti predmet mjera navedenih u ovom þlanu na isti naþin i u istoj mjeri kao i imovinska korist pribavljena kriviþnim djelom.

Zaštita ošteüenog ýlan 112.

(1) Ako je ošteüenom u kriviþnom postupku dosuÿen imovinskopravni zahtjev, sud üe izreüi oduzimanje imovinske koristi ukoliko ona prelazi dosuÿeni imovinskopravni zahtjev ošteüenog.

(2) Ošteüeni koji je u kriviþnom postupku u pogledu svog imovinskopravnog zahtjeva upuüen na parniþni postupak, može tražiti da se namiri iz iznosa oduzete vrijednosti, ako pokrene parniþni postupak u roku od šest mjeseci od dana pravomoünosti odluke kojom je upuüen na parniþni postupak i ako u roku od tri mjeseca od dana pravomoünosti odluke kojom je utvrÿen njegov zahtjev zatraži namirenje iz oduzete vrijednosti.

(3) Ošteüeni koji u kriviþnom postupku nije istaknuo imovinskopravni zahtjev, može zahtijevati namirenje iz oduzete vrijednosti, ako je radi utvrÿenja svog zahtjeva pokrenuo parniþni postupak u roku od tri mjeseca od dana saznanja za presudu kojom se oduzima imovinska korist, a najdalje u roku od dvije godine od pravomoünosti odluke o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od tri mjeseca od dana pravomoünosti odluke kojom je utvrÿen njegov zahtjev zatraži namirenje iz oduzete vrijednosti.

Nastupanje pravnih posljedica osude ýlan 113.

(1) Osude za odreÿena kriviþna djela mogu imati za pravnu posljedicu prestanak, odnosno gubitak odreÿenih prava ili 26

zabranu sticanja odreÿenih prava.

(2) Pravne posljedice osude ne mogu nastupiti kad je za kriviþno djelo uþinitelju izreþena novþana kazna, uvjetna osuda ili kad je uþinitelj osloboÿen od kazne.

(3) Pravne posljedice osude mogu se propisati samo zakonom i nastupaju po sili zakona kojim su propisane.

Vrste pravnih posljedica osude ýlan 114.

(1) Pravne posljedice osude koje se odnose na prestanak ili gubitak odreÿenih prava jesu: a)

prestanak vršenja odreÿenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim društvima ili u drugim pravnim osobama;

b)

prestanak zaposlenja ili prestanak vršenja odreÿenog zvanja, poziva ili zanimanja;

c)

oduzimanje dozvola ili odobrenja koja se izdaju odlukom organa vlasti ili statusa koji se priznaje odlukom organa vlasti;

d)

oduzimanje odlikovanja.

(2) Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja odreÿenih prava jesu: a)

zabrana obavljanja odreÿenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim društvima, ili u drugim pravnim osobama;

b)

zabrana sticanja odreÿenih zvanja, poziva ili zanimanja, ili unapreÿenja u službi;

c)

zabrana sticanja dozvola ili odobrenja koja se izdaju odlukom organa vlasti ili statusa koji se priznaje odlukom organa vlasti.

Poþetak i trajanje pravnih posljedica osude ýlan 115.

(1) Pravne posljedice osude nastupaju danom pravomoünosti presude.

(2) Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja odreÿenih prava traju najduže deset godina od dana izdržane, oproštene ili zastarjele kazne, ako za pojedine pravne posljedice nije zakonom propisano kraüe trajanje.

(3) Pravne posljedice osude prestaju brisanjem osude.

Prestanak mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke ýlan 116.

(1) Sud može odluþiti da prestane primjena mjere sigurnosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti ako su protekle tri godine od dana njenog izricanja.

(2) Sud može odrediti da prestane pravna posljedica osude koja se sastoji u zabrani sticanja odreÿenog prava kad proteknu tri godine od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne.

(3) Pri ocjeni hoüe li odrediti prestanak primjene mjere sigurnosti, odnosno pravne posljedice osude, sud üe uzeti u obzir ponašanje osuÿenog poslije osude, njegovu spremnost da naknadi štetu prouzrokovanu kriviþnim djelom i da vrati imovinsku korist pribavljenu kriviþnim djelom, kao i druge okolnosti koje ukazuju na opravdanost prestanka primjene mjere sigurnosti, odnosno pravne posljedice osude.

(4) Prestankom pravne posljedice osude ne dira se u prava treüih osoba koja se zasnivaju na osudi.

XIII GLAVA TRINAESTA REHABILITACIJA, AMNESTIJA, POMILOVANJE I BRISANJE OSUDE Rehabilitacija ýlan 117.

(1) Poslije izdržane, oproštene ili zastarjele kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetniþkog zatvora, osuÿene osobe uživaju sva prava utvrÿena ustavom, zakonom i drugim propisima i mogu sticati sva prava, osim onih koja su im ograniþena mjerom sigurnosti ili nastupanjem pravne posljedice osude.

(2) Odredba stava 1. ovog þlana primjenjuje se i na osobe na uvjetnom otpustu, ako njihova prava nisu ograniþena posebnim propisima o uvjetnom otpustu s izdržavanja kazne zatvora.

27

Amnestija ýlan 118.

(1) Amnestijom se osobama koje su njome obuhvaüene daje osloboÿenje od kriviþnog gonjenja ili potpuno ili djelimiþno osloboÿenje od izvršenja kazne, zamjenjuje se izreþena kazna blažom kaznom, odreÿuje se brisanje osude, ili se ukida odreÿena pravna posljedica osude.

(2) Amnestiju za kriviþna djela propisana ovim zakonom može dati Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine putem zakona.

Pomilovanje ýlan 119.

(1) Pomilovanjem se poimeniþno odreÿenim osobama daje potpuno ili djelimiþno osloboÿenje od izvršenja kazne, zamjenjuje se izreþena kazna blažom kaznom ili se odreÿuje brisanje osude ili se ukida, odnosno odreÿuje kraüe trajanje mjere sigurnosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti, odnosno odreÿene pravne posljedice osude.

(2) Pomilovanje za kriviþna djela utvrÿena prema kriviþnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine može dati Predsjedništvo Bosne i Hercegovine svojom odlukom na osnovu posebnog zakona.

Uþinak amnestije i pomilovanja na prava treüih osoba ýlan 120.

Davanjem amnestije ili pomilovanja ne utjeþe se na prava treüih osoba koja se zasnivaju na osudi.

Brisanje osude ýlan 121.

(1) Pod uslovom da poþinilac kriviþnog djela nije ponovo osuÿen za novo kriviþno djelo osuda se briše po sili zakona kada isteknu sljedeüi rokovi: a) osuda kojom je poþinilac osloboÿen kazne briše se iz kaznene evidencije ako osuÿeni u roku od jedne godine od dana pravosnažnosti presude ne poþini novo kriviþno djelo, b)

uslovna osuda briše se iz kaznene evidencije po isteku roka od jedne godine od dana prestanka vremena provjeravanja, ako za to vrijeme osuÿeni ne poþini novo kriviþno djelo,

c)

osuda na novþanu kaznu i na kaznu zatvora do jedne godine briše se iz kaznene evidencije po isteku roka od tri godine od dana izvršene, zastarjele ili oproštene kazne, ako za to vrijeme osuÿeni ne poþini novo kriviþno djelo,

d)

osuda na kaznu zatvora preko jedne do tri godine briše se iz kaznene evidencije po isteku roka od pet godina od dana izvršene, zastarjele ili oproštene kazne, ako za to vrijeme osuÿeni ne poþini novo kriviþno djelo,

e)

osuda na kaznu zatvora preko tri do pet godina briše se iz kaznene evidencije po isteku roka od deset godina od dana izvršene, zastarjele ili oproštene kazne, ako za to vrijeme osuÿeni ne poþini novo kriviþno djelo,

f)

osuda na kaznu zatvora preko pet do deset godina briše se iz kaznene evidencije po isteku roka od 15 godina od dana izvršene, zastarjele ili oproštene kazne, ako za to vrijeme osuÿeni ne poþini novo kriviþno djelo.

(2) Sud može, na molbu osuÿenog, odrediti da se iz kaznene evidencije briše osuda na kaznu zatvora preko deset godina, ako je protekao rok od 20 godina od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne, a u tom vremenu osuÿeni nije poþinio novo kriviþno djelo.

(3) Prilikom odluþivanja o brisanju osude, sud üe voditi raþuna o vladanju osuÿenog poslije izdržane kazne, o prirodi kriviþnog djela i o drugim okolnostima koje mogu biti od znaþaja za ocjenu opravdanosti brisanja osude.

(4) Osuda na kaznu dugotrajnog zatvora se ne briše.

(5) Osuda se ne može brisati iz kaznene evidencije dok traje kriviþni postupak za novo kriviþno djelo.

(6) Osuda se ne može brisati iz kaznene evidencije dok traje primjena mjera sigurnosti niti dok oduzimanje imovinske koristi pribavljene kriviþnim djelom nije potpuno izvršeno.

(7) Brisanjem osude iz kaznene evidencije pod uslovima iz stavova od (1) do (3) ovog þlana poþinilac kriviþnog djela smatra se neosuÿivanim.

Podaci iz kaznene evidencije ýlan 121a.

28

(1) Podaci iz kaznene evidencije nisu javni podaci.

(2) Graÿanin ima pravo tražiti i dobiti podatke iz kaznene evidencije o sebi ako su mu ti podaci potrebni za ostvarivanje prava ili interesa.

(3) Zamjena izreþene novþane kazne radom za opüe dobro na slobodi ili kaznom zatvora, kao i zamjena izreþene kazne zatvora radom za opüe dobro na slobodi ili novþanom kaznom, upisuju se u kaznenu evidenciju.

XIV GLAVA ýETRNAESTA ODGOVORNOST PRAVNIH OSOBA ZA KRIVIýNA DJELA Odgovornost pravne osobe ýlan 122.

(1) Ova glava ovog zakona propisuje odgovornost pravne osobe, izuzimajuüi Bosnu i Hercegovinu, Federaciju Bosne i Hercegovine, Republiku Srpsku, Brþko Distrikt Bosne i Hercegovine, kanton, grad, opüinu i mjesnu zajednicu, za kriviþno djelo koje je uþinitelj uþinio u ime, za raþun ili u korist pravne osobe.

(2) Ova glava ovog zakona propisuje kazne i druge kriviþnopravne sankcije koje se mogu izreüi pravnoj osobi, kao i pravne posljedice osude pravne osobe za kriviþno djelo.

(3) Pod uvjetima propisanim zakonom, za odreÿene pravne osobe može biti iskljuþena ili ograniþena primjena pojedinih kazni ili drugih kriviþnopravnih sankcija koje se mogu izreüi pravnim osobama.

(4) Kriviþni postupak protiv pravnih osoba vodi se po odredbama Zakona o kriviþnom postupku Bosne i Hercegovine.

Primjena ovog zakona prema mjestu uþinjenja djela u vezi s kriviþnom odgovornošüu pravnih osoba ýlan 123.

(1) Domaüa i strana pravna osoba je, u skladu s ovim zakonom, odgovorna za kriviþna djela uþinjena na teritoriji Bosne i Hercegovine.

(2) Domaüa i strana pravna osoba koja ima sjedište na teritoriji Bosne i Hercegovine ili u njoj obavlja svoju djelatnost je, u skladu s ovim zakonom, odgovorna za kriviþno djelo uþinjeno izvan Bosne i Hercegovine, ako je kriviþno djelo uþinjeno protiv Bosne i Hercegovine, njenih državljana ili domaüih pravnih osoba.

(3) Domaüa pravna osoba je, u skladu s ovim zakonom, odgovorna za kriviþno djelo uþinjeno izvan Bosne i Hercegovine protiv strane države, stranih državljana ili stranih pravnih osoba, pod uslovima iz þlana 9. (Primjena kriviþnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine za kriviþna djela uþinjena izvan Bosne i Hercegovine) ovog zakona.

Osnovi odgovornosti pravne osobe ýlan 124.

Za kriviþno djelo koje je uþinitelj uþinio u ime, za raþun ili u korist pravne osobe, odgovorna je pravna osoba: a)

kada smisao uþinjenog kriviþnog djela proizlazi iz zakljuþka, naloga ili odobrenja rukovodeüih ili nadzornih organa pravne osobe;

b) ili kada su rukovodeüi ili nadzorni organi pravne osobe uticali na uþinitelja ili mu omoguüili da uþini kriviþno djelo; c)

ili kada pravna osoba raspolaže protupravno ostvarenom imovinskom koristi ili koristi predmete nastale kriviþnim djelom;

d) ili kada su rukovodeüi ili nadzorni organi pravne osobe propustili dužni nadzor nad zakonitošüu rada radnika.

Granice odgovornosti pravne osobe za kriviþno djelo ýlan 125.

(1) Uz uvjete iz þlana 124. (Osnovi odgovornosti pravne osobe) ovog zakona, pravna osoba je odgovorna za kriviþno djelo i kada uþinitelj za uþinjeno kriviþno djelo nije kriv.

(2) Odgovornost pravne osobe ne iskljuþuje krivicu fiziþkih, odnosno odgovornih osoba za uþinjeno kriviþno djelo.

(3) Za kriviþna djela uþinjena iz nehata, pravna osoba može biti odgovorna pod uvjetima iz þlana 124. taþke d. ovog zakona, i u tom se sluþaju pravna osoba može blaže kazniti.

(4) Kada u pravnoj osobi osim uþinitelja nema druge osobe ili organa koji bi mogli usmjeravati ili nadzirati uþinitelja, 29

pravna osoba odgovara za uþinjeno kriviþno djelo u granicama uþinioþeve odgovornosti.

Odgovornost pri promjeni statusa pravne osobe ýlan 126.

(1) Pravna osoba u steþaju može biti odgovorna za kriviþno djelo bez obzira je li kriviþno djelo uþinjeno prije poþetka steþajnog postupka ili u meÿuvremenu, ali se pravnoj osobi u steþaju ne izriþe kazna, veü se izriþe mjera sigurnosti oduzimanja predmeta ili se oduzima imovinska korist pribavljena kriviþnim djelom.

(2) Kada je do prestanka pravne osobe došlo prije pravosnažnog okonþanja kriviþnog postupka, a u kriviþnom je postupku utvrÿena odgovornost te pravne osobe, kazne i ostale kriviþnopravne sankcije izriþu se pravnoj osobi koja je pravni sljednik pravne osobe kojoj je utvrÿena odgovornost, ako su njezini rukovodeüi ili nadzorni organi prije prestanka pravne osobe znali za uþinjeno kriviþno djelo.

(3) Pravnoj osobi koja je pravni sljednik pravne osobe kojoj je utvrÿena odgovornost, izriþe se mjera sigurnosti oduzimanja predmeta ili se oduzima imovinska korist pribavljena kriviþnim djelom, ako su njezini rukovodeüi ili nadzorni organi znali za uþinjeno kriviþno djelo.

(4) Ako je do prestanka pravne osobe došlo po pravosnažno okonþanom kriviþnom postupku, izreþena kriviþnopravna sankcija se izvršava po odredbama stava 2. i 3. ovog þlana.

Odgovornost pravne osobe za pokušaj ýlan 127.

(1) Ako je uþinitelj planirano kriviþno djelo zapoþeo, ali ga nije dovršio, pod uvjetima iz þlana 124. (Osnove odgovornosti pravne osobe) ovog zakona, odgovorna je pravna osoba, ako je zakonom propisano kažnjavanje i za pokušaj tog kriviþnog djela.

(2) Pravna osoba se kažnjava za pokušaj kaznom propisanom za dovršeno kriviþno djelo, a može se i blaže kazniti.

(3) Ako su rukovodeüi ili nadzorni organi pravne osobe sprijeþili uþinitelja da dovrši zapoþeto kriviþno djelo, pravna osoba se može osloboditi kazne.

Produženo djelo i kriviþna odgovornost pravnih osoba ýlan 128.

Kad je kod pravne osobe prisutan isti osnov odgovornosti u pogledu više istovrsnih i vremenski povezanih kriviþnih djela više uþinitelja, pravna osoba je odgovorna kao da je uþinjeno jedno kriviþno djelo.

Sauþesništvo pravnih osoba ýlan 129.

(1) U sluþaju da dvije ili više pravnih osoba sauþestvuje pri uþinjenju kriviþnog djela, svaka je odgovorna prema þlanu 124. (Osnove odgovornosti pravne osobe) ovog zakona.

(2) Pri sauþesništvu pravnih osoba iz stava 1. ovog þlana, svaka pravna osoba odgovara kao da je jedina pravna osoba odgovorna za kriviþno djelo.

Opšti razlozi za ublažavanje kazne pravnoj osobi ili oslobaÿanje od kazne ýlan 130.

(1) Pravna osoba þiji rukovodeüi ili nadzorni organ dobrovoljno prijavi uþinitelja nakon što je kriviþno djelo uþinjeno, može se blaže kazniti.

(2) Pravna osoba þiji rukovodeüi ili nadzorni organ po uþinjenom kriviþnom djelu odluþi da se vrati protupravno ostvarena imovinska korist ili otklone prouzrokovane štetne posljedice ili saopšte podaci o osnovanosti odgovornosti drugih pravnih osoba, može se osloboditi kazne.

Kazne za pravne osobe ýlan 131.

Pravnim osobama se za kriviþna djela mogu izreüi ove kazne: a)

novþana kazna;

b) kazna oduzimanja imovine; c)

kazna prestanka pravne osobe.

30

Novþana kazna za pravne osobe ýlan 132.

(1) Novþana kazna koja se izriþe pravnoj osobi ne može biti manja od 5.000 KM niti veüa od 5.000.000 KM. (2) Ako je kriviþnim djelom pravne osobe prouzrokovana drugom imovinska šteta ili pribavljena protupravna imovinska korist, najveüa mjera izreþene novþane kazne može iznositi dvostruki iznos te štete, odnosno koristi.

(3) Ako se novþana kazna ne plati u roku koji je utvrÿen presudom, bez odgaÿanja üe se provesti postupak prinudne naplate.

Kazna oduzimanja imovine ýlan 133.

(1) Kazna oduzimanja imovine se može izreüi za kriviþna djela s propisanom kaznom zatvora od pet godina ili težom kaznom.

(2) Pravnoj osobi se može oduzeti najmanje polovina imovine ili veüi dio imovine ili cjelokupna imovina.

(3) U sluþaju steþajnog postupka kao posljedice izreþene kazne oduzimanja imovine, povjeritelji se mogu namiriti iz oduzete steþajne mase .

Kazna prestanka pravne osobe ýlan 134.

(1) Kazna prestanka pravne osobe može se izreüi ako je djelatnost pravne osobe u cijelosti ili u pretežnoj mjeri korištena za uþinjenje kriviþnih djela.

(2) Uz kaznu prestanka pravne osobe, može se izreüi i kazna oduzimanja imovine.

(3) Uz izreþenu kaznu prestanka pravne osobe, sud üe predložiti otvaranje postupka likvidacije.

(4) Iz imovine pravne osobe kojoj je izreþena kazna prestanka pravne osobe mogu se isplatiti povjeritelji.

Odmjeravanje kazne pravnoj osobi ýlan 135.

(1) Pri odmjeravanju kazne pravnoj osobi uzima se u obzir pored opüih pravila za odmjeravanje kazne iz þlana 48.

(Opüa pravila za odmjeravanje kazne) ovog zakona takoÿe i ekonomska moü pravne osobe.

(2) Pri odmjeravanju novþane kazne za kriviþna djela za koja se uz novþanu kaznu izriþe i kazna oduzimanja imovine, izreþena kazna ne smije prijeüi polovinu imovine pravne osobe.

Izricanje uvjetne osude pravnoj osobi ýlan 136.

(1) Sud može pravnoj osobi za kriviþno djelo izreüi uvjetnu osudu umjesto novþane kazne.

(2) Uvjetnom osudom sud može utvrditi pravnoj osobi novþanu kaznu do 1.500.000 KM i ujedno odluþiti da se ista neüe izvršiti, ako pravna osoba u roku koji odredi sud, a koji ne može biti kraüi od jedne ni duži od pet godina, ne bude odgovorna za novo kriviþno djelo.

Mjere sigurnosti za pravne osobe ýlan 137.

Pravnoj osobi mogu se za kriviþno djelo izreüi, pored mjere sigurnosti oduzimanja predmeta iz þlana 74. (Oduzimanje predmeta) ovog zakona, ove mjere sigurnosti: a)

objava presude;

b) zabrana obavljanja odreÿene djelatnosti.

Objava presude ýlan 138.

(1) Mjera sigurnosti objave presude izriþe se kada bi bilo korisno da javnost sazna za osudu, osobito ako bi objava bila od koristi da se otkloni opasnost za život ili zdravlje ljudi ili da se osigura sigurnost prometa ili da se zaštite ili podstiþu društvene vrijednosti.

(2) S obzirom na znaþaj kriviþnog djela i potrebu da javnost sazna za osudu, sud cijeni da li da se osuda objavi u 31

štampi, radiju ili televiziji ili u više navedenih sredstava informiranja i ujedno da li da se objavi njeno obraloženje u cijelosti ili u izvodu, uzimajuüi pri tome u obzir da se naþinom objave omoguüi obaviještenost svih u þijem interesu je objava presude.

Zabrana obavljanja odreÿene djelatnosti ýlan 139.

(1) Mjerom sigurnosti zabrane obavljanja odreÿene djelatnosti sud može pravnoj osobi zabraniti proizvodnju odreÿenih proizvoda ili obavljanje odreÿenih poslova, ili joj zabraniti da se bavi odreÿenim poslovima prometa robe ili drugim poslom odnosno djelatnostima.

(2) Mjera sigurnosti iz stava 1. ovog þlana izriþe se pravnoj osobi ako bi njezino dalje bavljenje odreÿenom djelatnošüu bilo opasno za život i zdravlje ljudi ili štetno za privredno ili finansijsko poslovanje drugih lica ili za privredu, ili ako je pravna osoba u posljednje dvije godine prije uþinjenja kriviþnog djela bila veü kažnjena za isto ili sliþno kriviþno djelo.

(3) Mjera sigurnosti iz stava 1. ovog þlana može se izreüi u trajanju od šest mjeseci do pet godina, raþunajuüi od pravosnažnosti osude.

Oduzimanje imovinske koristi od pravne osobe ýlan 140.

Ukoliko pravna osoba pribavi imovinsku korist uþinjenim kriviþnim djelom, imovinska korist pribavljena kriviþnim djelom üe se oduzeti od pravne osobe.

Pravne posljedice osude pravne osobe ýlan 141.

(1) Pravne posljedice osude pravne osobe za kriviþno djelo su: a)

zabrana rada na osnovi dozvole, ovlašüenja ili koncesije, izdanih od organa strane države,

b)

zabrana rada na osnovi dozvole, ovlašüenja ili koncesije, izdanih od institucija Bosne i Hercegovine.

(2) Pravne posljedice osude pravne osobe za kriviþno djelo mogu nastupiti i kada je pravnoj osobi za uþinjeno kriviþno djelo izreþena novþana kazna.

Zastarjelost kriviþnog gonjenja i izvršenja kriviþnopravnih sankcija izreþenih pravnim osobama ýlan 142.

(1) Na zastarjelost gonjenja pravne osobe primjenjuju se odredbe þlanka 14. (Zastarjelost gonjenja) ovog zakona.

(2) Zastara izvršenja kazne izreþene pravnoj osobi nastupa kad od pravosnažnosti presude kojom je kazna izreþena protekne: a)

tri godine za izvršenje novþane kazne;

b)

pet godina za izvršenje kazne oduzimanja imovine i kazne prestanka pravne osobe.

(3) Zastara izvršenja mjere sigurnosti nastupa protekom: a)

šest mjeseci od pravosnažnosti odluke kojom je izreþena mjera sigurnosti objave presude;

b)

vremena jednakog onome koje je odreÿeno za trajanje mjere sigurnosti zabrane obavljanja odreÿene djelatnosti.

Zakoni koji propisuju kriviþna djela pravnih osoba ýlan 143.

Pravne osobe mogu biti odgovorne za kriviþna djela iz ovog zakona i za druga kriviþna djela propisana zakonom Bosne i Hercegovine.

Kazne za kriviþna djela ýlan 144.

(1) Za kriviþna djela s propisanom novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine, pravna osoba üe se kazniti novþanom kaznom do 850.000 KM ili do deseterostrukog iznosa štete prouzrokovane ili imovinske koristi pribavljene kriviþnim djelom.

(2) Za kriviþna djela s propisanom kaznom zatvora preko tri godine, pravna osoba üe se kazniti novþanom kaznom 32

najmanje 2.500.000 KM ili do dvadeseterostrukog iznosa štete prouzrokovane ili imovinske koristi pribavljene kriviþnim djelom.

(3) Za kriviþna djela s propisanom kaznom zatvora od pet godina ili težom kaznom, pravnoj osobi se umjesto novþane kazne može izreüi kazna oduzimanja imovine.

(4) Za kriviþna djela iz stava 1. ovog þlana, pravnoj osobi se umjesto novþane kazne može izreüi kazna prestanka pravne osobe, pod uvjetima þlana 134. (Kazna prestanka pravne osobe) ovog zakona.

33

34

POSEBNI DIO XV GLAVA PETNAESTA KRIVIýNA DJELA PROTIV SLOBODE I PRAVA ýOVJEKA I GRAĈANINA Povreda ravnopravnosti þovjeka i graÿanina ýlan 145.

(1) Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja na osnovu razlike u rasi, boji kože, nacionalnoj ili etniþkoj pripadnosti, vjeroispovijesti, politiþkom ili drugom uvjerenju, polu, seksualnom opredjeljenju, jeziku, obrazovanju, društvenom položaju ili socijalnom porijeklu, uskrati ili ograniþi graÿanska prava utvrÿena Ustavom Bosne i Hercegovine, ratificiranim meÿunarodnim ugovorom, zakonom Bosne i Hercegovine, drugim propisom Bosne i Hercegovine ili opüim aktom Bosne i Hercegovine, ili koja na osnovu ove razlike ili pripadnosti ili kojem drugom položaju daje pojedincima neopravdane povlastice ili pogodnosti, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja suprotno propisima Bosne i Hercegovine o ravnopravnoj upotrebi jezika i pisama konstitutivnih naroda i ostalih koji žive na teritoriji Bosne i Hercegovine, uskrati ili ograniþi graÿaninu da pri ostvarivanju svojih prava ili pri obraüanju organima vlasti i institucijama Bosne i Hercegovine, privrednim društvima i drugim pravnim osobama upotrijebi svoj jezik ili pismo, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(3) Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja uskrati ili ograniþi pravo graÿaninu na slobodno zapošljavanje na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i pod jednakim propisanim uvjetima, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti ýlan 145a.

(1) Ko javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost meÿu konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u Bosni i Hercegovini, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava (1) ovog þlana poþini zloupotrebom svog položaja ili ovlaštenja kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Ošteüenje ili rušenje vjerskih objekata ýlan 145b.

Ko ošteti, uþini neupotrebljivim ili sruši vjerski objekat kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Sprjeþavanje povratka izbjeglica i raseljenih lica ýlan 146.

(1) Ko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protupravan naþin, u veüem razmjeru ili sa širim posljedicama, sprijeþi izbjeglice ili raseljena lica da se vrate u svoj dom ili da koriste svoju imovinu koje su bili lišeni u toku neprijateljstava od 1991. godine, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ko sudjeluje u grupi ljudi koja uþini kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(3) Ko organizira ili bilo kako rukovodi grupom ljudi koja uþini kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje pet godina.

Protupravno lišenje slobode ýlan 147.

(1) Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja drugog protupravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi naþin oduzme slobodu kretanja, 35

kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako je protupravno lišenje slobode trajalo duže od trideset dana ili je uþinjeno na svirep naþin ili je osobi koja je protupravno lišena slobode usljed toga teško narušeno zdravlje ili su nastupile druge teške posljedice, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od dvije do osam godina.

(3) Ako je osoba koja je protupravno lišena slobode usljed toga izgubila život, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

Neovlašteno prisluškivanje i zvuþno ili optiþko snimanje ýlan 147a.

(1) Službeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine koje pomoüu posebnih naprava, bez odobrenja, prisluškuje ili zvuþno snimi razgovor ili izjavu koja mu nije namijenjena ili omoguüi nepozvanom licu da se upozna s razgovorom ili izjavom koja je neovlašteno prisluškivana ili zvuþno snimljena, ili koje neovlašteno prisluškuje ili snimi tuÿe poruke u kompjuterskom sistemu, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stava (1) ovog þlana kaznit üe se službeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine koje fotografski, filmski ili na drugi naþin snimi drugo lice, bez njegovog pristanka, u njegovim prostorijama ili koje takav snimak direktno prenese treüim licima ili im takav snimak pokaže ili na drugi naþin omoguüi da se s njim direktno upoznaju.

Povreda prava na podnošenje žalbi i molbi ýlan 148.

Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja zloupotrebom svog položaja ili ovlaštenja i sprijeþi drugoga da koristi svoje pravo na podnošenje žalbe, prigovora, zahtjeva, molbe ili pritužbe, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Nedozvoljeno korištenje liþnih podataka ýlan 149.

Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja bez pristanka pojedinca protivno uvjetima propisanim u zakonu, prikuplja, obraÿuje ili koristi njegove liþne podatke ili te podatke koristi suprotno zakonom dozvoljenoj svrsi njihova prikupljanja, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

Nezakonito uskraüivanje identifikacionih dokumenata ýlan 149a.

Ko s ciljem ograniþavanja slobode kretanja ili ispoljavanja vlasti nad drugom osobom nezakonito uskrati drugome njegovu liþnu ili putnu ispravu kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Uskraüivanje biraþkog prava ýlan 150.

Ko u obavljanju povjerene mu dužnosti u vezi s izborima za institucije Bosne i Hercegovine, drugoga u namjeri da ga sprijeþi u ostvarenju njegovog biraþkog prava protuzakonito ne uvede u biraþki popis ili ga izbriše iz biraþkog popisa ili mu na drugi uskrati biraþko pravo, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Povreda slobode opredjeljenja biraþa ýlan 151.

(1) Ko silom, ozbiljnom prijetnjom, prinudom, podmiüivanjem ili korišüenjem njegovog teškog ekonomskog stanja ili na drugi protupravan naþin utjeþe na biraþa u Bosni i Hercegovini da na izborima za institucije Bosne i Hercegovine ili prilikom glasanja o opozivu ili na referendumu, glasa za ili protiv pojedine liste, pojedinog kandidata, odnosno da glasa za ili protiv opoziva, za ili protiv prijedloga o kome se odluþuje referendumom, ili da uopüe ne glasa, kaznit üe se novþanom kaznom ili i kaznom zatvora do tri godine 36

(2) ýlan biraþkog odbora ili druga osoba koja uþini kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana u vršenju povjerene joj dužnosti u vezi s izborima, glasanjem ili referendumom, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Prijevara pri glasanju ýlan 152.

Ko na izborima za institucije Bosne i Hercegovine ili pri glasanju o opozivu predstavnika u institucijama Bosne i Hercegovine ili na referendumu u Bosni i Hercegovini, ponovo glasa, glasa umjesto drugoga pod njegovim imenom, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

Povreda tajnosti glasanja ýlan 153.

(1) Ko pri izboru za institucije Bosne i Hercegovine ili pri glasanju o opozivu predstavnika u institucijama Bosne i Hercegovine ili na referendumu u Bosni i Hercegovini, povrijedi tajnost glasanja, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(2) Ko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protupravan naþin traži od graÿanina da kaže za koga je glasao ili kako je glasao ili da li je glasao za ili protiv opoziva, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(3) ýlan biraþkog odbora ili druga osoba koja uþini kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana u vršenju povjerene joj dužnosti u vezi s izborima ili glasanjem, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Izborna prijevara ýlan 154.

Ko krivotvori rezultate izbora ili glasanja za institucije Bosne i Hercegovine dodavanjem, oduzimanjem ili brisanjem glasova ili potpisa, netaþnim brojanjem glasova, neistinitim upisivanjem rezultata u izborne isprave ili na drugi naþin, ili objavi kao konaþan rezultat izbora ili glasanja koji ne odgovara obavljenom glasanju, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Uništenje izbornih isprava ýlan 155.

Ko na izborima za institucije Bosne i Hercegovine, pri glasanju o opozivu predstavnika u institucijama Bosne i Hercegovine ili na referendumu u Bosni i Hercegovini, uništi, prikrije, ošteti ili oduzme kakvu ispravu o izborima ili o glasanju o opozivu ili kakav predmet koji služi za izbor ili za glasanje o opozivu, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. ýlan 155. a) (Davanje lažnih izjava tokom postupka imenovanja) (1) Ko s ciljem obmanjivanja ili održavanja u obmani organa nadležnog za imenovanje ili Predstavniþkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ili njihovog nadležnog organa o tome da li ispunjava uvjete za imenovanje na položaj predsjedavajuüeg, ministra ili zamjenika ministra Vijeüa ministara Bosne i Hercegovine, odnosno za potvrdu na te položaje, tokom postupka imenovanja i potvrde na te položaje koji se provodi na osnovu zakona, da lažnu izjavu, u pisanom ili usmenom obliku, o podatku ili informaciji potrebnoj za utvrÿivanje da li ispunjava uvjete, a koju je obavezan po zakonu ili drugom propisu pružiti, te time prikrije ili izmijeni þinjenice znaþajne za odluku o imenovanju ili potvrdi, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako poþinilac dobrovoljno opozove svoju lažnu izjavu prije nego što je donesena konaþna odluka o potvrÿivanju, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci, a može biti i osloboÿen od kazne.

37

XVI GLAVA ŠESNAESTA KRIVIýNA DJELA PROTIV INTEGRITETA BOSNE I HERCEGOVINE Napad na ustavni poredak ýlan 156.

Ko upotrebom fiziþke sile ili prijetnjom upotrebe fiziþke sile pokuša da promijeni ustavni poredak Bosne i Hercegovine ili da svrgne njene najviše institucije, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje pet godina.

Ugrožavanje teritorijalne cjeline ýlan 157.

Ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile pokuša da otcijepi dio teritorije Bosne i Hercegovine ili da dio njene teritorije pripoji drugoj državi, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje pet godina.

Sprjeþavanje borbe protiv neprijatelja ýlan 158.

Graÿanin Bosne i Hercegovine koji za vrijeme rata ili oružanog sukoba sprijeþava graÿane Bosne i Hercegovine ili graÿane njenih saveznika da vode borbu protiv neprijatelja, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Služba u neprijateljskoj vojsci ýlan 159.

(1) Graÿanin Bosne i Hercegovine koji za vrijeme rata ili oružanog sukoba služi u neprijateljskoj vojsci ili drugim neprijateljskim oružanim formacijama, ili sudjeluje u ratu ili oružanom sukobu boreüi se protiv Bosne i Hercegovine ili njenih saveznika, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(2) Ko vrbuje graÿane Bosne i Hercegovine za službu u neprijateljskoj vojsci ili drugim neprijateljskim oružanim formacijama ili za sudjelovanje u ratu ili oružanom sukobu protiv Bosne i Hercegovine ili njenih saveznika, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje pet godina.

Pomaganje neprijatelju ýlan 160.

(1) Graÿanin Bosne i Hercegovine koji za vrijeme rata pomaže neprijatelju u provodjenju prinudnih mjera prema stanovništvu Bosne i Hercegovine, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Graÿanin Bosne i Hercegovine koji u cilju pomaganja neprijatelja politiþki ili privredno saraÿuje s neprijateljem za vrijeme rata, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

Podrivanje vojne i odbrambene moüi ýlan 161.

(1) Ko u namjeri da umanji odbrambenu moü Bosne i Hercegovine uništi, uþini neupotrebljivim ili omoguüi da preÿu u ruke neprijatelja odbrambena postrojenja, objekti, položaji, naoružanje ili druga vojna i odbrambena sredstva ili preda trupe neprijatelju, ili ko u istoj namjeri omete ili dovede u opasnost vojne ili odbrambene mjere, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(2) Ko nabavlja sredstva za uþinjenje kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

38

Oružana pobuna ýlan 162.

(1) Ko uþestvuje u oružanoj pobuni koja je usmjerena protiv ustavnog poretka Bosne i Hercegovine ili protiv njenih najviših institucija, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(2) Ko organizira ili bilo kako rukovodi uþinjenjem kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3) Ko nabavlja sredstva za uþinjenje kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Protuzakonito formiranje vojnih snaga ýlan 162 a.

(1) Ko protivno Zakonu o odbrani Bosne i Hercegovine ili Zakonu o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine organizira, obuþava, oprema ili mobilizira vojnu snagu na teritoriji Bosne i Hercegovine, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje pet godina.

(2) Kaznom iz stava (1) ovog þlana kaznit üe se ko na bilo koji naþin rukovodi þinjenjem kriviþnog djela iz stava (1) ovog þlana.

(3) Ko se na bilo koji naþin pridruži vojnoj snazi organiziranoj, obuþenoj, opremljenoj ili mobiliziranoj protivno Zakonu o odbrani Bosne i Hercegovine ili Zakonu o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(4) Ko nabavlja sredstva za þinjenje kriviþnog djela iz stava (1) ovog þlana, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Špijunaža ýlan 163.

(1) Ko tajne podatke saopüi, preda ili uþini dostupnim stranoj državi, stranoj organizaciji ili osobi koja im služi, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ko na štetu Bosne i Hercegovine za stranu državu ili organizaciju stvara obavještajnu službu u Bosni i Hercegovini ili njom rukovodi, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3) Ko stupi u stranu obavještajnu službu, prikuplja za nju podatke ili na drugi naþin pomaže njen rad, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Ko pribavlja tajne podatke u cilju da ih saopüi ili preda stranoj državi, stranoj organizaciji ili osobi koja im služi, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(5) Ko nabavlja sredstva za uþinjenje kriviþnog djela iz stava 1. i 2 ovog þlana, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Odavanje tajnih podataka ýlan 164.

(1) Službeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine ili vojno lice, koje je ovlašteno za odreÿivanje tajnosti podataka ili za pristup tajnim podacima a koje bez ovlaštenja drugome saopüi, preda ili na drugi naþin uþini dostupnim tajni podatak, ili pribavi tajni podatak s ciljem da ga saopüi ili preda neovlaštenom licu, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stava (1) ovog þlana kaznit üe se ko, s ciljem da ga neovlašteno upotrijebi, protupravno pribavi tajni podatak ili ko drugome saopüi, preda ili na drugi naþin uþini dostupnim tajni podatak bez dozvole, kao i ko drugome 39

saopüi, preda ili na drugi naþin uþini dostupnim ili posreduje u saopüavanju, predaji ili na drugi naþin drugome uþini dostupnim þinjenice ili sredstva koje sadrže informaciju i za koje zna da su tajni podatak a u þiji je posjed došao protupravno.

(3)

Kaznom zatvora od jedne do deset godina kaznit üe se ko poþini kriviþno djelo iz stavova (1) i (2)ovog þlana: a) iz koristoljublja; ili b) u pogledu podatka koji je u skladu sa zakonom oznaþen kao "strogo povjerljivo" ili stepenom "tajno" ili kao "državna tajna" ili stepenom "vrlo tajno"; ili c)

radi saopüavanja, predaje ili na drugi naþin þinjenja dostupnim tajnog podatka ili njegove upotrebe izvan Bosne i Hercegovine.

(4) Ako je kriviþno djelo iz stavova (1) i (3) ovog þlana poþinilo lice koje, po Zakonu o zaštiti tajnih podataka, ima zakonsko ovlaštenje za odreÿivanje tajnosti podatka ili za pristup tajnim podacima onog stepena u pogledu kojeg je poþinjeno kriviþno djelo, poþinilac üe se kazniti: a) za kriviþno djelo iz stava (1) ovog þlana, kaznom zatvora najmanje tri godine; b) za kriviþno djelo iz stava (3) ovog þlana, kaznom zatvora najmanje pet godina.

(5) Ako je kriviþno djelo iz stavova (1), (2) i (3 ovog þlana poþinjeno za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti ili vanrednog stanja ili kada je izdata naredba za angažiranje i upotrebu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

(6)

Ako je kriviþno djelo iz iz stavova (1) i (4) ovog þlana poþinjeno iz nehata, poþinilac üe se kazniti: a) za kriviþno djelo iz stava (1) ovog þlana, novþanom kaznom ili kaznom zatvora najmanje tri godine; b) za kriviþno djelo iz stava (4) ovog þlana, kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(7) Ako je kriviþno djelo iz stava (6) ovog þlana poþinjeno u pogledu podatka koji je u skladu sa zakonom oznaþen kao "strogo povjerljivo" ili stepenom "tajno" ili kao "državna tajna" ili stepenom "vrlo tajno", poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(8) Odredbe stavova (1), (3), (4), (5), (6) i (7) ovog þlana primjenjuju se i na lice koje bez ovlaštenja drugome saopüi, preda ili uþini tajne podatke dostupnim nakon što mu je prestala dužnost službenog ili odgovornog lica u institucijama Bosne i Hercegovine ili vojnog lica ili lica ovlaštenog za odreÿivanje tajnosti podatka ili za pristup tajnim podacima.

(9) Nema kriviþnog djela odavanja tajnih podataka ako neko objavi ili posreduje u objavljivanju tajnih podataka þiji je sadržaj suprotan ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, s ciljem da javnosti otkrije nepravilnosti vezane uz organiziranje, djelovanje ili voÿenje službe ili s ciljem da javnosti otkrije þinjenice koje predstavljaju povredu ustavnog poretka ili meÿunarodnog ugovora, ako objavljivanje nema ozbiljne štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu.

Upuüivanje i prebacivanje oružanih grupa ljudi, oružja i municije na teritoriju Bosne i Hercegovine ýlan 165.

Ko na teritoriju Bosne i Hercegovine upuüuje ili prebacuje oružane grupe ljudi, teroriste, špijune, diverzante, oružje, eksploziv, otrove, opremu, municiju ili drugi materijal, radi uþinjenja kriviþnih djela iz ove glave ovog zakona, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Unošenje opasnih materija u Bosnu i Hercegovinu ýlan 166.

(1) Ko protivno propisima Bosne i Hercegovine unese u Bosnu i Hercegovinu za život ili zdravlje ljudi štetne radioaktivne ili druge opasne materije ili otpatke, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ko zloupotrebom svog položaja ili ovlaštenja protivno propisima omoguüi da se u Bosnu i Hercegovinu unesu za život ili zdravlje ljudi štetne radioaktivne ili druge opasne materije ili otpaci, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

40

Ubistvo predstavnika najviših institucija Bosne i Hercegovine ýlan 167.

Ko u namjeri ugrožavanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine ili sigurnosti Bosne i Hercegovine liši života službenu osobu institucija Bosne i Hercegovine pri vršenju njene službe, ili þlana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjedavajuüeg Vijeüa ministara Bosne i Hercegovine, predsjednika domova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, predsjednika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, predsjednika Suda Bosne i Hercegovine ili glavnog tužitelja Bosne i Hercegovine kada nisu na dužnosti, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

Otmica predstavnika najviših institucija Bosne i Hercegovine ýlan 168.

(1) Ko u namjeri ugrožavanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine ili sigurnosti Bosne i Hercegovine protupravno zatvori, drži zatvorenu ili na drugi naþin oduzme ili ograniþi slobodu kretanja službenoj osobi institucija Bosne i Hercegovine pri vršenju njene službe, s ciljem da nju ili nekoga drugoga prisili da što izvrši, ne izvrši ili trpi, kaznit üe kaznom zatvora od najmanje tri godine.

(2) Ko u namjeri ugrožavanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine ili sigurnosti Bosne i Hercegovine protupravno zatvori, drži zatvorenog ili na drugi naþin oduzme ili ograniþi slobodu kretanja þlanu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjedavajuüem Vijeüa ministara Bosne i Hercegovine, predsjedniku domova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, predsjedniku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, predsjedniku Suda Bosne i Hercegovine ili glavnom tužitelju Bosne i Hercegovine, kaznit üe kaznom zatvora od najmanje pet godina.

Kažnjavanje za najteže oblike kriviþnih djela ýlan 169.

(1) Za kriviþno djelo iz þlana 156. (Napad na ustavni poredak), 157. (Ugrožavanje teritorijalne cjeline), 161.

(Podrivanje vojne i odbrambene moüi), 162. (Oružana pobuna) i 163. (Špijunaža) ovog zakona, koje je imalo za posljedicu smrt jedne ili više osoba, ili je izazvalo opasnost za život ljudi, ili je praüeno teškim nasiljima i velikim razaranjima, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(2) Ako je pri uþinjenju kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana uþinitelj s umišljajem lišio života jednu ili više osoba, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

Osnivanje udruženja ili nabavljanje sredstava za uþinjenje kriviþnih djela iz ove glave ovog zakona ýlan 170.

Ko osnuje udruženje u cilju uþinjenja kriviþnih djela iz ove glave ovog zakona, ili ko nabavi sredstva za uþinjenje kriviþnih djela iz ove glave ovog zakona, kaznit üe se kaznom zatvora od najmanje tri godine.

XVII GLAVA SEDAMNAESTA KRIVIýNA DJELA PROTIV ýOVJEýNOSTI I VRIJEDNOSTI ZAŠTIûENIH MEĈUNARODNIM PRAVOM Genocid ýlan 171.

Ko u cilju da potpuno ili djelimiþno istrijebi nacionalnu, etniþku, rasnu ili vjersku skupinu ljudi naredi uþinjenje ili uþini koje od ovih djela: a)

ubijanje pripadnika skupine ljudi;

b) nanošenje teške tjelesne ozljede ili duševne povrede pripadnicima skupine ljudi; c)

smišljeno nametanje skupini ljudi ili zajednici takvih životnih uvjeta koji bi mogli posljedovati njenim potpunim ili djelomiþnim istrebljenjem;

d) uvoÿenje mjera kojima je cilj sprjeþavanje raÿanja unutar skupine ljudi; e)

prisilno preseljenje djece iz te u drugu skupinu ljudi, 41

kaznit üe se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

Zloþini protiv þovjeþnosti ýlan 172.

(1) Ko, kao dio širokog ili sistematiþnog napada usmjerenog bilo protiv kojeg civilnog stanovništva, znajuüi za takav napad, uþini koje od ovih djela: a)

lišenje druge osobe života (ubistvo);

b)

istrebljenje;

c)

odvoÿenje u ropstvo,

d)

deportacija ili prisilno preseljenje stanovništva;

e)

zatvaranje ili drugo teško oduzimanje fiziþke slobode suprotno osnovnim pravilima meÿunarodnog prava;

f)

muþenje;

g)

prisiljavanje druge osobe upotrebom sile ili prijetnje direktnim napadom na njezin život ili tijelo ili na život ili tijelo njoj bliske osobe, na seksualni odnos ili s njim izjednaþenu seksualnu radnju (silovanje), seksualno ropstvo, prisilnu prostituciju, prisilnu trudnoüu, prisilnu sterilizaciju ili bilo koji drugi oblik teškog seksualnog nasilja;

h)

progon bilo koje grupe ljudi ili kolektiva na politiþkoj, rasnoj, nacionalnoj, etniþkoj, kulturnoj, vjerskoj, spolnoj ili drugoj osnovi koja je univerzalno prihvaüena kao nedopustiva po meÿunarodnom pravu, u vezi s bilo kojim kriviþnim djelom iz ovog stava ovog þlana, bilo kojim kriviþnim djelom propisanim u ovom zakonom ili bilo kojim kriviþnim djelom u nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine;

i)

prisilni nestanak osoba;

j)

zloþin aparthejda;

k)

druga neþovjeþna djela sliþne prirode, uþinjena u namjeri nanošenja velike patnje ili ozbiljne fiziþke ili psihiþke povrede ili narušenja zdravlja,

kaznit üe se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(2) U smislu stava 1. ovog þlana sljedeüi pojmovi imaju ovo znaþenje: a)

Napad usmjeren bilo protiv kojeg civilnog stanovništva jest ponašanje koje ukljuþuje višestruko þinjenje djela iz stava 1. ovog þlana bilo protiv kojeg civilnog stanovništva na osnovi ili u cilju državne politike ili politike neke organizacije da se uþini takav napad.

b)

Istrebljenje ukljuþuje namjerno nametanje takvih životnih uvjeta, a posebno uskraüivanje pristupa hrani i lijekovima, koji mogu posljedovati uništenjem dijela stanovništva.

c)

Odvoÿenje u ropstvo jest vršenje nad osobom bilo kojeg ili svih ovlašüenja inaþe vezanih za pravo svojine, ukljuþujuüi vršenje takvog ovlašüenja pri trgovanju ljudima, posebno ženama i djecom.

d)

Deportacija ili prisilno preseljenje stanovništva jest prisilno iseljenje osoba s teritorije na kojoj su zakonito prisutne protjerivanjem ili drugim mjerama prisile, bez osnova dopuštenih po meÿunarodnom pravu.

e)

Muþenje jest namjerno nanošenje snažnog tjelesnog ili duševnog bola ili patnje osobi zadržanoj od strane poþinioca ili pod nadzorom poþinioc, izuzimajuüi bol ili patnju koja je posljedica iskljuþivo izvršenja zakonitih sankcija.

f)

Prisilna trudnoüa jest nezakonito zatoþeništvo žene kojoj je prisilno prouzrokovana trudnoüa, s namjerom da se utiþe na etniþki sastav bilo kojeg stanovništva ili da se uþine druge teške povrede meÿunarodnog prava.

g)

Progon jest namjerno i teško, meÿunarodnom pravu suprotno uskraüivanje osnovnih prava, zbog pripadnosti skupini ljudi ili zajednici.

h)

Prisilni nestanak osoba jest hapšenje, pritvaranje ili otimanje osoba, od strane ili s dopuštenjem, podrškom ili pristankom države ili politiþke organizacije, uz odbijanje da se prizna takvo lišenje slobode ili da se pruži informacija o sudbini ili o mjestu gdje se nalaze takve osobe, s namjerom da se uklone od zaštite zakona na duže vrijeme.

i)

Zloþin aparthejda su neþovjeþne radnje sliþne prirode radnjama iz stava 1. ovog þlana, uþinjene u kontekstu institucionaliziranog režima sistematskog potlaþivanja i dominacije jedne rasne skupine nad bilo kojom drugom rasnom skupinom ili skupinama ljudi, uþinjene s namjerom održavanja takvog režima.

42

Ratni zloþin protiv civilnog stanovništva ýlan 173.

(1) Ko kršeüi pravila meÿunarodnog prava za vrijeme rata, oružanog sukoba ili okupacije naredi ili uþini koje od ovih djela: a)

napad na civilno stanovništvo, naselje, pojedine civilne osobe ili osobe onesposobljene za borbu, a taj je napad posljedovao smrüu, teškom tjelesnom ozljedom ili teškim narušenjem zdravlja ljudi;

b)

napad bez izbora cilja kojim se pozljeÿuje civilno stanovništvo;

c)

ubijanja, namjerno nanošenje osobi snažnog tjelesnog ili duševnog bola ili patnje (muþenje), neþovjeþno postupanje, biološke, medicinske ili druge znanstvene eksperimente, uzimanje tkiva ili organa radi transplantacije, nanošenje velikih patnji ili povreda tjelesnog integriteta ili zdravlja;

d)

raseljenje, preseljenje ili prisilno odnarodnjenje ili prevoÿenje na drugu vjeru;

e)

prisiljavanje druge osobe upotrebom sile ili prijetnje direktnim napadom na njezin život ili tijelo ili na život ili tijelo njoj bliske osobe, na seksualni odnos ili s njim izjednaþenu seksualnu radnju (silovanje), prisiljavanje na prostituciju, primjenjivanje mjera zastrašivanja i terora, uzimanje talaca, kolektivno kažnjavanje, protupravno odvoÿenje u koncentracione logore i druga protuzakonita zatvaranja, oduzimanje prava na praviþno i nepristrano suÿenje, prisiljavanje na službu u neprijateljskim oružanim snagama ili u neprijateljskoj obavještajnoj službi ili upravi;

f)

prisiljavanje na prinudni rad, izgladnjivanje stanovništva, konfiskaciju imovine, pljaþkanje imovine stanovništva, protupravno, samovoljno i vojnim potrebama neopravdano uništavanje ili prisvajanje imovine u velikim razmjerama, uzimanje nezakonite i nesrazmjerno velike kontribucije i rekvizicije, smanjenje vrijednosti domaüe novþane jedinice ili protuzakonito izdavanje novca,

kaznit üe se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se ko kršeüi pravila meÿunarodnog prava za vrijeme rata, oružanog sukoba ili okupacije naredi ili uþini koje od ovih djela: a)

napad na objekte posebno zaštiüene meÿunarodnim pravom ili opüeopasne objekte i postrojenja kao što su brane, nasipi i nuklearne elektrane;

b)

napad bez izbora cilja na civilne objekte koji su pod posebnom zaštitom meÿunarodnog prava, nebranjena mjesta i demilitarizovane zone;

c)

dugotrajno ošteüenje prirodnog okoliša velikih srazmjera, koje može da šteti zdravlju ili opstanku stanovništva.

(3) Ko kršeüi pravila meÿunarodnog prava za vrijeme rata, oružanog sukoba ili okupacije, kao okupator naredi ili uþini preseljenje dijelova civilnog stanovništva svoje pripadnosti na okupiranu teritoriju, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

Ratni zloþin protiv ranjenika i bolesnika ýlan 174.

Ko kršeüi pravila meÿunarodnog prava za vrijeme rata ili oružanog sukoba, prema ranjenicima, bolesnicima, brodolomcima ili sanitetskom ili vjerskom osoblju naredi ili uþini koje od ovih djela: a)

lišenja drugih osoba života (ubistva), namjerna nanošenja osobama snažnog tjelesnog ili duševnog bola ili patnje (muþenja), neþovjeþno postupanje, biološke, medicinske ili druge znanstvene eksperimente, uzimanje tkiva ili organa radi transplantacije;

b) nanošenje velikih patnji ili ozljeda tijela ili povreda zdravlja; c)

protupravno, samovoljno, vojnim potrebama neopravdano uništavanje ili prisvajanje u velikim razmjerima materijala, sredstava sanitetskog transporta i zaliha sanitetskih ustanova ili jedinica,

kaznit üe se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

Ratni zloþin protiv ratnih zarobljenika ýlan 175.

Ko kršeüi pravila meÿunarodnog prava, prema ratnim zarobljenicima naredi ili uþini koje od ovih djela:

43

a)

lišenja drugih osoba života (ubistva), namjerna nanošenja osobama snažnog tjelesnog ili duševnog bola ili patnje (muþenja), neþovjeþno postupanje, biološke, medicinske ili druge znanstvene eksperimente, uzimanje tkiva ili organa radi transplantacije;

b) nanošenje velikih patnji ili ozljeda tijela ili povreda zdravlja; c)

prisiljavanje na službu u neprijateljskim oružanim snagama ili lišavanje prava na praviþno i nepristrano suÿenje,

kaznit üe se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

Organiziranje grupe ljudi i podstrekavanje na uþinjenje kriviþnih djela genocida, zloþina protiv þovjeþnosti i ratnih zloþina ýlan 176.

(1) Ko organizira grupu ljudi radi uþinjenja kriviþnih djela iz þlana 171. (Genocid), 172. (Zloþini protiv þovjeþnosti), 173. (Ratni zloþin protiv civilnog stanovništva), 174. (Ratni zloþin protiv ranjenika i bolesnika) i 175. (Ratni zloþin protiv ratnih zarobljenika) ovog zakona, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(2) Ko postane pripadnik grupe ljudi iz stava 1. ovog þlana, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Pripadnik grupe ljudi iz stava 1. ovog þlana koji otkrije grupu ljudi prije nego što je u njenom sastavu ili za nju uþinio kriviþno djelo, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine, a može se i osloboditi od kazne.

(4) Ko poziva ili podstrekava na uþinjenje kriviþnih djela iz þlana 171. do 175. ovog zakona, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Protupravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja ýlan 177.

(1) Ko kršeüi pravila meÿunarodnog prava za vrijeme rata ili oružanog sukoba ubije ili rani neprijatelja koji je odložio oružje ili se bezuvjetno predao ili nema sredstava za odbranu, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ako je ubistvo iz stava 1. ovog þlana uþinjeno na svirep ili podmukao naþin, iz koristoljublja ili iz drugih niskih pobuda, ili ako je ubijeno više osoba, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(3) Ko kršeüi pravila meÿunarodnog prava za vrijeme rata ili oružanog sukoba naredi da u borbi ne smije biti preživjelih pripadnika neprijateljske vojske ili vodi borbu protiv neprijatelja na toj osnovi, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

Protupravno oduzimanje stvari od ubijenih i ranjenih na ratištu ýlan 178.

(1) Ko naredi da se protupravno oduzimaju stvari od ubijenih ili ranjenih na ratištu, ili ko uþini takvo oduzimanje, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ako je kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþinjeno na svirep naþin, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Povrede zakona ili obiþaja rata ýlan 179.

(1) Ko za vrijeme rata ili oružanog sukoba naredi da se povrijede zakoni ili obiþaji rata ili ih sam povrijedi, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(2) Povrede zakona ili obiþaja rata iz stava 1. ovog þlana ukljuþuju: a)

upotrebu bojnih otrova ili drugih ubojnih sredstava s ciljem izazivanja nepotrebne patnje; 44

b)

bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnim potrebama;

c)

napad ili bombardovanje bilo kojim sredstvima nebranjenih gradova, sela, nastambi ili zgrada;

d)

pljenidbu, uništavanje ili namjerno ošteüenje ustanova namijenjenih vjerskim, dobrotvornim ili obrazovnim potrebama, nauci i umjetnosti, istorijskih spomenika i nauþnih i umjetniþkih djela;

e)

pljaþku javne ili privatne imovine.

Individualna i komandna odgovornos ýlan 180.

(1) Osoba koja planira, naredi, uþini ili podstrekava ili pomaže u planiranju, pripremanju ili uþinjenju kriviþnih djela iz þlana 171. (Genocid), 172. (Zloþini protiv þovjeþnosti), 173. (Ratni zloþin protiv civilnog stanovništva), 174. (Ratni zloþin protiv ranjenika i bolesnika), 175. (Ratni zloþin protiv ratnih zarobljenika), 177. (Protupravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja), 178. (Protupravno oduzimanje stvari od ubijenih i ranjenih na ratištu) i 179. (Povrede zakona ili obiþaja rata) ovog zakona, kriva je za to kriviþno djelo. Službeni položaj bilo kojeg lica, bilo da se radi o šefu države ili vlade, ili o odgovornoj službenoj osobi vlade, ne oslobaÿa takvu osobu krivice niti utjeþe na ublažavanje kazne.

(2) ýinjenica da je neko od kriviþnih djela iz þlana 171. do 175. i þlana 177. do 179. ovog zakona uþinjeno od strane podreÿenog, ne oslobaÿa njemu nadreÿenu osobu od krivice ukoliko je ta nedreÿena osoba znala ili je mogla znati da se njen podreÿeni sprema uþiniti takvo djelo, odnosno da je veü uþinio takvo djelo, a nadreÿena osoba je propustila da preduzme nužne i razumne mjere da sprijeþi uþinjenje kriviþnog djela, odnosno da uþinitelj tog djela bude kažnjen.

(3) ýinjenica da je neka osoba postupala po nareÿenju vlade ili neke njoj nadreÿene osobe, ne oslobaÿa je krivice, ali može utjecati na ublažavanje kazne ako sud smatra da to interesi praviþnosti zahtijevaju.

Povreda parlamentara ýlan 181.

Ko kršeüi pravila meÿunarodnog prava za vrijeme rata ili oružanog sukoba vrijeÿa, zlostavlja ili zadrži parlamentara ili njegovu pratnju ili im sprijeþi povratak, ili na drugi naþin povrijedi njihovu nepovredivost, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Neopravdano odgaÿanje povratka ratnih zarobljenika ýlan 182.

Ko kršeüi pravila meÿunarodnog prava, nakon završetka rata ili oružanog sukoba naredi ili izvrši neopravdano odgaÿanje povratka ratnih zarobljenika ili civilnih lica, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Uništavanje kulturnih, historijskih i religijskih spomenika ýlan 183.

(1) Ko kršeüi pravila meÿunarodnog prava za vrijeme rata ili oružanog sukoba uništava kulturne, historijske ili religijske spomenike, graÿevine ili ustanove namijenjene nauci, umjetnosti, odgoju, humanitarnim ili religijskim ciljevima, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana uništen jasno prepoznatljiv objekt koji je kao kulturno i duhovno naslijeÿe naroda pod posebnom zaštitom meÿunarodnog prava, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

Zloupotreba meÿunarodnih znakova ýlan 184.

(1) Ko zloupotrijebi ili neovlašüeno nosi zastavu ili znak Organizacije ujedinjenih naroda, ili znakove ili zastave Crvenog križa ili znakove koji njima odgovaraju, ili druge priznate meÿunarodne znakove kojima se obilježavaju odreÿeni objekti radi zaštite od vojnih djelovanja, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

45

Zasnivanje ropskog odnosa i prijevoz osoba u ropskom odnosu ýlan 185.

(1) Ko kršeüi pravila meÿunarodnog prava stavi drugog u ropski ili njemu sliþan odnos ili ga drži u takvom odnosu, kupi, proda, preda drugoj osobi ili posreduje u kupovini, prodaji ili predaji takve osobe ili podstrekava drugog da proda svoju slobodu ili slobodu osobe koju izdržava ili se o njoj stara, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ko kršeüi pravila meÿunarodnog prava kupi, proda, preda drugome ili posreduje u kupovini, prodaji ili predaji lica koja nisu navršila 18 godina života radi usvajanja, odstranjivanja dijelova ljudskog tijela, iskorištavanja radom ili u druge protivpravne svrhe kaznit üe se kaznom zatvora najmanje pet godina..

(3) Ko kršeüi pravila meÿunarodnog prava prevozi osobe koje se nalaze u ropskom ili njemu sliþnom odnosu, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Trgovina ljudima ýlan 186.

(1) Ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile ili drugim oblicima prinude, otmicom, prevarom ili obmanom, zloupotrebom vlasti ili uticaja ili položaja bespomoünosti ili davanjem ili primanjem isplata ili drugih koristi kako bi privolio lice koje ima kontrolu nad drugim licem vrbuje, preveze, preda, sakrije ili primi lice u svrhu iskorištavanja prostitucijom drugog lica ili drugih oblika seksualnog iskorištavanja, prisilnog rada ili usluga, ropstva ili njemu sliþnog odnosa, služenja, odstranjivanja dijelova ljudskog tijela ili drugog iskorištavanja kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(2) Ko vrbuje, navodi, preveze, preda, sakrije ili primi lica koja nisu navršila 18 godina života radi iskorištavanja iz stava (1) ovog þlana kaznit üe se kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3) Ako je kriviþno djelo iz stavova (1) i (2) ovog þlana izvršilo službeno lice prilikom obavljanja službene dužnosti, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora od najmanje pet godina.

(4) Ko krivotvori, pribavi ili izda putnu ili liþnu ispravu ili koristi, zadržava, oduzima, mijenja, ošteüuje, uništava putnu ili liþnu ispravu drugog lica u svrhu omoguüavanja trgovine ljudima kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

(5) Ko organizira ili na bilo koji naþin rukovodi grupom ljudi radi izvršenja kriviþnog djela iz stavova (1) ili (2) ovog þlana kaznit üe se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(6)

Ko koristi usluge žrtve trgovine ljudima kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(7) Ako je izvršenjem kriviþnog djela iz stavova (1) i (2) ovog þlana prouzrokovano teže narušenje zdravlja, teška tjelesna povreda ili smrt lica iz stavova (1) i (2) ovog þlana, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(8) Predmeti i prijevozna sredstva upotrijebljena za izvršenje djela bit üe oduzeti, a objekti koji su korišteni u svrhu trgovine ljudima mogu se privremeno ili trajno zatvoriti.

(9) Na postojanje kriviþnog djela trgovine ljudima bez uticaja je okolnost da li je lice koje je žrtva trgovine ljudima pristalo na iskorištavanje.

Meÿunarodno vrbovanje radi prostitucije ýlan 187.

(1) Ko vrbuje, namamljuje ili navodi drugog na pružanje seksualnih usluga radi zarade u nekoj državi, izuzimajuüi državu u kojoj ta osoba ima prebivalište ili þiji je državljanin, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ko uz korištenje sile ili pod prijetnjom sile ili prijevarom, prisiljava ili navodi drugog na odlazak u državu u kojoj nema prebivalište ili þiji nije državljanin, radi pružanja seksualnih usluga za novac, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) ýinjenica da se vrbovana, namamljena, potaknuta, prisiljena ili zavedena osoba veü bavila prostitucijom, ne utjeþe na postojanje kriviþnog djela.

46

Nezakonito uskraüivanje identifikacijskih dokumenata ýlan 188. izbrisan Krijumþarenje ljudi ýlan 189.

(1) Ko u namjeri pribavljanja za sebe ili drugog neke koristi nedozvoljeno prevede ili omoguüi prevoÿenje jednog ili više migranata ili drugih lica preko državne granice ili ko u tu svrhu saþini, nabavi ili posjeduje lažne putne ili liþne isprave kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ko vrbuje, preveze, sakrije, pruži zaštitu ili na drugi naþin omoguüi boravak krijumþarenih lica u Bosni i Hercegovini kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ako je djelo iz stavova (1) i (2) ovog þlana poþinjeno u sastavu organizirane grupe ili grupe za organizirani kriminal, zloupotrebom službenog položaja ili na naþin kojim se ugrožava život, zdravlje ili sigurnost krijumþarenih lica ili je prema njima postupano u svrhu iskorištavanja ili na drugi neþovjeþan ili ponižavajuüi naþin, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.

(4) Kaznom iz stava (3) ovog þlana kaznit üe se i onaj ko djelo iz stavova (1) i (2) ovog þlana poþini prema licu koje nije navršilo 18 godina života.

(5) Ako je zbog djela iz stavova (1) i (2) ovog þlana nastupila smrt jednog ili više krijumþarenih lica, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

(6) Predmeti ili prijevozna sredstva upotrijebljena za izvršenje djela bit üe oduzeti.

Organiziranje grupe ili udruženja za izvršenje kriviþnih djela trgovine ljudima i krijumþarenje migranata ýlan 189a.

(1) Ko organizira grupu ili drugo udruženje za izvršenje kriviþnih djela iz þlanova 186. (Trgovina ljudima) i 189.

(Krijumþarenje ljudi) ovog zakona kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(2) Ko postane pripadnik grupe ili drugog udruženja iz stava (1) ovog þlana ili na drugi naþin pomaže grupu ili udruženje kaznit üe se kaznom zatvora najmanje jednu godinu.

(3) Na organizatora ili voÿu organizirane grupe ili drugog udruženja koji su poþinili djela iz stava (1) ovog þlana i njihove pripadnike primjenjuju se odredbe iz þlana 250. (Organizirani kriminal) ovog zakona.

Muþenje i drugi oblici surovog, neþovjeþnog i ponižavajuüeg postupanja ýlan 190.

Službena ili druga osoba koja djelujuüi na podstrek ili uz izriþitu ili preüutnu saglasnost javnog dužnosnika, nanese drugome fiziþku ili duševnu bol ili tešku fiziþku ili duševnu patnju, s ciljem da dobije od njega ili od treüe osobe informaciju ili priznanje, ili da se kazni za kriviþno djelo koje je poþinio ili se sumnja da je poþinio on ili treüa osoba, ili koji ga zastrašuje ili ga prisiljava iz bilo kojeg drugog razloga zasnovanog na bilo kojoj vrsti diskriminacije, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Uzimanje talaca ýlan 191.

(1) Ko drugoga zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi naþin oduzme ili ograniþi slobodu kretanja, ili ga drži i prijeti da üe ga ubiti, povrijediti ili nadalje zadržavati kao taoca, u cilju da primora Bosnu i Hercegovinu, neku državu ili meÿunarodnu meÿuvladinu organizaciju da nešto izvrši ili ne izvrši, kao izriþiti ili prešutni uvjet za oslobaÿanje taoca, kaznit üe se kaznom zatvora od najmanje tri godine.

(2) Ako je usljed kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana nastupila smrt otete osobe, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3) Ako je pri uþinjenju kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana uþinitelj otetu osobu s umišljajem lišio života, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

47

Ugrožavanje osoba pod meÿunarodnopravnom zaštitom ýlan 192.

(1) Ko osobu pod meÿunarodnopravnom zaštitom zatvori, drži zatvorenu ili joj na drugi naþin oduzme ili ograniþi slobodu kretanja, u cilju da nju ili neku drugu osobu primora da nešto izvrši ili ne izvrši, ili ko uþini neko drugo nasilje prema osobi pod meÿunarodnopravnom zaštitom ili protiv njezine slobode, ili napadne njezine službene prostorije, privatni smještaj ili prijevozno sredstvo, a takav bi napad mogao ugroziti njezinu osobu ili slobodu, kaznit üe se kaznom zatvora od najmanje tri godine.

(2) Ako je usljed kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana nastupila smrt jedne ili više osoba, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3) Ako je pri uþinjenju kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana uþinitelj neku osobu s umišljajem lišio života, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(4) Ko ugrozi sigurnost osobe iz stava 1. ovog þlana ozbiljnom prijetnjom da üe napasti nju, njezine službene prostorije, privatni stan ili prijevozno sredstvo, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Neovlašteni promet oružjem i vojnom opremom te proizvodima dvojne upotrebe ýlan 193.

(1) Ko uvozi, izvozi, prevozi ili posreduje u prometu oružja ili vojne opreme bez dozvole propisane zakonom Bosne i Hercegovine ili u suprotnosti s meÿunarodnim pravom, ili ko daje krive podatke ili propusti prikazati þinjenice u postupku davanja dozvole u skladu sa zakonom Bosne i Hercegovine, ili ko propusti u skladu sa zakonom Bosne i Hercegovine registrirati ugovor u vezi oružja ili vojne opreme, kaznit üe se kaznom zatvora od najmanje tri godine.

(2) Ko poþini kriviþno djelo iz stava (1) ovog þlana u pogledu proizvoda, raþunarskih programa ili tehnologije koje se mogu upotrijebiti u vojne svrhe, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

(3) Ko organizira grupu ljudi u cilju uþinjenja kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(4) Ko uþini kriviþno djelo iz þlana 1. ovog zakona iz nehata, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(5) Ko poþini kriviþno djelo iz stava (2) ovog þlana iz nehata, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(6) Oružje, vojna oprema, proizvodi dvojne namjene, kao i sredstva za njihov transtport ili rasturanje, bit üe oduzeti.

Nedozvoljeno oružje i druga sredstva borbe ýlan 193.a) (1) Ko, protivno propisima Bosne i Hercegovine ili pravilima meÿunarodnog prava, izradi ili usavrši, proizvede, nabavi, gomila ili uskladišti, nudi na prodaju ili kupuje, posreduje u kupovini ili prodaji ili na drugi naþin neposredno ili posredno prenese drugome, posjeduje ili prevozi hemijsko ili biološko oružje ili kakvo drugo sredstvo borbe koje je zabranjeno pravilima meÿunarodnog prava, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ko na bilo koji naþin upotrijebi hemijsko ili biološko oružje ili borbena sredstva, zabranjena pravilima meÿunarodnog prava, kaznit üe se kaznom zatvora od pet godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(3) Ko iskoristi sredstva za kontrolu nereda kao metodu ratovanja, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do tri godine (4) Ko za vrijeme rata ili oružanog sukoba naredi da se upotrijebi hemijsko ili biološko oružje ili kakva borbena sredstva ili naþin borbe koji su zabranjeni pravilima meÿunarodnog prava, ili ih sam upotrijebi, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(5) Ako je kriviþnim djelom iz stava (1), (2) i (3) ovog þlana prouzrokovana smrt jednog ili više lica, ili su nastupile 48

teške posljedice za zdravlje ljudi ili životinja ili teške posljedice po okoliš, poþinilac üe se kaznit kaznom zatvora najmanje pet godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(6) Ko vojno priprema upotrebu oružja, sredstava ili naþina iz stava (2) ovog þlana, kaznit üe kaznom zatvora do tri godine.

(7) Hemijsko ili biološko oružje, neko drugo borbeno sredstvo zabranjeno pravilima meÿunarodnog prava te sredstva za kontrolu nereda iz ovog þlana, kao i sredstva za njihov transport ili rasturanje, bit üe oduzeti.

Neovlašteni promet hemikalijama ýlan 193. b) (1) Ko uvozi, izvozi, prevozi ili posreduje u prodaji ili prometu hemikalija bez dozvole propisane Zakonom o implementaciji Konvencije o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja hemijskog oružja i o njegovom uništavanju (u daljnjem tekstu: Zakon o implementaciji Konvencije) ili ko daje neistinite podatke u postupku izdavanja dozvole u skladu sa Zakonom o implementaciji Konvencije, kaznit üe se kaznom zatvora od tri do deset godina.

(2) Ko organizira grupu ljudi s ciljem þinjenja djela iz stava (1) ovog þlana, kaznit üe se kaznom zatvora od pet godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(3) Ko iz nehata uþini djelo iz stava (1) ovog þlana, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4) Hemikalije iz ovog þlana bit üe oduzete.

Aktivnosti protivne režimima propisanim Zakonom o implementaciji Konvencije o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja hemijskog oružja i o njegovom uništavanju ýlan 193. c) (1) Ko preduzme aktivnosti protivne režimima za aktivnosti koje ukljuþuju hemikalije s Liste 1 i Liste 2 Zakona o implementaciji Konvencije, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

(2) Ko preduzme aktivnosti protivne režimima za aktivnosti koje ukljuþuju hemikalije s Liste 3 Zakona o implementaciji Konvencije, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do tri godine.

(3) Ko uskladišti hemikalije bez dozvole propisane Zakonom o implementaciji Konvencije, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.

(4) Hemikalije iz stava (3) ovog þlana bit üe oduzete.

Neovlašteno pribavljanje i raspolaganje nuklearnim materijalom ýlan 194.

(1) Ko nuklearni ili drugi radioaktivni materijal ili ureÿaj neovlašteno pribavi, primi, preda drugome ili mu omoguüi da doÿe u posjed ili posjeduje, koristi, prenese, preradi, odloži, uskladišti ili raširi kaznit üe se kaznom zatvora do pet godina.

(2) Ko nuklearni ili drugi radioaktivni materijal ili ureÿaj pribavi kraÿom, prevarom, silom, prijetnjom ili bilo kojim drugim naþinom zastrašivanja kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Ko kriviþnim djelom iz stavova (1) i (2) ovog þlana izazove opasnost za život ili zdravlje ljudi ili opasnost za imovinu ili okoliš velikih razmjera kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(4) Ako je zbog kriviþnog djela iz stavova (1), (2) i (3) ovog þlana nastupila smrt jednog ili više lica ili šteta za imovinu ili okoliš velikih razmjera, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

(5)

Ko kriviþno djelo iz stavova (1) i (3) ovog þlana poþini iz nehata kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(6)

Ko kriviþno djelo iz stava (4) ovog þlana poþini iz nehata kaznit üe se kaznom zatvora do deset godina.

(7) Ko, s ciljem da primora neku državu ili meÿunarodnu organizaciju ili fiziþko ili pravno lice da nešto uþini ili ne uþini, prijeti upotrebom nuklearnog materijala radi ugrožavanja života ljudi ili imovine velikih razmjera kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(8) Nuklearni ili drugi radioaktivni materijal ili ureÿaj iz ovog þlana te sredstva za njihov transport bit üe oduzeti.

Ugrožavanje nuklearnog objekta ýlan 194a.

49

(1) Ko poþini djelo usmjereno na ometanje rada nuklearnog objekta ili koristi ili ošteti nuklearni objekt na naþin kojim prouzrokuje opasnost od ispuštanja nuklearnog ili drugog radioaktivnog materijala kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

(2) Ko kriviþnim djelom iz stava (1) ovog þlana izazove opasnost za život ili zdravlje ljudi ili opasnost za imovinu ili okoliš velikih razmjera kaznit üe se kaznom zatvora najmanje jednu godinu.

(3) Ko poþini kriviþno djelo iz stavova (1) i (2) ovog þlana iz nehata kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(4) Ako je zbog kriviþnog djela iz stavova (1) i (2) ovog þlana nastupila smrt jednog ili više lica ili šteta za imovinu ili okoliš velikih razmjera, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

(5)

Ko poþini kriviþno djelo iz stava (4) ovog þlana iz nehata kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(6) Prijetnja izvršenjem nekog djela iz stavova (1) i (2) ovog þlana kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

Neovlašteni promet opojnim drogama ýlan 195.

(1) Ko neovlašteno vrši meÿunarodnu prodaju ili prijenos ili nudi na prodaju ili radi prodaje kupuje, drži, prevozi ili prenosi, ili posreduje u meÿunarodnoj prodaji ili kupovini, šalje, isporuþuje, uvozi, izvozi ili na drugi naþin neovlašteno stavlja u meÿunarodni promet supstance ili preparate koji su propisom proglašeni opojnim drogama, kaznit üe se kaznom zatvora od najmanje tri godine.

(2) Ko organizira grupu ljudi radi uþinjenja kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana, ili ko postane þlanom takve organizirane grupe ljudi, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje pet godina..

(3) Ko u meÿunarodnoj transakciji neovlašteno pravi, nabavlja, posreduje ili daje na upotrebu opremu, materijal ili supstancu znajuüi da üe biti upotrijebljeni za proizvodnju opojnih droga, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina..

(4) Opojne droge i sredstva za njihovu proizvodnju oduzet üe se.

Piratstvo ýlan 196.

(1) ýlan posade ili putnik na brodu ili u zrakoplovu, izuzev vojnog i javnog broda ili zrakoplova, koji s namjerom da sebi ili drugom pribavi imovinsku ili neimovinsku korist ili da drugom prouzrokuje kakvu šetu, na otvorenom moru ili na teritoriji koja nije pod vlašüu nijedne države uþini protupravno nasilje ili kakvu drugu prisilu protiv drugog broda ili zrakoplova ili protiv osobe ili stvari koji se nalaze na njima, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ako je usljed kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana nastupila smrt jedne ili više osoba, uništenje broda ili zrakoplova, ili drugo veliko razaranje, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3) Ako je pri uþinjenju kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana uþinitelj s umišljajem lišio života jednu ili više osoba, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

Otmica zrakoplova ili broda ili zauzimanje fiksne platforme ýlan 197.

(1) Ko silom ili prijetnjom da üe upotrijebiti silu, ili drugim oblikom zastrašivanja, preuzme ili vrši kontrolu nad zrakoplovom koji se nalazi u letu, nad brodom ili plutajuüim objektom bilo koje vrste ili fiksnom platformom, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje jednu godinu.

(2) Ako je usljed kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana nastupila smrt jedne ili više osoba, ili je prouzrokovano uništenje otetog zrakoplova, broda ili plutajuüeg objekta ili fiksne platforme, ili je nastupila druga imovinska šteta, 50

uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3) Ako je pri uþinjenju kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana uþinitelj neku osobu s umišljajem lišio života, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

Ugrožavanje sigurnosti zraþne ili morske plovidbe ili fiksnih platformi ýlan 198.

(1) Ko izvrši nasilje prema osobi u zrakoplovu u letu, uništi službujuüi zrakoplov ili prouzrokuje štetu takvom zrakoplovu, unese ili prouzrokuje unošenje u službujuüi zrakoplov, bilo kojim sredstvima, eksplozivne ili druge naprave ili supstance prikladne uništiti ili oštetiti zrakoplov, uništi ili ošteti ureÿaje zraþne plovidbe ili navigacionih instrumenata ili ometa njihov rad, daje obavještenja za koja mu je poznato da su lažna, propusti dužnost kontrole nad sigurnošüu leta zrakoplova, ili uþini drugo nasilje ugrožavajuüi sigurnost leta, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se ko izvrši nasilje prema osobi na meÿunarodnom aerodromu, ili uništi ili ozbiljno ošteti aerodromske ureÿaje ili zrakoplov izvan službe, ili omete pružanje aerodromskih usluga.

(3) Kaznom iz stava (1) ovog þlana kaznit üe se ko izvrši nasilje prema licu na brodu ili plutajuüem objektu ili fiksnoj platformi, uništi brod ili plutajuüi objekat ili fiksnu platformu ili prouzrokuje štetu brodu, plutajuüem objektu ili njihovom teretu ili fiksnoj platformi, unese ili prouzrokuje unošenje na brod ili plutajuüi objekat ili fiksnu platformu, bilo kojim sredstvima, eksplozivne ili druge naprave ili supstance koje mogu uništiti ili oštetiti brod, plutajuüi objekat ili njihov teret ili fiksnu platformu, uništiti ili oštetiti maritimne navigacione ureÿaje ili ometati njihov rad, daje obavještenja za koja mu je poznato da su lažna, ili izvrši drugo nasilje ugrožavajuüi sigurnu navigaciju ili sigurnost plovidbe broda ili sigurnost plutajuüeg objekta ili fiksne platforme.

(4) Ako je pri uþinjenju kriviþnog djela iz stava 1. do 3. ovog þlana neka osoba s umišljajem lišena života, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(5) Ako je usljed kriviþnog djela iz stava 1. do 3. ovog þlana nastupila smrt jedne ili više osoba, ili je prouzrokovana šteta velikih razmjera na zrakoplovu, brodu ili plutajuüem objektu ili fiksnoj platformi ili druga imovinska šteta velikih razmjera, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

(6) Ko uþini kriviþno djelo iz stava 1. do 3. ovog þlana iz nehata, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(7) Ako je usljed kriviþnog djela iz stava 6. ovog þlana nastupila smrt jedne ili više osoba, ili je prouzrokovana šteta velikih razmjera na zrakoplovu, brodu ili plutajuüem objektu ili fiksnoj platformi ili druga imovinska šteta velikih razmjera, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Uništenje i uklanjanje znakova koji služe sigurnosti zraþnog saobraüaja ýlan 199.

Ko uništi, ošteti ili ukloni znak koji služi sigurnosti zraþnog saobraüaja, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Zloupotreba telekomunikacionih znakova ýlan 200.

Ko zlonamjerno ili bez potrebe otpravi meÿunarodno ugovoreni znak za pozivanje u pomoü ili znak da prijeti opasnost, ili ko telekomunikacionim znakom obmane da postoji sigurnost, ili ko zloupotrijebi meÿunarodno ugovoreni telekomunikacioni znak, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Terorizam ýlan 201.

(1) Ko poþini teroristiþki þin s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva ili prisiljavanja organa vlasti Bosne i Hercegovine, vlade druge zemlje ili meÿunarodne organizacije, da što izvrši ili ne izvrši, ili s ciljem ozbiljne destabilizacije ili uništavanja osnovnih politiþkih, ustavnih, privrednih ili društvenih struktura Bosne i Hercegovine, druge zemlje ili meÿunarodne organizacije, 51

kaznit üe kaznom zatvora najmanje pet godina.

(2) Ako je usljed kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana nastupila smrt jedne ili više osoba, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje osam godina.

(3) Ako je pri uþinjenju kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana uþinitelj neku osobu s umišljajem lišio života, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(4) Ko nabavi ili pripremi sredstvo ili ukloni prepreku ili preduzme neku drugu radnju kojom stvori uslove za izvršenje kriviþnog djela iz stava (1) ovog þlana kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(5) Teroristiþki þin, u smislu ovog þlana, podrazumijeva koju od sljedeüih radnji, koja s obzirom na svoju prirodu ili kontekst može ozbiljno oštetiti državu ili meÿunarodnu organizaciju: a)

napad na život osobe koji može prouzrokovati njezinu smrt;

b)

napad na fiziþki integritet osobe;

c)

protupravno zatvaranje, držanje zatvorenom ili na drugi naþin oduzimanje ili ograniþavanje slobode kretanja druge osobe, s ciljem da nju ili nekoga drugoga prisili da što izvrši, ne izvrši ili trpi (otmica) ili uzimanje talaca;

d)

nanošenje velike štete objektima Bosne i Hercegovine, vlade druge države ili javnim objektima, transportnom sistemu, objektima infrastrukture ukljuþujuüi informacioni sistem, fiksnoj platformi koja se nalazi u kontinentalnom pojasu, javnom mjestu ili privatnoj imovini, za koju štetu je vjerovatno da üe ugroziti ljudski život ili dovesti do znatne privredne štete;

e)

otmica zrakoplova, broda ili drugog sredstva javnog saobraüaja ili za prevoz roba;

f)

proizvodnja, posjedovanje, sticanje, prevoz, snabdijevanje, korištenje ili osposobljavanje za korištenje oružja, eksploziva, nuklearnog, biološkog ili hemijskog oružja ili radioaktivnog materijala, kao i istraživanje i razvoj biološkog i hemijskog oružja ili radioaktivnog materijala;

g)

ispuštanje opasnih materija ili izazivanje požara, eksplozija ili poplava s posljedicom ugrožavanja ljudskih života;

h)

ometanje ili zaustavljanje snabdijevanja vodom, elektriþnom energijom ili drugim osnovnim prirodnim resursomu s posljedicom ugrožavanja ljudskih života;

i)

prijetnja uþinjenjem kojeg djela iz taþke a. do h. ovog stava.

Finansiranje teroristiþkih aktivnosti ýlan 202.

(1) Ko na bilo koji naþin, neposredno ili posredno, da ili prikupi sredstva s ciljem njihove upotrebe ili znajuüi da üe biti upotrijebljena, u cjelini ili djelomiþno, za izvršenje: a)

kriviþnog djela iz þlanova: 191. (Uzimanje talaca), 192. (Ugrožavanje osoba pod meÿunarodnopravnom zaštitom), 194. (Neovlašteno pribavljanje ili raspolaganje nuklearnim materijalom), 194a. (Ugrožavanje nuklearnog objekta), 196. (Piratstvo), 197. (Otmica zrakoplova ili broda ili zauzimanje fiksne platforme), 198. (Ugrožavanje sigurnosti zraþne ili morske plovidbe ili fiksnih platformi), 199. (Uništenje i uklanjanje znakova koji služe sigurnosti zraþnog saobraüaja), 200. (Zloupotreba telekomunikacionih znakova), 201.

(Terorizam), 202a. (Javno podsticanje na teroristiþke aktivnosti), 202b. (Vrbovanje radi teroristiþkih aktivnosti), 202c. (Obuka za izvoÿenje teroristiþkih aktivnosti) ovog zakona;

b)

svakog drugog kriviþnog djela koje može prouzrokovati smrt ili težu tjelesnu povredu civila ili lica koje aktivno ne uþestvuje u neprijateljstvima u oružanom sukobu, kada je svrha takvog djela, po njegovoj prirodi ili kontekstu, zastrašivanje stanovništva ili prisiljavanje organa vlasti Bosne i Hercegovine ili drugih vlasti ili meÿunarodne organizacije da nešto uþini ili ne uþini, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(2) Prikupljena sredstva namijenjena za izvršenje ili nastala izvršenjem kriviþnog djela iz stava (1) ovog þlana bit üe oduzeta..

Javno podsticanje na teroristiþke aktivnosti ýlan 202a.

Ko javno, putem sredstva informiranja, distribuira ili na bilo koji drugi naþin uputi poruku javnosti koja ima za cilj 52

podsticanje drugog na izvršenje kriviþnog djela iz þlanova: 191. (Uzimanje talaca), 192. (Ugrožavanje osoba pod meÿunarodnopravnom zaštitom) 194. (Neovlašteno pribavljanje ili raspolaganje nuklearnim materijalom), 194a.

(Ugrožavanje nuklearnog objekta), 196. (Piratstvo), 197. (Otmica zrakoplova ili broda ili zauzimanje fiksne platforme), 198. (Ugrožavanje sigurnosti zraþne ili morske plovidbe ili fiksnih platformi), 199. (Uništenje i uklanjanje znakova koji služe sigurnosti zraþnog saobraüaja), 200. (Zloupotreba telekomunikacionih znakova), 201.

(Terorizam), 202. (Finansiranje teroristiþkih aktivnosti), 202b. (Vrbovanje radi teroristiþkih aktivnosti), 202c (Obuka za izvoÿenje teroristiþkih aktivnosti) i 202d. (Organiziranje teroristiþke grupe) ovog zakona kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

Vrbovanje radi teroristiþkih aktivnosti ýlan 202b.

Ko vrbuje ili navodi drugoga da poþini ili uþestvuje ili pomaže u izvršenju ili da se pridruži teroristiþkoj grupi radi izvršenja nekog od kriviþnih djela iz þlanova: 191. (Uzimanje talaca), 192. (Ugrožavanje osoba pod meÿunarodnopravnom zaštitom), 194. (Neovlašteno pribavljanje ili raspolaganje nuklearnim materijalom), 194a.

(Ugrožavanje nuklearnog objekta), 196. (Piratstvo), 197. (Otmica zrakoplova ili broda ili zauzimanje fiksne platforme), 198. (Ugrožavanje sigurnosti zraþne ili morske plovidbe ili fiksnih platformi), 199. (Uništenje i uklanjanje znakova koji služe sigurnosti zraþnog saobraüaja), 200. (Zloupotreba telekomunikacionih znakova), 201.

(Terorizam), 202 (Finansiranje teroristiþkih aktivnosti) 202a. (Javno podsticanje na teroristiþke aktivnosti) ili 202c.

(Obuka za izvoÿenje teroristiþkih aktivnosti) ovog zakona kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

Obuka za izvoÿenje teroristiþkih aktivnosti ýlan 202c.

(1) Ko drugog osposobi za izradu ili korištenje eksploziva, vatrenog oružja ili drugog oružja ili štetnih ili opasnih materija ili eksplozivnih naprava ili poduþi o drugim konkretnim metodama, tehnikama ili vještinama u svrhu izvršenja nekog od kriviþnih djela iz þlanova: 191. (Uzimanje talaca), 192. (Ugrožavanje osoba pod meÿunarodnopravnom zaštitom), 194. (Neovlašteno pribavljanje ili raspolaganje nuklearnim materijalom), 194a.

(Ugrožavanje nuklearnog objekta), 196. (Piratstvo), 197. (Otmica zrakoplova ili broda ili zauzimanje fiksne platforme), 198. (Ugrožavanje sigurnosti zraþne ili morske plovidbe ili fiksnih platformi), 199. (Uništenje i uklanjanje znakova koji služe sigurnosti zraþnog saobraüaja), 200. (Zloupotreba telekomunikacionih znakova), 201.

(Terorizam), 202. (Finansiranje teroristiþkih aktivnosti), 202a. (Javno podsticanje na teroristiþke aktivnosti) ili 202b.

(Vrbovanje radi teroristiþkih aktivnosti) kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(2) Kaznom iz stava (1) ovog þlana kaznit üe se i osoba koja da sredstva za obuku ili na bilo koji naþin stavi na raspolaganje prostoriju ili drugi prostor, znajuüi da üe biti upotrijebljeni za izvršenje kriviþnog djela iz stava (1) ovog þlana.

Organiziranje teroristiþke grupe ýlan 202d.

(1) Ko organizira teroristiþku grupu ili na drugi naþin udružuje najmanje tri lica radi izvršenja nekog od kriviþnih djela iz þlanova: 191. (Uzimanje talaca), 192. (Ugrožavanje osoba pod meÿunarodnopravnom zaštitom), 194.

(Neovlašteno pribavljanje ili raspolaganje nuklearnim materijalom), 194a. (Ugrožavanje nuklearnog objekta), 196.

(Piratstvo), 197. (Otmica zrakoplova ili broda ili zauzimanje fiksne platforme), 198. (Ugrožavanje sigurnosti zraþne ili morske plovidbe ili fiksnih platformi), 199. (Uništenje i uklanjanje znakova koji služe sigurnosti zraþnog saobraüaja), 200. (Zloupotreba telekomunikacionih znakova), 201. (Terorizam), 202. (Finansiranje teroristiþkih aktivnosti), 202a. (Javno podsticanje na teroristiþke aktivnosti), 202b. (Vrbovanje radi teroristiþkih aktivnosti) ili 202c. (Obuka za izvoÿenje teroristiþkih aktivnosti) kaznit üe se kaznom zatvora najmanje pet godina.

(2) Ko postane pripadnik grupe iz stava (1) ovog þlana ili na bilo koji drugi naþin uþestvuje u aktivnostima teroristiþke grupe, ukljuþujuüi pružanje finansijske i bilo koje druge pomoüi, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(3) Pripadnik grupe iz stava (1) ovog þlana koji otkrije grupu prije nego što je u njenom sastavu ili za nju poþinio kriviþno djelo, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine, a može biti i osloboÿen kazne.

Neizvršavanje naredbi i presuda meÿunarodnog kriviþnog suda ýlan 203.

Službena osoba u institucijama Bosne i Hercegovine, institucijama entiteta i institucijama Brþko Distrikta Bosne i Hercegovine, koja odbije postupiti po naredbi meÿunarodnog kriviþnog suda da se liši slobode ili pritvori ili izruþi 53

meÿunarodnom kriviþnom sudu osoba protiv koje je pokrenut postupak pred meÿunarodnim kriviþnim sudom, ili na drugi naþin onemoguüava izvršenje te naredbe, ili koja odbije izvršenje pravosnažne i izvršne presude meÿunarodnog kriviþnog suda ili na drugi naþin onemoguüava izvršenje takve presude, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

XVIII GLAVA OSAMNAESTA KRIVIýNA DJELA PROTIV PRIVREDE I JEDINSTVA TRŽIŠTA TE KRIVIýNA DJELA IZ OBLASTI CARINA Povreda ravnopravnosti u vršenju privredne djelatnosti ýlan 204.

Ko zloupotrebom svog službenog ili uticajnog položaja ili ovlaštenja u institucijama Bosne i Hercegovine ograniþi slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala, izmeÿu entiteta ili izmeÿu entiteta i Brþko Distrikta Bosne i Hercegovine, uskrati ili ograniþi pravo privrednog društva ili druge pravne osobe da se na teritoriji drugog entiteta ili Brþko Distrikta Bosne i Hercegovine bavi prometom robe i usluga, ili stavi privredno društvo ili drugu pravnu osobu u neravnopravan položaj prema drugim pravnim osobama u pogledu uvjeta za rad ili za vršenje prometa robe i usluga, ili ograniþi slobodnu razmjenu robe i usluga izmeÿu entiteta i Brþko Distrikta Bosne i Hercegovine, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Krivotvorenje novca ýlan 205.

(1) Ko naþini lažan novac s ciljem da ga stavi u opticaj kao pravi, ili ko preinaþi pravi novac s ciljem da ga stavi u opticaj, ili ko lažan novac stavi u opticaj, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se ko pribavlja lažan novac s ciljem da ga stavi u opticaj kao pravi.

(3) Ako je usljed kriviþnog djela iz stava 1. i 2. ovog þlana došlo do poremeüaja u privredi Bosne i Hercegovine, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

(4) Ko lažan novac koji je primio kao pravi stavi u opticaj, ili ko zna da je lažan novac naþinjen ili da je lažan novac stavljen u opticaj, pa to ne prijavi, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(5) Lažan novac üe se oduzeti.

Krivotvorenje vrijednosnih papira ýlan 206.

(1) Ko naþini lažne vrijednosne papire izdate na osnovu propisa Bosne i Hercegovine s ciljem da ih stavi u opticaj kao prave, ili ko preinaþi takve prave vrijednosne papire s ciljem da ih stavi u opticaj, ili ko stavi takve lažne vrijednosne papire u opticaj, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ako je usljed kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana došlo do poremeüaja u privredi Bosne i Hercegovine, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3) Lažni vrijednosni papiri üe se oduzeti.

Krivotvorenje znakova za vrijednost ýlan 207.

(1) Ko naþini lažne taksene ili poštanske marke ili druge znakove za vrijednost izdate na osnovu propisa Bosne i Hercegovine, ili ko preinaþi koji od takvih pravih znakova za vrijednost s ciljem da ih upotrijebi kao prave ili da ih drugom da na upotrebu, ili ko takve lažne znakove za vrijednost upotrijebi kao prave ili ih s tim ciljem pribavi, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako su znakovi za vrijednost iz stava 1. ovog þlana veüe vrijednosti, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

54

(3) Ko odstranjenjem žiga kojim se znakovi iz stava 1. ovog þlana poništavaju ili kojim drugim naþinom u svrhu ponovne upotrebe ide za tim da takvim znakovima da izgled kao da nisu upotrijebljeni, ili ko takve upotrijebljene znakove za vrijednost upotrijebi ili proda kao da važe, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(4) Lažni znakovi za vrijednost üe se oduzeti.

Krivotvorenje znakova za obilježavanje robe, mjera i tegova ýlan 208.

(1) Ko s ciljem da ih upotrijebi kao prave, naþini lažne peþate, žigove, marke ili druge znakove za obilježavanje domaüe ili strane robe, kojima se žigoše zlato, srebro, stoka, drvo ili neka druga roba, ili ko s istim ciljem takve prave znakove preinaþi, ili ko takve lažne znakove upotrijebi kao prave, a takvo djelo ugrožava zajedniþki ekonomski prostor Bosne i Hercegovine, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se ko krivotvori mjere ili tegove, ugrožavajuüi zajedniþki ekonomski prostor Bosne i Hercegovine.

(3) Lažni znakovi, mjere i tegovi üe se oduzeti.

Pranje novca ýlan 209.

(1) Ko novac ili imovinu za koju zna da su pribavljeni uþinjenjem kriviþnog djela primi, zamijeni, drži, njima raspolaže, upotrijebi u privrednom ili drugom poslovanju, ili na drugi naþin prikrije ili pokuša prikriti, a takav je novac ili imovina veüe vrijednosti ili to djelo ugrožava zajedniþki ekonomski prostor Bosne i Hercegovine ili ima štetne posljedice za djelatnosti ili finansiranje institucija Bosne i Hercegovine, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(2) Ako je poþinilac djela iz stava (1) ovog þlana istovremeno i poþinilac ili sauþesnik u kriviþnom djelu kojim je pribavljen novac ili imovina iz stava (1) ovog þlana, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Ako vrijednost novca ili imovinske koristi iz stava 1. ovog þlana prelazi iznos od 200.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.

(4) Ako je pri uþinjenju kriviþnog djela iz stava 1. i 2. ovog þlana uþinitelj postupio nehatno u odnosu na okolnost da su novac ili imovinska korist pribavljeni kriviþnim djelom, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(5) Novac i imovinska korist iz stavova od (1) do (4) ovog þlana üe se oduzeti.

Porezna utaja ili prevara ýlan 210.

(1) Ko izbjegne da plati davanja propisana poreznim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine nepružanjem zahtijevanih podataka ili pružanjem lažnih podataka o svojim steþenim oporezivim prihodima ili o drugim þinjenicama koje su od uticaja na utvrÿivanje iznosa obaveza, a iznos poreza þije se plaüanje izbjegava prelazi iznos od 10.000 KM, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stava (1) ovog þlana kaznit üe se i onaj ko, u namjeri da ostvari pravo na povrat ili kredit po osnovu indirektnih poreza propisanih poreznim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine, podnese poreznu prijavu neistinitog sadržaja sa iskazanim iznosom za povrat ili kredit indirektnih poreza koji prelazi 10.000 KM. (3) Ko poþini kriviþno djelo iz stava (1) ovog þlana, a iznos obaveze þije se plaüanje izbjegava prelazi 50.000 KM, ili ko poþini kriviþno djelo iz stava (2) ovog þlana, a iskazani iznos povrata ili kredita po osnovu indirektnih poreza prelazi 50.000 KM, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Ko poþini kriviþno djelo iz stava (1) ovog þlana, a iznos obaveze þije se plaüanje izbjegava prelazi 200.000 KM, ili ko poþini kriviþno djelo iz stava (2) ovog þlana, a iskazani iznos povrata ili kredita po osnovu indirektnih poreza prelazi 200.000 KM, kaznit üe se kaznom zatvora od najmanje tri godine.

Nedozvoljen promet akciznih proizvoda 55

ýlan 210a.

(1) Ko nezakonito proizvede, stavi u promet odnosno proda ili prodaje proizvode koji nisu obilježeni kontrolnim i poreznim markicama na naþin propisan poreznim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2)

Proizvodi iz stava (1) ovog þlana bit üe oduzeti.

Nedozvoljeno skladištenje robe ýlan 210b.

(1) Ko uskladišti robu na koju se plaüa porez po poreznom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine u prostoriji koja nije registrirana za tu namjenu u skladu sa zakonom ili ko dozvoli da se u njegovoj prostoriji uskladišti roba, a prostorija nije za to registrirana, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Kaznom iz stava (1) ovog þlana kaznit üe se i onaj ko u prostoriji registriranoj u skladu sa zakonom za skladištenje robe uskladišti robu na koju se plaüa porez po poreznom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine za koju ne postoji propisana dokumentacija o porijeklu robe i plaüenom porezu.

Neplaüanje poreza ýlan 211.

(1) Ko prenosom ili otuÿenjem imovine, gašenjem privrednog subjekta ili na drugi naþin onemoguüi naplatu prijavljenog poreza propisanog poreznim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine, a iznos obaveze þije se plaüanje izbjegava prelazi 50.000 KM, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ko poþini djelo iz stava (1) ovog þlana, a iznos poreza þije se plaüanje izbjegava prelazi 100.0000 KM, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Ko poþini djelo iz stava (1) ovog þlana, a iznos poreza þije se plaüanje izbjegava prelazi 200.000 KM, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(4)

Ako poþinilac plati obaveze iz stavova (1), (2) i (3) ovog þlana, može se osloboditi kazne.

Nedopuštena trgovina ýlan 212.

(1) Ko neovlašteno prodaje, kupuje ili vrši razmjenu robe ili predmeta þiji je promet zabranjen ili ograniþen propisima Bosne i Hercegovine ili meÿunarodnim pravom, ako takvim djelom nije uþinjeno drugo kriviþno djelo za koje je propisana teža kazna, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Roba i predmeti iz stava 1. ovog þlana oduzet üe se.

Nedopuštena proizvodnja ýlan 213.

(1) Ko proizvede ili preradi robu þija je proizvodnja ili preraÿivanje zabranjeno propisima Bosne i Hercegovine ili meÿunarodnim pravom, ako takvim djelom nije uþinjeno drugo kriviþno djelo za koje je propisana teža kazna, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Roba iz stava 1. ovog þlana i sredstva za njenu proizvodnju ili preradbu üe se oduzeti.

Krijumþarenje ýlan 214.

(1) Ko preko carinske linije prenese robu veüe vrijednosti, izbjegavajuüi mjere carinske kontrole, ili ko se izbjegavajuüi mjere carinske kontrole bavi prenošenjem robe preko carinske linije, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

56

(2) Ko bez odgovarajuüeg odobrenja, izbjegavajuüi mjere carinske kontrole, preko carinske linije prenese robu þiji je uvoz ili izvoz zabranjen, ograniþen ili zahtijeva posebno odobrenje ili dozvolu nadležnog organa, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ako su kriviþnim djelom iz stava 1. i 2. ovog þlana preko carinske linije preneseni predmeti, roba ili supstance koji su opasni po život ili zdravlje ljudi ili predstavljaju opasnost za javnu sigurnost, ili je to kriviþno djelo uþinjeno upotrebom oružja, sile ili prijetnje, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Roba, supstance i drugi predmeti iz stavova od (1) do (3) ovog þlana bit üe oduzeti.

(5) Prijevozno sredstvo þija su tajna ili skrovita mjesta iskorištena za prijenos robe iz stava 1. do 3. ovog þlana, ili koje je namijenjeno za uþinjenje kriviþnog djela iz stava 1. do 3. ovog þlana, oduzet üe se ako je vlasnik ili korisnik prijevoznog sredstva to znao ili je mogao ili bio dužan znati.

Organiziranje grupe ljudi ili udruženja za krijumþarenje ili rasturanje neocarinjene robe ýlan 215.

(1) Ko organizira grupu ljudi ili drugo udruženje za organizirano krijumþarenje, ili mrežu preprodavaþa ili posrednika za prodaju ili za rasturanje neocarinjene robe, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(2) Ko postane þlan grupe ljudi ili udruženja iz stava 1. ovog þlana, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje jednu godinu.

Carinska prijevara ýlan 216.

(1) Ko u namjeri da on ili ko drugi izbjegne plaüanje carine ili drugih dadžbina koje se plaüaju prigodom uvoza robe a þiji iznos prelazi 5.000 KM, naþini ili podnese carinskom organu krivotvorenu carinsku ispravu, uvjerenje ili drugi dokument koji je lažan, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako obaveza iz stava 1. ovog þlana prelazi iznos od 20.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina, (3) Ako obaveza iz stava 1. ovog þlana prelazi iznos od 80.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.

XIX GLAVA DEVETNAESTA KRIVIýNA DJELA KORUPCIJE I KRIVIýNA DJELA PROTIV SLUŽBENE I DRUGE ODGOVORNE DUŽNOSTI Primanje dara i drugih oblika koristi ýlan 217.

(1) Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine ukljuþujuüi i stranu službenu osobu ili meÿunarodnog službenika, koja zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist za sebe ili za drugo lice ili koja primi obeüanje dara ili kakve koristi za sebe ili za drugo lice, da u okviru svojeg ovlaštenja izvrši što ne bi smjela izvršiti ili da ne izvrši što bi morala izvršiti, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine ukljuþujuüi i stranu službenu osobu ili meÿunarodnog službenika, koja zahtijeva ili primi dar ili kakvu korist za sebe ili za drugo lice, ili koja primi obeüanje dara ili kakve koristi za sebe ili za drugo lice, da u okviru svojeg ovlaštenja izvrši što bi morala izvršiti ili da ne izvrši što ne bi smjela izvršiti, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine ukljuþujuüi i stranu službenu osobu ili meÿunarodnog službenika, koja poslije vršenja ili nevršenja iz stava 1. i 2. ovog þlana, a u vezi s tim, zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist za sebe ili za drugo lice.

57

(4) Primljeni dar ili imovinska korist oduzet üe se.

Davanje dara i drugih oblika koristi ýlan 218.

(1) Ko službenoj ili odgovornoj osobi u institucijama Bosne i Hercegovine ukljuþujuüi i stranu službenu osobu ili meÿunarodnog službenika, uþini ili obeüa dar ili kakvu drugu korist, da u okviru svojeg ovlaštenja izvrši što ne bi smjela izvršiti ili da ne izvrši što bi morala izvršiti, ili ko posreduje pri ovakvom podmiüivanju službene ili odgovorne osobe, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ko službenoj ili odgovornoj osobi u institucijama Bosne i Hercegovine ukljuþujuüi i stranu službenu osobu ili meÿunarodnog službenika, uþini ili obeüa dar ili kakvu drugu korist da u okviru svojeg ovlaštenja izvrši što bi morala izvršiti ili da ne izvrši što ne bi smjela izvršiti, ili ko posreduje pri ovakvom podmiüivanju službene ili odgovorne osobe, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(3) Uþinitelj kriviþnog djela iz stava 1. i 2. ovog þlana koji je dao mito na zahtjev službene ili odgovorne osobe u institucijama Bosne i Hercegovine ukljuþujuüi i stranu službenu osobu ili meÿunarodnog službenika, i prijavio kriviþno djelo prije njegovog otkrivanja ili prije saznanja da je djelo otkriveno, može se osloboditi od kazne.

(4) Primljeni dar ili imovinska korist oduzet üe se, a u sluþaju iz stava 3. ovog þlana može se vratiti osobi koja je dala mito.

Protuzakonito posredovanje ýlan 219.

(1) Ko primi nagradu ili kakvu drugu korist da korištenjem svog službenog ili uticajnog položaja u institucijama Bosne i Hercegovine posreduje da se izvrši ili ne izvrši neka službena radnja, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ko koristeüi svoj službeni ili uticajni položaj u institucijama Bosne i Hercegovine posreduje da se izvrši službena radnja koja se ne bi smjela izvršiti ili da se ne izvrši službena radnja koja bi se morala izvršiti, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ako je za uþinjenje kriviþnog djela iz stava 2. ovog þlana primljena nagrada ili kakva druga korist, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Primljena nagrada ili kakva druga korist bit üe oduzeta.

Zloupotreba položaja ili ovlaštenja ýlan 220.

(1) Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine, koja iskorištavanjem svog službenog položaja ili ovlaštenja, prekoraþivši granice svog službenog ovlaštenja ili ne izvršivši svoje službene dužnosti, pribavi sebi ili drugom kakvu korist, drugom nanese kakvu štetu ili teže povrijedi prava drugog, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 50.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.

(4) Pribavljena korist bit üe oduzeta.

Pronevjera u službi ýlan 221.

(1) Ko s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist prisvoji novac, vrijednosne papire ili druge pokretne stvari koje su mu povjerene u službi ili uopüe na položaju u institucijama Bosne i Hercegovine, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

58

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 50.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.

(4) Novac, vrijednosni papiri ili druge pokretne stvari, te pribavljena korist bit üe oduzeti.

Prijevara u službi ýlan 222.

(1) Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist, podnošenjem lažnih obraþuna ili na drugi naþin dovede u zabludu ovlaštenu osobu da izvrši nezakonitu isplatu, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 50.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.

(4) Pribavljena imovinska korist bit üe oduzeta.

Posluga u službi ýlan 223.

Ko se neovlašteno posluži novcem, vrijednosnim papirom ili drugim pokretnim stvarima koje su mu povjerene u službi ili uopüe na radu u institucijama Bosne i Hercegovine, ili te stvari drugom neovlašteno da na poslugu, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Nesavjestan rad u službi ýlan 224.

(1) Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja svjesnim kršenjem zakona, drugih propisa ili opüeg akta ili propuštanjem dužnosti nadzora, oþigledno nesavjesno postupi u vršenju dužnosti, pa usljed toga nastupi teža povreda prava drugog ili imovinska šteta koja prelazi iznos od 1.000 KM, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(2) Ako je usljed kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana došlo do teške povrede prava drugog ili je nastupila imovinska šteta koja prelazi iznos od 10.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Odavanje službene tajne ýlan 225.

- izbrisano -

Krivotvorenje službene isprave ýlan 226.

(1) Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja u službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis unese neistinite podatke ili ne unese kakav važan podatak, ili svojim potpisom, odnosno službenim peþatom ovjeri službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis s neistinitim sadržajem, ili koja svojim potpisom, odnosno službenim peþatom omoguüi pravljenje takve isprave, knjige ili spisa s neistinitim sadržajem, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se i službena ili odgovorna osoba koja neistinitu službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis upotrijebi u službi ili poslovanju kao da su istiniti, ili koja službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis uništi, prikrije, u veüoj mjeri ošteti ili na drugi naþin uþini neupotrebljivom.

59

Protuzakonita naplata i isplata ýlan 227.

Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja od drugog naplati nešto što drugi nije dužan da plati, ili naplati više nego što je dužan da plati, ili koja pri isplati ili predaji kakvih stvari manje isplati, odnosno preda, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Protuzakonito osloboÿenje osobe lišene slobode ýlan 228.

Službena osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja protuzakonito oslobodi osobu lišenu slobode koja joj je povjerena na þuvanje, ili joj pomogne da pobjegne, ili joj omoguüi nedopuštenu vezu ili prepisku radi pripremanja bijegstva, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Protuzakonito prisvajanje stvari pri pretresanju ili izvršenju ýlan 229.

Službena osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja pri pretresanju stana, prostorija ili osoba, ili pri izvršenju oduzme pokretnu stvar s ciljem da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protupravnu imovinsku korist, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

XX GLAVA DVADESETA KRIVIýNA DJELA PROTIV PRAVOSUĈA Neprijavljivanje kriviþnog djela ili uþinitelja ýlan 230.

(1) Ko zna za uþinitelja kriviþnog djela za koje se po zakonu Bosne i Hercegovine može izreüi kazna dugotrajnog zatvora, ili ko samo zna da je takvo djelo uþinjeno, pa to ne prijavi, iako od takve prijave ovisi blagovremeno otkrivanje uþinitelja ili kriviþnog djela, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se službena ili odgovorna osoba koja ne prijavi kriviþno djelo za koje je saznala u vršenju svoje dužnosti, ako se za to kriviþno djelo po zakonu Bosne i Hercegovine može izreüi kazna zatvora pet godina ili teža kazna.

(3) Za kriviþno djelo iz stava 1. i 2. ovog þlana neüe se kazniti osoba kojoj je uþinitelj braþni partner, osoba koja živi s njim u vanbraþnoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojitelj ili usvojenik i njihov braþni partner ili osoba s kojom žive u vanbraþnoj zajednici, ili koja je branitelj, ljekar ili vjerski ispovjednik uþinitelja.

Neprijavljivanje osobe koja je optužena od strane meÿunarodnog kriviþnog suda ýlan 231.

(1) Ko, znajuüi za optužnicu i znajuüi gdje se kreüe ili nalazi osoba optužena od strane meÿunarodnog kriviþnog suda, ne prijavi kretanje ili mjesto gdje se ta osoba nalazi, iako blagovremen pronalazak te osobe ovisi o takvoj prijavi, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Za kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana neüe se kazniti osoba kojoj je uþinitelj braþni partner, osoba koja živi s njim u vanbraþnoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojitelj ili usvojenik i njihov braþni partner ili osoba s kojom žive u vanbraþnoj zajednici, ili koja je branitelj, ljekar ili vjerski ispovjednik uþinitelja.

Neprijavljivanje mjesta masovne grobnice ýlan 231a.

Ko zna mjesto gdje se nalazi mjesto masovne grobnice a, pa to ne prijavi, kazniüe se kaznom zatvora do tri godine.

60

Pomoü uþinitelju poslije uþinjenog kriviþnog djela ýlan 232.

(1) Ko krije uþinitelja kriviþnog djela propisanog zakonom Bosne i Hercegovine ili mu prikrivanjem oruÿa, tragova ili na drugi naþin pomaže da ne bude otkriven, ili ko krije osobu osuÿenu po zakonu Bosne i Hercegovine ili poduzima što drugo þime se ide za tim da se ne izvrši izreþena kazna, mjera sigurnosti ili odgojna zavodska mjera propisana zakonom Bosne i Hercegovine, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ko pruži pomoü uþinitelju kriviþnog djela za koje se po zakonu Bosne i Hercegovine može izreüi kazna zatvora tri godine ili teža kazna, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ko pruži pomoü uþinitelju kriviþnog djela za koje je zakonom Bosne i Hercegovine propisana kazna dugotrajnog zatvora, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Kazna izreþena za kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana ne može biti teža ni po vrsti ni po visini od kazne izreþene za kriviþno djelo u pogledu kojeg je pružena pomoü.

(5) Za kriviþno djelo iz stava 1. do 3. ovog þlana neüe se kazniti osoba kojoj je uþinitelj braþni partner, osoba koja živi s njim u vanbraþnoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojitelj ili usvojenik ili njihov braþni partner ili osoba s kojom žive u vanbraþnoj zajednici, ili koja je branitelj, ljekar ili vjerski ispovjednik uþinitelja.

Pomoü osobi optuženoj od strane meÿunarodnog kriviþnog suda ýlan 233.

(1) Ko pruži pomoü ili krije osobu optuženu od strane meÿunarodnog kriviþnog suda ili joj pomogne da ne bude otkrivena, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Za kriviþno djelo iz stavka 1. ovoga þlana neüe se kazniti osoba kojoj je uþinitelj braþni partner, osoba koja živi s njim u vanbraþnoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojitelj ili usvojenik i njihov braþni partner ili osoba s kojom žive u vanbraþnoj zajednici, ili koja je branitelj, ljekar ili vjerski ispovjednik uþinitelja.

Lažno prijavljivanje ýlan 234.

(1) Ko prijavi neku odreÿenu osobu da je uþinila kriviþno djelo propisano zakonom Bosne i Hercegovine, a zna da ta osoba nije uþinitelj, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se ko podmetanjem tragova kriviþnog djela ili na drugi naþin izazove pokretanje kriviþnog postupka zbog kriviþnog djela propisanog zakonom Bosne i Hercegovine protiv osobe za koju zna da nije uþinitelj.

(3) Ko sam sebe prijavi da je uþinio kriviþno djelo propisano zakonom Bosne i Hercegovine, iako ga nije uþinio, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(4) Kaznom iz stava 3. ovog þlana kaznit üe se ko prijavi da je uþinjeno kriviþno djelo propisano zakonom Bosne i Hercegovine, iako zna da to djelo nije uþinjeno.

Davanje lažnog iskaza ýlan 235.

(1) Svjedok, vještak, prevoditelj ili tumaþ koji u sudskom, prekršajnom, upravnom ili disciplinskom postupku pred institucijama Bosne i Hercegovine da lažan iskaz, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se stranka koja prilikom izvoÿenja dokaza sasušanjem stranaka u parniþnom ili upravnom postupku pred institucijama Bosne i Hercegovine, da lažan iskaz, a na tom je iskazu zasnovana odluka donesena u tom postupku.

(3) Ako je lažan iskaz dat u kriviþnom postupku, 61

uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4) Ako su usljed kriviþnog djela iz stava 3. ovog þlana nastupile osobito teške posljedice za okrivljenog, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(5) Ako uþinitelj dobrovoljno opozove svoj lažan iskaz prije nego što je donesena konaþna odluka, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci, a može se i osloboditi od kazne.

Sprjeþavanje dokazivanja ýlan 236.

Ko svjedoka ili vještaka u sudskom, prekršajnom, upravnom ili disciplinskom postupku pred institucijama Bosne i Hercegovine, silom, prijetnjom ili drugim oblikom prisile, ili obeüanjem dara ili kakve druge koristi navede na lažan iskaz, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(1) Ko s ciljem da sprijeþi ili znatno oteža dokazivanje u sudskom, prekršajnom, upravnom ili disciplinskom postupku pred institucijama Bosne i Hercegovine, sakrije, ošteti, uništi ili uþini neupotrebljivim tuÿi predmet ili ispravu koja služi dokazivanju, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Povreda tajnosti postupka ýlan 237.

(1) Ko neovlašteno drugom otkrije þinjenicu ili sredstvo koje sadrži informaciju i u þiji je posjed došao iz istražnog, sudskog, prekršajnog ili upravnog postupka pred institucijama Bosne i Hercegovine, a što se po zakonu ne smije objaviti ili je odlukom Suda Bosne i Hercegovine ili od strane ovlaštenog lica oznaþeno kao tajni podatak, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ko neovlašteno objavi, posreduje u objavljivanju, omoguüi objavljivanje ili uþini dostupnim þinjenicu ili sredstvo koje sadrži informaciju i u þiji je posjed došao iz istražnog, sudskog, prekršajnog ili upravnog postupka pred institucijama Bosne i Hercegovine, a što se po zakonu ne smije objaviti ili je odlukom Suda Bosne i Hercegovine ili od strane ovlaštenog lica oznaþeno kao tajni podatak, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Kršenje zakona od strane sudije ýlan 238.

Sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ili Suda Bosne i Hercegovine, koji s ciljem da drugom pribavi kakvu korist ili da mu nanese kakvu štetu, donese nezakonitu odluku ili na drugi naþin prekrši zakon u vršenju svoje službene dužnosti, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Neizvršenje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava ili Evropskog suda za ljudska prava ýlan 239.

Službena osoba u institucijama Bosne i Hercegovine, institucijama entiteta ili institucijama Brþko Distrikta Bosne i Hercegovine, koja odbije da izvrši konaþnu i izvršnu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava ili Evropskog suda za ljudska prava, ili sprjeþava da se takva odluka izvrši, ili na drugi naþin onemoguüava njeno izvršenje, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Otkrivanje identiteta zaštiüenog svjedoka ýlan 240.

(1) Ko neovlašteno drugome saopüi, preda ili preduzme drugu radnju s ciljem otkrivanja podataka o identitetu ili informacija koje mogu dovesti do otkrivanja identiteta lica koje je pružilo dokaz ili treba pružiti dokaz pred institucijama Bosne i Hercegovine, a koje se po zakonu ne smiju objaviti ili su odlukom Suda Bosne i Hercegovine ili od strane ovlaštenog lica proglašene tajnim podacima, 62

kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2) Sudija Suda Bosne i Hercegovine ili drugo službeno lice koje neovlaštenom licu uþini dostupnim podatke ili informacije iz stava (1) ovog þlana, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Kaznom iz stava (2) ovog þlana kaznit üe se i ko neovlašteno objavi, posreduje u objavljivanju, omoguüi objavljivanje ili uþini dostupnim podatke ili informacije iz stava (1) ovog þlana.

(4) Ko sluþajno došavši do otkrivenih, ali ne i objavljenih podataka ili informacija iz stava (1) ovog þlana, te podatke ili informacije prenese ili uþini dostupnima, znajuüi za njihovu prirodu, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(5) Poþinilac kriviþnog djela iz stava (1) i (3) ovog þlana, koji na zahtjev nadležnog organa ne otkrije izvor i naþin saznanja podataka, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(6) Poþinilac kriviþnog djela iz stava (4) ovog þlana, koji na zahtjev nadležnog organa ne otkrije izvor i naþin saznanja podataka ili informacija iz stava (1) ovog þlana, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Ometanje rada pravosuÿa ýlan 241.

(1) Ko koristi fiziþku silu, prijetnju, zastrašivanje ili obeüava, nudi ili daje nedopuštenu korist, kako bi naveo na davanje lažanog iskaza ili sprijeþio davanje iskaza ili izvoÿenje dokaza u kriviþnom postupku koji se vodi po zakonu Bosne i Hercegovine, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(2) Ko koristi fiziþku silu, prijetnju ili zastrašivanje kako bi sprijeþio sudiju, tužitelja ili službenu osobu organa za provoÿenje zakona da vrše službenu dužnost u vezi s kriviþnim postupkom koji se vodi po zakonu Bosne i Hercegovine, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Spreþavanje službenog lica u vršenju službene radnje ýlan 241a.

(1) Ko silom ili prijetnjom da üe neposredno upotrijebiti silu da sprijeþi službeno lice u institucijama Bosne i Hercegovine u vršenju službene radnje koju je preduzelo u okviru svojih ovlaštenja ili ga na isti naþin prisili na vršenje službene radnje kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava (1) ovog þlana službeno lice zlostavljano ili su mu nanesene lakše tjelesne povrede ili je kriviþno djelo poþinjeno prijetnjom upotrebe oružja, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ko kriviþno djelo iz stavova (1) i (2) ovog þlana poþini prema službenom licu prilikom vršenja poslova sigurnosti Bosne i Hercegovine, lišenja slobode poþinioca kriviþnog djela ili þuvanja lica koje je lišeno slobode kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Ako je poþinilac kriviþnog djela iz stavova od (1) do (3) ovog þlana bio izazvan protivzakonitim ili grubim postupanjem službenog lica, može se osloboditi kazne.

Napad na službeno lice u vršenju poslova sigurnosti, otkrivanju ili lišenju slobode poþinioca kriviþnih djela ýlan 241b.

(1) Ko napadne ili ozbiljno prijeti da üe napasti službeno lice u institucijama Bosne i Hercegovine ili lice koje mu pomaže u vršenju poslova sigurnosti Bosne i Hercegovine, otkrivanju ili lišenju slobode poþinioca kriviþnih djela ili þuvanja lica koje je lišeno slobode kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava (1) ovog þlana službeno lice ili lice koje mu pomaže lakše tjelesno povrijeÿeno ili je kriviþno djelo iz stava (1) ovog þlana poþinjeno uz prijetnju upotrebe oružja, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

63

(3) Ako je kriviþnim djelom iz stava (1) ovog þlana službeno lice ili lice koje mu pomaže teško tjelesno povrijeÿeno, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Ako je poþinilac kriviþnog djela iz stavova od (1) do (3) ovog þlana bio izazvan nezakonitim ili grubim postupanjem službenog lica ili lica koje mu pomaže, može se osloboditi kazne.

XXI GLAVA DVADESET I PRVA KRIVIýNA DJELA POVREDE AUTORSKIH PRAVA Zloupotreba autorskih prava ýlan 242.

(1) Osoba koja pod svojim imenom ili pod imenom drugoga, objavi, prikaže, izvede, prenese ili na drugi naþin saopüi javnosti tuÿe djelo koje se u skladu sa zakonom Bosne i Hercegovine smatra autorskim djelom ili dozvoli da se to uþini, kaznit üe novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se ko bez navoÿenja imena ili pseudonima autora objavi, prikaže, izvede, prenese ili na drugi naþin saopüi javnosti tuÿe djelo iz stava 1. ovog þlana na kojem je oznaþeno ime ili pseudonim autora, ili na nedozvoljen naþin unese dijelove tuÿeg djela iz stava 1. ovog þlana u svoje autorsko djelo ili dozvoli da se to uþini.

(3) Osoba koja uništi, izobliþi, nagrdi ili na drugi naþin bez odobrenja autora, izmijeni tuÿe djelo iz stava 1. ovog þlana, kaznit üe novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(4) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se ko bez navoÿenja imena ili pseudonima umjetnika izvoÿaþa, osim ako umjetnik izvoÿaþ želi ostati anoniman, objavi, prikaže, prenese ili na drugi naþin saopüi javnosti njegovu izvedbu.

(5) Kaznom iz stava 3. ovog þlana kaznit üe se ko uništi, izobliþi, nagrdi, sakati ili na drugi naþin bez odobrenja umjetnika izvoÿaþa, izmijeni snimljenu izvedbu umjetnika izvoÿaþa.

(6) Ako je uþinjenjem kriviþnog djela iz stava 1. do 5. ovog þlana pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzrokovana znatna šteta, a uþinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prouzrokovanja takve štete, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Nedozvoljeno korištenje autorskih prava ýlan 243.

(1) Ko bez odobrenja autora ili drugog nositelja autorskog prava, odnosno osobe koja je ovlaštena dati odobrenje kada je odobrenje prema zakonu Bosne i Hercegovine potrebno, ili protivno njihovoj zabrani, fiksira na materijalnu podlogu, reproducira, umnoži, stavi u promet, iznajmi, uveze, prenese preko državne granice, prikaže, izvede, odašilje, prenese, uþini dostupnim javnosti, prevede, prilagodi, obradi, preradi ili na drugi naþin upotrijebi autorsko djelo, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se ko bez odobrenja umjetnika izvoÿaþa, odnosno osobe koja je ovlaštena dati odobrenje, kada je prema odredbama zakona Bosne i Hercegovine ono potrebno ili protivno njihovoj zabrani, snimi, reproducira, umnoži, stavi u promet, iznajmi, uveze, prenese preko državne granice, prikaže, izvede, odašilje, prenese, uþini dostupnim javnosti ili na drugi naþin upotrijebi izvedbu umjetnika izvoÿaþa.

(3) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se ko u namjeri da omoguüi neovlaštenu upotrebu autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvoÿaþa proizvede, uveze, prenese preko državne granice, stavi u promet, iznajmi, omoguüi drugome upotrebu ili korištenje bilo koje vrste opreme ili sredstva kojem je osnovna ili pretežna svrha omoguüiti neovlašteno otklanjanje ili osujeüivanje kojeg tehniþkog sredstva ili raþunarskog programa namijenjenog zaštiti prava autora ili umjetnika izvoÿaþa od neovlaštene upotrebe.

(4) Osoba kod koje se zateknu predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za uþinjenje, ili su nastali kriviþnim djelom iz stavka 1. do 3. ovog þlana, a koja je to znala ili mogla ili bila dužna znati, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(5) Ako je uþinjenjem kriviþnog djela iz stavka 1. do 3. ovog þlana pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzrokovana znatna šteta, a uþinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prouzrokovanja takve štete, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

64

(6) Predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za uþinjenje kriviþnog djela, ili su nastali kriviþnim djelom iz stava 1. do 3. ovog þlana, oduzet üe se i uništiti.

Nedozvoljeno korištenje prava proizvoÿaþa zvuþne snimke ýlan 244.

(1) Ko bez odobrenja proizvoÿaþa zvuþne snimke, kada je odobrenje u skladu sa zakonom Bosne i Hercegovine potrebno, ili protivno njegovoj zabrani, emitira, umnoži izravno ili neizravno njegovu zvuþnu snimku, neovlašteno stavi u promet, iznajmi, uveze, prenese preko državne granice ili uþini dostupnom javnosti, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se ko bez odobrenja nositelja prava u vezi s radiodifuzijskim emisijama kada je prema zakonu Bosne i Hercegovine takvo odobrenje potrebno, ili protivno zabrani, re-emitira emisiju, ili snimi, umnoži ili stavi u promet snimku emisije.

(3) Ako je uþinjenjem kriviþnog djela iz stava 1. i 2. ovog þlana pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzrokovana znatna šteta, a uþinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prouzrokovanja takve štete, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4) Predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za uþinjenje kriviþnog djela, ili su nastali kriviþnim djelom iz stavka 1. do 3. ovog þlana, oduzet üe se i uništiti.

Nedozvoljeno korištenje prava radiodifuzije ýlan 245.

(1) Ko bez odobrenja ovlaštenog distributera enkriptiranog satelitskog signala, proizvodi ili obavlja montažu, mijenja, uvozi, izvozi, prodaje, iznajmljuje ili na drugi naþin stavlja u promet materijalni ili nematerijalni ureÿaj ili sistem za dekodiranje takvog signala, ako zna ili mora znati da taj ureÿaj ili sistem pretežno služi za dekodiranje enkriptiranog satelitskog signala, kaznit üe novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako je uþinjenjem kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzrokovana znatna šteta, a uþinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prouzrokovanja takve štete, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za uþinjenje kriviþnog djela ili su nastali kriviþnim djelom iz stavka 1. i 2. ovog þlana, oduzet üe se i uništiti.

Nedozvoljena distribucija satelitskog signala ýlan 246.

(1) Ko prima enkriptirani satelitski signal koji je dekodiran bez odobrenja njegovog ovlaštenog distributera i obavlja daljnju distribuciju takvog signala, ako zna ili mora znati da je takav signal neovlašteno dekodiran, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(2) Ako je uþinjenjem kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzrokovana znatna šteta, a uþinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prozrokovanja takve štete, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

XXI A - GLAVA DVADESET I PRVA KRIVIýNA DJELA PROTIV ORUŽANIH SNAGA BOSNE I HERCEGOVINE Neizvršenje i odbijanje izvršenja nareÿenja ýlan 246 a.

(1) Vojno lice koje ne izvrši ili odbije izvršiti nareÿenje nadreÿenog u vezi sa službom, pa zbog toga nastupi nemoguünost vršenja ili otežano obavljanje službe ili opasnost po život ljudi ili imovinu velike vrijednosti, kaznit üe se kaznom zatvora do pet godina.

(2) Vojno lice koje se protivi stražaru, patroli, službenom ili drugom vojnom licu u sliþnoj službi dok obavljaju 65

svoju dužnost, kao i vojno lice koje ne posluša njihov poziv ili ne izvrši ili odbije izvršiti njihovo nareÿenje, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(3) Ako su kriviþnim djelom iz st. (1) i (2) ovog þlana prouzrokovane izrazito teške posljedice za vojnu službu, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora od dvije do osam godina.

(4) Vojno lice koje poþini kriviþno djelo iz stava (1) ovog þlana iz nehata, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(5) Poþinilac kriviþnog djela iz st. (1), (2) i (4) ovog þlana koji je bio izazvan protuzakonitim ili nepravilnim postupanjem nadreÿenog, stražara, patrole, službenog ili drugog vojnog lica, može se blaže kazniti ili osloboditi kazne.

Odbijanje primanja i upotrebe oružja ýlan 246 b.

Vojno lice koje protivno propisima i bez opravdanog razloga odbije primiti oružje ili ga upotrijebiti po nareÿenju ili po pravilima službe, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

Protivljenje nadreÿenom ýlan 246 c.

(1) Vojno lice koje zajedno s drugim vojnim licima pruži otpor nareÿenju nadreÿenog datom u vezi sa službom ili odbije izvršiti nareÿenje ili odbije izvršiti svoju dužnost, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(2) Ako je kriviþno djelo iz stava (1) ovog þlana poþinjeno na organiziran naþin, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora od dvije do osam godina.

(3) Vojno lice koje pri poþinjenju kriviþnog djela iz st. (1) i (2) ovog þlana upotrijebi oružje, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(4) Ko organizira ili bilo kako rukovodi poþinjenjem kriviþnog djela iz st. (1), (2) i (3) ovog þlana, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje deset godina.

(5) Vojni starješina koji uþestvuje u poþinjenju kriviþnog djela iz st. (1), (2) i (3) ovog þlana, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje deset godina.

(6) Vojno lice koje pri poþinjenju kriviþnog djela iz stava (3) ovog þlana usmrti neko lice iz nehata, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(7) Vojno lice koje pri poþinjenju kriviþnog djela iz stava (3) ovog þlana usmrti neko lice s namjerom, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(8) Poþinilac kriviþnog djela iz stava (1) ovog þlana koji je bio izazvan protuzakonitim ili nepravilnim postupanjem nadreÿenog, može se blaže kazniti ili osloboditi kazne.

Povreda stražarske, þuvarske, patrolne ili druge sliþne službe ýlan 246 d.

(1) Vojno lice koje postupi protivno propisima o stražarskoj, þuvarskoj, patrolnoj ili drugoj sliþnoj službi, i time prouzrokuje teške posljedice za službu ili službu teško ugrozi, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Vojno lice koje poþini kriviþno djelo iz stava (1) ovog þlana blizu skladišta oružja ili vojne opreme ili skladišta eksplozivnog materijala ili blizu drugog važnog objekta, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz st. (1) i (2) ovog þlana neko lice teško tjelesno povrijeÿeno ili je prouzrokovana imovinska šteta velikih razmjera ili su nastupile druge teške posljedice, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4) Ako je kriviþnim djelom iz st. (1) i (2) ovog þlana neko lice usmrüeno, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(5) Vojno lice koje poþini kriviþno djelo iz st. (1) do (4) ovog þlana iz nehata, kaznit üe se:

(6)

a)

za kriviþno djelo iz stava (1) ovog þlana, kaznom zatvora do šest mjeseci;

b)

za kriviþno djelo iz stava (2) ovog þlana, kaznom zatvora do jedne godine;

c)

za kriviþno djelo iz stava (3) ovog þlana, kaznom zatvora do tri godine;

d)

za kriviþno djelo iz stava (4) ovog þlana, kaznom zatvora do pet godina.

Ako je kriviþnim djelom iz stava (5) ovog þlana prouzrokovana posljedica iz st. (3) ili (4) ovog þlana, poþinilac 66

üe se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

Prinuda prema vojnom licu u obavljanju službene dužnosti ýlan 246 e.

(1) Ko silom ili prijetnjom da üe neposredno upotrijebiti silu sprijeþi vojno lice u obavljanju službene dužnosti ili ga na isti naþin prisili na obavljanje službene dužnosti, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ko pri þinjenju kriviþnog djela iz stava (1) ovog þlana vojno lice teško uvrijedi ili ga lako tjelesno povrijedi, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(3) Ko pri þinjenju kriviþnog djela iz st. (1) i (2) ovog þlana upotrijebi oružje, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4) Poþinilac kriviþnog djela iz stava (1) ovog þlana koji je bio izazvan protuzakonitim ili nepravilnim postupanjem vojnog lica, može se blaže kazniti ili osloboditi kazne.

Napad na vojno lice u obavljanju službe ýlan 246 f.

(1) Ko napadne ili ozbiljno prijeti da üe napasti vojno lice dok vojno lice obavlja službenu dužnost, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava (1) ovog þlana vojno lice lako tjelesno povrijeÿeno, ili je kriviþno djelo iz stava (1) ovog þlana poþinjeno upotrebom oružja, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz stava (1) ovog þlana vojno lice teško tjelesno povrijeÿeno, ili su prouzrokovane teške posljedice za službu, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Ako je pri poþinjenju kriviþnog djela iz stava (1) ovog þlana vojno lice s namjerom usmrüeno, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(5) Poþinilac kriviþnog djela iz st. (1) i (2) ovog þlana koji je bio izazvan protuzakonitim ili nepravilnim postupanjem vojnog lica, može se blaže kazniti ili osloboditi kazne.

Zlostavljanje podreÿenog ili mlaÿeg ýlan 246 g.

(1) Vojni starješina koji u službi ili u vezi sa službom zlostavlja podreÿenog ili mlaÿeg ili s njim postupa na naþin kojim se vrijeÿa ljudsko dostojanstvo, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Vojni starješina koji poþini kriviþno djelo iz stava (1) ovog þlana prema više lica, kaznit üe se kaznom zatvora do pet godina.

Podnošenje neistinitih prijava i izvještaja ýlan 246 h.

(1) Vojno lice koje u obavljanju službene dužnosti ili službe podnese prijavu ili izvještaj neistinitog sadržaja, ili u prijavi ili izvještaju prešuti þinjenicu koju nije smjelo prešutjeti, pa zbog toga prouzrokuje teške štetne posljedice za službu ili službu teško ugrozi i time dovede u opasnost život ljudi ili imovinu velike vrijednosti, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ako je kriviþno djelo iz stava (1) ovog þlana poþinjeno podnošenjem izrazito važne prijave ili davanjem izvještaja izrazito važnog sadržaja ili su prouzrokovane izrazito štetne posljedice, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ko poþini kriviþno djelo iz stava (2) ovog þlana iz nehata, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Nepreduzimanje mjera za zaštitu vojne jedinice ýlan 246 i.

(1) Vojni starješina koji ne preduzme propisane, nareÿene ili druge oþigledno potrebne mjere za oþuvanje života i zdravlja ljudi koji su mu povjereni, za osiguranje i održavanje u ispravnom stanju objekata, predmeta i sredstava koji služe borbenoj gotovosti, za uredno snabdijevanje jedinice koja mu je povjerena hranom, opremom ili materijalom, za oþuvanje života i zdravlja stoke, ili mjere potrebne radi blagovremenog i urednog izvršenja radova osiguranja ili osiguranja objekata koji su mu povjereni, pa time prouzrokuje teške štetne posljedice za službu ili službu teško ugrozi ili dovede u opasnost život ljudi ili teško ugrozi zdravlje ljudi ili imovinu velike vrijednosti, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

67

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava (1) ovog þlana neko lice teško tjelesno povrijeÿeno ili je prouzrokovana imovinska šteta velikih razmjera ili druge teške posljedice, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz stava (1) ovog þlana prouzrokovana smrt jednog ili više lica, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Vojni starješina koji uþini kriviþno djelo iz stava (1) ovog þlana iz nehata, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(5) Ako je kriviþnim djelom iz stava (4) ovog þlana prouzrokovana posljedica iz stava (2) ovog þlana, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora do tri godine.

(6) Ako je kriviþnim djelom iz stava (4) ovog þlana prouzrokovana posljedica iz stava (3) ovog þlana, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora do pet godina.

Neosiguranje na vojnim vježbama ýlan 246 j.

(1) Vojno lice koje na vježbi, obuci ili u obavljanju pokusa ne preduzme propisane, nareÿene ili oþigledno potrebne mjere osiguranja ili opreza, pa time dovede u opasnost život ljudi ili teško ugrozi zdravlje ljudi ili imovinu velike vrijednosti, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava (1) ovog þlana neko lice teško tjelesno povrijeÿeno ili je prouzrokovana imovinska šteta velikih razmjera ili druge teške posljedice, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz stava (1) ovog þlana prouzrokovana smrt jednog ili više lica, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Vojno lice koje poþini kriviþno djelo iz stava (1) ovog þlana iz nehata, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(5) Ako je kriviþnim djelom iz stava (4) ovog þlana prouzrokovana posljedica iz stava (2) ovog þlana, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora do tri godine.

(6) Ako je kriviþnim djelom iz stava (4) ovog þlana prouzrokovana posljedica iz stava (3) ovog þlana, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora do pet godina.

Nepropisan ili nepažljiv odnos prema povjerenom oružju i vojnoj opremi ýlan 246 k.

(1) Ko nepropisno ili nepažljivo drži, þuva ili rukuje oružjem ili vojnom opremom, koji su mu povjereni, a koji pripadaju vojnoj jedinici ili vojnoj ustanovi, pa time prouzrokuje njihovo ošteüenje u veüoj mjeri, uništenje ili nestanak, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Lice zaduženo za skladište borbenih sredstava, oružja ili vojne opreme, koje ne preduzme mjere s ciljem njihove zaštite ili održavanja, pa time prouzrokuje njihovo ošteüenje u veüoj mjeri, uništenje ili nestanak, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz stava (2) ovog þlana prouzrokovana imovinska šteta u veüoj mjeri, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora od dvije do osam godina.

(4) Lice iz stava (2) ovog þlana koje poþini kriviþno djelo iz stava (2) ovog þlana iz nehata, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(5) Ako je kriviþnim djelom iz stava (4) ovog þlana prouzrokovana posljedica iz stava (3) ovog þlana, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Protuzakonito raspolaganje povjerenim oružjem ili vojnom opremom ýlan 246 l.

Ko protuzakonito prisvoji, otuÿi, založi, preda drugome na upotrebu, ošteti ili uništi oružje ili vojnu opremu koji su mu povjereni a služe potrebama odbrane, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Kraÿa oružja i vojne opreme ýlan 246 m.

(1) Ko otuÿi oružje ili vojnu opremu ili dio borbenih sredstava koji služe potrebama odbrane, s ciljem da njihovim prisvajanjem pribavi sebi ili drugome protupravnu materijalnu korist, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do 68

pet godina.

(2)

Kaznom zatvora od jedne do deset godina kaznit üe se ko kriviþno djelo iz stava (1) ovog þlana uþini: a)

obijanjem, provaljivanjem ili drugim svladavanjem veüih prepreka da doÿe do stvari iz zatvorene zgrade, sobe, blagajne, ormara, sefa ili druge zatvorene prostorije ili prostora; ili

b)

kao pripadnik grupe ljudi koji su se udružili radi þinjenja kraÿe; ili

c)

na naroþito opasan ili drzak naþin; ili

d)

nošenjem oružja ili opasnog oruÿa za napad ili odbranu; ili

e)

iskorištavanjem stanja nastalog požarom, poplavom, zemljotresom ili drugom sliþnom nesreüom; ili

f)

u odnosu na stvar velike vrijednosti a poþinilac postupa s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti.

Nedopušteni ulazak u vojna postrojenja i neovlašteno pravljenje skica i crteža vojnih postrojenja ili borbenih sredstava ýlan 246 n.

(1) Ko s ciljem izviÿanja neovlašteno uÿe u vojna postrojenja iako zna da je pristup zabranjen, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ko neovlašteno pravi skice ili crteže ili fotografira vojna postrojenja ili borbena sredstva ili ih na drugi naþin snima, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Samovoljno udaljenje i bijeg iz vojne jedinice ili službe ýlan 246 o.

(1) Vojno lice koje samovoljno napusti svoju jedinicu ili službu i ne vrati se na dužnost u roku od deset dana, ili se u istom roku ne vrati na dužnost s dozvoljenog odsustva izvan jedinice ili službe, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Kaznom iz stava (1) ovog þlana kaznit üe se vojno lice koje više od dva puta u periodu kraüem od deset dana bez dopuštenja ostane izvan svoje jedinice ili službe, kao i vojno lice koje samovoljno napusti svoju jedinicu ili službu za vrijeme izvršenja važnog zadatka ili poveüanog stepena borbene gotovosti jedinice.

(3) Vojno lice koje se krije s ciljem izbjegavanja službe u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine ili koje samovoljno napusti svoju jedinicu ili službu i ne vrati se na dužnost u roku od trideset dana ili se u istom roku ne vrati na dužnost s dozvoljenog odsustva izvan jedinice ili službe, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4) Vojno lice koje napusti zemlju ili ostane izvan zemlje s ciljem izbjegavanja službe u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(5) Vojno lice koje se priprema pobjeüi izvan zemlje s ciljem izbjegavanja službe u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(6) Poþinilac kriviþnog djela iz stava (1) ovog þlana koji se dobrovoljno javi nadležnom organu može se blaže kazniti ili osloboditi kazne.

(7) Poþinilac kriviþnog djela iz st. (3) i (4) ovog þlana koji se dobrovoljno javi nadležnom organu može se blaže kazniti.

Kažnjavanje za kriviþna djela poþinjena za vrijeme ratnog stanja ili vanrednog stanja ili kad je izdato nareÿenje za angažiranje i upotrebu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine ýlan 246 p.

(1) Ko poþini kriviþno djelo iz þlana 246 a. (Neizvršenje i odbijanje izvršenja nareÿenja), stava (2); þlana 246 b.

(Odbijanje primanja i upotrebe oružja); þlana 246 c. (Protivljenje nadreÿenom), stava (1); þlana 246 d. (Povreda stražarske, þuvarske, patrolne ili druge sliþne službe), st. (1), (2) i (5); þlana 246 e. (Prinuda prema vojnom licu u obavljanju službene dužnosti), st. (1) i (2); þlana 246 f. (Napad na vojno lice u obavljanju službe) st. (1) i (2); þlana 246 g. (Zlostavljanje podreÿenog ili mlaÿeg); þlana 246 h. (Podnošenje neistinitih prijava i izvještaja); þlana 246 i.

(Nepreduzimanje mjera za zaštitu vojne jedinice), st. (1), (4), (5) i (6); þlana 246 j. (Neosiguranje na vojnim vježbama), st. (1), (4), (5) i (6); þlana 246 k. (Nepropisan ili nepažljiv odnos prema povjerenom oružju i vojnoj opremi), st. (1), (4) i (5); þlana 246 n. (Nedopušteni ulazak u vojna postrojenja i neovlašteno pravljenje skica i crteža vojnih postrojenja ili borbenih sredstava) i þlana 246 o. (Samovoljno udaljenje i bijeg iz vojne jedinice ili službe), st.

(1) i (2) ovog zakona, za vrijeme ratnog stanja ili vanrednog stanja ili kad je izdato nareÿenje za angažiranje i 69

upotrebu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ko poþini kriviþno djelo iz þlana 246 d. st. (3) i (6); þlana 246 e. stava (3); þlana 246 f. stava (3); þlana 246 i. st.

(2) i (3); þlana 246 j. st. (2) i (3); þlana 246 k. st. (2) i (3); þlana 246 l. (Protuzakonito raspolaganje povjerenim oružjem ili vojnom opremom); þlana 246 m. (Kraÿa oružja i vojne opreme), stava (1) i þlana 246 o. st. (3) i (5) ovog zakona, za vrijeme ratnog stanja ili vanrednog stanja ili kad je izdato nareÿenje za angažiranje i upotrebu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(3) Ko poþini kriviþno djelo iz þlana 246 a. st. (1) i (3); þlana 246 b. stava (1); þlana 246 c. st. (2), (3) i (4); þlana 246 d. stava (4); þlana 246 f. stava (4); þlana 246 m. stava (2) i þlana 246 o. stava (4) ovog zakona, za vrijeme ratnog stanja ili vanrednog stanja ili kad je izdato nareÿenje za angažiranje i upotrebu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje pet godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

Prelazak i predaja neprijatelju ýlan 246 r.

(1) Vojno lice koje se za vrijeme ratnog stanja ili vanrednog stanja ili kad je izdato nareÿenje za angažiranje i upotrebu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine pridruži neprijateljskoj vojsci, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje pet godina.

(2) Vojno lice koje se za vrijeme ratnog stanja ili vanrednog stanja ili kad je izdato nareÿenje za angažiranje i upotrebu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine preda neprijatelju prije nego što su iscrpljena sva sredstva i naþini odbrane, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Neispunjenje dužnosti za vrijeme borbe ýlan 246 s.

(1) Vojno lice koje za vrijeme borbe ili neposredno pred borbu ne izvrši svoju dužnost, pa time prouzrokuje štetne posljedice za vojnu jedinicu, sigurnosnu operaciju ili za borbenu situaciju, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ako su kriviþnim djelom iz stava (1) ovog þlana prouzrokovane naroþito teške posljedice, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora od pet do petnaest godina.

Napuštanje dužnosti za vrijeme borbe bez dopuštenja ýlan 246 t.

(1) Vojno lice koje za vrijeme borbe ili neposredno pred borbu bez dopuštenja napusti svoju dužnost, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ako su kriviþnim djelom iz stava (1) ovog þlana prouzrokovane naroþito teške posljedice, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora od pet do petnaest godina.

Napuštanje položaja protivno nareÿenju ýlan 246 u.

(1) Vojni starješina koji protivno nareÿenju napusti položaj sa jedinicom koja mu je povjerena prije nego što je iscrpio sva sredstva odbrane, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ako su kriviþnim djelom iz stava (1) ovog þlana prouzrokovane naroþito teške posljedice, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora od pet do petnaest godina.

Napuštanje ošteüenog plovila ili aviona prije vremena ýlan 246 v.

(1) Komandant borbenog plovila koji, za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti ili tokom vanrednog stanja ili kad je izdato nareÿenje za angažiranje i upotrebu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, napusti ošteüeno plovilo prije nego što je izvršio svoju dužnost po propisima o službi na plovilima, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) ýlan posade borbenog plovila koji, za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti ili za vrijeme vanrednog stanja ili kad je izdato nareÿenje za angažiranje i upotrebu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, napusti ošteüeno plovilo prije nego što je komandant plovila izdao nareÿenje za napuštanje, ili þlan posade vojnog aviona koji za vrijeme rata napusti ošteüeni vojni avion, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(3) Ako su kriviþnim djelom iz st. (1) i (2) ovog þlana prouzrokovane naroþito teške posljedice, poþinilac üe se kazniti: a)

za kriviþno djelo iz stava (1) ovog þlana, kaznom zatvora od pet do petnaest godina; 70

b)

za kriviþno djelo iz stava (2) ovog þlana, kaznom zatvora od dvije do deset godina.

Ostavljanje neprijatelju neošteüenih borbenih sredstava ýlan 246 z.

(1) Vojno lice koje dopusti da neprijatelju padne u ruke bitno neošteüeno vojno skladište, plovilo, avion, tenk ili drugo borbeno sredstvo, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Kaznom iz stava (1) ovog þlana kaznit üe se i ko protivno nareÿenju dopusti da neprijatelju padnu u ruke bitno neošteüena postrojenja ili drugi objekti od velikog znaþaja za odbranu države.

(3)

Ko poþini kriviþno djelo iz st. (1) i (2) ovog þlana iz nehata, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

Slabljenje borbene gotovosti i borbene situacije ýlan 246 q.

(1) Ko u toku borbe ili neposredno pred borbu oslabi borbenu gotovost u jedinici ili nanese štetu borbenoj situaciji, izazivanjem nezadovoljstva meÿu vojnicima, širenjem uznemirujuüih vijesti, bježanjem, bacanjem oružja ili municije ili širenjem straha ili na drugi naþin, kaznit üe se kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina.

(2) Vojni starješina koji ne preduzme potrebne mjere prema podreÿenom ili vojnom licu nižeg þina koji za vrijeme borbe ili neposredno pred borbu slabi borbenu gotovost jedinice ili nanosi štetu borbenoj situaciji širenjem uznemirujuüih vijesti, stvaranjem nereda i zabune u jedinici, ili na drugi naþin, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

(3) Ako su kriviþnim djelom iz st. (1) i (2) ovog þlana prouzrokovane naroþito teške posljedice, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

Neosiguranje vojne jedinice ýlan 246 x.

(1) Vojno lice koje za vrijeme ratnog stanja ili vanrednog stanja ili kad je izdato nareÿenje za angažiranje i upotrebu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine propusti da osigura jedinicu koja mu je povjerena, pa time prouzrokuje teške posljedice za jedinicu, kaznit üe se kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina.

(2) Ako su kriviþnim djelom iz stava (1) ovog þlana prouzrokovane naroþito teške posljedice za jedinicu, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora od pet do petnaest godina.

(3) Vojno lice koje poþini kriviþno djelo iz stava (1) ovog þlana iz nehata, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(4) Ako je kriviþnim djelom iz stava (3) ovog þlana prouzrokovana posljedica iz stava (2) ovog þlana, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Neizvještavanje vojnih organa ýlan 246 y.

(1) Ko za vrijeme ratnog stanja ili vanrednog stanja ili kad je izdato nareÿenje za angažiranje i upotrebu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine ne izvijesti nadreÿenog, starijeg ili komandu o dogaÿaju koji oþigledno zahtijeva neodložno preduzimanje vojnih mjera, kaznit üe se kaznom zatvora do dvije godine.

(2) Ako su kriviþnim djelom iz stava (1) ovog þlana prouzrokovane teške posljedice, poþinilac üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

Izricanje disciplinske kazne ili disciplinske mjere ýlan 246 w.

Za kriviþno djelo protiv Oružanih snaga Bosne i Hercegovine iz ove glave ovog zakona s propisanom kaznom zatvora do tri godine, vojnom licu može se umjesto kriviþnopravne sankcije izreüi disciplinska kazna ili disciplinska mjera utvrÿena propisima kojima se ureÿuje disciplinska odgovornost u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, ako je djelo naroþito lakog oblika i ako to zahtijevaju interesi službe.

Odgovornost za kriviþno djelo uþinjeno po nareÿenju nadreÿenog ýlan 246 ww.

Nema kriviþnog djela ako njegova zakonska obilježja ostvari podreÿeni po nareÿenju nadreÿenog, a to nareÿenje dato je u okviru službene dužnosti, osim ako se nareÿenje odnosi na þinjenje genocida, ratnog zloþina, zloþina protiv þovjeþnosti ili drugog kriviþnog djela za koje se može izreüi kazna zatvora deset godina ili teža kazna, ili ako je oþigledno da se izvršenjem nareÿenja þini kriviþno djelo.

71

XXII GLAVA DVADESET I DRUGA DOGOVOR, PRIPREMANJE, UDRUŽIVANJE I ORGANIZIRANI KRIMINAL Dogovor za uþinjenje kriviþnih djela ýlan 247.

Ko s drugim dogovori uþinjenje kriviþnog djela propisanog zakonom Bosne i Hercegovine za koje se može izreüi kazna zatvora tri godine ili teža kazna, ako za dogovor uþinjenja takvog pojedinog kriviþnog djela nije propisana teža kazna, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Pripremanje kriviþnog djela ýlan 248.

Ko nabavi ili pripremi sredstva ili ukloni prepreke ili poduzme kakvu drugu radnju koja stvara uvjete za neposredno uþinjenje, ali nije dio uþinjenja kriviþnog djela propisanog zakonom Bosne i Hercegovine za koje se može izreüi kazna zatvora tri godine ili teža kazna, ukoliko za pripremanje pojedinog kriviþnog djela nije propisana teža kazna, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Udruživanje radi þinjenja kriviþnih djela ýlan 249.

(1) Ko organizira grupu ljudi ili na drugi naþin udružuje tri ili više osoba u cilju uþinjenja kriviþnih djela propisanih zakonom Bosne i Hercegovine, ako za takvo organiziranje ili udruživanje radi uþinjenja pojedinog kriviþnog djela nije propisana teža kazna, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ko postane pripadnik grupe ljudi ili udruženja iz stava 1. ovog þlana, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(3) Pripadnik grupe ljudi koji otkrije grupu ili pripadnik udruženja koji otkrije udruženje prije nego što je u njihovom sastavu ili za njih uþinio kriviþno djelo, može se osloboditi od kazne.

(4) Organizator koji otkrivanjem grupe ljudi ili udruženja ili na drugi naþin sprijeþi uþinjenje kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine, a može se i osloboditi od kazne.

Organizirani kriminal ýlan 250.

(1) Ko uþini kriviþno djelo propisano zakonom Bosne i Hercegovine kao pripadnik grupe za organizirani kriminal, ako za pojedino kriviþno djelo nije propisana teža kazna, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(2) Ko kao pripadnik grupe za organizirani kriminal uþini kriviþno djelo propisano zakonom Bosne i Hercegovine za koje se može izreüi kazna zatvora pet godina ili teža kazna, ako za pojedino kriviþno djelo nije propisana teža kazna, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3) Ko organizira ili bilo kako rukovodi grupom za organizirani kriminal koja zajedniþkim djelovanjem uþini ili pokuša kriviþno djelo propisano zakonom Bosne i Hercegovine, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom.

(4) Ko postane pripadnik grupe za organizirani kriminal koja zajedniþkim djelovanjem uþini ili pokuša kriviþno djelo propisano zakonom Bosne i Hercegovine, ako za pojedino kriviþno djelo nije propisana teža kazna, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje jednu godinu.

(5) Pripadnik grupe za organizirani kriminal iz stava 1. do 4. ovog þlana koji otkrije tu grupu, može se osloboditi od kazne.

72

XXIII GLAVA DVADESET I TREûA PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Izvršenje kriviþnopravnih sankcija ýlan 251.

Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine i nadležna ministarstva entiteta odnosno nadležni organ Brþko Distrikta Bosne i Hercegovine postiüi üe sporazum u pogledu izvršenja kriviþnopravnih sankcija u institucijama u nadležnosti entita odnosno Distrikta, u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog zakona.

Stupanje na snagu ovog zakona ýlan 252.

Ovaj zakon stupio je na snagu 1. marta 2003. godine.

PS BiH broj 77/03 27. juna 2003. godine Sarajevo Predsjedavajuüi Predstavniþkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferoviü, s. r.

Predsjedavajuüi Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Velimir Jukiü, s. r.

73