Krivicni zakon Federacije Bosne I Hercegovine

(“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine” br. 36/03) Na osnovu þlana IV. B. 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU KRIVIýNOG ZAKONA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Proglašava se Kriviþni zakon Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavniþkog doma od 8. jula 2003. godine i na sjednici Doma naroda od 9. jula 2003. godine.

Broj 01-529/03 28. jula 2003. godine Sarajevo

Predsjednik Niko Lozanþiü, v. r.

KRIVIýNI ZAKON FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE OPûI DIO I - GLAVA PRVA ýlan 1.

Predmet ovog zakona Ovim zakonom se ureÿuje opüi dio kriviþnog zakonodavstva u Federaciji Bosne i Hercegovine i kriviþna djela iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). ýlan 2.

Znaþaj izraza u ovom zakonu (1) Kriviþno zakonodavstvo u Federaciji saþinjavaju kriviþnopravne odredbe sadržane u ovom zakonu, drugim zakonima Federacije i zakonima kantona.

(2) Teritorija Federacije je kopnena teritorija, obalno more i vodene površine unutar njenih granica, te zraþni prostor nad njima.

(3) Službena osoba je izabrani ili imenovani službenik ili druga službena osoba u organima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti i u drugim organima uprave i službama za upravu Federacije, kantona, gradova i opüina koje obavljaju odreÿene upravne, struþne i druge poslove u okviru prava i dužnosti vlasti koja ih je osnovala; osoba koja stalno ili povremeno vrši službenu dužnost u navedenim organima i tijelima; ovlašüena osoba u privrednom društvu ili u drugoj pravnoj osobi kojoj je zakonom ili drugim propisom donesenim na osnovu zakona povjereno obavljanje javnih ovlašüenja, a koja u okviru tih ovlasti obavlja odreÿenu funkcija; te druga osoba koja obavlja odreÿenu službenu funkcija na osnovu ovlašüenja iz zakona ili drugog propisa donesenog na osnovu zakona.

(4) Vojna osoba je vojnik na odsluženju vojne obaveze, pitomac vojne škole, djelatni mlaÿi oficir, oficir, vojni službenik i osoba iz rezervnog sastava dok se nalazi na vojnoj službi te civilna osoba koja vrši odreÿenu vojnu dužnost.

(5) Kad je kao uþinitelj pojedinog kriviþnog djela oznaþena službena osoba ili vojna osoba, osobe iz stava 3. ovog þlana mogu biti uþinitelji tih djela, ako iz obilježja pojedinog kriviþnog djela ili iz pojedinog propisa ne proizilazi da uþinitelj može biti samo neka od tih osoba.

(6) Odgovorna osoba je osoba u privrednom društvu ili u drugoj pravnoj osobi kojoj je s obzirom na njenu dužnost ili na osnovu posebne ovlasti povjeren odreÿeni krug poslova koji se odnose na primjenu zakona ili propisa donesenih na osnovu zakona, ili opüeg akta privrednog društva ili druge pravne osobe u upravljanju i rukovanju imovinom, ili se odnose na rukovoÿenje proizvodnjom ili nekom drugom privrednom djelatnošüu ili na nadzor nad njima. Odgovornom osobom smatra se i službena osoba u smislu stava 3. ovog þlana kad su u pitanju radnje þijim je uþiniteljem oznaþena odgovorna osoba, a nisu propisane kao kriviþno djelo odredbama glave o kriviþnim djelima protiv službene i druge odgovorne funkcije ili odredbama o kriviþnim djelima þiji je uþinitelj službena osoba propisanima u nekoj drugoj glavi ovog zakona ili drugim zakonom Federacije ili kantona.

(7) Kad je kao uþinitelj kriviþnih djela oznaþena službena ili odgovorna osoba, sve osobe iz st. 3. i 5. ovog þlana mogu biti uþinitelji tih djela, ako iz zakonskih obilježja pojedinog kriviþnog djela ne proizlazi da uþinitelj može biti samo neka od tih osoba.

(8) Strana službena osoba je þlan zakonodavnog, izvršnog, upravnog ili sudskog organa strane države, javni službenik meÿunarodne organizacije i njezinih tijela, sudija i drugi službenik meÿunarodnog suda, službujuüi u Federaciji.

(9) Dijete je, u smislu ovog zakona, osoba koja nije navršila þetrnaest godina života.

(10) Maloljetnik je, u smislu ovog zakona, osoba koja nije navršila osamnaest godina života.

(11) Pravna osoba je, u smislu ovog zakona, Bosna i Hercegovina, Federacija, Republika Srpska, Distrikt Brþko Bosne i Hercegovine, kanton, grad, opüina, mjesna zajednica, svaki organizacioni oblik privrednog društva i svi oblici povezivanja privrednih društava, ustanova, ustanova za obavljanje kreditnih i drugih bankarskih poslova ili za osiguranje osoba i imovine, te druge finansijske institucije, fond, politiþke stranke, udruženja graÿana i drugi oblici udruživanja koji mogu sticati sredstva i koristiti ih na isti naþin kao i svaka druga institucija ili organ koji ostvaruje i koristi sredstva i kojem je zakonom priznato svojstvo pravne osobe.

(12) Privredno društvo je, u smislu ovog zakona, korporacija, poduzeüe, ortakluk i svaki organizacioni oblik registriran za obavljanje privredne aktivnosti.

(13) Udruženje je bilo koji oblik udruživanja tri ili više osoba.

(14) Više osoba je najmanje dvije osobe ili više njih.

(15) Skupina ljudi je najmanje pet osoba ili više njih.

(16) Grupa ljudi je udruženje od najmanje tri osobe koje su povezane radi trajnog, ponovljenog ili povremenog þinjenja kriviþnih djela, pri þemu svaka od tih osoba uþestvuje u uþinjenju kriviþnog djela.

(17) Organizirana grupa ljudi je grupa ljudi koja je formirana, a nije nastala spontano, radi izravno slijedeüeg uþinjenja kriviþnog djela, þiji þlanovi ne moraju imati formalno odreÿene uloge, koja ne mora imati slijed þlanstva niti razvijenu organizaciju.

(18) Zloþinaþka organizacija je organizirana grupa ljudi od najmanje tri osobe, koja postoji neko vrijeme, djelujuüi u cilju uþinjenja jednog ili više kriviþnih djela za koja se po zakonu može izreüi kazna zatvora tri godine ili teža kazna.

(19) Izbjeglica ili raseljena osoba je, u smislu ovog zakona, osoba koja je napustila svoju imovinu na podruþju Federacije u vremenu izmeÿu 30. aprila 1991. godine i 4. aprila 1998. godine, za koju se pretpostavlja da je izbjeglica ili raseljena osoba po Aneksu 7. Opüeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

(20) ýlanovi porodice, u smislu ovog zakona, jesu: braþni i izvanbraþni drug, bivši braþni i izvanbraþni drug, krvni roÿak u ravnoj liniji, usvojitelj i posvojenik, roÿak u poboþnoj liniji do treüeg stepena zakljuþno i srodnik po tazbini do drugog stepena zakljuþno.

(21) Tajna Federacije, kantona, grada i opüine je podatak ili isprava koja je zakonom, drugim propisom ili opüim aktom nadležnog tijela donesenim na osnovu zakona, odreÿena tajnom Federacije, þijim bi otkrivanjem nastupile štetne posljedice za Federaciju, kanton, grad i opüinu.

(22) Vojna tajna je podatak ili isprava koja je zakonom, drugim propisom ili aktom nadležnog organa Federacije donesenim na osnovu zakona proglašena vojnom tajnom.

(23) Službena tajna je podatak ili isprava koja je zakonom, drugim propisom ili opüim aktom nadležne institucije u Federaciji, kantonu, gradu i opüini donesenim na osnovu zakona proglašena službenom tajnom.

(24) Poslovna tajna je podatak ili isprava koja je zakonom, drugim propisom ili opüim aktom privrednog društva, ustanove ili druge pravne osobe odreÿen poslovnom tajnom, a koji predstavlja proizvodnu tajnu, rezultate istraživaþkog ili konstrukcijskog rada, te drugi podatak zbog þijeg bi priopüavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine privredne interese.

(25) Profesionalna tajna je podatak o osobnom ili obiteljskom životu stranaka koji saznaju odvjetnici, branitelji, notari, doktori medicine, doktori stomatologije, primalje ili drugi zdravstveni djelatnici, psiholozi, djelatnici staranja, vjerski ispovjednici i druge osobe u obavljanju svog zvanja.

(26) Isprava je svaki predmet koji je podoban ili odreÿen da služi kao dokaz kakve þinjenice koja je od znaþenja za pravne odnose.

(27) Novac je kovano ili papirnato sredstvo plaüanja koje je na osnovu zakona u opticaju u Bosni i Hercegovini ili u stranoj državi.

(28) Znaci za vrijednost podrazumijevaju i strane znakove za vrijednost.

(29) Pokretnina je i svaka proizvedena ili skupljena energija za davanje svjetlosti, topline ili kretanja, te telefonski i drugi impulsi.

(30) Motorno vozilo je svako prometno sredstvo na motorni pogon u kopnenom, vodenom ili zraþnom prometu.

(31) Sila je i primjena hipnoze ili omamljujuüih sredstava s ciljem da se ko protiv svoje volje dovede u nesvjesno stanje ili onesposobi za otpor.

(32) Opojna droga je medicinski lijek ili opasna supstanca s adiktivnim i psihotropnim svojstvima, ili supstanca koja se lahko može pretvoriti u takvu supstancu ako podliježe nadzoru po meÿunarodnoj konvenciji koju je Bosna i Hercegovina potvrdila, ili supstanca koja je proglašena opojnom drogom od nadležne institucije Bosne i Hercegovine ili nadležne institucije entiteta.

(33)

Izražavanje u jednom gramatiþkom rodu, muškom ili ženskom, ukljuþuje oba roda fiziþkih osoba.

II - GLAVA DRUGA OSNOVNE ODREDBE ýlan 3.

Osnova i granice kriviþnopravne prinude (1) Kriviþna djela i kriviþnopravne sankcije propisuju se samo za ona ponašanja kojima se tako ugrožavaju ili povrjeÿuju osobne slobode i prava þovjeka, te druga prava i društvene vrijednosti zajamþene i zaštiüene Ustavom Federacije i meÿunarodnim pravom da se njihova zaštita ne bi mogla ostvariti bez kriviþnopravne prinude.

(2) Propisivanje kriviþnih djela i vrste i mjere kriviþno- pravnih sankcija zasniva se na nužnosti primjene kriviþnopravne prinude i njenoj razmjernosti jaþini opasnosti za osobne slobode i prava þovjeka, te druge osnovne vrijednosti. ýlan 4.

Naþelo zakonitosti (1) Kriviþna djela i kriviþnopravne sankcije propisuju se samo zakonom.

(2) Nikome ne može biti izreþena kazna ili druga kriviþnopravna sankcija za djelo koje, prije nego što je uþinjeno, nije bilo zakonom ili meÿunarodnim pravom propisano kao kriviþno djelo i za koje zakonom nije bila propisana kazna. ýlan 5.

Vremensko važenje Kriviþnog zakona (1) Prema uþinitelju kriviþnog djela primjenjuje se zakon koji je bio na snazi u vrijeme uþinjenja kriviþnog djela.

(2) Ako se poslije uþinjenja kriviþnog djela zakon jednom ili više puta izmijeni, primijenit üe se zakon koji je blaži za uþinitelja. ýlan 6.

Vrste kriviþnopravnih sankcija Kriviþnopravne sankcije jesu: kazne, mjere upozorenja, sigurnosne mjere i odgojne mjere. ýlan 7.

Svrha kriviþnopravnih sankcija Svrha kriviþnopravnih sankcija jeste: a) preventivni uticaj na druge da poštuju pravni sistem i ne uþine kriviþna djela; b) spreþavanje uþinitelja da uþini kriviþna djela i podsticanje njegovog preodgoja. ýlan 8.

Ograniþenja u izvršenju kriviþnopravnih sankcija Uþinitelju kriviþnog djela u izvršenju kriviþnopravne sankcije mogu biti oduzeta ili ograniþena odreÿena prava samo u mjeri koja odgovara prirodi i sadržaju te sankcije i samo na naþin kojim se osigurava poštivanje osobe uþinitelja i njegovo ljudsko dostojanstvo, u skladu sa meÿunarodnim pravom.

III - GLAVA TREûA

PRIMJENA KRIVIýNOG ZAKONODAVSTVA U FEDERACIJI ýlan 9.

Iskljuþenje primjene kriviþnog zakonodavstva u Federaciji prema djeci Kriviþno zakonodavstvo u Federaciji ne primjenjuje se prema djetetu koje u vrijeme uþinjenja kriviþnog djela nije navršilo þetrnaest godina života. ýlan 10.

Primjena kriviþnog zakonodavstva u Federaciji prema maloljetnicima Kriviþno zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema maloljetnicima u skladu sa glavom X (Pravila o odgojnim preporukama, odgojnim mjerama i o kažnjavanju maloljetnika) ovog zakona i drugim zakonima u Federaciji. ýlan 11.

Primjena kriviþnog zakonodavstva u Federaciji na pravne osobe Kriviþno zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se na pravne osobe u skladu sa glavom XIV (Odgovornost pravnih osoba za kriviþna djela) ovog zakona i drugim zakonima u Federaciji.

ýlan 12.

Primjena kriviþnog zakonodavstva u Federaciji prema svakom ko na teritoriji Federacije uþini kriviþno djelo (1) Kriviþno zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema svakom ko uþini kriviþno djelo na teritoriji Federacije.

(2) Kriviþno zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema svakom ko uþini kriviþno djelo na domaüem plovilu, bez obzira na to gdje se plovilo nalazilo u vrijeme uþinjenja kriviþnog djela.

(3) Kriviþno zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema svakom ko uþini kriviþno djelo u domaüem civilnom zrakoplovu dok je u letu ili u domaüem vojnom zrakoplovu, bez obzira na to gdje se zrakoplov nalazio u vrijeme uþinjenja kriviþnog djela. ýlan 13.

Primjena kriviþnog zakonodavstva u Federaciji za kriviþna djela uþinjena na podruþju Bosne i Hercegovine (1) Kriviþno zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema svakom ko na teritoriji Bosne i Hercegovine uþini: a) bilo koje kriviþno djelo protiv ustavnog poretka Federacije iz glave XV (Kriviþna djela protiv ustavnog poretka Federacije) ovog zakona; b) kriviþno djelo protiv službene ili odgovorne osobe u vezi sa njezinom službom.

(2) Kriviþno zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema državljaninu Bosne i Hercegovine koji izvan teritorije Federacije uþini bilo koje drugo kriviþno djelo osim onih koja su obuhvaüena odredbom stava 1. ovog þlana.

(3) Kriviþno zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema strancu koji izvan teritorije Federacije prema Bosni i Hercegovini, njezinom državljaninu ili prema Federaciji ili njezinom državljaninu uþini bilo koje kriviþno djelo koje nije obuhvaüeno odredbom stava 1. ovog þlana.

(4) Kriviþno zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema strancu koji izvan teritorije Federacije prema stranoj državi ili prema strancu uþini kriviþno djelo za koje se po tom zakonodavstvu može izreüi kazna zatvora od pet godina ili teža kazna. Ako zakonom nije drukþije propisano, sud u takvom sluþaju ne može izreüi kaznu težu od kazne propisane zakonom zemlje u kojoj je kriviþno djelo uþinjeno.

(5) U sluþajevima iz st. 2. i 3. ovog þlana kriviþno zakonodavstvo u Federaciji primijenit üe se samo ako se uþinitelj kriviþnog djela zatekne na teritoriji Federacije ili bude izruþen, a u sluþaju iz stava 4. ovog þlana samo ako se uþinitelj zatekne na teritoriji Federacije i ne bude izruþen drugoj državi. ýlan 14.

Primjena opüeg dijela ovog zakona (1) Odredbe opüeg dijela ovog zakona primjenjuju se prema uþiniteljima svih kriviþnih djela propisanih zakonima u Federaciji.

(2) Odredbe opüeg dijela ovog zakona primjenjuju se prema maloljetnicima, osim ako zakonom nije drukþije propisano.

(3) Odredbe opüeg dijela ovog zakona primjenjuju se na pravne osobe, osim ako ovim zakonom nije drukþije propisano.

IV - GLAVA ýETVRTA ZASTARJELOST ýlan 15.

Zastarjelost kriviþnog gonjenja (1) Ako u ovom zakonu nije drukþije propisano, kriviþno se gonjenje ne može poduzeti kad od uþinjenja kriviþnog djela protekne: a)

trideset pet godina za kriviþno djelo s propisanom kaznom dugotrajnog zatvora;

b) dvadeset godina za kriviþno djelo s propisanom kaznom zatvora preko deset godina; c) petnaest godina za kriviþno djelo s propisanom kaznom zatvora preko pet godina; d) deset godina za kriviþno djelo s propisanom kaznom zatvora preko tri godine; e) pet godina za kriviþno djelo s propisanom kaznom zatvora preko jedne godine; f) tri godine za kriviþno djelo s propisanom kaznom zatvora do jedne godine ili novþanom kaznom.

(2) Ako je za kriviþno djelo propisano više kazni, rok zastarjelosti odreÿuje se po najtežoj propisanoj kazni. ýlan 16.

Tok i prekid zastarjelosti kriviþnog gonjenja (1)

Zastarijevanje kriviþnog gonjenja poþinje od dana kad je kriviþno djelo uþinjeno.

(2) Zastarijevanje ne teþe za vrijeme za koje se po zakonu kriviþno gonjenje ne može poduzeti ili nastaviti.

(3) Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom koja se poduzima radi gonjenja uþinitelja zbog uþinjenog kriviþnog djela.

(4) Zastarijevanje se prekida i kad uþinitelj, u vrijeme dok teþe rok zastarjelosti, uþini isto tako teško ili teže kriviþno djelo.

(5)

Sa svakim prekidom zastarijevanje poþinje ponovno teüi.

(6) Zastarjelost kriviþnog gonjenja nastupa u svakom sluþaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko zakon propisuje za zastarjelost kriviþnog gonjenja.

ýlan 17.

Zastarjelost izvršenja kazne Ako u ovom zakonu nije drukþije propisano, izreþena se kazna neüe izvršiti kad od dana pravosnažnosti presude kojom je kazna izreþena protekne: a)

trideset pet godina ako je izreþena kazna dugotraj- nog zatvora;

b) dvadeset godina ako je izreþena kazna zatvora preko deset godina; c) petnaest godina ako je izreþena kazna zatvora preko pet godina; d) deset godina ako je izreþena kazna zatvora preko tri godine; e) pet godina ako je izreþena kazna zatvora preko jedne godine; f) tri godine ako je izreþena kazna zatvora do jedne godine ili novþana kazna. ýlan 18.

Zastarjelost izvršenja sporedne kazne i sigurnosnih mjera (1) Zastarjelost izvršenja novþane kazne kao sporedne kazne nastupa kad proteknu dvije godine od dana pravosnažnosti presude kojom je ta kazna izreþena.

(2) Zastarjelost izvršenja sigurnosne mjere obaveznog psihijatrijskog lijeþenja, sigurnosne mjere obaveznog lijeþenja od ovisnosti i sigurnosne mjere oduzimanja predmeta nastupa kad protekne pet godina od dana pravosnažnosti odluke kojom su te mjere izreþene.

(3) Zastarjelost izvršenja sigurnosne mjere zabrane vršenja poziva, aktivnosti ili funkcija i sigurnosne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom nastupa kad protekne onoliko vremena koliko je sud odredio za trajanje te mjere. ýlan 19.

Tok i prekid zastarijevanja izvršenja kazne i sigurnosnih mjera (1) Zastarijevanje izvršenja kazne poþinje od dana pravo- snažnosti presude kojom je kazna izreþena, a u sluþaju opoziva uvjetne osude od dana pravosnažnosti odluke o opozivu uvjetne osude.

(2)

Zastarijevanje ne teþe za vrijeme za koje se po zakonu izvršenje kazne ne može poduzeti.

(3)

Zastarijevanje se prekida svakom radnjom nadležnog organa koja se poduzima radi izvršenja kazne.

(4)

Sa svakim prekidom zastarijevanje poþinje ponovno teüi.

(5) Zastarjelost izvršenja kazne nastupa u svakom sluþaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko zakon propisuje za zastarjelost izvršenja kazne.

(6) Odredbe st. od 2. do 5. ovog þlana primjenjuju se i na zastarjelost izvršenja sigurnosnih mjera. ýlan 20.

Nezastarivost kriviþnog gonjenja i izvršenja kazne Kriviþno gonjenje i izvršenje kazne ne zastarijeva za kriviþna djela za koja po meÿunarodnom pravu zastarjelost ne može nastupiti.

V - GLAVA PETA KRIVIýNO DJELO ýlan 21.

Kriviþno djelo Kriviþno djelo jeste protupravno djelo koje je zakonom propisano kao kriviþno djelo, þija su obilježja propisana zakonom i za koje je zakonom propisana kriviþnopravna sankcija. ýlan 22.

Naþin uþinjenja kriviþnog djela (1) Kriviþno djelo se može uþiniti þinjenjem ili neþinjenjem.

(2) Kriviþno djelo je uþinjeno neþinjenjem kad je uþinitelj koji je pravno obavezan sprijeþiti nastupanje zakonom opisane posljedice kriviþnog djela to propustio uþiniti, a takvo je propuštanje po djelovanju i znaþenju jednako uþinjenju tog kriviþnog djela þinjenjem. ýlan 23.

Vrijeme uþinjenja kriviþnog djela Kriviþno djelo je uþinjeno u vrijeme kad je uþinitelj radio ili bio dužan raditi, bez obzira na to kad je posljedica þinjenja ili neþinjenja nastupila. ýlan 24.

Mjesto uþinjenja kriviþnog djela (1) Kriviþno djelo je uþinjeno kako u mjestu gdje je uþinitelj radio ili je bio dužan raditi, tako i u mjestu gdje je posljedica njegovog þinjenja ili neþinjenja potpuno ili djelimiþno nastupila.

(2) Kriviþno djelo je u sluþaju kažnjivog pokušaja uþinjeno kako u mjestu gdje je uþinitelj radio ili je bio dužan raditi, tako i u mjestu gdje je prema njegovom umišljaju posljedica njegovog þinjenja ili neþinjenja potpuno ili djelimiþno trebala nastupiti.

(3) Kriviþno djelo je u sluþaju sauþesništva uþinjeno u mjestu utvrÿenom u stavu 1. ovog þlana i u mjestu gdje je sauþesnik radio ili je bio dužan raditi ili u mjestu gdje je prema umišljaju sauþesnika posljedica njegovog þinjenja ili neþinjenja trebala nastupiti.

ýlan 25.

Beznaþajno djelo Nije kriviþno djelo ono djelo koje je, iako sadrži zakonska obilježja kriviþnog djela, zbog naþina uþinjenja, neznatnosti ili nepostojanja štetnih posljedica i niskog stepena kriviþne odgovornosti uþinitelja beznaþajno djelo. ýlan 26.

Nužna odbrana (1) Nije kriviþno djelo ono djelo koje je uþinjeno u nužnoj odbrani.

(2) Nužna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da uþinitelj od sebe ili od drugog odbije istovremeni ili direktno predstojeüi protivpravni napad, a koja je srazmjerna napadu.

(3) Uþinitelj koji prekoraþi granice nužne odbrane može se blaže kazniti, a ako je prekoraþenje uþinio zbog jake razdraženosti ili straha izazvanog napadom, može se i osloboditi kazne. ýlan 27.

Krajnja nužda (1) Nije kriviþno djelo ono djelo koje je uþinjeno u krajnjoj nuždi.

(2) Krajnja nužda postoji kad je djelo uþinjeno da uþinitelj od sebe ili od drugog otkloni istovremenu ili direktno predstojeüu neskrivljenu opasnost koja se na drugi naþin nije mogla otkloniti, a pritom uþinjeno zlo nije veüe od zla koje je prijetilo.

(3) Uþinitelj koji sam izazove opasnost, ali iz nehata, ili prekoraþi granice krajnje nužde, može se blaže kazniti, a ako je prekoraþenje uþinjeno pod naroþito olakšavajuüim okolnostima, može se i osloboditi kazne.

(4) Nema krajnje nužde ako je uþinitelj bio dužan izložiti se opasnosti. ýlan 28.

Pokušaj (1) Ko s umišljajem zapoþne þinjenje kriviþnog djela, ali ga ne dovrši kaznit üe se za pokušaj kriviþnog djela ako se za to kriviþno djelo može izreüi kazna zatvora od tri godine ili teža kazna, a za pokušaj drugog kriviþnog djela kad zakon izriþito propisuje kažnjavanje i za pokušaj.

(2) Uþinitelj üe se za pokušaj kriviþnog djela kazniti u granicama kazne propisane za to kriviþno djelo, a može se i blaže kazniti. ýlan 29.

Nepodobni pokušaj

Uþinitelj koji pokuša uþiniti kriviþno djelo neprikladnim sredstvom ili prema neprikladnom predmetu, može se osloboditi kazne ili se može blaže kazniti. ýlan 30.

Dobrovoljni odustanak (1) Uþinitelj koji je pokušao uþiniti kriviþno djelo, ali je dobrovoljno odustao od kažnjivog pokušaja može se osloboditi kazne.

(2) U sluþaju dobrovoljnog odustanka od kažnjivog pokušaja, uþinitelj üe se kazniti za one radnje koje þine neko drugo samostalno kriviþno djelo. ýlan 31.

Sauþinitelj Ako više osoba zajedniþki uþini kriviþno djelo, uþestvovanjem u uþinjenju kriviþnog djela ili preduzimajuüi što drugo þime se na odluþujuüi naþin doprinosi uþinjenju kriviþnog djela, svaka üe se od njih kazniti kaznom propisanom za to kriviþno djelo. ýlan 32.

Podstrekavanje (1) Ko drugog s umišljajem podstrekava da uþini kriviþno djelo kaznit üe se kao da ga je sam uþinio.

(2) Ko drugog s umišljajem podstrekava na uþinjenje kriviþnog djela za koje se može izreüi kazna zatvora od tri godine ili teža kazna, a kriviþno djelo ne bude ni pokušano kaznit üe se kao za pokušaj kriviþnog djela. ýlan 33.

Pomaganje (1) Ko drugom s umišljajem pomogne u uþinjenju kriviþnog djela, kaznit üe se kao da ga je sam uþinio, a može se i blaže kazniti.

(2) Kao pomaganje u uþinjenju kriviþnog djela smatra se naroþito: davanje savjeta ili uputa kako da se uþini kriviþno djelo, stavljanje na raspolaganje uþinitelju sredstava za uþinjenje kriviþnog djela, uklanjanje prepreka za uþinjenje kriviþnog djela, te unaprijed obeüano prikrivanje kriviþnog djela, uþinitelja, sredstava kojima je kriviþno djelo uþinjeno, tragova kriviþnog djela ili predmeta pribavljenih kriviþnim djelom. ýlan 34.

Granice kriviþne odgovornosti i kažnjivost sauþesnika (1) Sauþesnik je kriviþno odgovoran u granicama svojeg umišljaja ili nehata, a podstrekaþ i pomagaþ u granicama svog umišljaja.

(2) Sauþesnika, podstrekaþa ili pomagaþa koji dobrovoljno sprijeþi uþinjenje kriviþnog djela sud üe osloboditi kazne.

(3) Osobni odnosi, svojstva i okolnosti zbog kojih zakon iskljuþuje kriviþnu odgovornost ili dopušta osloboÿenje od kazne ili ublažavanje kazne mogu se uzeti u obzir samo onom uþinitelju, sauþesniku, podstrekaþu ili pomagaþu kod kojega takvi odnosi, svojstva i okolnosti postoje.

VI - GLAVA ŠESTA KRIVIýNA ODGOVORNOST ýlan 35.

Sadržaj kriviþne odgovornosti (1) Kriviþno je odgovoran uþinitelj koji je uraþunljiv i kriv za uþinjeno kriviþno djelo.

(2) Uþinitelj je kriv ako je kriviþno djelo uþinio s umišljajem.

(3) Uþinitelj je kriv i ako je kriviþno djelo uþinio iz nehata, ako to zakon izriþito propisuje. ýlan 36.

Uraþunljivost (1) Nije uraþunljiva osoba koja u vrijeme uþinjenja kriviþnog djela nije mogla shvatiti znaþaj svog djela ili nije mogla upravljati svojim postupcima zbog trajne ili privremene duševne bolesti, privremene duševne poremeüenosti ili zaostalog psihiþkog razvoja (neuraþunljivost).

(2) Uþinitelj kriviþnog djela þija je sposobnost da shvati znaþaj svog djela ili sposobnost da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena zbog nekog stanja iz stava 1. ovog þlana, može se blaže kazniti (bitno smanjena uraþunljivost).

(3) Kriviþno je odgovoran uþinitelj kriviþnog djela koji se upotrebom alkohola, droga ili na drugi naþin doveo u stanje u kome nije mogao shvatiti znaþaj svog djela ili upravljati svojim postupcima, ako je u vrijeme dovoÿenja u to stanje kriviþno djelo bilo obuhvaüeno njegovim umišljajem ili je u pogledu kriviþnog djela kod njega postojao nehat a zakon za takvo kriviþno djelo propisuje kriviþnu odgovornost i za nehat (samoskrivljena neuraþunljivost).

(4) Bitno smanjena uraþunljivost u koju se uþinitelj doveo na naþin iz stava 3. ovog þlana ne može biti osnov za ublažavanje kazne. ýlan 37.

Umišljaj (1) Kriviþno se djelo može uþiniti s direktnim ili eventualnim umišljajem.

(2) Uþinitelj postupa s direktnim umišljajem kada je bio svjestan svog djela i htio njegovo uþinjenje.

(3) Uþinitelj postupa s eventualnim umišljajem kada je bio svjestan da zbog njegovog þinjenja ili neþinjenja može nastupiti zabranjena posljedica, ali je pristao na njeno nastupanje. ýlan 38.

Nehat (1) Kriviþno djelo može se uþiniti iz svjesnog ili nesvjesnog nehata.

(2) Uþinitelj postupa iz svjesnog nehata kada je bio svjestan da zbog njegovog þinjenja ili neþinjenja može nastupiti zabranjena posljedica, ali je olahko držao da ona neüe nastupiti ili da üe je moüi sprijeþiti.

(3) Uþinitelj postupa iz nesvjesnog nehata kada nije bio svjestan moguünosti nastupanja zabranjene posljedice, iako je prema okolnostima i prema svojim osobnim svojstvima bio dužan i mogao biti svjestan te moguünosti. ýlan 39.

Stvarna zabluda (1) Nije kriviþno odgovorna osoba koja u vrijeme uþinjenja kriviþnog djela nije bila svjesna nekog njegovog zakonom propisanog obilježja, ili koja je pogrešno smatrala da postoje okolnosti prema kojima bi, da su one stvarno postojale, to djelo bilo dopušteno.

(2) Ako je osoba bila u zabludi iz nehata, kriviþno je odgovorna za kriviþno djelo uþinjeno iz nehata ako zakon za to kriviþno djelo propisuje kažnjavanje i za nehat. ýlan 40.

Pravna zabluda Uþinitelj kriviþnog djela koji iz opravdanih razloga nije znao da je to djelo zabranjeno, može se blaže kazniti ili osloboditi kazne.

VII - GLAVA SEDMA KAZNE ýlan 41.

Vrste kazni (1) Kriviþno odgovornim uþiniteljima kriviþnih djela mogu se izreüi ove kazne: a) kazna zatvora; b) novþana kazna.

(2) Kazna zatvora može se izreüi samo kao glavna kazna.

(3) Novþana kazna može se izreüi i kao glavna i kao sporedna kazna.

(4) Ako je za jedno kriviþno djelo propisano više kazni, samo se jedna može izreüi kao glavna.

(5) Za kriviþna djela uþinjena iz koristoljublja novþana kazna kao sporedna može se izreüi i kad nije propisana zakonom, ili kad je zakonom propisano da üe se uþinitelj kazniti kaznom zatvora ili novþanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora. ýlan 42.

Svrha kažnjavanja Svrha kažnjavanja jeste: a) da se izrazi društvena osuda uþinjenog kriviþnog djela; b) da se utiþe na uþinitelja da ubuduüe ne uþini kriviþna djela; c) da se utiþe na ostale da ne uþine kriviþna djela; d) i da se utiþe na svijest graÿana o pogibeljnosti kriviþnih djela i o pravednosti kažnjavanja uþinitelja. ýlan 43.

Kazna zatvora (1) Kazna zatvora ne može biti kraüa od trideset dana niti duža od dvadeset godina.

(2) Za najteže oblike teških kriviþnih djela uþinjenih s umišljajem može se propisati kazna zatvora u trajanju od dvadeset do þetrdeset pet godina (dugotrajni zatvor).

(3) Kazna dugotrajnog zatvora nikada se ne može propisati kao jedina glavna kazna za pojedino kriviþno djelo.

(4) Kazna dugotrajnog zatvora ne može se izreüi uþinitelju koji u vrijeme uþinjenja kriviþnog djela nije navršio dvadeset jednu godinu života.

(5) Pod uvjetima propisanim glavom X (Pravila o odgojnim preporukama, odgojnim mjerama i o kažnjavanju maloljetnika) ovog zakona može se izreüi kazna maloljetniþkog zatvora. Kazna maloljetniþkog zatvora je po svojoj svrsi, prirodi, trajanju i naþinu izvršenja posebna kazna lišenja slobode.

(6) Kazna zatvora se izriþe na pune godine i mjesece, a do šest mjeseci i na pune dane. Kazna dugotrajnog zatvora se izriþe samo na pune godine.

(7) Ako je izreþena kazna dugotrajnog zatvora, amnestija i pomilovanje mogu se dati tek nakon izdržane tri petine te kazne. ýlan 44.

Rad za opüe dobro na slobodi (1) Kad sud odmjeri i izrekne kaznu zatvora od najviše šest mjeseci može istovremeno odrediti da se izreþena kazna, uz pristanak optuženog, zamijeni radom za opüe dobro na slobodi.

(2) Odluka da se kazna zatvora zamijeni radom za opüe dobro na slobodi zasniva se na ocjeni da, uzimajuüi u obzir sve okolnosti koje odreÿuju vrstu i mjeru kazne, izvršenje kazne zatvora ne bi bilo

prijeko potrebno za ostvarenje svrhe kažnjavanja, ali istovremeno uvjetna kazna ne bi bila dovoljna za postizanje opüe svrhe kriviþnopravnih sankcija.

(3) Rad za opüe dobro na slobodi odreÿuje se u trajanju srazmjernom izreþenoj kazni zatvora od najmanje deset do najviše šezdeset radnih dana. Rok za izvršenje rada za opüe dobro na slobodi ne može biti kraüi od jednog mjeseca niti duži od jedne godine.

(4) Pri ocjenjivanju trajanja rada za opüe dobro na slobodi, kao i vremena izvršenja tog rada, sud üe uzeti u obzir izreþenu kaznu zatvora koja se zamjenjuje i moguünosti uþinitelja, s obzirom na njegovu osobnu situaciju i zaposlenje.

(5) U sluþaju kada osuÿenik po isteku odreÿenog roka nije izvršio ili je samo djelimiþno izvršio rad za opüe dobro na slobodi, sud üe donijeti odluku o izvršenju kazne zatvora u trajanju srazmjernom vremenu preostalog rada za opüe dobro na slobodi.

(6) Zamjena kazne zatvora radom za opüe dobro na slobodi može se primijeniti i u sluþajevima kada se novþana kazna zamjenjuje kaznom zatvora prema odredbama þlana 47. (Zamjena novþane kazne) ovog zakona.

(7) Rasporeÿivanje na rad za opüe dobro na slobodi u smislu vrste i radnog mjesta obavlja kantonalno ministarstvo nadležno za poslove pravosuÿa prema mjestu prebivališta odnosno boravišta osuÿenika, vodeüi raþuna o njegovim sposobnostima i znanjima.

ýlan 45.

Uvjetni otpust (1) Osuÿeni koji je izdržao polovinu, te, izuzetno, osuÿeni koji je izdržao jednu treüinu kazne zatvora može biti osloboÿen izdržavanja kazne zatvora, pod uvjetom da ne uþini novo kriviþno djelo prije isteka trajanja kazne (uvjetni otpust).

(2) Osuÿeni koji je izdržao polovinu kazne zatvora može biti osloboÿen izdržavanja kazne zatvora ako se za vrijeme izdržavanja kazne zatvora njegovo ponašanje popravi do te mjere da se može opravdano oþekivati da üe se nakon otpusta s izdržavanja kazne zatvora ponašati primjereno, a naroþito da neüe uþiniti kriviþna djela. Prilikom odluþivanja o uvjetnom otpustu osuÿenog, uzet üe se u obzir njegovo ponašanje tokom izdržavanja kazne i druge okolnosti koje ukazuju na to da je svrha kažnavanja postignuta.

(3) Osuÿeni koji je izdržao jednu treüinu kazne zatvora može biti uvjetno otpušten ukoliko postoje uvjeti iz stava 1. ovog þlana i ukoliko posebne okolnosti vezane za liþnost osuÿenog jasno ukazuju da je postignuta svrha kažnjavanja.

(4) Osuÿeni na kaznu dugotrajnog zatvora može biti uvjetno otpušten nakon izdržane tri petine te kazne. ýlan 46.

Opoziv uvjetnog otpusta (1) Sud üe opozvati uvjetni otpust ako osuÿeni za vrijeme uvjetnog otpusta uþini jedno ili više kriviþnih djela za koja mu je izreþena kazna zatvora od jedne godine ili teža kazna.

(2) Sud može opozvati uvjetni otpust ako osuÿeni na uvjetnom otpustu uþini jedno ili više kriviþnih djela za koja je izreþena kazna zatvora do jedne godine. Prilikom odluþivanja hoüe li opozvati uvjetni otpust sud naroþito uzima u obzir sliþnost uþinjenih djela, njihov znaþaj, motive iz kojih su uþinjena, te druge okolnosti koje ukazuju na prikladnost opoziva uvjetnog otpusta.

(3) Prilikom izricanja opoziva uvjetnog otpusta sud izriþe kaznu uzimajuüi ranije izreþenu kaznu kao veü utvrÿenu. Dio kazne koji je osuÿeni izdržao prema ranijoj presudi uraþunava se u izdržavanje naknadne kazne, ali se vrijeme provedeno na uvjetnom otpustu ne uraþunava.

(4) Odredbe st. od 1. do 3. ovog þlana primjenjuju se i kad se osuÿenom na uvjetnom otpustu sudi za kriviþno djelo uþinjeno prije njegovog uvjetnog otpusta.

(5) Ako je osuÿeni na uvjetnom otpustu osuÿen na kaznu zatvora do jedne godine i ako sud ne opozove uvjetni otpust, vrijeme uvjetnog otpusta se produžava za vrijeme koje je osuÿeni proveo na izdržavanju kazne zatvora. ýlan 47.

Novþana kazna (1) Novþana kazna izriþe se u dnevnim iznosima, a ako to nije moguüe može se izreüi u odreÿenom iznosu.

(2) Ako se novþana kazna izriþe u dnevnim iznosima može iznositi najmanje pet a najviše tri stotine šezdeset dnevnih iznosa, a za kriviþna djela uþinjena iz koristoljublja najviše hiljadu pet stotina dnevnih iznosa, osim u sluþajevima propisanim ovim zakonom.

(3) Ako se novþana kazna izriþe u odreÿenom iznosu najniži iznos ne može biti manji od 150 KM, a najviši iznos ne može biti veüi od 50.000 KM, a za kriviþna djela uþinjena iz koristoljublja iznos ne može biti veüi od 1.000.000 KM, osim u sluþajevima propisanim ovim zakonom.

(4) Prilikom izricanja novþane kazne za kriviþna djela uþinjena iz koristoljublja sud može izreüi novþanu kaznu u iznosu veüem od najvišeg iznosa propisanog u st. 2. i 3. ovog þlana ukoliko vrijednost protupravne imovinske koristi koju je uþinitelj pribavio uþinjenjem kriviþnog djela prelazi iznos od 1.000.000 KM. U tom se sluþaju uþinitelju može izreüi novþana kazna u iznosu koji ne može biti veüi od dvostrukog iznosa vrijednosti protupravne imovinske koristi koju je pribavio uþinjenjem kriviþnog djela zbog kojeg mu se izriþe novþana kazna.

(5) Broj dnevnih iznosa novþane kazne odreÿuje sud primjenjujuüi opüa pravila za odmjeravanje kazne.

Visinu dnevnog iznosa sud odreÿuje tako što uzima u obzir visinu dnevnog dohotka uþinitelja prema iznosu njegove tromjeseþne netoplaüe i njegove druge dohotke, te porodiþne obaveze. Prilikom odreÿivanja visine iznosa sud uzima u obzir podatke koji u trenutku izricanja kazne nisu stariji od šest mjeseci.

(6) Podatke iz st. od 1. do 5. ovog þlana koji sudu nisu poznati osigurava optuženi u roku koji odredi sud, a najkasnije do završetka glavnog pretresa u kriviþnom postupku. Ako do završetka glavnog pretresa u kriviþnom postupku sudu nisu poznate okolnosti bitne za odreÿivanje visine dnevnog iznosa novþane kazne, novþana kazna se izriþe u odreÿenom iznosu pri þemu se primjenjuju opüa pravila za odmjeravanje kazne.

(7) Najniži dnevni iznos novþane kazne iznosi jednu šezdesetinu a najviše jednu treüinu posljednje zvaniþno objavljene prosjeþne mjeseþne netoplaüe zaposlenih u Federaciji, koju objavljuje Federalni zavod za statistiku.

(8) U presudi se odreÿuje rok plaüanja novþane kazne koji ne može biti kraüi od petnaest dana niti duži od šest mjeseci, ali u opravdanim sluþajevima sud može dopustiti da osuÿeni isplati novþanu kaznu i u otplatama, s tim da rok isplate ne može biti duži od dvije godine.

(9) Novþane kazne izreþene i naplaüene po ovom zakonu prihod su budžeta Federacije. ýlan 48.

Zamjena novþane kazne (1) Novþana kazna se ne naplaüuje prinudno.

(2) Ako se novþana kazna ne može u cijelosti ili djelimiþno naplatiti u roku koji je utvrÿen presudom, sud üe bez odlaganja donijeti odluku da se novþana kazna zamijeni kaznom zatvora.

(3) Novþana kazna üe se zamijeniti kaznom zatvora tako što üe se za svaki zapoþeti dnevni iznos novþane kazne ili ako je novþana kazna bila izreþena u odreÿenom iznosu za svakih zapoþetih 50 KM novþane kazne odrediti jedan dan zatvora, ali zatvor u tom sluþaju ne može biti duži od jedne godine.

(4) Ako osuÿeni isplati samo dio novþane kazne ostatak üe se srazmjerno pretvoriti u zatvor, a ako osuÿeni isplati ostatak novþane kazne izvršenje zatvora üe se obustaviti.

ýlan 49.

Opüa pravila za odmjeravanje kazne (1) Sud üe uþinitelju kriviþnog djela odmjeriti kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to kriviþno djelo imajuüi u vidu svrhu kažnjavanja i uzimajuüi u obzir sve okolnosti koje utiþu da kazna bude manja ili veüa (olakšavajuüe i otežavajuüe okolnosti), a naroþito: stepen kriviþne odgovornosti, pobude iz kojih je djelo uþinjeno, jaþinu ugrožavanja ili povrede zaštiüenog dobra, okolnosti pod kojima je djelo uþinjeno, raniji život uþinitelja, njegove osobne prilike i njegovo ponašanje nakon uþinjenog kriviþnog djela, te druge okolnosti koje se odnose na osobu uþinitelja.

(2) Kad sud odmjerava kaznu uþinitelju za kriviþno djelo uþinjeno u povratu, posebno üe uzeti u obzir je li ranije djelo iste vrste kao i novo djelo, jesu li oba djela uþinjena iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od ranije osude ili od izdržane ili oproštene kazne.

(3) Pri odmjeravanju novþane kazne, sud üe uzeti u obzir i imovno stanje uþinitelja, vodeüi raþuna o visini njegove plaüe, njegovim drugim prihodima, njegovoj imovini i o njegovim obiteljskim obavezama. ýlan 50.

Ublažavanje kazne Sud može uþinitelju odmjeriti kaznu ispod granice propisane zakonom ili izreüi blažu vrstu kazne: a) kad zakon propisuje da se uþinitelj može blaže kazniti; b) i kad sud utvrdi da postoje naroþito olakšavajuüe okolnosti koje ukazuju da se i ublaženom kaznom može postiüi svrha kažnjavanja.

ýlan 51.

Granice ublažavanja kazne (1) Kad postoje uvjeti za ublažavanje kazne iz þlana 50. (Ublažavanje kazne) ovog zakona, sud üe ublažiti kaznu u ovim granicama: a) ako je za kriviþno djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od deset ili više godina, kazna se može ublažiti do pet godina zatvora; b) ako je za kriviþno djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od tri ili više godina, kazna se može ublažiti do jedne godine zatvora; c) ako je za kriviþno djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od dvije godine, kazna se može ublažiti do šest mjeseci zatvora; d) ako je za kriviþno djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od jedne godine, kazna se može ublažiti do tri mjeseca zatvora; e) ako je za kriviþno djelo propisana kazna zatvora od najviše jedne godine, kazna se može ublažiti do trideset dana zatvora; f) ako je za kriviþno djelo propisana kazna zatvora bez naznake najmanje mjere, umjesto kazne zatvora može se izreüi novþana kazna; g) ako je za kriviþno djelo propisana novþana kazna s naznakom najmanje mjere, kazna se može ublažiti do pet dnevnih iznosa, a ako se izriþe u odreÿenom iznosu do 150 KM. (2) Pri odluþivanju koliko üe kaznu ublažiti prema pravilima iz stava 1. ovog þlana sud üe posebno uzeti u obzir najmanju i najveüu mjeru kazne propisane za to kriviþno djelo. ýlan 52.

Osloboÿenje od kazne (1) Sud može osloboditi kazne uþinitelja kriviþnog djela kad to zakon izriþito propisuje.

(2) Kad je sud ovlašten uþinitelja kriviþnog djela osloboditi kazne, može mu kaznu ublažiti bez ograniþenja propisanih za ublažavanje kazne u þlanu 50. (Ublažavanje kazne) ovog zakona. ýlan 53.

Poseban sluþaj osloboÿenja od kazne za kriviþna djela poþinjena iz nehata Sud može osloboditi kazne uþinitelja kriviþnog djela uþinjenog iz nehata kad posljedice djela tako teško pogaÿaju uþinitelja da izricanje kazne u takvom sluþaju oþigledno ne bi odgovaralo svrsi kažnjavanja. ýlan 54.

Stjecaj kriviþnih djela

(1) Ako je uþinitelj jednom radnjom ili s više radnji uþinio više kriviþnih djela za koja mu se istovremeno sudi, sud üe najprije utvrditi kazne za svako od tih kriviþnih djela, pa üe za sva kriviþna djela izreüi jedinstvenu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora ili jedinstvenu novþanu kaznu.

(2)

Jedinstvenu kaznu sud üe izreüi po ovim pravilima:

a) ako je za neko od kriviþnih djela u stjecaju sud utvrdio kaznu dugotrajnog zatvora, izreüi üe samo tu kaznu; b) ako je za kriviþna djela u stjecaju sud utvrdio kazne zatvora, jedinstvena kazna zatvora mora biti veüa od svake pojedine utvrÿene kazne, ali ne smije dostignuti zbir utvrÿenih kazni niti prijeüi dvadeset godina; c) ako su za sva kriviþna djela u stjecaju propisane kazne zatvora do tri godine, jedinstvena kazna zatvora ne može biti veüa od osam godina; d) ako je za kriviþna djela u stjecaju sud utvrdio samo novþane kazne, jedinstvena kazna mora biti veüa od svake pojedine utvrÿene novþane kazne, ali ne smije dostignuti zbir utvrÿenih novþanih kazni.

(3) Ako je za neka kriviþna djela u stjecaju sud utvrdio kazne zatvora, a za druga kriviþna djela u stjecaju novþane kazne, izreüi üe jedinstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu novþanu kaznu po odredbama stava 2. taþ. od b) do d) ovog þlana.

(4) Sporednu kaznu sud üe izreüi ako je utvrÿena makar za jedno kriviþno djelo u stjecaju, a ako je utvrdio više novþanih kazni izreüi üe jedinstvenu novþanu kaznu po odredbi stava 2. taþke d) ovog þlana.

(5) Ako je sud za kriviþna djela u stjecaju utvrdio kazne zatvora i kazne maloljetniþkog zatvora, izreüi üe jedinstvenu kaznu po odredbama stava 2. taþ. b) i c) ovog þlana. ýlan 55.

Produženo kriviþno djelo (1) Odredbe ovog zakona o stjecaju kriviþnih djela neüe se primijeniti kad uþinitelj uþini produženo kriviþno djelo.

(2) Produženo kriviþno djelo je uþinjeno kad je uþinitelj s namjerom uþinio više istih ili istovrsnih kriviþnih djela koja, s obzirom na naþin uþinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti koje ih povezuju þine jedinstvenu cjelinu.

(3) Kad se radi o produženom kriviþnom djelu istih zakonskih obilježja, sud üe izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za to kriviþno djelo. Ako se radi o istovrsnim kriviþnim djelima sud üe izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za najteže od tih djela. ýlan 56.

Odmjeravanje kazne osuÿenoj osobi (1) Ako se osuÿenoj osobi sudi za kriviþno djelo uþinjeno prije nego što je zapoþela izdržavanje kazne po ranijoj osudi, ili za kriviþno djelo uþinjeno za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetniþkog zatvora, sud üe izreüi jedinstvenu kaznu za sva kriviþna djela primjenom odredaba þlana 53. (Stjecaj kriviþnih djela) ovog zakona uzimajuüi ranije izreþenu kaznu kao veü utvrÿenu.

Kazna ili dio kazne koju je osuÿeni izdržao uraþunat üe se u izreþenu kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora.

(2) Za kriviþno djelo uþinjeno za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetniþkog zatvora sud üe uþinitelju izreüi kaznu neovisno od ranije izreþene kazne ako se primjenom odredaba þlana 53. ovog zakona ne bi mogla ostvariti svrha kažnjavanja, s obzirom na trajanje neizdržanog dijela ranije izreþene kazne.

(3) Prema osuÿenom koji za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetniþkog zatvora uþini kriviþno djelo za koje zakon propisuje novþanu kaznu ili kaznu zatvora do jedne godine, primijenit üe se disciplinska mjera. ýlan 57.

Uraþunavanje pritvora i ranije kazne (1) Vrijeme provedeno u pritvoru i svako lišenje slobode u vezi sa kriviþnim djelom, uraþunava se u izreþenu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora, kaznu maloljetniþkog zatvora ili novþanu kaznu.

(2) Kazna zatvora koju je osuÿenik izdržao ili novþana kazna koju je osuÿenik platio za prekršaj uraþunava se u kaznu izreþenu za kriviþno djelo þija obilježja obuhvaüaju i obilježja prekršaja.

(3) Pri svakom uraþunavanju izjednaþava se dan pritvora, dan lišenja slobode, dan maloljetniþkog zatvora, dan zatvora, dan dugotrajnog zatvora i iznos od 50 KM. ýlan 58.

Uraþunavanje pritvora i kazne izdržane u inozemstvu Pritvor, lišenje slobode u toku postupka izruþenja i kazna koju je uþinitelj izdržao po presudi inozemnog suda, uraþunat üe se u kaznu koju izrekne domaüi sud za isto kriviþno djelo, a ako kazne nisu iste vrste uraþunavanje üe se izvršiti po ocjeni suda.

VIII - GLAVA OSMA MJERE UPOZORENJA ýlan 59.

Vrste mjera upozorenja Mjere upozorenja jesu: a)

sudska opomena;

b) uvjetna osuda. ýlan 60.

Svrhe mjera upozorenja

(1) Svrha sudske opomene je da se kriviþno odgovornom uþinitelju uputi upozorenje kad se radi ostvarivanja svrhe kriviþnopravnih sankcija ne mora primijeniti kažnjavanje i kad ono nije nužno radi kriviþnopravne zaštite.

(2) Svrha uvjetne osude je da se uþinitelju kriviþnog djela uputi upozorenje uz prijetnju kaznom kojim se omoguüava ostvarivanje svrhe kriviþnopravnih sankcija izricanjem kazne bez njezina izvršenja kad izvršenje kazne nije prijeko potrebno radi kriviþnopravne zaštite. ýlan 61.

Sudska opomena (1) Sudska opomena može se izreüi za kriviþna djela s propisanom kaznom zatvora do jedne godine ili novþanom kaznom koja su poþinjena pod takvim olakšavajuüim okolnostima koje ih þine naroþito lahkim i kad se, s obzirom na sve okolnosti koje se tiþu uþinitelja, posebno njegova odnosa prema ošteüeniku i naknadi štete prouzrokovane kriviþnim djelom, steknu uvjeti za postignuüe svrhe kriviþnopravnih sankcija bez kažnjavanja.

(2) Sudska opomena može se izreüi i za odreÿeno kriviþno djelo s propisanom kaznom zatvora do tri godine, pod uvjetima propisanim zakonom i kad se steknu ostali uvjeti iz stava 1. ovog þlana.

(3) Sudska opomena može se izreüi i za kriviþna djela poþinjena u stjecaju, ako se za svako od tih djela steknu uvjeti iz st. 1. ili 2. ovog þlana.

(4) Pri odluþivanju hoüe li izreüi sudsku opomenu sud üe, vodeüi raþuna o svrsi sudske opomene, posebno uzeti u obzir liþnost uþinitelja, njegov raniji život, njegovo ponašanje poslije uþinjenog kriviþnog djela, stepen kriviþne odgovornosti i druge okolnosti pod kojima je kriviþno djelo uþinjeno.

(5) Sudska se opomena ne može izreüi vojnim osobama za kriviþna djela protiv oružanih snaga Federacije. ýlan 62.

Uvjetna osuda (1) Uvjetnom osudom sud uþinitelju kriviþnog djela utvrÿuje kaznu i istovremeno odreÿuje da se ona neüe izvršiti ako osuÿeni za vrijeme koje odredi sud, a koje ne može biti kraüe od jedne niti duže od pet godina (vrijeme provjeravanja), ne uþini novo kriviþno djelo.

(2) Pri odluþivanju hoüe li izreüi uvjetnu osudu sud üe, vodeüi raþuna o svrsi uvjetne osude, posebno uzeti u obzir liþnost uþinitelja, njegov raniji život, njegovo ponašanje poslije uþinjenog kriviþnog djela, stepen kriviþne odgovornosti i druge okolnosti pod kojima je kriviþno djelo uþinjeno.

(3) Uvjetna osuda može se izreüi kad je uþinitelju utvrÿena kazna zatvora do dvije godine ili novþana kazna.

(4) Za kriviþna djela za koja se može izreüi kazna zatvora od deset godina ili teža kazna, uvjetna osuda se može izreüi samo ako je kazna iz stava 3. ovog þlana utvrÿena ublažavanjem zakonom propisane kazne.

(5) Uvjetna se osuda ne može izreüi za kriviþna djela za koja se ni ublažavanjem kazne ne može izreüi kazna zatvora lakša od jedne godine.

(6) Ako je uþinitelju utvrÿena i kazna zatvora i novþana kazna, uvjetna osuda može se izreüi za obje kazne ili samo za kaznu zatvora.

(7)

Sigurnosne mjere, izreþene uz uvjetnu osudu, izvršavaju se. ýlan 63.

Obaveze uþinitelja kojem je izreþena uvjetna osuda

(1) Sud može u uvjetnoj osudi odrediti ispunjavanje sljedeüih obaveza: da osuÿeni vrati imovinsku korist pribavljenu kriviþnim djelom, da naknadi štetu koju je priþinio kriviþnim djelom, ili da ispuni druge obaveze predviÿene kriviþnim zakonodavstvom u Federaciji.

(2) Rok za ispunjenje obaveza iz stava 1. ovog þlana utvrÿuje sud u okviru odreÿenog vremena provjeravanja. ýlan 64.

Opoziv uvjetne osude zbog novog kriviþnog djela (1) Sud üe opozvati uvjetnu osudu ako osuÿeni tokom vremena provjeravanja uþini jedno ili više kriviþnih djela za koja je izreþena kazna zatvora dvije godine ili teža kazna.

(2) Ako osuÿeni u vrijeme provjeravanja uþini jedno ili više kriviþnih djela za koja je izreþena kazna zatvora u trajanju kraüem od dvije godine ili novþana kazna, sud üe, nakon što ocijeni sve okolnosti koje se odnose na uþinjena kriviþna djela i uþinitelja, a posebno srodnost uþinjenih kriviþnih djela, njihov znaþaj i pobude iz kojih su uþinjena, odluþiti hoüe li opozvati uvjetnu osudu. Pri tome je sud vezan zabranom izricanja uvjetne osude ako uþinitelju za kriviþna djela utvrÿena u uvjetnoj osudi i za nova kriviþna djela treba izreüi kaznu zatvora u trajanju dužem od dvije godine (þlan 62. Uvjetna osuda, stav 3. ovog zakona).

(3) Ako opozove uvjetnu osudu sud üe primjenom odredaba þlana 54. (Stjecaj kriviþnih djela) ovog zakona izreüi jedinstvenu kaznu i za ranije uþinjeno i za novo kriviþno djelo uzimajuüi kaznu iz opozvane uvjetne osude kao utvrÿenu.

(4) Ako ne opozove uvjetnu osudu sud može za novo kriviþno djelo izreüi uvjetnu osudu ili kaznu. Ako sud ocijeni da i za novo kriviþno djelo treba izreüi uvjetnu osudu, utvrdit üe jedinstvenu kaznu i za ranije uþinjeno i za novo kriviþno djelo primjenom odredaba þlana 54. ovog zakona i odredit üe novo vrijeme provjeravanja koje ne može biti kraüe od jedne niti duže od pet godina, raþunajuüi od dana pravosnažnosti nove presude. Osuÿenom kojem za novo kriviþno djelo bude izreþena kazna zatvora, vrijeme provedeno na izdržavanju ove kazne ne uraþunava se u vrijeme provjeravanja utvrÿeno uvjetnom osudom za ranije kriviþno djelo. ýlan 65.

Opoziv uvjetne osude zbog ranije uþinjenog kriviþnog djela (1) Sud üe opozvati uvjetnu osudu ako poslije njezinog izricanja utvrdi da je osuÿeni uþinio kriviþno djelo prije nego što je uvjetno osuÿen i ako ocijeni da ne bi bilo osnova za izricanje uvjetne osude da se znalo za to kriviþno djelo. U tom üe sluþaju primijeniti odredbu þlana 64. (Opoziv uvjetne osude zbog novog kriviþnog djela) stav 3. ovog zakona.

(2) Ako sud ne opozove uvjetnu osudu primijenit üe odredbu þlana 64. stav 4. ovog zakona.

ýlan 66.

Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja izreþenih obaveza (1) Sud üe opozvati uvjetnu osudu i izreüi izvršenje izreþene kazne ako osuÿeni tokom odreÿenog vremena prov- jeravanja ne ispuni izreþenu obavezu u sluþajevima kad je mogao ispuniti tu obavezu.

(2) U sluþaju nemoguünosti ispunjenja izreþene obaveze sud može produžiti rok za ispunjenje te obaveze ili je zamijeniti drugom odgovarajuüom obavezom predviÿe- nom kriviþnim zakonodavstvom u Federaciji, ili može osuÿenog osloboditi ispunjenja izreþene obaveze. ýlan 67.

Rokovi za opoziv uvjetne osude (1) Uvjetna osuda se može opozvati tokom vremena prov- jeravanja.

(2) Ako osuÿeni tokom vremena provjeravanja uþini kriviþno djelo koje povlaþi opoziv uvjetne osude, a to je presudom utvrÿeno tek poslije isteka vremena provjeravanja, uvjetna osuda može se opozvati najkasnije u roku od jedne godine od dana proteka vremena provjeravanja.

(3) Ako osuÿeni u odreÿenome roku ne ispuni koju obavezu iz þlana 63. (Obaveze uþinitelja kojem je izreþena uvjetna osuda) stav 1. ovog zakona, sud može uvjetnu osudu opozvati najkasnije u roku od jedne godine od dana proteka vremena provjeravanja i odrediti da se izvrši kazna utvrÿena u uvjetnoj osudi. ýlan 68.

Uvjetna osuda sa zaštitnim nadzorom (1) Sud može odrediti da se uþinitelj kome je izreþena uvjetna osuda stavi pod zaštitni nadzor ako, s obzirom na okolnosti uþinjenja kriviþnog djela, liþnost uþinitelja, njegov raniji život i ponašanje poslije uþinjenog kriviþnog djela smatra da üe se uz odreÿivanje zaštitnog nadzora svrha uvjetne osude i društveno prilagoÿavanje osuÿenika bolje ostvariti.

(2) Zaštitni nadzor obuhvaüa ovim zakonom predviÿene mjere pomoüi, brige, nadzora i zaštite, s tim da vrijeme trajanja nadzora ne može biti kraüe od šest mjeseci niti duže od dvije godine. ýlan 69.

Sadržaj zaštitnog nadzora Zaštitni nadzor može obuhvaüati ove obaveze: a)

lijeþenje u odgovarajuüoj zdravstvenoj ustanovi;

b) uzdržavanje od upotrebe alkoholnih piüa ili opojnih droga; c) posjeüivanje odreÿenih psihijatrijskih, psiholoških i drugih savjetovališta i postupanje po njihovim savjetima; c) osposobljavanje za odreÿeno zanimanje;

d) prihvaüanje zaposlenja koje odgovara struþnoj spremi i sposobnostima uþinitelja; e) raspolaganje plaüom i drugim prihodima ili imovinom na primjeren naþin i u skladu sa braþnim i obiteljskim obavezama. ýlan 70.

Odreÿivanje zaštitnog nadzora (1) Sud u presudi odreÿuje jednu ili više obaveza iz þlana 69. (Sadržaj zaštitnog nadzora) ovog zakona utvrÿujuüi njihov sadržaj.

(2) Pri odreÿivanju obaveza iz þlana 69. ovog zakona sud üe naroþito uzeti u obzir godine života uþinitelja, njegovo opüe zdravstveno i psihiþko stanje, njegove sklonosti i navike u naþinu voÿenja života, naroþito u kuüi, školi ili na radnom mjestu, pobude iz kojih je uþinio kriviþno djelo i ponašanje poslije uþinjenog kriviþnog djela, njegov raniji život, osobne i obiteljske prilike, te druge okolnosti koje se odnose na osobu uþinitelja a od znaþaja su za izbor obaveza zaštitnog nadzora i njihovo trajanje.

(3) Ako tokom trajanja zaštitnog nadzora sud utvrdi da je ispunjena svrha zaštitnog nadzora, može zaštitni nadzor ukinuti prije isteka odreÿenog vremena.

(4) Ako osuÿeni kojem je izreþen zaštitni nadzor ne ispunjava obaveze koje mu je sud odredio, sud ga može opomenuti ili može ranije obaveze zamijeniti drugim ili produžiti trajanje zaštitnog nadzora u okviru vremena provjeravanja, ili opozvati uvjetnu osudu.

IX - GLAVA DEVETA SIGURNOSNE MJERE ýlan 71.

Vrste sigurnosnih mjera Uþiniteljima kriviþnih djela mogu se izreüi ove sigurnosne mjere: a) obavezno psihijatrijsko lijeþenje; b) obavezno lijeþenje od ovisnosti; c) zabrana vršenja poziva, aktivnosti ili funkcija; d) zabrana upravljanja motornim vozilom; e) lišenje predmeta. ýlan 72.

Svrha sigurnosnih mjera Svrha sigurnosnih mjera jeste otklanjanje stanja ili uvjeta koji mogu uticati da uþinitelj ubuduüe uþini kriviþna djela.

ýlan 73.

Izricanje sigurnosnih mjera Sud može uþinitelju kriviþnog djela izreüi jednu ili više sigurnosnih mjera kad postoje uvjeti za njihovo izricanje propisani ovim zakonom. ýlan 74.

Obavezno psihijatrijsko lijeþenje (1) Sigurnosna mjera obaveznog psihijatrijskog lijeþenja izriþe se uþinitelju kriviþnog djela koji je kriviþno djelo uþinio u stanju bitno smanjene uraþunljivosti ili smanjene uraþunljivosti ako postoji opasnost da bi uzroci takvog stanja mogli i ubuduüe djelovati na uþinitelja da uþini novo kriviþno djelo.

(2) Sigurnosna mjera obaveznog psihijatrijskog lijeþenja može se izvršiti pod uvjetima iz stava 1. ovog þlana, uz izdržavanje kazne zatvora ili uz rad za opüe dobro na slobodi ili uz uvjetnu osudu.

(3) Sigurnosna mjera obaveznog psihijatrijskog lijeþenja traje dok ne prestanu razlozi zbog kojih je izreþena, ali najduže do isteka izdržavanja kazne zatvora ili izvršenja rada za opüe dobro na slobodi ili isteka vremena provjeravanja uz uvjetnu osudu.

(4) Kao u sluþaju iz þlana 44. (Rad za opüe dobro na slobodi) stav 5. ovog zakona, izvršenje kazne zatvora može se odrediti uþinitelju kriviþnog djela koji se tokom izvršavanja rada za opüe dobro na slobodi kao zamjeni za kaznu zatvora ne podvrgne obaveznom psihijatrijskom lijeþenju.

(5) Pod uvjetima iz stava 2. ovog þlana obavezno psihijatrijsko lijeþenje se može nastaviti izvan medicinske ustanove nakon što je osuÿeni uvjetno otpušten. Ako osuÿeni ne nastavi lijeþenje, uvjetni otpust üe se opozvati.

(6) Prema uþinitelju kriviþnog djela koji se ne podvrgne psihijatrijskom lijeþenju tokom vremena provjeravanja odreÿenog u uvjetnoj osudi, može se postupiti prema odredbi þlana 66. (Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja izreþenih obaveza) ovog zakona. ýlan 75.

Obavezno lijeþenje od ovisnosti (1) Sigurnosna mjera obaveznog lijeþenja od ovisnosti može se izreüi uþinitelju koji je kriviþno djelo uþinio pod odluþujuüim djelovanjem ovisnosti od alkohola ili opojnih droga ako postoji opasnost da üe zbog te ovisnosti i ubuduüe uþiniti kriviþna djela.

(2) Sigurnosna mjera obaveznog lijeþenja od ovisnosti se, pod uvjetima iz stava 1. ovog þlana, može izreüi uz istu kriviþnopravnu sankciju, u istom trajanju i na isti naþin kako je ovim zakonom propisano za sigurnosnu mjeru obaveznog psihijatrijskog lijeþenja.

(3) Kao u sluþaju iz þlana 44. (Rad za opüe dobro na slobodi) stav 5. ovog zakona, izvršenje kazne zatvora može se odrediti uþinitelju kriviþnog djela koji se tokom izvršavanja rada za opüe dobro na slobodi kao zamjeni za kaznu zatvora ne podvrgne obaveznom lijeþenju od ovisnosti.

(4) Pod uvjetima iz þlana 74. (Obavezno psihijatrijsko lijeþenje) stav 2. ovog zakona, obavezno lijeþenje od ovisnosti se može nastaviti izvan medicinske ustanove nakon što je osuÿeni uvjetno otpušten. Ako osuÿeni ne nastavi lijeþenje, uvjetni otpust üe se opozvati.

(5) Prema uþinitelju kriviþnog djela koji se ne podvrgne lijeþenju od ovisnosti tokom vremena provjeravanja odreÿenog u uvjetnoj osudi, može se postupiti prema odredbi þlana 65. (Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja izreþenih obaveza) ovog zakona. ýlan 76.

Zabrana vršenja poziva, aktivnosti ili funkcije (1) Sigurnosna mjera zabrane vršenja odreÿenog poziva, aktivnosti ili funkcije može se izreüi uþinitelju koji je uþinio kriviþno djelo u vezi sa imovinom koja mu je bila povjerena ili kojoj je imao pristup zahvaljujuüi svom pozivu, aktivnosti ili funkciji ako postoji opasnost da bi takvo vršenje moglo poticajno djelovati da uþini novo kriviþno djelo zloupotrebom svog poziva, aktivnosti ili funkcije u vezi sa imovinom koja mu je povjerena ili kojoj ima pristup.

(2) Sigurnosna mjera zabrane vršenja odreÿenog poziva, aktivnosti ili funkcije može se izreüi u trajanju koje ne može biti kraüe od jedne niti duže od deset godina, raþunajuüi od dana pravosnažnosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uraþunava u vrijeme trajanja ove sigurnosne mjere.

(3) Kao u sluþaju iz þlana 44. (Rad za opüe dobro na slobodi) stav 5. ovog zakona, izvršenje kazne zatvora može se odrediti uþinitelju kriviþnog djela koji tokom izvršavanja rada za opüe dobro na slobodi kao zamjeni za kaznu zatvora prekrši zabranu vršenja poziva, aktivnosti ili funkcije.

(4) Prema uþinitelju kriviþnog djela koji prekrši zabranu vršenja poziva, aktivnosti ili funkcije tokom vremena provjeravanja odreÿenog u uvjetnoj osudi, može se postupiti prema odredbi þlana 66. (Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja izreþenih obaveza) ovog zakona. ýlan 77.

Zabrana upravljanja motornim vozilom (1) Sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom može se izreüi uþinitelju kriviþnog djela protiv sigurnosti prometa kad postoji opasnost da üe upravljajuüi motornim vozilom ponovno uþiniti takvo kriviþno djelo.

(2) Pod uvjetima iz stava 1. ovog þlana zabrana upravljanja motornim vozilom može se odnositi samo na odreÿenu vrstu ili na sve vrste motornih vozila.

(3) Sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom može se izreüi u trajanju koje ne može biti kraüe od tri mjeseca ni duže od pet godina raþunajuüi od pravosnažnosti sudske odluke, s tim da se vrijeme izvršenja kazne zatvora ne uraþunava u vrijeme trajanja ove mjere.

(4) Prema uþinitelju kriviþnog djela kojem je zabranjeno upravljanje motornim vozilom uz zamjenu za kaznu zatvora ili uvjetnu osudu, ako ne postupi po toj zabrani, primijenit üe se odredbe þlana 44. (Rad za opüe dobro na slobodi) stav 5. i þlana 66. (Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja odreÿenih obaveza) stav 5. ovog zakona. ýlan 78.

Oduzimanje predmeta (1) Predmeti koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za uþinjenje kriviþnog djela ili koji su nastali uþinjenjem kriviþnog djela oduzet üe se, kad postoji opasnost da üe biti ponovo upotrijebljeni za uþinjenje kriviþnog djela ili kad se radi zaštite opüe sigurnosti ili iz razloga morala lišenje þini prijeko potrebnim, ako su vlasništvo uþinitelja.

(2) Predmeti iz stava 1. ovog þlana mogu se oduzeti i ako nisu vlasništvo uþinitelja kad to zahtijevaju interesi opüe sigurnosti i razlozi morala, ali se time ne dira u prava treüih osoba na naknadu štete od uþinitelja.

(3) U sluþajevima iz stava 2. ovog þlana, zakonom se može propisati obavezno oduzimanje predmeta.

X - GLAVA DESETA PRAVILA O ODGOJNIM PREPORUKAMA, O ODGOJNIM MJERAMA I O KAŽNJAVANJU MALOLJETNIKA ýlan 79.

Primjena posebnih kriviþnih odredaba prema maloljetnicima (1) Prema maloljetnim uþiniteljima kriviþnih djela prim- jenjuju se odredbe þl. od 79. do 109. ovog zakona, a ostale kriviþnopravne odredbe iz drugih zakona primjenjuju se prema maloljetnicima samo ako ne izlaze iz okvira utvrÿenih posebnim odredbama o maloljetnim uþiniteljima kriviþnih djela.

(2) Posebne odredbe o maloljetnim uþiniteljima kriviþnih djela primjenjuju se pod uvjetima propisanim odredbama þl. od 79. do 109. ovog zakona i prema punoljetnim osobama kad im se sudi za kriviþna djela koja su uþinila kao maloljetnici, a izuzetno i prema osobama koje su uþinile kriviþno djelo kao mlaÿi punoljetnici. ýlan 80.

Uvjeti primjene odgojnih preporuka (1) Prema maloljetnom uþinitelju kriviþnog djela mogu se primijeniti odgojne preporuke za kriviþna djela s propisanom novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Odgojne preporuke prema maloljetniku može primijeniti nadležni tužitelj ili sud za maloljetnike.

(3) Uvjeti su primjene odgojnih preporuka: maloljetnikovo priznanje kriviþnog djela i njegova izražena spremnost za pomirenjem s ošteüenim. ýlan 81.

Svrha odgojnih preporuka Svrha je odgojnih preporuka: a) da se ne pokreüe kriviþni postupak prema malo- ljetnom uþinitelju kriviþnog djela; b) i da se primjenom odgojnih preporuka utiþe na maloljetnika da ubuduüe ne uþini kriviþna djela.

ýlan 82.

Vrste odgojnih preporuka (1) Odgojne preporuke jesu: a) osobno izvinjenje ošteüenom; b)

naknada štete ošteüenom;

c)

redovito pohaÿanje škole;

d)

rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice;

e) prihvaüanje odgovarajuüeg zaposlenja; f) smještaj u drugu obitelj, dom ili ustanovu; g) lijeþenje u odgovarajuüoj zdravstvenoj ustanovi; h) posjeüivanje odgojnih, obrazovnih, psiholoških i drugih savjetovališta.

(2) Odgojne preporuke iz stava 1. taþ. od a) do c) i h) ovog þlana primjenjuje ovlašteni tužitelj, a odgojne preporuke iz taþ. od d) do g) primjenjuje sud za maloljetnike. ýlan 83.

Izbor odgojnih preporuka (1) Pri izboru odgojnih preporuka ovlašteni tužitelj ili sud za maloljetnike uzet üe u obzir sveukupne interese maloljetnika i ošteüenika. Pritom üe posebno voditi raþuna da se primijenjenim odgojnim preporukama ne dovede u pitanje maloljetnikovo redovito školovanje ili njegov rad.

(2) Odgojne preporuke mogu trajati najduže jednu godinu.

(3) Odgojne se preporuke mogu tokom njihovog izvršavanja zamijeniti drugom ili ukinuti.

(4) Izbor i primjena odgojnih preporuka izvršava se u saradnji s roditeljima ili starateljima maloljetnika i organima socijalnog staranja. ýlan 84.

Kriviþne sankcije prema maloljetnicima (1) Maloljetnom se uþinitelju kriviþnog djela mogu izreüi odgojne mjere i odreÿene sigurnosne mjere, a starijem se maloljetniku izuzetno može izreüi kazna maloljetniþkog zatvora.

(2) Maloljetniku koji je u vrijeme uþinjenja kriviþnog djela navršio þetrnaest, a nije navršio šesnaest godina života (mlaÿi maloljetnik), mogu se izreüi samo odgojne mjere.

(3) Maloljetniku koji je u vrijeme uþinjenja kriviþnog djela navršio šesnaest, a nije navršio osamnaest godina života (stariji maloljetnik), odgojne se mjere mogu izreüi pod uvjetima propisanim ovim zakonom, a izuzetno mu se može izreüi kazna maloljetniþkog zatvora.

(4)

Maloljetniku se mogu izreüi sigurnosne mjere pod uvjetima propisanima ovim zakonom.

(5)

Maloljetniku se ne mogu izreüi sudska opomena ni uvjetna osuda. ýlan 85.

Svrhe odgojnih mjera i kazne maloljetniþkog zatvora

Svrha odgojnih mjera i kazne maloljetniþkog zatvora je da se pružanjem zaštite i pomoüi maloljetnim uþiniteljima kriviþnih djela, nadzorom nad njima, njihovim struþnim osposobljavanjem i razvijanjem njihove osobne odgovornosti osigura njihov odgoj, preodgoj i pravilan razvoj. Uz to, svrha je kazne maloljetniþkog zatvora poseban uticaj na maloljetnog uþinitelja da ubuduüe ne uþini kriviþna djela, te na druge maloljetnike da ne uþine kriviþna djela.

ýlan 86.

Vrste odgojnih mjera (1) Odgojne mjere jesu: a) disciplinske mjere; b) mjere pojaþanog nadzora; c)

zavodske mjere.

(2) Disciplinske mjere izriþu se maloljetnom uþinitelju kriviþnog djela kojem nije potrebno izreüi trajnije mjere odgoja i preodgoja, naroþito ako je uþinio kriviþno djelo iz nepromišljenosti ili lahkomislenosti.

(3) Mjere pojaþanog nadzora izriþu se maloljetnom uþinitelju kriviþnog djela kojem treba izreüi trajnije mjere odgoja, preodgoja ili lijeþenja uz odgovarajuüi nadzor, a nije pot- rebno njegovo potpuno odvajanje iz dotadašnje sredine.

(4) Zavodske mjere izriþu se maloljetnom uþinitelju kriviþnog djela kojem treba izreüi trajnije mjere odgoja, preodgoja ili lijeþenja uz njegovo potpuno odvajanje iz dotadašnje sredine. Zavodske mjere ne mogu trajati duže od pet godina. ýlan 87.

Odgojne mjere Maloljetnom uþinitelju kriviþnog djela mogu se izreüi ove odgojne mjere: a) disciplinska mjera upuüivanja u disciplinski centar za maloljetnike;

b) mjere pojaþanog nadzora: od roditelja, usvojitelja ili staratelja; u drugoj obitelji; ili od nadležnog tijela socijalne zaštite; c) zavodske mjere: upuüivanje u odgojnu ustanovu, u odgojno-popravni dom ili u drugu ustanovu za osposobljavanje. ýlan 88.

Izbor odgojne mjere Pri izboru odgojne mjere sud üe uzeti u obzir godine života maloljetnika, stepen njegovog duševnog razvoja, njegova psihiþka svojstva, njegove sklonosti, pobude iz kojih je djelo uþinio, dotadašnji odgoj, sredinu i prilike u kojima je živio, težinu kriviþnog djela, te je li mu ranije bila izreþena odgojna mjera ili kazna i sve druge okolnosti koje mogu biti od uticaja na izricanje odgojne mjere. ýlan 89.

Upuüivanje u disciplinski centar za maloljetnike (1) Sud üe izreüi odgojnu mjeru upuüivanja u disciplinski centar za maloljetnike kad je potrebno da se odgova- rajuüim kratkotrajnim mjerama utiþe na osobnost i ponašanje maloljetnog uþinitelja kriviþnog djela.

(2)

Maloljetnika kome je izreþena mjera iz stava 1. ovog þlana sud može uputiti u disciplinski centar:

a) na odreÿeni broj sati tokom dana blagdana, ali najviše þetiri uzastopna dana blagdana; b) na odreÿeni broj sati tokom dana, ali najduže u trajanju do jednog mjeseca; c) na neprekidni boravak tokom odreÿenog broja dana, ali ne duže od dvadeset dana.

(3) Pri izricanju mjere iz stava 1. ovog þlana sud üe voditi raþuna da zbog njenog izvršenja maloljetnik ne izostane s redovite školske nastave ili posla.

(4) U disciplinskom se centru maloljetnik može zaposliti na korisnim radovima koji odgovaraju njegovim godinama života, ukoliko on ili njegov staratelj na to pristanu.

(5) Pri izricanju odgojne mjere upuüivanja u disciplinski centar za maloljetnike sud može izreüi i odgojnu mjeru pojaþanog nadzora nadležnog tijela socijalne zaštite koja se izvršava po izvršenju odgojne mjere upuüivanja u disciplinski centar za maloljetnike. ýlan 90.

Pojaþan nadzor roditelja, usvojitelja ili staratelja (1) Odgojnu mjeru pojaþanog nadzora roditelja, usvojitelja ili staratelja sud üe izreüi ako su roditelji, usvojitelj ili staratelj propustili nadzor nad maloljetnikom iako su u moguünosti obavljati nadzor.

(2) Pri izricanju odgojne mjere iz stava 1. ovog þlana sud može roditelju, usvojitelju ili staratelju dati potrebne upute i naložiti im odreÿene dužnosti u pogledu mjera koje treba preduzeti radi odgoja maloljetnika, njegovog lijeþenja i radi otklanjanje štetnih uticaja.

(3) Pri izricanju odgojne mjere iz stava 1. ovog þlana sud može odrediti da nadležni organ socijalnog staranja provjerava njeno izvršavanje i ukazuje pomoü roditelju, usvojitelju ili staratelju. Sud üe naknadno odluþiti o prestanku takvog provjeravanja, s tim da ono ne može trajati manje od jedne ni duže od tri godine. ýlan 91.

Pojaþan nadzor u drugoj obitelji (1) Ako roditelji, usvojitelj ili staratelj nisu u moguünosti da maloljetnika pojaþano nadziru ili ako se od njih takav nadzor ne može opravdano oþekivati, sud üe maloljetniku izreüi odgojnu mjeru pojaþanog nadzora u drugoj obitelji koja je voljna primiti maloljetnika i koja ima moguünosti da ga pojaþano nadzire.

(2) Izvršenje odgojne mjere iz stava 1. ovog þlana obustavit üe se kad roditelji, usvojitelj ili staratelj steknu moguünost da maloljetnika pojaþano nadziru ili kad prema rezultatu odgoja prestane potreba za pojaþanim nadzorom.

(3) Pri izricanju odgojne mjere iz stava 1. ovog þlana sud üe odrediti da za vrijeme njenog trajanja nadležni organ socijalne zaštite provjerava njeno izvršavanje i ukazuje potrebnu pomoü obitelji u kojoj je maloljetnik smješten. ýlan 92.

Pojaþan nadzor nadležnog organa socijalne zaštite (1) Ako roditelji, usvojitelj ili staratelj nisu u moguünosti pojaþano nadzirati maloljetnika, a ne postoje ni uvjeti za izricanje odgojne mjere pojaþanog nadzora u drugoj obitelji, sud üe maloljetniku izreüi odgojnu mjeru pojaþanog nadzora nadležnog organa socijalne zaštite.

(2) Sud üe naknadno odluþiti o prestanku odgojne mjere iz stava 1. ovog þlana s tim da njeno trajanje ne može biti kraüe od jedne ni duže od tri godine. Za vrijeme trajanja ove mjere maloljetnik i dalje živi s roditeljima, usvojiteljem ili starateljem, a pojaþani nadzor nad njim vrši ovlašüena osoba nadležnog organa socijalne zaštite.

(3) Ovlašüena osoba u nadležnom organu socijalne zaštite brine se o školovanju maloljetnika, njegovom zaposlenju, odvajanju iz sredine koja na njega štetno utiþe, potrebnom lijeþenju i sreÿivanju prilika u kojima živi. ýlan 93.

Posebne obaveze uz mjere pojaþanog nadzora (1) Pri izricanju neke od odgojnih mjera pojaþanog nadzora iz þlana 90. (Pojaþan nadzor roditelja, usvojitelja ili staratelja), 91. (Pojaþan nadzor u drugoj obitelji) i 92. (Pojaþan nadzor nadležnog organa socijalne zaštite) ovog zakona, sud može maloljetniku odrediti jednu ili više posebnih obaveza, ako je to potrebno za uspješnije izvršenje izreþene mjere, s tim da te obaveze ne mogu trajati duže od trajanja odgojne mjere.

(2) Sud može maloljetniku odrediti naroþito ove obaveze: osobno izvinjenje ošteüeniku, naknadu štete u okviru vlastitih moguünosti, redovno pohaÿanje škole, osposobljavanje za zanimanje koje odgovara njegovim sposobnostima i sklonostima, uzdržavanje od uživanja alkoholnih piüa i opojnih droga, posjeüivanje odgovarajuüe zdravstvene ustanove ili savjetovališta, te uzdržavanje od druženja s osobama koje na njega štetno djeluju.

(3) Sud može obaveze koje je odredio naknadno ukinuti ili izmijeniti.

(4) U sluþaju neispunjenja obaveza iz stava 2. ovog þlana sud može izreþenu mjeru pojaþanog nadzora zamijeniti drugom odgojnom mjerom.

(5) Pri odreÿivanju obaveza iz stava 2. ovog þlana sud üe maloljetnika upozoriti na posljedice iz stava 4. ovog þlana. ýlan 94.

Upuüivanje u odgojnu ustanovu (1) Sud üe izreüi odgojnu mjeru upuüivanja u odgojnu ustanovu maloljetniku nad kojim treba osigurati izvršenje stalnog nadzora struþnih odgojitelja u ustanovi za odgoj maloljetnika.

(2) U odgojnoj ustanovi maloljetnik ostaje najmanje šest mjeseci a najviše tri godine. Pri izricanju ove mjere sud neüe odrediti njeno trajanje, veü üe o tome naknadno odluþiti (þlan 97. Obustava izvršenja i izmjena odluke o odgojnim mjerama, stav 2. ovog zakona). ýlan 95.

Upuüivanje u odgojno-popravni dom (1) Sud üe izreüi odgojnu mjeru upuüivanja u odgojno-pop- ravni dom za maloljetne uþinitelje kriviþnih djela maloljetniku prema kojem treba primijeniti pojaþane mjere preodgoja.

(2) Pri odluþivanju hoüe li izreüi odgojnu mjeru iz stava 1. ovog þlana sud üe posebno uzeti u obzir težinu i prirodu uþinjenog kriviþnog djela i okolnost jesu li maloljetniku ranije bile izreþene odgojne mjere ili kazna maloljetniþ- kog zatvora.

(3) U odgojno-popravnom domu maloljetnik ostaje najmanje jednu a najviše pet godina. Pri izricanju odgojne mjere iz stava 1. ovog þlana sud neüe odrediti njeno trajanje, veü üe o tome naknadno odluþiti (þlan 97. Obustava izvršenja i izmjena odluke o odgojnim mjerama, stav 2. ovog zakona). ýlan 96.

Upuüivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje (1) Maloljetniku ometenom u psihiþkom ili fiziþkom razvoju sud može umjesto odgojne mjere upuüivanja u odgojnu ustanovu ili odgojne mjere upuüivanja u odgojno-pop- ravni dom izreüi odgojnu mjeru upuüivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje.

(2) Maloljetnik ostaje u ustanovi za osposobljavanje dok je to potrebno radi njegovog lijeþenja ili osposobljavanja, a kad maloljetnik postane punoljetan, ponovo üe se ispitati potreba njegova daljnjeg zadržavanja u toj ustanovi. ýlan 97.

Obustava izvršenja i izmjena odluke o odgojnim mjerama (1) Kad se poslije donošenja odluke kojom je izreþena odgojna mjera pojaþanog nadzora ili zavodska odgojna mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donošenja odluke ili se za njih nije znalo, a one bi

bile od uticaja na donošenje odluke, izvršenje izreþene mjere može se obustaviti ili se izreþena mjera može zamijeniti drugom odgojnom mjerom pojaþanog nadzora ili zavodskom odgojnom mjerom.

(2) Uz sluþajeve iz stava 1. ovog þlana, ukoliko za pojedine mjere nije što drugo propisano, odgojna mjera pojaþanog nadzora ili zavodska odgojna mjera može se, s obzirom na postignuti uspjeh odgoja, obustaviti od izvršenja, a može se i zamijeniti drugom takvom mjerom kojom üe se bolje postiüi svrha odgojnih mjera.

(3) Obustavljanje od izvršenja zavodske odgojne mjere ili zamjenjivanje zavodske odgojne mjere drugom takvom mjerom izvršit üe se uz sljedeüa ograniþenja: a) odgojna mjera upuüivanja u odgojnu ustanovu ne može se obustaviti od izvršenja prije isteka roka od šest mjeseci, a do isteka ovog roka može se zamijeniti samo odgojnom mjerom upuüivanja u odgojnopopravni dom ili odgojnom mjerom upuüivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje; b) odgojna mjera upuüivanja u odgojno-popravni dom ne može se obustaviti od izvršenja prije isteka roka od jedne godine, a do isteka ovog roka može se zamijeniti samo odgojnom mjerom upuüivanja u odgojnu ustanovu ili odgojnom mjerom upuüivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje.

(4) Izuzetno, odgojna mjera upuüivanja u odgojnu ustanovu ili odgojna mjera upuüivanja u odgojnopopravni dom može se obustaviti od izvršenja ili zamijeniti drugom mjerom i prije isteka rokova iz stava 3. taþ. a. i b. ovog þlana ako posebne okolnosti koje se odnose na osobu maloljetnika oþito pokazuju da je postignuta svrha tih mjera. ýlan 98.

Ponovno odluþivanje o odgojnim mjerama (1) Ako je od pravosnažnosti odluke kojom je izreþena odgojna mjera pojaþanog nadzora ili zavodska odgojna mjera proteklo više od jedne godine, a izvršenje nije zapoþeto, sud üe ponovno odluþiti o potrebi izvršenja izreþene mjere. Pri tome sud može odluþiti da se ranije izreþena mjera izvrši, ne izvrši ili da se zamijeni nekom drugom mjerom.

(2) Odgojna mjera upuüivanja u disciplinski centar za maloljetnike neüe se izvršiti ako je proteklo više od šest mjeseci od pravosnažnosti odluke kojom je ova mjera izreþena, a njeno izvršenje nije zapoþeto. ýlan 99.

Kažnjavanje starijih maloljetnika Kazniti se može samo kriviþno odgovoran stariji maloljetnik koji je uþinio kriviþno djelo s propisanom kaznom zatvora težom od pet godina, a zbog teških posljedica djela i visokog stepena kriviþne odgovornosti ne bi bilo opravdano izreüi odgojnu mjeru. ýlan 100.

Kazna maloljetniþkog zatvora (1) Kazna maloljetniþkog zatvora ne može biti kraüa od jedne ni duža od deset godina, a izriþe se na pune godine ili na pola godine.

(2) Pri odmjeravanju kazne starijem maloljetniku za kriviþno djelo sud ne može izreüi kaznu maloljetniþkog zatvora u trajanju dužem od kazne zatvora propisane za to kriviþno djelo, ali sud nije vezan za najmanju propisanu mjeru te kazne. ýlan 101.

Odmjeravanje kazne maloljetniþkog zatvora Pri odmjeravanju kazne maloljetniþkog zatvora starijem maloljetniku sud üe uzeti u obzir sve okolnosti koje utiþu da kazna bude manja ili veüa (þlan 49. Opüa pravila za odmjeravanje kazne), imajuüi posebno u vidu stepen psihiþkog razvoja maloljetnika i vrijeme potrebno za njegov preodgoj i struþno osposobljavanje. ýlan 102.

Izricanje odgojnih mjera i kazne maloljetniþkog zatvora za kriviþna djela u stjecaju (1) Za kriviþna djela u stjecaju sud izriþe maloljetniku samo jednu odgojnu mjeru ili samo kaznu maloljetniþkog zatvora kad postoje zakonski uvjeti za izricanje te kazne i kad sud ocijeni da je treba izreüi.

(2) Po odredbi stava 1. ovog þlana sud üe postupiti i kad poslije izreþene odgojne mjere, ili kazne maloljetniþkog zatvora utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije njihovog izricanja uþinio kriviþno djelo. ýlan 103.

Zastarjelost izvršenja kazne maloljetniþkog zatvora Kazna maloljetniþkog zatvora neüe se izvršiti kad od dana pravosnažnosti presude kojom je kazna izreþena protekne: a) deset godina ako je izreþena kazna maloljetniþkog zatvora preko pet godina; b) pet godina ako je izreþena kazna maloljetniþkog zatvora preko tri godine; c) tri godine ako je izreþena kazna maloljetniþkog zatvora do tri godine. ýlan 104.

Izricanje kriviþnopravnih sankcija punoljetnim osobama za kriviþna djela koja su uþinila kao maloljetnici (1) Punoljetnoj osobi koja je navršila dvadeset jednu godinu života ne može se suditi za kriviþno djelo koje je uþinila kao mlaÿi maloljetnik.

(2) Ako punoljetna osoba u vrijeme suÿenja nije navršila dvadeset jednu godinu života može joj se suditi samo za kriviþna djela s propisanom kaznom zatvora težom od pet godina. Takvoj osobi sud može izreüi samo odgovarajuüu zavodsku odgojnu mjeru, s tim da üe pri ocjeni hoüe li izreüi ovu mjeru sud uzeti u obzir sve okolnosti sluþaja, a naroþito težinu uþinjenog kriviþnog djela, vrijeme koje je proteklo od njegovog uþinjenja, ponašanje uþinitelja i svrhu te odgojne mjere.

(3) Punoljetnoj osobi može se za kriviþno djelo koje je uþinila kao stariji maloljetnik izreüi odgovarajuüa zavodska odgojna mjera, a pod uvjetima iz þlana 100. (Kazna maloljetniþkog zatvora) ovog zakona i kazna

maloljet- niþkog zatvora. Pri ocjeni hoüe li i koju üe od ovih sankcija izreüi, sud üe uzeti u obzir sve okolnosti sluþaja, a naroþito težinu uþinjenog kriviþnog djela, vrijeme koje je proteklo od njegovog uþinjenja, ponašanje uþinitelja, te svrhu koju treba postiüi ovim sankcijama.

(4) Izuzetno od odredbe stava 3. ovog þlana, punoljetnoj osobi koja je u vrijeme suÿenja navršila dvadeset jednu godinu života sud može umjesto kazne maloljetniþkog zatvora izreüi kaznu zatvora ili uvjetnu osudu.

Kazna zatvora izreþena u ovom sluþaju ima u pogledu rehabilitacije, brisanja osude i pravnih posljedica osude isti pravni uþinak kao i kazna maloljetniþkog zatvora. ýlan 105.

Izricanje odgojnih mjera mlaÿim punoljetnim osobama (1) Uþinitelju koji je kao punoljetan uþinio kriviþno djelo, a u vrijeme suÿenja nije navršio dvadeset jednu godinu života, sud može izreüi odgovarajuüu zavodsku odgojnu mjeru ako se, s obzirom na njegovu liþnost i okolnosti pod kojima je kriviþno djelo uþinio, može oþekivati da üe se i odgojnom mjerom postiüi svrha koja bi se ostvarila izricanjem kazne.

(2) Mlaÿoj punoljetnoj osobi kojoj je izreþena odgojna mjera sud može, pod uvjetima propisanima ovim zakonom, izreüi sve sigurnosne mjere propisane ovim zakonom, osim sigurnosne mjere zabrane vršenja poziva, aktivnosti ili funkcije.

(3) Izreþena odgojna mjera može trajati najduže dok uþinitelj ne navrši dvadeset tri godine života. ýlan 106.

Izricanje sigurnosnih mjera maloljetniku (1) Maloljetnom uþinitelju kriviþnog djela kojem je izreþena odgojna mjera ili kazna maloljetniþkog zatvora mogu se, pod uvjetima propisanim zakonom, izreüi sigurnosne mjere iz þlana 71. (Vrste sigurnosnih mjera) taþ. a), b) i e) ovog zakona.

(2)

Sigurnosna mjera obaveznog lijeþenja od ovisnosti ne može se izreüi uz disciplinsku mjeru.

(3) Umjesto sigurnosne mjere obaveznog psihijatrijskog lijeþenja može se izreüi odgojna mjera upuüivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje ako se u toj ustanovi može osigurati lijeþenje i time postiüi svrha te sigurnosne mjere. Pored toga, može se izreüi i sigurnosna mjera oduzimanja predmeta. ýlan 107.

Uþinak kazne na odgojne mjere (1) Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne starijem maloljetniku kaznu maloljetniþkog zatvora, odgojna mjera prestaje kad maloljetnik zapoþne izdržavanje te kazne.

(2) Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne punoljetnoj osobi kaznu maloljetniþkog zatvora ili kaznu zatvora najmanje godinu dana, odgojna mjera prestaje kad ta osoba zapoþne izdržavanje kazne.

(3) Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne punoljetnoj osobi kaznu zatvora u trajanju kraüem od jedne godine, sud üe u presudi odluþiti hoüe li se po izdržanoj kazni nastaviti izvršenje izreþene odgojne mjere ili üe se ta mjera ukinuti.

ýlan 108.

Uþinak odgojnih mjera i kazne maloljetniþkog zatvora (1) Odgojne mjere i kazna maloljetniþkog zatvora ne posljeduju pravnim posljedicama osude koje se sastoje u zabrani sticanja odreÿenih prava iz þlana 118. (Vrste pravnih posljedica osude) stav 2. ovog zakona.

(2) Na osobe koje izdržavaju odgojnu mjeru upuüivanja u odgojno-popravni dom ili kaznu maloljetniþkog zatvora primjenjuju se odredbe þlana 112. (Rad osuÿenih osoba) ovog zakona. ýlan 109.

Evidencija o izreþenim odgojnim mjerama (1) Evidenciju o izreþenim odgojnim mjerama vode nadležni organi socijalne zaštite na osnovu propisa koje donosi organ nadležan za poslove socijalne zaštite u Federaciji.

(2) Podaci o izreþenim odgojnim mjerama mogu se dati samo sudu, tužiteljstvu, organima unutrašnjih poslova i organima socijalne zaštite u vezi sa kriviþnim postupkom koji se vodi protiv osoba kojima su izreþene odgojne mjere.

XI - GLAVA JEDANAESTA

OPûE ODREDBE O IZVRŠENJU KRIVIýNOPRAVNIH SANKCIJA ýlan 110.

Izvršenje kazne zatvora (1) Kazna zatvora i kazna maloljetniþkog zatvora izvršavaju se u zatvorenim, poluotvorenim ili otvorenim ustanovama za izdržavanje kazne.

(2) Kazna dugotrajnog zatvora izvršava se u zatvorenim ustanovama za izdržavanje kazne. ýlan 111.

Granice izvršenja kazni Osoba prema kojoj se izvršava kazna lišava se prava ili se ona ograniþava u pravima u skladu sa zakonom samo u granicama prijeko potrebnim da bi se ostvarila svrha pojedinih kazni. ýlan 112.

Rad osuÿenih osoba (1) Osoba osuÿena na kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora ili kaznu maloljetniþkog zatvora, koja je sposobna za rad, može raditi ukoliko ona na to pristane.

(2) Ako osuÿena osoba traži ili pristane na rad, rad üe joj se omoguüiti.

(3) Rad osuÿene osobe treba biti koristan i usklaÿen sa savremenim naþinom vršenja iste vrste rada na slobodi, prema struþnim i drugim sposobnostima osuÿenog. ýlan 113.

Izvršenje kazne maloljetniþkog zatvora (1) Prema starijem maloljetniku, dok ne navrši osamnaest godina života, kazna maloljetniþkog zatvora izvršava se u posebnim kriviþno-popravnim ustanovama za maloljet- nike. Prema osobi koja je navršila osamnaest godina života, ali nije navršila dvadeset tri godine života (mlaÿa punoljetna osoba) kazna maloljetniþkog zatvora se izvršava u posebnim ustanovama za mlaÿe punoljetne osobe ili u posebnom odjeljenju ustanove u kojoj se kazna izvršava prema punoljetnim osobama, pri þemu se osigurava da mlaÿe punoljetne osobe ne doÿu u kontakt sa starijim zatvorenicima. Prema osobi koja je navršila dvadeset tri godine života prije kraja izdržavanja kazne ostatak kazne se izvršava u kriviþno-popravnoj ustanovi za odrasle.

(2) Prema mlaÿoj punoljetnoj osobi kazna se može izvršavati u kriviþno-popravnoj ustanovi za maloljetnike sve dok je to potrebno radi završetka njenog školovanja ili struþnog osposobljavanja.

Meÿutim, prema mlaÿoj se punoljetnoj osobi kazna ne može ni u kojem sluþaju izvršavati u kriviþnopopravnoj ustanovi za maloljetnike, ako bi to bilo na koji naþin bilo štetno za maloljetne osobe prema kojima se izvršava kazna maloljetniþkog zatvora u toj ustanovi.

(3) Izbor posla za osuÿenog maloljetnika vrši se prema njegovim sposobnostima i sklonostima za odreÿenu vrstu posla, radi struþnog osposobljavanja, a prema moguü- nostima koje postoje u kriviþnopopravnoj ustanovi za maloljetnike. Mlaÿoj punoljetnoj osobi üe se takoÿer omoguüiti obrazovanje i struþno osposobljavanje, bez obzira na to izvršava li se kazna u posebnim ustanovama ili u posebnim odjeljenjima kriviþno-popravnih ustanova za odrasle osobe.

(4) Radno vrijeme osuÿenog maloljetnika odreÿuje se tako da mu se omoguüi školovanje i struþno osposobljavanje i da mu ostane dovoljno vremena za fiziþki odgoj i razonodu.

(5) Osuÿeni maloljetnik može biti uvjetno otpušten s izdržavanja kazne ako je izdržao treüinu kazne, ali ne prije nego što je proveo jednu godinu u kriviþno-popravnoj ustanovi. Za vrijeme uvjetnog otpusta sud može odrediti odgojnu mjeru pojaþanog nadzora nadležnog tijela socijalne zaštite. Za opoziv uvjetnog otpusta primjenjuju se odredbe þlana 46. (Opoziv uvjetnog otpusta) ovog zakona.

(6) Maloljetni osuÿenik, osim u izuzetnim okolnostima, ima pravo održavati kontakte sa svojom obitelji putem pisama i posjeta.

XII - GLAVA DVANAESTA LIŠENJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE KRIVIýNIM DJELOM I PRAVNE POSLJEDICE OSUDE ýlan 114.

Osnova oduzimanja imovinske koristi pribavljene kriviþnim djelom (1) Niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu kriviþnim djelom.

(2) Korist iz stava 1. ovog þlana oduzet üe se sudskom odlukom kojom je utvrÿeno da je kriviþno djelo uþinjeno pod uvjetima propisanima ovim zakonom.

(3) Sud može oduzeti korist iz stava 1. ovog þlana i u odvojenom postupku ukoliko postoji opravdani razlog za zakljuþak da je korist pribavljena kriviþnim djelom, a vlasnik ili uživatelj nije u moguünosti dokazati da je korist pribavljena zakonito. ýlan 115.

Naþin oduzimanja imovinske koristi pribavljene kriviþnim djelom (1) Uþinitelju üe se oduzeti novac, predmeti od vrijednosti i svaka druga imovinska korist koja je pribavljena kriviþ- nim djelom, a ako lišenje nije moguüe, uþinitelj üe se obavezati na isplatu novþanog iznosa srazmjernog pribavljenoj imovinskoj koristi. Imovinska korist pribavljena kriviþnim djelom može se oduzeti osobi na koju je prenesena bez naknade ili uz naknadu koja ne odgovara stvarnoj vrijednosti ako je ona znala ili mogla znati da je imovinska korist pribavljena kriviþnim djelom.

(2) Kad je imovinska korist pribavljena kriviþnim djelom sjedinjena s imovinom steþenom na zakoniti naþin, takva imovina može biti predmet oduzimanja, ali u mjeri koja ne premašuje procijenjenu vrijednost imovinske koristi pribavljene kriviþnim djelom.

(3) Prihod ili drugi plodovi imovinske koristi pribavljene kriviþnim djelom, ili imovine u koju je imovinska korist pribavljena kriviþnim djelom pretvorena ili imovine s kojom je imovinska korist pribavljena kriviþnim djelom sjedinjena, mogu biti predmet mjera navedenih u ovom þlanu na isti naþin i u istoj mjeri kao i imovinska korist pribavljena kriviþnim djelom. ýlan 116.

Zaštita ošteüenog (1) Ako je ošteüenom u kriviþnom postupku dosuÿen imovinskopravni zahtjev, sud üe izreüi lišenje imovinske koristi ukoliko ona prelazi dosuÿeni imovinskopravni zahtjev ošteüenog.

(2) Ošteüeni koji je u kriviþnom postupku u pogledu svog imovinskopravnog zahtjeva upuüen na parniþni postupak, može tražiti da se namiri iz iznosa oduzete vrijednosti ako pokrene parniþni postupak u roku od šest mjeseci od dana pravosnažnosti odluke kojom je upuüen na parniþni postupak i ako u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti odluke kojom je utvrÿen njegov zahtjev zatraži namirenje iz oduzete vrijednosti.

(3) Ošteüeni koji u kriviþnom postupku nije istaknuo imovinskopravni zahtjev može zahtijevati namirenje iz oduzete vrijednosti ako je radi utvrÿenja svog zahtjeva pokrenuo parniþni postupak u roku od tri mjeseca od dana saznanja za presudu kojom se oduzima imovinska korist, a najdalje u roku od dvije godine od pravosnažnosti odluke o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti odluke kojom je utvrÿen njegov zahtjev zatraži namirenje iz oduzete vrijednosti. ýlan 117.

Nastupanje pravnih posljedica osude (1) Osude za odreÿena kriviþna djela mogu imati za pravnu posljedicu prestanak ili gubitak odreÿenih prava ili zabranu sticanja odreÿenih prava.

(2) Pravne posljedice osude ne mogu nastupiti kad je za kriviþno djelo uþinitelju izreþena novþana kazna, sudska opomena ili uvjetna osuda ili kad je uþinitelj osloboÿen kazne.

(3) Pravne posljedice osude mogu se propisati samo zakonom i nastupaju po sili zakona kojim su propisane. ýlan 118.

Vrste pravnih posljedica osude (1)

Pravne posljedice osude koje se odnose na prestanak ili gubitak odreÿenih prava jesu:

a) prestanak vršenja odreÿenih poslova ili funkcija u organima vlasti, trgovaþkim društvima ili u drugim pravnim osobama; b) prestanak zaposlenja ili prestanak vršenja odreÿenog zvanja, poziva ili zanimanja; c) lišenje odlikovanja.

(2)

Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja odreÿenih prava jesu:

a) zabrana vršenja odreÿenih poslova ili funkcija u organima vlasti, trgovaþkim društvima ili u drugim pravnim osobama; b)

zabrana sticanja odreÿenih zvanja, poziva ili zanimanja ili unapreÿenja u službi;

c)

zabrana sticanja odreÿenih dozvola ili odobrenja koja se izdaju odlukom tijela vlasti. ýlan 119.

Poþetak i trajanje pravnih posljedica osude

(1)

Pravne posljedice osude nastupaju danom pravosnažnosti presude.

(2) Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja odreÿenih prava traju najduže deset godina od dana izdržane, oproštene ili zastarjele kazne, ako za pojedine pravne posljedice nije zakonom propisano kraüe trajanje.

(3)

Pravne posljedice osude prestaju brisanjem osude. ýlan 120.

Prestanak sigurnosnih mjera i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke

(1) Sud može odluþiti o prestanku primjene sigurnosne mjere zabrane vršenja zvanja, djelatnosti ili dužnosti ako su protekle tri godine od dana njenog izricanja.

(2) Sud može odrediti da prestane pravna posljedica osude koja se sastoji u zabrani sticanja odreÿenog prava kad proteknu tri godine od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne.

(3) Pri ocjeni hoüe li odrediti prestanak primjene sigurnosne mjere ili pravne posljedice osude, sud üe uzeti u obzir ponašanje osuÿenog poslije osude, njegovu spremnost da naknadi štetu prouzrokovanu kriviþnim djelom i da vrati imovinsku korist pribavljenu kriviþnim djelom, te druge okolnosti koje ukazuju na opravdanost prestanka primjene sigurnosne mjere ili pravne posljedice osude.

(4)

Prestanak pravne posljedice osude ne utiþe na prava treüih osoba koja se zasnivaju na osudi.

XIII - GLAVA TRINAESTA REHABILITACIJA, AMNESTIJA, POMILOVANJE I BRISANJE OSUDE ýlan 121.

Rehabilitacija (1) Poslije izdržane, oproštene ili zastarjele kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetniþkog zatvora, osuÿene osobe uživaju sva prava utvrÿena ustavom, zakonom i drugim propisima i mogu sticati sva prava, osim onih koja su im ograniþena sigurnosnom mjerom ili nastupanjem pravne posljedice osude.

(2) Odredba stava 1. ovog þlana primjenjuje se i na osobe na uvjetnom otpustu ako njihova prava nisu ograniþena posebnim propisima o uvjetnom otpustu s izdržavanja kazne zatvora. ýlan 122.

Amnestija (1) Amnestijom se osobama koje su njome obuhvaüene daje osloboÿenje od kriviþnog gonjenja ili potpuno ili djelimiþno osloboÿenje od izvršenja kazne, zamjenjuje se izreþena kazna blažom kaznom, odreÿuje se brisanje osude, ili se ukida odreÿena pravna posljedica osude.

(2) Amnestiju za kriviþna djela propisana ovim i drugim zakonom Federacije može dati Parlament Federacije, a za kriviþna djela propisana zakonom kantona skupština kantona.

(3) Amnestija se daje zakonom. ýlan 123.

Pomilovanje (1) Pomilovanjem se poimeniþno odreÿenim osobama daje osloboÿenje od kriviþnog gonjenja ili potpuno ili djelimiþno osloboÿenje od izvršenja kazne, zamjenjuje se izreþena kazna blažom kaznom, ili se odreÿuje brisanje osude, ili se ukida ili odreÿuje kraüe trajanje sigurnosne mjere zabrane vršenja zvanja, aktivnosti ili funkcije, ili odreÿene pravne posljedice osude.

(2) Pomilovanje za kriviþna djela propisana kriviþnim zakonodavstvom u Federaciji može svojom odlukom dati predsjednik Federacije u skladu sa zakonom. ýlan 124.

Uþinak amnestije i pomilovanja na prava treüih osoba

Davanjem amnestije ili pomilovanja ne utiþe se na prava treüih osoba koja se zasnivaju na osudi. ýlan 125.

Brisanje osude (1) Osuda kojom je uþinitelju kriviþnog djela izreþena sudska opomena ili je osloboÿen kazne briše se iz kriviþne evidencije ako osuÿenik u roku od jedne godine od dana pravosnažnosti presude ne uþini novo kriviþno djelo.

(2) Uvjetna osuda briše se iz kriviþne evidencije po proteku roka od jedne godine od dana prestanka vremena provjeravanja ako za to vrijeme osuÿenik ne uþini novo kriviþno djelo.

(3) Osuda na novþanu kaznu briše se iz kriviþne evidencije po proteku roka od tri godine od dana izvršene, zastarjele ili oproštene kazne ako za to vrijeme osuÿenik ne uþini novo kriviþno djelo.

(4) Osuda na kaznu zatvora do jedne godine i na kaznu maloljetniþkog zatvora do jedne godine briše se iz kriviþne evidencije po proteku roka od pet godina od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne ako za to vrijeme osuÿenik ne uþini novo kriviþno djelo.

(5) Sud može, na molbu osuÿenog, odrediti da se briše iz kriviþne evidencije osuda na kaznu zatvora od jedne do tri godine ako je protekao rok od pet godina od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne, a za to vrijeme osuÿeni nije uþinio novo kriviþno djelo. Prilikom odluþivanja o brisanju osude sud üe voditi raþuna o ponašanju osuÿenog poslije izdržane kazne, o prirodi kriviþnog djela i o drugim okolnostima koje mogu biti od znaþenja za ocjenu o opravdanosti brisanja osude.

(6) Osuda se ne može brisati iz kriviþne evidencije dok traje primjena sigurnosne mjere.

(7) Ako je u toku roka za brisanje osude osuÿeniku izreþena kazna zatvora preko tri godine, neüe se brisati ni ranija ni kasnija osuda.

(8) Više osuda iste osobe mogu se brisati iz kriviþne evidencije samo istovremeno i to samo ako postoje uvjeti za brisanje svake od tih osuda.

XIV - GLAVA ýETRNAESTA ODGOVORNOST PRAVNIH OSOBA ZA KRIVIýNA DJELA ýlan 126.

Odgovornost pravne osobe (1) Glava ovog zakona propisuje odgovornost pravne osobe, izuzimajuüi Bosnu i Hercegovinu, Federaciju, Republiku Srpsku, Distrikt Brþko Bosne i Hercegovine, kanton, grad, opüinu i mjesnu zajednicu, za kriviþno djelo koje je uþinitelj uþinio u ime, za raþun ili u korist pravne osobe.

(2) Glava ovog zakona propisuje kazne i druge kriviþnopravne sankcije koje se mogu izreüi pravnoj osobi, te pravne posljedice osude pravne osobe za kriviþno djelo.

(3) Pod uvjetima propisanim zakonom, za odreÿene pravne osobe može biti iskljuþena ili ograniþena primjena pojedinih kazni ili drugih kriviþnopravnih sankcija koje se mogu izreüi pravnim osobama.

(4) Kriviþni postupak protiv privrednih društava vodi se po odredbama Zakona o kriviþnom postupku Bosne i Hercegovine. ýlan 127.

Primjena ovog zakona prema mjestu uþinjenja kriviþnog djela u vezi sa kriviþnom odgovornošüu pravnih osoba (1) Domaüa i strana pravna osoba je, u skladu sa ovim zakonom, odgovorna za kriviþna djela poþinjena na podruþju Federacije.

(2) Domaüa i strana pravna osoba koja ima sjedište na podruþju Federacije ili u njoj obavlja svoju aktivnost je, u skladu sa ovim zakonom, odgovorna za kriviþno djelo uþinjeno izvan Federacije, ako je kriviþno djelo uþinjeno protiv Bosne i Hercegovine, Federacije, njenih državljana ili domaüih pravnih osoba.

(3) Domaüa pravna osoba je, u skladu sa ovim zakonom, odgovorna za kriviþno djelo uþinjeno izvan Federacije protiv strane države, stranih državljana ili stranih pravnih osoba, pod uvjetima þlana 13.

(Primjena kriviþnog zakonodavstva u Federaciji za kriviþna djela poþinjena na podruþju Bosne i Hercegovine) ovog zakona. ýlan 128.

Osnovi odgovornosti pravne osobe Za kriviþno djelo koje je uþinitelj uþinio u ime, za raþun ili u korist pravne osobe, odgovorna je pravna osoba: a) kada smisao uþinjenog kriviþnog djela proizlazi iz zakljuþka, naloga ili odobrenja rukovodeüih ili nadzornih organa pravne osobe; b) ili kad su rukovodeüi ili nadzorni organi pravne osobe uticali na uþinitelja ili mu omoguüili da uþini kriviþno djelo; c) ili kad pravna osoba raspolaže protupravno ostvarenom imovinskom koristi ili koristi predmete nastale kriviþnim djelom; d) ili kad su rukovodeüi ili nadzorni organi pravne osobe propustili dužni nadzor nad zakonitošüu rada zaposlenika. ýlan 129.

Granice odgovornosti pravne osobe za kriviþno djelo (1) Uz uvjete iz þlana 128. (Osnovi odgovornosti pravne osobe) ovog zakona pravna je osoba odgovorna za kriviþno djelo i kad uþinitelj za uþinjeno kriviþno djelo nije kriviþno odgovoran.

(2) Odgovornost pravne osobe ne iskljuþuje kriviþnu odgovornost fiziþkih odnosno odgovornih osoba za uþinjeno kriviþno djelo.

(3) Za kriviþna djela uþinjena iz nehata pravna osoba može biti odgovorna pod uvjetima iz þlana 128. taþke d. ovog zakona i u tom se sluþaju pravna osoba može blaže kazniti.

(4) Kad u pravnoj osobi osim uþinitelja nema druge osobe ili organa koji bi mogli usmjeravati ili nadzirati uþinitelja, pravna osoba odgovara za uþinjeno kriviþno djelo u granicama uþiniteljeve odgovornosti. ýlan 130.

Odgovornost pri statusnoj promjeni pravne osobe (1) Pravna osoba u steþaju može biti kriviþno odgovorna za kriviþno djelo bez obzira na to je li kriviþno djelo uþinjeno prije poþetka steþajnog postupka ili u meÿuvremenu, ali se pravnoj osobi u steþaju ne izriþe kazna, veü se izriþe sigurnosna mjera oduzimanja predmeta ili se oduzima imovinska korist pribavljena kriviþnim djelom.

(2) Kad je došlo do prestanka pravne osobe prije pravomoünog okonþanja kriviþnog postupka, a u kriviþnom je postupku utvrÿena kriviþna odgovornost te pravne osobe, kazne i ostale kriviþnopravne sankcije izriþu se pravnoj osobi koja je pravni sljednik pravne osobe kojoj je utvrÿena kriviþna odgovornost, ako su njeni rukovodeüi ili nadzorni organi prije prestanka pravne osobe znali za uþinjeno kriviþno djelo.

(3) Pravnoj osobi koja je pravni sljednik pravne osobe kojoj je utvrÿena kriviþna odgovornost i þiji su rukovodeüi ili nadzorni organi znali za uþinjeno kriviþno djelo, izriþe se sigurnosna mjera oduzimanja predmeta ili se oduzima imovinska korist pribavljena kriviþnim djelom.

(4) Ako je do prestanka pravne osobe došlo po pravomoüno okonþanom kriviþnom postupku, izreþena se kriviþnopravna sankcija izvršava po odredbama st. 2. i 3. ovog þlana. ýlan 131.

Odgovornost pravne osobe za pokušaj (1) Ako je uþinitelj planirano kriviþno djelo zapoþeo, ali ga nije dovršio pravna je osoba odgovorna po uvjetima iz þlana 128. (Osnovi odgovornosti pravne osobe) ovog zakona ako zakon propisuje kažnjavanje i za pokušaj tog kriviþnog djela.

(2) Pravna se osoba kažnjava za pokušaj kaznom propisanom za dovršeno kriviþno djelo, a može se i blaže kazniti.

(3) Ako su rukovodeüi ili nadzorni organi pravne osobe sprijeþili uþinitelja da dovrši zapoþeto kriviþno djelo, pravna se osoba može osloboditi kazne. ýlan 132.

Produženo kriviþno djelo i kriviþna odgovornost pravnih osoba Kad je kod pravne osobe prisutan isti osnov kriviþne odgovornosti u pogledu više istovrsnih i vremenski povezanih kriviþnih djela više uþinitelja, pravna je osoba kriviþno odgovorna kao da je uþinjeno jedno kriviþno djelo. ýlan 133.

Sauþesništvo pravnih osoba (1) U sluþaju da dvije ili više pravnih osoba uþestvuje u uþinjenju kriviþnog djela, svaka je odgovorna po þlanu 128. (Osnovi odgovornosti pravne osobe) ovog zakona.

(2) Kod sauþesništva pravnih osoba iz stava 1. ovog þlana svaka pravna osoba odgovara kao da je jedina pravna osoba kriviþno odgovorna za kriviþno djelo. ýlan 134.

Opüi razlozi za ublažavanje kazne pravnoj osobi ili osloboÿenje od kazne (1) Pravna osoba þiji rukovodeüi ili nadzorni organ dobrovoljno prijavi uþinitelja nakon uþinjenog kriviþnog djela može se blaže kazniti.

(2) Pravna osoba þiji rukovodeüi ili nadzorni organ nakon uþinjenog kriviþnog djela odluþi vratiti protupravno pribavljenu imovinsku korist ili otkloni prouzrokovane štetne posljedice ili saopüi podatke o opravdanosti odgovornosti drugih pravnih osoba može se osloboditi kazne.

ýlan 135.

Kazne za pravne osobe Pravnim se osobama za kriviþna djela mogu izreüi ove kazne: a) novþana kazna; b) kazna oduzimanja imovine; c) kazna prestanka pravne osobe. ýlan 136.

Novþana kazna za pravne osobe (1) Novþana kazna koja se izriþe pravnoj osobi ne može biti manja od 5.000 KM niti veüa od 5.000.000 KM. (2) Ako je kriviþnim djelom pravne osobe drugom prouzrokovana imovinska šteta ili je pribavljena protupravna imovinska korist, najveüa mjera izreþene novþane kazne može iznositi dvostruki iznos te štete odnosno koristi. ýlan 137.

Kazna oduzimanja imovine (1) Kazna oduzimanja imovine može se izreüi za kriviþna djela s propisanom kaznom zatvora od pet godina ili težom kaznom.

(2) Pravnoj se osobi može oduzeti najmanje polovina imovine ili veüi dio imovine ili cjelokupna imovina.

(3) U sluþaju steþajnog postupka kao posljedice izreþene kazne oduzimanja imovine, povjeritelji se mogu namiriti iz oduzete steþajne mase. ýlan 138.

Kazna prestanka pravne osobe (1) Kazna prestanka pravne osobe može se izreüi ako je aktivnost pravne osobe u cijelosti ili pretežno korištena za uþinjenje kriviþnih djela.

(2) Uz kaznu prestanka pravne osobe, može se izreüi i kazna oduzimanja imovine.

(3) Uz izreþenu kaznu prestanka pravne osobe sud üe predložiti otvaranje postupka likvidacije.

(4) Iz imovine pravne osobe kojoj je izreþena kazna prestanka pravne osobe mogu se isplatiti povjeritelji.

ýlan 139.

Odmjeravanje kazne pravnoj osobi (1) Pri odmjeravanju kazne pravnoj osobi uzima se u obzir, pored opüih pravila za odmjeravanje kazne iz þlana 49. (Opüa pravila za odmjeravanje kazne) ovog zakona i privredna snaga pravne osobe.

(2) Pri odmjeravanju novþane kazne za kriviþna djela za koja se uz novþanu kaznu izriþe i kazna oduzimanja imovine, izreþena kazna ne smije prijeüi polovinu imovine pravne osobe. ýlan 140.

Izricanje uvjetne osude pravnoj osobi (1)

Sud može pravnoj osobi za kriviþno djelo izreüi uvjetnu osudu umjesto novþane kazne.

(2) Uvjetnom osudom sud može pravnoj osobi utvrditi novþanu kaznu do 1.500.000 KM i ujedno odluþiti da se ona neüe izvršiti ako pravna osoba, u roku koji odredi sud a koji ne može biti kraüi od jedne ni duži od pet godina, ne bude odgovorna za novo kriviþno djelo. ýlan 141.

Sigurnosne mjere za pravne osobe Pravnoj se osobi mogu za kriviþno djelo izreüi, pored sigur- nosne mjere oduzimanja predmeta iz þlana 78.

(Lišenje pred- meta) ovog zakona, ove sigurnosne mjere: a) objava presude; b) zabrana vršenja odreÿene privredne djelatnosti.

ýlan 142.

Objava presude (1) Sigurnosna mjera objave presude izriþe se kad bi bilo korisno da javnost sazna za osudu, naroþito ako bi objava presude bila od koristi za otklanjanje opasnosti za život ili zdravlje ljudi ili za sigurnost prometa ili za privredu.

(2) S obzirom na znaþaj kriviþnog djela i potrebu da javnost sazna za osudu, sud üe ocijeniti hoüe li se presuda objaviti u štampi, na radiju ili televiziji ili u više navedenih sredstava javnog informiranja, i ujedno hoüe li se objaviti obraloženje presude u cijelosti ili u izvodu, uzimajuüi pritom u obzir da se naþinom objave omoguüi obaviještenost svih u þijem je objava presude interesu. ýlan 143.

Zabrana vršenja odreÿene privredne aktivnosti (1) Sigurnosnom mjerom zabrane vršenja odreÿene privredne djelatnosti sud može pravnoj osobi zabraniti proizvodnju odreÿenih proizvoda ili obavljenje odreÿenih poslova, ili joj zabraniti bavljenje odreÿenim poslovima prometa robe ili drugom privrednom djelatnošüu.

(2) Sigurnosna mjera iz stava 1. ovog þlana izriþe se pravnoj osobi ako bi njezino daljnje bavljenje odreÿenom privrednom djelatnošüu bilo opasno za život ili zdravlje ljudi ili štetno za privredno ili finansijsko poslovanje drugih pravnih osoba ili za privredu, ili ukoliko je pravna osoba u posljednje dvije godine prije uþinjenog kriviþnog djela veü bilo kažnjena za isto ili sliþno kriviþno djelo.

(3) Sigurnosna mjera iz stava 1. ovog þlana može se izreüi u trajanju od šest mjeseci do pet godina, raþunajuüi od pravosnažnosti presude. ýlan 144.

Oduzimanje imovinske koristi pravnoj osobi Ukoliko pravna osoba poþinjenim kriviþnim djelom pribavi imovinsku korist, imovinska üe se korist pribavljena kriviþnim djelom pravnoj osobi oduzeti. ýlan 145.

Pravne posljedice osude pravne osobe (1) a)

Pravne posljedice osude pravne osobe za kriviþno djelo jesu: zabrana rada na osnovu dozvole, ovlašüenja ili koncesije, izdanih od organa strane države;

b) zabrana rada na osnovu dozvole, ovlašüenja ili koncesije, izdanih od institucija u Federaciji.

(2) Pravne posljedice osude pravne osobe za kriviþno djelo mogu nastupiti i kad je pravnoj osobi za uþinjeno kriviþno djelo izreþena novþana kazna. ýlan 146.

Zastarjelost kriviþnog gonjenja i izvršenja kriviþnopravnih sankcija izreþenih pravnim osobama

(1) Na zastarjelost kriviþnog gonjenja pravne osobe primje- njuju se odredbe þlana 15. (Zastarjelost kriviþnog gonje- nja) ovog zakona.

(2) Zastarjelost izvršenja kazne izreþene pravnoj osobi nastupa kad od pravosnažnosti presude kojom je kazna izreþena protekne: a) tri godine za izvršenje novþane kazne; b) pet godina za izvršenje kazne oduzimanja imovine i kazne prestanka pravne osobe.

(3) a)

Zastarjelost izvršenja sigurnosne mjere nastupa prote- kom: šest mjeseci od pravosnažnosti odluke kojom je izreþena sigurnosna mjera objave presude;

b) vremena jednakog onome koje je odreÿeno za trajanje sigurnosne mjere zabrane vršenja odreÿene privredne djelatnosti.

ýlan 147.

Zakoni koji propisuju kriviþna djela pravnih osoba Pravne osobe mogu biti kriviþno odgovorne za kriviþna djela iz ovog zakona i za druga kriviþna djela propisana zakonom u Federaciji. ýlan 148.

Kazne za kriviþna djela (1) Za kriviþna djela s propisanom novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine, pravna üe se osoba kazniti novþanom kaznom do 850.000 KM ili do deseterostrukog iznosa štete prouzrokovane ili imovinske koristi pribav- ljene kriviþnim djelom.

(2) Za kriviþna djela s propisanom kaznom zatvora preko tri godine, pravna üe se osoba kazniti novþanom kaznom najmanje 2.500.000 KM ili do dvadeseterostrukog iznosa štete prouzrokovane ili imovinske koristi pribavljene kriviþnim djelom.

(3) Za kriviþna djela s propisanom kaznom zatvora od pet godina ili težom kaznom, pravnoj se osobi umjesto novþane kazne može izreüi kazna oduzimanja imovine.

(4) Za kriviþna djela iz stava 1. ovog þlana pravnom se licu umjesto novþane kazne može izreüi kazna prestanka pravnog lica, pod uvjetima iz þlana 138. (Kazna prestanka pravnog lica) ovog zakona.

POSEBNI DIO

XV - GLAVA PETNAESTA

KRIVIýNA DJELA PROTIV USTAVNOG PORETKA FEDERACIJE ýlan 149.

Napad na ustavni poredak Federacije Ko upotrebom fiziþke sile ili prijetnjom upotrebe fiziþke sile pokuša promijeniti ustavni poredak Federacije ili svrgnuti njene najviše institucije, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje pet godina. ýlan 150.

Ugrožavanje teritorijalne cjeline Federacije Ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile pokuša otcijepiti dio teritorije Federacije ili dio njene teritorije pripojiti drugom entitetu, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje pet godina. ýlan 151.

Dovoÿenje Federacije u položaj potþinjenosti ili ovisnosti Graÿanin Federacije koji pokuša dovesti Federaciju u položaj potþinjenosti ili ovisnosti prema nekoj drugoj državi, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje pet godina. ýlan 152.

Spreþavanje borbe protiv neprijatelja Graÿanin Federacije koji za vrijeme rata ili oružanog sukoba spreþava graÿane Federacije ili graÿane njenih saveznika da se bore protiv neprijatelja, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina. ýlan 153.

Služba u neprijateljskoj vojsci (1) Graÿanin Federacije koji za vrijeme rata ili oružanog sukoba služi u neprijateljskoj vojsci ili drugim neprijateljskim oružanim formacijama, ili sudjeluje u ratu ili oružanom sukobu boreüi se protiv Federacije ili njenih saveznika, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(2) Ko vrbuje graÿane Federacije za službu u neprijateljskoj vojsci ili drugim neprijateljskim oružanim formacijama ili za sudjelovanje u ratu ili oružanom sukobu protiv Federacije ili njenih saveznika,

kaznit üe se kaznom zatvora najmanje pet godina. ýlan 154.

Pomaganje neprijatelju (1) Graÿanin Federacije koji za vrijeme rata pomaže neprijatelju u provoÿenju prisilnih mjera prema stanovništvu Federacije, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Graÿanin Federacije koji s ciljem pomaganja neprijatelju politiþki ili privredno saraÿuje s neprijateljem za vrijeme rata, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

ýlan 155.

Podrivanje vojne i odbrambene moüi (1) Ko s ciljem umanjenja odbrambene moüi Federacije uništi, uþini neupotrebljivim ili omoguüi da preÿu u neprijateljske ruke odbrambena postrojenja, objekti, položaji, naoružanje ili druga vojna i odbrambena sredstva ili preda trupe neprijatelju, ili ko u istom cilju omete ili dovede u opasnost vojne ili odbrambene mjere, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(2) Ko nabavlja sredstva za uþinjenje kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina. ýlan 156.

Oružana pobuna (1) Ko uþestvuje u oružanoj pobuni koja je usmjerena protiv ustavnog poretka Federacije ili njenih najviših institucija, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(2) Ko organizira ili bilo kako rukovodi uþinjenjem kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3) Ko nabavlja sredstva za uþinjenje kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina. ýlan 157.

Špijunaža (1) Ko tajnu Federacije ili vojnu ili službenu tajnu saopüi, preda ili uþini dostupnom stranoj državi, stranoj organizaciji ili osobi koja im služi, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ko na štetu Federacije za stranu državu ili organizaciju stvara obavještajnu službu u Federaciji ili njome rukovodi, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3) Ko stupi u stranu obavještajnu službu, prikuplja za nju podatke ili na drugi naþin pomaže njen rad, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Ko pribavlja tajnu Federacije ili vojnu ili službenu tajnu s ciljem da je saopüi ili preda stranoj državi, stranoj organizaciji ili osobi koja im služi, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(5) Ko nabavlja sredstva za uþinjenje kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina. ýlan 158.

Odavanje tajne Federacije (1) Ovlašüena osoba koja protivno zakonu ili drugom propisu Federacije donesenom na osnovu zakona, drugome saopüi, preda ili uþini dostupnim tajnu Federacije koja joj je povjerena, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ko drugome saopüi ili preda, ili posreduje u saopüavanju ili predaji podatka ili isprave za koju zna da je tajna Federacije, a do koje je protupravno došao, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ako je kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþinjeno za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti, ili ako je dovelo do ugrožavanja sigurnosti, privredne ili vojne moüi Federacije, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.

(4) Ovlašüena osoba koja uþini kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana iz nehata, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(5) Nema kriviþnog djela iz stava 2. ovog þlana ako neko objavi ili posreduje u objavljivanju tajne Federacije þija je sadržina suprotna ustavnom poretku Federacije, s ciljem da javnosti otkrije povredu ustavnog poretka Federacije ako objavljivanje nema štetne posljedice za sigurnost Federacije.

ýlan 159.

Upuüivanje i prebacivanje oružanih grupa ljudi, oružja i municije na teritoriju Federacije Ko na teritoriju Federacije upuüuje ili prebacuje oružane grupe ljudi, teroriste, špijune, diverzante, oružje, eksploziv, otrove, opremu, municiju ili drugi materijal radi uþinjenja kriviþnih djela iz ove glave ovog zakona, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina. ýlan 160.

Unošenje opasnih materija u Federaciju (1) Ko protivno propisima unese u Federaciju za život ili zdravlje ljudi štetne radioaktivne ili druge opasne materije ili otpatke, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ko zloupotrebom svog položaja ili ovlašüenja protivno propisima omoguüi da se u Federaciju unesu za život ili zdravlje ljudi štetne radioaktivne ili druge opasne materije ili otpaci, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. ýlan 161.

Ubistvo najviših službenika Federacije Ko s umišljajem ugrožavanja ustavnog poretka Federacije ili sigurnosti Federacije usmrti službenu osobu institucija Federacije pri vršenju njene službe, ili predsjednika ili potpredsjednika Federacije, predsjednika Vlade Federacije, predsjedavajuüeg doma Parlamenta Federacije, predsjednika Ustavnog suda Federacije, predsjednika Vrhovnog suda Federacije ili glavnog tužitelja Federacije kada nisu na funkciji, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. ýlan 162.

Otmica najviših službenika Federacije (1) Ko s umišljajem ugrožavanja ustavnog poretka Federacije ili sigurnosti Federacije protupravno zatvori, drži zatvorenu ili na drugi naþin oduzme ili ograniþi slobodu kretanja službenoj osobi institucija Federacije pri vršenju njene službe, s ciljem da nju ili nekog drugog prisili da što izvrši, ne izvrši ili trpi, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(2) Ko s umišljajem ugrožavanja ustavnog poretka Federacije ili sigurnosti Federacije protupravno zatvori, drži zatvorenog ili na drugi naþin oduzme ili ograniþi slobodu kretanja predsjedniku ili potpredsjedniku Federacije, predsjedniku Vlade Federacije, predsjedavajuüem doma Parlamenta Federacije, predsjedniku Ustavnog suda Federacije, predsjedniku Vrhovnog suda Federacije ili glavnom tužitelju Federacije, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje pet godina.

ýlan 163.

Izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti (1) Ko javno izaziva ili raspaljuje narodnosnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost meÿu konstitutiv- nim narodima i ostalima koji žive u Federaciji, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini prisilom, zlostavljanjem, ugrožavanjem sigurnosti, izlaganjem poruzi narodnosnih, etniþkih ili vjerskih simbola, ošteüenjem tuÿih stvari, skrnavljenjem spomenika, spomen-obilježja ili grobova, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(3) Kaznom iz stava 2. ovog þlana kaznit üe se ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini zloupotrebom položaja ili ovlašüenja, ili ako je zbog tog djela došlo do nereda, nasilja ili drugih teških posljedica za zajedniþki život konstitutivnih naroda i ostalih koji žive u Federaciji.

(4) Ko kriviþno djelo iz stava 2. ovog þlana uþini zloupotrebom položaja ili ovlasti, ili ako je zbog tog djela došlo do nereda, nasilja ili drugih teških posljedica za zajedniþki život konstitutivnih naroda i ostalih koji žive u Federaciji, kaznit üe kaznom zatvora od jedne do deset godina. ýlan 164.

Kažnjavanje za najteže oblike kriviþnih djela protiv ustavnog poretka Federacije (1) Za kriviþno djelo iz þl. 149. (Napad na ustavni poredak), 150. (Ugrožavanje cjelovitosti Federacije), 155. (Pod- rivanje vojne i odbrambene moüi), 156. (Oružana pobu- na) i 157. (Špijunaža) ovog zakona, koje je imalo za posljedicu smrt jedne ili više osoba, ili je izazvalo opasnost za život ljudi, ili je praüeno teškim nasiljima i velikim razaranjima, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(2) Ako je pri uþinjenju kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana uþinitelj s umišljajem usmrtio jednu ili više osoba, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. ýlan 165.

Osnivanje udruženja ili nabavljanje sredstava za uþinjenje kriviþnih djela iz ove glave ovog zakona Ko osnuje udruženje u cilju uþinjenja kriviþnih djela iz ove glave ovog zakona, ili ko nabavi sredstva za uþinjenje kriviþnih djela iz ove glave ovog zakona, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

XVI - GLAVA ŠESNAESTA

KRIVIýNA DJELA PROTIV ŽIVOTA I TIJELA ýlan 166.

Ubistvo (1) Ko drugoga usmrti, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje pet godina.

(2) Kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora kaznit üe se: a) ko drugog usmrti na okrutan ili podmukao naþin; b) ko drugog usmrti pri bezobzirnom nasilniþkom ponašanju; c) ko drugog usmrti iz rasnih, narodnosnih ili vjerskih pobuda; d) ko drugog usmrti iz koristoljublja, radi uþinjenja ili prikrivanja kog drugog kriviþnog djela, iz bezobzirne osvete ili iz drugih niskih pobuda; e) ko usmrti službenu ili vojnu osobu pri vršenju poslova sigurnosti ili dužnosti þuvanja javnoga reda, uhiüenja uþinitelja kriviþnog djela ili þuvanja osobe kojoj je oduzeta sloboda. ýlan 167.

Ubistvo namah Ko drugoga usmrti namah, doveden bez svoje krivnje u jaku razdraženost ili prepast njegovim napadom, zlostavljanjem ili teškim vrijeÿanjem, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina. ýlan 168.

Prouzrokovanje smrti iz nehata Ko prouzroþi smrt drugog iz nehata, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. ýlan 169. ýedomorstvo Majka koja usmrti svoje dijete za vrijeme ili izravno nakon poroda, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do pet godina. ýlan 170.

Uþestvovanje u samoubistvu (1) Ko navede drugog na samoubistvo ili mu pomogne u samoubistvu, pa ono bude uþinjeno, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(2) Ko djelo iz stava 1. ovog þlana uþini prema maloljetniku ili prema osobi þija je sposobnost shvaüanja znaþenja svog djela ili upravljanja svojim postupcima bitno smanjena, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Ko djelo iz stava 1. ovog þlana uþini prema djetetu ili prema osobi koja nije mogla shvatiti znaþaj svog djela ili upravljati svojim postupcima, kaznit üe se po þlanu 166. (Ubistvo) stav 1. ovog zakona.

(4) Ko okrutno ili neþovjeþno postupa s osobom koja se prema njemu nalazi u odnosu kakve podreÿenosti ili zavisnosti i time iz nehata izazove samoubistvo te osobe, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. ýlan 171.

Protupravni prekid trudnoüe (1) Ko protivno propisima o prekidu trudnoüe trudnoj ženi s njezinim pristankom zapoþne þiniti, uþini ili joj pomogne uþiniti prekid trudnoüe, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2) Ko trudnoj ženi bez njezina pristanka zapoþne þiniti ili uþini prekid trudnoüe, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana trudna žena teško tjelesno ozljeÿena, ili joj je zdravlje teško narušeno ili je prouzrokovana smrt trudne žene, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4) Ako je kriviþnim djelom iz stava 2. ovog þlana trudna žena teško tjelesno ozljeÿena, ili joj je zdravlje teško narušeno ili je prouzrokovana smrt trudne žene, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje jednu godinu. ýlan 172.

Teška tjelesna ozljeda (1) Ko drugoga teško tjelesno ozlijedi ili mu zdravlje teško naruši, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini prema braþnom partneru ili osobi s kojom živi u izvanbraþnoj zajednici ili roditelju svog djeteta s kojim ne živi u zajednici, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

(3) Ko drugoga tjelesno ozlijedi ili mu zdravlje naruši tako teško da je zbog toga doveden u opasnost život ozljeÿenog ili je uništen ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji važan dio njegova tijela ili koji važan organ, ili je prouzrokovana trajna nesposobnost za rad ozljeÿenog ili trajno i teško narušenje njegova zdravlja ili unakaženost, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Kaznom iz stava 3. ovog þlana kaznit üe se ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini iz rasnih, narodnosnih ili vjerskih pobuda.

(5) Ako ozlijeÿeni umre zbog ozljede iz st. 1. do 4. ovog þlana, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina.

(6) Ko kriviþno djelo iz st. od 1. do 3. ovog þlana uþini iz nehata, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(7) Ko kriviþno djelo iz st. od 1. do 3. ovog þlana uþini namah, doveden bez svoje krivnje u jaku razdraženost napadom ili teškim vrijeÿanjem od ozljeÿenog, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(8) Ko kriviþno djelo iz stava 4. ovog þlana uþini namah, doveden bez svoje krivnje u jaku razdraženost napadom ili teškim vrijeÿanjem od ozljeÿenog, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. ýlan 173.

Lahka tjelesna ozljeda (1) Ko drugog lahko tjelesno ozlijedi ili mu zdravlje lahko naruši, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini prema braþnom partneru ili osobi s kojom živi u izvanbraþnoj zajednici ili roditelju svog djeteta s kojime ne živi u zajednici, kaznit üe se kaznom zatvora do jedne godine.

(3) Sud može uþinitelju kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana izreüi sudsku opomenu ako je uþinitelj bio izazvan nepristojnim ili grubim ponašanjem ošteüenog. ýlan 174.

Uþestvovanje u tuþi Ko uþestvuje u tuþi u kojoj je neko usmrüen ili je drugom nanesena teška tjelesna ozljeda za samo uþestvovanje u tuþi, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. ýlan 175.

Nepružanje pomoüi (1) Ko ne pruži pomoü osobi koja se nalazi u direktnoj životnoj opasnosti iako je to mogao uþiniti bez opasnosti za sebe ili drugog, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(2) Ko ostavi drugog bez pomoüi u životnoj opasnosti koju je sam prouzrokovao, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz stava 2. ovog þlana prouzrokovana smrt osobe izložene opasnosti ili je teško tjelesno ozlijeÿena ili joj je zdravlje teško narušeno, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. ýlan 176.

Napuštanje nemoüne osobe (1) Ko nemoünu osobu koja mu je povjerena ili o kojoj se je inaþe dužan brinuti ostavi bez pomoüi u prilikama opasnim za život ili zdravlje, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana prouzrokovana smrt ostavljene osobe ili je ona teško tjelesno ozlijeÿena ili joj je zdravlje teško narušeno, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

XVII - GLAVA SEDAMNAESTA KRIVIýNA DJELA PROTIV SLOBODE I PRAVA ýOVJEKA I GRAĈANINA ýlan 177.

Povreda ravnopravnosti þovjeka i graÿanina (1) Ko na osnovu razlike u rasi, boji kože, narodnosnoj ili etniþkoj pripadnosti, vjeri, politiþkom ili drugom uvjerenju, spolu, spolnoj sklonosti, jeziku, obrazovanju, društvenom položaju ili socijalnom porijeklu, uskrati ili ograniþi graÿanska prava utvrÿena meÿunarodnim ugovorom, ustavom, zakonom,

drugim propisom ili opüim aktom u Federaciji, ili ko na osnovu takve razlike ili pripadnosti ili kojeg drugog položaja daje pojedincima neopravdane povlastice ili pogodnosti, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Službena ili odgovorna osoba u Federaciji koja uþini kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(3) Službena ili odgovorna osoba u institucijama u Federaciji koja suprotno propisima o ravnopravnoj upotrebi jezika i pisama konstitutivnih naroda i ostalih koji žive na teritoriji Bosne i Hercegovine uskrati ili ograniþi graÿaninu da pri ostvarivanju svojih prava ili pri obraüanju organima vlasti i institucijama u Federaciji, trgovaþkim društvima i drugim pravnim osobama upotrijebi svoj jezik ili pismo, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(4) Službena ili odgovorna osoba u institucijama u Federaciji koja uskrati ili ograniþi pravo graÿaninu na slobodno zapošljavanje na cijelom podruþju Bosne i Hercegovine i pod jednakim propisanim uvjetima, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. ýlan 178.

Spreþavanje povratka izbjeglice ili raseljene osobe (1) Ko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protupravan naþin sprijeþi izbjeglicu ili raseljenu osobu da se vrati u svoj dom ili da koristi svoju imovinu koja joj je bila oduzeta tokom neprijateljstava od 1991. godine, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ko uþestvuje u grupi ljudi koja uþini kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(3) Ko organizira ili bilo kako rukovodi grupom ljudi koja uþini kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje pet godina. ýlan 179.

Protupravno lišenje slobode (1) Ko drugog protupravno zatvori, drži zatvorena ili ga na drugi naþin liši slobode kretanja, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako je protupravno lišenje slobode trajalo duže od trideset dana ili je uþinjeno na okrutan naþin ili je osobi koja je protupravno lišena slobode zbog toga teško narušeno zdravlje ili su nastupile druge teške posljedice,

uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od dvije do osam godina.

(3) Ako je zbog kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana osoba koja je protupravno lišena slobode izgubila život, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina. ýlan 180.

Otmica (1) Ko drugog protupravno zatvori, drži zatvorena ili mu na drugi naþin oduzme ili ograniþi slobodu kretanja s ciljem da njega ili koga drugog prisili da što uþini, ne uþini ili trpi, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini prema djetetu ili maloljetniku, ili ko radi ostvarivanja cilja otmice iz stava 1. ovog þlana prijeti da üe taoca usmrtiti ili teško tjelesno ozlijediti, ili ako je kriviþno djelo uþinjeno u sastavu grupe ljudi ili organizirane grupe ljudi, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Uþinitelj kriviþnog djela iz st. 1. i 2. ovog þlana koji dobrovoljno pusti na slobodu taoca prije nego je ostvaren njegov zahtjev radi kog je uþinio otmicu, može se osloboditi kazne. ýlan 181.

Iznuÿivanje iskaza (1) Službena osoba koja u vršenju službe upotrijebi silu, prijetnju ili drugi protupravan naþin s ciljem iznuÿivanja iskaza ili koje druge izjave od osumnjiþenika, optuženika, svjedoka, vještaka ili koga drugog, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(2) Ako je kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana praüeno teškim nasiljem ili ako su zbog iznuÿenog iskaza nastupile naroþito teške posljedice za osumnjiþenika ili optuženika u kriviþnom postupku, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. ýlan 182.

Zlostavljanje u obavljanju službe Službena osoba koja u obavljanju službe drugog zlostavlja, nanosi mu teže tjelesne ili duševne patnje, zastrašuje ga ili vrijeÿa, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina. ýlan 183.

Ugrožavanje sigurnosti (1) Ko ugrozi sigurnost neke osobe ozbiljnom prijetnjom da üe napasti na život ili tijelo te osobe ili na taj naþin izazove uznemirenje graÿana, kaznit üe se kaznom zatvora do šest mjeseci.

(2) Ko ugrozi sigurnost više osoba ozbiljnom prijetnjom da üe napasti na život ili organ tih osoba ili taj naþin izazove uznemirenje graÿana, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(3) Ko prikradanjem, uþestalim praüenjem ili uznemirava- njem na drugi naþin ugrožava sigurnost braþnog partnera, osobe s kojom živi u izvanbraþnoj zajednici, roditelja svog djeteta ili druge osobe s kojom održava ili je održavao bliske veze, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 184.

Narušavanje nepovredivosti doma (1) Ko neovlašüeno prodre u tuÿi dom ili zatvorene prostorije ili se na zahtjev ovlašüenika otamo ne udalji, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(2)

Službena osoba koja uþini kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana u vršenju službe,

kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. ýlan 185.

Protuzakoniti pretres Službena osoba koja u vršenju službe protuzakonito izvrši pretres stana, prostorija ili osoba, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. ýlan 186.

Povreda tajnosti pisma ili druge pošiljke (1) Ko bez odobrenja otvori tuÿe pismo ili brzojav ili kakvo drugo zatvoreno pismo ili pošiljku ili na drugi naþin povrijedi njihovu tajnost ili neovlašteno zadrži, prikrije, uništi ili drugome preda tuÿe pismo, brzojav, zatvoreno pismo ili pošiljku, kaznit üe se kaznom zatvora do šest mjeseci.

(2) Ko neovlašüeno prodre u kompjutersku bazu osobnih podataka ili te podatke neovlašüeno koristi ili ih uþini dostupnim drugoj osobi,

kaznit üe se zatvorom do šest mjeseci.

(3) Ko kriviþno djelo iz st. 1. i 2. ovog þlana uþini s ciljem da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da drugom nanese kakvu štetu, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(4)

Službena osoba koja uþini kriviþno djelo iz st. 1. i 2. ovog þlana u obavljanju službe,

kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(5)

Službena osoba koja uþini kriviþno djelo iz stava 3. ovog þlana u obavljanju službe,

kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. ýlan 187.

Neovlašüeno otkrivanje profesionalne tajne (1) Advokat, branitelj, javni bilježnik, doktor medicine, doktor stomatologije, babica ili drugi zdravstveni djelatnik, psiholog, djelatnik starateljstva, vjerski ispovjednik ili druga osoba koja neovlašüeno otkrije tajnu koju je saznala u vršenju svog zvanja, kaznit üe se kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Nema kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana ako neko tajnu otkrije u opüem interesu ili interesu druge osobe koji je pretežniji od interesa þuvanja tajne. ýlan 188.

Neovlašüeno prisluškivanje i zvuþno snimanje (1) Ko putem posebnih naprava bez odobrenja prisluškuje ili zvuþno snimi razgovor ili izjavu koja mu nije namijenjena ili omoguüi nepozvanoj osobi da se upozna s razgovorom ili izjavom koja je neovlašüeno prisluškivana ili zvuþno snimljena, ili ko neovlašüeno prisluškuje ili snimi tuÿe poruke u raþunalnom sustavu, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2)

Službena osoba koja uþini kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana u vršenju službe,

kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. ýlan 189.

Neovlašüeno optiþko snimanje (1) Ko fotografski, filmski ili na drugi naþin snimi drugu osobu bez njezinog pristanka u njezinim prostorijama ili ko takav snimak direktno prenese treüem ili ko mu takav snimak pokaže ili mu na koji drugi naþin omoguüi da se s njim direktno upozna,

kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2)

Službena osoba koja uþini kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana u vršenju službe,

kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ko dijete ili maloljetnika snimi radi izrade fotografija, audiovizualnog materijala ili drugih predmeta pornografskog sadržaja, ili posjeduje ili uvozi ili prodaje ili rasparþava ili prikazuje takav materijal, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

(4) Predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za uþinjenje kriviþnog djela iz st. 1. i 3. ovog þlana oduzet üe se, a predmeti koji su uþinjenjem kriviþnog djela iz st. 1. i 3. ovog þlana nastali oduzet üe se i uništiti. ýlan 190.

Spreþavanje ili ometanje javnog okupljanja (1) Ko uskrati ili omete pravo graÿana na javno okupljanje, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Službena osoba koja kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini zloupotrebom svoga položaja ili ovlašüenja, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. ýlan 191.

Spreþavanje štampanja i raspaþavanja štampanog materijala Ko protupravno sprijeþi štampanje, prodaju ili raspaþavanje knjiga, þasopisa, novina ili drugih štampanih materijala, kaznit üe se kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 192.

Povreda prava na podnošenje žalbi i molbi Službena ili odgovorna osoba u Federaciji koja zloupotrebom svog položaja ili ovlašüenja sprijeþi drugog da se koristi svojim pravom podnošenja žalbe, prigovora, molbe, predstavke ili pritužbe, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 193.

Nedozvoljeno korišüenje liþnih podataka

Službena ili odgovorna osoba u Federaciji koja bez pristanka pojedinca protivno zakonskim uvjetima prikuplja, obraÿuje ili koristi njegove osobne podatke ili te podatke koristi suprotno zakonom dozvoljenoj svrsi njihova prikupljanja, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci. ýlan 194.

Uskraüivanje biraþkog prava Ko u obavljanju povjerene mu dužnosti u vezi sa izborima za institucije u Federaciji, drugog protuzakonito ne uvede u biraþki popis ili ga izbriše s biraþkog popisa ili mu na drugi naþin uskrati biraþko pravo, s ciljem da ga sprijeþi u ostvarivanju njegovog biraþkog prava, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. ýlan 195.

Povreda slobode odluþivanja biraþa (1) Ko silom, ozbiljnom prijetnjom, prinudom, podmiüiva- njem ili korišüenjem njegovog teškog imovinskog stanja ili na drugi protupravan naþin utiþe na biraþa u Federaciji da na izborima za institucije u Federaciji ili prilikom glasanja o opozivu ili na referendumu glasa za ili protiv pojedine liste, pojedinog kandidata, ili da glasa za ili protiv opoziva, za ili protiv prijedloga o kome se odluþuje referendumom, ili da uopüe ne glasa, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) ýlan biraþkog odbora ili druga osoba koja uþini kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana u vršenju povjerene joj dužnosti u vezi sa izborima, glasanjem ili referendumom, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. ýlan 196.

Prijevara pri glasanju Ko na izborima za institucije u Federaciji ili pri glasanju o opozivu predstavnika u institucijama u Federaciji ili na referendumu u Federaciji, glasa umjesto drugog pod njegovim imenom ili ponovo glasa ili pokuša ponovo glasati iako je veü glasao, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. ýlan 197.

Povreda tajnosti glasanja (1) Ko pri izboru za institucije u Federaciji ili pri glasanju o opozivu predstavnika u institucijama u Federaciji ili na referendumu u Federaciji povrijedi tajnost glasanja, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(2) Ko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protupravan naþin traži od graÿanina da kaže za koga je glasao ili kako je glasao ili je li glasao za ili protiv opoziva, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(3) ýlan biraþkog odbora ili druga osoba koja uþini kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana u vršenju povjerene joj dužnosti u vezi sa izborom ili glasanjem, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. ýlan 198.

Izborna prijevara Ko krivotvori rezultate izbora ili glasanja za institucije u Federaciji dodavanjem, lišenjem ili brisanjem glasova ili potpisa, netaþnim brojanjem glasova, neistinitim upisivanjem rezultata u izborne isprave ili na drugi naþin, ili objavi rezultate izbora ili glasanja koji ne odgovaraju obavljenom glasanju, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. ýlan 199.

Uništenje izbornih isprava Ko na izborima za institucije u Federaciji pri glasanju o opozivu predstavnika u institucijama u Federaciji ili na referendumu u Federaciji uništi, prikrije, ošteti ili oduzme kakvu ispravu o izborima ili o glasanju o opozivu ili kakav predmet koji služi za izbor ili za glasanje o opozivu, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

XVIII - GLAVA OSAMNAESTA KRIVIýNA DJELA TERORIZMA ýlan 200.

Uzimanje talaca (1) Ko drugoga zatvori, drži zatvorena ili mu na drugi naþin oduzme ili ograniþi slobodu kretanja, ili ga drži i prijeti da üe ga ubiti, ozlijediti ili nadalje zadržavati kao taoca, s ciljem da primora Federaciju da što uþini ili ne uþini, kao izriþiti ili prešutni uvjet za oslobaÿanje taoca, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ako je zbog kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana nastupila smrt otete osobe, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3) Ako je pri uþinjenju kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana uþinitelj otetu osobu s umišljajem usmrtio, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

ýlan 201.

Terorizam (1) Ko uþini teroristiþki þin s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva ili prisiljavanja organa vlasti u Federaciji da što uþini ili ne uþini, ili s ciljem ozbiljnog narušavanja ili uništavanja osnovnih politiþkih, ustavnih, privrednih ili društvenih struktura jedinica u Federaciji, kaznit üe kaznom zatvora najmanje tri godine.

(2) Ako je zbog kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana nastupila smrt jedne ili više osoba, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3) Ako je pri uþinjenju kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana uþinitelj neku osobu s umišljajem usmrtio, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(4) Teroristiþki þin, u smislu ovog þlana, podrazumijeva koju od sljedeüih namjernih radnji koja, s obzirom na svoju prirodu ili okolnost može ozbiljno oštetiti državu ili meÿunarodnu organizaciju: a) napad na život osobe koji može prouzrokovati njenu smrt; b) napad na tjelesnu cjelovitost osobe; c) protupravno zatvaranje, držanje zatvorenom ili na drugi naþin lišenje ili ograniþavanje slobode kretanja drugoj osobi, s ciljem da se nju ili nekoga drugoga prisili da što uþini, ne uþini ili trpi (otmica), ili uzimanje talaca; d) nanošenje velike štete objektima Federacije ili javnim objektima, prometnom sustavu, postrojenji- ma infrastrukture ukljuþujuüi informatiþki sustav, nepomiþnoj platformi koja se nalazi u kontinentalnom pojasu, javnom mjestu ili privatnoj imovini za koju štetu je vjerovatno da üe ugroziti ljudski život ili dovesti do znatne privredne štete; e) otmicu zrakoplova, broda ili drugog sredstva javnog saobraüaja ili prijevoza robe; f) proizvodnju, posjedovanje, sticanje, prijevoz, snabdijevanje, korišüenje ili osposobljavanje za korištenje oružja, eksploziva, nuklearnog, biološkog ili hemijskog oružja ili radioaktivnih materija, te istraživanje i razvoj biološkog i hemijskog oružja ili radioaktivnih materijala; g) ispuštanje opasnih materijala ili izazivanje požara, eksplozija ili poplava s ciljem ugrožavanja ljudskih života; h) ometanje ili zaustavljanje snabdijevanja vodom, elektriþnom energijom ili drugim osnovnim prirodnim resursom s ciljem ugrožavanja ljudskih života; i) prijetnja uþinjenjem kojeg djela iz taþ. od a) do h) ovog stava. ýlan 202.

Finansiranje teroristiþkih aktivnosti

Ko bilo na koji naþin, izravno ili neizravno, daje ili prikuplja sredstva s ciljem da se upotrijebe ili znajuüi da üe se upotrijebiti u cjelini ili djelimiþno, za uþinjenje: a) kriviþnog djela iz þl. 200. (Uzimanje talaca) i 201. (Terorizam) ovog zakona; b) drugog kriviþnog djela koje može prouzrokovati smrt ili težu tjelesnu ozljedu civilne osobe ili osobe koja aktivno ne uþestvuje u neprijateljstvima u oružanom sukobu, kad je svrha takvog djela, po njegovoj prirodi ili okolnosti, zastrašivanje stanovništva ili prisiljavanje organa vlasti u Federaciji da što uþini ili ne uþini, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

XIX - GLAVA DEVETNAESTA KRIVIýNA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE I MORALA ýlan 203.

Silovanje (1) Ko drugu osobu upotrebom sile ili prijetnje da üe izravno napasti na njezin život ili tijelo ili na život ili tijelo njoj bliske osobe prisili na spolni odnošaj ili s njim izjednaþenu spolnu radnju, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini na naroþito okrutan ili naroþito ponižavajuüi naþin, ili ako je istom prilikom prema istoj žrtvi uþinjeno više spolnih odnošaja ili s njim izjednaþenih spolnih radnji od više uþinitelja, kaznit üe se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana prouzrokovana smrt silovane osobe, ili je ona teško tjelesno ozlijeÿena, ili joj je teško narušeno zdravlje, ili je silovana ženska osoba ostala trudna, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.

(4) Kaznom iz stava 2. ovog þlana kaznit üe se ko uþini kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana zbog etniþke, narodnosne, rasne, vjerske ili jeziþke netrpeljivosti prema žrtvi.

(5) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini prema maloljetniku, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(6) Ko kriviþno djelo iz st. 2., 3. i 4. ovog þlana uþini prema maloljetniku, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje pet godina.

(7) Ako su kriviþnim djelom iz stava 2. ovog þlana prouzrokovane posljedice iz stava 3. ovog þlana, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

ýlan 204.

Spolni odnošaj s nemoünom osobom (1) Ko izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednaþenu spolnu radnju s drugom osobom iskoristivši njezinu duševnu bolest, duševnu poremeüenost, nedovoljnu duševnu razvijenost, neku drugu težu duševnu smetnju, ili kakvo drugo stanje te osobe zbog kojeg ona nije sposobna za otpor, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini prema osobi þije je stanje nesposobnosti za otpor sam izazvao ili je u tome uþestvovao, kaznit üe se po þlanu 203. (Silovanje) stav 1. ovog zakona.

(3) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini na naroþito okrutan ili naroþito ponižavajuüi naþin, ili ako je istom prigodom prema istoj žrtvi uþinjeno više spolnih odnošaja, ili s njim izjednaþenih spolnih radnji od više uþinitelja, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Ko kriviþno djelo iz stava 2. ovog þlana uþini na naroþito okrutan ili naroþito ponižavajuüi naþin, ili ako je istom prigodom prema istoj žrtvi uþinjeno više spolnih odnošaja, ili s njim izjednaþenih spolnih radnji od više uþinitelja, kaznit üe se po þlanu 203. stav 2. ovog zakona.

(5) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana prouzrokovana smrt osobe s kojom je izvršen spolni odnošaj ili s njim izjednaþena spolna radnja, ili je ona teško tjelesno ozlijeÿena, ili joj je zdravlje teško narušeno, ili ako je ženska osoba ostala trudna, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(6) Ako su kriviþnim djelom iz st. 3. i 4. ovog þlana prouzrokovane posljedice iz stava 5. ovog þlana, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine. ýlan 205.

Spolni odnošaj zloupotrebom položaja (1) Ko zloupotrebom svog položaja navede na spolni odnošaj ili s njim izjednaþenu spolnu radnju drugu osobu koja se zbog imovinskog, obiteljskog, društvenog, zdravstvenog ili drugog stanja ili teških prilika nalazi prema njemu u odnosu zavisnosti, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2) Nastavnik, odgojitelj, roditelj, usvojitelj, staratelj, oþuh, maüeha ili druga osoba koja iskorištavajuüi svoj položaj ili odnos prema maloljetniku koji joj je povjeren radi uþenja, odgoja, þuvanja ili njege izvrši s njim spolni odnošaj ili s njim izjednaþenu spolnu radnju, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

ýlan 206.

Prinuda na spolni odnošaj Ko drugu osobu prisili na spolni odnošaj ili s njim izjednaþenu spolnu radnju ozbiljnom prijetnjom nekim teškim zlom, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. ýlan 207.

Spolni odnošaj s djetetom (1) Ko izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednaþenu spolnu radnju s djetetom, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(2) Ko izvrši nasilni spolni odnošaj ili s njim izjednaþenu spolnu radnju s djetetom (þlan 203. Silovanje, stav 1.) ili s nemoünim djetetom (þlan 204. Spolni odnošaj s nemoünom osobom, stav 1.), kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(3) Ko izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednaþenu spolnu radnju s djetetom zloupotrebom položaja (þlan 205. Spolni odnošaj zloupotrebom položaja, stav 2.), kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Ko kriviþno djelo iz st. od 1. do 3. ovog þlana uþini na naroþito okrutan ili naroþito ponižavajuüi naþin, ili ako je istom prigodom prema istoj žrtvi uþinjeno više spolnih odnošaja ili s njim izjednaþenih spolnih radnji od više uþinitelja, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje pet godina.

(5) Ako je kriviþnim djelom iz st. od 1. do 3. ovog þlana prouzrokovana smrt djeteta, ili je dijete teško tjelesno ozlijeÿeno, ili mu je zdravlje teško narušeno, ili je žensko dijete ostalo trudno, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. ýlan 208.

Bludne radnje (1) Ko u sluþajevima iz þl. 203. (Silovanje), 204. (Spolni odnošaj s nemoünom osobom), 205. (Spolni odnošaj zloupotrebom položaja) i 206. (Prinuda na spolni odnošaj) ovog zakona, kada nije poþinjen ni pokušaj tog kriviþnog djela, uþini samo bludnu radnju, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2) Ko u sluþaju iz þlana 207. (Spolni odnošaj s djetetom) ovog zakona, kada nije poþinjen ni pokušaj tog kriviþnog djela, uþini samo bludnu radnju, ili ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini prema djetetu ili maloljetniku,

kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. ýlan 209.

Zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom Ko pred djetetom ili maloljetnikom þini radnje namijenjene zadovoljavanju vlastite ili tuÿe pohote, ili ko navede dijete da pred njim ili drugom osobom vrši takve radnje, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. ýlan 210.

Navoÿenje na prostituciju (1) Ko radi ostvarenja koristi navodi, potiþe ili namamljuje drugog na pružanje seksualnih usluga ili na drugi naþin omoguüi njegovu predaju drugome radi pružanja seksualnih usluga, ili bilo na koji naþin uþestvuje u organiziranju ili voÿenju pružanja seksualnih usluga, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

(2) Ko radi ostvarenja koristi silom ili prijetnjom upotrebe sile ili nanošenja veüe štete drugog prisili ili obmanom navede na pružanje seksualnih usluga, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Kaznom iz stava 2. ovog þlana kaznit üe se ko radi ostvarenja koristi, na naþin iz stava 2. ovog þlana, koristeüi tešku situaciju proisteklu iz boravka neke osobe u stranoj zemlji, prisili ili navede tu osobu na pružanje seksualnih usluga.

(4) Ko kriviþno djelo iz st. od 1. do 3. ovog þlana uþini prema djetetu ili maloljetniku, kaznit üe se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.

(5) Bez uticaja je za uþinjenje kriviþnog djela iz ovog þlana je li se osoba koja se navodi, potiþe, namamljuje ili prisiljava veü ranije bavila prostitucijom. ýlan 211.

Iskorišüavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije (1) Ko dijete ili maloljetnika snimi radi izradbe fotografija, audiovizuelnog materijala ili drugih predmeta pornografskog sadržaja, ili posjeduje ili uvozi ili prodaje ili raspaþava ili prikazuje takav materijal, ili te osobe navede na uþestvovanje u pornografskoj predstavi, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

(2) Predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za uþinjenje kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana oduzet üe se, a predmeti koji su nastali uþinjenjem kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana oduzet üe se i uništiti. ýlan 212.

Upoznavanje djeteta s pornografijom (1) Ko djetetu proda, prikaže ili javnim izlaganjem ili na drugi naþin uþini pristupaþnim spise, slike, audiovizuelne i druge predmete pornografskog sadržaja ili mu prikaže pornografsku predstavu, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2)

Predmeti iz stava 1. ovog þlana oduzet üe se. ýlan 213.

Rodoskvrnuüe

(1) Ko izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednaþenu spolnu radnju s krvnim roÿakom u ravnoj liniji ili s bratom ili sestrom, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora od šest mjeseci do dvije godine.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini s maloljetnikom, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

(3) Ko djelo iz stava 1. ovog þlana uþini s djetetom, kaznit üe se kaznom zatvora od dvije do deset godina.

XX - GLAVA DVADESETA KRIVIýNA DJELA PROTIV BRAKA, PORODICE I MLADEŽI ýlan 214.

Dvobraþnost (1) Ko sklopi novi brak iako se u braku veü nalazi, kaznit üe se kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se ko sklopi brak s osobom za koju zna da se u braku veü nalazi. ýlan 215.

Omoguüavanje sklapanja nedozvoljenog braka Ovlašüena osoba pred kojom se brak sklapa ili matiþar koji obavljajuüi svoju službenu dužnost omoguüi sklapanje braka koji je po zakonu zabranjen, ništavan ili se smatra nepostojeüim, kaznit üe se kaznom zatvora do jedne godine.

ýlan 216.

Izvanbraþna zajednica s mlaÿim maloljetnikom (1)

Punoljetna osoba koja izvanbraþno živi s maloljetnikom koji nije navršio šesnaest godina života,

kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se roditelj, usvojitelj ili staratelj koji maloljetniku u životnoj dobi izmeÿu þetrnaest i šesnaest godina života omoguüi izvanbraþni život s drugom osobom ili ga na to navede.

(3) Ko kriviþno djelo iz stava 2. ovog þlana uþini iz koristoljublja, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4) Ako se sklopi brak, kriviþno gonjenje neüe se poduzeti, a ako je poduzeto, obustavit üe se. ýlan 217.

Oduzimanje djeteta ili maloljetnika (1) Ko dijete ili maloljetnika protupravno oduzme roditelju, usvojitelju, staratelju ili osobi kojoj je povjeren, ili ko ga protupravno zadržava ili spreþava da bude s osobom koja ima to pravo ili ko onemoguüava izvršenje izvršne odluke o staranju prema djetetu ili maloljetniku, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana dijete ili maloljetnik napustio teritoriju Federacije ili teritoriju Bosne i Hercegovine, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(3) Uþinitelj koji dobrovoljno preda dijete ili maloljetnika, može se osloboditi kazne. ýlan 218.

Promjena porodiþnog stanja Ko podmetanjem, zamjenom ili na drugi naþin promijeni porodiþno stanje djeteta, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. ýlan 219.

Zapuštanje ili zlostavljanje djeteta ili maloljetnika (1) Roditelj, usvojitelj, staratelj ili druga osoba koja grubo zanemaruje svoje funkcije zbrinjavanja ili odgoja djeteta ili maloljetnika,

kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se roditelj, usvojitelj, staratelj ili druga osoba koja zlostavi dijete ili maloljetnika, prisili ga na rad koji ne odgovara njegovoj životnoj dobi, ili na pretjerani rad, ili na prosjaþenje, ili ga iz koristoljublja navodi na ponašanje koje je štetno za njegov razvoj.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz st. 1. i 2. ovog þlana dijete ili maloljetnik teško tjelesno ozlijeÿen, ili mu je teško narušeno zdravlje, ili se zbog kriviþnog djela iz st. 1. ili 2. ovog þlana dijete ili maloljetnik odao prosjaþenju, prostituciji ili drugim oblicima asocijalnog ponašanja ili delikvenciji, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina. ýlan 220.

Napuštanje djeteta Ko napusti svoje nemoüno dijete s ciljem da ga se trajno riješi, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine. ýlan 221.

Povreda porodiþnih obaveza (1) Ko grubim kršenjem svojih zakonskih porodiþnih obaveza ostavi u teškom položaju þlana porodice koji nije u stanju sam o sebi skrbiti, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana prouzrokovana smrt þlana i koji je ostavljen u teškom položaju, ili je teško tjelesno ozlijeÿen, ili mu je zdravlje teško narušeno, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(3) Pri izricanju uvjetne osude sud može uþinitelju odrediti obavezu urednog izvršavanja svoje obaveze zbrinjavanja, odgoja i izdržavanja. ýlan 222.

Nasilje u porodici (1) Ko nasiljem, drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožava mir, tjelesnu cjelovitost ili psihiþko zdravlje þlana svoje porodice, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini prema þlanu porodice s kojim živi u zajedniþkom kuüanstvu, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(3) Ako je pri uþinjenju kriviþnog djela iz st. 1. i 2. ovog þlana upotrijebljeno oružje, opasno oruÿe ili drugo sredstvo prikladno teško ozlijediti tijelo ili narušiti zdravlje, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(4) Ako je kriviþnim djelom iz st. od 1. do 3. ovog þlana þlan porodice teško tjelesno ozlijeÿen ili mu je zdravlje teško narušeno, ili ako je kriviþno djelo iz st. od 1. do 3. ovog þlana uþinjeno prema djetetu ili maloljetniku, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.

(5) Ako je kriviþnim djelom iz st. od 1. do 4. ovog þlana prouzrokovana smrt þlana porodice, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od dvije do petnaest godina.

(6) Ko usmrti þlana i kojeg je prethodno zlostavljao, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. ýlan 223.

Izbjegavanje izdržavanja (1) Ko izbjegava davanje izdržavanja za osobu koju je na osnovu izvršne sudske odluke ili izvršne nagodbe sklopljene pred drugim nadležnim organom dužan izdržavati, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Pri izricanju uvjetne osude sud može uþinitelju odrediti obavezu urednog plaüanja izdržavanja te podmirenja dospjelih obaveza.

(3) Ako je uþinitelj kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana ispunio svoju obavezu do okonþanja glavnog pretresa, može se osloboditi kazne. ýlan 224.

Spreþavanje i neizvršavanje mjera za zaštitu maloljetnika (1) Ko spreþava izvršenje odgojnih i drugih mjera suda i nadležnih organa za zaštitu maloljetnika, kaznit üe se kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Odgovorna osoba na radu u organima ili ustanovama za zaštitu, odgoj ili radno osposobljavanje maloljetnika, koja u svomu radu oþito nesavjesno postupa, pa zbog toga bude teško ugroženo zdravlje ili razvoj maloljetnika, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

XXI - GLAVA DVADESET PRVA

KRIVIýNA DJELA PROTIV ZDRAVLJA LJUDI ýlan 225.

Prenošenje zarazne bolesti (1) Ko ne postupi po propisima ili naredbama kojima nadležni organ zdravstvene službe odreÿuje preglede, dezinfekciju, odvajanje bolesnika ili drugu mjeru za suzbijanje ili spreþavanje zarazne bolesti kod ljudi, pa zbog toga doÿe do opasnosti od širenja zarazne bolesti, kaznit üe se kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se ko ne postupi po propisima ili naredbama iz stava 1. ovog þlana u pogledu suzbijanja ili spreþavanja zaraznih bolesti kod životinja, pa zbog toga doÿe do opasnosti prenošenja zarazne bolesti na ljude.

(3) Ko kriviþno djelo iz st. 1. i 2. ovog þlana uþini iz nehata, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci. ýlan 226.

Nepostupanje po zdravstvenim propisima za vrijeme epidemije Ko za vrijeme epidemije kakve zarazne bolesti ne postupi po naredbama ili odlukama donesenim na osnovu propisa nadležnog organa kojim se odreÿuju mjere za suzbijanje ili spreþavanje epidemije, kaznit üe se kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 227.

Prenošenje spolne bolesti Ko znajuüi da je zaražen spolnom bolešüu, spolnim odnošajem ili s njim izjednaþenom spolnom radnjom ili na drugi naþin drugog spolno zarazi, ako time nije uþinjeno kriviþno djelo teške tjelesne ozljede, kaznit üe se kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 228.

Zapošljavanje lica oboljelih od zarazne bolesti (1) Ko u bolnici, porodilištu, javnom domu, školi, privrednom društvu ili drugoj pravnoj osobi, obrtu ili kod samostalnog privrednika, u djelatnosti u kojoj se rukuje prehrambenim proizvodima ili koja obavlja higijenske usluge ili u sliþnoj djelatnosti, protivno zdravstvenim propisima, zaposli ili drži zaposlenom osobu koja boluje od zarazne bolesti, pa zbog toga doÿe do opasnosti od širenja zarazne bolesti, kaznit üe se kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini iz nehata,

kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

ýlan 229.

Nesavjesno lijeþenje (1) Doktor medicine ili doktor stomatologije koji obavljajuüi svoju aktivnost primijeni oþito neprikladno sredstvo ili oþito neprikladan naþin lijeþenja ili ne primijeni odgovarajuüe higijenske mjere, pa time prouzrokuje pogoršanje zdravstvenog stanja neke osobe, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se drugi zdravstveni djelatnik koji pri pružanju medicinske pomoüi ili njege postupi nesavjesno i time prouzrokuje pogoršanje zdravstvenog stanja neke osobe.

(3) Doktor medicine ili doktor stomatologije koji kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini iz nehata, kaznit üe se kaznom zatvora do jedne godine.

(4) Kaznom iz stava 3. ovog þlana kaznit üe se drugi zdravstveni djelatnik koji kriviþno djelo iz stava 2. ovog þlana uþini iz nehata. ýlan 230.

Samovoljno lijeþenje (1) Ko drugog bez njegovog pristanka lijeþi, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(2) Doktor medicine ili doktor stomatologije koji preduzme hirurški ili drugi medicinski zahvat na tijelu drugog, bez njegovog izriþitog i valjano pisanog pristanka, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(3) Nema kriviþnog djela iz st. 1. i 2. ovog þlana kad je zakonom propisano prisilno lijeþenje ili je lijeþenje hirurški ili drugi medicinski zahvat preduzet prema osobi koja nije pri svijesti ili je nesposobna za rasuÿivanje, a nije dostupan þlan uže porodice ili zakonski zastupnik, a odgodom lijeþenja ili zahvata bio bi ugrožen njezin život ili bi došlo do znatnog pogoršanja njenog zdravlja. ýlan 231.

Nedozvoljeno presaÿivanje dijelova ljudskog tijela (1) Ko medicinski neopravdano uzme radi presaÿivanja dio ljudskog tijela s pristankom živog davaoca ili ko medicinski neopravdano presadi dio ljudskog tijela s pristankom primaoca, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se ko medicinski opravdano uzme, radi presaÿivanja, dio ljudskog tijela bez pristanka živog davaoca, ili ko medicinski opravdano presadi dio ljudskog tijela bez pristanka primaoca.

(3) Ko medicinski neopravdano uzme, radi presaÿivanja, dio ljudskog tijela bez pristanka živog davaoca ili ko medicinski neopravdano presadi dio ljudskog tijela bez pristanka primaoca, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4) Ko, radi presaÿivanja, uzme dio tijela umrle osobe prije nego što je smrt na propisani naþin utvrÿena, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(5) Ko, radi presaÿivanja, uzme dio tijela umrle osobe iako zna da se ta osoba za života tome izriþito pisano protivila, ili ko uzme radi presaÿivanja dio tijela umrle maloljetne ili duševno bolesne osobe, bez izriþitog pisanog pristanka njenog zakonskog zastupnika, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(6) Ko, za nagradu ili radi zarade, da dio svog tijela ili dio tijela druge žive ili umrle osobe, radi presaÿivanja, ili u tome posreduje, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

(7) Doktor medicine koji uþini kriviþno djelo iz st. 1., 2. i 4. ovog þlana, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, a doktor medicine koji uþini kriviþno djelo iz stava 3. ovog þlana, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine. ýlan 232.

Nepružanje medicinske pomoüi Doktor medicine, doktor stomatologije ili drugi zdravstveni djelatnik koji ne pruži neodgodivu medicinsku pomoü osobi kojoj je takva pomoü potrebna, iako je svjestan ili je mogao i morao biti svjestan da zbog toga može nastupiti teško narušavanje zdravlja ili smrt te osobe, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine. ýlan 233.

Nadrilijeþništvo Ko se, nemajuüi propisanu struþnu spremu, neovlašüeno bavi lijeþenjem ili drugom zdravstvenom djelatnošüu, kaznit üe se kaznom zatvora do jedne godine i novþanom kaznom.

ýlan 234.

Proizvodnja i stavljanje u promet škodljivih živežnih namirnica (1) Ko proizvodi radi prodaje ili prodaje ili nudi na prodaju ili na drugi naþin stavlja u promet živežne namirnice, jelo, piüe ili druge proizvode škodljive za zdravlje ljudi, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2) Ko djelo iz stava 1. ovog þlana uþini iz nehata, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(3)

Škodljive namirnice i predmeti oduzet üe se. ýlan 235.

Nesavjesni pregled mesa za prehranu

(1) Veterinar ili drugi ovlašteni veterinarski djelatnik koji pri pregledu stoke za klanje ili mesa namijenjenog prehrani ljudi postupi nesavjesno ili protivno propisima ne obavi pregled stoke ili mesa, pa time omoguüi stavljanje u promet mesa škodljivog za zdravlje ljudi, kaznit üe se kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Veterinar ili drugi ovlašteni veterinarski djelatnik koji kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini iz nehata, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 236.

Zagaÿivanje vode za piüe i živežnih namirnica (1) Ko škodljivom ili kakvom drugom materijom zagadi vodu koja ljudima služi za piüe ili živežne namirnice, pa time prouzrokuje opasnost za život ili zdravlje ljudi, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini iz nehata, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri mjeseca. ýlan 237.

Služenje alkoholnih piüa mlaÿim maloljetnicima Ko u ugostiteljskom objektu ili drugom objektu u kojem se prodaju alkoholna piüa posluži maloljetnika koji nije navršio šesnaest godina života žestokim alkoholnim piüem ili ga posluži drugim alkoholnim piüem u koliþinama koje mogu izazvati pijanstvo maloljetnika,

kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

ýlan 238.

Neovlašüena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga (1) Ko neovlašüeno proizvodi, preraÿuje, prodaje ili nudi na prodaju ili radi prodaje kupuje, drži ili prenosi ili posreduje u prodaji ili kupovini ili na drugi naþin neovlašteno stavlja u promet materije ili pripravke propisom proglašene opojnim drogama, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ko organizira grupu ljudi u cilju uþinjenja kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana, ili ko postane þlanom takve organizirane grupe ljudi, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(3) Ko neovlašüeno izraÿuje, nabavlja, posreduje ili daje na upotrebu opremu, materijal ili supstancu za koje zna da su namijenjene proizvodnji opojnih droga, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4) Opojne droge i sredstva za njihovu proizvodnju oduzet üe se. ýlan 239.

Posjedovanje i omoguüavanje uživanja opojnih droga (1) Ko navodi drugog na uživanje opojne droge ili mu daje opojnu drogu da je uživa on ili druga osoba ili stavi na raspolaganje prostorije radi uživanja opojne droge ili na drugi naþin drugom omoguüuje uživanje opojne droge, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini prema djetetu, maloljetniku ili prema više osoba, ili ako su prouzrokovane naroþito teške posljedice, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Ko neovlašteno posjeduje opojnu drogu, kaznit üe se kaznom zatvora do jedne godine.

(4) Opojne droge oduzet üe se. ýlan 240.

Teška kriviþna djela protiv zdravlja ljudi

(1) Ako je kriviþnim djelom iz þlana 225. (Prenošenje zaraz- ne bolesti) st. 1. i 2.; þlana 228.

(Zapošljavanje osoba obo- ljelih od zarazne bolesti) stav 1.; þlana 229. (Nesavjesno lijeþenje) st. 1. i 2.; þlana 233. (Nadrilijeþ- ništvo); 234. (Proizvodnja i stavljanje u promet škodljivih živežnih namirnica) stav 1.; þlana 235. (Nesavjesni pregled mesa za prehranu) stav 1. i þlana 236. (Zagaÿivanje vode za piüe i živežnih namirnica) stava 1. ovog zakona prouz- rokovana teška tjelesna ozljeda neke osobe, ili joj je zdravlje teško narušeno, ili postojeüa bolest znatno pogoršana, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(2) Ako je kriviþnim djelom navedenim u stavu 1. ovog þlana prouzrokovana smrt jedne ili više osoba, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz þlana 225. stav 3.; þlana 228. stav 2.; þlana 229. stav 3.; þlana 234. stav 2.; þlana 235. stav 2. i þlana 236. stav 2. ovog zakona prouzrokovana teška tjelesna ozljeda neke osobe, ili joj je zdravlje teško narušeno, ili postojeüa bolest znatno pogoršana, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina (4) Ako je kriviþnim djelom navedenim u stavu 3. ovog þlana prouzrokovana smrt jedne ili više osoba, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

XXII - GLAVA DVADESET DRUGA KRIVIýNA DJELA PROTIV PRIVREDE, POSLOVANJA I SIGURNOSTI PLATNOG PROMETA ýlan 241.

Povreda ravnopravnosti u vršenju privredne djelatnosti (1) Ko zloupotrebom svog službenog ili uticajnog položaja ili ovlašüenja ograniþi slobodno kretanje ljudi, roba i kapitala na podruþju Federacije, uskrati ili ograniþi pravo privrednog društva ili druge pravne ili fiziþke osobe da se na teritoriji Federacije bavi prometom robe i usluga, ili ko stavi privredno društvo ili drugu pravnu ili fiziþku osobu u neravnopravan položaj prema drugim osobama u pogledu uvjeta za rad ili za vršenje prometa robe i usluga ili ograniþi slobodnu razmjenu robe i usluga na podruþju Federacije, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Službena ili odgovorna osoba u Federaciji koja zloupotrebom svog službenog položaja ili ovlašüenja ograniþi slobodno kretanje ljudi, robe i kapitala izmeÿu entiteta ili izmeÿu entiteta i Distrikta Brþko Bosne i Hercegovine, uskrati ili ograniþi pravo privrednog društva ili druge pravne ili fiziþke osobe da se na podruþju drugog entiteta ili Distrikta Brþko Bosne i Hercegovine bavi prometom robe i usluga; ili stavi privredno društvo ili drugu pravnu ili fiziþku osobu u neravnopravan položaj prema drugim osobama u pogledu uvjeta rada ili uvjeta vršenja prometa robe i usluga, ili ograniþi slobodnu razmjenu robe i usluga izmeÿu entiteta i Distrikta Brþko Bosne i Hercegovine, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do osam godina. ýlan 242.

Nesavjesno privredno poslovanje (1) Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja kršenjem zakona ili drugog propisa u Federaciji oþito nesavjesno posluje pa time prouzrokuje znatnu imovinsku štetu toj pravnoj osobi, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana prouzrokovana prisilna likvidacija ili steþaj pravne osobe, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. ýlan 243.

Prouzrokovanje steþaja (1) Ko znajuüi za svoju prezaduženost ili nesposobnost za plaüanje, obustavljajuüi naplaüivanje svojih tražbina s ciljem da smanji buduüu steþajnu masu, prekomjerno troši, otuÿuje imovinu u bescijenje, preuzme nesrazmjernu obavezu, lahkomisleno koristi ili daje zajmove, sklopi posao s osobom nesposobnom za plaüanje, propusti blagovremeno naplatiti svoje tražbine ili na drugi naþin koji je u oþitoj suprotnosti s urednim privreÿivanjem umanji svoju imovinu, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se ko kao odgovorna osoba u pravnoj osobi uþini kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana.

(3) Ko kriviþno djelo iz st. 1. i 2. ovog þlana uþini iz nehata, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. ýlan 244.

Lažni steþaj (1) Ko u cilju izbjegavanja plaüanja svojih obaveza, prividnim ili stvarnim umanjenjem svoje imovine prouzrokuje steþaj tako što: a) cijelu ili dio imovine prividno ili ispod tržišne vrijednosti proda, prikrije, besplatno ustupi ili uništi; b) zakljuþi fiktivne ugovore o dugu ili prizna nepostojeüe tražbine; c) prikrije, uništi, preinaþi ili tako vodi poslovne knjige, isprave ili spise koje je po zakonu ili drugom propisu obavezan voditi, da se iz njih ne može utvrditi stvarno imovinsko stanje, ili to stanje saþinjavanjem lažnih isprava ili na drugi naþin prikaže takvim da se po toj osnovi može otvoriti steþaj, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(2) Ako su kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana prouzrokovane teške posljedice povjeritelju, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

ýlan 245.

Zloupotreba u steþajnom postupku (1) Ko u steþajnom postupku prijavi lažnu tražbinu ili tražbinu u lažnom isplatnom redu da bi time ostvario pravo koje mu ne pripada, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se povjeritelj, þlan odbora povjeritelja ili steþajni upravitelj koji za sebe ili drugog primi imovinsku korist ili obeüanje imovinske koristi da bi se donijela ili da se ne bi donijela odreÿena odluka, ili da bi se na drugi naþin oštetio barem jedan povjeritelj u steþajnom postupku.

(3) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe ko povjeritelju, þlanu odbora povjeritelja ili steþajnom upravitelju dade ili obeüa imovinsku korist radi uþinjenja kriviþnog djela iz stava 2. ovog þlana. ýlan 246.

Ošteüenje povjeritelja (1) Ko znajuüi da je postao nesposoban za plaüanje isplatom duga ili na drugi naþin stavi kojeg povjeritelja u povoljniji položaj i time ošteti najmanje jednog od svojih povjeritelja, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja znajuüi da je pravna osoba postala nesposobna za plaüanje, u cilju izigravanja ili ošteüivanja povjeritelja prizna neistinitu tražbinu, sastavi lažni ugovor ili drugom prijevarnom radnjom ošteti povjeritelja pravne osobe, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz st. 1. i 2. ovog þlana prouzrokovana šteta koja prelazi 500.000 KM, ili postupak sanacije ili steþaja prema ošteüeniku, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. ýlan 247.

Zloupotreba ovlasti u privrednom poslovanju (1) Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za tu pravnu osobu: a) stvara ili drži nedozvoljene fondove u zemlji ili izvan nje; b) sastavljanjem isprava neistinitog sadržaja, lažnim bilansama, procjenama ili inventurom ili drugim lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem þinjenica, neistinito prikazuje stanje i kretanje sredstava i ishoda poslovanja, pa time dovede u zabludu upravu pravne osobe pri donošenju odluka o poslovima upravljanja; c) uskrati plaüanje poreznih i drugih fiskalnih obaveza utvrÿenih zakonom; d)

sredstva kojima rapolaže koristi protivno njihovoj namjeni;

e) na drugi naþin grubo povrijedi ovlasti raspolaganja, korištenja ili upravljanja imovinom pravne osobe, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist koja prelazi 200.000 KM, uþinitelj üe se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. ýlan 248.

Zloupotreba u postupku privatizacije (1) Ko u postupku privatizacije, s ciljem da sebi ili drugoj osobi pribavi kakvu korist, drugom nanese kakvu štetu ili teže povrijedi prava drugog, smanji kupoprodajnu cijenu ili omoguüi kupnju znatno ispod cijene pravne osobe u privatizaciji, dajuüi netaþne podatke ili skrivajuüi podatke o imovini, prihodima, teretima, rashodima i drugim pravima ili þinjenicama od uticaja na utvrÿivanje stvarne cijene, kaznit üe se kaznom zatvora do pet godina.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana šteta koja prelazi 300.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana šteta koja prelazi 800.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina.

(4) Službena ili odgovorna osoba koja, znajuüi za radnje iz stava 1. ovog þlana, iskorištavanjem svog službenog položaja ili ovlašüenja, prekoraþenjem granica svog službenog ovlašüenjai ili propuštanjem svoje službene dužnosti, uþini ili propusti uþiniti službenu radnju u postupku privatizacije, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina. ýlan 249.

Izrada lažne bilanse Ko s ciljem da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da drugom nanese kakvu štetu u pravnoj osobi izradi lažnu bilansu kojom se utvrÿuje dobit ili gubitak te pravne osobe ili kojom se utvrÿuje udio svakog þlana pravne osobe u dobiti ili gubitku, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. ýlan 250.

Zloupotreba procjene (1) Ovlašüeni procjenitelj koji prilikom procjene imovine pravne osobe zloupotrijebi svoju ovlast, pa time sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili drugom nanese kakvu štetu,

kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana šteta koja prelazi 10.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana šteta koja prelazi 50.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. ýlan 251.

Prijevara u privrednom poslovanju (1) Ko kao zastupnik ili predstavnik pravne osobe s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi toj ili drugoj pravnoj osobi, upotrebom nenaplativih akceptnih naloga, þekova za koje zna da nemaju pokriüe ili na drugi naþin dovede nekoga u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuÿe imovine što uþini ili ne uþini, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist ili je prouzrokovana šteta koja prelazi 10.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist ili je prouzrokovana šteta koja prelazi 50.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. ýlan 252.

Sklapanje štetnog ugovora (1) Ko kao zastupnik ili predstavnik pravne osobe u njezinoj privrednoj aktivnosti sklopi ugovor za koji zna da je za tu pravnu osobu štetan, ili sklopi ugovor protivno ovlašüenju i time prouzrokuje štetu pravnoj osobi, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2) Ako je uþinitelj kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana za to primio protupravnu korist ili obeüanje koristi ili ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana prouzrokovana šteta koja prelazi 200.000 KM, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina. ýlan 253.

Stvaranje monopolistiþkog položaja na tržištu

Ko u pravnoj osobi sklopi sporazum kojim se druga pravna ili fiziþka osoba ograniþava u slobodnom prometu robe ili usluga na odreÿenom podruþju ili s odreÿenim pravnim ili fiziþkim osobama, ili sklopi sporazum kojim se na drugi naþin stvara monopolistiþki položaj odreÿenih pravnih ili fiziþkih osoba na tržištu, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. ýlan 254.

Odavanje i neovlašüeno pribavljanje poslovne tajne (1) Ko neovlašüeno drugome saopüi, preda ili na drugi naþin uþini dostupnim poslovnu tajnu ili ko poslovnu tajnu pribavlja s ciljem da je preda nepozvanoj osobi, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2) Ko uþini kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana s ciljem odnošenja poslovne tajne izvan zemlje, ili ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist ili je prouzrokovana znatna šteta, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. ýlan 255.

Odavanje i korišüenje burzovnih tajnih podataka (1) Ko poslovne podatke burze koji nisu pristupaþni svim sudionicima burze saopüi nepozvanoj osobi, ili ko doÿe do takvih podataka, pa njihovim korištenjem na burzi ostvari protupravnu imovinsku korist, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist koja prelazi 10.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist koja prelazi 50.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina. ýlan 256.

Krivotvorenje vrijednosnih papira (1) Ko izradi lažne vrijednosne papire s ciljem da ih stavi u opticaj kao prave, ili ko preinaþi takve prave vrijednosne papire s ciljem da ih stavi u opticaj, ili ko pribavlja lažne vrijednosne papire s ciljem da ih stavi u opticaj kao prave, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ko lažni vrijednosni papir koji je primio kao pravi, znajuüi ili saznavši da je lažno naþinjen ili preinaþen, stavi u opticaj,

kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(3)

Lažni vrijednosni papiri oduzet üe se. ýlan 257.

Krivotvorenje kreditnih i ostalih kartica bezgotovinskog plaüanja

(1) Ko s ciljem da je upotrijebi kao pravu izradi lažnu kreditnu karticu ili drugu karticu bezgotovinskog plaüanja, ili ko preinaþi takvu pravu karticu, ili ko takvu lažnu karticu upotrijebi kao pravu, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist koja prelazi 10.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(4) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist koja prelazi 50.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina.

(5)

Lažne kreditne kartice i kartice za bezgotovinsko plaüanje oduzet üe se. ýlan 258.

Krivotvorenje znakova za vrijednost

(1) Ko izradi lažne biljege, poštanske marke ili druge znakove za vrijednost izdate na osnovu propisa, ili ko preinaþi koji od takvih pravih znakova za vrijednost s ciljem da ih upotrijebi kao prave ili da ih drugom dade na upotrebu, ili ko takve lažne znakove za vrijednost upotrijebi kao prave ili ih s tim ciljem pribavi, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako su znakovi za vrijednost iz stava 1. ovog þlana veüe vrijednosti, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ko odstranjenjem žiga kojim se znakovi iz stava 1. ovog þlana poništavaju ili kojim drugim naþinom u svrhu ponovne upotrebe ide za tim da takvim znakovima dade izgled kao da nisu upotrijebljeni, ili ko takve upotrijebljene znakove za vrijednost upotrijebi ili proda kao da vrijede, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(4) Lažni znakovi za vrijednost oduzet üe se. ýlan 259.

Krivotvorenje znakova za obilježavanje robe, mjera i utega (1) Ko s ciljem da ih upotrijebi kao prave izradi lažne peþate, žigove, marke ili druge znakove za obilježavanje domaüe ili strane robe kojima se žigoše zlato, srebro, stoka, drvo ili neka druga roba, ili ko s istim ciljem takve prave znakove preinaþi, ili ko takve lažne znakove upotrijebi kao prave, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se ko krivotvori mjere ili utege.

(3) Lažni znakovi, mjere i utezi oduzet üe se. ýlan 260.

Izrada, nabavka, posjed, prodaja i davanje na upotrebu sredstava za krivotvorenje (1) Ko izraÿuje, nabavlja, posjeduje, prodaje ili daje na upotrebu sredstva za izradu lažnog novca, lažnih kreditinih ili ostalih kartica bezgotovinskog plaüanja ili lažnih vrijednosnih papira, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ko izraÿuje, nabavlja, posjeduje, prodaje ili daje na upotrebu sredstva za izradu lažnih znakova za vrijednost izdatih na osnovu propisa ili lažnih znakova za obilježavanje robe, te lažnih mjera i utega, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(3)

Sredstva iz st. 1. i 2. ovog þlana oduzet üe se. ýlan 261.

Krivotvorenje ili uništenje poslovnih ili trgovaþkih knjiga ili isprava

(1) Ko u poslovne ili trgovaþke knjige, isprave ili spise koje je dužan voditi na osnovu zakona ili drugog propisa unese neistinite podatke ili ne unese neki važan podatak, ili svojim potpisom ili peþatom ovjeri poslovnu ili trgovaþku knjigu, ispravu ili spis s neistinitim sadržajem, ili svojim potpisom ili peþatom omoguüi izradu poslovne ili trgovaþke knjige, isprave ili spisa s neistinitim sadržajem, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se ko neistinitu poslovnu ili trgovaþku knjigu, ispravu ili spis upotrijebi kao da su istiniti, ili ko uništi, ošteti, prikrije ili na drugi naþin uþini neupotrebljivom poslovnu ili trgovaþku knjigu, ispravu ili spis. ýlan 262.

Povreda pronalazaþkog prava Ko u poslovanju neovlašteno upotrijebi tuÿi prijavljeni ili propisima zaštiüeni pronalazak, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

ýlan 263.

Neovlašüeno korišüenje tuÿeg modela i uzorka (1) Ko na svom proizvodu u prometu neovlašüeno upotrijebi tuÿi prijavljeni ili modelom ili uzorkom zaštiüeni vanjski oblik, sliku ili crtež, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ko neovlašüeno objavi predmet prijave tuÿeg modela ili uzorka, kaznit üe se novþanom kaznom i kaznom zatvora do pet godina. ýlan 264.

Neovlašüena upotreba tuÿe tvrtke Ko se u cilju obmane kupca ili korisnika usluga posluži tuÿom tvrtkom, žigom, zaštitnim znakom ili posebnom oznakom robe ili unese pojedina obilježja tuÿe oznake u svoju tvrtku, žig, zaštitni znak ili posebnu oznaku robe, kaznit üe se kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 265.

Obmana kupaca (1) Ko s ciljem obmane kupaca stavi u promet proizvode s oznakom u koju su uneseni podaci koji ne odgovaraju sadržaju, vrsti, porijeklu ili kakvoüi proizvoda, ili stavi u promet proizvode koji po svojoj težini ili kakvoüi ne odgovaraju onome što se redovno pretpostavlja kod takvih proizvoda, ili stavi u promet proizvode bez oznake o sadržaju, vrsti, porijeklu ili kakvoüi proizvoda kad je takva oznaka propisana, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine i novþanom kaznom.

(2) Ko s ciljem obmane kupaca lažno objavi sniženje cijene proizvoda, rasprodaju robe po sniženim cijenama ili na drugi naþin lažnom reklamom obmanjuje kupce u pogledu cijene proizvoda koje prodaje, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 266.

Nedozvoljena trgovina zlatnim novcem i zlatom (1) Ko se protivno propisima bavi trgovinom zlatnim novcem ili zlatom u vrijednosti koja prelazi 10.000 KM, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako je uþinitelj djela iz stava 1. ovog þlana organizirao mrežu preprodavatelja ili posrednika,

kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Zlatni novac ili zlato koje je bilo predmetom nedozvoljene trgovine oduzet üe se. ýlan 267.

Nedozvoljena trgovina (1) Ko, nemajuüi ovlašüenja za trgovinu, nabavi robu ili druge predmete opüe potrošnje u vrijednosti koja prelazi 10.000 KM u cilju prodaje, ili ko se neovlašüeno u veüem obimu bavi trgovinom ili posredovanjem u trgovini ili zastupanjem u prometu roba i usluga, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2) Ako je uþinitelj djela iz stava 1. ovog þlana organizirao mrežu preprodavatelja ili posrednika, ili je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist koja prelazi 30.000 KM, ili se radi o robi ili predmetima þiji je promet zabranjen ili ograniþen propisima, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3)

Roba i predmeti nedozvoljene trgovine oduzet üe se. ýlan 268.

Obmana pri dobijanju kredita ili drugih pogodnosti

(1) Ko s ciljem da za sebe ili drugog pribavi kredit, ulagaþka sredstva, subvencije ili kakvu drugu pogodnost, davatelju kredita ili osobi nadležnoj za odobravanje pogodnosti dade neistinite ili nepotpune podatke o imovinskom stanju ili druge podatke znaþajne za dobijanje kredita ili druge pogodnosti, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljen kredit ili druge pogodnosti iz stava 1. ovog þlana u vrijednosti koja prelazi 10.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljen kredit ili druge pogodnosti iz stava 1. ovog þlana u vrijednosti koja prelazi 50.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina.

(4) Ko dobijeni kredit, ulagaþka sredstva, subvenciju ili kakvu drugu pogodnost iskoristi u drugu svrhu od one za koju su mu ta sredstva odobrena, kaznit üe se novþanom kaznom i kaznom zatvora do dvije godine. ýlan 269.

Nedozvoljeno bavljenje bankarskom djelatnošüu

(1) Ko se bez odobrenja ili protivno uvjetima pod kojima je odobrenje dano bavi bankarskom djelatnošüu, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist koja prelazi 10.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist koja prelazi 50.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina.

(4) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist koja prelazi 200.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina. ýlan 270.

Nedozvoljena proizvodnja (1) Ko proizvede ili preradi robu þija je proizvodnja ili prerada zabranjena, ako takvim djelom nije uþinjeno drugo kriviþno djelo s propisanom težom kaznom, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2)

Roba iz stava 1. ovog þlana i sredstva za njenu proizvodnju ili preradu oduzet üe se. ýlan 271.

Zloupotreba þeka i kartice

(1) Ko zloupotrebom þeka, kreditne ili druge kartice bezgotovinskog plaüanja na þiju upotrebu ima pravo, banku ili drugu pravnu osobu obaveže na isplatu iznosa za koji zna da nema pokriüa, a koji je ugovorom o upotrebi þekova ili kartice izriþito zabranjen, kaznit üe se novþanom kaznom i kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz st. 1. i 2. ovog þlana pribavljena imovinska korist koja prelazi 50.000 KM, uþinitelj se üe kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina. ýlan 272.

Pranje novca (1) Ko novac ili imovinu za koju zna da su pribavljeni uþinjenjem kriviþnog djela primi, zamijeni, drži, njome raspolaže, upotrijebi u privrednom ili drugom poslovanju ili na drugi naþin prikrije ili pokuša prikriti,

kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ako je novac ili imovinska korist iz stava 1. ovog þlana velike vrijednosti, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Ako je pri uþinjenju kriviþnog djela iz st. 1. i 2. ovog þlana uþinitelj postupio iz nehata u odnosu na okolnost da su novac ili imovinska korist pribavljeni kriviþnim djelom, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(4) Novac i imovinska korist iz st. od 1. do 3. ovog þlana oduzet üe se.

XXIII - GLAVA DVADESET TREûA KRIVIýNA DJELA IZ OBLASTI POREZA ýlan 273.

Porezna utaja (1) Ko za sebe ili drugog izbjegne plaüanje davanja propisanih poreznim zakonodavstvom u Federaciji ili doprinosa socijalnog osiguranja propisanih u Federaciji, ne dajuüi zahtjevane podatke ili dajuüi lažne podatke o svom steþenom oporezivom prihodu ili o drugim þinjenicama koje su od uticaja na utvrÿivanje iznosa takvih obaveza, a iznos obaveze þije se plaüanje izbjegava prelazi 10.000 KM, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ko uþini kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana, a iznos obaveze þije se plaüanje izbjegava prelazi 50.000 KM, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Ko uþini kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana, a iznos obaveze þije se plaüanje izbjegava prelazi 200.000 KM, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine. ýlan 274.

Lažna porezna isprava (1) Ko izda lažnu ispravu þije se podnošenje zahtijeva po poreznom zakonodavstvu u Federaciji, ili ko ne izda ispravu þije se izdavanje po poreznom zakonodavstvu u Federaciji zahtijeva, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini u odnosu na veüi broj isprava, ili ako je ugrožena naplata veüeg iznosa javnog prihoda, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

ýlan 275.

Nepravilno izdvajanje sredstava pravnih osoba Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je po poreznom zakonodavstvu u Federaciji naroþito odgovorna za porezne obaveze pravne osobe, a koja je odobrila izdvajanje sredstava pravne osobe u druge svrhe, a ne za plaüanje porezne obaveze pravne osobe, pa je time prouzrokovana nesposobnost pravne osobe za blagovremeno podmirenje porezne obaveze, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. ýlan 276.

Podnošenje lažne porezne prijave Ko dostavi poreznom tijelu lažnu prijavu ili drugi lažni podatak þije se podnošenje po poreznom zakonodavstvu u Federaciji zahtijeva, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. ýlan 277.

Spreþavanje poreznog službenika u obavljanju službene radnje (1) Ko silom ili prijetnjom upotrebe sile spreþava ili nastoji sprijeþiti poreznog službenika u obavljanju njegove službene dužnosti, ili ko ga na isti naþin prisili ili nastoji prisiliti da službenu funkcija ne obavi, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2) Ako pri uþinjenju kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana uþinitelj poreznog službenika uvrijedi ili zlostavi, ili ga lahko tjelesno ozlijedi, ili prijeti upotrebom oružja, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.

(3) Uþinitelj kriviþnog djela iz st. 1. i 2. ovog þlana koji je bio izazvan protuzakonitim ili grubim postupanjem poreznog službenika, može se osloboditi kazne. ýlan 278.

Napad na poreznog službenika u obavljanju službene dužnosti (1) Ko napadne ili ozbiljno prijeti da üe napasti poreznog službenika ili osobu koja poreznom službeniku pomaže u otkrivanju i istrazi povrede poreznih propisa u Federaciji, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2) Ako pri uþinjenju kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana uþinitelj poreznog službenika ili osobu koja poreznom službeniku pomaže lahko tjelesno ozlijedi, ili prijeti upotrebom oružja,

kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ako je pri uþinjenju kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana uþinitelj poreznog službenika ili osobu koja poreznom službeniku pomaže teško tjelesno ozlijedio, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Uþinitelj kriviþnog djela iz st. od 1. do 3. ovog þlana koji je bio izazvan protuzakonitim ili grubim postupanjem poreznog službenika ili osobe koja poreznom službeniku pomaže, može se osloboditi kazne.

(5) Kriviþna djela iz st. od 1. do 3. ovog þlana odnose se i na službene osobe u Federaciji koje vrše poslove otkrivanja i istrage povrede poreznih propisa.

XXIV - GLAVA DVADESET ýETVRTA KRIVIýNA DJELA PROTIV RADNIH ODNOSA ýlan 279.

Povreda ravnopravnosti u zapošljavanju Ko uskrati ili ograniþi pravo graÿanima na slobodno zapošljavanje na podruþju Federacije pod jednakim uvjetima koji vrijede u mjestu zapošljavanja, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. ýlan 280.

Povreda prava iz radnog odnosa Ko kršenjem propisa ili opüeg akta ili kolektivnog ugovora o zasnivanju ili prestanku radnog odnosa, o plaüi ili drugim primanjima, o radnom vremenu, o odmoru ili odsustvu, zaštiti žena, mladeži i invalida ili o zabrani prekovremenog ili noünog rada uskrati ili ograniþi zaposleniku pravo koje mu pripada, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 281.

Povreda prava za vrijeme privremene nezaposlenosti Ko kršenjem propisa ili opüeg akta o pravima graÿana za vrijeme privremene nezaposlenosti drugom uskrati pravo koje mu po tom propisu ili opüem aktu pripada, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 282.

Povreda prava iz socijalnog osiguranja

Ko kršenjem propisa ili opüeg akta o socijalnom osiguranju uskrati ili ograniþi nekoj osobi pravo iz socijalnog osiguranja koje joj pripada, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 283.

Zloupotreba prava iz socijalnog osiguranja Ko lažnim prikazivanjem da je bolestan ili prouzrokovanjem bolesti ili nesposobnosti za rad postigne da mu se iz socijalnog osiguranja prizna pravo koje mu inaþe po propisu ili opüem aktu ne bi pripalo, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 284.

Neizvršenje odluke o vraüanju na rad Službena ili odgovorna osoba u pravnoj osobi ili samostalni privrednik koji ne postupi po pravomoünoj odluci kojom je odluþeno o vraüanju radnika na rad, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. ýlan 285.

Nepoduzimanje mjera zaštite pri radu (1) Odgovorna osoba u pravnoj osobi ili samostalni privrednik koji kršenjem zakona ili drugog propisa ili opüeg akta o mjerama zaštite pri radu ne provede propisane mjere zaštite pri radu, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Pri izricanju uvjetne osude sud može uþinitelju odrediti obavezu da u odreÿenom roku postupi po propisima o mjerama zaštite pri radu.

XXV - GLAVA DVADESET PETA KRIVIýNA DJELA PROTIV IMOVINE ýlan 286.

Kraÿa (1) Ko tuÿu pokretninu oduzme drugom s ciljem da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protupravu imovinsku korist, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako je ukradena stvar male vrijednosti, a uþinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti,

kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(3) Uþinitelj kriviþnog djela iz st. 1. i 2. ovog þlana koji ukradenu stvar vrati ošteüeniku prije nego sazna da je otkriven, može se osloboditi kazne. ýlan 287.

Teška kraÿa (1) Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit üe se ko kraÿu (þlan 286. Kraÿa, stav 1.) uþini: a) obijanjem, provaljivanjem ili drugim savladava- njem veüih prepreka da doÿe do tvari iz zatvorenih zgrada, soba, blagajni, ormara ili drugih zatvorenih prostorija ili prostora; b) na naroþito opasan ili naroþito drzak naþin; c) iskorišüavanjem stanja nastalog požarom, poplavom, potresom ili drugom nesreüom; d) iskorišüavanjem bespomoünosti ili drugog naroþito teškog stanja druge osobe.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se uþinitelj kriviþnog djela kraÿe (þlan 286. stav 1.): a) ako je ukradena stvar velike vrijednosti, a uþinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti; b) ako ukradena stvar služi u vjerske svrhe ili je stvar ukradena iz vjerske ili druge zgrade ili prostorije koja služi za vjerske obrede; c) ako je ukradeno kulturno dobro ili stvar od naroþitog nauþnog, umjetniþkog, povijesnog ili tehniþkog znaþenja ili se nalazi u javnoj zbirci, zaštiüenoj privatnoj zbirci ili je izložena za javnost.

(3) Novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine kaznit üe se ko uþini kraÿu (þlan 286. stav 2.) na naþin i pod okolnostima iz stava 1. ili stava 2., taþ. 2. i 3. ovog þlana.

(4) Kaznom zatvora od jedne do osam godina kaznit üe se ko kraÿu (þlan 286. stav 1.) uþini u sastavu grupe ljudi, ili ako je sa sobom imao kakvo oružje ili opasno oruÿe radi poþinjenja djela. ýlan 288.

Razbojniþka kraÿa (1) Ko je zateþen pri uþinjenju kriviþnog djela kraÿe, pa s ciljem da ukradenu stvar zadrži, upotrijebi silu protiv neke osobe ili prijetnju da üe izravno napasti na njezin život ili tijelo, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana neka osoba s umišljajem teško tjelesno ozlijeÿena, ili je to kriviþno djelo uþinjeno u sastavu grupe ljudi, ili ako je upotrijebljeno oružje ili opasno oruÿe,

uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3) Ako je pri uþinjenju kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana neka osoba s umišljajem usmrüena, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. ýlan 289.

Razbojništvo (1) Ko upotrebom sile protiv neke osobe ili prijetnjom da üe izravno napasti na njezin život ili organ oduzme tuÿu pokretninu s ciljem da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protupravnu imovinsku korist ili da je protupravno prisvoji, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana neka osoba s umišljajem teško tjelesno ozlijeÿena, ili je to kriviþno djelo uþinjeno u sastavu grupe ljudi, ili ako je upotrebljeno oružje ili opasno oruÿe, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3) Ako je pri uþinjenju kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana neka osoba s umišljajem usmrüena, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. ýlan 290.

Utaja (1) Ko s ciljem da sebi ili drugom pribavi imovinsku korist protupravno zadrži tuÿu pokretninu koja mu je povjerena, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2)

Staratelj koji uþini kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana,

kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(3) Ako je utajena stvar od posebnog kulturnog, povijesnog, nauþnog ili tehniþkog znaþenja, ili ako je utajena stvar velike vrijednosti, a uþinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4) Ako je utajena stvar male vrijednosti, a uþinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(5) Kaznom iz stava 4. ovog þlana kaznit üe se ko tuÿu pokretninu koju je našao ili do koje je sluþajno došao protupravno zadrži s ciljem da sebi ili drugom pribavi imovinsku korist.

(6) Uþinitelj kriviþnog djela iz st. 1., 4. i 5. ovog þlana koji utajenu stvar vrati ošteüeniku prije nego sazna da je otkriven, može se osloboditi kazne. ýlan 291.

Oduzimanje tuÿe pokretnine (1) Ko bez cilja pribavljanja imovinske koristi protupravno oduzme ili zadrži tuÿu pokretninu, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ako se kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana odnosi na motorno vozilo pokušaj üe se kazniti.

(3) Uþinitelj kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana koji oduzetu stvar, koja nije motorno vozilo, vrati ošteüeniku prije nego sazna da je otkriven, može se osloboditi kazne. ýlan 292.

Protupravno zauzimanje nekretnine od opüeg znaþaja (1) Ko protupravno zauzme nekretninu koja je graÿevinsko zemljište ili njegov dio, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(2) Ako se kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana odnosi na nekretninu koja je proglašena javnim dobrom, spomenikom kulture, prirodnom rijetkošüu ili drugim prirodnim bogatstvom ili je dio zaštiüene šume ili druge šume s posebnom namjenom, nacionalnog parka ili drugog posebno zaštiüenog teritorija prirode ili zemljišta posebne namjene, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. ýlan 293.

Ošteüenje tuÿe stvari (1) Ko ošteti, uništi ili uþini neupotrebljivom tuÿu stvar, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(2) Ko ošteti, izobliþi, uništi ili uþini neupotrebljivom tuÿu stvar koja služi za vjerske svrhe, kulturno dobro koje se nalazi na javnom mjestu, posebno zaštiüeni objekt prirode, umjetniþki predmet, stvar od nauþnog ili tehniþkog znaþenja, stvar koja se nalazi u javnoj zbirci ili je izložena za javnost ili stvar koja služi za javne potrebe ili koja uljepšava trgove, ulice ili parkove, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(3) Kaznom iz stava 2. ovog þlana kaznit üe se ko uþini djelo iz stava 1. ovog þlana zbog razlike u etniþkoj ili narodnosnoj pripadnosti, rasi, vjeroispovijesti, spolu ili jeziku. ýlan 294.

Prijevara (1) Ko s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist dovede koga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem þinjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuÿe imovine što uþini ili ne uþini, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako šteta prelazi 30.000 KM, a uþinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ako je šteta male vrijednosti, a uþinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(4) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini samo s ciljem da drugog ošteti, a bez cilja da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 295.

Iznuda (1) Ko s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist silom ili ozbiljnom prijetnjom prisili drugog da što uþini ili ne uþini na štetu svoje ili tuÿe imovine, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(2) Ako je pri uþinjenju kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana upotrijebljeno oružje ili opasno oruÿe, ili je pribavljena znatna imovinska korist ili je kriviþno djelo uþinjeno u sastavu grupe ljudi ili zloþinaþke organizacije, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. ýlan 296.

Ucjena (1) Ko s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist zaprijeti drugom da üe protiv njega ili njemu bliske osobe otkriti nešto što bi njihovoj þasti ili ugledu škodilo i time ga prisili da što uþini ili ne uþini na štetu svoje ili tuÿe imovine, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena znatna imovinska korist, ili je kriviþno djelo uþinjeno u sastavu grupe ljudi ili zloþinaþke organizacije, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. ýlan 297.

Zloupotreba povjerenja (1) Ko s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist, zastupajuüi interese neke osobe ili brinuüi se o njezinoj imovini ne ispuni svoju na zakonu zasnovanu dužnost ili zloupotrijebi zakonom ili ugovorom data mu ovlašüenja, pa ošteti osobu þije interese zastupa ili o þijoj se imovini brine, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Staratelj ili advokat koji uþini kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(3) Uþinitelj kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana koji prouzrokovanu štetu naknadi ošteüeniku prije nego sazna da je otkriven, može se osloboditi kazne. ýlan 298.

Lihvarstvo (1) Ko iskorišüujuüi nuždu, teške imovinske ili stambene prilike, nedovoljno iskustvo, lahkomislenost ili smanjenu sposobnost rasuÿivanja druge osobe, primi od nje ili s njom ugovori za sebe ili drugog imovinsku korist koja je u oþitom nesrazmjeru s onim što je on dao, uþinio ili se obavezao dati ili uþiniti, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

(2) Ako su kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana prouzrokovane teške posljedice ošteüenom, uþinitelj üe se kazniti novþanom kaznom ili kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Kaznom iz stava 2. ovog þlana kaznit üe se ko se bavi davanjem zajmova uz ugovaranje nesrazmjerne imovinske koristi. ýlan 299.

Prijevara povjeritelja (1) Ko s ciljem da osujeti ostvarenje prava na stvari, otuÿi, uništi ili oduzme svoju stvar na kojoj drugi ima založno pravo ili pravo uživanja i time ga ošteti, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se ko uništi, prividno proda ili uþini neupotrebljivom svoju cjelokupnu imovinu ili neki njen sastavni dio ili prizna neistinitu tražbinu, sklopi lažni ugovor ili nekom drugom prijevarnom radnjom prividno ili stvarno pogorša svoje imovinsko stanje i time umanji moguünost ili sprijeþi namirenje najmanje jednog od svojih povjeritelja. ýlan 300.

Prikrivanje (1) Ko stvar za koju zna da je pribavljena kriviþnim djelom ili ono što je za nju dobiveno prodajom ili zamjenom kupi, primi u zalog ili na drugi naþin pribavi, prikrije ili proda, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini ne znajuüi da je stvar pribavljena kriviþnim djelom, iako je to po okolnostima sluþaja mogao znati, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci. ýlan 301.

Paljevina (1) Ko zapali tuÿu kuüu ili drugu zgradu namijenjenu stanovanju ili privrednom korištenju, ili tuÿu poslovnu zgradu ili zgradu u javnoj upotrebi, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana prouzrokovana šteta koja prelazi 100.000 KM ili je kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþinjeno s ciljem prijevare osiguravajuüeg društva, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina. ýlan 302.

Zloupotreba osiguranja (1) Ko s ciljem da od osiguravatelja naplati osigurninu, uništi, ošteti ili sakrije stvar koja je osigurana protiv uništenja, ošteüenja, gubitka ili kraÿe i zatim prijavi štetu, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se ko s ciljem da od osiguravatelja naplati osigurninu za sluþaj tjelesnog ošteüenja, tjelesne ozljede ili narušenja zdravlja, sebi prouzrokuje takvo ošteüenje, ozljedu ili narušenje zdravlja i zatim prijavi štetu.

(3) Uþinitelj djela iz st. 1. i 2. ovog þlana koji odustane od odštetnog zahtjeva prije nego sazna da je otkriven, može se osloboditi kazne.

XXVI - GLAVA DVADESET ŠESTA

KRIVIýNA DJELA PROTIV OKOLIŠA, POLJOPRIVREDE I PRIRODNIH DOBARA ýlan 303.

Oneþišüenje okoliša (1) Ko kršenjem propisa oneþisti zrak, tlo, tekuüu, stajaüu ili podzemnu vodu, vodotok, more, morsko dno ili morsko podzemlje ili na drugi naþin ugrozi þistoüu, kakvoüu zraka, tla, vode, vodotoka ili mora, morskog dna ili morskog podzemlja, ili prirodnog genetskog sklada biološke raznolikosti na širem podruþju i u mjeri koja može pogoršati uvjete života ljudi ili životinja ili ugroziti opstanak šuma, bilja ili drugog raslinja, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se ko oneþisti zrak, tlo, tekuüu, stajaüu ili podzemnu vodu, vodotok, more, morsko dno ili morsko podzemlje ili na drugi naþin ugrozi þistoüu i kakvoüu zraka, tla, vode, vodotoka ili mora, morskog dna ili morskog podzemlja, ili prirodnog genetskog sklada biološke raznolikosti i time izazove opasnost za život ili zdravlje ljudi ili životinja ili prouzrokuje uništenje ili znatno ošteüenje šuma, bilja ili drugog raslinja u širem podruþju.

(3) Ko kriviþno djelo iz st. 1. i 2. ovog þlana uþini iz nehata, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(4) Ako je kriviþnim djelom iz st. 1. i 2. ovog þlana neka osoba teško tjelesno ozlijeÿena ili je prouzrokovana imovinska šteta velikih razmjera, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(5) Ako je kriviþnim djelom iz st. 1. i 2. ovog þlana prouzrokovana smrt jedne ili više osoba, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina.

(6) Ako je kriviþnim djelom iz stava 3. ovog þlana neka osoba teško tjelesno ozlijeÿena ili je prouzrokovana imovinska šteta velikih razmjera, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(7) Ako je kriviþnim djelom iz stava 3. ovog þlana prouzrokovana smrt jedne ili više osoba, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. ýlan 304.

Ugrožavanje okoliša napravama (1) Ko protivno propisima stavi u djelovanje ili rukuje napravama, ili odstupi od proizvodnih postupaka kojima se oslobaÿaju štetne tvari koje mogu ugroziti kakvoüu zraka, tla, vode, vodotoka ili mora na širem podruþju, te morskih ekosustava i u mjeri koja može pogoršati uvjete života ljudi ili životinja ili ugroziti opstanak šuma, bilja ili drugog raslinja,

kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja kršenjem propisa propusti postaviti naprave za preþišüavanje ili dopusti izgradnju, stavljanje u pogon ili upotrebu pogona koji oneþišüuje okolinu, kaznit üe se novþanom kaznom i kaznom zatvora do tri godine. ýlan 305.

Ugrožavanje okoliša otpadom (1) Ko protivno propisima odbacuje, odlaže, skuplja, skladišti, obraÿuje i prevozi otpad ili uopüe njime postupa na naþin kojim se ugrožava kakvoüa zraka, tla, vode, vodotoka, mora, morskog dna ili morskog podzemlja na širem podruþju i u mjeri koja može pogoršati uvjete života ljudi ili životinja ili ugroziti opstanak šuma, bilja ili drugog raslinja, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se ko odbacuje, odlaže, skuplja, obraÿuje i prevozi otpad ili uopüe s njim postupa na naþin kojim se ugrožava kakvoüa zraka, tla, vode, vodotoka, mora, morskog dna ili morskog podzemlja i time izazove opasnost za život ili zdravlje ljudi ili životinja ili prouzrokuje i uništenje ili znatno ošteüenje šuma, bilja ili drugog raslinja na širem podruþju.

(3) Ko kriviþno djelo iz st. 1. i 2. ovog þlana uþini iz nehata, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 306.

Ugrožavanje okoliša bukom (1) Ko protivno propisima proizvede buku koja je pogodna prouzrokovati teže ošteüenje zdravlja više osoba, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini iz nehata, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 307.

Proizvodnja štetnih sredstava za lijeþenje životinja (1) Ko proizvede radi prodaje ili stavi u promet sredstva za lijeþenje ili spreþavanje zaraze kod životinja koja su opasna za njihov život ili zdravlje, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana prouzrokovano uginuüe veüeg broja životinja ili širenje zarazne bolesti,

uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(3) Ko kriviþno djelo iz st. 1. i 2. ovog þlana uþini iz nehata, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri mjeseca. ýlan 308.

Nesavjesno pružanje veterinarske pomoüi (1) Veterinar ili ovlašteni veterinarski pomoünik koji pri pružanju veterinarske pomoüi propiše ili primijeni oþito neprikladno sredstvo ili oþito nepravilan naþin lijeþenja ili uopüe nesavjesno postupa pri lijeþenju i time prouzrokuje uginuüe veüeg broja životinja, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini iz nehata, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci. ýlan 309.

Neovlašüeno obavljanje veterinarskih usluga Ko nemajuüi propisanu struþnu spremu ili neovlašüeno obavlja poslove zaštite zdravlja životinja ili druge veterinarske zahvate, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 310.

Nepostupanje po propisima za suzbijanje bolesti životinja i bilja (1) Ko za vrijeme epidemije stoþne bolesti koja može ugroziti stoþarstvo ne postupi po naredbi ili odluci nadležnog organa donesenoj na osnovu propisa kojom se odreÿuju mjere za suzbijanje ili spreþavanje bolesti, kaznit üe se kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se ko za vrijeme dok traje opasnost od bolesti i štetoþina koje mogu ugroziti biljni svijet ne postupi po naredbi ili odluci nadležnog organa donesenoj na osnovu propisa kojim se odreÿuju mjere za suzbijanje ili sprjeþavanje bolesti ili štetoþina.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz st. 1. i 2. ovog þlana prouzrokovana znatna šteta, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora do tri godine.

(4) Ko kriviþno djelo iz st. od 1. do 3. ovog þlana uþini iz nehata, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

ýlan 311.

Prikrivanje postojanja zarazne bolesti kod životinja Ko prikriva postojanje zarazne bolesti kod životinja ili sumnju da takva bolest postoji, ili to ne prijavi javnoj veterinarskoj službi ili organu nadležnom za poslove veterinarstva, pa zbog toga nastupi širenje zarazne bolesti ili uginuüe životinja, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 312.

Zagaÿivanje stoþne hrane ili vode za napajanje stoke (1) Ko škodljivom materijom zagadi stoþnu hranu ili vodu u rijekama, potocima, izvorima, bunarima, cisternama ili drugu vodu koja služi za napajanje stoke, živadi ili divljaþi i time dovede u opasnost život ili zdravlje životinja, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana prouzrokovano uginuüe veüeg broja životinja, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. ýlan 313.

Uništenje zasada Ko škodljivom materijom uništi bilje, voüke ili druge zasade i time prouzrokuje štetu velikih razmjera, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine. ýlan 314.

Nesavjesno postupanje u prometu pesticida Ko stavi pesticide ili druge otrove u promet bez dozvole, ili izda drugi pesticid ili otrov umjesto propisanog kad zamjena nije dozvoljena, ili na drugi naþin nesavjesno postupa u prometu pesticida ili drugih otrova i time izazove opasnost za život ili zdravlje ljudi ili životinja ili za okoliš, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine. ýlan 315.

Pustošenje šuma (1) Ko protivno propisima ili naredbama nadležnih tijela sjeþe ili krþi šumu, ili ko podbjeljuje stabla ili na drugi naþin pustoši šumu, a time nije uþinjeno neko drugo kriviþno djelo za koje je propisana teža kazna, kaznit üe se kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini u zaštiüenoj šumi, nacionalnom parku ili u drugim šumama posebne namjene, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine. ýlan 316. Šumska kraÿa (1) Ko radi kraÿe obori u šumi jedno ili više stabala, a koliþina je oborenog drveta veüa od dva kubna metra, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini s ciljem da se oboreno drvo proda, ili ako je koliþina oborenog drveta veüa od pet kubnih metara, ili ako je kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþinjeno u zaštiüenoj šumi, nacionalnom parku ili drugoj šumi posebne namjene, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do pet godina. ýlan 317.

Izazivanje šumskog požara (1) Ko izazove šumski požar zbog kojeg nastupi šteta velikih razmjera, ili istovremeno izazove više šumskih požara, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(2) Ko izazove požar u zaštiüenoj šumi, nacionalnom parku, voünjaku ili drugoj šumi posebne namjene ili u žitnom polju, kaznit üe se kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina.

(3) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini iz nehata, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

(4) Ko kriviþno djelo iz stava 2. ovog þlana uþini iz nehata, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. ýlan 318.

Muþenje i ubijanje životinje (1) Ko životinju teško zlostavlja ili izlaže nepotrebnim ili dugotrajnim mukama, ili joj nanosi nepotrebne boli, ili protupravno razara životinjska staništa u veüoj mjeri ili na širem prostoru, ili protivno propisima ubija životinje, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini radi opklade ili drugog pribavljanja imovinske koristi, ili ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana prouzrokovano uginuüe veüeg broja životinja ili životinje þija je vrsta posebno zaštiüena, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 319.

Protuzakoniti lov (1) Ko protupravno ubije, rani ili uhvati za vrijeme lovostaja divljaþ u veüem broju ili u veüoj vrijednosti, ili divljaþ þiji je lov stalno zabranjen, ili ko neovlašüeno iznese izvan zemlje vrhunski trofej veüe vrijednosti ili vrhunske trofeje u veüem broju, ili ko lovi zaštiüenu životinjsku vrstu, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini sredstvima ili na naþin koji je zabranjen ili kojim se divljaþ masovno uništava, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(3) Ulovljena divljaþ i sredstva upotrijebljena za lov oduzet üe se. ýlan 320.

Protuzakoniti ribolov (1) Ko lovi ribu, druge slatkovodne ili morske životinje ili organizme u vrijeme kad je to zabranjeno ili na teritoriji na kojoj je to zabranjeno, ili ko lovi ribu, druge slatkovodne ili morske životinje ili organizme eksplozivom, elektriþnom strujom, otrovom, sredstvima za omamljivanje ili drugim naþinom ili sredstvom koji su štetni za njihovo rasploÿivanje ili koji su propisima zabranjeni, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana prouzrokovano uginuüe ribe ili drugih slatkovodnih ili morskih životinja ili organizama u širim razmjerima, uþinitelj üe se kazniti novþanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

(3) Ulov i sredstva za lov oduzet üe se. ýlan 321.

Ošteüenje, uništenje i nedozvoljeni izvoz spomenika kulture i zaštiüenih objekata prirode (1) Ko ošteti ili uništi spomenik kulture ili zaštiüeni objekt prirode, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako je kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþinjeno prema spomeniku kulture ili zaštiüenom objektu prirode naroþite vrijednosti ili je prouzrokovana znatna šteta,

uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ko bez dozvole nadležnog organa izveze ili iznese izvan zemlje spomenik kulture ili zaštiüeni objekt prirode, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(4) Kaznom iz stava 3. ovog þlana kaznit üe se uþinitelj koji spomenik kulture ili zaštiüeni objekt po proteku roka odreÿenog u dozvoli za iznošenje ne vrati. ýlan 322.

Nedozvoljeno obavljanje istraživaþkih radova i prisvajanje spomenika kulture (1) Ko bez dozvole nadležnog organa obavi na spomeniku kulture konzervatorske, restauratorske ili istraživaþke radove ili protivno zabrani ili bez dozvole nadležnog organa obavlja arheološka iskopavanja ili istraživanja, pa zbog toga spomenik bude uništen, teško ošteüen ili izgubi osobine spomenika, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ako je kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþinjeno u odnosu na spomenik kulture naroþite vrijednosti ili znaþenja ili je prouzrokovana znatna šteta, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

GLAVA XXVII - GLAVA DVADESET SEDMA KRIVIýNA DJELA PROTIV OPûE SIGURNOSTI LJUDI I IMOVINE ýlan 323.

Izazivanje opüe opasnosti (1) Ko požarom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili otrovnim plinom, ionizirajuüim zraþenjem, motornom silom, elektriþnom ili drugom energijom ili pucanjem iz vatrenog oružja ili kakvom opüe opasnom radnjom ili opüe opasnim sredstvom izazove opasnost za život ljudi ili imovinu veüeg opsega, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se službena ili odgovorna osoba koja ne postavi propisane naprave za zaštitu od požara, eksplozije, poplave, otrovnih plinova ili ionizirajuüeg zraþenja, ili te naprave ne održava u ispravnom stanju ili ih u sluþaju potrebe ne stavi u rad ili uopüe ne postupa po propisima ili tehniþkim pravilima o zaštitnim mjerama, pa time izazove opasnost za život ljudi ili za imovinu veüeg opsega.

(3) Ko kriviþno djelo iz st. 1. i 2. ovog þlana uþini na mjestu gdje je okupljen veüi broj ljudi, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4) Ko kriviþno djelo iz st. 1. i 2. ovog þlana uþini iz nehata,

kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 324.

Uništenje ili ošteüenje važnih privrednih objekata ili javnih naprava (1) Ko rušenjem, paljenjem ili na drugi naþin uništi ili ošteti, važan industrijski, poljoprivredni ili drugi privredni objekt, napravu ili postrojenje za vodu, toplinu, plin, elektriþnu ili drugu energiju, naprave sustava veza ili druge naprave javne upotrebe i time izazove njihov zastoj ili otežani rad, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ko protupravno ukloni ili iskljuþi iz rada naprave ili postrojenja iz stava 1. ovog þlana i time izazove poremeüaj u redovnom životu graÿana, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini iz nehata, kaznit üe se kaznom zatvora do pet godina.

(4) Ko kriviþno djelo iz stava 2. ovog þlana uþini iz nehata, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 325.

Ošteüenje zaštitnih naprava na radu (1) Ko u rudniku, tvornici, radionici ili na drugom mjestu gdje se obavlja rad uništi, ošteti ili ukloni zaštitnu napravu i time izazove opasnost za život ljudi ili za imovinu veüeg opsega, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(2) Odgovorna osoba u rudniku, tvornici, radionici ili na drugom mjestu gdje se obavlja rad, koja ne postavi zaštitne naprave ili ih ne održava u ispravnom stanju ili ih u sluþaju potrebe ne stavi u rad ili uopüe ne postupa po propisima ili tehniþkim pravilima o zaštitnim mjerama i na taj naþin izazove opasnost za život ljudi ili imovinu veüeg opsega, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(3) Ko kriviþno djelo iz st. 1. i 2. ovog þlana uþini iz nehata, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(4) Pri izricanju uvjetne osude za kriviþno djelo iz st. 2. i 3. ovog þlana sud može uþinitelju odrediti obavezu da u odreÿenom roku postavi zaštitne naprave. ýlan 326.

Nepropisno i nepravilno izvoÿenje graÿevinskih radova

(1) Odgovorna osoba koja pri projektiranju, upravljanju ili izvoÿenju gradnje ili graÿevinskih radova postupi protivno propisima ili opüepriznatim tehniþkim pravilima i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu veüeg opsega, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini iz nehata, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine. ýlan 327.

Nesavjesno þuvanje pasa i drugih opasnih životinja (1) Ko pse ili druge opasne životinje izvodi na javna mjesta bez propisane brnjice ili druge odgovarajuüe zaštite i bez izravnog þuvanja i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili imovinu, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana neka osoba tjelesno ozlijeÿena, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora do tri godine. ýlan 328.

Teška kriviþna djela protiv opüe sigurnosti ljudi i imovine (1) Ako je kriviþnim djelom iz þlana 323. (Izazivanje opüe opasnosti) st. od 1. do 3.; þlana 324.

(Uništenje ili ošteüenje važnih privrednih objekata ili javnih naprava) st. 1. i 2.; þlana 325. (Ošteüenje zaštitnih naprava na radu) st. 1. i 2. i þlana 326. (Nepropisno i nepravilno izvoÿenje graÿevinskih radova) stav 1. ovog zakona neka osoba teško tjelesno ozlijeÿena ili je prouzrokovana imovinska šteta velikih razmjera, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz þlana 323. st. od 1. do 3.; þlana 324. st. 1. i 2.; þlana 325. st. 1. i 2. i þlana 326. stav 1. ovog zakona prouzrokovana smrt jedne ili više osoba, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz þlana 323. stav 4.; þlana 324. st. 3. i 4.; þlana 325. stav 3. i þlana 326. stav 2. ovog zakona neka osoba teško tjelesno ozlijeÿena ili je prouzrokovana imovinska šteta velikih razmjera, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora do pet godina.

(4) Ako je kriviþnim djelom iz þlana 323. stav 4.; þlana 324. st. 3. i 4.; þlana 325. stav 3. i þlana 326. stav 2. ovog zakona prouzrokovana smrt jedne ili više osoba, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

ýlan 329.

Nepropisni prijevoz eksplozivnog ili zapaljivog materijala Ko protivno propisima o prijevozu eksplozivnog ili lahko zapaljivog materijala preda na prijevoz javnim prometnim sredstvima eksplozivni ili lahko zapaljivi materijal ili takav materijal sam prevozi ili prenosi koristeüi se javnim prometnim sredstvima, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 330.

Ošteüenje ustava Ko ošteti izraÿene ili prirodne ustave koji služe kao zaštita od prirodnih nepogoda, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 331.

Neotklanjanje opasnosti (1) Ko blagovremenom prijavom nadležnom tijelu ili na drugi naþin ne poduzme mjere radi otklanjanja požara, poplave, eksplozije, prometne nezgode ili druge opasnosti za život ili tijelo ljudi ili za imovinu veüeg opsega, iako je to mogao uþiniti bez opasnosti za sebe ili drugog, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ko odvraüanjem ili na drugi naþin sprijeþi drugog u poduzimanju mjera radi otklanjanja požara, poplave, eksplozije, prometne nezgode ili druge opasnosti za život ili tijelo ljudi ili za imovinu veüeg opsega, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

XXVIII - GLAVA DVADESET OSMA KRIVIýNA DJELA PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA ýlan 332.

Ugrožavanje javnog prometa (1) Uþesnik u prometu na putevima koji se ne pridržava prometnih propisa i time tako ugrozi javni promet da dovede u opasnost život ljudi ili imovinu veüih razmjera, pa zbog toga kod drugoga nastupi imovinska šteta preko 5.000 KM, kaznit üe se kaznom zatvora do pet godina.

(2) Ko ugrožavanjem željezniþkog, brodskog, tramvajskog, trolejbusnog ili prometa žiþarom dovede u opasnost život ili tijelo ljudi ili imovinu veüih razmjera,

kaznit üe se kaznom zatvora do pet godina.

(3) Ko kriviþno djelo iz st. 1. i 2. ovog þlana uþini iz nehata, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine. ýlan 333.

Ugrožavanje javnog prometa zbog omamljenosti (1) Ko pod uticajem alkohola ili drugih omamljujuüih sredstava upravlja motornim vozilom, iako je zbog toga oþito nesposoban za sigurnu vožnju i time tako ugrozi javni promet na putevima da dovede u opasnost život ili tijelo ljudi ili imovinu veüeg opsega, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini iz nehata, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 334.

Ugrožavanje javnog prometa opasnom radnjom (1) Ko uništenjem, uklanjanjem ili težim ošteüenjem prometne naprave, sredstva, znaka ili naprave za signalizaciju koji služe sigurnosti prometa ili davanjem pogrešnih znakova ili signala, postavljanjem prepreka na prometnicama ili na drugi naþin tako ugrozi javni promet da time dovede u opasnost život ili tijelo ljudi ili imovinu veüeg opsega, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini iz nehata, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 335.

Nesavjestan nadzor nad javnim prometom (1) Odgovorna osoba kojoj je povjeren nadzor nad stanjem i održavanjem prometnica i objekata na njima, prijevoznim sredstvima ili javnim prometom ili nad ispunjavanjem propisanih uvjeta rada vozaþa, ili odgovorna osoba kojoj je povjereno rukovoÿenje vožnjom, koja nesavjesnim obavljanjem dužnosti izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu veüeg opsega, kaznit üe se kaznom zatvora do pet godina.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se odgovorna osoba koja izda nalog za vožnju ili dozvoli vožnju, iako zna da vozaþ zbog umora, bolesti, uticaja alkohola ili iz drugih razloga nije u stanju sigurno upravljati vozilom ili da vozilo nije ispravno i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovnu veüeg opsega.

(3) Ko kriviþno djelo iz st. 1. i 2. ovog þlana uþini iz nehata,

kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. ýlan 336.

Teška kriviþna djela protiv sigurnosti javnog prometa (1) Ako je kriviþnim djelom iz þlana 332. (Ugrožavanje javnog prometa) st. 1. i 2.; þlana 333.

(Ugrožavanje javnog prometa zbog omamljenosti) stav 1.; þlana 334. (Ugrožavanje javnog prometa opasnom radnjom) stav 1. i þlana 335. (Nesavjestan nadzor nad javnim prometom) st. 1. i 2. ovog zakona prouzrokovana teška tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska šteta velikih razmjera, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz þlana 332. st. 1. i 2.; þlana 333. stav 1.; þlana 334. stav 1. i þlana 335. st. 1. i 2. ovog zakona prouzrokovana smrt jedne ili više osoba, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje godinu dana.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz þlana 332. stav 3.; þlana 333. stav 2.; þlana 334. stav 2. i þlana 335. stav 3. ovog zakona prouzrokovana teška tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska šteta velikih razmjera, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4) Ako je kriviþnim djelom iz þlana 332. stav 3.; þlana 333. stav 2.; þlana 334. stav 2. i þlana 335. stav 3. ovog zakona prouzrokovana smrt jedne ili više osoba, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. ýlan 337.

Neukazivanje pomoüi osobi ozlijeÿenoj u prometnoj nezgodi (1) Vozaþ motornog vozila ili drugog prijevoznog sredstva koji ostavi bez pomoüi osobu koja je ozlijeÿena tim prijevoznim sredstvom ili þiju je ozljedu prouzrokovao, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana prouzrokovana teška tjelesna ozljeda ili smrt ozlijeÿene osobe, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

XXIX - GLAVA DVADESET DEVETA KRIVIýNA DJELA PROTIV PRAVOSUĈA ýlan 338.

Dogovor za uþinjenje kriviþnih djela

Ko s drugime dogovori uþinjenje kriviþnog djela propisanog zakonom u Federaciji za koje se može izreüi kazna zatvora tri godine ili teža kazna, ako za dogovor uþinjenja takvog pojedinog kriviþnog djela nije propisana posebna kazna, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 339.

Pripremanje kriviþnog djela Ko nabavi ili pripremi sredstva ili ukloni prepreke ili poduzme kakvu drugu radnju koja stvara uvjete za izravno uþinjenje, ali nije dio uþinjenja kriviþnog djela propisanog zakonom u Federaciji za koje se može izreüi kazna zatvora tri godine ili teža kazna, ukoliko za pripremanje pojedinog kriviþnog djela nije propisana posebna kazna, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. ýlan 340.

Udruživanje radi þinjenja kriviþnih djela (1) Ko organizira grupu ljudi ili na drugi naþin udružuje tri ili više osoba u cilju þinjenja kriviþnih djela propisanih zakonom u Federaciji za koja se može izreüi kazna zatvora tri godine ili teža kazna, ako za takvo organiziranje ili udruživanje radi þinjenja pojedinog kriviþnog djela nije propisana posebna kazna, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ko postane þlanom grupe ljudi ili udruženja iz stava 1. ovog þlana, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(3) ýlan grupe ljudi koji otkrije grupu ili þlan udruženja koji otkrije udruženje prije nego što je u njihovom sastavu ili za njih uþinio kriviþno djelo, može se osloboditi kazne.

(4) Organizator koji otkrivanjem grupe ljudi ili udruženja ili na drugi naþin sprijeþi uþinjenje kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine, a može se i osloboditi kazne. ýlan 341.

Uþestvovanje u grupi ljudi koja uþini kriviþno djelo (1) Ko uþestvuje u grupi ljudi koja zajedniþkim djelovanjem usmrti neku osobu ili je teško tjelesno ozlijedi, uþini paljevinu, ošteti imovinu u veüem opsegu ili uþini druga teška nasilja ili koja pokuša uþiniti takva djela za samo uþestvovanje u toj grupi ljudi, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(2) Ko organizira ili bilo kako rukovodi grupom ljudi koja uþini kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina. ýlan 342.

Zloþinaþka organizacija (1) Ko uþini kriviþno djelo propisano zakonom u Federaciji kao þlan zloþinaþke organizacije, ako za pojedino kriviþno djelo nije propisana posebna kazna, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(2) Ko kao þlan zloþinaþke organizacije uþini kriviþno djelo propisano zakonom u Federaciji za koje se može izreüi kazna zatvora tri godine ili teža kazna, ako za pojedino kriviþno djelo nije propisana posebna kazna, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3) Ko organizira ili bilo kako rukovodi zloþinaþkom organizacijom koja zajedniþkim djelovanjem uþini ili pokuša kriviþno djelo propisano zakonom u Federaciji, ako za pojedino kriviþno djelo nije propisana posebna kazna, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom.

(4) Ko postane þlanom zloþinaþke organizacije koja zajedniþkim djelovanjem uþini ili pokuša kriviþno djelo propisano zakonom u Federaciji, ako za pojedino kriviþno djelo nije propisana posebna kazna, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje jednu godinu.

(5)

ýlan zloþinaþke organizacije iz st. od 1. do 4. ovog þlana, koji zloþinaþku organizaciju otkrije,

može se osloboditi kazne. ýlan 343.

Izrada i nabavka oružja i sredstava namijenjenih uþinjenju kriviþnih djela (1) Ko oružje, eksplozivne materije ili sredstva za njihovo pripravljanje ili otrove za koje zna da su namijenjeni uþinjenju kriviþnog djela izradi, nabavi ili drugom omo- guüi da do njih doÿe, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(2) Ko izradi ili drugom ustupi lažni kljuþ, otpiraþ ili kakvu drugu stvar ili sredstvo za provalu, iako zna da je namijenjeno uþinjenju kriviþnog djela, kaznit üe se kaznom zatvora do jedne godine.

ýlan 344.

Neprijavljivanje pripremanja kriviþnog djela (1) Ko zna da se priprema uþinjenje kriviþnog djela za koje se po zakonu u Federaciji može izreüi tri godine zatvora ili teža kazna, pa u vremenu kad je još bilo moguüe sprijeþiti njegovo uþinjenje to ne prijavi, a djelo bude pokušano ili uþinjeno, kaznit üe se kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini u odnosu na kriviþno djelo za koje se po zakonu u Federaciji može izreüi kazna dugotrajnog zatvora, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Za kriviþno djelo iz st. 1. i 2. ovog þlana neüe se kazniti osoba kojoj je uþinitelj braþni drug, osoba koja s njim živi u izvanbraþnoj zajednici, krvni srodnik u ravnoj liniji, brat ili sestra, usvojitelj ili usvojenik i njihov braþni drug ili osoba s kojom žive u izvanbraþnoj zajednici, ili koja je branitelj, ljekar ili vjerski ispovjednik uþinitelja. ýlan 345.

Neprijavljivanje kriviþnog djela ili uþinitelja (1) Ko zna za uþinitelja kriviþnog djela za koje se može izreüi kazna dugotrajnog zatvora, ili ko samo zna da je takvo djelo uþinjeno, pa to ne prijavi, iako od takve prijave ovisi blagovremeno otkrivanje uþinitelja ili kriviþnog djela, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se službena ili odgovorna osoba koja ne prijavi kriviþno djelo za koje je saznala u vršenju svoje dužnosti, ako se za to kriviþno djelo može izreüi kazna zatvora pet godina zatvora ili teža kazna.

(3) Za kriviþno djelo iz st. 1. i 2. ovog þlana neüe se kazniti osoba kojoj je uþinitelj braþni drug, osoba koja s njim živi u izvanbraþnoj zajednici, krvni srodnik u ravnoj liniji, brat ili sestra, usvojitelj ili usvojenik i njihov braþni drug ili osoba s kojom žive u izvanbraþnoj zajednici, ili koja je branitelj, ljekar ili vjerski ispovjednik uþinitelja.

(4) Za kriviþna djela iz st. 1. i 2. ovog þlana kaznit üe se i doktor medicine, doktor stomatologije, babica ili zdravstveni djelatnik, psiholog, javni bilježnik i djelatnik socijalne zaštite, ako je kriviþno djelo uþinjeno prema djetetu ili maloljetniku. ýlan 346.

Pomoü uþinitelju poslije uþinjenog kriviþnog djela (1) Ko krije uþinitelja kriviþnog djela za koje se može izreüi kazna zatvora tri godine ili mu prikrivanjem oruÿa, tragova ili na drugi naþin pomaže da ne bude otkriven, ili ko krije osuÿenog ili poduzima što drugo s ciljem izbjegavanja izvršenja izreþene kazne, sigurnosne mjere ili odgojne zavodske mjere, kaznit üe se kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ko pruži pomoü iz stava 1. ovog þlana uþinitelju kriviþnog djela za koje se može izreüi kazna zatvora pet godina ili teža kazna, ali ne i kazna dugotrajnog zatvora, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ko pruži pomoü iz stava 1. ovog þlana uþinitelju kriviþnog djela za koje se može izreüi kazna dugotrajnog zatvora, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Kazna izreþena za kriviþno djelo iz st. od 1. do 3. ovog þlana ne može biti teža ni po vrsti ni po visini od kazne na koju je osuÿena osoba kojoj je uþinitelj pružio pomoü.

(5) Za kriviþno djelo iz st. od 1. do 3. ovog þlana neüe se kazniti osoba kojoj je uþinitelj braþni drug, osoba koja s njim živi u izvanbraþnoj zajednici, krvni srodnik u ravnoj liniji, brat ili sestra, usvojitelj ili usvojenik ili njihov braþni drug ili osoba s kojom žive u izvanbraþnoj zajednici, ili koja je branitelj, ljekar ili vjerski ispovjednik uþinitelja. ýlan 347.

Lažno prijavljivanje (1) Ko prijavi koju odreÿenu osobu da je uþinila kriviþno djelo propisano zakonom u Federaciji, znajuüi da ta osoba nije uþinitelj, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se ko podmetanjem tragova kriviþnog djela ili na drugi naþin izazove pokretanje kriviþnog postupka zbog kriviþnog djela propisanog zakonom u Federaciji protiv osobe za koju zna da nije uþinitelj.

(3) Ko sam sebe prijavi da je uþinio kriviþno djelo propisano zakonom u Federaciji, iako ga nije uþinio, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(4) Kaznom iz stava 3. ovog þlana kaznit üe se ko prijavi da je uþinjeno kriviþno djelo propisano zakonom u Federaciji, iako zna da to djelo nije uþinjeno. ýlan 348.

Davanje lažnog iskaza (1) Svjedok, vještak, prevoditelj ili tumaþ koji u sudskom, prekršajnom, upravnom ili disciplinskom postupku u Federaciji da lažni iskaz, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se stranka koja pri izvoÿenju dokaza ispitivanjem stranaka u parniþnom ili upravnom postupku u Federaciji da lažni iskaz, a na tom je iskazu zasnovana odluka donesena u tom postupku.

(3) Ako je lažan iskaz dat u kriviþnom postupku u Federaciji,

uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4) Ako su zbog kriviþnog djela iz stava 3. ovog þlana nastupile naroþito teške posljedice za okrivljenika, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(5) Ako uþinitelj dobrovoljno opozove svoj lažni iskaz prije nego što je donesena konaþna odluka, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseca, a može se i osloboditi kazne. ýlan 349.

Spreþavanje dokazivanja (1) Ko svjedoka ili vještaka u sudskom, prekršajnom, upravnom ili disciplinskom postupku u Federaciji, silom, prijetnjom ili drugim oblikom prinude ili obeüanjem dara ili kakve druge koristi navede na lažan iskaz, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ko s ciljem da sprijeþi ili znatno oteža dokazivanje u sudskom, prekršajnom, upravnom ili disciplinskom postupku u Federaciji sakrije, ošteti, uništi ili uþini neupotrebljivim tuÿi predmet ili ispravu koja služi dokazivanju, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(3) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se ko s ciljem da sprijeþi ili znatno oteža dokazivanje u sudskom, prekr- šajnom, upravnom ili disciplinskom postupku u Fede- raciji ukloni, uništi, pomakne ili premjesti kakav graniþni kamen, zemljomjerski znak ili uopüe kakav znak o vlasništvu ili nekom drugom stvarnom pravu ili upotrebi vode, ili ko s istim ciljem takav znak lažno postavi. ýlan 350.

Povreda tajnosti postupka Ko neovlašüeno otkrije ono što je saznao u sudskom, prekršajnom ili upravnom postupku u Federaciji, a što se po zakonu ne smije objaviti ili je odlukom nadležne instititucije u Federaciji proglašeno tajnom, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 351.

Neizvršenje sudske odluke (1) Odgovorna osoba u organu vlasti ili pravnoj osobi ili drugim institucijama u Federaciji koja ne postupi po pravomoünoj odluci suda u Federaciji, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se odgovorna osoba koja odbije izvršiti odluku Doma za ljudska prava za Federaciju ili odluku Ustavnog suda Federacije koju je dužna izvršiti.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz st. 1. i 2. ovog þlana prouzrokovana teža povreda prava drugog ili znaþajna materijalna šteta, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina. ýlan 352.

Odavanje istovjetnosti zaštiüenog svjedoka Sudija suda u Federaciji ili druga službena osoba koja je uþestvovala u ispitivanju zaštiüenog svjedoka u kriviþnom postupku koji se vodi po zakonu Federacije, koja neovlašüenoj osobi uþini pristupaþnim podatke o istovjetnosti zaštiüenog svjedoka, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. ýlan 353.

Povreda sudske odluke o zabrani vršenja zvanja, djelatnosti ili dužnosti Ko drugome omoguüi obavljanje zanimanja, djelatnosti ili dužnosti iako zna da mu je pravomoünom sudskom odlukom izreþena sigurnosna mjera zabrane vršenja zvanja, djelatnosti ili dužnosti, ili zaštitna mjera zabrane vršenja odreÿenih dužnosti, ili je takva zabrana pravna posljedica osude, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 354.

Pobuna osoba kojima je oduzeta sloboda (1) Osoba kojoj je na osnovu zakona oduzeta sloboda, koja se udruži s drugim osobama kojima je na osnovu zakona oduzeta sloboda s ciljem da se nasilno oslobodi ili da te osobe zajedniþki napadnu osobe þijem su nadzoru povjerene, ili da ih silom ili prijetnjom da üe izravno upotrijebiti silu prinude da uþine ili propuste nešto što je protivno njihovoj dužnosti, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana neka osoba teško tjelesno ozlijeÿena ili je prouzrokovana imovinska šteta veüih razmjera, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana prouzrokovana smrt jedne ili više osoba, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina. ýlan 355.

Bijeg osobe kojoj je oduzeta sloboda Ko upotrebom sile ili prijetnjom da üe izravno napasti na život ili tijelo druge osobe pobjegne iz kriviþnopopravne ustanove ili zatvora,

kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina. ýlan 356.

Omoguüavanje bijega osobi kojoj je oduzeta sloboda (1) Ko silom, prijetnjom, obmanom ili na drugi naþin omoguüi bijeg osobi kojoj je na osnovu zakona oduzeta sloboda, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini kao þlan grupe ljudi, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do osam godina. ýlan 357.

Povreda zakona od sudije Sudija Ustavnog suda Federacije ili sudija suda u Federaciji koji s ciljem da drugom pribavi kakvu korist ili da mu nanese kakvu štetu, donese nezakonitu odluku ili na drugi naþin prekrši zakon, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

XXX - GLAVA TRIDESETA KRIVIýNA DJELA PROTIV JAVNOG REDA I PRAVNOG PROMETA ýlan 358.

Spreþavanje službene osobe u vršenju službene radnje (1) Ko silom ili prijetnjom da üe izravno upotrijebiti silu sprijeþi službenu osobu u vršenju službene radnje koju je poduzela u okviru svojih ovlasti ili je na isti naþin prisili na obavljanje službene radnje, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana službena osoba uvrijeÿena, zlostavljana ili je lahko tjelesno ozlijeÿena ili je kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþinjeno prijetnjom upotrebe oružja, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.

(3) Ko kriviþno djelo iz st. 1. i 2. ovog þlana uþini prema službenoj osobi pri obavljanju poslova javne sigurnosti ili sigurnosti Federacije ili funkcija i þuvanja javnog reda, uhiüenja uþinitelja kriviþnog djela ili þuvanja osobe kojoj je oduzeta sloboda, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(4) Ako je uþinitelj kriviþnog djela iz st. od 1. do 3. ovog þlana bio izazvan protuzakonitim ili grubim postupanjem službene osobe,

može se osloboditi kazne. ýlan 359.

Napad na službenu osobu u vršenju poslova sigurnosti (1) Ko napadne ili ozbiljno prijeti da üe napasti službenu osobu ili osobu koja joj pomaže u vršenju poslova javne sigurnosti ili sigurnosti Federacije ili dužnosti þuvanja javnog reda, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana službena osoba ili osoba koja joj pomaže lahko tjelesno ozlijeÿena ili je kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþinjeno uz prijetnju upotrebom oružja, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana službena osoba ili osoba koja joj pomaže teško tjelesno ozlijeÿena, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Ako je uþinitelj kriviþnog djela iz st. od 1. do 3. ovog þlana bio izazvan protuzakonitim ili grubim postupanjem službene osobe ili osobe koja joj pomaže, može se osloboditi kazne. ýlan 360.

Uþestvovanje u grupi ljudi koja sprijeþi službenu osobu u vršenju službene radnje (1) Ko uþestvuje u grupi ljudi koja zajedniþkim djelovanjem sprijeþi ili pokuša sprijeþiti službenu osobu u vršenju službene radnje ili je na taj naþin prisili na vršenje službene radnje, za samo uþestvovanje kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ko organizira ili bilo kako rukovodi grupom ljudi koja uþini kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do pet godina. ýlan 361.

Organiziranje otpora (1) Ko druge organizira ili poziva na pružanje nasilnog otpora zakonitim odlukama ili mjerama nadležnih tijela, ili ukazuje otpor službenoj osobi u vršenju službene radnje, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana prouzrokovano neprovoÿenje ili je znatno otežano provoÿenje zakonite odluke ili mjere nadležnog tijela,

uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(3) Ko organizira ili bilo kako rukovodi grupom ljudi koja uþini kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. ýlan 362.

Nasilniþko ponašanje (1) Ko grubim vrijeÿanjem ili zlostavljanjem drugog, nasiljem prema drugom, izazivanjem tuþe ili naroþito drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožava graÿanski mir, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini u sastavu grupe ljudi, ili ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana prouzrokovano teško poniženje više osoba, ili je neka osoba lahko tjelesno ozlijeÿena, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. ýlan 363.

Neovlašüeno posjedovanje ili ugrožavanje javnog reda putem radio ili televizijske stanice (1) Ko protivno propisima o sustavu veza posjeduje radio ili televizijsku stanicu ili radio i televizijsku stanicu koristi bez propisanog odobrenja, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ko grubo kršeüi standarde profesionalnog ponašanja medija i novinara, koristi huškaþki ili govor mržnje ili govor koji oþito poziva ili potiþe na nasilje, narodnosne ili etniþke sukobe i time dovede do ugrožavanja javnog reda ili mira, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. ýlan 364.

Neovlašüeno bavljenje odreÿenim zanimanjem Ko se neovlašüeno za nagradu bavi odreÿenim zanimanjem za þije obavljanje je po zakonu ili drugim propisima donijetim na osnovu zakona potrebna dozvola nadležnog organa, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 365.

Neuþestvovanje u otklanjanju opüe opasnosti Ko protivno naredbi nadležnog organa bez opravdanog razloga odbije uþestvovati u otklanjanju opasnosti od požara, poplave ili sliþne opasnosti,

kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci. ýlan 366.

Skidanje ili povreda službenog peþata ili znaka Ko skine ili povrijedi službeni peþat ili znak koji je ovlašüena službena osoba stavila radi osiguranja predmeta ili prostorije, ili ko bez skidanja ili povrede peþata ili znaka otvori osigurani predmet ili uÿe u takvu prostoriju, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. ýlan 367.

Oduzimanje ili uništenje službenog peþata ili službenih spisa Ko protupravno oduzme, sakrije, uništi, ošteti ili na drugi naþin uþini neupotrebljivim službeni peþat, knjigu, spis ili ispravu institucije u Federaciji ili druge pravne osobe koja vrši javna ovlašüenja ili se kod njih nalazi, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine. ýlan 368.

Uništenje ili prikrivanje arhivske graÿe Ko uništi, prikrije ili uþini neupotrebljivom arhivsku graÿu ili je iznese izvan zemlje bez prethodnog odobrenja nadležnog organa, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. ýlan 369.

Lažno predstavljanje (1) Ko se s ciljem da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da drugom nanese kakvu štetu lažno predstavlja kao službena ili vojna osoba ili neovlašüeno nosi oznake službene ili vojne osobe, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se ko izvrši kakvu radnju koju je ovlašüena izvršiti samo odreÿena službena osoba. ýlan 370.

Samovlašüe (1) Ko upotrebom sile ili ozbiljnom prijetnjom pribavlja neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini u sastavu grupe ljudi ili udruženja organiziranog radi uþinjenja tog kriviþnog djela, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. ýlan 371.

Nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija (1) Ko neovlašüeno izradi, prepravi, proda, nabavi ili razmijeni vatreno oružje, municiju ili eksplozivne materije, ili ko neovlašüeno drži vatreno oružje, municiju ili eksplozivne materije þija nabavka graÿanima uopüe nije dozvoljena, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine, (2) Ko uþini kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana u odnosu na veüu koliþinu vatrenog oružja, municije ili eksplozivnih materija, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Ko dobrovoljno preda sredstva iz stava 1. ovog þlana nadležnom organu može se blaže kazniti. ýlan 372.

Zloupotreba znaka za pomoü i opasnost Ko zloupotrijebi znak za pomoü ili znak za opasnost ili neosnovano poziva u pomoü s ciljem da izazove izlazak službenika državnih organa ili vatrogasaca ili zaustavljanje prometa, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci. ýlan 373.

Krivotvorenje isprave (1) Ko izradi lažnu ispravu ili preinaþi pravu ispravu s ciljem da se takva isprava upotrijebi kao prava, ili ko lažnu ili preinaþenu ispravu upotrijebi kao pravu ili je nabavi radi upotrebe, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini u pogledu javne isprave, oporuke, mjenice, þeka, javne ili službene knjige ili druge knjige koja se po zakonu mora voditi, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina. ýlan 374.

Posebni sluþajevi krivotvorenja isprave Smatrat üe se uþinjenjem kriviþnog djela krivotvorenja isprava i kaznit üe se po þlanu 373. (Krivotvorenje isprave) stav 1. ovog zakona:

a) ko kakav papir, blanket ili kakav drugi predmet koji je neka osoba potpisala neovlašüeno popuni kakvom izjavom koja ima vrijednost za pravne odnose; b) ko drugog obmane o sadržaju kakve isprave i taj je potpiše smatrajuüi da potpisuje kakvu drugu ispravu ili kakav drugi sadržaj; c) ko ispravu izda u ime druge osobe bez njezinog ovlašüenja ili u ime osobe koja ne postoji; d) ko kao izdavatelj isprave uz svoj potpis navede da ima kakav položaj, poziv ili þin iako nema takav položaj, poziv ili þin, a to ima bitni uticaj na dokaznu snagu isprave; e) ko ispravu izradi neovlašüenom upotrebom pravog peþata ili znaka. ýlan 375.

Ovjeravanje neistinitog sadržaja (1) Ko dovoÿenjem u zabludu nadležnog organa uþini da on u javnoj ispravi, zapisniku ili knjizi ovjeri štogod neistinito što treba služiti kao dokaz u pravnom prometu, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se ko ispravu, zapisnik ili knjigu iz stava 1. ovog þlana upotrijebi znajuüi da su neistiniti. ýlan 376.

Izdavanje i upotreba neistinite lijeþniþke ili veterinarske svjedodžbe (1) Doktor medicine, doktor stomatologije ili veterinar koji izda neistinitu lijeþniþku ili veterinarsku svjedodžbu znajuüi da je neistinita, kaznit üe se kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ko upotrijebi neistinitu lijeþniþku ili veterinarsku svjedodžbu znajuüi da je neistinita, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci. ýlan 377.

Nadripisarstvo Ko se, nemajuüi propisanu struþnu spremu, neovlašüeno za nagradu bavi ukazivanjem pravne pomoüi, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 378.

Ometanje vjerskih obreda

(1) Ko ometa ili sprijeþi vjerski obred, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini upotrebom sile ili ozbiljnom prijetnjom upotrebe sile, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. ýlan 379.

Povreda mira pokojnika (1) Ko neovlašüeno prekopa, razruši, ošteti ili na drugi naþin grubo oskvrne grob ili drugo mjesto ukopa ili spomen na umrle, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ko neovlašüeno iskopa, odnese, ošteti, uništi, sakrije ili premjesti organ, dio tijela ili pepeo umrle osobe, ili ko oskvrne organ umrle osobe, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

XXXI - GLAVA TRIDESET PRVA KRIVIýNA DJELA PODMIûIVANJA I KRIVIýNA DJELA PROTIV SLUŽBENE I DRUGE ODGOVORNE FUNKCIJE ýlan 380.

Primanje dara i drugih oblika koristi (1) Službena ili odgovorna osoba u Federaciji, ukljuþujuüi i stranu službenu osobu, koja zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist, ili koja primi obeüanje dara ili kakve koristi, da u okviru svog ovlašüenja uþini što ne bi smjela uþiniti ili da ne uþini što bi morala uþiniti, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Službena ili odgovorna osoba u Federaciji, ukljuþujuüi i stranu službenu osobu, koja zahtijeva ili primi dar ili kakvu korist, ili koja primi obeüanje dara ili kakve koristi, da u okviru svog ovlašüenja uþini što bi morala uþiniti ili da ne uþini što ne bi smjela uþiniti, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Kaznom iz stava 2. ovog þlana kaznit üe se službena ili odgovorna osoba u Federaciji, ukljuþujuüi i stranu službenu osobu, koja poslije þinjenja ili neþinjenja iz st. 1. i 2. ovog þlana, a u vezi s tim zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist.

(4) Primljeni dar ili imovinska korist oduzet üe se.

ýlan 381.

Davanje dara i drugih oblika koristi (1) Ko službenoj ili odgovornoj osobi u Federaciji, ukljuþujuüi i stranu službenu osobu, uþini ili obeüa dar ili kakvu drugu korist, da u okviru svog ovlašüenja uþini što ne bi smjela uþiniti ili da ne uþini što bi morala uþiniti, ili ko posreduje pri ovakvom podmiüivanju službene ili odgovorne osobe, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ko službenoj ili odgovornoj osobi u Federaciji, ukljuþujuüi i stranu službenu osobu, uþini ili obeüa dar ili kakvu drugu korist, da u okviru svog ovlašüenja uþini što bi morala uþiniti ili da ne uþini što ne bi smjela uþiniti, ili ko posreduje pri ovakvom podmiüivanju službene ili odgovorne osobe, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(3) Uþinitelj kriviþnog djela iz st. 1. i 2. ovog þlana koji je dao mito na zahtjev službene ili odgovorne osobe u Federaciji, ukljuþujuüi i stranu službenu osobu, i prijavio kriviþno djelo prije njegovog otkrivanja ili saznanja da je otkriveno, može se osloboditi kazne.

(4) Primljeni dar ili imovinska korist oduzet üe se, a u sluþaju iz stava 3. ovog þlana može se vratiti osobi koja je dala mito. ýlan 382.

Protuzakonito posredovanje (1) Ko primi nagradu ili kakvu drugu korist da korišüenjem svog službenog ili uticajnog položaja u Federaciji posreduje da se uþini ili ne uþini koja službena radnja, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ko koristeüi svoj službeni ili uticajni položaj u institucijama u Federaciji posreduje da se uþini službena radnja koja se ne bi smjela uþiniti ili da se ne uþini službena radnja koja bi se morala uþiniti, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ako je za uþinjenje kriviþnog djela iz stava 2. ovog þlana primljena nagrada ili kakva druga korist, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. ýlan 383.

Zloupotreba položaja ili ovlašüenja (1) Službena ili odgovorna osoba u Federaciji koja iskorišüavanjem svog službenog položaja ili ovlašüenja, prekoraþivši granice svoje službene ovlasti ili ne obavivši svoje službene dužnosti, pribavi sebi ili drugom kakvu korist, drugome nanese kakvu štetu ili teže povrijedi prava drugog, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist koja prelazi 10.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist koja prelazi 50.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine. ýlan 384.

Pronevjera u službi (1) Ko s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist prisvoji novac, vrijednosne papire ili druge pokretnine koje su mu povjerene u službi ili uopüe na radu u institucijama u Federaciji, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist koja prelazi 10.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist koja prelazi 50.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine. ýlan 385.

Prijevara u službi (1) Službena ili odgovorna osoba u Federaciji koja s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist podnošenjem lažnih obraþuna ili na drugi naþin dovede u zabludu ovlašüenu osobu da uþini nezakonitu isplatu, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist koja prelazi 10.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist koja prelazi 50.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine. ýlan 386.

Posluga u službi Ko se neovlašüeno posluži novcem, vrijednosnim papirom ili drugim pokretninama koje su mu povjerene u službi ili uopüe na radu u institucijama u Federaciji, ili te stvari drugom neovlašüeno da na poslugu, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

ýlan 387.

Nesavjestan rad u službi (1) Službena ili odgovorna osoba u Federaciji koja povredom zakona, drugog propisa ili opüeg akta ili propuštanjem dužnosti nadzora, oþito nesavjesno postupi u vršenju dužnosti, pa zbog toga pravo drugog bude teško povrijeÿeno ili nastupi imovinska šteta koja prelazi 1.000 KM, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana teško povrijeÿeno pravo drugog ili nastupi imovinska šteta koja prelazi 10.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. ýlan 388.

Odavanje službene tajne (1) Službena ili odgovorna osoba u Federaciji koja neovlašüeno drugome saopüi, preda ili na drugi naþin uþini dostupnim podatke koji su službena tajna, ili koja pribavlja takve podatke s ciljem da ih preda neovlašüenoj osobi, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se i osoba koja s ciljem da neovlašüeno upotrijebi takve podatke nezakonito iskoristi podatke koji se þuvaju kao službena tajna, ili osoba koja bez odobrenja te podatke objavi.

(3) Ako je kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþinjeno iz koristoljublja ili u pogledu naroþito povjerljivih podataka, ili radi objavljivanja ili korišüenja podataka izvan Federacije, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Službena ili odgovorna osoba u Federaciji koja uþini kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana iz nehata, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(5) Nema kriviþnog djela iz stava 2. ovog þlana ako ko objavi ili posreduje u objavljivanju službene tajne institucije u Federaciji þiji je sadržaj suprotan ustavnom poretku Federacije, s ciljem da javnosti otkrije nepravilnosti u organiziranju, djelovanju i rukovoÿenju službom, ako objava nema štetne posljedice za Federaciju.

(6) Odredbe st. od 1. do 4. ovog þlana primijenit üe se i prema osobi koja je odala službenu tajnu nakon što joj je služba ili odgovornost u Federaciji prestala. ýlan 389.

Krivotvorenje službene isprave (1) Službena ili odgovorna osoba u Federaciji koja u službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis unese neistinite podatke ili ne unese kakav važan podatak, ili svojim potpisom ili službenim peþatom ovjeri

službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis s neistinitim sadržajem, ili koja svojim potpisom ili službenim peþatom omoguüi izradu takve isprave, knjige ili spisa s neistinitim sadržajem, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog þlana kaznit üe se i službena ili odgovorna osoba u Federaciji koja neistinitu službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis upotrijebi u službi ili pri poslovanju kao da su istiniti, ili koja službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis uništi, prikrije, u veüoj mjeri ošteti ili na drugi naþin uþini neupotrebljivom. ýlan 390.

Protuzakonita naplata i isplata Službena ili odgovorna osoba u Federaciji koja od drugog naplati što drugi nije dužan, ili naplati više nego je dužan, ili koja pri isplati ili predaji kakvih stvari manje isplati ili preda, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. ýlan 391.

Protuzakonito osloboÿenje osobe lišene slobode Službena osoba u Federaciji koja protuzakonito oslobodi osobu lišenu slobode, a koja joj je povjerena na þuvanje, ili joj pomogne u bijegu, ili joj omoguüava nedopuštenu vezu ili prijepisku radi pripremanja bijega, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. ýlan 392.

Protuzakonito prisvajanje stvari pri pretresanju ili izvršenju Službena osoba u Federaciji koja pri pretresanju stana, prostorija ili osoba ili pri izvršenju, oduzme pokretninu s ciljem da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protupravnu imovinsku korist, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

XXXII - GLAVA TRIDESET DRUGA

KRIVIýNA DJELA PROTIV SUSTAVA ELEKTRONSKE OBRADE PODATAKA ýlan 393.

Ošteüenje raþunalnih podataka i programa (1) Ko ošteti, izmijeni, izbriše, uništi ili na drugi naþin uþini neupotrebljivim ili nepristupaþnim tuÿe raþunalne podatke ili raþunalne programe,

kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ko unatoþ zaštitnim mjerama neovlašüeno pristupi raþunalnim podacima ili programima ili neovlašüeno presreüe njihov prijenos, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(3) Kaznom iz stava 2. ovog þlana kaznit üe se ko onemoguüi ili oteža rad ili korišüenje raþunalnog sustava, raþunalnih podataka ili programa ili raþunalnu komunikaciju.

(4) Ako je kriviþno djelo iz st. od 1. do 3. ovog þlana uþinjeno u odnosu na raþunalni sustav, podatak ili program organa vlasti, javne službe, javne ustanove ili privrednog društva od posebnog javnog interesa, ili je prouzrokovana znatna šteta, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(5) Ko neovlašüeno izraÿuje, nabavlja, prodaje, posjeduje ili þini drugom dostupne posebne naprave, sredstva, raþunalne programe ili raþunalne podatke stvorene ili prilagoÿene radi uþinjenja kriviþnog djela iz st. od 1. do 3. ovog þlana, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(6) Posebne naprave, sredstva, raþunalni programi ili podaci stvoreni, korišüeni ili prilagoÿeni radi uþinjenja kriviþnih djela, kojima je kriviþno djelo iz st. od 1. do 3. ovog þlana uþinjeno, oduzet üe se. ýlan 394.

Raþunalno krivotvorenje (1) Ko neovlašüeno izradi, unese, izmijeni, izbriše ili uþini neupotrebljivim raþunalne podatke ili programe koji imaju vrijednost za pravne odnose, s ciljem da se upotrijebe kao pravi ili sam upotrijebi takve podatke ili programe, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako je kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþinjeno u odnosu na raþunalne podatke ili programe organa javne službe, javne ustanove ili privrednog društva od posebnog javnog interesa, ili je prouzrokovana znatna šteta, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(3) Ko neovlašüeno izraÿuje, nabavlja, prodaje, posjeduje ili þini drugom pristupaþnim posebne naprave, sredstva, raþunalne programe ili raþunalne podatke stvorene ili prilagoÿene radi uþinjenja kriviþnog djela iz st. 1. i 2. ovog þlana, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(4) Posebne naprave, sredstva, raþunalni programi ili podaci stvoreni, korišüeni ili prilagoÿeni radi uþinjenja kriviþnih djela kojima je uþinjeno kriviþno djelo iz stava 1. ili 2. ovog þlana, oduzet üe se.

ýlan 395.

Raþunalna prijevara (1) Ko neovlašüeno unese, ošteti, izmijeni ili prikrije raþunalni podatak ili program ili na drugi naþin utiþe na ishod elektronske obrade podataka s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist i time drugom prouzrokuje imovinsku štetu, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist koja prelazi 10.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana pribavljena imovinska korist koja prelazi 50.000 KM, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina.

(4) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini samo s ciljem da drugog ošteti, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. ýlan 396.

Ometanje rada sustava i mreže elektronske obrade podataka Ko neovlašüenim pristupom u sustav ili mrežu elektronske obrade podataka izazove zastoj ili poremeti rad tog sustava ili mreže, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. ýlan 397.

Neovlašüeni pristup zaštiüenom sustavu i mreži elektronske obrade podataka (1) Ko se neovlašüeno ukljuþi u sustav ili mrežu elektronske obrade podataka kršenjem mjera zaštite, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ko upotrijebi podatak dobijen na naþin iz stava 1. ovog þlana, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(3) Ako su kriviþnim djelom iz stava 2. ovog þlana prouzrokovane drugom teške posljedice, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. ýlan 398.

Raþunalna sabotaža

Ko unese, izmijeni, izbriše ili prikrije raþunalni podatak ili program ili se na drugi naþin umiješa u raþunalni sustav, ili uništi ili ošteti naprave za elektronsku obradu podataka s ciljem da onemoguüi ili znatno omete postupak elektronske obrade podataka znaþajnim organima vlasti, javnim službama, javnim ustanovama, trgovaþkim društvima ili drugim pravnim osobama od posebnog javnog interesa, pa time prouzrokuje štetu u iznosu veüem od 500.00 KM, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

XXXIII - GLAVA TRIDESET TREûA KRIVIýNA DJELA PROTIV ORUŽANIH SNAGA FEDERACIJE ýlan 399.

Neizvršenje i odbijanje izvršenja zapovijedi (1) Vojna osoba koja ne izvrši ili odbije izvršiti zapovijed nadreÿenog u vezi sa službom, pa zbog toga nastupi nemoguünost vršenja ili otežano obavljanje službe ili opasnost po život ljudi ili imovinu velike vrijednosti, kaznit üe se kaznom zatvora do pet godina.

(2) Vojna osoba koja se protivi stražaru, ophodnji, službujuüoj ili drugoj vojnoj osobi u sliþnoj službi dok obavljaju svoju službenu funkciju, te vojna osoba koja ne posluša njihov poziv ili ne izvrši ili odbije izvršiti njihovu zapovijed, kaznit üe se kaznom zatvora do jedne godine.

(3) Uþinitelj kriviþnog djela iz st. 1. i 2. ovog þlana koji je bio izazvan protuzakonitim ili grubim postupanjem nadreÿenog, stražara, ophodnje, službujuüeg ili druge vojne osobe, može se blaže kazniti ili osloboditi kazne. ýlan 400.

Odbijanje primanja i upotrebe oružja (1) Vojna osoba koja protivno propisima i bez opravdana razloga odbije primiti oružje ili ga upotrijebiti po zapovijedi ili po pravilima službe, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

(2) Vojni obveznik koji bez opravdana razloga odbije primiti oružje od nadležnog organa koje mu se dodjeljuje u vezi sa službom u rezervnom sastavu oružanih snaga, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(3) Nema kriviþnog djela iz st. 1. i 2. ovog þlana kad se radi o vojnoj osobi ili vojnom obvezniku kojemu je u propisanom postupku uvažen prigovor savjesti.

ýlan 401.

Protivljenje nadreÿenom (1) Vojna osoba koja zajedno s drugim vojnim osobama odbije zapovijed nadreÿenog u vezi sa službom ili odbije izvršiti svoju funkcija, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(2) Vojna osoba koja pri uþinjenju kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana upotrijebi oružje, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Kaznom iz stava 2. ovog þlana kaznit üe se ko organizira ili bilo kako rukovodi uþinjenjem kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana, te vojni starješina koji je uþestvovao u takvom djelu.

(4) Uþinitelj kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana koji je bio izazvan protuzakonitim ili grubim postupanjem nadreÿenog, može se blaže kazniti ili osloboditi kazne. ýlan 402.

Prinuda prema vojnoj osobi u obavljanju službene dužnosti (1) Ko silom ili prijetnjom da üe izravno upotrijebiti silu sprijeþi vojnu osobu u obavljanju službene dužnosti ili je na taj naþin prisili na obavljanje službene dužnosti, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana vojna osoba teško uvrijeÿena, ili je prema njoj bezobzirno postupano ili je lahko tjelesno ozlijeÿena ili je kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþinjeno upotrebom oružja, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Uþinitelj kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana koji je bio izazvan protuzakonitim ili grubim postupanjem vojne osobe, može se blaže kazniti ili osloboditi kazne. ýlan 403.

Napad na vojnu osobu u obavljanju službe (1) Ko napadne ili ozbiljno prijeti da üe napasti vojnu osobu koja obavlja službu, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana vojna osoba lahko tjelesno ozlijeÿena, ili je kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþinjeno upotrebom oružja,

uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana vojna osoba teško tjelesno ozlijeÿena, ili su prouzrokovane teške posljedice za službu, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Ako je pri uþinjenju kriviþnog djela iz stava 1. ovog þlana uþinitelj s namjerom usmrtio vojnu osobu, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(5) Uþinitelj kriviþnog djela iz st. 1. i 2. ovog þlana koji je bio izazvan protuzakonitim ili grubim postupanjem vojne osobe, može se blaže kazniti ili osloboditi kazne. ýlan 404.

Zlostavljanje podreÿenog ili mlaÿeg (1) Vojni starješina koji u službi ili u vezi sa službom zlostavlja podreÿenog ili mlaÿeg ili s njime postupa na naþin kojim se vrijeÿa ljudsko dostojanstvo, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini prema više osoba, kaznit üe se kaznom zatvora do pet godina.

(3) Uþinitelj kriviþnog djela iz stava 1. i 2. koji je bio izazvan protuzakonitim ili grubim postupanjem vojne osobe, može se blaže kazniti ili osloboditi kazne. ýlan 405.

Povreda stražarske, ophodne ili druge sliþne službe (1) Vojna osoba koja postupi protivno propisima o stražarskoj ili ophodnoj službi, službi službujuüeg ili drugoj sliþnoj službi, pa zbog toga dovede u opasnost život ljudi ili imovinu velike vrijednosti, kaznit üe se kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini blizu skladišta oružja, municije ili eksplozivnog materijala ili blizu drugog važnog objekta, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz st. 1. i 2. ovog þlana neka osoba teško tjelesno ozlijeÿena, ili je prouzrokovana imovinska šteta velikih razmjera ili su nastupile druge teške posljedice,

uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4) Ako je kriviþnim djelom iz st. 1. i 2. ovog þlana neka osoba usmrüena, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(5) Ko kriviþno djelo iz stava od 1. do 4. ovog þlana uþini iz nehata kaznit üe se: a)

za kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana kaznom zatvora do šest mjeseci,

b) za kriviþno djelo iz stava 2. ovog þlana kaznom zatvora do jedne godine, c)

za kriviþno djelo iz stava 3. ovog þlana kaznom zatvora do tri godine,

d) za kriviþno djelo iz stava 4. ovog þlana kaznom zatvora do pet godina.

(6) Ako je kriviþnim djelom iz stava 5. ovog þlana prouzrokovana posljedica iz st. 3. i 4. ovog þlana, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina. ýlan 406.

Podnošenje neistinitih prijava i izvještaja Vojna osoba koja u obavljanju funkcije podnese prijavu ili izvještaj neistinitog sadržaja, ili u prijavi ili izvještaju prešuti koju þinjenicu koju nije smjela prešutjeti, pa zbog toga dovede u opasnost život ljudi ili imovinu velike vrijednosti, kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 407.

Nepoduzimanje mjera za zaštitu vojne jedinice (1) Vojni starješina koji ne poduzima propisane, zapovijeÿene ili druge oþito potrebne mjere za þuvanje života i zdravlja ljudi koji su mu povjereni, za osiguranje i održavanje u ispravnom stanju objekata, predmeta i sredstava koji služe borbenoj spremnosti, za urednu opskrbu jedinice koja mu je povjerena hranom, opremom ili materijalom, za þuvanje i njegu stoke ili mjere radi blagovremenog i urednog izvršenja osiguravajuüih radova ili osiguranja objekata koji su mu povjereni, pa time dovede u opasnost život ljudi ili teško ugrozi zdravlje ljudi ili imovinu velike vrijednosti, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana neka osoba teško tjelesno ozlijeÿena, ili je prouzrokovana imovinska šteta velikih razmjera ili druge teške posljedice, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana neka osoba usmrüena, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini iz nehata, kaznit üe se kaznom zatvora do jedne godine.

(5) Ako je kriviþnim djelom iz stava 4. ovog þlana prouzrokovana posljedica iz stava 2. ovog þlana, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora do tri godine.

(6) Ako je kriviþnim djelom iz stava 4. ovog þlana prouzrokovana posljedica iz stava 3. ovog þlana, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora do pet godina. ýlan 408.

Neosiguranje na vojnim vježbama (1) Vojna osoba koja na vježbi, obuci ili u obavljanju pokusa ne poduzme propisane, nareÿene ili oþito potrebne mjere osiguranja ili opreza, pa time dovede u opasnost život ljudi ili teško ugrozi zdravlje ili imovinu velike vrijednosti, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana neka osoba teško tjelesno ozlijeÿena, ili je prouzrokovana imovinska šteta velikih razmjera ili druge teške posljedice, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz stava 1. ovog þlana neka osoba usmrüena, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini iz nehata, kaznit üe se kaznom zatvora do jedne godine.

(5) Ako je kriviþnim djelom iz stava 4. ovog þlana prouzrokovana posljedica iz stava 2. ovog þlana, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora do tri godine.

(6) Ako je kriviþnim djelom iz stava 4. ovog þlana prouzrokovana posljedica iz stava 3. ovog þlana, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora do pet godina. ýlan 409.

Neodazivanje pozivu i izbjegavanje vojne službe (1) Ko bez opravdana razloga ne doÿe u odreÿeno vrijeme na poziv, radi saopüavanja ratnog rasporeda ili primanja oružja, ili na služenje vojnog roka, vojnu vježbu ili drugu vojnu vježbu, iako je bio pozvan pojedinaþnim ili opüim pozivom,

kaznit üe se novþanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ko se krije s ciljem izbjegavanja obaveze iz stava 1. ovog þlana, iako je bio pozvan pojedinaþnim ili opüim pozivom, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(3) Ko napusti zemlju ili ostane u inozemstvu s ciljem izbjegavanja poziva ili služenja vojnog roka, vojne vježbe ili druge vojne službe, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4) Uþinitelj kriviþnog djela iz st. od 1. do 3. ovog þlana koji se dobrovoljno javi nadležnom tijelu Federacije, može se blaže kazniti ili osloboditi kazne. ýlan 410.

Izbjegavanje vojne službe onesposobljenjem ili prijevarom (1) Ko s ciljem izbjegavanja vojne službe ili radi rasporeÿivanja na lakšu funkcija sebe ozlijedi ili na drugi naþin onesposobi za vojnu službu, ili simulira bolest ili upotrijebi lažnu ispravu ili postupi na drugi prijevaran naþin, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ko drugog sa ili bez njegova pristanka tjelesno ozlijedi ili ga na drugi naþin onesposobi u cilju izbjegavanja vojne službe ili druge vojne obaveze, ili u istom cilju za njega upotrijebi lažnu ispravu ili postupi na drugi prijevaran naþin, kaznit üe se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Ako je kriviþnim djelom iz stava 2. ovog þlana prouzrokovana trajna nesposobnost za vojnu službu ili drugu vojnu obavezu, uþinitelj üe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. ýlan 411.

Protuzakonito osloboÿenje od vojne službe Ko zloupotrebom svog položaja ili ovlašüenja postigne osloboÿenje vojne osobe ili osobe koja podliježe vojnoj obavezi od vojne funkcije ili njeno rasporeÿivanje na lakšu funkciju, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. ýlan 412.

Samovoljno udaljenje i bijeg iz oružanih snaga

(1) Vojna osoba koja samovoljno napusti svoju jedinicu ili službu i ne vrati se na funkciju u roku od deset dana ili se u istom roku ne vrati na funkciju s dozvoljenog odsustva izvan jedinice ili službe, te vojna osoba koja samovoljno napustiti svoju jedinicu ili službu za vrijeme izvršenja važnog zadatka ili poveüanog stepena borbene spremnosti jedinice, kaznit üe se kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Vojna osoba koja se krije s ciljem izbjegavanja službe u oružanim snagama, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine.

(3) Vojna osoba koja napusti zemlju s ciljem izbjegavanja službe u oružanim snagama, kaznit üe se kaznom zatvora do pet godina.

(4) Uþinitelj kriviþnog djela iz stava 2. ovog þlana koji se dobrovoljno javi nadležnom organu Federacije, može se blaže kazniti ili osloboditi kazne.

(5) Uþinitelj kriviþnog djela iz stava 3. ovog þlana koji se dobrovoljno javi nadležnom organu Federacije, može se blaže kazniti. ýlan 413.

Nepropisan ili nepažljiv odnos prema povjerenom oružju Ko nepropisno ili nepažljivo drži, þuva ili rukuje povjerenim oružjem, municijom ili eksplozivom koji pripadaju vojnoj jedinici ili vojnoj ustanovi, pa time prouzrokuje njihovo ošteüenje u veüoj mjeri, uništenje ili nestanak, kaznit üe se kaznom zatvora do jedne godine. ýlan 414.

Protuzakonito raspolaganje povjerenim oružjem Ko prisvoji, otuÿi, založi, preda drugom na upotrebu, ošteti ili uništi oružje, municiju ili eksploziv koji su mu dati na upotrebu i služe potrebama odbrane, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina. ýlan 415.

Odavanje vojne tajne (1) Vojna osoba ili druga osoba koja protivno svojim dužnostima u pogledu þuvanja vojne tajne saopüi, preda drugom ili mu na drugi naþin uþini pristupaþnim podatke koji su vojna tajna ili pribavlja takve podatke s ciljem da ih preda nepozvanoj osobi, kaznit üe se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(2) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini iz koristoljublja ili u pogledu naroþito povjerljivih podataka ili radi objave ili upotrebe tih podataka izvan zemlje, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje jednu godinu.

(3) Ko kriviþno djelo iz stava 1. ovog þlana uþini iz nehata, kaznit üe se kaznom zatvora do tri godine. ýlan 416.

Kažnjavanje za kriviþna djela uþinjena za vrijeme ratnog stanja ili stanja neposredne ratne opasnosti (1) Ko kriviþno djelo iz þlana 399. (Neizvršenje i odbijanje izv ršenja zapovijedi) stav 2.; þlana 400.

(Odbijanje primanja i upotrebe oružja) stav 2.; þlana 401. (Protivljenje nadreÿenom) st. 1. i 4.; þlana 402.

(Prinuda prema vojnoj osobi u obavljanju službene dužnosti) st. 1. i 3.; þlana 403. (Napad na vojnu osobu u obavljanju službe) st. 1., 2. i 5.; þlana 405. (Povreda stražarske, ophodne ili druge sliþne službe) st. 1., 2. i 5.; þlana 406. (Podnošenje neistinitih prijava i izvještaja); 407. (Nepoduzimanje mjera za zaštitu vojne jedinice) st. 1. i od 4. do 6.; þlana 408. (Neosiguranje na vojnim vježbama) st. 1. i od 4. do 6.; þlana 409.

(Neodazivanje pozivu i izbjegavanje vojne službe) stav 1.; þlana 410. (Izbjegavanje vojne službe onesposobljenjem ili prijevarom) stav 1.; þlana 412. (Samovoljno udaljenje i bijeg iz oružanih snaga) st. 1. i 3. i þlana 415. (Odavanje vojne tajne) stav 3. ovog zakona, uþini za vrijeme ratnog stanja ili stanja neposredne ratne opasnosti, kaznit üe se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ko kriviþno djelo iz þlana 402. stav 2.; þlana 403. stav 3.; þlana 405. st. 3. i 6.; þlana 407. st. 2. i 3.; þlana 408. st. 2. i 3.; þlana 410. stav 2.; þlana 411. (Protivzakonito osloboÿenje od vojne službe); 413.

(Nepropisan ili nepažljiv odnos prema povjerenom oružju); 414. (Protuzakonito rapolaganje povjerenim oružjem) i 415. stav 1. ovog zakona, uþini za vrijeme ratnog stanja ili stanja neposredne ratne opasnosti, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(3) Ko kriviþno djelo iz þlana 399. stav 1.; þlana 400. stav 1.; þlana 401. st. 2. i 3.; þlana 403. stav 4.; þlana 405. stav 4.; þlana 409. st. 2. i 3.; þlana 410. stav 3.; þlana 412. stav 2. i þlana 415. stav 2. ovog zakona, uþini za vrijeme ratnog stanja ili stanja neposredne ratne opasnosti, kaznit üe se kaznom zatvora najmanje pet godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. ýlan 417.

Izricanje disciplinske kazne ili disciplinske mjere Za kriviþno djelo protiv oružanih snaga Federacije s propisanom kaznom zatvora do tri godine, vojnoj se osobi može umjesto kriviþnopravne sankcije izreüi disciplinska kazna ili disciplinska mjera utvrÿena propisima kojima se ureÿuje disciplinska odgovornost u oružanim snagama, ako je djelo naroþito lahkog oblika i ako to zahtijevaju interesi službe. ýlan 418.

Odgovornost za kriviþno djelo uþinjeno po zapovijedi nadreÿenog

Nema kriviþnog djela ako njegova zakonska obilježja ostvari podreÿeni po zapovijedi nadreÿenog, a ta se zapovijed tiþe službene dužnosti osim ako se zapovijed odnosi na uþinjenje genocida, ratnog zloþina ili drugog kriviþnog djela za koje se može izreüi kazna zatvora deset godina ili teža kazna, ili ako je bilo oþito da se izvršenjem zapovijedi uþinjuje kriviþno djelo.

XXXIV - GLAVA TRIDESET ýETVRTA PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ýlan 419.

Prestanak važenja bivšeg Zakona Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Kriviþni zakon Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine FBiH", br. 43/98, 2/99, 15/99, 29/00 i 59/02). ýlan 420.

Obaveza usklaÿivanja pravomoüno izreþenih kriviþnopravnih sankcija (1) Izvršenje kriviþnopravnih sankcija pravomoüno izreþenih u skladu sa odredbama Kriviþnog zakona iz þlana 419. (Prestanak važenja bivšeg Zakona) ovog zakona, þije izvršenje nije zapoþelo ili je u toku, ima se u nazivu kriviþnog djela, odnosno sigurnosne mjere uskladiti sa nazivima predviÿenim u ovom zakonu.

(2) Usklaÿivanje pravomoüno izreþene odluke iz stava 1. ovog þlana vrši sud koji je donio tu odluku u prvom stepenu. Ovo usklaÿivanje se vrši po službenoj funkciji u roku od 30 dana dana od dana poþetka primjene ovog zakona. ýlan 421.

Stupanje na snagu ovog zakona Ovaj zakon stupa na snagu 1. augusta 2003. godine.

Predsjedavajuüi Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Matiü, s. r.

Predsjedavajuüi Predstavniþkog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimoviü, s. r.