broj 17

OÆUJAK 2008 BROJ 17 MAGAZIN TVRTKE EUROline

korice.indd 1

12/8/09 7:04:13 PM

A Daimler Brand

Savrπena mjera za veliËanstven nastup.

Nova C-klasa T-model.

ProsjeËna potroπnja goriva: od 6,0 do 10,2 l/100 km.

ProsjeËna emisija CO2 : od 157 do 242 g/km.

A Daimler Brand

Savrπena mjera za veliËanstven nastup.

Nova C-klasa T-model.

ProsjeËna potroπnja goriva: od 6,0 do 10,2 l/100 km.

ProsjeËna emisija CO2 : od 157 do 242 g/km.

4

K A Z A L O

IZDAVA» EUROline d.o.o.

76

Glavni zastupnik Daimler AG i Chrysler Int. Corp. za Hrvatsku Kovinska 5, Jankomir 10090 Zagreb Tel. 01/34 41 111 Faks: 01/ 34 41 197 www.euroline.hr

GLAVNA UREDNICA

26

Branislava MalviÊ

REDAKCIJA Dijana ©utalo, Mia RajkoviÊ strast.uredniπtvo@euroline.hr

6

NOVITETI: MERCEDES-BENZ CLC

ODJEL MARKETINGA I PRODAJE OGLASNOG PROSTORA Marina MaraviÊ, Ivana Sutlar,

12

52 NOVITETI: SLK FACELIFT

DINAMIKA IZLAÆENJA

58

14

–urica OrepiÊ: Chiquitta i “PuPo”

POLO

Robert Rebernak

22

63 KRATKA POVIJEST MERCEDES-BENZA

tel. 01/46 66 382 reber@reber.hr

TISAK GIPA d.o.o.

Magazinska 11, Zagreb

GASTRONOMIJA - ZA»INI

Izgubljeni u mirisu

Od trokolice do SLR-a

68

26

Legenda o Rivi

NAUTIKA

NOVITETI: GLK VISION

Kompaktno zadovoljstvo

76

33

Zlatan StipiπiÊ Gibonni: Kantautor, skladatelj i dobrotvor

REBER design Degenova 7, Zagreb

LJUDI I VOZILA

Sport kraljeva

Ëetiri puta godiπnje

OBLIKOVANJE I PRIJELOM

PUTOPIS

Maroko - tako blizu, a tako daleko

Generacija viπe

Goran MomËiloviÊ strast.marketing@euroline.hr

KONCEPTI

Trojac iz snova

Haute Couture

LEKTURA Irena DrpiÊ Miloπ

48

FORMULA 1

Heikki Kovalainen: Iceman s duπom

36

KAMIONI

82

LI»NOSTI

FOTOGRAFIJA

Trokrake TV zvijezde

Gojko Vukov-ColiÊ Gec: Lica ispod maske

42

87

Tel. 01/30 99 111 tiskara@gipa.hr

NAKLADA 20.000 primjeraka

INTERVJU

Miroslav Δiro BlaæeviÊ: Mercedes je pojam, smart je revolucija

94

VIJESTI

KOLUMNA JULIJANE MATANOVIΔ

PriËa o ©imunu

S T R A S T

U V O D N I K

5

U uvodniku prosinaËkoga broja, zimskom nastavku naπe zajedniËke STRASTI, prisjeÊajuÊi se svega lijepoga po Ëemu Êemo pamtiti 2007. godinu, spomenuli smo poËetak izgradnje velikog centra u Splitu.

Tada smo najavili i njegovo sveËano otvaranje u proljeÊe ove godine.

S prvim brojem Strasti u 2008., i u danima buenja prirode oko nas, pribliæavamo se i vremenu u kojem Êemo splitske radove okonËati, izreÊi prigodniËarske reËenice, otvoriti vrata za dolazak onih koji su zajedno s nama podizanje centra pratili.

I tako to traje...

Piπe Branislava MALVIΔ, glavna urednica STRASTI

Vjerujemo da Êemo u naπe prostore unijeti onaj duh kreativnosti koji leti nad mediteranskim prostorom ugodnog mirisa i plavetnila, melodije i rijeËi, sporta i zabave.

U Splitu se oduvijek trajalo. Æelimo se uklopiti u takve navike.

Suvremeni njegovi pisci, od Ante TomiÊa do Marije AndrijaπeviÊ, nove su karike u lancu koji zapoËinje imenom MaruliÊevim i ne prekida se, svim povijesnim nedaÊama unatoË. Moæda Êe netko, od onih koji su najviπe bdjeli nad izgradnjom splitskoga centra, u noÊi poslije otvaranja pribiljeæiti u svoj dnevnik reËenice olakπanja. Ali Êe uskoro, poslije novoga jutra, veÊ promiπljati o buduÊem projektu.

PrisjeÊamo se ovdje zapisa iz DNEVNIKA JEDNOG PENZIONERA neponovljivoga Miljenka Smoje, splitskog humorista i novinara uz Ëiju se osobnost neizostavno dopisuje ime rodnog mu grada. Dan nakon okonËanja snimanja kultne dramske serije Smoje je zapisao: „NoÊas je svrπilo snimanje Veloga mista. Nikor sritniji od mene! Sritan sam bija kad je poËelo, ali puno sritniji kad je svrπilo, kad znan da na ulicu neÊu trevit nikoga iz Veloga mista. Rasturili se, partili, nima viπe kolone kamioni, makinj, reflektori, glumac, statist…“ Poslije samo nekoliko reËenica Ëitamo dalje: „PoËeja san pisat i KRONIKU…“ Posao je zavrπio, a sceni prilaze oni za koje je sve Ëinjeno. »im su djelo pogledali, stigli su drugi, mlai… I tako to traje.

O Æ U J A K

2 0 0 8

6

M E R C E D E S - B E N Z

NOVITETI: MERCEDES-BENZ CLC

Katkad je manje zapravo viπe. Time se vodila modna fotografkinja Ellen von Unwerth prilikom fotoseanse s Evom Padberg i novim Mercedes-Benzovim modelom CLC. Traæila je Ëiste bijele zidove, elegantan crni automobil i raskoπnu Evu. Zvijezdama ove seanse nije trebalo dodatno uljepπavanje. I CLC i Eva jednostavno su zablistali…

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Automobili i moda? Iako u prvi tren zvuËi proturjeËno, veÊ u trenutku kad se ta misao ugnijezdi na pravome mjestu doÊi Êemo do zakljuËka da su sliËnosti i viπe nego snaæne. I u modi i meu proizvoaËima automobila ima onih koji se povode za trendovima, a ima onih koji se uvijek oslanjanju na svoj izvorni kod, svoj osnovni genetski materijal koji se provlaËi kroz sve linije i oblike i publici na prvi

O Æ U J A K

2 0 0 8

pogled otkriva tko ili πto je u pozadini. Ovi posljednji ne slijede trendove. Oni ih stvaraju. Meu takve se kreatore Mercedes-Benz upisao veÊ na samom poËetku stvorivπi prvi automobil te kontinuirano razvijajuÊi svoje stilske odrednice do danaπnjih dana.

Tako se i za novi CLC, najnovije djelo dizajnerskog tima tvrtke iz Stuttgarta, veÊ izdaleka moæe reÊi da je pravi, punokrvni

7

Mercedes, dok ga pogled izbliza otkriva u njegovu modernom izriËaju, smjenjivanju snaænih i dinamiËnih linija sa senzibilnom zaobljenoπÊu. Ukratko, rijeË je o vozilu koje se svjetskom top modelu Evi Padberg, nametnulo kao ravnopravan partner na fotoseansi, automobilu koji se svojim dizajnom savrπeno uklopio u vrhunski modni stil koji pak izvrsno stapa eleganciju i ljepotu.

8

M E R C E D E S - B E N Z

Eva Padberg status je super-modela stekla joπ 2003. godine kao glavni lik kampanje Palmersa, a 2005. Ëasopis FHM proglasio ju je najseksepilnijom æenom na svijetu.

UNICEF-ova je amasadorica dobre volje, a okuπala se i kao glumica

Kupei su oduvijek bili vrlo posebni automobili, a Mercedesovi kupei u tome su se posebno isticali kao utjelovljenje elegancije i ekskluzivnosti. CLC je najmlai pripadnik obitelji kupea s Mercedes-Benzovom znaËkom. UnatoË odreenim zajedniËkim osobinama, CLC krasi iznimna osobnost koja se obraÊa mladim vozaËima u potrazi za sportskim i dinamiËnim vozilom. CLC Êe, tako, za mnoge postati ulaznica u svijet kupea, svijet πto Êe ga tek rijetki poæeljeti napustiti zbog πiroke ponude koja za svakoga nudi odgovarajuÊe vozilo.

Novi je CLC, u usporedbi s prethodnikom (Mercedes-Benzovim Sport Coupeom) razli-

Ëit u viπe od 1100 komponenti tako da se s pravom moæe govoriti o istinskom novitetu u klasi. Stilski uzori u novoj C-klasi, CL kupeu te luksuznoj S-klasi novom su Mercedesovom kupeu utkali sportsko dræanje i dominantno elegantne linije. U unutraπnjosti, sve se moæe usporediti s modernim odijelom skrojenim po mjeri - maksimalno udobnim i primjereno atraktivnim.

Za one kojima sportski izgled nije dovoljan, Mercedesovi su inæenjeri sloæili pose-

ban sportski paket koji ukljuËuje sportski, spuπteni ovjes, 18-colne naplatke od lake legure s niskoprofilnim gumama, farove sa zacrnjenim unutarnjim dijelovima, koænim sportskim upravljaËem te ukrasima od bruπenog aluminija. Sliku upotpunjuju i sportski instrumenti s crvenim pokazivaËima brzine i broja okretaja, a kao i kod trkaÊih modela, pokazivaËi prilikom startanja motora naprave puni zaokret radi “kalibriranja” prije nego πto se vrate u osnovni poloæaj.

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Standardni je dio sportskog paketa novi DSS (direct-steer system) odnosno sustav izravnog upravljanja koji dodatno poboljπava agilnost voænje CLC-om, a istodobno izravno utjeËe na poboljπanje sigurnosti. CLC s ovim sustavom reagira mnogo spontanije na upravljanje i jamËi uistinu sportski osjeÊaj za upravljaËem.

Dakako, sva ta priËa o sportskim doæivljajima ne bi znaËila niπta da u igri nije i πiroka paleta moÊnih, ali ujedno i ekoloπki O Æ U J A K

2 0 0 8

9

10

M E R C E D E S - B E N Z

prihvatljivih motora. Tako Êe se CLC u ponudi naÊi s Ëetiri ËetverocilindriËna i dva πesterocilindriËna agregata Ëija se snaga kreÊe u rasponu od 122 do 272 KS. Od toga su dva turbodizelska motora - 200 CDI sa 122 KS i 220 CDI sa 150 KS i Ëetiri benzinca: 180 KOMPRESSOR, 200 KOMPRESSOR te dva motora V6: CLC 230 i CLC 350 koji razvija Ëak 272 KS. Novi CLC 200 Kompressor sada

razvija 184 KS, πto je 20 KS viπe nego kod prethodne generacije, a istodobno je potroπnja prema ciklusu NEDC smanjena na 7,8 do 8,2 litre na 100 km.

Prijenos snage ide ili preko 6-stupanjskih ruËnih mjenjaËa koji su standard kod svih motora, 5-stupanjskih automatika kod ËetverocilindriËnih agregata, odnosno 7G-TRONIC automatskog mjenjaËa najnovije generacije sa

sedam stupnjeva prijenosa kod V6 motora.

Uz svu silu korisne elektronike i dodataka koji ga Ëine prometalom modernog doba, CLC svojim vlasnicima nudi i djeliÊ povijesti slavnih Mercedesovih kupea koji su se poËeli slagati u doba kada su adrenalin u krvi poticali pravi osjeÊaj za voænju i Ëista mehanika, kada je provesti nekoga u kupeu znaËilo mnogo viπe od puke voænje.

S T R A S T

12

M E R C E D E S - B E N Z

Roadsteri ili otvoreni automobili u Mercedesovoj povijesti imaju istaknuto mjesto. RijeË je o vozilima koja veÊ dugo osvajaju srca istinskih zaljubljenika u voænju, a oni posebno pamte tri slova - SLK. S kao sportski, L kao lagan i K kao kratak veÊ su godinama sinonimi dinamiËne voænje buduÊi da je prva generacija predstavljena 1996. Druga, dotjerana verzija ugledala je ceste svijeta 2004., a od travnja ove godine osvjeæeni SLK spreman je za nova osvajanja. Viπe od 650 izmijenjenih komponenti tog atraktivnog dvosjeda, koji je u ovu klasu vozila unio revoluciju svojim pokretnim, Ëvrstim metalnim krovom stvarajuÊi podsegment kupe-kabrioleta, jamËi novu dinamiku voænje. Nova generacija i nova razina uæitka poËinje veÊ na prvi pogled buduÊi da su stilske izmjene priliËno oËite, a da pritom osnovni oblik karoserije nije mijenjan.

NajveÊu novost Ëini prednji spojler u obliku slova V, kao u Formuli 1, primjetni su i veÊi retrovizori s ugraenim pokazivaËima smjera, dok su izmjene

Generacija viπe Snaæniji, ekonomiËniji, intenzivniji… To je novi SLK uz koji je lakπe ponovno otkriti vozaËki, pravi roadster uæitak

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

NOVITETI: SLK FACELIFT

O Æ U J A K

2 0 0 8

13

na straænjem dijelu ograniËene na zatamnjena svjetla i novi oblik ispuπnih cijevi te odbojnik Ëiji donji dio imitira difuzor s trkaÊih automobila.

Osnovni SLK 200 Kompressor pokreÊe poznati 1,8-litreni Ëetverocilindraπ koji pomoÊu kompresora umjesto dosadaπnjih 163 razvija 184 KS, uz neπto poveÊani okretni moment koji sada u svom vrhuncu dostiæe 250 umjesto 240 Nm. Trolitreni V6 motor koji pokreÊe SLK 280 raspolaæe s 231 KS i 300 Nm, a posebna je priËa izvedba SLK 350. I tu je rijeË o poznatom motoru - 3,5-litrenom “πestaku” s cilindrima u V rasporedu koji u obnovljenom SLK umjesto uobiËajenih 272 razvija Ëak 305 KS uz okretni moment od 350 Nm. BuduÊi da se vrti do 7200 o/min, ovaj motor zaljubljenicima u automobile nudi i idealnu zvuËnu podlogu pri svim okretajima. Uparen s izvrsnim 7-stupanjskim automatskim mjenjaËem, u kombinaciji s novim opcijskim varijabilnim servoupravljaËem Direct Steer i snaænijim koËnicama pruæa bræu i sigurniju voænju. U gradskoj voænji omoguÊuje olakπano okretanje upravljaËa, dok pri viπim brzinama pruæa veÊi otpor ulijevajuÊi vozaËu i veÊe povjerenje.

Vrhunsku izvedbu, model SLK 55 AMG, pokreÊe atmosferski 5,5-litreni V8 motor koji razvija 360 KS i 510 Nm okretnog momenta koje prenosi putem posebno ugoenog automatskog mjenjaËa sa sedam brzina.

ZastraπujuÊi zvuk πto ga izvedba AMG stvara gotovo nije moguÊe opisati, no dovoljno je reÊi da ostavlja πirok osmijeh na licu vozaËa i prolaznika koji se zateknu u neposrednoj blizini.

S mjesta do 100 km/h ovom je automobilu potrebno svega 4,9 sekundi.

Za one kojima su dva sjedala viπe nego dovoljna, kojima vjetar znaËi viπe od uobiËajenog dotoka zraka, koji od automobila traæe viπe i spremni su na poveÊane koliËine adrenalina u krvi, recept je ponovno napisan i sastoji se od tri slova - SLK.

14

S T R A S T

U divljem galopu πest je jahaËa jurilo za naranËastom lopticom. Pod kopitima njihovih veliËanstvenih konja praπio se snijeg, a sa snaænih tijela plemenitih æivotinja podizala se para. Iz kolopleta jahaËa koji je nastao kada su je dostigli, tamo negdje na sredini terena, loptica je izletjela u smjeru jednog od golova.

UbrzavajuÊi poput munje za njom je pojurio jedan od jahaËa u majici s oznakama poznate πvicarske banke. NavijaËi te momËadi, sve redom dame i gospoda Ëiji izgled vrlo vjerno

govori kako im novac veÊ dugo nije nikakva tema, s oduπevljenjem su skoËili na noge veÊ slaveÊi siguran pogodak: za loptom je jurio Bartolome Castagnola, najbolji polo-igraË svijeta Ëije usluge voe momËadi plaÊaju Ëistim zlatom. GalopirajuÊi kao sjedinjen sa svojim ponijem, Argentinac poznat pod nadimkom „Lolo“ dva je puta kruænim udarcem svojom palicom lopti dao dodatni poticaj, usput je kao od πale pretrËao protivniËkog „Number 4“ i elegantno postigao gol. TapπajuÊi svog zadi-

hanog konja ponosni je jahaË doπao do ruba terena, elegantno skoËio iz sedla, preuzeo iz ruku pomoÊnika novog ponija i krenuo prema srediπtu terena.

Mjesto odigravanja scene jedno je od mondenih srediπta svijeta i najslavniji skijaπki centar na svijetu, πvicarski St. Moritz. Dogaaj je 24. Cartier Polo World cup na snijegu, mjesto gdje se susreÊu Ëetiri momËadi u kojima nastupaju najbolji igraËi najekskluzivnijeg svjetskog sporta. Zaista, S T R A S T

S T R A S T

Atletika je moæda kraljica sportova, ali sport kraljeva samo je jedan: polo. U St. Moritzu odræan je Svjetski kup u polu na snijegu u kojem je sudjelovala i momËad Maybacha, a sve je kamerom zabiljeæio naπ fotograf Gojko Vukov-ColiÊ Gec

O Æ U J A K

2 0 0 8

15

16

S T R A S T

iako se „ozbiljno“ igra u tek nekoliko zemalja - SAD-u, Velikoj Britaniji, Argentini, ©panjolskoj, Indiji, Pakistanu i Australiji - polo u cijelom svijetu ima status sporta kraljeva.

Moæda i stoga jer ga i igraju okrunjene glave: vidjeti u igri britanskog prestolonasljednika princa Charlesa ili mlade kraljeviÊe Williama i Harryja nije nikakvo Ëudo. SliËno tomu, Ëak i na najprestiænijim turnirima neki od igraËa

pripadnici su plemstva, industrijalci, bankari - uglavnom oni najbogatiji. To, meu ostalim, omoguÊuje i jedno od pravila ove igre koja povijesno potjeËe iz Perzije, a popularizirana je nakon πto su je poËetkom 19. stoljeÊa razvili Britanci na sluæbi u indijskom kraljevstvu Manipur. Kao πto je sluËaj i s mnogim drugim sportovima, Britanci su godine 1869. i napisali pravila koja su ostala gotovo ne-

promijenjena do dan-danas. Recimo ih samo ukratko: cilj je igre da jedna od momËadi u kojoj je po Ëetiri igraËa (jahaËa) da viπe golova protivniËkoj momËadi igrajuÊi na terenu velikom 300 puta 200 yarda (gotovo jednako toliko metara). Igra je podijeljena na Ëetiri, πest ili osam perioda (najËeπÊe πest) od po sedam minuta koje se nazivaju „chukka“. Ako vas ta rijeË podsjeÊa na rijeË „Ëakra“, imate

S T R A S T

S T R A S T

O Æ U J A K

2 0 0 8

17

18

S T R A S T

Naravno, nismo zaboravili na element pola koji je jednako vaæan, katkad i vaæniji od igraËa: konje. Iako polo-poniji (konji kojima se igra polo nazivaju se tradicionalno ponijima, iako njihova visina redovito premaπuje visinu najveÊih ponija od 147 cm) nisu priznati kao posebna vrsta, nema dvojbe da je rijeË o jedinstvenim konjima. Oni moraju u sebi kombinirati Ëitav niz osobina: eksplozivnost i brzinu, agilnost i spretnost, inteligenciju i izdræljivost te Ëistu hrabrost jer sudariti se bokovima s drugim konjem u punom galopu ne moæe svaki konj.

Upravo stoga konji za polo najËeπÊe su kombinacija engleskog punokrvnjaka, zbog njegove brzine, te ameriËkog Quartera koji donosi agilnost. U Argentini, iz koje dolaze ponajbolji poniji, punokrvnjake kriæaju s lokalnom pasminom Criollo.

Naravno, Ëinjenica da je konj pogodne krvne kombinacije ne znaËi i da je pogodan za bavljenje polom. Prije svega on se trenira za to, ali i najbolji trener ne moæe konja uËiniti dobrim za bavljenje sportom. Taj talent konj jednostavno mora imati u sebi. Ili, drugim rijeËima, na isti naËin na koji su posebni polo-igraËi, posebni su i polo-poniji. Oni se izdvajaju od ostalih, oni su zvijezde svoga roda.

Konji mogu igrati polo veÊ s tri ili Ëetiri godine starosti, ali najbolji su oni izmeu sedam i devet godina. Ako su dobro paæeni, mogu igrati do svoje 15 godine.

Oni tek solidno istrenirani i nadareni konji stoje izmeu 7 i 15 tisuÊa eura, a cijenama onih najboljih - s kojima igraju vrhunski profesionalci - ne zna se granica.

Za utakmicu jedan je konj svakako premalo: igraËi ih mijenjaju najmanje za svaku „chukku“, a Ëesto i tijekom nje. Stoga ni ne Ëudi ekskluzivnost ovoga sporta.

S T R A S T

S T R A S T

19

pravo: „chukka“ je izvedenica iz sanskrta („chakka“) na kojemu znaËi krug. Uglavnom, na duæim su krajevima terena golovi πirine osam metara unutar kojih valja ugurati lopticu promjera 8,3 centimetra, napravljenu od plastike i presvuËenu koæom.

U biti, to je i sve od pravila: ostaje samo jedno, a ono omoguÊuje natjecanje i amaterima. Naime, ovisno o kvaliteti igraËi dobivaju tzv. hendikep. On moæe iznositi od minus 2 do plus 10. Hendikep u minusu imaju oni najneiskusniji (ili katkad najloπiji igraËi), a hendikep 10 Ëast je koju ima tek nekoliko polo-igraËa na cijelom planetu. »ast, ali i obveza: prije utakmice zbrajaju se hendikepi svih igraËa u pojedinoj momËadi, a razlika u zbroju znaËi s kolikom Êe prednoπÊu u golovima jedna od momËadi uÊi u utakmicu. Ili drugim rijeËima, ako Ëetiri igraËa iz jedne i tri iz druge momËadi imaju hendikep nula, a jedan igraË hendikep 10, to znaËi da Êe njegova momËad startati u utakmicu s deset golova zaostatka. Njegova vjeπtina, naime, vrijedi najmanje deset golova „fore“.

Kako je teπko doÊi do hendikepa govori podatak da 90 posto polo-igraËa u svijetu ima hendikep od 2 ili manje. To je pravilo i omoguÊilo veÊ spomenutim plemenitim ili O Æ U J A K

2 0 0 8

20

S T R A S T

superbogatim amaterima sudjelovanje i na najprestiænijim turnirima jer njihov se niski hendikep upravo dobro slaæe s visokim hendikepom profesionalaca od kojih samo oni najbolji dolaze iz Argentine - u prosjeku su momËadi izjednaËene.

Tako je bilo i u St. Moritzu, gdje su se za trofej najprestiænijeg polo-turnira na snijegu borile momËadi pod zastavama πvicarske banke Julius Baer, modnih divova Cartiera i Brionija te najluksuznije automobilske marke na svijetu Maybacha. Svaka je momËad imala po dva ili tri vrhunska profesionalca: bilo je tu πest Argentinaca, po dva Engleza i »ileanca te jedan Novozelananin.

InaËe, na turniru je bila prisutna i Mercedes-Benzova sportska marka AMG jer je trofej za treÊe mjesto nosio njihovo ime. Spomenimo da je taj trofej osvojila upravo momËad Maybacha dok je u finalu turnira momËad Brioni pobijedila momke u bojama Cartiera.

Doduπe, rezultati ni nisu toliko vaæni: svjetski je kup u St. Moritzu joπ jednom dokazao kako je polo pravi sport kraljeva, uz koji su vezane samo najekskluzivnije marke i koji ima uistinu najekskluzivniju publiku na svijetu.

Argentinac Bartolome Castagnola najbolji je igraË pola na svijetu

S T R A S T

S T R A S T

21

elitno mj mjesto j s za elitne goste St. Moritz, mjesto odræavanja Svjetskog polo-kupa na snijegu, bez ikakve je dvojbe najekskluzivnije zimovaliπte na svijetu - mjesto gdje praznike provode europsko plemstvo, meunarodni jet-set i najimuÊniji ljudi. Smjeπteno u prekrasnoj dolini Engadine, na nadmorskoj visini od 1856 metara, oduπevljava jedinstvenom mikroklimom zahvaljujuÊi kojoj ima prosjeËno 322 sunËana dana u godini. Grad je sastavljen od dvaju nekadaπnjih sela: St. Moritz-Bad mjesto je gdje su joπ u antiËko vrijeme bile poznate toplice i danas je relativno „pristupaËno“ Ëak i onima pliÊeg dæepa, dok je St. Moritz-Dorf rezerviran za elitu.

Teπko je reÊi πto u St. Moritzu viπe oduπevljava: trgovine u kojima se moæe kupiti najfinija roba na svijetu, izvanredni barovi i restorani, vrhunski hoteli ili moæda fantastiËne skijaπke staze (ima ih ukupno 350 kilometara) meu kojima se istiËe legendarni start spusta za svjetski kup Piz Nair Wall na kojem Êe oni najhrabriji, zbog nevjerojatnog nagiba, od nule do 130 kilometara na sat ubrzati za svega 7 sekundi.

O Æ U J A K

2 0 0 8

22

M E R C E D E S - B E N Z

Piπe Irena DrpiÊ Miloπ

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

KRATKA POVIJEST MERCEDES-BENZA

DRP-37435 ili Patent Motor Automobil Karla Benza u sijeËnju je proslavio 122. roendan. Nije to bio samo predak prvoga Mercedesa, nego i prvi automobil uopÊe.

Godina 1886. ostat Êe zapamÊena u povijesti kao godina u kojoj je dokazano da proπlost ima buduÊnost...

O Æ U J A K

2 0 0 8

23

Godina 1886. poËela je u petak, 1. sijeËnja po Gregorijanskom kalendaru. Toga je dana svijet bio zaokupljen velikim povijesnim dogaajem - Burma, godinu dana prije pripojena britanskoj Indiji, dana je kraljici Viktoriji kao roendanski poklon. Proπlo je cijelo stoljeÊe od tada, a kolonizacija je danas, nakon πto su mnoge nacije izgradile svoje identitete, izgubila znaËenje. Niti mjesec dana poslije, toËnije 29. sijeËnja iste godine, jedan Êe drugi dogaaj trajno obiljeæiti povijest svih nacija - izum automobila...

“I sutra Êemo dokazati da povijest ima buduÊnost.” ©to je toËno mislio njemaËki izumitelj Karl Benz te, po mnogoËemu bogate, 1886.? Roen 42 godine prije svog povijesnog izuma Benz je i dalje mislio o strasti koja ga je oduvijek zaokupljala - kako napokon izumiti neπto bolje od bicikla, bræe, udobnije, oku ugodnije, ili jednostavno kako napraviti “koËiju bez konja” koja Êe se kretati bez snage miπiÊa. Moæda je mislio i o svojoj majci koja je unatoË siromaπtvu u njegovu djetinjstvu, jer otac mu je umro kad je imao samo dvije godine, uËinila sve da njezin sin stekne vrhunsko obrazovanje. GramatiËka i PolitehniËka visoka πkola, usto i dvogodiπnje iskustvo u praksi u inæenjerskoj kompaniji u rodnome Karlsruheu. Sve je poËelo dobro. U kompaniji Augusta Rittera u Mannheimu dobio je prvi posao, ali uskoro se pokazalo da Ritter nije pouzdan partner. I kad je Benz mislio da Êe moæda morati napustiti svoj san, njegova zaruËnica Bertha Ringer unaprijed je dala vjenËani miraz kako bi isplatila Rittera i omoguÊila Karlu da se posveti svojoj strasti. Dalje je krenuo sam.

“Napredak se postiæe stalnim istraæivanjem”, mislio je Benz i osam godina prije svoga genijalnog izuma automobila usredotoËio se na izradu dvotaktnog motora, temeljenu na Ottovoj koncepciji koja je patentirana dvije godine prije. Izumi su se dalje nizali jedan za drugim: izumio je regulator broja okretaja motora, sustav paljenja iskrom pomoÊu akumulatora, svjeÊicu, rasplinjaË, mjenjaË, kvaËilo, hladnjak za rashladnu tekuÊinu... Iπao je dalje jer je znao da moæe. Moæda potaknut i time πto je Gottlieb Daimler tada radio na svojem vozilu ugraujuÊi motor u koËiju, poËeo je raditi na samohodnom motoru, motorwagenu s posebnim strojem. Benz nije samo izumio svoj stroj, jednocilindriËni, hlaen vodom, obujma 958 cm3 i s 0,75 konjskih snaga (560 W), nego je napravio vozilo koje osim kotaËa nije imalo nikakve sliËnosti s bilo kojim oblikom prijevoznog sredstva u proπlosti. Prvi automobil u povijesti bila je trokolica pokretana motorom koji je Benz smjestio izmeu

24

M E R C E D E S - B E N Z

Oni su stvarali povijest Mercedes-Benza (s lijeva na desno): Gottlieb Daimler i Karl Benz koji su udruæivanjem svojih tvrtki stvorili Daimler-Benz, inæenjer Wilhelm Maybach te sposobni poduzetnik Emil Jellinek koji je za sva vremena proslavio ime svoje kÊeri Mercedes (na slici dolje)

dvaju straænjih kotaËa. I prvi je automobil u povijesti vozila æena. Bertha Benz testnu je voænju trokolicom izvela u Mannheimu, a ubrzo nakon toga, toËnije 29. sijeËnja 1886., Benz je patentirao svoj izum. Sa zaπtiÊenom oznakom DRP-37435 model se jednostavno zvao „Automobil s motorom“. No daleko od toga da je sve dalje iπlo glatko. Iako je preuzeo benzinski motor, Ëiji su tvorci Daimler i Maybach, vozilo se Ëinilo nestabilnim, ljudi su bili skeptiËni, a katkad teπko upravljanje izazivalo je podsmijehe. U iduÊe dvije godine Ëinilo se da „Benzova patentirana motorna vozila“, kako je glasio reklamni slogan za prodaju prvih automobila, neÊe zaæivjeti. Ali strast je i ovaj put bila jaËa. »vrsto vjerujuÊi u svoga supruga Bertha se s dvojicom sinova Eugenom i Richardom automobilom odvezla u Pforzheim posjetiti majku. S 0,75 KS i dvije brzine vozili su po kamenim i blatnjavim cestama; nailazeÊi na uspone morali su se snalaziti gurajuÊi vozilo, dok je spuπtanje nizbrdo iπlo prebrzo. ZaËepljeni rasplinjaË Bertha je sredila iglom za kosu, a kada viπe nije bilo vode za hlaenje u spremniku, uzimali su i vodu iz jarka pokraj puta. Trokolica nije imala svjetla za voænju noÊu, a nekoliko je puta Bertha u ljekarni kupovala „ligroin“ jer, naravno, benzinskih crpki nije bilo. Vratili su

se nakon nekoliko dana, preπavπi ukupno gotovo 200 kilometara. Osim u novinama, vijest se proËula u cijelom svijetu koji je napokon uvidio da je automobil prijevozno sredstvo buduÊnosti... Ostatak je priËe poznat. Kompanije Benz i Daimler ujedinile su se u Daimler-Benz, Karl Benz se prije toga povukao u mirovinu, a za temeljni naziv mnogobrojnih modela zasluæan je Emil Jellinek, biznismen diplomatskih sposobnosti i ljubitelj Benzovih vozila. S meunarodnim kontaktima meu tadaπnjom aristokracijom i financijaπima poËeo je promovirati i prodavati Daimlerova vozila. Kao strastveni vozaË utrka u Nici zahtijevao je sve jaËa i bræa vozila, ali utrkivao se skrivajuÊi identitet - vozio je pod imenom svoje kÊeri Mercedes. Monsieur Mercedes, kako su ga zvali, u travnju 1900-te naruËio je 36 novih automobila po tadaπnjoj cijeni od nevjerojatnih 550.000 maraka (danas neπto manje od tri milijuna eura) i ujedno potpisao s Daimlerom sporazum da Êe automobili te kompanije ubuduÊe nositi i naziv Mercedes.

Karl Benz imao je pravo vjerujuÊi da ljubav prema izumu nikada neÊe prestati. Mercedes-Benzova su vozila uvijek korak ispred svoga vremena. Od svega tri kotaËa i 0,75 KS do ABS-a, ESP-a, V8 motora... Od trokolice do SLR-a.

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

25

1886. godina

©kotski pisac Robert Louis Stevenson u Londonu objavljuje „»udan sluËaj Dr. Jekylla i Mr. Hydea“, roman o dvojnosti ljudske prirode, dobra i zla, a Jekyll i Hyde postaju sinonimi podvojene liËnosti.

Mark Twain, A.P. »ehov i Lav Tolstoj stvaraju do danas zapamÊena knjiæevna djela.

Van Gogh slika svoj autoportret.

U NjemaËkoj je prvi put uopÊe priznata pasmina alpski brak jazavËar.

Clemens Winkler otkrio je germanij, srebrnobijeli polumetal koji se upotrebljava u elektronici i u proizvodnji staklenih leÊa, a naziv mu je dao po latinskome nazivu za NjemaËku (Germania).

U SAD-u Tesla se odvojio od Edisona i pokrenuo vlastiti laboratorij.

U Zagrebu je postavljen prvi telefonski vod.

Franz Liszt, veliki glazbenik epohe romantizma i otac simfonijske pjesme umire, a u obitelji Kamovih u Rijeci slavi se roenje Janka PoliÊa Kamova, prvoga hrvatskog avangardnog pisca.

Prvo iz kolekcije Fabergeovih jaja, koja vrijede milijune eura, poklonio je za Uskrs te godine ruski car Aleksandar III svojoj æeni Mariji Fedorovnoj.

Karl Benz 29. sijeËnja patentirao je prvi automobil.

Karl Benz je strasno vjerovao da ljubav njegove Berthe nikad neÊe prestati. Ta je strast pokrenula izum. Karl i Bertha Benz zajedno su proveli cijeli æivot... Ona ga je posljednji put ispratila 1929. godine, a na ponovni susret njihovih duπa Ëekala je punih petnaest godina. Uz njihovo petero djece, dræale su je i uspomene na Karlove rijeËi: „I kada sam bio umoran i blizu ponora, Bertha je uvijek stajala uza me“. Umrla je 1944. godine, nekoliko dana nakon svog 95. roendana.

O Æ U J A K

2 0 0 8

26

M E R C E D E S - B E N Z

Skladan brak terenskih sposobnosti i rafinirane kulture voænje uz dinamiËan stilski izriËaj koji nepogreπivo podsjeÊa na legendaran i originalan dizajn G-klase. Tako bi se ukratko mogao opisati novi GLK, kompaktni Mercedes-Benzov terenac

NOVITETI: GLK VISION

U drugom dijelu ove godine na træiπte stiæe automobil koji Êe u svijet SUV vozila uÊi olujnom snagom. U Detroitu je MercedesBenz predstavio dva izdanka istog modela Vision GLK Freeside i Vision GLK Townside.

PredstavljajuÊi ta dva razliËita profila Mercedes je uspio naglasiti izniman potencijal u klasi kompaktnih SUV vozila. Tako se GLK Freeside nameÊe kao svenamjensko vozilo koje na najbolji naËin pokazuje sposobnosti i moguÊnosti SUV vozila danaπnjice, i na cesti tako i mimo nje, a verzija Townside namijenjena je ponajprije dinamiËnim performansama na asfaltu. Dakle, rijeË je o AMG izvedbi novog Mercedesovog kompaktnog SUV-a.

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

27

I sam Dieter Zetsche, Ëelni Ëovjeka Daimlera, istaknuo je ove dvije verzije buduÊeg kompaktnog SUV-a kao automobile “koji prikazuju stvarne nove moguÊnosti logiËnog nastavka Mercedesove uspjeπne strategije u tom træiπnom segmentu”.

“Iako nam je æelja bila svakako povezati novi SUV s legendarnom G-klasom, Ëinjenica je da su se s vremenom promijenili zahtjevi i profili kupaca i da kupcima danaπnjice i sutraπnjice moramo i nudimo mnogo viπe.

Meutim, jedna se stvar nije promijenila, a to je Ëinjenica da vozilo Ëiji naziv poËinje slovom G mora pruæiti maksimum i pokazati se najboljim upravo u ekstremnim vozaËkim situaDieter Zetsche, Ëelnik Daimlera, u druπtvu sa zvijezdom TV serije “Seks i grad” Kim Catrell - GLK joj sjajno odgovara

O Æ U J A K

2 0 0 8

28

M E R C E D E S - B E N Z

cijama”, istaknuo je Zetsche koji je sredinom osamdesetih bio zaduæen za razvoj G-klase.

O stilu novog kompaktnog SUV-a najbolje govore fotografije te Ëinjenica da je dobio vaænu ulogu u filmu snimljenom prema popularnoj istoimenoj seriji “Seks i grad”, koji Êe 30. svibnja krenuti putem kinodvorana u SAD-u. Stil se veæe uz stil...

Ono πto GLK Ëini posebnim smjeπteno je ispod lima i na najbolji naËin jamËi kupcima ovog vozila uistinu poseban doæivljaj i vrhunsku sigurnost. Potpuno novi ovjes omoguÊuje savrπen osjeÊaj i iznimnu dinamiËnost u voænji te agilnost na “redovnim” cestama, odnosno na asfaltiranim prometni-

cama, ali i vrhunsku sigurnost i udobnost na manje ureenim putovima na kojima caruje makadam, trava, kamenje... Izvedba Freeside naglaπava te terenske sposobnosti novog GLK posebnim odvojivim dijelovima karoserije te ozbiljnijom zaπtitom podvozja, dok s druge strane GLK Townside svojim sportskim ovjesom jamËi nesputano oslobaanje snage na asfaltu. Posebna je pozornost u oba sluËaja posveÊena sigurnosti, i aktivnoj i pasivnoj, te udobnosti i to smanjenjem vibracija i efikasnijim ublaæavanjem neravnina kao i iznimnom zvuËnom izoliranosti.

Obje izvedbe novog GLK jamËe brzi odziv motora i zavidne performanse i to prije sve-

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

29

ga zahvaljujuÊi najnovijoj generaciji ekonomiËnog i ekoloπkog BLUETEC Ëetverocilindarskog dizel motora obujma 2,2 litre koji razvija 170 KS. Motor izvrsno surauju s modernim 7-stupanjskim automatskim mjenjaËem 7GTRONIC omoguÊavajuÊi da do izraæaja doe 4MATIC sustav pogona na sve kotaËe. Posljedica je svega toga miran i tih motor koji jamËi iznimne performanse, elegantno rijeπen sustav prijenosa koji omoguÊava ugodnu, ali i potpuno sportsku voænju te vrhunsku sigurnost 4x4 pogona.

U unutraπnjosti je vrhunska tehnologija takoer podreena sigurnosti i udobnosti vozaËa i putnika. Dokazani PRE-SAFE suGLK je dostupan u dvije verzije: Freeside naglaπava terenske sposobnosti posebnim odvojivim dijelovima karoserije te ozbiljnijom zaπtitom podvozja, dok Townside svojim sportskim ovjesom jamËi nesputano oslobaanje snage na asfaltu

O Æ U J A K

2 0 0 8

30

M E R C E D E S - B E N Z

Novi Êe GLK biti bogato opremljen: uz veÊ dokazani sustav PRE-SAFE koji je dio standardne opreme tu je i ILS - inteligentni sustav upravljanja svjetlima, COMAND APS - informacijsko zabavni sustav koji ukljuËuje navigaciju, DVD i CD player, radio… te trozonski klima-ureaj koji omoguÊava da se razliËita temperatura u vozilu formira za vozaËa, suvozaËa te putnike na straænjim sjedalima

stav koji predvia moguÊnost nastanka prometne nezgode i priprema putnike za nju postavljajuÊi ih u najbolji i najsigurniji poloæaj standardna je opcija.

Tu je i ILS, odnosno inteligentni sustav upravljanja svjetlima koji razinu i naËin osvjetljavanja prilagoava uvjetima u voænji, te COMAND APS, informacijsko-zabavni sustav koji ukljuËuje navigaciju, DVD i CD player, radio itd. povezan s dva ekrana za putnike na straænjim sjedalima. A svakako treba cijeniti

i trozonski klima-ureaj koji omoguÊava da se razliËita temperatura u vozilu formira za vozaËa, suvozaËa te za putnike na straænjim sjedalima.

O novom GLK bit Êe, nesumnjivo, joπ rijeËi. Naime, veÊ je i prvo predstavljanje publici u SAD-u dalo naslutiti træiπni uspjeh.

Zanimanje je bilo toliko da se prvobitni planovi o broju vozila znatno poveÊavaju. Mnogi æele biti prvi koji Êe na svoje parkirno mjesto postaviti novi GLK. I to s razlogom.

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

O Æ U J A K

2 0 0 8

31

Dsquared 12/8/09 7:32 PM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

M E R C E D E S - B E N Z

FORMULA 1

O Æ U J A K

2 0 0 8

Niska velikih finskih vozaËa koji brane boje McLarena nastavlja se s joπ jednim velikim talentom: nakon Kekea Rosberga, Mike Hakkinena i Kimija Raikkonena, novi je vozaË momËadi mladi Heikki Kovalainen

33

Proπle godine jednostavno nije iπlo: Fernando Alonso i Lewis Hamilton, dva neprijeporno velika vozaËa, ali i Ëvrsta i nepopustljiva karaktera, nisu uspjeli razviti momËadski duh kakav mora biti u momËadi poput McLaren Mercedesa. ©panjolac je odluËio potraæiti drugu momËad, a McLaren Mercedes krenuo je u potragu za vozaËem koji Êe vozaËkim sposobnostima, ali i karakterom biti komplementaran Lewisu Hamiltonu za kojeg se veÊ sada zna da je jedan od najveÊih talenata Formule 1 u njezinoj povijesti.

Potraga nije dugo trajala: 14. prosinca proπle godine objavljeno je kako Êe vozaËku postavu momËadi kompletirati mladi Finac Heikki Kovalainen.

34

M E R C E D E S - B E N Z

Veza finskih vozaËa i McLarena duga je i uspjeπna. Godine 1986. bolid MP4/2C vozio je slavni Keke Rosberg, svjetski prvak iz 1982. godine, a sezonu je brkati Finac zavrπio kao πesti. Naravno, zlatnim je slovima u povijest McLarena upisano doba Mike Hakkinena. On je u McLarenovim bojama pobijedio na 20 utrka i osvojio dva svjetska prvenstva - 1998. i 1999. godine - te su od njega uspjeπniji McLarenovi piloti samo legendarni Ayrton Senna i Alain Prost. Naravno, slijedio je Kimi Raikkonen koji je kao vozaË McLaren Mercedesa ostvario devet pobjeda i dokazao se kao jedna od najveÊih zvijezda Velikog cirkusa danaπnjice.

Heikki Kovalainen vrhunski je talent sjajne trkaËke karijere, πkolovan za pilota bolida Formule 1 na najbolji moguÊi naËin. Prve je velike rezultate ostvario 1999. kada je postao viceprvak Finske u kartingu klase Formula A. SljedeÊe je godine ponovio taj uspjeh te postao i prvakom Skandinavije, a sezonu je zaokruæio pobjedom na Elf Mastersu u pariπkom Bercyju.

Taj ga je uspjeh doveo u iznimno kompe-

titivnu britansku Formulu Renault gdje je dva puta pobijedio i dva puta bio najbræi na kvalifikacijama - dovoljno za osvajanje 4. mjesta i titule „Rookie of the Year“. VeÊ sljedeÊe sezone izvrsno vozi u britanskoj Formuli 3, pobjeuje pet puta i zavrπava kao treÊi u ukupnom poretku s joπ jednim poËasnim naslovom najboljeg novaka.

Put automobilistiËkog profesionalca, iako su mu bile tek 22 godine, odveo ga je u Japan gdje je u zahtjevnoj seriji Nissan jednom pobijedio te sezonu zavrπio na drugome mjestu.

Meutim, godina 2003. bit Êe zapamÊena po Ëinjenici da je prvi put „okusio“ Formulu 1: testirao je Renault R23 u Barceloni te Minardi Cosworth na Vallelengi.

Godine 2004. Heikki dominira serijom Nissan: pobjeuje Ëak πest puta, osvaja devet pole-positiona i pobjeuje kolege s F1 iskustvom kao πto su Tiago Monteiro, Enrique Bernoldi i Narain Karthikeyan. Istodobno radi na razvoju Renaultova F1 bolida R24. Iste godine sjajni Finac postaje poznat i πirom svijeta jer potpuno iznenaujuÊe pobjeuje na revijalnoj Race of Champions kao reprezentativac

Finske. ToËnije, u timu s Marcusom Gronholmom osvaja srebro, ali pobjeuje u pojedinaËnoj konkurenciji nakon πto je pomeo sa staze Ëak dva svjetska prvaka: relijaπkog Sebastiena Loeba te prvaka Formule 1 Michela Schumachera.

Posljednji korak prema Formuli 1 mladi Finac uËinit Êe 2005. godine kada kao drugi zavrπava premijernu sezonu serije GP2 - iako je pobijedio Ëak pet puta, titulu je izgubio u posljednjoj utrci sezone od sunarodnjaka (poslije i kolege u F1) Nice Rosberga.

Godine 2006. veÊ je sluæbeni testni vozaË momËadi Renault F1, a njegova su vremena gotovo redovito bila najbolja. Stoga nije Ëudilo da je nakon odlaska Fernanda Alonsa u McLaren upravo on postao vozaËem Renaulta u sezoni koju je izvrsno odradio. Naime, nije zavrπio samo jednu od 17 utrka na kojima je startao, osvojio je 30 bodova, a jednom je - na VN Japana - zavrπio na pobjedniËkom postolju kao drugi.

Heikki Kovalainen drugaËiji je finski vozaË: u njegovu su stilu vidljivi skandinavski perfekcionizam, preciznost i koncentracija, S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Ovo sigurno niste znali o Heikku Kovalainenu: • otac mu je taksist, a majka radi u trgovini sa slasticama • oboæava raËunalne igre, kod kuÊe ima simulator letenja • omiljena mu je pjesma „We’re Gonna Win“ Briana Adamsa • najviπe voli jesti tjesteninu, a najmanje povrÊe • najviπe voli nositi traperice • tri stvari koje najviπe voli: sport, djevojke i brze automobile • kao idealnu æenu izdvaja glumicu Scarlett Johansson

Osobna karta Heikki Kovalainen, McLaren Mercedes No. 23 Nacionalnost: Finac Datum roenja: 19/10/1981.

Mjesto roenja: Suomussalmi, Finska BraËno stanje: neoæenjen Visina: 1.72 Teæina: 66 kg Hobiji: fitness, voænja biciklom, skijanje, golf Website: www.heikkikovalainen.net ali i hrabrost i energiËnost svojstvena talijanskoj ili britanskom pilotskoj πkoli. Takoer, u usporedbi s kompliciranoπÊu ega Fernanda Alonsa on je, kako su to duhovito rekli britanski novinari, „jednostavan za odræavanja“ (low maintenance). Starosjediocima je u momËadi priπao s punim poπtovanjem, trudi se izgraditi korektne odnose sa svima, a posebno s Hamiltonom. To, meutim, ne znaËi da misli biti njegov vodonoπa: Heikki i Lewis veÊ su se utrkivali u kartingu i Englez je svjestan njegove brzine, ali i fernese. „Mi se moramo utrkivati na stazi, ali biti prijatelji i smijati se zajedno pokraj nje. Bez toga nema dobre momËadi“, rekao je Heikki.

McLaren Mercedes sada u vozaËkoj postavi ima dva supertalenta iznimnog iskustva, dva najuspjeπnija novaka proπle sezone.

Meutim, obojica imaju i veliko iskustvo, kako u utrkivanju, tako i u testiranju bolida, a posebice Kovalainen. Stoga ne Ëudi da unatoË Ëinjenici πto u svojim bolidima ima dva gotovo golobrada mladiÊa momËad najavljuje pohod na sam vrh: dvostruku krunu 2008. godine.

O Æ U J A K

2 0 0 8

35

36

M E R C E D E S - B E N Z

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

37

©to nije u medijima, nije se ni dogodilo - ova krilatica danas je vrlo blizu apsolutne istine.

Naravno, televizija je u tom smislu najvaæniji medij: najveÊe dogaaje iz sporta ili zabave ili pak najnovije vijesti ona donosi izravno u domove gledatelja πirom zemlje (putem satelita, i svijeta), a javnost Ëinjenicu da Êe najvaænije i najatraktivnije dogaaje gledati uæivo veÊ prihvaÊa kao zdravo za gotovo.

Meutim, da bi to zaista bilo tako brine se na stotine vrijednih djelatnika te najmodernija i najpouzdanija tehnologija. Posao je posebno zahtjevan djelatnicima TehniËke sluæbe Hrvatske televizije koja odradi viπe od 300 velikih prijenosa na godinu - kada se tomu pridodaju gotovo svakodnevna javljanja u program koja su informativnog i u tehniËkom smislu manje zahtjevnog karaktera, dolazimo do obilne koliËine programa koju je potrebno proizvesti na najkvalitetniji moguÊi naËin. I to ne samo iz topline vlastitog studija, veÊ na terenu i u svim uvjetima. Bez obzira na okolnosti, godiπnja doba i vremenske uvjete, stanje na cesti ili bilo πto drugo HTV-ova tehnika uvijek mora na vrijeme i u optimalnoj „formi” doÊi ondje gdje je potrebna i odraditi svoj zadatak. Rezervne varijante gotovo da ni nema: sve mora „klapati” savrπeno veÊ u prvom pokuπaju.

Hrvatska radiotelevizija, najbolja televizijska kuÊa u πiroj regiji, prijevoz svoje najmodernije tehnologije u reportaænim kolima povjerila je Mercedes-Benzovim vozilima

Foto Gec O Æ U J A K

2 0 0 8

Kazimir BaËiÊ, πef TehniËke sluæbe, tehnoloπku razinu Hrvatske televizije opisuje kao europsku zlatnu sredinu, ali i kao vodeÊu meu regionalnim televizijama. Objaπnjava nam kako su za realizaciju najzahtjevnijih prijenosa najvaænija reportaæna kola - mozak svake operacije - a ona s oznakama RK1 i RK2 tehnoloπki su vrhunac. Napravljena su po narudæbi kod britanskog specijalista, tvrtke Spectra, posebno konfigurirana shodno naputcima struËnjaka HTV-a i doslovno predstavljaju mobilni televizijski studio spreman i za najsloæenije operacije. Uostalom, to govori i njihova cijena: svako je vozilo vrijedno, ovisno o ugraenoj opremi, gotovo tri milijuna

38

M E R C E D E S - B E N Z

eura. Oba navedena reportaæna kola napravljena su na bazi vozila Mercedes-Benza. U biti, u voznom parku HTV-a ima mnogo vozila najrazliËitije namjene, ali ona najvaænija Mercedesove su proizvodnje: Ëetvora reportaæna kola, dva SNG vozila za satelitski prijenos signala te pokretni agregati.

Takva odluka u skladu je s osnovnim zahtjevom koji istiËe inæenjer BaËiÊ, a to je pouzdanost. Svi djelatnici TehniËke sluæbe HTV-a moraju imati potpuno povjerenje u svoju tehniku - kako onu televizijsku, tako i vozila - jer samo tako mogu bez dodatnog pritiska odraivati sve zahtjevne zadaÊe koje se postavljaju pred njih. A one nisu nimalo jednostavne: satnica je ljudstvu TehniËke sluæbe precizirana gotovo u minutu, a zahtjevi struke, odnosno oËekivanja gledatelja, sve su veÊi i veÊi. Vozila poput ovih imaju specifiËan i vrlo teæak naËin eksploatacije. Prije svega, stalno su optereÊena golemom masom opreme. Za razliku od obiËnih „kamiona” koji se katkad i istovaruju, tone skupe elektronike ostaju u vozilima jednom zauvijek - sve do rashodovanja. Tu je i dodatni teret poput kamera, stativa, kablova i svega drugoga po-

Pouzdanost je imperativ kamioni HRT-a, optereÊeni velikom masom opreme, moraju optimalno raditi u svim uvjetima

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

O Æ U J A K

2 0 0 8

39

Jadransko 12/8/09 7:37 PM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

M E R C E D E S - B E N Z

trebnog za realizaciju prijenosa. Iako je digitalizacijom oprema postala sve manja i lakπa, ima je sve viπe. Inæenjer BaËiÊ daje primjer: nekada su se prijenosi nogometne utakmice uobiËajeno radili s tri kamere, a danas je standard Ëak 20 kamera. Sve to moraju nositi HTV-ovi kamioni.

S druge strane, izazov je vozaËima i kamionima HTV-a veÊ i doÊi do potrebne pozicije koja Ëesto nije savrπena. Kao dobar primjer navodi se ljetna serija emisija „30 u hladu” gdje se zahtjevni „live” prijenos radi svakog dana i to iz drugoga gradiÊa na naπoj obali.

TehniËari opremu premjeπtaju tijekom noÊi kako bi ona ujutro bila spremna za probu, a poslijepodne za prijenos. Naravno, kada se govori o prijenosima, svi Êe djelatnici HTV-a kao svoj ultimativni profesionalni izazov istaknuti posjete Svetog Oca Ivana Pavla II naπoj zemlji: posebice prilikom njegova treÊeg dolaska praÊen je televizijskim kamerama gotovo O Æ U J A K

2 0 0 8

doslovno na svakom metru svoga puta po cijeloj Hrvatskoj.

U biti, kamioni HTV-a godiπnje ne prolaze neku golemu koliËinu kilometara - posebice u usporedbi s kamionima predvienim za prijevoz robe - ali su stalno na terenu. Takoer, njihov je predvieni rok upotrebe popriliËno dug: BaËiÊ procjenjuje da je uporabni vijek jednih reportaænih kola izmeu 10 i 15 godina.

Novo doba struËnjacima Hrvatske televizije donosi i nove izazove. U tehniËkom smislu sada se radi o uvoenju televizije visoke definicije (odnosno HD ili High Definition) i vrlo Êe se brzo - najprije eksperimentalno, a poslije i redovito - program poËeti emitirati u takvoj superiornoj kvaliteti.

Naravno, bit Êe uvoenja i drugih novih tehnologija, ali jedno Êe zasigurno ostati isto: povjerenje u kvalitetu i izdræljivost vozila Mercedes-Benza.

41

42

S M A R T

Pisati o Miroslavu Δiri BlaæeviÊu ujedno je najteæi i najlakπi novinarski zadatak. Naime, ima li joπ πto da nije reËeno ili napisano o ovoj iznimnoj osobi: velikom treneru zasluænom za najveÊe postignuÊe u povijesti hrvatskog nogometa, dæentlmenu svjetskih manira, Ëovjeku koji se u medijima snalazi poput ribe u vodi i Ëi je se miπljenje traæi i sluπa bez obzira na temu… Meutim, Δiro ne bi bio to πto jest da uvijek, poput kakva Ëarobnjaka, iz rukava ne izvuËe i neπto potpuno novo, originalno i pouËno te novinaru omoguÊi joπ jednu izvrsnu priËu.

Tako je bilo i kada su tema automobili - najprije Êe pristojno reÊi kako si “neskromno umiπlja da nakon toliko desetljeÊa i najmanje dva milijuna kilometara za volanom ima pravo progovoriti koju i o toj temi” i iz svog Êe nevjerojatnog pamÊenja odmah izvuÊi 1956. godinu i tadaπnju JNA gdje je sluæio poduËavajuÊi, kao instruktor, mlade vojnike vjeπtini voænje kamionom. Briljirao je Δiro i tamo: njegovi su uËenici tajne upravljanja nezgrapnim kamionima svladavali u rekordnom roku, a koliko je bilo povjerenje “starjeπina” u njegove sposobnosti govori podatak da mu je

Miroslav Δiro BlaæeviÊ, koji nakon pet desetljeÊa i dva milijuna kilometara za upravljaËem smatra da ima pravo s autoritetom govoriti i o voænji i automobilima, za naπ je magazin ekskluzivno ustvrdio…

Piπe Darin JankoviÊ Foto GEC

S T R A S T

S M A R T

O Æ U J A K

2 0 0 8

43

44

S M A R T

Za najboljeg trenera, najbolji smart Novi je gradski ljubimac Δire BlaæeviÊa elitna verzija smarta - fortwo brabus. VeÊ ga se izdaleka moæe prepoznati po paketu spojlera, 10 mm sniæenom podvozju, srediπnje smjeπtenom sportskom ispuπnom sustavu te 16-inËnim aluminijskim naplacima sprijeda, odnosno 17-inËnim straga. U skladu je s izgledom i pogonski stroj: trocilindriËni turbomotor obujma jedne litre koji razvija Ëak 98 KS pri 5500 okretaja u minuti i 140 Nm okretnog momenta pri 3500 okretaja u minuti. Takva snaga samo 780 kg teπkom smartu omoguÊuje i zavidne vozne osobine: sprint do 100 km/h traje svega 9,9 sekundi, a maksimalna je brzina elektronski ograniËena na 155 km/h. Sve to nije utjecalo na ekoloπku prihvatljivost automobila jer prosjeËna potroπnja iznosi niskih 5,2 l/100 km.

na brizi bio prijevoz najvaænijeg od svih tereta - pokretne kuhinje.

Da je znanje moÊ, a ponavljanje majka mudrosti, dokazalo se neπto kasnije kada je Δiro, prema vlastitim rijeËima kao ekonomski emigrant, kruh svagdaπnji zaraivao u tvornici u ©vicarskoj. “Znao sam da vozaËi cisterna najviπe zarauju, pa sam pitao πefa voznog parka mogu li ja, πkolovani vozaË sa svim kategorijama, dobiti taj posao. ©ef, inaËe naπ Ëovjek, rekao mi je da mogu ako uspijem okrenuti cisternu unutar tvorniËkog kruga koji mi se s obzirom na veliËinu kamiona Ëinio malen poput poπtanske marke. To je, naime, bio glavni test za buduÊe vozaËe na kojem su inzistirale gazde. Uglavnom, nagovorio sam ga da mi dopusti da noÊu, kada nikog nema,

vjeæbam. Kada sam se istrenirao, traæio sam od gazda posao, a oni su rekli: Nema problema, ako okreneπ cisternu unutar kruga. A ja je, onako izvjeæban, okrenuo na milimetar.

I dobio sam posao, a tako i viπestruko veÊu plaÊu.”

SljedeÊa priËa takoer je vezana za ©vicarsku. Kao cijenjeni trener Siona prvi je put postao vlasnikom Mercedesa. “Mercedes je viπe od automobila. On je znak zadovoljenja ambicije stila u svakom Ëovjeku. Mercedes, kao ni jedan drugi automobil, odaje dojam potpune sigurnosti i superiorne kvalitete. To je jednostavno vrh”, kaæe Δiro i prisjeÊa se kako je za upravljaËem svog prvog Mercedesa vozio mirnom ©vicarskom naËinom da je postao poznat kao vrlo spretan i brz vozaË.

S T R A S T

S M A R T

45

„Bila je to 1975. godina i mene neki prijatelji nagovarali da se, buduÊi da tako dobro vozim, natjeËem na poznatoj brdskoj utrci u Crans Montani. Mislio sam zaπto ne: o tome su se raspisale sve novine u ©vicarskoj, a meni su za utrku dali sjajni Porsche 911 Turbo. Uglavnom, zavrπila utrka, a ja - zadnji. Samo trojica iza mene, a oni odustali. Sramota da ne moæe biti veÊa. Ipak, i to mi je bila πkola: kao i drugdje, amater je amater, a profesionalac je profesionalac. Stoga, skinimo kapu dolje i poklonimo se ljudima kao πto je moj prijatelj Niko PuliÊ. Mnogi nisu ni svjesni kakav je on πampion i kako je teπko postiÊi ono πto je on postigao.“

Neslomiva duha i vitalnog tijela neuniπtivi Miroslav Δiro BlaæeviÊ

O Æ U J A K

2 0 0 8

46

S M A R T

Ljubitelj brzih i luksuznih automobila svoju je sreÊu pronaπao u smartu

Kao trener, svojim igraËima Δiro ne postavlja neka ograniËenja kada su u pitanju automobili. Tek traæi da budu odgovorni prema sebi i drugima, posebice ako voze - πto je kod nogometaπa Ëesto - jake i brze automobile. “Na æalost, mnogi od mojih igraËa vozili su fantastiËne automobile, a bili su jako loπi vozaËi.

NeÊu ih sada imenovati jer svatko za sebe misli da je odliËan pa ne bi htio da se naljute na mene, ali stvarno ne znaju voziti jer je za to potreban poseban talent. Primjerice, fantastiËan je vozaË Zvone Boban - on vozi poput Fangia. Jednom smo se malo utrkivali, oprao me kao balavca. Sve je u talentu. Znate li tko joπ izvrsno vozi? ZagrebaËki gradonaËelnik Milan BandiÊ. Vozio me je jednom u onoj svojoj maloj jurilici, straπan je vozaË.”

Δiro vozaËko znanje dijeli u tri kategorije: poËetniËko gdje vozaË pazi i razmiπlja, zatim onu najopasniju kategoriju gdje vozaË misli da zna voziti, a ne zna, te na ultimativnu razinu kada voænja postaje automatika. Meutim, i ovdje treba stalno biti na oprezu.

“Tri su stvari najvaænije. Prvo, voditi raËuna o drugima jer nikad niste sami na cesti. Drugo, prilagoditi brzinu uvjetima na cesti i treÊe, uvijek biti spreman napraviti manevar koji te moæe spasiti. »esto o manevru ovisi æivot.”

Za voænju gradom Δiro danas koristi dva prijevozna sredstva: ljeti je to motocikl, toËnije luksuzni skuter, a zimi je smart.

Najmanjim je automobilom na svijetu Δiro oduπevljen: “To nije automobil, to je revolu-

cija. Tko jednom proba voziti smart u gradu te kada uvidi sve njegove prednosti, ostaje zauvijek “zaraæen” tim automobilom. Ovdje moram posebno zahvaliti svom prijatelju Draæenu JuriπiÊu, prodavatelju u EUROlineu, koji me nagovorio na njega. Taj je JuriπiÊ Ëudo: sve Êe ti prodati, a uvijek Êeπ imati dojam da si profitirao. ©alim se: njegov savjet za kupnju smarta bio je savrπen.”

KonaËno, moralo je uslijediti i jedno nogometno pitanje: od Δire smo pokuπali izvuÊi i prognozu πansi naπe reprezentacije na predstojeÊem europskom prvenstvu. I nismo uspjeli: “Prognoza je za laike, ja Êu samo reÊi da imamo kapaciteta, ali toliko faktora moæe utjecati na prezentaciju ekipe da je nezahvalno iπta reÊi. Ja im samo æelim svu sreÊu.”

S T R A S T

Stipic 12/8/09 7:47 PM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

48

K O N C E P T I

KONCEPTI

Trojac iz Tri strastvena dizajnerska uratka, tri napredna pogonska sustava i kao rezultat - tri automobila visoke tehnologije, inovativna πto se tiËe pogona, namjene i dizajna. Tako bismo ukratko opisali Chryslerov ecoVoyager, Jeepov Renagade i Dodgeov ZEO. Prvospomenuti je konceptno vozilo koje slavi romansu automobilskog putovanja utjelovljenu u jednovo-

lumen stvoren za Ëetvero putnika. Chrysler ecoVoyager elegantan je i luksuzan monovolumen prepun svjetlosti i s obiljem prostora te tehnoloπkim detaljima kako bi putnicima samo putovanje postalo vaænije od odrediπta.

Kako bi to bilo moguÊe, tu je pogonski sustav s Êelijama goriva i elektromotorima, Ëime se prostor koji inaËe zauzima konvencionalni

pogonski stroj moæe iskoristiti u korist putnika.

Primarno, za pogon se upotrebljava elektromotor komu su glavni izvor energije litijionske baterije dovoljne za tipiËne dnevne potrebe prosjeËnog korisnika i s dosegom od oko 70 kilometara. RijeË je o motoru koji razvija 268 KS i omoguÊava vozilu da iz mjesta do S T R A S T

K O N C E P T I

49

Kamo Êe dospjeti Chrysler, Jeep i Dodge mogli smo vidjeti u Detroitu gdje su predstavljena tri konceptna vozila koja ponajbolje oslikavaju buduÊnost ameriËke tvrtke. Jeepov Renegade, otvoreni i nezaustavljivi dvosjed, Chryslerov ekoloπki luksuzni i elegantni minivan nazvan ecoVoyager te Dodgeov sportski Ëetverosjedni kupe ZEO jamstvo su zanimljive buduÊnosti

100 km/h ubrza za manje od osam sekundi.

Regenerativni sustav koËenja “hvata” energiju koja bi inaËe bila izgubljena i vraÊa je u bateriju. Meutim, za „ozbiljnija“ putovanja takav sustav nije dovoljan pa su u Chrysleru odluËili upariti ga s malim naprednim sustavom Êelija goriva u kojima se vodik pretvara u elektriËnu energiju. Na taj naËin, tvrdi O Æ U J A K

2 0 0 8

proizvoaË, ukupan se doseg vozila poveÊava na viπe od 500 km bez dotakanja goriva, a iz ispuha izlazi samo vodena para.

Dodge je poznat kao robusna i agresivnija marka Chryslerove obitelji. Tako je i njihov koncept vizualno naglaπeno sportski, a rijeË je o kupeu za Ëetvero (2+2). ZEO, kako su ga nazvali, skraÊenica je od engleskog Zero Emissi-

ons Operation, odnosno Bez Ispuπnih Plinova pri Uporabi. I tu je rijeË o automobilu koji se u potpunosti opredijelio za elektriËni pogon.

BuduÊi da su vlasnici Dodge vozila kao i svi oni koje ZEO privlaËi sasvim sigurno skloni sportskoj i dinamiËnoj voænji, i ZEO je morao biti takav. Osmiπljen za dinamiËno uæivanje u voænji, a ne za obiteljske izlete, stvoren je da

50

K O N C E P T I

en prep ecoVoyager elegantan je monovolum

un svjetlosti

se svidi mlaim, tehnologiji sklonim kupcima koji jednako uvaæavaju i praktiËnost. BuduÊi da se od takvih kupaca oËekuje i ekoloπka osvijeπtenost ZEO nije mogao izbjeÊi elektromotor. Predvien je isti elektromotor kao i kod ecoVoyagera s 268 KS, koji ovo vozilo do 100 km/h potjera za manje od πest sekundi, a da bi mogao nesmetano raditi, brine se paket litij-ionskih baterija koje mu jamËe doseg od 400 kilometara bez punjenja.

Agresivne i dinamiËne linije kakve se i oËekuju kod jednog kupea te posebna “ZEO naranËasta” boja obiljeæja su vanjskog dizajna, a posebnost su “πkarasta” podizna vrata koja omoguÊavaju nesmetan i lak ulazak kako na prednja, tako i na straænja sjedala.

“Dodgeov ZEO koncept primjer je dizajna za ljude koji su naviknuti na dinamiËan æivotni stil i okruæeni informacijama, viso-

kom tehnologijom te virtualnim prijateljima u svakom trenutku”, istaknuli su prilikom predstavljanja vozila Bill Zheng, dizajner eksterijera, i Lou Gasevski, glavni dizajner interijera. U skladu s time, istaknuli su, cijela je kabina tretirana kao da je jedinstvena skulptura u kojoj se pronalazi prostor za sve potrebne detalje. Tako je Dodge ZEO najbolje dokazao da i elektromobili mogu biti jednako atraktivni, ako ne i atraktivniji od benzinaca. ©lag na tortu Chryslerovih koncepata stavio je Jeep svojim konceptnim modelom Renegade. RijeË je o sportskom, kompaktnom dvosjedu idealnom za uæivanje u off-road voænji po svakom vremenu bez obzira na to je li rijeË o surfanju pjeπËanim dinama ili prolasku stjenovitim koritima potoka.

“S elektromotorom koji pokreÊe svaku osovinu koncept Jeep Renegade napravljen t napravljen Jeepov je koncep tljivih va ih pr ki oπ ol od ek materijala

Jeep Renegade

- jedinstveni of

f-road dvosjed S T R A S T

K O N C E P T I

51

Mnogi tehnoloπki detalji putovanje u ecoVoyageru Ëine posebnim doæivljajem

U naglaπeno sportski Dodge ZEO

udobno se mogu smjestiti Ëak

je da bi bio zabavan i terenski nepobjediv”, rekao je u Detroitu Tony Shamenkov, glavni dizajner novog Jeepovog koncepta.

Automobil je napravljen od ekoloπki prihvatljivih materijala, a odræivost je kljuËna tema ovog konceptnog vozila. Namijenjen je kupcima tzv. “stylish green” segmenta, odnosno onima koji su ekoloπki orijentirani, prihvaÊaju visoku tehnologiju i inovacije te uæivaju u moguÊnostima koje vozilo pruæa, a da se pritom jasno vidi i njihov “zeleni” stav.

Iako se to moæda i najmanje vidi, napredni pogonski sustav konceptnog Renegadea poËinje litij-ionskom baterijom dostatnom za 80 kilometara voænje bez nadopune, a za poveÊanje dosega koristi se 1,5-litreni trocilindriËni BLUETEC dizel agregat koji doseg O Æ U J A K

2 0 0 8

Ëetiri osobe

poveÊava na viπe od 500 kilometara bez nadopune gorivom. Kada je potrebno, dizelski motor stvara dodatnih 115 KS. Auto je napravljen na laganoj aluminijskoj arhitekturi, a eko element je i sustav regenerativnog koËenja kojim se energija zaustavljanja pohranjuje i koristi za pogon. Napredni 4x4 pogon u osnovi se temelji na dvama elektromotorima s po 268 KS, a u “igri” su i dalje redukcija prijenosa te zatvaraËi diferencijala, πto jamËi zavidne terenske sposobnosti.

U svakom sluËaju, Chrysler je u Detroitu pokazao uistinu zanimljive koncepte, koji se oslanjaju na veÊ pokazanu i dokazanu stilistiËku hrabrost, upotpunjene ekoloπkom osvijeπtenoπÊu bez koje odræiva mobilnost u bliskoj buduÊnosti neÊe biti moguÊa.

52

J E E P

Kaæu da se Ëovjek kada jednom ue u pustinju promijeni i izae drukËiji jer tek u pustinji shvati koliko je malen, ranjiv i ovisan o drugima. Sluπao sam o saharskim iskustvima od dobrog prijatelja i joπ boljeg uËitelja, legendarnog Tihomira FilipoviÊa, ali i njegove reËenice zavrπavale su sa: „Vidjet Êeπ, moraπ probati.“ VeÊ se iz zrakoplova vide oËaravajuÊi prizori, dokazi moÊi prirode, spojevi nespojivog,

zelenila i pijeska, pustinje i snijega. Sletjeli smo na aerodrom Er Rachidia u blizini istoimenog mjesta, ostatku svijeta poznatom tek po treÊoj etapi dakarskog relija. DoËekala nas je vrhunska Jeepova logistika predvoena Ramonom Vilom, ©panjolcem koji je kroz devet uspjeπnih nastupa na reliju Dakar upoznao Saharu kao svoj dæep. Kratki sastanak trebao nas je podsjetiti na to da u Africi veÊina znanih prometnih propisa ne vrijedi, da u

AL-MAMLAKÂ L-MA©RIB©YÂ, ZAPADNA KRALJEVINA ILI JEDNOSTAVNIJE - MAROKO

prometu godiπnje strada viπe od 3000 ljudi, da se striktno dræimo konvoja i da se ne uzrujavamo jer prati nas kamion s rezervnim dijelovima, ali i lijeËnik s opremom na kojoj bi mu pozavidjelo pola marokanskog zdravstva.

Optimizam nisu ulijevale ni potpuno cestovne gume na novim Cherokeejima kojima smo krenuli put pustinje, ali ponadao sam se da Êe nam negdje, usput, mijenjati i gume. Potpuno novi Jeep Cherokee ostao je vjeran svom legendarnom 4x4 naslijeu, dok kupcima nudi cestovnu uglaenost i komfor. Upravo zbog te uglaenosti bili smo pomalo skeptiËni spram Ëinjenice da Êemo ga upoznati u bespuÊima Sahare. No, Ëak i na cestovnim gumama pokazao se izvrsnim. U Er Rachidiji doËekali su nas Ëisti, ulaπteni, gotov netaknuti, a slijedila je tortura u najteæim uvjetima nakon Ëijeg se preæivljavanja dijele samo superlativi.

Prvi dio testiranja sveo se na cestovnu voænju od Er Rachidije prema jugu. Temperatura se kretala oko ugodna 23 stupnja, Ëak smo i platneni krov otvorili i prepustili se uæicima.

Piπe Mirko VUKOTIΔ - Glas Slavonije

S T R A S T

J E E P

53

“Maroko je kao drvo koje lista u Africi i pritom udiπe europski zrak” - reËenica je koju sam pronaπao pripremajuÊi se za odlazak u Maroko. »vrsta veza s Europom gotovo je opipljiva, no ipak je ovo Afrika. Daleka, tajanstvena, pomalo prljava, katkad zastraπujuÊa, a ipak oËaravajuÊa

Uz cestu su se nizala naselja, natovareni magarci, pretovareni automobili (u pravilu mercedesi svih godiπta) i brojna djeca koja su mahala na pozdrav. U egzotiku bi se mogao svrstati tek britanski motociklist kojeg je obradovao daπak europske civilizacije na afriËkom kontinentu. Silazak s ceste donosio je sve viπe bodova u rubriku egzotika. Prvi je bio taj da smo ostali na cestovnim gumama, iako je od ceste ostala tek samo utabana O Æ U J A K

2 0 0 8

staza kroz kombinaciju zemlje, pijeska i kamenja. O otvorenim prozorima, a kamoli krovu viπe nije bilo ni govora. Praπina se poËela uvlaËiti u sve pore. Kilometri su se nizali, a kolega Zdravko JuriËko iz Slobodne Dalmacije i ja, jedini hrvatski novinari na predstavljanju novog Cherokeeja, vrijeme smo kratili raspravljajuÊi kako i Maroko æeli u EU. VeÊ sedam godina Maroko i EU imaju ugovor o privilegiranom partnerstvu, a s njim postoji

i najveÊa gospodarska razmjena od svih sredozemnih zemalja koje nisu Ëlanice Unije.

Prema statistiËkim podacima jedna sedmina stanovnika æivi u siromaπtvu, a svaki je deseti bez posla, oko 30 posto muπkog i viπe od 60 posto æenskog stanovniπtva ne zna Ëitati ni pisati. Za mnoge Marokance, a ima ih viπe od 32 milijuna, to je razlog da zemlju napuste u pravcu obeÊavajuÊe Europe.

Nismo ni osjetili da smo stigli do fascinan-

54

J E E P

tnog planinskog prijevoja koji nam je otvorio pogled prema æutoj, beskrajnoj Sahari. Sve su ËeπÊi bili nanosi æuto-smeeg pijeska preko „ceste“ kojom smo se kretali, sve ËeπÊe je bio potreban reducirani pogon na sva Ëetiri kotaËa, a civilizacija je u potpunosti nestala. Dokle pogled seæe bila je pustinja - i samo pustinja. Ohrabrivali su tek stup praπine vozila koje smo slijedili i povjerenje u Ramona i njegovo iskustvo. Nakon nekog vremena osjeÊaji vam otupe i sve se svodi na praÊenje vozila ispred

i vozila iza. Utoliko je bilo veÊe iznenaenje kad se pokraj nas pojavio muπkarac tradicionalno umotane glave, na mopedu nalik Tomosovu APN-u. Mahnuo nam i otiπao dalje. Pogledali smo se, i da sam bio sam, mislio bih da je fatamorgana. Pokuπali smo shvatiti kuda i otkuda ide, na koje gorivo jer posljednju smo benzinsku vidjeli prije πezdesetak kilometara. Preπavπi tridesetak kilometara doπli smo do naselja doslovno usred niËega, ali naselja kojemu su na nastambama bile TV i satelitske

antene. Odgovor na naπa zbunjena lica bili su solarni kolektori na krovovima, koji daju toliko potrebnu elektriËnu energiju. Ovo naselje Jeep je odabrao i za hvalevrijednu pomoÊ lokalnoj zajednici gdje je u sklopu predstavljanja novog Cherokeeja izgradio zgradu πkole kako bi djeca u Ëvrstom i primjerenom objektu mogla stjecati prva znanja. Nastavili smo dalje, pod kotaËima je bilo sve manje kamena, a sve viπe mekog pijeska. U oazi, usred niËega doËekale su nas palme, stolovi,

S T R A S T

J E E P

stolice i nova, ovaj put gastro iskustva. VoÊe nije previπe egzotiËno, uglavnom je suπeno i uvijek ima badema, kikirikija, oraha i datulja.

PeËene paprike, piletina, zatim neπto izmeu nama znanih kosanih odrezaka i Êevapa, ukusan kruh i joπ ukusnije tijesto nalik do pola osuπenim mlincima s malo ulja i soli.

Marokanci pripadaju Islamu, jedini sluæbeni jezik je arapski, a dijalekt se zove marokanski arapski. Gotovo polovina stanovniπtva, ponajprije u planinskim krajevima, govori berberskim, koji se rabi u tri razliËita dijalekta Tarifit, Tashelhyit i Tamazgit, francuski

se uËi u πkolama, kao drugi jezik, a dobro se sluæe i πpanjolskim i engleskim. Shvatili smo to i u usred pustinje u oazi gdje su nas doËekala i djeca, kao i svuda u svijetu, uvijek æeljna Ëokolade. Nedostatak dovoljnih koliËina Ëokolade nadomjestili smo vodom koja je u Sahari uvijek dobrodoπla i koja je pomogla da stanu djeËje suze. Vrijeme do polaska servisni je tim iskoristio za znaËajno sniæavanje

Prvi zabiljeæeni stanovnici podruËja danaπnjeg Maroka bili su Berberi. Potkraj 7. stoljeÊa s istoka su stigli arapski osvajaËi i donijeli islam. U 16. stoljeÊu Marokanci su se uspjeli othrvati pokuπajima europske kolonizacije i otomanskim osvajaËima koji su zauzeli susjedni Alæir i na taj naËin stvorili zasebni identitet. Godine 1666. lokalni vladar sa sjeveroistoka Ar-Rashid zauzeo je Fes, a poslije i veÊinu marokanske unutraπnjosti, utemeljivπi tako dinastiju Alawi koja vlada Marokom do danas. Godine 1830. Francuzi su osvojili susjedni Alæir, ali je Maroko ostao neovisan sve do poËetka 20. stoljeÊa kada je Velika Britanija popustila pred zahtjevima Francuske i otvorila joj put prema veÊem utjecaju u zemlji. Godine 1912. Maroko je postao francuski protektorat pod formalnom upravom sultana, ali sa stvarnom moÊi u rukama francuskoga glavnog rezidenta. Sjeverni dio zemlje dospio je pod upravu ©panjolske sa srediπtem u Tétouanu, a Tangier je postao meunarodni grad. Nakon 2. svjetskog rata sve su izraæenije bile teænje Marokanaca za samostalnoπÊu, utjelovljene u osobi sultana Mohammeda V. Francuska je pokuπala zaustaviti osamostaljenje, ali je u drugoj polovici 1950-ih morala popustiti i Maroko je 1956. postao neovisna monarhija, a godinu dana poslije sultan Mohammed proglasio se kraljem. Marokansku neovisnost obiljeæila je duga (1961. - 1999.) vladavina kralja Hassana II. koji je kombinacijom autoritarne i umjereno reformistiËke politike uspio odræati jedinstvo i politiËku stabilnost zemlje. U 1990-ima u Maroku je poËeo proces postupne demokratizacije.

Hassana je naslijedio sin Mohammed VI. koji je ubrzao politiËke i druπtvene reforme.

O Æ U J A K

2 0 0 8

55

tlaka u gumama kako bismo mogli nastaviti po dinama koje su nas Ëekale. Mi smo nauËili kako se maramama omataju glave i kako je indigo plava boja na neki naËin zaπtitni znak saharskih nomada. Pod palmama oaze kriju se gredice s povrÊem, a tjeskobu su pomalo unijeli vojni kamioni na obliænjem brdu, tek kao podsjeÊanje na to da se Maroko i Alæir ne ljube previπe.

56

J E E P

Jeepovi su bili spremni pa smo nastavili dalje, zapravo πto dalje od politike. Uskoro smo ugledali veliËanstveni Erg Chebi, najpoznatiju pjeπËanu dinu koja gdjegdje ima viπe od 300 metara nad morem. S cestovnim gumama i nedostatkom pustinjskog iskustva bili smo ponekad prava mora Ramonu i njegovim deËkima. Tek malo gasa previπe i kotaËi su veÊ duboko u pijesku dok premalo gasa znaËi da se neÊete uspeti na vrh dine.

Kada pronaete optimum, spremni ste za dakarski reli. Naravno, samo za onaj dio koji se odvija na πanku omiljenog kafiÊa. U obliænjoj oazi odnekud se stvorio mladiÊ, vodeÊi za sobom natovarene deve, istovario u oazi πto je imao i unatoË noÊi koja se bliæila odveo deve u saharska bespuÊa. Na nogama japanke (ne mora ih prazniti svakih deset minuta od pijeska), hlaËe, pernata jakna (!?) i neizbjeæni plavi povez na glavi. Kao i u sluËaju motorista koji nas je doËekao na ulazu u Saharu, misterij je kuda ide, gdje Êe noÊiti, je li pernata jakna zbog dnevne temperature od 32 stupnja ili zbog noÊne koja padne i blizu nule. Za mudrovanje nismo imali vremena jer je jedno od upozorenja bilo kako noÊ u pustinji nije pametno doËekati. Poæurili smo do servisnog

kamiona, gdje su nam Jeepovi mehaniËari u rekordnom roku vratili gume na propisani cestovni tlak, na brzinu smo trgovali s lokalnom djecom koja su nas doËekala s nakitom naËinjenim od zanimljivih ruda koje skupljaju po pustinji, i nastavili prema hotelu izvan grada, koji je nalik niskoj utvrdi, na Ëijoj nas je kuli doËekao lokalni glazbeni sastav. Kada uete unutar zidina, zaboravljate da ste u Sahari. Bazen, barovi, sve ono πto nude hoteli na svim stranama svijeta. Hotel je naËinjen od

mjeπavine slame i blata koja osuπena nalikuje iverici. Zidovi su soba debeli, prozori mali, a najvaænije je da vode ne nedostaje. Tuπ je odnio sav pijeska s tijela, a pivo iz njega. NoÊ je doπla u trenutku uz fascinantan zalazak sunca. Nema sumraka na koji smo naviknuli, ali je zato pogled na zvjezdano nebo jedinstven. Imate osjeÊaj kao da ste iznad zemlje, meu zvijezdama. Tek u daljini zvuk motora i svjetla koja se pribliæavaju i ubrzo nestanu.

Ponovno nastupaju savrπena tiπina i mir.

S T R A S T

Solidum 12/8/09 7:47 PM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

58

J E E P

LJUDI I VOZILA: –UR–ICA OREPIΔ, OPTIKA PASSAGE

Foto Gec

Energija u svojoj najËiπÊoj formi. Takav smo dojam stekli nakon prvog susreta s –uricom OrepiÊ, vlasnicom Optike Passage, koja je donedavno zastupala treÊeg najveÊeg proizvoaËa naoËala u svijetu - Grupu De Rigo za podruËje Hrvatske, BiH i Slovenije. S nastavkom druæenja taj je dojam samo ojaËao.

Stoga ni ne Ëudi da se gospoa OrepiÊ veÊ godinama druæi s vrlo posebnim i dinamiËnim automobilima Grupe Chrysler, pri Ëemu je odluka o nabavi aktualnog ljubimca

Chiquitta i “PuPo” Vozila katkad biraju ljude, baπ kao πto i ljudi biraju vozila. Jedan je od boljih primjera naËin na koji je Jeep Commander uπao u æivot –urice OrepiÊ, vlasnice Optike Passage, te ubrzo zaokupio i ostale Ëlanove obitelji ukljuËujuÊi i Chiquittu, malenu Ëivavu

S T R A S T

J E E P

Jeepa Commandera, nastala nakon jednog pogleda i romantiËnog putovanja u Toscanu.

“Nakon πto je moj PT Cruiser Cabrio preπao u ruke nove vlasnice, moje prijateljice, traæila sam neπto πto Êe mi potpuno odgovarati. Prvi pogled na Commander pobudio je zanimanje i potaknuo jednu iskru u meni, a kada sam ga isprobala na jednom putovanju kroz Toscanu, znala sam da Êe biti moj. Bila je to ljubav na prvi pogled i uskoro je Commander, koji je ubrzo dobio nadimak “PuPo” O Æ U J A K

2 0 0 8

po slovima na registraciji, bio u dvoriπtu”, prisjeÊa se –urica.

Prema njezinim rijeËima, trebao joj je automobil koji Êe odraæavati njezin æivotni stil i filozofiju æivota, koji Êe ujedno biti i dnevna i radna soba i u kojem Êe se na putovanjima osjeÊati sigurno bilo sama bilo sa svoje troje djece Maksinom, Petrom i Damjanom. A æivotni stil moæda je ponajbolje opisati kao avanturu od ljubavi prema putovanjima, sklonosti kampiranju, pa do poslovnih odlu-

59

ka poput one da prije 15 godina preuzme zastupstvo za Hrvatsku, BiH i Sloveniju Grupe De Rigo, danas treÊeg najveÊeg proizvoaËa sunËanih i dioptrijskih naoËala u svijetu. Bila je to ratna godina, vrijeme kada su plaÊe bile male, ali i vrijeme kada je u poslovnom smislu trebalo donijeti odluku i krenuti.

“Tako je i bilo. OdluËili smo preuzeti rizik, preuzeti robu i krenuti u razvoj naπih træiπta. U to vrijeme Police i nije bio neki veliki svjetski brand, a u Hrvatskoj nitko ni nije

60

J E E P

Ëuo za te naoËale. OdluËili smo uloæiti u TV reklame jer je veÊina ljudi sjedila kod kuÊe i to se pokazao kao dobar potez. Narudæbe su poËele stizati iz svih krajeva Hrvatske”, priËa –urica OrepiÊ prisjeÊajuÊi se vremena kada su naoËale Police, Sting, Fila, Chopard, La Perla, Givenchy, Loewe, Escada… poËele svoj put na naπe træiπte.

Danas je glavno zastupstvo prodano Grupi De Rigo, a –urica vodi svoje tri optike u PoreËu, Puli i Rovinju te oËnu polikliniku Passage u Zelenoj laguni u PoreËu.

“Doπla sam do trenutka kada je trebalo usporiti. Izgubila sam supruga, svog najboljeg prijatelja i poslovnog partnera, i u tom trenutku taj agresivni razvojni tempo viπe nije bio za mene. Morala sam se okrenuti obitelji i sebi i usporiti”, kaæe gospoa OrepiÊ.

“NaoËale i optika i dalje su moja velika strast. Joπ je veliki bengalski pjesnik i filozof Rabindranath Tagore rekao kako su ‘oËi ogledalo duπe’ i u tome je mnogo istine. Sve πto vrijedi pamtiti vidjeli smo oËima, sve πto osjeÊamo moæemo izraziti i pogledom. Stoga oËima treba pokloniti posebnu paænju i tu sam se pronaπla. Stalno pratim najnovije

trendove, dostignuÊa, potiËem svoje zaposlenike da se educiraju na izvorima, a to su oËito prepoznali i korisnici naπih usluga.

Iako mnogi optiku i naoËale doæivljavaju iskljuËivo kao modnu industriju, to je tek djelomice toËno. NaoËale su modni dodatak, ali prije svega potreba. Urbane neËistoÊe poput smoga, zatim vjetar, vruÊ usijan zrak, ultraljubiËaste zrake… sasvim su dovoljan razlog da se naoËale stalno upotrebljavaju. Dakako, za gradske potrebe pogodnija je jedna vrsta stakala, prozirnija, laganija, a za odlazak na more, u planine… potpuno druga. Sve ima svoje i vrijeme jednih, jedinih sunËanih naoËala davno je proπlo i to ne samo iz modnih razloga”, istiËe –urica OrepiÊ.

No, optika joj nije jedina strast. Voænja i automobili takoer su strast, baπ kao i konji. Na putu prema konjiËkom centru Furia u Kadumima nedaleko od PoreËa mogli smo se uvjeriti i u –uriËinu energiju u voænji.

Pratiti je za upravljaËem Commandera po uskim istarskim cestama nije bilo jednostavno. SreÊom, Kadumi nisu daleko, a prekrasni Amigo, rase Holstein, spremno je Ëekao na druæenje s –uricom.

S T R A S T

J E E P

“Osjetiti slobodu na konju, jaπuÊi kroz vinograde, polja lavande, mirisne istarske livade… izvrstan je naËin za punjenje baterija, opuπtanje i pripremu za novi dan, novi tjedan”, kaæe –urica dotiËuÊi se ujedno i Istre koju ne bi mijenjala ni za πto jer je “bogata raznolikostima, puna sadræaja i izrazito otvorena”.

Oduπevljenje Istrom povezano je i s oduπevljenjem voænjom i vozilom, o Ëemu svjedoËi i specifiËan izbor automobila koji upuÊuju na otvorenost i avanturu - od PT Cruisera do Commandera. No, uz automobile i –uricu OrepiÊ vezana je joπ jedna zanimljivost kojoj mogu posvjedoËiti i kupci njezinih vozila…

“Istina je da svaki moj auto ima i svoju mu-

ziku te da CD-ove koji su se s vozilom srodili dobivaju i novi vlasnici automobila. Tako su PT Cruiseru odgovarali Bruce Springsteen, Eric Clapton, B.B. King, pa Ëak i klasiËna glaba… i ta je muzika i dalje s tim autom. S druge strane, sada Commanderu viπe odgovaraju Lenny Kravitz, U2, a za voænju naveËer Paul Anka i stari rock”, zakljuËuje –urica.

A osim nje i njezine obitelji u voænji Commanderom uæiva i Chiquitta, malena, dugodlaka crna Ëivava koja zauzima svoj poloæaj za upravljaËem, nadgleda prostor i upozorava na druge sudionike u prometu. Stoga, ako u Istri naiete na Jeep Commander s prepoznatljivim malenim psom, znajte da su to Chiquitta i “PuPo”, dvije crne stvari koje su, svaka na svoj naËin, osvojile i –uricu OrepiÊ.

–urica uæiva u voænji πto se vidi i po tome kako spretno upravlja uskim istarskim cesticama

O Æ U J A K

2 0 0 8

61

S T R A S T

63

EgzotiËni su zaËini nekad bili povlastica bogatih: tridesetak grama πafrana ili kardamoma vrijedilo je kao jedna krava ili tri ovce, a cimetov je prah bio skuplji od zlata

GASTRONOMIJA - ZA»INI

Piπe Marijana MikaπinoviÊ JambroviÊ

©afran, kardamom, muπkatni oraπËiÊ, klinËiÊ ili cimet daπak su egzotike na naπim jelovnicima, glavni likovi priËe o trgovanju zaËinima, koje je prije velikih pomorskih otkriÊa bilo izvor nezamisliva bogatstva. Ili tragedija. U srednjem vijeku u Veneciji, primjerice, prodaja laænog πafrana kaænjavala se smrÊu O Æ U J A K

2 0 0 8

na lomaËi. Niπta se bolje nije prolazilo ni u Engleskoj XVI. stoljeÊa za vladavine Henrika VIII., oboæavatelja jela zaËinjenih πafranom, koji nije imao milosti ni za svoje æene, a kamoli za prevarante. U kasnom srednjem vijeku u Europu se godiπnje uvozilo oko 1000 tona papra i isto toliko ostalih zaËina s istoka,

64

S T R A S T

S T R A S T

S T R A S T

65

konzervans i vaæna podloga za lijekove. MajËina duπica, jedna od 350 vrsta timijana, i bosiljak imaju antibiotiËka svojstva, mravinac ili origano jedan je od najjaËih prirodnih antioksidansa, komoraË i kadulja su antiseptici, a stari su Rimljani dodavali lavandu kupkama, radi zacjeljivanja rana i obnove koæe dok se ruæmarinom od davnina ublaæavala reuma.

Kulinarstvo, fitoterapija, kozmetiËka industrija… bez zaËinskih su biljaka nezamislivi.

Poput svile, i zaËini imaju svoj put. RijeË je o trgovaËkoj pomorskoj ruti koja se otvorila nakon portugalskih pomorskih otkriÊa u XV.

Vanilija, primjerice, potjeËe iz Meksika, no najveÊi proizvoaË orhideje na kojoj rastu smee mahune tog zaËina danas je Madagaskar u kojem se pobere Ëetvrtina svjetskog uroda. Prije Kolumba taj je zaËin starom svijetu bio nepoznat, a veÊ u XVI. stoljeÊu πpanjolski su ga istraæivaËi donijeli u Afriku i Aziju. Bilo da je stigla s Madagaskara, Tahitija ili iz Meksika, bez vanilije, ploda orhideje koja raste poput vinove loze, teπko je zamisliti i blagdane i sladoled.

Bosiljak, kultiviran prije viπe od 5000 godina, na put oko svijeta krenuo je iz Indije. Latinski naziv ‘basilicum’ izvedenica je grËke rijeËi ‘basileos’, πto znaËi kralj. Kralj vrtova antiËke GrËke danas izvrsno uspijeva i u naπim vrtovima i na terasama, u nijansama od zelene do purpurne i s listovima raznih veliËina, ËekajuÊi trenutak kad Êe obogatiti hranu ili nas opustiti.

Dostupnost i niska cijena imaju, dakako, i loπih strana pa znalci tumaËe da mirodije nisu izgubile samo posebnost, nego i aromu.

Vanilija iz samoposluæivanja nije ona prava, a proizvodi navodno aromatizirani njome vaniliju nisu ni vidjeli; cimet koji stiæe kao rasuti teret u πtapiÊima nema veze s onim u pravi tren ubranim granËicama cimetovca, smlje-

i XVI. stoljeÊu, od Lisabona preko Rta dobre nade do Indije i MoluËkih otoka ili otoka zaËina. Novim putom Portugalci su iz trgovine zaËinima iskljuËili posrednike, a dokidanjem viπestoljetnog monopola Venecije, Turske i arapskih trgovaca cijena zaËina u Europi postala je pristupaËnija. Morski put brzo je zasjenio kopnenu trgovinu s Azijom putom svile. Nakon Portugala, put zaËina kontrolirala je Nizozemska, Ëime se otvara doba europskog πirenja i kolonizacije.

Zato je danas teπko otkriti koji zaËin kamo pripada, tragovi originalnosti gotovo su se zagubili. ©afran, porijeklom iz jugozapadne Azije, danas je kultiviran na poljima od Pirenejskog poluotoka do Indije, a najveÊi su proizvoaËi ©panjolska i Iran s viπe od osamdeset posto svjetske proizvodnje.

Sveto drvo lovor, simbol hrabrosti i pobjede, znak poËasti i slave (latinski ‘laurus’ pa otuda i laureat) πtitio je, vjerovalo se, od bolesti, gromova i zala. I lovor potjeËe iz zapadne Azije odakle se proπirio Sredozemljem i udomaÊio. Lovran, okruæen prekrasnim lovorovim πumama, od njega je baπtinio i ime.

Grah bez suhog lovorova liπÊa nije zamisliv, a u narodnoj medicini i danas Êe za njim posegnuti u borbi protiv bronhitisa, prehlade ili gripe, jer rijeË je o prirodnom antiseptiku. U porodicu lovora pripada i cimet, u srednjem vijeku, uz papar, jedna od prvih roba koje su se mijenjale izmeu Europe i Bliskog istoka.

Stari su EgipÊani cimetom obogaÊivali napitke, rabili ga kao sredstvo za balzamiranje ili lijeËenje raznih bolesti. Sve do ranog novog vijeka zaËini su, osim u pripremi jela, bili i

venim na mjestu dogaaja i briæljivo upakiranim. Ni πafran, æale se, nije ono πto je bio.

Koriπten kao lijek i bojilo (ime mu u originalu znaËi ‘æut’), πafran je bio kralj zaËina joπ u Mezopotamiji prije 5000 godina. Cvjetovi te lukovice iz porodice perunika i danas se beru ruËno. Da bi se skupilo 1000 cvjetova, potrebno je oko sat rada prije izlaska sunca, a da bi se iz toliko pobranih cvjetova izdvojili vrhovi tuËaka i dobio zaËin kakav poznajemo, treba joπ dva sata. Ako u pola kilograma zaËina stane Ëetvrt milijuna tuËaka, jasno je zaπto je πafran i danas najskuplji zaËin na træiπtu - gram koji hrani daje æuto-naranËastu boju i gorkastu aromu stoji 15-ak puta viπe od grama ‘obiËnih’ zaËina - ali ni pribliæno skup i za æivot opasan kao prije pet i viπe stoljeÊa.

Nekada kralj danas je barem kraljeviÊ.

a vrijednost tih dobara bila je usporediva s vrijednoπÊu æita za milijun i pol ljudi. Ono πto je danas nafta, nekad su bili zaËini.

EgzotiËni su zaËini u poËecima bili povlastica bogatih - tridesetak grama πafrana ili kardamoma vrijedilo je kao jedna krava ili tri ovce, a cimetov je prah bio skuplji od zlata. OtkriÊem novih pomorskih putova stari je svijet upoznao nove mirise i okuse, a cijena i znanih i tek otkrivenih zaËina poËela je padati: prijevoz je pojeftinio, s razvojem znanosti biljke su, i prenesene iz svojih staniπta, davale sve bolje prinose. ZaËini su izgubili ekskluzivnost, ali su postali dostupni svima i svuda. SreÊom.

Zagubljeni tragovi

O Æ U J A K

2 0 0 8

Kralj postao kraljeviÊ

66

S T R A S T

RECEPTI

Bilo da je rijeË o jednom zaËinu ili o kombinaciji zaËina, ne treba pretjerivati jer oni lako preuzmu jelo i „maskiraju“ sve ostale namirnice. U pravilu, dodaju se u posljednjoj treÊini kuhanja ili na kraju, da vruÊina ne uniπti ni aromu ni izgled, a kad se æeli jaËi okus, dodaju se marinadama ili se utrljaju u meso. Na primjer, uz janjetinu ili svinjetinu paπu ruæmarin, majËina duπica i kadulja, bosiljak se moæe dodati veÊini salata ili tjestenina netom prije jela, mravinac je izvrstan uz rajËice, πafran za riæoto…

Pesto U prijevodu smrvljen, pesto - zelena mjeπavina bosiljka, Ëeπnjaka, pinjola, maslinova ulja i parmezana slavan je enovski dodatak tjestenini, riæotu, mesu…

KoliËine potrebnih namirnica u receptima jako variraju - od 12 listova do dobre πake bosiljka, od polovice Ëesna Ëeπnjaka do tri veÊa, od ælice do πake pinjola… Okvirno, priprema li se tjestenina s pestom kao glavno jelo za Ëetvero ljudi, bit Êe dovoljno: 40 g pinjola mali Ëesan Ëeπnjaka æliËica morske soli, papar 30-ak srednje velikih listova bosiljka 25 g ribanog parmezana 25 g ribanog pekorina 100 ml maslinovog ulja

Pinjole treba dobro zagrijati da bi pustili aromu, dodati Ëeπnjak i bosiljak s dijelom ulja i usitniti (u mikseru je najjednostavnije). Na kraju se umijeπaju sol, papar, oba sira i ostatak ulja.

Umjesto pinjola ili kao zamjena za dio mogu se koristiti oguljeni, lagano prepræeni i mljeveni bademi. Naravno, ako netko voli viπe Ëeπnjaka, poveÊat Êe koliËinu, a tako je i s ostalim sastojcima. Ostane li pesta, moæe se Ëuvati nekoliko dana u hladnjaku, dobro zatvoren, a moæe se i zamrznuti i onda dodati vruÊoj tjestenini, maneπtri, povrÊu.

S T R A S T

S T R A S T

67

Milanski riæoto Od πafrana u prahu sigurniji je onaj u obliku suhih vlakana, dakle vrhova tuËaka jer se u prah moæe samljeti svaπta. Za pripremu riæota koristi se otopina obogaÊena πafranom, a na vrh se na kraju dodaje i sam zaËin. ÆliËicu πafrana treba potopiti u decilitru vruÊe juhe (ne kipuÊe!) i ostaviti najmanje 20 minuta, optimalno dva sata. Dok se otapaju, vlakna treba viπe puta pritisnuti ælicom. Dobivena tekuÊina dodaje se riæotu, πpanjolskim paellama, francuskoj ribljoj juhi bouillabaisse…

Sastojci: (za 4 osobe) 80 g maslaca 1 manji luk, sitno narezan 350 g riæe za riæoto 2 dl suhog bijelog vina 1,5 l pileÊeg temeljca 1 æliËica πafrana parmezan sol

Luk lagano pirjati na 50 grama maslaca dok ne omekπa (moæe se dodati i malo sitno narezanog korijena celera), dodati riæu i mijeπati nekoliko minuta, dok ne postakli. Zaliti vinom, malo posoliti i mijeπati dok tekuÊina gotovo ne ispari. Tek se tada dodaje oko 2 dl zagrijanog temeljca i mijeπa dok riæa ne upije tekuÊinu. Nastavite dodavati temeljac, kako ga riæa upija, stalno mijeπajuÊi. U zadnji dio temeljca uliti otopinu πafrana, zaliti riæoto i priËekati da se tekuÊina upije. Tajna dobrog, kremastog riæota u dobrom je temeljcu, pod uvjetom da je riæa kvalitetna. Nakon 20-ak minuta jelo je gotovo. Ostatak maslaca i parmezan dodaju se kad se riæoto makne s vatre. Sve se joπ jednom pomijeπa, dosoli, popari, na vrh se stave vlakna πafrana i ostavi nekoliko minuta.

Kava s cimetom Kad ponestane boæiÊnih kolaËiÊa, jednostavna kava s cimetom moæe potaknuti blagdansko raspoloæenje.

U brazilskoj se dræavi Santa Catarina, u Canelinhi, posluæuje istoimena kava - espresso posut cimetom. To joπ uvijek nije niπta neobiËno, kavu ili kapuËino cimetom Êe rado posuti i u GrËkoj ili Portugalu. Ono po Ëemu je canelinha posebna je “æliËica” kojom se mijeπa smei πeÊer. RijeË je, naime, o πtapiÊu cimeta…

Takvim Êe πtapiÊima, uz dodatak klinËiÊa i πeÊera, aromatizirati i vodu: sve Êe skupa zakuhati, poklopiti, nakon nekoliko sati procijediti i dobro ohladiti.

O Æ U J A K

2 0 0 8

68

N A U T I K A

PriËa je to o brodovima fantastiËnog spoja duha i stila, o jedinstvenoj simfoniji tikovine i mahagonija, sofisticiranih motora i suvremene elektronike

Piπe Mladen Gerovac

Na posljednjem sajmu nautike u Düsseldorfu, njegovu najreprezentativnijem mjestu u paviljonu 6 gdje su smjeπtene najskupocjenije jahte, ponovno su blistale nove talijanske ljepotice - Rive. U punom sjaju mahagonija i kroma. Meu njima se isticala Aquariva Cento, posebno izdanje jednog od najpopularnijih i najreprezentativnijih Rivinih modela Aquariva, namijenjeno za obiljeæavanje stotoga glisera. Meutim, ta specijalna verzija koja nosi serijski broj 100 nije se zaustavila na ograniËenoj ediciji jer je bila toliko uspjeπna da je njezina proizvodnja udvostruËena. Taj su model zaæeljeli imati u svojoj garaæi jahte ili vile mnogi bogati i slavni, a Aquarivi Cento nije odolio ni britanski prijestolonasljednik princ Charles unatoË svojoj domoljubnoj orijentaciji

na snaænu i raznovrsnu britansku proizvodnju glisera i jahti.

Legenda poËinje, kao πto to obiËno biva, s mnogim obiteljskim, a danas slavnim πkverovima Ëiji su brodovi postali svjetski brandovi, u siromaπnoj teæaËkoj obitelji. I gotovo sasvim sluËajno. Tako je bilo i s Rivom. ©toviπe, njezin poËetak nije vezan za obalu mora, veÊ za ledenjaËke vode jednog alpskog jezera, i obale jedne rijeke na sjeveru Italije.

Zbilo se to, dakle, na obalama jezera Como, u mjestu Laglio, 1842. Jednog proljetnog dana u Laglio je poslom doπao jedan ribar iz Sarnica, sela na jezeru Iseo u provinciji Bergamo. Zaprepaπten kako spretno mladi Pietro Riva popravlja svoj brod koji je bio oπteÊen teretom cigli, posjetitelj mu je

predloæio da poe u Sarnico i tamo popravi dva oπteÊena broda koja su se nasukala na plitkom rijeËnom koritu rijeke Oglio. Kad je Pietro krenuo u 70 milja udaljeni Sarnico, na drugo jezero, poËela je povijest Rive.

Njegovu spretnost i sposobnost u radu s drvom prepoznali su na rijeci Oglio, pa su mu brodovlasnici ponudili brodove ne samo na popravak veÊ i za gradnju. Prva narudæba koju je dobio bila je za “ribarski brod i tip Ëamca na vesla Comacine”. Mladi Riva brzo se osamostalio, oæenio se s Lucreziom Tironi te su dobili petero djece: Angela, Francesca, Ernesta, Erminiju i Luigija. Ernesta su poslali u Laglio kako bi nauËio zanat i nakon povratka u Sarnico pridruæio ocu kao izuËeni stolar.

On je osjetio da su motori buduÊnost pa je S T R A S T

N A U T I K A

69

Brodovi koji su postali strast i statusni simbol bogatih i slavnih

predloæio da grade veÊe modele. Potreban im je bio veÊi dok, pa su ga napravili na drugoj strani mosta preko rijeke Oglio. Biznis je brzo napredovao.

Godine 1881. Ernesto Riva oæenio se s Carolinom Malighetti, s kojom je imao πestero djece: Francesca, Angela, Serafina, Maura, Annu i Pierinu. Napravio je i svoj pri motorni brod. Nazvao ga je Sarnico i njime organizirao prve turistiËke ture jezerom. Posebno je nudio posjete Montisoli, najveÊem jezerskom otoku u Europi, koji je ukljuËivao i posjet njegovom doku - brodogradiliπtu, i to u vrijeme ruËka. Kuhinja gospoe Riva pretvorila se u restoran s ponudom lokalnih gastronomskih specijaliteta. Ernesto Riva umro je 18. svibnja 1907. godine u nesreÊi - sruπila se drvena O Æ U J A K

2 0 0 8

skela sagraena za porinuÊe velikog broda.

Tragedija nije zaustavila rad brodogradiliπta.

Nakon nekoliko dana πteta je popravljena pod vodstvom treÊeroenog sina Serafina. Tada je nastupila prva prekretnica. Serafino napuπta gradnju transportnih i radnih brodova i poËinje graditi plovila za slobodno vrijeme.

U modu su doπle utrke motornih Ëamaca.

Serafino 1. svibnja 1912. postiæe brzinu od 24 km/h u trkaÊem Ëamcu s izvanbrodskim motorom proizvedenim u jednoj kompaniji u Genovi.

Utrke motornih Ëamaca postale su mu vaæno sredstvo promocije brodova za slobodno vrijeme, i to ne samo na jezeru Iseo. Serafino se 1921. godine oæenio s Irmom Bocchi, a obiteljska se loza nastavila s njihovo troje dje-

ce. Prva nautiËka izloæba odræana je 1928. godine u Milano, a Riva se predstavila izvrsnom ponudom. Izmeu dvaju svjetskih ratova Riva je bila jedna od najpoznatijih marki trkaÊih motornih Ëamaca. Nakon rata proizvodnja se nastavlja. Sea spider (Morski pauk) roen je 1946. Bio je to brzi trkaÊi Ëamac, koji Êe poslije postati prvi legendarni model Corsaro.

ZLATNO DOBA Modernu kompaniju osnovao je 1949. Carlo Riva, prapraunuk Pietra Rive, s namjerom da gradi najljepπe brodove na svijetu. Otad se Riva potvruje u svijetu kao graditelj blistavih, otmjenih i neodoljivo seksepilnih brodova. Za Rivu tada poËinju zlatne pedesete. Na Ëelu je kompanije Carlo Riva. Konstrukcija

70

N A U T I K A

prvog Aristona, 6,24 m dugog broda s unutarnjim motorom, zatim Scoiattole, 4,12 m dugog Ëamca s izvanbrodskim motorom i Tritonea, 7,60 m dugog broda s dva izvanbrodska motora i kabinom ispod palube poËela je upravo 1950. godine. Dizajn Sebinoa, 4,93 m dugog Ëamca s ugraenim motom nosi datum 25. kolovoza 1951. Bio je to poËetak masovne proizvodnje koju je Carlo Riva priæeljkivao kako bi optimizirao troπkove. Riva je prekoraËila prag i uπla u legendu. Zvijezde i slavni pripadnici svjetskoga visokog druπtva - od glumaca do okrunjenih glava, od plejboja do sportaπa osjetili su pravu strast prema Rivinim brodovima, nenadomjestivim statusnim simbolom

Vlasnici Rive Kraljevi, sultani, carevi Vlasnici su Rive kraljevi, sultani, carevi, glasoviti dræavnici i diktatori, poznati glumci i biznismeni. Meu najveÊim poklonicima Rive bile je kraljevska obitelj De Savoia.

Marina Doria de Savoia, supruga Vittorija Emanuelea i majka Emanuela Filiberta nauËila je skijati na vodi upravo s Rivom u jednoj od prvih πkola skijanja na Mediteranu u Santa Margheriti Ligure. Meu ponosnim su vlasnicima Rive i Richard Barton, Sean Connery, Dino de Laurentis, perzijski πah Reza Pahlavi, jordanski kralj Husein, princ Rannier od Monaka…

Anita Ekberg i Brigitte Bardot Anita Ekberg je 1960. postala ponosna vlasnica Rive Triton broj 142 s ekskluzivnim zebrinim sjedalima. Riva je bila i dio imidæa seks-simbola sredine proπloga stoljeÊa, francuske glumice Brigitte Bardot. Kupila je tadaπnji hit model Rivu Junior koja joj je sluæila za skijanje na vodi pred Saint Tropezom i za ljubavne izlete sa Sashom Distelom. Popularna BB uskoro je postala vlasnica nekoliko Riva. U povijesti Rive 1968. godinu oznaËili su njezinim imenom.

Adnan Koshaggi i Donald Trump Svojoj kÊeri Nabili Rivu je kupio i saudijski biznismen, jet-seter Adnan Kashoggi. Ime Nabila poslije je dao i svojoj 87-metarskoj mega jahti, jednom Benettiju iz 1980. Tu jahtu vrijednu 200 milijuna dolara kupio je Donald Trump i dao joj ime Trump Princess, ali ju je ubrzo prodao. Jahta je danas ponovno u saudijskim rukama, vlasnik joj je Princ al-Waleed, a Nabilina Riva joπ je u njezinoj garaæi.

Ceausescova Riva i kopije za Tita Jednu Rivu posjedovao je i pokojni diktator Ceausescu, koja je poslije njegova tragiËnog zavrπetka prodana na aukciji za basnoslovnu svotu. Dugo se smatralo da je i jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito u svojim brijunskim hangarima dræao tri Rivine ljepotice, u kojima je vozio svoje goste - dræavnike, uglednike i glumce svjetskog glasa, meu kojima je bila i Sophia Loren. No, nedavno je doπlo na vidjelo da su to plagijati sagraeni u jednom dunavskom brodogradiliπtu.

S T R A S T

N A U T I K A

u svim mondenim okupljaliπtima jet-seta...

To su prelijepi drveni gliseri kakve dotad nitko nije vidio. Trup od mahagonija, zakovice, metalni ukrasi, sportski izgled, jaki benzinski motori pod poklopcem. Njihova vrtoglava cijena nije bila problem... Najpoznatiji meu njima bio je Aquarama, legendarni gliser kojim svjetski jet-set i dan-danas plovi uz Azurnu obalu. Nakon gotovo pola stoljeÊa Aquarama dobiva suvremenog nasljednika.

Novi gliser pod nazivom Aquariva po svojem je izgledu vrlo sliËan Aquarami, ali je sagraen od suvremenih materijala i najsuvremenijim tehnoloπkim postupcima. Trup i paluba mjeπavina su stakloplastike i kevlara,

πto mu daje iznimnu ËvrstoÊu i malu teæinu.

Ali ekskluzivnost mu opet daje puni mahagonij, kojim je prekrivena paluba. PokreÊu ga dva Yanmara od 315 KS s V pogonom i dvobrzinskim mjenjaËem. NajveÊa brzina iznosi 42 Ëvora, a putna 36 s doplovom od 7 sati.

Temelje Aquarame 33 slijedi Rivarama 44 kao otvoreni krstaπ vrhunske klase - takoer majstorsko dizajnersko djelo. Ta je osvajaËica romantiËara imala impresivnu svjetsku premijeru na ekskluzivnom godiπnjem susretu otmjenih brodova i brodovlasnika na Festivalu de Plaisance u Cannesu. Opisat Êemo dojam i prizor kojemu smo prisustvovali. Bio je to najposjeÊeniji brod na sajmu. Kao prvo,

71

zato πto je u toj skupocjenoj paradi raskoπi „odjevenoj“ u bijelu plastiku i krom, djelovao sasvim drugaËije od svih modernih i skupocjenih jahti u okruæenju, a drugo, zato πto su znalci u toj ljepotici odmah otkrili neodoljivi πarm njezine sestre iz 1960., koja i danas osvaja srca romantiËnih nautiËara, legendarne Aquarame 33. Doista, s visine sajamskog priobalnog πetaliπta, pod kosim zrakama kasnojesenskog mediteranskog sunca, taj je brod izgledao izvanredno.

U cijeloj svojoj duæini od 14,5 metara, od vrha pramca do krmene platforme za kupanje bila je to harmonija boja i linija: trup boje Ëokolade, tikova paluba, svijetlosiva

Sunriva 33 - hitri gliser za πarmiranje i πetnje morem pred mondenim ljetovaliπtima, za sunËanje i kupanje na osamljenim plaæama, a moæe posluæiti i za veËernji izlazak s jahte na koncert, modnu reviju, u kazaliπte, kasino...

O Æ U J A K

2 0 0 8

72

N A U T I K A

koæa tapeciranih dijelova, tamno staklo vjetrobrana, sve u oblinama, sve uokvireno i ureπeno priguπenim sjajem kroma. Pristup brodu uobiËajen je s krme. Dvije πiroke stepenice zavrπavaju platformom za kupanje i ljestvama. U brod se ulazi preko teleskopskog mosta. Kabini se prilazi tapeciranom stazom, sredinom izmeu dvostrukih jastuËastih leæaja za sunËanje. Taj se dio moæe lako pretvoriti u promenadni prostor, a dolje je i pristup strojarnici. U dobro izoliranom prostoru dva su stroja MAN-a od po 700 KS kojima Rivarama postiæe maksimalnih 40 Ëvorova ili putna 34 Ëvora (s punim spremnikom od 1400 litara doseæe 270 milja). U kokpitu su

kutne polukruæne tapecirane klupe oko stola koji se moæe proπiriti do veliËine za objedovanje osmero ljudi. Pred srediπnje smjeπtenim kormilom-upravljaËem vozaËka je fotelja. To je zapravo Ëudo od stolice koju je talijanski ekspert Besenzoni projektirao i napravio posebno za ovaj brod. U sklopljenom stanju to je viπe oslonac za kormilare koji vole voziti stojeÊi, ali moæe biti i sjedalica. Pritiskom na nekoliko dugmadi to Ëudo od fotelje pretvara se u tri sjedalice - srediπnju ergonomsku vozaËku i dvije suvozaËke. A onda se, na sidru ili vezu, za vrijeme ruËka ili Êaskanja, cijeli taj komplet moæe okrenuti prema stolu. U kokpitu je mini-bar s ledomatom i sudoperom.

Jednako ugodno, atraktivno i praktiËno djeluje i instrumentna ploËa, sa svim suvremenim upravljaËkim, navigacijskim, komunikacijskim i kontrolnim ureajima. Dolje desno je mala kabina za gosta ili Ëlana posade. U salon se ulazi kroz klizna vrata lijevo od kormila.

Silaskom niz tri stepenice otvara se iznimno dojmljiv prostor: salon s tamnim staklenim stolom, mala moderna kuhinja slijeva, veliki krevet prema pramcu, s televizorom, DVD i CD playerom, stropnim svjetlima, ormarima i ormariÊima. Sve u jedinstvenom prostoru, ureenom istanËano modernistiËki, s namjeπtajem glatkih i sjajnih povrπina, srebrnim detaljima, staklenim povrπinama S T R A S T

N A U T I K A

73

SportRiva 56 ekskluzivna jahta koja ujedinjuje koncept gornjeg mosta s modernim gotovo futuristiËkim linijama otvorenog krstaπa, ali i nadalje vjerno slijedi Rivinu filozofiju sportskoga glamura

poput zatamnjenog ogledala, s venecijanskim zavjesama. Jasno bijele obloge klupa i leæaja, ublaæene su tamnijim, smeim, srebrnim i sivim tonovima. Rivarama 44 bila je najslikaniji brod u Cannesu.

Slijedi brod Rivale nekonvencionalnih i agresivnih formi, maπtovito uklopljenih u elegantne vanjske linije. Unutraπnjost je u istom stilu: ekstremno komforna za ovaj tip plovila s tri kabine (jedna je skiperska), svaka ima vlastiti toaletni prostor, raskoπni srediπnji salon, modernu kuhinju. U skiperovu se kabinu ulazi direktno s palube, a moguÊe ju je urediti kao drugu gostinjsku.

Sada smo na Sunrivi 33, takoer jedinstveO Æ U J A K

2 0 0 8

nom spoju fantazije, duha i stila upotrebom tikovine, mahagonija, koæe i snaænih motora.

Sunriva je dnevni krstaπ. U plovidbi je brz, a pri upravljanju pregledan i hitro posluπan, zahvaljujuÊi dobro postavljenoj srediπnjoj konzoli. Prilagoen je πto veÊem uæivanju u blagodatima mora. Pod Sunrive savrπeno je pedantno pokriven tikovinom. Tikovina i mahagonij spajaju se i na gracilnoj krmi, koja se stepenasto spuπta u more. Naprijed je stilski stol od mahagonija okruæen πirokom i udobnom klupom za sjedenje u umjetnoj koæi.

Stol se moæe spustiti i prostor se pretvara u sunËaliπte. Novost u odnosu na prijaπnje modele jest bimini top koji cijeli brod πtiti od sun-

ca i vjetra. PriËvrπÊen je za razmu i pramac.

Pritiskom na dugme mahagonijska se razma otvara, a zaπtitni se krov podiæe, zajedno s prednjim plastiËnim vjetrobranskim oknom.

Lijevo od upravljaËke stanice je rahladna komora za dræanje hrane. Desno je „mokri“ bar: friæider i sudoper sa svjeæom vodom i ormariÊem sa stalcima za Ëaπe. UpravljaËka je stanica velika pa se njezin prednji dio moæe ukloniti kako bi bar bio dostupan putnicima u prednjem dijelu broda. Straga je sunËaliπte, golemi mekanom vodootpornom koæom prekriveni leæaj na koji se moæe smjestiti Ëetvero. SunËaliπte je zaπtiÊeno mahagonijskim rukohvatima na niklovanim dræaËima. Trup

74

N A U T I K A

Kormilarnica Rive Opere pruæa jednak uæitak u plovidbi i kapetanu i njegovim gostima za koje je ureen ugodan, svijetao i skrovit kutak

je klasiËna Riva: fiberglas zagasito srebrne boje s ugraenim mahagonijem, πiroki pramËani dio koji se postupno suæava prema krmi, mahagonij razma i rukohvati sa sjajnim detaljima od nikla.

Opremljena dvama dizelskim Yanmarama od po 370 KS Sunriva je hitri gliser za izlete, za πarmiranje i πminku, za πetnje morem pred mondenim ljetovaliπtima, za vezu s velikim jahtama na sidru pred jet-seterskim okupljaliπtima, za odlazak u veËernjim toaletama i smokinzima na koncerte, kazaliπme predstave, modne revije, u kasino…

Nakon nekoliko reinterpretacija otvorenih modela, Riva si je zadala novi izazov - projektirati jahtu potpuno novog koncepta, neπto πto dosad nije vieno. Rezultat je najnovija SportRiva 56’ “sportfly”, jahta koja ujedinjuje koncept gornjeg mosta sa sportskim linijama otvorenog krstaπa, i dalje vjerno slijedeÊi Rivinu filozofiju sportskog glamura, ali i uklapajuÊi neke futuristiËke atribute. Ekskluzivni izgled daje joj i sasvim nova bronËano rimska boja, pripravljena posebno za SportRivu 56’.

Riva je danas razvila cijelu gamu bajoslovnih otmjenih brodove za bogate i slavne.

Svi oni imaju poseban izgled i πarm. I bez obzira na mnoge replike ostalih proizvoaËa, koje su u novije vrijeme preplavile træiπte modernih klasika, Rivu nije moguÊe kopirati a da se to ne vidi. Riva je poput umjetniËkog djela, simfonija tikovine, koæe i mahagonija.

Rivini brodovi danas pripadaju visokoj modi, oni su odraz profinjenog talijanskog osjeÊaja za ljepotu. Oni su oblikom dosegnuli status umjetnosti, ali i viπe od toga, buduÊi da

uæitak nije samo u vizualnom dojmu. Naime, sastavni su dio te umjetnosti oblikovanja i mehanika i elektronika: u Rivu su ugraeni najbolji pogonski strojevi i najmoderniji elektronski ureaji.

NOVO DOBA Ego, Opera, Vertigo, Athena, Venera Nova era za Rivu zapoËela je prije osam godina kada je uπla u Ferretti Grupu, najmoÊniju talijansku korporaciju koja danas okuplja 16 brodogradiliπta u Italiji i jedno u SAD-u, zapoπljava ukupno 2500 ljudi i raspolaæe s gotovo pola milijuna Ëetvornih metara operativnog prostora. S ulaskom u Ferretti proizvodnja je u Rivi udvostruËena, duæina brodova dosegnula je 115 stopa. Poslije prelaska Serafina Rive nakon smrti oca Ernesta na gradnju brodova ne za tlaku, veÊ za uæitak i nakon πto je Carlo Riva uveo serijsku proizvodnju luksuznih modela, prelazak na velike jahte treÊa je prekretnica u povijesti Rive.

U petak 30. travnja 2004., u oËaravajuÊem okruæenju genovske drevne luke Porto Antico, svoju svjetsku premijeru imao je novi admiralski brod Rivine flote. Opera 85 je 26-metarska jahta iznimne rafiniranosti, koju je dizajnirao Mauro Micheli i njegov Officina Italiana Design studio. Proizvedena u novom brodogradiliπtu u La Speziji, Opera 85 zadræala je ime svoje prethodnice od 80 stopa koja je proizvedena i prodana u 24 jedinica.

S roenjem nove Opere i sljedeÊe realizacije prvog trupa 115’ Fly, Rivina flota poveÊava se na 9 modela od 10 do 35 metara.

Tako se serija super jahti za najzahtjevnije træiπte kompletira. Riva 68 Ego, moderna jah-

ta duæa od 20 metara, ima dvije palubne razine, s viπe varijanti rasporeda. Sve je do kraja u funkciji vlasnikovih æelja. Ego je sagraen u potpuno novom Rivinom brodogradiliπtu u La Speziji, gdje je koncentrira gradnja i ostalih modela iznad 60 stopa.

Kao najekstravagantnija i najbræa sportska jahta iz Rivine flote, 63 Vertigo predstavljena je za sezonu 2007. IndividualistiËke ekspresivne linije trupa daju joj osobnost kojom se istiËe u svakom okruæenju luksuznih krstaπa. Pruæa izrazito visoki komfor u trima kabinama i blagovaonici s kuhinjom u potpalublju. Svijetli hrast i drvo wenge Vertigu daju dodatnu notu modernizma, bez odstupanja od prepoznatljive Rivine elegancije. Standardna verzija ima predvienu kabinu za skipera u krmenom dijelu broda s palubnim ulazom. Kokpit je podijeljen na dva dijela. Prvi je radni sa srediπnjim upravljaËkim mjestom koje sadræi posljednju generaciju navigacijskih ureaja, a skiperska je sjedalica preuzeta s Rivarame. Drugi je dio prostor za odmor: dvije sofe, stol i bar sa sudoperom, roπtiljem, hladnjakom i ledomatom.

Dizajn roll-bara naglaπava njezin jedinstven stil, omoguÊujuÊi veliki otvoreni prostor u straænjem dijelu kokpita. Na samoj krmi, iznad spremiπta pomoÊnog Ëamca smjeπten je prostran leæaj za sunËanje s boËnim prolazima prema platformi i skiperovoj kabini.

Athena je trenutaËno najatraktivnija jahta Rivine bogate flote, dinamiËnih i pompoznih vanjskih linija. Njezine aerodinamiËne konture ukljuËuju kormilarnicu smjeπtenu posve naprijed, Ëime se dobio gornji most impresivnih dimenzija - dug je Ëitava 22 metra. ©toviπe, na krmenom je dijelu mosta prostor zaπtiÊen tvrdim krovom i golemim prozorima koji omoguÊuju pogled na more od 360 stupnjeva te stvara poseban prostor veliËine dvadesetak Ëetvornih metara, Ëija namjena moæe biti ured, kino, Ëitaonica ili gimnastiËka dvorana, a iza toga je vlasnikova privatna terasa.

Posebna je pozornost u najveÊoj mjeri posveÊena privatnosti na palubi, s dvama odvojenim i neovisnim prilazima za sve prostore na brodu, jednim za posadu i jednim za vlasnika. S podjednakom je pozornoπÊu opremljeno Ëak i krmeno spremiπte za Ëamce, koje osim pomoÊnog Ëamca moæe primiti i dva ski-jeta, a takoer se namjenski moæe pretvoriti i u malu privatnu plaæu od 15 m2 s laganim pristupom do mora. Athena je opremljena dvostrukim motorima MTU 12V 4000 M90, kojima postiæe maksimalnu brzinu od 26,5 Ëvorova i krstareÊu od 23 Ëvora uz opseg krstarenja od 600 milja.

S T R A S T

Erste 12/8/09 7:34 PM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

76

S T R A S T

Hrvatsku je publiku, posebice onu glazbenu, teπko zadovoljiti. Stoga Ëinjenica da se za seriju koncerata jednog umjetnika karta nije mogla naÊi „ni za lijek“ najbolje govori o ugledu koji ima Zlatan StipiπiÊ Gibonni - Ëovjek koji i prema definiciji Wikipedije ima tri zanimanja: kantautor, skladatelj i dobrotvor.

Aktualna Gibonnijeva turneja naziva „electric:acustic“, organizirana kao promocija izvanrednog dvostrukog „live“ albuma istog naziva izdanog u prosincu proπle godine, iako brojem koncerata kratka, po dobrom je starom Gibinnom obiËaju zahtjevna. On je veliki profesionalac i perfekcionist koji æeli da svaki njegov nastup publici bude doæivljaj za pamÊenje, a takav naËin djelovanja Ëovjeka troπi. „Iskreno, veÊ polako jedva Ëekam da turneja zavrπi i da mogu prijeÊi u svoju stvaralaËku fazu. Biti na turneji i biti kreativan, barem u mom sluËaju, nije moguÊe.“ S T R A S T

S T R A S T

77

Zlatan StipiπiÊ Gibonni, najveÊa hrvatska glazbena zvijezda, za Strast progovara o svom stvaralaËkom i dobrotvornom radu

Foto Gec

Vjerujemo mu jer pogled na njegov glazbeni opus otkriva lirsku i glazbenu kreativnost kojoj zaista nema premca. VeÊ od albuma prvijenca „Sa mnom ili bez mene“ iz 1991. godine, pa preko sjajnih albuma „Noina arka“, „Kruna od perja“ te „Ruæa vjetrova“ s hitovima kao πto su “Nek se dijete zove kao ja”, “Dobri judi”, “Tebe nisam bio vrijedan“, „Dvije duπe“, „Ozdravi mi ti“, „Lipa moja“, „Ovo mi je πkola“, „Tempera“…

Gibonni priznaje kako mu je pisanje pjesama naporno. „Teπko ih piπem, joπ je teæe da budem zadovoljan onime πto sam napisao. Da, ponekad pjesma izae iz mene u pola sata, ali ponekad se ideja „kuha“ godinama. Primjerice, pjesmu „Libar“, toËnije ideju za pjesmu, imao sam joπ 1988. godine. Pjesmu sam napokon dovrπio tek 2001. godine.“ Meutim, napominje Gibonni, brzina kojom neka pjesma nastane uopÊe ne jamËi i njezinu kvalitetu. Katkad ono napisano u jednom dahu, „iz O Æ U J A K

2 0 0 8

78

S T R A S T

duπe“, ni nije najbolje, a katkad dugogodiπnja „muka“ iznjedri pjesmu koja postane veliki hit. „Ako godiπnje napiπem Ëetiri dobre pjesme - dobre prema mojim kriterijima - smatram tu godinu vrlo uspjeπnom. Stoga nikako ne volim drugima davati svoje pjesme. Pa to je kao da nekom dam svoj tromjeseËni rad.“ Ipak, jedan je od svojih najveÊih hitova dao, ali ne bilo komu: velikom umjetniku i velikom prijatelju. O Oliveru DragojeviÊu Gibonni govori samo biranim rijeËima: „‘Cesarica’ je bila pjesma kao stvorena za njega. U biti, vjerujem da bi ona uspjela i da sam je ja otpjevao, ali nipoπto tako kao kada ju je otpjevao on. U nogometnom æargonu, sa mnom bi to bila pobjeda 2:0, a u Oliverovoj interpretaciji ‘Cesarica’ pobjeuje s glatkih 4:0.“ Proπlo je stoljeÊe Gibonni zakljuËio albumom “Judi, zviri i beπtimje”, a pjesme poput “»inim pravu stvar”, “Projdi vilo” ili “I ja Êu budan sanjati“ donijeli su mu Ëak sedam Porina. Godine 2001. s albumom „Mirakul“ definitivno se dokazao kao najveÊe ime hrvatske glazbe. Taj je album s velikim hitovima poput „Oprosti“, „Libar“ i „Svi moji punti kad se zbroje“ prodan u viπe od 60 tisuÊa primjeraka.

Razdoblje koje je slijedilo Gibonni je uvelike posvetio jednoj drugoj, ali njemu jednako vaænoj aktivnosti: dobrotvornom radu. 2003. postaje UNICEF-ov ambasador dobre volje s posebnim zadatkom: πiriti poruku protiv nasilja u πkolama. „Biti UNICEF-ovim ambasadorom velika je Ëast, ali i obveza. Bilo je to vrijeme kada je ta organizacija posebno pozorno birala

Gibonni za upravljaËem Mercedesa ML Svoje Êe “verse i note” ovaj veliki glazbenik, meu ostalim, smiπljati i za upravljaËem moÊnog SUV-a ML 280 CDI. Gibonni je, naime, naËinio izvanredan odabir s obzirom na svoj æivotni stil: ML je prostrani obiteljski automobil, udoban je i komforan i na najduæim putovanjima, a istodobno je - posebice zbog originalnog 4MATIC pogona na sve kotaËe - sposoban suvereno svladati i najteæe uvjete na cesti. Kako Gibonni Ëesto putuje izvan svog rodnog Splita, za siguran mu dolazak na cilj treba upravo ovakav automobil.

Gibonni Êe suraivati i s EUROline zakladom te tako potpomoÊi njezine humanitarne akcije. EUROline je ponosan zbog Ëinjenice da automobile iz ponude Mercedes-Benza, smarta, Chryslera i Jeepa voze najveÊa imena hrvatske umjetnosti, estrade, sporta i biznisa.

S T R A S T

S T R A S T

svoje ambasadore. Nakon πto su se opekli s izborom Michaela Jacksona, paæljivo su pratili aktivnosti, izjave, miπljenja… potencijalnih kandidata. Kod mene su vidjeli neki kozmopolitski duh jer ja zaista nikada nisam ljude ni po Ëemu dijelio, i ponudili mi tu poËasnu titulu. Kako svaki ambasador ima odreenu temu kojoj se posveÊuje, ja sam odabrao nasilje u πkolama: zaista, svaka mi je vrsta nasilja potpuno strana, smatram je posljednjom linijom civilizacije i bio sam sretan πto sam mogao uËiniti neπto u prevenciji nasilja.“ Vjerojatno su ljudi iz UNICEF-a veÊ tada znali i za ostale Gibinne humanitarne aktivnosti, primjerice da je objavio knjigu pjesama na Brailleovom pismu pod nazivom “Dvije duπe” Ëiji je prihod od prodaje bio namijenjen slijepim ljudima iz lokalne zajednice. Posao O Æ U J A K

2 0 0 8

UNICEF-ova ambasadora Gibonni je ozbiljno shvatio: „Kao javna osoba bio sam u moguÊnosti zakucati na mnoga vrata, problematizirati odreena pitanja, navesti ljude da se zapitaju πto rade kao i da uËine neπto u skladu s time.

I mislim da je napravljeno dosta: sa svojim smo programom obiπli viπe od stotinu πkola, organizirano je mnoπtvo humanitarnih koncerata… Naæalost, mediji i gospodarstvo nisu uvijek pratili naπe aktivnosti, πto je πteta, ali ja sam ipak zadovoljan.“ I sam trostruki otac, Gibonni zaπtitu djece od nasilja smatra jednom od najvaænijih druπtvenih zadataka. „Dijete se ne raa ni s pozitivnim ni s negativnim stavovima o moralu, a moralna naËela treba mu tek ugraditi primjerom. S djecom treba raditi, dati im

79

moguÊnost stjecanja znanja i napredovanja u normalnoj sredini. Za tako se neπto jednostavno mora donijeti odluka na razini cijelog druπtva te za potrebu rjeπavanje problema nasilja u πkolama ukljuËiti sve relevantne Ëimbenike, od medija do Crkve.“ Gibonni sa æalom konstatira kako se s djecom druπtvo premalo bavi, a ona su pod stalnim utjecajem „komercijalnog nasilja“. „Pogledajte: danas krv lipÊe s televizije.

Ja sam odrastao na jednom od najboljih animiranih filmova „Loleku i Boleku“ kao i na filmovima u kojima je bila Ëast pomoÊi slabijem ili ranjenom. Danas su djeca okruæena nasiljem i to nije dobro. Oni moraju znati da su ljudi osueni jedan na drugoga, a svi koji imaju utjecaj u njihovu duπu moraju im pomoÊi da izrastu u sigurnom druπtvu.“

Tag Heuer 12/8/09 7:48 PM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

Tag Heuer 12/8/09 7:48 PM Page 2 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

82

S T R A S T

S T R A S T

S T R A S T

83

Gojko Vukov-ColiÊ Gec, jedan od najpoznatijih hrvatskih fotografa i stalni suradnik Strasti, otvorio je poËetkom veljaËe u rijeËkom salonu tvrtke EUROline izloæbu o jubilarnom 25. RijeËkom karnevalu.

U EUROlineovom salonu bilo je izloæeno 12 fotografija velikog formata - rijeË je o uistinu unikatnim, vrhunskim radovima koji o najveÊem rijeËkom „πuπuru“ progovaraju na jedan specifiËan, umjetniËki proæivljen naËin.

- Premda sam u svojoj viπedesetljetnoj fotografskoj karijeri bio na mnogim zanimljivim mjestima i snimio na tisuÊe i tisuÊe fotografija, karnevali su nekako bili izvan mog O Æ U J A K

2 0 0 8

fokusa. Istina, RijeËki sam karneval snimao jednom, na samim njegovim poËecima prije 21 godinu i to je jedini karneval koji sam ikad zabiljeæio svojom fotografskom kamerom, sve do ove godine, do jubilarnog izdanja RijeËkog karnevala kad se iz Rijeke nisam micao nekoliko dana. Slikovitost karnevala me jednostavno fascinirala te sam naËinio viπe od tisuÊu snimki. Kada sam poËeo pregledavati fotografije, bio sam uistinu zadivljen te sam

84

S T R A S T

S T R A S T

S T R A S T

odluËio djeliÊ svega toga prezentirati - a gdje drugo doli u Rijeci, istaknuo je Gec. Fotografije izloæene u salonu preteæito su posveÊene detalju, osebujnim izrazima lica, trenutku koji se od masovne predstave s viπe od osam tisuÊa maπkara iz stotinu grupa pretvara u potpuno individualnu gestu. Za sve vas koji niste mogli posjetiti EUROlineov salon u Rijeci, na sljedeÊim stranicama nudimo tek malo odabir nekih od ondje izloæenih fotografija.

O Æ U J A K

2 0 0 8

Autor izloæbe Gojko Vukov-ColiÊ Gec u salonu tvrtke EUROline u Rijeci

85

86

S T R A S T

S T R A S T

V I J E S T I

87

Certificirana servisna mreæa Daimlera i Chryslera Znati svoj posao jedna je stvar, ali kada je to znanje priznato i s najviπih instancija neπto je posebno vaæno. Stoga, magazin Strast iskreno Ëestita djelatnicima EUROlinea i onima iz ovlaπtene mreæe partnera kojima su Daimler AG i Chrysler LLC dodijelili certifikate kojima im se potvruje vrhunska struËnost, odnosno zadovoljenje zahtjevnih europskih BER standarda.

Uz 48 dijagnostiËara, servisnih savjetnika i specijalista na sveËanosti su bili nazoËni i predstavnici Daimlera AG, gopoda Krusche i Wuertz, Chrysler/Jeep/Dodge treneri iz DCSiCG gospoda PekoviÊ i OgnjenoviÊ te vodeÊi ljudi EUROlinea.

SveËanost dodjele certifikata, odræana u zagrebaËkom restoranu Okrugljak, otpoËela je tako da su svoje certifikate dobili oni i sami zaduæeni za edukaciju drugih - trener za Mercedes-Benzova osobna vozila Damir SoriÊ te trener za Mercedes-Benzova laka gospodarska vozila Damir CvejiÊ. Slijedila je predaja certifikata za dijagnostiËare i servisne savjetnike specijalizirane za marke Mercedes-Benz, smart i Chrysler/Jeep/Dodge, odnosno za „parts process“ specijaliste Mercedes-Benza.

Svi su oni proπli zahtjevna πkolovanja i treninge, a certifikati koje su dobili jamËe da je njihovo znanje identiËno onomu kakvo imaju njihovi kolege u cijeloj Europi. S druge strane, ovlaπtena mreæa servisera za marke Mercedes-Benz, smart i Chrysler/Jeep/Dodge ovime je dobila i potvrdu svoje visoke i ujednaËene kvalitete na podruËju cijele dræave od Ëega Êe najviπe profitirati upravo kupci vozila.

Siniπa »ulin, izvrπni direktor postprodaje u EUROlineu, Ëestita Damiru SoriÊu i Damiru CvejiÊu na svjetski priznatim certifikatima

Certificirani specijalisti za Mercedes-Benz rezervne dijelove

Certificirani servisni savjetnici za Mercedes-Benz i smart

Certificirani servisni savjetnici za Chrysler, Jeep i Dodge

Certificirani dijagnostiËari za Mercedes-Benz LKW

Certificirani dijagnostiËari za Mercedes-Benz PKW

O Æ U J A K

2 0 0 8

88

V I J E S T I

2007. rekordna za MB-ove transportere

Daimler AG u 2007. godini zabiljeæio je rekordnu prodaju svojih transporterskih vozila na træiπtima diljem svijeta.

RijeË je o broju od Ëak 289.076 prodanih vozila (u prethodnoj godini 256.895), a uspjehu su pridonijela gotovo sva træiπta.

NajveÊi porast od 179 posto sa 165.900 prodanih vozila biljeæi novi Sprinter, a za takav je uspjeh zasigurno zasluæna i dobitna kombinacija izvanredne forme i vrhunske funkcionalnosti koju i dalje prati iznimno visoka razina sigurnosti. Modeli Vito i Viano takoer su privukli viπe kupaca nego ikad. Na svjetskim je træiπtima prodano ukupno 99.270 vozila (u 2006. prodaja se zaustavila na 94.051).

G-klase za MUP

Ministarstvo unutarnjih poslova u sijeËnju je nabavilo vrhunska terenska vozila G 280 CDI s policijskim obiljeæjima koja Êe biti rasporeena po policijskim upravama u cijeloj zemlji. Mercedes-Benzova G-klasa viπe od 25 godina sinonim je za kvalitetno i pouzdano terensko vozilo pa se stoga nalazi u voznom parku policijskih snaga u mnogim zemljama.

S T R A S T

V I J E S T I

89

2008. veÊ prepuna priznanja Baπ kao i obiËno, i 2008. godina veÊ je u svojim prvim mjesecima donijela pregrπt nagrada vozilima iz EUROlineove prodajne palete.

Najprije su od struËnog æirija Hrvatske automobilske udruge priznanja dobili Jeep Cherokee kao najbolji terenac dok je Mercedes C-klase nagraen kao vozilo najviπe tehnoloπke razine. SliËnu je nagradu za tehniËke inovacije, samo od Hrvatske udruge automobilskih novinara, dobio Mercedes-Benz za razvoj svoje tehnologije Diesotto. »itatelji magazina auto motor i sport nagradili su Ëak tri Mercedes-Benzova modela: C, S i SL-klasu, dok je posljednja nagrada pristigla od Ëitatelja izdanja EPH koji su C-klasu prepoznali kao najsigurniji automobil na træiπtu.

Novi Grand u salonima Potkraj sijeËnja poËela je prodaja nove generacije Jeepa Grand Cherokeeja. Podsjetimo se: novi veliki poglavica ima inovativni Hill Descent Control, odnosno sustav za asistenciju prilikom voænje na jakim nizbrdicama koji oponaπa reducirani prijenos, zatim poboljπani 4,7-litarski V8 benzinski motor s poveÊanom snagom i okretnim momentom, dok komfor i eleganciju automobila podcrtavaju i mnogi detalji opreme kao πto su multimedijski sustav MyGig koji ujedinjuje funkcije navigacije, zabave i komunikacije ili „ksenon“ HID prednja svjetla, triput jaËa od konvencionalnih svjetala, koja automatski reguliraju visinu snopa ovisno o optereÊenosti vozila. I to sve za gotovo istu cijenu prethodnog modela.

Vanna u Fstyleu Prije no πto Êe sjesti za upravljaË MercedesBenzova ML-a Vanna je pomalo zabrinuto zakljuËila kako joj se automobil Ëini stvarno velikim. No, Ëim se s ekipom Fstylea, posebnog priloga tjednika Nacional, uputila prema lokaciji za snimanje, zakljuËila je kako joj voænja ovog snaænog i prostranog automobila zapravo prirodno leæi. Kao i svakoj æeni, uostalom, zbog Ëega su u Fstyleu i odluËili pisati Ëlanak o tome zbog Ëega se sve viπe æena odluËuje baπ za SUV vozila.

“Pa ovo moæe svatko voziti!”, oduπevljeno je zakljuËila ravnateljica EUROlineove zaklade i dala se nagovoriti na malu off-road avanturu uz obalu Save. Na kratkom testu pokazalo se da ML uspjeπno svladava sve izazove i nudi osjeÊaj sigurnosti i potpune slobode.

I, na kraju, zaπto æene vole SUV? Pa naravno, zato πto u njega puno toga stane.

O Æ U J A K

2 0 0 8

90

V I J E S T I

Stigao novi Actros

Potkraj sijeËnja poËele su narudæbe za novi MercedesBenzov Actros, s 37 promjena koje su dodatno usavrπile ekonomiËnost, komfor, sigurnost i dizajn treÊe generacije ovih vozila. Od izlaska na træiπte 1996. godine Actros svojim performansama dræi vodeÊu poziciju te postavlja trendove u svojoj branπi, a s 550.000 prodanih vozila u viπe od 100 dræava najuspjeπniji je model kamiona.

U sve nove modele Actros serijski je ugraen poboljπani automatski mjenjaË Mercedes PowerShift. Time je Mercedes-Benz prvi proizvoaË gospodarskih vozila koji nudi potpuno automatski mjenjaË u serijskoj opremi teπkog teretnog vozila. Actros pokreÊu viπestruko ekonomiËni i dokazani motori BlueTec: V6 motori u πest klasa snage od 235 kW (320 KS) do 350 kW (476 KS) te V8 motori u tri klase snage od 375 kW (510 KS) do 440 kW (598 KS). Novi Actros ponovno postavlja nova mjerila za komfor. Prvi je put u teretnom vozilu moguÊe namjestiti (gornji) komforni leæaj u vodoravan poloæaj, πto omoguÊuje okrepljujuÊi odmor i na neravnim cestama. Poboljπani klima-ureaj s grijanjem/hlaenjem u mjestu aktivira se na odreenoj temperaturi, odræavajuÊi je konstantnom i stvarajuÊi bolju „klimu“ u kabini.

Potkraj veljaËe odræan je treÊi po redu teniski turnir Zagreb Indoors iz ATP serije koji je okupio vrhunska imena, a meu njima i kompletnu kremu hrvatskoga muπkog tenisa:

EUROline uz Zagreb Indoors

Ivana LjubiËiÊa, Marija AnËiÊa, Ivu KarloviÊa, Marina »iliÊa, Lovru Zovka i Roka KaranuπiÊa.

Kao i u prethodnim izdanjima turnira tako je i sada sluæbeni automobil bio Mercedes-Benz.

Na usluzi je igraËima i organizatorima turnira bilo 18 Mercedes-Benzovih automobila od praktiËnih Vita i Viana, prostrane B i R-klase do luksuznih limuzina C, E i S-klase.

InaËe, gledatelji su uæivali u zaista vrhunskom tenisu te hrvatskom polufinalu LjubiËiÊ AnËiÊ koji je dobio iskusniji od naπih dvaju Davis cup reprezentativaca. Naæalost, svoju izvrsnu igru Ljubo nije okrunio i osvajanjem turnira - to je prvi put u karijeri uspjelo Ukrajincu Sergiyu Stakhovskom koji je u turnir uπao kao “lucky loser”.

S T R A S T

V I J E S T I

91

Lladro - element koji mijenja æivotni prostor Tvrtka P - grupacija iz Rijeke u svojoj ponudi odnedavno ima i prestiæne porculanske proizvode tvrtke Lladro. Svaki Lladrov proizvod jedinstvena je kreacija umjetnika, no postoje i limitirane kolekcije figurica koje su nastale temeljitim istraæivanjem razliËitih kultura i obiËaja iz cijelog svijeta.

PoËeci tvrtke Lladro seæu u pedesete godine proπlog stoljeÊa, a danas je tvrtka postala najprestiæniji brand Ëije prodavaonice stoje rame uz rame sa svim drugim svjetski priznatim brandovima u najpoznatijim gradovima svijeta. Entuzijazam i kreativnost braÊe Lladro temelj

U zadarskom Arsenalu odræan je prvi dalmatinski Sajam vjenËanja koji je na jednome mjestu okupio ponude zadarskih obrtnika zanimljive, naravno, najviπe buduÊim mladencima. Zanimanje potencijalnih supruænika za sajam bilo je veliko: svoje kolekcije predstavilo je Ëak devet zadarskih salona vjenËanica koji su prikazali svoje kreacije te informirali o moguÊnostima kupnje ili iznajmljivanja haljina i odijela. Osam cvjeÊarnica pokazalo je raskoπne svadbene bukete i ideje za ukraπavanje svadbenih prostora. Naravno, svoje su usluge predstavili i frizerski i kozmetiËki saloni, a posjetitelji su iskoristili priliku dobro isplanirati svoj najvaæniji dan u æivotu.

S prvim dalmatinskim sajmom vjenËanja bio je i AUTOline jer su automobili Mercedes-Benza bez ikakve dvojbe idealna vozila O Æ U J A K

2 0 0 8

su obiteljske manufakture koja je porculanu dala novu dimenziju i vrijednost. Visoki kristalni sjaj i jasno izraæeni pastelni tonovi postali su zaπtitni znak Lladroa. Sve kolekcije ruËno se proizvode u Gradu Porculana u Tavernes Blanquesu, predgrau Valencije u ©panjolskoj.

Za vjenËanje u velikom stilu

za sveËanost vjenËanja. Usto, AUTOline je sretnomu dobitniku - posjetitelju sajma, a to je bila ga Ivana SankoviÊ, poklonio

vikend voænju Mercdes-Benzovom A-klasom. U Arsenalu je bilo vrlo sveËano - prisutnima se nudio pjenuπac, a sajam je

zakljuËen velikom modnom revijom vjenËanica i muπkih odijela koju su nosile zadarske manekenke i manekeni.

92

V I J E S T I

Suradnja divova

Foto Ivica TomiÊ

Gospodarska vozila Mitsubishi Fuso, najnovije marke koju predstavlja EUROline, odnedavno su dostupna kod svih ovlaπtenih Mercedes-Benzovih partnera u Hrvatskoj. Mitsubishi Fuso nudi laka gospodarska vozila Canter koja se kompletiraju u Tramagalu u Portugalu. Proizvodni program Canter ukljuËuje podvozja od 3,5 t do 7,5 t bruto mase, Ëetiri tipa kabine i Ëetiri moÊna, ekonomiËna motora u skladu sa standardom Euro 4. Canter, koji se proizvodi 45 godina, a od toga veÊ viπe od dva i pol desetljeÊa i u Europi, sada Êe i na hrvatskome træiπtu biti dio uspjeπne priËe zapoËete joπ 1963. godine. Do danas je proizvedeno viπe od 3,2 milijuna tih vozila, od kojih su mnoga joπ uvijek u upotrebi, a svake se godine tom broju pridoda oko 120.000 vozila. Æeljko Stergar, direktor EUROlineove veleprodaje vozila Mitsubishi Fuso za Hrvatsku, istiËe: „Od cijelog projekta Cantera oËekujemo da Êemo u relativno kratkom razdoblju ostvariti i dobre poslovne rezul-

Partnerstvo Mercedes-Benza i glasovitog πvicarskog proizvoaËa vrhunskih satova TAG Heuer dokazuje se na svakom koraku. Tako je u prostorijama zraËne luke u Zürichu postavljen sjajan izloæbeni prostor koji simbolizira suradnju ovih dviju tvrtki putem Formule 1. Naime, izlozi s TAG Heuerovim satovima ukraπavaju memorabilije prve zvijezde F1 momËadi McLaren Mercedesa Lewisa Hamiltona, dok cjelokupnim prostorom dominira prekrasni Mercedes SLR u kabrioletskom izdanju. Podsjetimo se, TAG Heuer je napravio i posebnu seriju satova posveÊenu ovom jedinstvenom modelu automobila koji je na glasu kao jedan od najpoæeljnijih u svijetu.

PoËela prodaja Cantera

Foto Gec

tate, a naπim novim klijentima, za nas potpuno novoj ciljnoj skupini, omoguÊiti koriπtenje kvalitetnih i efikasnih japanskih lakih kamiona, proizvedenih i dotjeranih u Europi, podræanih

najkvalitetnijom, profesionalnom mreæom Mercedes-Benzovih servisa u Republici Hrvatskoj“.

Glavni je moto uvoenja Cantera na træiπte: „Nitko ne (pod)nosi viπe“, a o tome koliko Canter

(pod)nosi, javnost je saznala tijekom Canter Toura 2008. koji je proπao put dug 2500 kilometara i prikazao vozila potencijalnim kupcima diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

S T R A S T

V I J E S T I

93

Kamion&Bus u æiriju za kamion i dostavnjak godine »asopis Kamion&Bus postao je Ëlan meunarodnog æirija koji dodjeljuje najprestiænije europske godiπnje nagrade “International Truck of the Year” i “International Van of the Year” (kamion i dostavno vozilo godine). Na sastanku 24. listopada 2007. godine u Amsterdamu dr. sc. Dubravko MajetiÊ, urednik magazina Kamion&Bus, postao je Ëlan æirija za izbor “International Truck of the Year”, dok je mr. sc. Matko JoviÊ, glavni urednik magazina Kamion&Bus, postao Ëlan æirija za izbor “International Van of the Year”. Time je Kamion&Bus postao jedini magazin u regiji koji je Ëlan ovog uglednog æirija, a njegovi Êe predstavnici sudjelovati u ocjenjivanju i izboru kandidata za titulu 2009., koji Êe biti proglaπeni sljedeÊe godine u Hannoveru. Redakcija Strasti Ëestita kolegama na ovom velikom priznanju.

„Five elements“ Wellness & Spa u Hotelu Ambasador Opatijski hotel Ambasador prvi je u nizu novog wellness i spa koncepta Liburnia Riviera Hotela nazvanog „Five elements“. Originalna priËa osmiπljena je prema jedinstvenom konceptu spoja drevne kineske filozofije feng shuia i suvremenih wellness programa.

PriËa branda „Five elements“ zapoËela je s elementom vode, koja kao simbol æivota O Æ U J A K

2 0 0 8

ima posebno znaËenje u feng shuiju, drevnoj kineskoj filozofiji æivotnog sklada.

U njega se savrπeno uklopila i posebna goπÊa opatijskog wellnessa, neponovljiva Josipa Lisac koja je otvorenje zaËinila svojim osebujnim glasom.

Odluka da to bude upravo Josipa Lisac nametnula se sama od sebe i o njoj nije bilo nimalo dvojbe. „Ona savrπeno doËa-

rava wellness koji je negdje izmeu maπte i stvarnosti“.

Planetarni gong performans slovenske umjetnice Mojce Morye Malek oplemenio je prostor moÊnim i dojmljivim zvukom terapeutskog djelovanja. Uz mnogobrojne ugledne uzvanike znaËenju ovoga dogaaja svakako je pridonijela prisutnost gospodina Borislava VuËkoviÊa, savjetnika Predsjednika RH, koji je zajedno s Josipom Lisac simboliËnim udarcem u gong sluæbeno otvorio „Five Elements“ Wellness & Spa Ambasador.

Ostali elementi zemlja, drvo, vatra i metal implementirat Êe se u sve buduÊe Wellness&Spa centre Liburnia Riviera Hotela, Ëime Êe biti zaokruæena koncepcija jedinstvenoga branda „Five Elements“.

Foto Ivica TomiÊ

94

S T R A S T

PriËa o æivotu inæenjera ©imuna jedna je od onih za koju se ne zna je li izgovorena na temelju stvarnih dogaaja ili ju je, slovo po slovo, u dugim noÊima dugih nesanica izmaπtala æena uplaπena spoznajom da u svijetu u kojemu æivi ne postoji nitko sliËan njoj. Svi koji su bili upuÊeni u reËenice kojima se gradio lik nesvakidaπnjeg struËnjaka rudarstva, vjerovali su u ©imunovo postojanje. Oni koji su priËu priËali, bili su sigurni da je inæenjer roen u rudarskom kraju, da je umro godinu ili malo viπe prije njihova prvoga plaËa i da za sobom nije ostavio potomke koji bi o bilo Ëemu mogli svjedoËiti. U kazivanjima koja se u nas prenose i nasljeuju lakπe i od zaraze, nije bilo vaæno je li ©imun ikoga volio, od Ëega je preminuo i u Ëijem komadiÊu zemlje poËiva njegovo tijelo. U priËu o inæenjeru svaka je generacija upisivala istu, jedinstvenu nakanu; onaj tko je sluπao nije se smio nipoπto ugledati u junaka i niËim, pa ni titrajem brade, iskazati bilo kakvu simpatiju prema njegovu djelu. Stariji su priËu priËali mlaima; roditelji najËeπÊe vlastitoj djeci, oËevi sinovima, a majke kÊerima. UobiËavali su to Ëiniti dan prije nego πto bi im dijete krenulo u viπi razred puËke πkole.

PriËa nije podnosila varijante i kazivaËke intervencije. Svi su vjerovali da se Ëudaka nekada davno moglo susresti, nedjeljom u crkvi, predveËer uz rijeËni nasip ili izjutra na putu prema vaktarnici. Djeca su upijala svaku govorniËku stanku, svaku toËku, svaki povik, znajuÊi da je na njima samo predano sluπati, duboko pamtiti i niπta ne propitkivati. Jer, ono πto se jednom stvarno - ovdje u njih - dogodilo Ëovjeku koji je prokockao steËeni ugled, prenosili su im oni u Ëije se procjene nije smjelo sumnjati. Sluπatelji su sa stolica ustajali tek kad bi toËno odgovorili na jasan upit o razlozima zbog kojih im je priËa o ©imunu priËana. Da poπtivam svoju πkolu i nikada ne razoËaram familiju koja mi je omoguÊila da postanem pravi Ëovjek, odgovaralo bi dijete. Roditelji su se smijeπili; oËevi suzdræanije, majke otvorenije. Uvijek isto; kao da su sva njihova tijela slivena u jednu veliku

PriËa o ©imunu i snaænu masu koja æivi otkucajima zajedniËkoga srca. PouËna priËa o æivotu inæenjera ©imuna tako je postala jedna od rijetkih kojima se nisu prenosili samo tema, ton i raspored reËenica, nego se unaprijed znala i interpretacija, zacrtavala poruka i slavio uspjeh prijema. Kaæu da je ona æiva joπ i danas i da stanuje na onom mjestu gdje je roena; uz i pokraj, do i iznad nas. Samo je treba dozvati. I u svakom trenutku vjerovati kako se iza susjednoga stana, ceste preko puta, u juænom kutu parka, ili tik do tramvajske pruge skriva onaj rudnik koji je ©imun iznenada napustio.

Kada je to bilo, pred koji rat i uz koju nadolazeÊu nesreÊu, u priËi nije izgovoreno. Zna se samo da je jednoga sunËanoga popodneva inæenjer iz rudnika izaπao zauvijek, i to dva sata prije zvuka sirene πto je cvilila u znak okonËanja rane smjene.

I ja sam onoga dana, a bilo mi je deset godina, povjerovala da je moja majka poznavala inæenjera. »ak sam sluπajuÊi je i pomislila da je u njega bila zaljubljena, ali da je on, kao uËen i velik Ëovjek, nije smio zaprositi.

Nagaanja sam preπutjela. Plaπila sam se svjedoËiti majËinu priznanju.

Znala sam da se od mene oËekuje samo jedna jasno i s razumijevanjem izgovorena reËenica: Da poπtivam svoju πkolu i nikada ne razoËaram familiju koja Êe mi omoguÊiti da postanem pravi Ëovjek. Majka, saznala sam to puno poslije, nikada nije vidjela ©imuna. Ostarjela je vjerujuÊi kako je Ëovjeka koji je prokockao svoj ugled poznavala njezina majka.

Bilo joj je puno lakπe u to poznanstvo ne sumnjati nego se pitati zaπto oboæavana njezina jedinica odluËno odbija da joj se priËa o ©imunu ispriËa ponovno. ©imun, mlai neËiji sin, veÊ je roenjem bio odreen za onoga tko Êe proslaviti rodni kraj, i za koga Êe se uvijek toËno znati iz Ëije je kuÊe poniknuo i odakle su mu doselili preci. Nikada nije plakao. Sve do jednom.

Prohodao je s deset, a progovorio s Ëetrnaest mjeseci. S dvije godine molio

je OËenaπ i Vjerovanje, a s pet je veÊ pitao zaπto ljudi kad odrastu viπe ne znaju tko su. Kad je krenuo u πkolu, bukvar je do BoæiÊa znao napamet, a iz raËuna je bio bolji Ëak i od uËiteljeve puno starije kÊeri. Svi su u selu govorili da Êe njihov ©imun postati direktor rudnika. Njihova su se predvianja i ostvarila. ©imun je u rodnome mjestu zavrπio puËku πkolu i gimnaziju. Na fakultet je otiπao negdje u inozemstvo. Sve je to zahtijevalo veliko odricanje i ærtvu roditelja. Kao dobar i odgovoran, iz bogatog se svijeta vratio kuÊi, s diplomom u dæepu i s najviπom ocjenom na diplomi. Æelio je roditeljima uzvratiti dobrotu. GradiÊem je prolazio uredan; u tamnom odijelu i bijeloj koπulji, i u nalaπtenim koænim cipelama kupljenim preko granice. Glas o njegovoj struËnosti i uljudnosti pronijela se svim republikama dræave. »esto je putovao, govorio na radiju, davao intervjue. Za svoje je projekte nagraivan medaljama, odlikovan spomenicama, darovan zlatnim satovima i sluæbenim vozaËima. Znao je sve o rudarskim katastrofama. Mnogi su traæili njegov savjet i oËekivali njegovu pomoÊ. Æene su blagoslivljale njegovu majku i govorile da je ©imun sin kakav se raa jednom u stotinu godina. Bila su to vremena u kojima su samo rijetki znali zavidjeti. A onda je jednoga dana ©imunu ponueno mjesto ministra. Glas je preko praga kuÊe unio ©imunov stariji brat. Vijest je donesena iz krËme i roditeljima proslijeena uz pozivanje na prvu ruku. Majka nije ni uspjela raπiriti osmijeh i pokazati oËuvanu bjelinu zuba kad je stariji sin priopÊio da je ©imun ponudu odbio. Otac se nije stigao ni razljutiti, a stariji je veÊ dodao da je ©imun vrhuπki objasnio kako ne moæe prihvatiti funkciju jer piπe knjigu. Sigurno je nauËna, iz oblasti rudarstva, nastavio je otac. Jok,vala, roman,ljubavna knjiga, ispalio je ©imunov brat. Pepeo i opuπci razletjeli su se, uz zvuk razbijene pepeljare, sobom. Sramota, izgovorila je majka umjesto oca. SljedeÊeg je dana ©imun napustio roditeljsku kuÊu, poπtujuÊi

J U L I J A N A

M A T A N O V I Δ

æelju onih koje je iznevjerio. Plakao je. Majka je prvi put vidjela suze mlaega. Osramotio si familiju, izgovorio je otac, a ona je samo rekla: Sine.

UËinila je to glasom u kojem nije bilo ni suÊuti, ni zabrinutosti. ObraÊanje je bilo tu da bi osnaæilo oËevu osudu. Osramotio si familiju, sine. Iako je i dalje odijevao crno odijelo i bijele koπulje, iako je Êutio narav rudnika kao nitko drugi, o dojuËeraπnjem velikom Ëovjeku inæenjeru ©imunu poËeli su govoriti kao o ludom πkrabi. Æene su bile sretne πto ©imun nije njihov sin.

Radosne, s pravom. U okrutnoj osudi priËe ne oklijevaju.

Nedavno sam na licu svoje majke prepoznala æelju da mi ponovno ispriËa priËu o ©imunu. U ovom sam trenutku svjesna razloga zbog kojeg sam je u tome sprijeËila. U njezinoj nakani da mi po drugi put predoËi æivot Ëovjeka koji je nepromiπljeno upropastio sve πto je postigao, leæala je istinska potreba da mi u lice saspe: Nisi razumjela poruku, osramotila si me, kÊeri. Znati je jedno, a Ëuti neπto posve drugo. Baπ od tada majka po cijele dane sjedi u kolicima i bulji u svoj portret nacrtan uljem, uvjerena da je slikar platno oslikao licem bezimene prabake, a ne njezinim. Katkada se okrene i prema diplomi koju je dala uokviriti kod najboljeg majstora. Moje ime i prezime, ureπeno titulom lijeËnice, πepuri se u sigurnosti zlatnoga ruba. Majka viπe ne govori. Nas dvije sporazumijevamo se pisanjem poruka po bijelim papiriÊima. Ona ih meni upuÊuje zelenim, a ja njoj naranËastim flomasterom. Dok joj lijeËim glavobolju, ona Ëita. »ita sve, sve osim mojih priËa. A izbjegavajuÊi njih ta æena koja mi je ispriËala priËu o ©imunu nikada neÊe saznati o Ëemu je junak njezina kazivanja razmiπljao dok je silazio u mrak rudnika, Ëijim je glasom odgovarao na pitanja o uspjehu, u kojoj je bogomolji za drugog muπkarca vjenËana djevojËica iz komπiluka, zaπto na ruku nikada nije stavio zlatni sat. NeÊe saznati ni zaπto sam joj lagala kad sam joj nenaspavana rekla: I ovako odrasla, ja ne znam tko sam.

S T R A S T

OÆUJAK 2008 BROJ 17 MAGAZIN TVRTKE EUROline

korice.indd 1

12/8/09 7:04:13 PM