Magazin Strast 29 by Digitalni klik d.o.o.

PROSINAC 2011 BROJ 29 MAGAZIN TVRTKE EUROline

IZDAVA»

EUROline d.o.o. Glavni zastupnik Daimlera AG za Hrvatsku Kovinska 5, Jankomir 10090 Zagreb tel. 01/34 41 111 faks: 01/34 41 197 www.euroline.hr

GLAVNA UREDNICA

Branislava MalviÊ

REDAKCIJA Dijana ©utalo Ivan DragπiÊ strast.urednistvo@euroline.hr LEKTURA Parola d.o.o. Irena Miloπ Mladen Miloπ parola.ured@gmail.com

EKSKLUZIVNO: PREDSJEDNIK RH PROF. DR. IVO JOSIPOVIΔ

MAYBACH

INTERVJU

Hrvatska ima razloga za novi optimizam

Nova generacija najboljeg na svijetu

Nataπa JanjiÊ: Sve πto radim, radim sa straπÊu

—

SLS AMG ROADSTER

PUTOPIS

Univerzalac iz tvornice snova

U Kitzbühel s novom M-klasom

—

JAY LENO

EUROLINE SERVIS

AMG oduπevio TV legendu

Zlatne ruke za srebrnu zvijezdu

—

MARKETING I PRODAJA

e-smart

OGLASNOG PROSTORA

smart za diplomate

Ivan DragπiÊ strast.marketing@euroline.hr

DINAMIKA IZLAÆENJA Ëetiri puta godiπnje

—

18 B-KLASA

Nova era kompaktne klase —

OBLIKOVANJE I PRIJELOM Robert Rebernak

C-KLASA COUPÉ

Degenova 7, Zagreb

Stil bez premca

reber@reber.hr

TISAK PRINTERA GRUPA Dr. Franje Tumana 14a Sveta Nedelja tel. 01/33 78 600 info@printera.hr

NAKLADA 20.000 primjeraka

NA NASLOVNICI Nataπa JanjiÊ Foto: Gec

REBER design

—

27 VREMEPLOV

Juan Manuel Fangio: El maestro, el mejor —

—

45 ACTROS

BuduÊnost je veÊ poËela —

50 PARTNERI

Hidraulika Kurelja: Radom do uspjeha —

52 VIANO

—

58 GASTRO RENEA BAKALOVIΔA

Leonarda Boban i Cuπpajz —

86 NAUTIKA

Pod jedrima hrvatskih klasika —

91 VIJESTI —

MERCEDES BUDUΔNOSTI

Rajsko bogatstvo ponude

A-klasa sutraπnjice

—

54 AMG I DUCATI DIAVEL

KOLUMNA JULIJANE MATANOVIΔ

Vrag s AMG-ovim znakom

O kavi, dokolici i æivotu

ÆIVOT JE UDOBNO VOZILO

U vremenu koje je iza nas i u vremenima πto slijede uvijek nam je i uvijek Êe nam na prvome mjestu biti isto: posao, obitelj, sigurnost, zdravlje, sveukupna sreÊa, naravno, ne nuæno tim redoslijedom. Ipak, kako je jedno povezano s drugim i kako se æivotne vrijednosti isprepleÊu, Ëesto smo skloni πto manje riskirati, igrati na sigurno, kretati se u poznatom. Æivot nas iznenadi, a njegova iznenaenja - jer inaËe to ne bi bila iznenaenja - ne moæemo predvidjeti niti moæemo uvijek na njih utjecati. No spremni smo mijenjati sebe da bi svijet oko nas (p)ostao onakvim kakvim ga æelimo imati trajno. U rezimeu rezimea, a to je onaj godiπnji trenutak kada podvlaËimo crtu ispod dosega u ostvarenim planovima, sigurnosti i obiteljskoj sreÊi, moæda ovaj put moæemo reÊi da je bilo i boljih dana, ali shvaÊamo i to da ne treba samo brojiti ni prebrojavati, mnoæiti i dijeliti. Zapitajmo se kuda nas je i kako vozio udobni Mercedes. Ili, kamo nas i kako nas moæe odvesti, primjerice, moÊna, nova M-klasa? Skrenimo s puta i odvezimo se po makadamu i neravninama - doÊi Êemo na cilj sigurno i pouzdano. I shvatit Êemo - voænja je bila uzbudljivija od cilja samoga, a odmak sa zacrtanog, ravnog puta donio nam je avanturu iz koje smo izaπli bogatiji i mudriji. Komu viπe vjerovati? Brzom i lakom dolasku na odrediπte ili onomu tko i u teæim uvjetima uvijek svlada sve prepreke i sigurno stigne na cilj. Zasigurno, svi vjerujemo prvom Ëovjeku Hrvatske, koji ciljeve, za dobrobit sviju nas, postiæe mudro, strpljivo, sa znanjem i stilom. Vjerujemo predsjedniku RH doktoru Ivi JosipoviÊu jer ima i znanja i naËina da ostvari uspjeh. I upravo nam on sam, u ovom blagdanskom broju naπega magazina „Strast“, govori, meu ostalim, kako bez velikoga rada nema velikoga uspjeha. Pravo na rad temeljno je pravo Ëovjeka. Uz to idu Ëast, poπtenje i na kraju uspjeh. O uspjehu posebno ne treba misliti, on dolazi sam kao rezultat jednostavne matematike s formulom: znanje + iskustvo + rad. A mi Êemo raditi i dalje jer se njemaËki veleposlanik u Hrvatskoj doktor Bernd Fischer i francuski veleposlanik u Hrvatskoj gospodin Jerome Pasguier osjeÊaju udobno vozeÊi se naπim cestama u smartu, i to u onom ekoloπkom, novom e-smartu. Radit Êemo i dalje jer nas ti koraci rada vode u buduÊnost bez obzira na „recesiju“, „globalno stanje u zemljama“, „pad svjetske ekonomije“ i tako redom. Radit Êemo jer radeÊi stjeËemo pravo na uspjeh, a uspjeh ne zanimaju ni „recesija“ ni „globalno stanje“. Stoga promijenimo naπu percepciju i uzmimo u obzir mudrost mudrih: „»ovjek nije uznemiren zbog samih stvari, nego zbog svojih shvaÊanja istih.“ Uzmimo u obzir da veÊ sada sustiæemo buduÊnost - i to nakon 125 godina iskustva Mercedes-Benza i 18 godina EUROlinea u Hrvatskj - lansiranjem nove B-klase, konceptnom A-klasom kao vozilom sutraπnjice, utemeljenom na novoj Mercedes-Benzovoj platformi oznake MFA, novom C-klasom Coupé, novim ML-om... I uzmimo u obzir da Êe svi koji rade neπto drugo, bio to ukusni Cuπpajz Leonarde Boban, vrsna gluma Nataπe JanjiÊ, graevinski materijali GP Krka i mnoge druge svima potrebne djelatnosti uvijek znati koja je prednost udobnoga vozila - da nas cijelo vrijeme kroz æivot vozi sigurno i pouzdano do uspjeha. Sretni vam blagdani i nova 2012. godina - ona koja Êe nas odvesti dalje. 5

S T R

A S T

PROF. DR. IVO JOSIPOVIΔ, PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE

HRVATSKA IMA RAZLOGA ZA NOVI OPTIMIZAM Razgovarao: Draæen Vukov ColiÊ Foto: Gec

S T R A S T

P R O S I N A C

Od svih dosadaπnjih predsjednika Republike Hrvatske, Ivo JosipoviÊ pokazao je najveÊu nadarenost za spajanje nespojivog. I ne samo u hrvatskoj politici veÊ i u najπirim globalnim razmjerima. S jedne strane diplomirani skladatelj, a s druge sveuËiliπni profesor prava, s jedne strane umjetnik, a s druge politiËar, s jedne strane socijalni reformator, a s druge uvjereni pristaπa otvorenog træiπta, ljudskih prava i viπestranaËke demokracije. Nikada nije bio populist koji se sluæio najprostijim trikovima politiËke demagogije, a ipak je postao daleko najomiljeniji hrvatski politiËar, nikada nije javno podignuo glas niti prozivao bez povoda i razloga, ali je vrlo Ëesto i sa samo nekoliko reËenica izazivao vrlo slikovite bure u sloæenom koπmaru hrvatskih politiËkih silnica. VeÊ zbog intelektualnog i stvaralaËkog habitusa on mora biti Ëovjek koji Êe zagovarati suradnju, kreativnost i otvorenost duha, a braniti neke osnovne ljudske i civilizacijske vrijednosti, pa je veÊ nakon prvih dviju godina svog prvog predsjedniËkog mandata, od saborskog zastupnika kojeg su uglavnom

zvali samo kada je trebalo dovrπavati neke vrlo sloæene meunarodne pravne dokumente, izrastao u vrlo uglednog dræavnika i regionalnog predvodnika u zagovaranju nekih novih ideja i odnosa, u Ëemu bi pravda, poπtenje, dostojanstvo, socijalna odgovornost, dobrosusjedstvo i otvorenost prema cijelom svijetu trebali Ëiniti neizostavne sastojke svake odgovorne politike. Mnogo je u tome manje klasiËne politike, a mnogo viπe dalekovidne mudrosti, kako bi se dokazalo da su se i u jugoistoËnoj Europi promijenila neka osnovna razmiπljanja o izvornoj odgovornosti i pravoj svrsi vladanja. Volja za moÊ, naime, ipak sve viπe ustupa mjesto odgovornim idejama opÊe dobrobiti. O tome, kao i mnogim drugim stvarima, otvoreno smo razgovarali 17. studenog 2011. u njegovu Uredu, na kraju joπ jednog beskonaËnog radnog dana, pri Ëemu je i u kratkoj priËi o vlastitim vozaËkim navikama predsjednik Republike Ivo JosipoviÊ dokazao da æeli biti Ëovjekom koji zna iskoristiti i cijeniti sva dostignuÊa modernih vremena, ali Êe ipak na prvo mjesto uvijek staviti opÊu korist. U govoru kojim ste objavili svoju odluku o datumu sazivanja parlamentarnih izbora vrlo ste se otvoreno zaloæili za otvaranje novih povijesnih stranica i stvaranje novih druπtvenih vrijednosti, a u meuvremenu se proËulo da odmah nakon izbora æelite potaknuti plan dugoroËnog razvoja zemlje na temeljima ‘novog optimizma’. Hrvatsku oËekuju dva velika i vaæna politiËka dogaaja koja nude izvrstan povod i priliku da svi zajedno kaæemo: idemo okrenuti novu stranicu. Posao oko zavrπnog potpisivanja pristupnog ugovora s Europskom unijom veÊ je prije odraen, ali samo potpisivanje nosi simboliËan emotivni i politiËki naboj koji se uvijek moæe iskoristiti za nove velike promjene i pokretanje novih dogaanja. Drugi takav povod i razlog Ëine parlamentarni izbori. Bez obzira na to koja stranka ili koalicija pobijedila, bila stara ili neka nova, nakon pobjede dobiva novu prigodu da otvori nove stranice nekim novim ljudima i idejama. Dakako, nipoπto nije svejedno o kakvim Êe se novim idejama, ljudima i stranicama raditi. To moraju biti europske stranice, to moraju biti stranice uspjeha, to moraju biti stranice optimizma. A u buduÊnost Hrvatske moæemo gledati s pouzdanjem samo ako prikupimo dovoljno hrabrosti, odluËnosti i optimizma. I posebno vjere u vlastite snage. Nema nijednog druπtva koje je uspjelo bez vjere u sebe samo. Naravno, mnogi Êe odmah zapitati ima li Hrvatska uopÊe stvarne osnove za procvat novog optimizma, bez obzira na najbolje

æelje ovog ili onog politiËara, predsjednika ili svakoga graanina. Osobno sam uvjeren u to da imamo mnogo realnih razloga za novo samopouzdanje, meu kojima pristup Europskoj uniji ne nosi samo neke financijske pogodnosti veÊ i novi pristup potpuno novom svijetu, od novog odnosa prema proizvodnji do novih druπtvenih odnosa, od novih odnosa prema politici pa sve do novog odnosa prema nacionalnoj kulturi i oËuvanju nacionalnog identiteta. Neki Êe moæda reÊi: od Europe oËekujemo Ëuda, a vidimo πto se upravo dogaa GrËkoj. U povijesti su se uvijek javljala i brojna krizna vremena pa na ovo pitanje mogu odgovoriti i vrlo jasnim protupitanjem: a kako bi GrËka izgledala da nema Europske unije? S Europskom unijom trenutaËno je teπko, ali bez nje bi bilo i mnogo gore. A πto moæe sama Hrvatska? Svaka bi cjelovita analiza dokazala da je Europska unija odigrala ulogu moæda onog najvaænijeg Ëimbenika stabilnosti u ulozi konaËnog osiguraËa i u sluËajevima kada su neke dræave i neka druπtva oËito pogrijeπila u svom razvoju. Tada Europska unija nudi onu presudnu nadu da se uz europsku pomoÊ mogu prevladati i najveÊe krize. A parlamentarni izbori otvaraju moguÊnost da mnogo bolje iskoristimo svoje vlastito bogatstvo i vlastite izvore. Hrvatska je mala, ali ipak mnogo nudi - od prirodnog bogatstva do bogate tradicije u mnogim europskim iskustvima, novih i vrlo dobro obrazovanih generacija, mi veÊ dugo imamo brojne i plodonosne kontakte s inozemstvom i zapadnim otvorenim druπtvima, a danas je Hrvatska otvorenija nego πto je ikada bila. U Hrvatskoj ima mnogo ljudi koji mogu biti kreativni, a mogu biti i vrlo poslovno uspjeπni. Ostaje tek pitanje hoÊe li dobiti nove moguÊnosti, hoÊe li se otvoriti novi prostori, hoÊe li Hrvatska imati snage da prepozna te ljude koji mogu nositi novi razvoj. No veÊ sama svijest da imamo takve ljude koji znaju, hoÊe i mogu daje Ëvrste razloge za novi optimizam. Dakako, optimizam ne moæe ostati samo optimizam, kao puki osjeÊaj u koji samo vjerujemo, ali ne dokazujemo onim πto stvarno Ëinimo. To nije psihoterapija, to su prave πanse. Ali ni briljantno znanje, ni vrhunske moguÊnosti ne mogu nadomjestiti ono temeljno: a to je rad, rad i rad. Bez upornog i planskog rada, bez cjelovite vizije, bez goleme koliËine znoja, neÊe i ne moæe biti niËega. »ak i kada su neke nedvojbeno nadarene skladatelje pitali u Ëemu je konaËna tajna njihova uspjeha, oni su uvijek odgovarali - u radu, radu i radu. Doslovno reËeno: mnogi su od njih ispisivali note od jutra do mraka. Pa tako je i u politici, poslovima, druπtvenom na8

T R A S T

P R O S I N A C

0 1 1

pretku. Sam po sebi, talent bez rada ne donosi konaËan uspjeh. Mnoge ipak zabrinjava ova europska kriza, mnogi govore da kasnimo u EU. Ako sam Vas dobro shvatio, sve to zajedno ipak prije svega Ëini neizbjeænu krizu rasta nego πto konaËno dokazuje rast nesvladive krize... ToËno. Ovo je prijelomno vrijeme koje je pokazalo da liberalni kapitalizam ipak ima svoje limite. Kada se misli samo na vlastitu korist, kada se zaborave sve socijalne odgovornosti, kada se sve usredotoËi samo na puki grabeæ, a zapostave interesi svih drugih, onda ni ne moæe biti drukËijeg ishoda. Tako je i ova kriza dokazala da se bez ideje druπtvenog partnerstva i druπtveno odgovornog poslovanja viπe ne moæe napredovati niti u najnaprednijim, najbogatijim i najrazvijenijim druπtvima. U Hrvatskoj su se ovakve dvojbe radikalno rascijepile izmeu dviju potpuno suprotstavljenih ocjena. Jedni kaæu da i dalje imamo premalo, a drugi kaæu da veÊ sada trpimo od previπe kapitalizma. Nakon πto smo u Hrvatskoj rijeπili neka osnovna pitanja - od pobjede u borbi za samostalnost do izgradnje svih bitnih demokratskih institucija - viπe ne moæemo izbjegavati neka etiËka i moralna pitanja, kao ni pitanja odabira nekih temeljnih vrijednosti na kojima Êemo zasnivati buduÊi razvoj druπtva. U jednom dijelu povijesti koji se veæe uza sve ono πto donosi rat bili smo izgubili smisao za vrijednost rada kao rada. Bogatstvo se moglo preËesto zgrtati u nezakonitoj i nemoralnoj pretvorbi vlasniπtva i vrlo osobitoj privatizaciji. Nekada se to moglo postiÊi - da budem do kraja grub i izravan - i pukim okretanjem nekog vaænog telefonskog broja. U takvim su okolnostima i mladi i stari prestali cijeniti ono πto se moglo postiÊi samo poπtenim i napornim radom. Stariji su ostajali bez posla, a njihove su tvornice dobili oni koji nikada nisu radili u njima, ili bilo πto i bilo gdje neπto poπteno radili, da bi, oËekivano, konaËno upropastili veÊinu onoga πto su stekli na takav naËin. Cijelo to razdoblje treba do kraja raπËistiti, a pretvorbena pljaËka i otimaËina ne moæe ni ne smije pravno zastarjeti, pa osobno smatram svojim velikim uspjehom to πto sam se kao zastupnik u Saboru uspio izboriti za ustavnu promjenu koja omoguÊuje da se i danas nastave takve istrage. Hrvatska ne moæe iÊi naprijed bez obnove dostojanstva rada, poπtenja, odgovornosti i pravednosti. U zrelim se druπtvima djeca i iz najbogatijih obitelji od malih nogu navikavaju na rad. Njihovi bi im roditelji mogli sve platiti, ali i

Europska unija nudi onu presudnu nadu da se uz europsku pomoÊ mogu prevladati i najveÊe krize

ona moraju prvo nauËiti da se samo radom i vlastitom zaradom moæe dobiti sve πto se æeli. Mislite li na djecu milijunaπa koja poËinju kao vratari ili vrtlari u vlastitim vilama ili neboderima? Da, o njima govorim. Zbog takvih koji su se u Hrvatskoj obogatili preko noÊi, bez znanja, rada i sposobnosti, kod mnogih se ljudi

S T R A S T

R O S I N A C

0 1 1

stvorilo raspoloæenje opÊe odbojnosti prema svakom poduzetniπtvu. A one koji su spremni uloæiti svoju imovinu i pristati na svaki rizik kako bi ostvarili legalnu dobit te zajamËili i æivot i dobrobit svih svojih zaposlenika treba cijeniti s punim uvaæavanjem. Baπ kao πto trebamo ponovno nauËiti cijeniti rad, tako se moramo nauËiti usvojiti nov i zdrav odnos prema pravom poduzetniπtvu, prema onim tvrtkama koje rade dobro i odgovorno, i prema onim ljudima koji znaju kako treba krËiti nove gospodarske putove. Poduzetniπtvo je generator razvoja koji moramo zaπtititi, ali isto tako od prvog dana æivota neke firme mora biti jasno da ona nije samo pitanje interesa onog koji je vodi, nego da to mora biti i zajedniËki interes u podjeli dobitka, sigurno-

sti i vrijednosti izmeu onoga koji je ulagaË i njegovih radnika i dræave. Danas su razvijeni moderni modeli radniËke participacije koji su vrlo funkcionalni. Model druπtveno odgovornog poslovanja teπko je prepisati, ali treba razvijati raspravu o hrvatskim idejama za hrvatsku preobrazbu. Kao i veÊina novih zemalja, Hrvatska pati od mnogih predrasuda. Osim zazora prema poduzetniπtvu, o kojemu smo upravo razgovarali, postoji i zazor prema svim onim promjenama koje u ovoj umreæenoj Europi neizbjeæno izaziva i moderno redefiniranje suvereniteta. Raspravu o suverenosti osobito potiËu oni koji su kritiËni prema Ëlanstvu u Europskoj

S T R A S T

uniji. Oni Ëine manjinu, ali imaju pravo na svoje miπljenje. Biti euroskeptik potpuno je legitimna pozicija. No ipak treba shvatiti da danas suverenost nije ni ne moæe biti ono πto je bila u devetnaestom stoljeÊu, pa Ëak niti ono πto je bila sredinom dvadesetog stoljeÊa, poslije Drugog svjetskog rata, zbog promjene u gospodarskim, ali i bitnim moralnim nasadima, zbog razvoja tehnologije, zbog novih potreba træiπta, zbog novih shvaÊanja ljudskih prava i sloboda. Nekada je suverenost znaËila - ili gotovo znaËila - zabranu preispitivanja unutarnjih poslova drugih zemalja, pravo svake dræave da u okviru svojih granica Ëini gotovo πto ju je volja. Deviza vodeÊih politiËara bila je: „Niti Êu ja dopustiti da se meni bilo tko mijeπa u ono 9

S T R

A S T

S T R A S T

R O S I N A C

2 0 1 1

Prof. dr. Ivo JosipoviÊ i autor teksta Draæen Vukov ColiÊ razgovaraju u PredsjedniËkim dvorima

πto Ëinim u vlastitoj zemlji, niti Êu se ja drugima mijeπati u ono πto oni Ëine kod kuÊe“. U danaπnjem meuzavisnom svijetu to viπe nije moguÊe, a suverenost se dokazuje nekim drugim stvarima. Danas je nezamislivo da se pravom na suverenost brane teπki nasrtaji na ljudska prava, danas pozivanjem samo na suverenost ne moæete braniti niti gospodarsku autarkiËnost jer u danaπnjem svijetu svaka autarkiËnost uniπtava svaku takvu ekonomiju. To tek trebaju nauËiti i mnoge zemlje u jugoistoËnoj Europi, pa i Hrvatska. Na sliËan naËin moæemo raspravljati i o pitanjima za10

jedniËke i opÊe sigurnosti. Male zemlje danas teπko mogu same sebi jamËiti apsolutnu sigurnost, to bi izazvalo nemoguÊe troπkove i traæilo neostvarive tehnoloπke prednosti i sposobnosti. Europska unija sada je natjerana na veliku gospodarsku i druπtvenu utakmicu s Amerikom, Kinom, pa i zemljama Juæne Amerike. Ako svoje gospodarstvo, znanost, kulturu neÊe znati stvaralaËki koristiti kao zajedniËko dobro i cjelinu, ona viπe neÊe biti dovoljno funkcionalna, ona viπe neÊe moÊi donositi uËinkovite odluke, ona viπe neÊe moÊi pobijediti u toj utakmici. Ona viπe neÊe

moÊi ostati ravnopravnom, a kamoli postati predvodnicom. Ove izvanjske promjene u tumaËenju suverenosti imaju svoju inaËicu i u unutarnjoj politici i koriπtenju vlasti. Danas niti unutarnja politika ne moæe biti ‘suverena’ u nekadaπnjem smislu, danas vlast viπe ne moæe vladati kako joj se svidi. Danas se vlast mora legitimirati na posve drukËije naËine, a u to svakako ulaze i odnosi meu najveÊim dræavnim tijelima, koji ponekad izazivaju velike rasprave i dvojbe.

S T R A S T

P R O S I N A C

ostvarivosti i primjene veÊ je bilo prijepora u odnosima Vlade i predsjednika Republike. Neki su tvrdili da predsjednik nema pravo postavljati javna pitanja i da nema pravo traæiti dodatna obrazloæenja, a ja osobno smatram da predsjednik mora biti i onaj javni Ëimbenik koji Êe prenositi i miπljenja i pitanja koja od mnogih graana svakodnevno stiæu na njegov stol. I traæiti, ali i dobiti odgovor od onih nadleænih dræavnih tijela koja u sklopu svojih ovlasti odluËuju o opÊim i pojedinaËnim pitanjima koja tako æivotno zanimaju mnoge hrvatske graane. Kako se Ëini, vi vjerujete da bi predsjednik morao imati vaænu ulogu u formuliranju dugoroËnih vrijednosti, ali da istodobno ne moæe zanemariti i neka svakodnevna pitanja, o kojima podjednako ovisi skladno funkcioniranje cijelog druπtva? O tome svakako treba razmiπljati. Otvoreno sam progovorio i o nekim ovlastima koje imaju predsjednici i u zemljama vrlo stroge parlamentarne demokracije, a ponajprije se tiËu prava da predsjednik dræave zatraæi da parlament na njegov zahtjev dodatno raspravlja o nekim prijedlozima zakona za koje se s velikom pouzdanoπÊu moæe zakljuËiti da bi u predloæenom izdanju mogli biti vrlo neuËinkoviti, pa Ëak i neustavni. Neki politiËari i neki mediji to su protumaËili kao nekakav nov i velik zahtjev za promjenu i jaËanje mojih ovlasti.

Smatram da predsjednik mora biti javni Ëimbenik koji Êe prenositi i miπljenja i pitanja koja od mnogih graana svakodnevno stiæu na njegov stol

Mi smo se, naravno, odluËili za parlamentarnu demokraciju. I to je onaj opÊe prihvaÊen model. No i za nju je bitna - kako se to kaæe - fina usklaenost meusobnih odnosa. U odnosima izmeu najviπih predstavnika vlasti, predsjednika Republike, Vlade i parlamenta, parlament ostaje ono najvaænije demokratsko tijelo. U praksi, naravno, Vlada donosi praktiËne odluke, a predsjednik Republike, koji je i sam nositelj suverenosti, nema mnogo izravnih ovlasti. PojedinaËno su navedene samo nacionalna sigurnost i vanjski poslovi. Tu ne treba uvoditi nikakve promjene. Taj smo

model izabrali, a taj model treba razvijati sa svim njegovim dobrim i manje dobrim stranama. No to ne znaËi da se ne mogu postavljati i dodatna pitanja o pravoj uËinkovitosti takva modela, s takvim ovlastima, u takvom odnosu snaga i u postojeÊim ustavnim okvirima. Oni sigurno mogu biti jasniji, kvalitetniji i transparentniji kako bi i predsjednik Republike mogao πto jasnije i kvalitetnije djelovati. U prvom redu ovdje mislim na postojeÊu ustavnu zadaÊu da se predsjednik brine o usklaenosti rada dræavnih tijela, a tu zadaÊu tek treba potvrditi, ona se tek izgrauje, a oko njezine

U strahu su velike oËi! Ali ne radi se o novim ovlastima, veÊ o moguÊoj primjeni onih ovlasti o ustavnoj brizi za usklaeno djelovanje svih dræavnih tijela, o Ëemu smo veÊ razgovarali i ovom prigodom. Do sada smo mnogo govorili o novim vrijednostima koje bi trebale presudno pomoÊi da Hrvatska ponovno stekne povjerenje u samu sebe. A πto uËiniti da i drugi povjeruju da je Hrvatska postala potpuno pouzdana zemlja? Mnogo se govori o krizi inozemnih ulaganja, a Hrvatska joπ prolazi svojevrsni 11

S T R

A S T

S I N A C

monitoring oko primjene europskih pravosudnih mjerila. To pitanje o povjerenju onih drugih, bilo da se radi o neposrednim susjedima, bilo da se radi o partnerima πirom svijeta, traæi viπeslojne odgovore i razmiπljanja. Nema dvojbe da Ëinjenica da smo zavrπili pregovore o pristupu Europskoj uniji Ëini vrhunski dokaz povjerenja u Hrvatsku. Nije ni pametno ni pravedno kada se to pokuπava omalovaæiti. No, s druge strane, u mnogim susretima mogao sam se i sam osobno uvjeriti da u nekim inozemnim ulagaËkim krugovima postoji nedvojbeno nepovjerenje u odnosu prema Hrvatskoj kao dræavi. PreËesto se Ëuje da im se ne odgovara na pitanja i zahtjeve, ili da se beskonaËno oteæu i najjednostavnije odluke, pa Ëak i da im se baca kamenje pod noge s mnogih visokih mjesta. Takvu krizu povjerenja Hrvatska mora prevladati, ali ne samo u inozemstvu veÊ i u vlastitoj kuÊi, ne samo u redovima stranaca veÊ i u redovima domaÊih ulagaËa. Neke stvari treba drastiËno mijenjati, pogotovo kada je rijeË o nemoguÊim procedurama i beskonaËnom troπenju vremena. Ne prihvaÊam objaπnjenja onih koji tvrde da bi u ovom trenutku bilo gotovo nemoguÊe bilo πto bitno promijeniti. Uvijek se moæe bolje i drukËije, a to dokazuju primjeri brojnih drugih zemalja. U takvim stvarima oËito i dalje gubimo bitku u utrci u kojoj smo veÊ i do sada zaostali. Povjerenje se usko veæe uz procjenu opÊe zakonske i druπtvene pouzdanosti. Nikad se ne zna πto Êe se promijeniti i koliko Êe neπto trajati i vrijediti. Tako je. I pitanja povjerenja i pitanja pouzdanosti usko su vezana uz borbu protiv korupcije. I ne samo na planu gospodarstva. Nema dvojbe da smo izgubili mnoge prijatelje zbog toga πto je Hrvatska bila, a joπ je i danas djelomiËno visoko korumpirana zemlja. Sada nema sumnje da su pokrenuti nepovratni procesi u borbi s tim zlom. U to sam duboko uvjeren. No bilo bi potpuno pogreπno zakljuËiti kako je veÊ sada sve gotovo. Kada to govorim, ne mislim da svaki dan treba uhititi nekog ministra ili premijera, veÊ zazivam vremena kada Êe svaki dræavni duænosnik imati odgovornost da se odupre korupciji i stekne povjerenje graana, bez obzira na to πto joπ vrijedi istina da je korupcija u Hrvatskoj postala svojevrstan naËin æivljenja. Od onih najniæih do onih najviπih predstavnika vlasti, trebat Êe joπ mnogo napora i vremena da se odnos prema korupciji izmijeni u glavama svih naπih graana. UhiÊenja sama po sebi nikada ne donose konaËne promjene. RijeË je o izgradnji potpuno nove kulture ponaπanja koja ne

prihvaÊa niti sitne poklone za lijeËnike, niti darivanje profesora, niti podmiÊivanje policajaca kako nas ne bi prijavili zbog prometnih prekrπaja. Korupciju na vrhu bit Êe moguÊe do kraja iskorijeniti tek kada shvatimo da je i ona mala, gotovo svakodnevna korupcija, podjednako nedopustiva. Kao istaknutom pravniku nije Vam potrebno govoriti da su sva pitanja pouzdanosti, povjerenja, pravde i morala usko vezana uz potpuni preobraæaj pravosua, koje se u Hrvatskoj i dalje nalazi pod viπestrukim poveÊalima. O tome nema dvojbe, a u tome pravosue moæe najviπe pomoÊi samo sebi. Ostvareni su mnogi vaæni pomaci, od smanjenja broja nerijeπenih predmeta do same brzine i uËinkovitosti procesuiranja. No joπ je uvijek postignuto premalo, a napreduje se presporo, uz to πto treba - istine radi - otvoreno reÊi da ima sluËajeva kada su neke odluke donesene na potpuno neprofesionalan naËin. No i ja osobno mogu Ëestitati mnogim djelatnicima u pravosuu koji svoj posao rade dobro i profesionalno. Napredak je neosporan, napredak je znaËajan, pogotovo kada znamo da su mnogi od njih uæasno preoptereÊeni zbog goleme koliËine zaostalog posla, do Ëega nije uvijek dolazilo samo zbog njihove krivnje. Taj posao i dalje radi premalo ljudi u neodgovarajuÊim uvjetima. Pravosue moæe najviπe pomoÊi samo sebi u povratku povjerenja, ali ono to ipak ne moæe uËiniti bez promjene politiËkog ponaπanja onih moÊnika koji se na potpuno

Korupciju na vrhu bit Êe moguÊe do kraja iskorijeniti tek kada shvatimo da je i ona mala, gotovo svakodnevna korupcija podjednako nedopustiva

neprimjeren naËin æele mijeπati u pravosudni posao. Ali i pravosue treba shvatiti da neovisnost ne znaËi neodgovornost za kvalitetu rada. Nitko ne smije utjecati na proces donoπenja odluka sudova, ali graani, pa i politiËari imaju puno pravo preispitivati i kritizirati rad pravosua. Tijekom proπlogodiπnjeg nastupa na OpÊoj skupπtini UN-a neuobiËajeno ste otvoreno govorili o nekim nedostacima Haaπkog tribunala.

Govorio sam o velikom znaËaju Haaga, ali i o nekim neostvarenim oËekivanjima. Haag je u velikoj mjeri promijenio odnos prema ratnim zloËinima i pridonio razvoju pravosua i pravosudne kulture u cijeloj regiji. Ali osobno mislim da neke stvari nisu bile najsretnije i da se moglo i mnogo bolje. I Haag je trebao mnogo bræe i uËinkovitije raditi, a volio bih da je odabir predmeta bio takav da su se svi u svim zemljama mogli uvjeriti da je jedino pravda bila mjerilo svih stvari. Neki su predmeti trajali predugo, a u nekim teπkim sluËajevima ratnih zloËina, kao πto se to zbilo u predmetu OvËare, pravda sigurno nije bila zadovoljena. Neprestano se govori o sudbini ærtava, ali, koliko ja znam, nijedna ærtva nikada nije dobila nikakvu odπtetu. Odπtetu nisu dobili ni oni koji su bez ikakve krivnje u istraænim zatvorima u Haagu proveli niz dugih godina. Neke su presude donesene, a neki su tuæitelji izgubili procese, ali niti ærtve, koje su pretrpjele straπne gubitke u æivotima, zdravlju i imovini, niti nevini, koji su silom dovedeni u Haag, nisu dobili baπ niπta osim zakaπnjele moralne naknade. Mnogi Vas hvale, ali poneki neprestano osporavaju zbog politike regionalne suradnje i zagovaranja pomirbe kao najboljeg naËina prevladavanja proπlosti. Politiku pomirbe i regionalne suradnje nije lako razvijati. Uvijek postoji dio politiËke scene koji zagovara potpuno drukËije koncepte odnosa meu susjedima. Ima i dosta ljudi, obiËnih graana, koji se takoer protive bilo kakvoj pomirbi i bilo kakvoj razvijenoj regionalnoj suradnji. Mnoge je lako razumjeti, mnogi su od njih i sami teπko stradali, mnogima su pobijene obitelji, spaljene kuÊe, mnogi su bili protjerani ili muËeni u logorima. Ti se ljudi joπ uvijek bore sa svojom nesreÊom i patnjom. I dok za njih uvijek treba imati razumijevanja, mnogo je teæe razumjeti one politiËare koji ne æele shvatiti da borbom protiv regionalne suradnje i politike pomirbe danas πtete Hrvatskoj. Bez regionalne suradnje Hrvatska ne moæe uËvrstiti svoju sigurnost i proπiriti svoja træiπta. Mi imamo i mnoge prednosti, tehnoloπke, ekonomske, træiπne. U tim uvjetima suradnja sa susjedima donosi nam dobre gospodarske uËinke. A i susjedi Ëesto profitiraju stjeËuÊi neka nova znanja i tehnologije u kojima smo ispred njih. I nama koristi kada suraujemo s boljima od sebe. I naπi susjedi imaju mnogo stvari u kojima su i bolji i uspjeπniji od nas, pa tako i nama mogu samo koristiti njihova iskustva. Naravno, Hrvatska je bila ærtva agresije, a tu Ëinjenicu ne smije i ne moæe zanemariti nikakva politika. Ljudi u Hrvatskoj æele dobiti barem neku 13

zadovoljπtinu, oni æele da se konaËno prepoznaju kao ærtve i priznaju neke nedvojbene povijesne istine. No to ne iskljuËuje da i sami ne priznamo neke ruæne Ëinjenice koje su se dogodile u Hrvatskoj ili bile barem dio dijela sluæbene hrvatske politike. Zbog toga sam i u Parlamentu BiH govorio onako kako sam govorio. Neki su to doËekali na noæ. Bilo je i prosvjednih skupova, bilo je mnogo izjava, pa Ëak i prijetnji. Ali veÊ do sada vrijeme je pokazalo da najveÊi dio hrvatskog stanovniπtva podupire takvu politiku. Moæda ne svaku moju rijeË, ali svakako politiku pomirbe i regionalne suradnje u cjelini. To je i onaj osnovni razlog zbog kojeg je i Vlada uËinila neke velike iskorake u istom smjeru, bez obzira na to πto se ponekad Ëinilo da ima neke rezerve i da je bila opreznija od mene, ali sigurno se ne moæe reÊi da je bila protiv takve politike. Meni je osobno æao πto nismo joπ i viπe napravili, ali to ne ovisi samo o nama veÊ i o nekim posebnim osjetljivostima naπih susjeda. Osobito kada je rijeË o BiH, a posebno o Srbiji. U Hrvatskoj su mnogi oËekivali viπe od zemlje iz koje je potekla agresija. No ipak se mora reÊi da je i predsjednik Republike Srbije Boris TadiÊ i sam napravio velike iskorake. On je doπao na OvËaru, on se ispriËao na OvËari, on je pokazao jasnu æelju da se grade novi i mnogo bolji odnosi. Ali ni u Srbiji nisu svi jedinstveni, i ondje postoje vrlo sloæeni odnosi, i ondje ima ljudi koji su stradali. Oni koji su izbjegli iz Hrvatske neke stvari vide sasvim drukËije. I mi moramo shvatiti istinu da ne mogu svi gledati na povijest, a pogotovo na sve detalje, istim oËima i na isti naËin. Zadatak je politiËara da traæe i nalaze svima prihvatljiv zajedniËki nazivnik. Hrvatska ne moæe odustati od povijesne Ëinjenice da smo pobijedili u pravednom i obrambenom ratu. Ali uz to sigurno mora biti i spremna prihvatiti Ëinjenicu da su i s naπe strane poËinjeni zloËini. Svi se mi moramo okrenuti buduÊnosti, a za sve nas buduÊnost Ëini pripadnost Europskoj uniji, europskim mjerilima i europskim civilizacijskim naËelima, bez obzira na to πto postoji joπ niz nerijeπenih problema, meu kojima se meni osobno Ëini najvaænije utvrditi konaËnu istinu o sudbini svake nestale osobe. Nadalje, tu su i brojni imovinski, graniËni i drugi problemi. Oni se mogu rjeπavati samo zajedniËkom voljom, a neki od njih, bojim se, ostat Êe kao nerijeπen zadatak i za neke buduÊe generacije. U ove dvije godine, koliko otprilike obavljam ovu duænost, taj je put otvoren, bez obzira na to πto je bilo i uspona i padova, i uspjeha i neuspjeha. U predizborna vremena uvijek procvjetaju i neke nepotrebne strasti na svim stranama, ali Ëini mi se da smo ipak odabrali 14

tisuÊa Boπnjaka s hrvatskim dræavljanstvom. Naravno, u svemu tome imali smo i lakπih i teæih trenutaka. Za odnose s BiH kljuËno polaziπte Ëini Ëinjenica da je Hrvatska bez ikakve zadrπke priznaje i prepoznaje kao suverenu zemlju, da nema nikakvih ambicija da se mijeπa u njezine unutarnje poslove. No i u odnosima s BiH, baπ kao i u odnosima sa svima drugima, Hrvatska ne moæe okrenuti glavu od problema koji su veÊ vidljivi i jasni veÊini u svijetu, a ne samo Hrvatskoj i Hrvatima. Nije tajna da govorim o poloæaju Hrvata u BiH. Nema ozbiljnog politiËara koji danas ne bi prepoznao da Hrvati u BiH nemaju iste institucionalne moguÊnosti za punopravno sudjelovanje u politiËkom æivotu. I siguran sam da Êe rjeπenje tog pitanja, a takvo su miπljenje izrazili i mnogi politiËari Boπnjaci i Srbi s kojima sam se susreo, izrazito mnogo pridonijeti opÊim odnosima u BiH. Ne mogu se afirmirati samo prava naroda, a zapostaviti prava graana, ili afirmirati prava graana, a zapostaviti prava naroda. Za to je nemoguÊe ponuditi uvozne recepte, to trebaju rijeπiti sami graani BiH. Mi æelimo pomoÊi, ali ne moæemo ponuditi konaËna rjeπenja, a ne bi bilo dobro da ih u tom obliku bilo tko pokuπa nametnuti izvana. Sudbina BiH ovisi o mudrosti njezinih politiËara.

U razvitku neπkodljivih, tzv. zelenih tehnologija i Hrvatska bi mogla pronaÊi svoje mjesto u suradnji s najveÊim svjetskim tvrtkama

jedini moguÊi put koji vodi u buduÊnost, put pomirbe i suradnje. Srbija je najveÊi, ali mnogi tvrde da je BiH naπ najvaæniji susjed. S time se mogu vrlo lako sloæiti. S tom zemljom imamo najduæu granicu, naπe su povijesne, kulturne i obiteljske veze stoljeÊima ostajale neraskidive, naπi gospodarski odnosi Ëine osobito vaæan dio naπe ukupne trgovinske razmjene. Ono πto se zbiva s BiH i πto je vaæno u BiH ne moæe se razluËiti od onoga πto se zbiva u Hrvatskoj. U tome nas ne veæe samo iznimno vaæna Ëinjenica da u BiH æive Hrvati kao konstitutivan narod, veÊ i prijateljstvo s Boπnjacima i Srbima. Banja Luka je uvijek u povijesti bila viπe oslonjena na Zagreb nego na Beograd. U bihaÊkom kraju imamo oko 70

Zbog opÊerazumljive brige za sigurnost svakog predsjednika dræave, ali i zbog brige da sam predsjednik ne uËini neku nesmotrenost za upravljaËem, Vama je praktiËno zabranjeno upravljati vlastitim automobilom. A kada ste mogli voziti, kakav ste bili vozaË, koliko ste bili opËinjeni automobilima? Moæda bi i svim drugim visokim duænosnicima trebalo zabraniti voziti automobil. Oni za volanom zbog stresa i briga kojima su izloæeni predstavljaju opasnost i za sebe i za druge. Kao i mnogi moji vrπnjaci, od rane mladosti sjedim za volanom, ali se ipak ne mogu ubrojiti u one koji su postali robovi vozaËkih strasti. Nisam obarao rekorde niti u brzini, a niti u koliËini prijeenih kilometara. Bez automobila se danas ne moæe. Mercedesu najsrdaËnije Ëestitam 125 obljetnicu. »ini se da smo na pragu one revolucije koja Êe voditi joπ viπe raËuna o odgovornosti za Ëist i zdrav okoliπ. U razvitku takvih neπkodljivih, tzv. zelenih tehnologija i Hrvatska bi mogla pronaÊi svoje mjesto u suradnji s najveÊim svjetskim tvrtkama. Ne moramo samo kupovati, veÊ moæemo i vlastitim znanjem, sposobnostima i moguÊnostima pomoÊi u razvoju sve boljih, sigurnijih, πtedljivijih i ËiπÊih vozila. Gospodine predsjedniËe, dopustite da Vam zahvalim na ovom razgovoru.

ITE R E IZAB SINSKI LI 14. siječnja 2012. 19 sati

G. F. Händel RODELINDA 21. siječnja 2012. 19 sati

Barokni skladatelji ZAČARANI OTOK 11. veljače 2012. 18 sati

R. Wagner SUMRAK BOGOVA 25. veljače 2012. 19 sati

G. Verdi ERNANI

14. travnja 2012. 19 sati

G. Verdi LA TRAVIATA 28. travnja 2012. 18 sati

J. Massenet MANON www.lisinski.hr

www.lisinski.hr

VAŠA LIGA PRVAKA

04 .02.2012.

IL GIARDINO ARMONICO Giovanni Antonini UMJETNIČKO VODSTVO

07.02.2012. IZNIMNO UTORAK

BRYN TERFEL BAS BARITON

Simfonijski orkestar i ZborHrvatske radiotelevizije Gareth Jones DIRIGENT

17.03.2012.

BARBARA FRITTOLI

21.04.2012.

ZBOR RUSKE DRŽAVNE KAPELE Valerij Poljanski DIRIGENT

SOPRAN

I Solisti del Teatro Regio di Parma

31.03.2012.

VIVA LATINO!

12.05.2012.

FILHARMONIJA BBC-A Sol Gabetta VIOLONČELO Juanjo Mena DIRIGENT

Muzička akademija Alun Francis DIRIGENT

www.lisinski.hr © Mat Hennek / DG

A R T

U godini u kojoj Daimler i svijet obiljeæavaju 125. roendan automobila, veleposlanik SR NjemaËke u Republici Hrvatskoj dr. Bernd Fischer provezao se naπim cestama u e-smartu. U voænji zagrebaËkim ulicama njegov je suputnik bio francuski veleposlanik Jerome Pasquier

S I N A C

SMART ZA DIPLOMATE Piπe: Kristijan TiÊak

Meudræavni odnosi NjemaËke i Francuske nikada nisu bili bolji! Ili preciznije, barem ne od zavrπetka Drugoga svjetskog rata. Ovo nije tek izlizana floskula, veÊ realna ocjena ekonomskih, gospodarskih i politiËkih odnosa izmeu dviju najmoÊnijih dræava Europske unije. Nedavno smo se u Zagrebu imali prilike uvjeriti u istinitost ove tvrdnje. Fotoaparati i snimateljske kamere zabiljeæili su i trenutak kada je njemaËki veleposlanik u Hrvatskoj dr. Bernd Fischer otvorio vrata e-smarta kako bi na suvozaËevu sjedalu ugostio svog kolegu,

T R A S T

Foto: Gec

veleposlanika Francuske Jeromea Pasquiera. Povod voænji zagrebaËkim ulicama u esmartu, kao i posjetu francusko-njemaËkoj πkoli EuroCampus, bila je promocija koriπtenja obnovljivih izvora energije na razini EU-a, u πto Êe se uskoro ukljuËiti i Hrvatska. Njegova ekscelencija dr. Fischer s razlogom je odabrao baπ e-smart. Naime, upravo je taj automobil primjer iznimne gospodarske suradnje ovih dviju dræava jer se „njemaËki“ e-smart sastavlja u francuskom Hambachu. Ujedno, dr. Fischer je na primjeren naËin htio obiljeæiti i veliku obljetnicu - 125 godina

od izuma automobila, koju Daimler prigodno obiljeæava u cijeloj 2011. Prisjetimo se, upravo je Bertha Benz, supruga Karla Benza, bila protagonistica prve voænje automobilom, voænje koja je zauvijek obiljeæila povijest. Isto tako, dr. Fischer je voænjom e-smarta postao prvi veleposlanik u Hrvatskoj koji se provezao u jednome elektriËnom automobilu. E-smart je posebno za tu prigodu, a na zahtjev veleposlanika Fischera, pribavila i ustupila tvrtka EUROline, ovlaπteni uvoznik i zastupnik automobila smart za Hrvatsku. Samo nekoliko dana prije „beπumne zagrebaËke voænje“, ve-

S T R A S T

S I N A C

2 0

leposlanik Fischer je na skupu gospodarstvenika i Ëelnika pri HGK-u u Æupanijskoj komori Split takoer voænjom e-smarta promovirao koriπtenje odræivih izvora energije. U elektriËnom smartu odvozio je put od Splita do Sinja, te dalje preko Otoka, Trilja, Ciste Provo i LovreÊa zavrπno sve do Imotskoga. „Oduπevljen sam ovim automobilom. Mislim da se radi o idealnom gradskom vozi-

Dr. Bernd Fischer roen je 27. svibnja 1950. u Kaiserslauternu, oæenjen je, otac dvoje djece. Od 5. oæujka 2009. veleposlanik je SR NjemaËke u Republici Hrvatskoj. VeÊ je i prije toga bio u Zagrebu, i to kao otpravnik poslova te opunomoÊeni ministar, a obnaπao je i razliËite diplomatske funkcije u Washingtonu, Tokiju te pri UN-u u New Yorku. Zavrπio je studij geografije i anglistike na sveuËiliπtu u Heidelbergu, na kojem je i doktorirao. Bio je stipendist Fulbrightove zaklade SveuËiliπta u Arizoni, i urednik je knjige: „Zwischen Wilhelmstraße und Bellevue. 500 Jahre Diplomatie in Berlin“ („Izmeu Wilhelmstraßea i Bellevuea. 500 godina diplomacije u Berlinu“).

lu jer je njegova koncepcija i namjena za tu svrhu savrπena. Unutraπnjost e-smarta nudi iznenaujuÊe mnogo mjesta, a ne mogu se poæaliti niti na udobnost. Nedostatak zvuka motora s unutraπnjim izgaranjem uopÊe mi ne nedostaje, buduÊi da se kao strastveni igraË golfa veÊ dugo koristim elektriËnim vozilima“, govori dr. Fischer, veliki oboæavatelj marke Mercedes-Benz. NjemaËki veleposlanik u Hrvatskoj isto je tako svjestan i Ëinjenice da se fosilna goriva svakim danom sve viπe bliæe kraju, a tehnologija mora iÊi dalje - s nama ili bez nas. Stoga dodaje: „Puno razloga govori u korist obnovljivih energija. Mladi naraπtaji æele æivjeti zdravije, a mi im moramo pruæiti priliku za to. E-smart zamiπljen je da preko noÊi bude u garaæi gdje se puni. Puni se posredstvom solarnih Êelija koje su na krovu kuÊe i koje danju skupljaju SunËeve zrake te ih onda pohranjuju u spremnik. Tako dobivamo zatvoreni krug obnovljive energije i to je zapravo idiliËan suæivot Ëovjeka i njegove okoline te san svakoga tko voli prirodu“. Hrvatska ima goleme potencijale obnovljive energije. Spomenimo samo neke najvaænije - voda, vjetar, SunËeva energija, proizvodnja biomase. Sve πto trebamo uËiniti jest prepoznati ih i na kraju ih iskoristiti.

Joπ ni jedan model u povijesti Mercedes-Benza nije u svojoj sljedeÊoj generaciji imao toliko novorazvijenih detalja kao πto ih ima nova Bklasa. Ta reËenica citat je πefa razvoja tvrtke, profesora Thomasa Webera, i zvuËi fascinantno jer poznato je kako velike, Ëak divovske korake Mercedes-Benz radi prilikom lansiranja svake nove generacije svojih modela. Ali, 18

Agilna, efikasna i sigurna, druga generacija B-klase nastavit Êe uspjeπan put ovog jedinstvenog obiteljskog automobila

profesor Weber doista nije pretjerao: u mnogo je detalja nova B-klasa napravila pravi kvantni skok u odnosu na prvu generaciju, posebice kada je rijeË o energetskoj efikasnosti te sigurnosti. U smislu koncepta i dizajna nova je B-klasa zadræala sve karakteristike koje su je i do sada Ëinile jedinstvenim automobilom te joj

NOVA ERA KOMPAKTNE KLASE

omoguÊile sjajan træiπni uspjeh. Jednovolumenski oblik nudi obilje prostora u interijeru, dok dinamiËke osobine ostaju identiËne onima nekog uobiËajenog automobila kompaktne klase. Pri dizajniranju posebna je pozornost posveÊena sportskom izgledu te B-klasa sada i izgleda jednako onako kako se ponaπa na cesti: dinamiËno i uzbudljivo. Nova prednja

svjetla, πiroka i markantna maska, straænja svjetla u dva dijela, agresivna boËna linija… I, vrlo zanimljivo, u odnosu na proπlu generaciju B-klase Ëak pet centimetara manja visina vozila. Sve to naglaπava sportski karakter automobila, ali ima i uporabnu vrijednost. Naime, otpor zraka iznosi tek cd 0,26, πto je dosad bilo nezamislivo za automobil ove vrste, 19

C E D E S - B E N Z

a poseban Eco aerodinamiËni paket joπ Êe dodatno smanjiti otpor na cd 0,24. O dobrobitima smanjenja otpora zraka nije potrebno ni govoriti: smanjenje potroπnje i buke unutar kabine samo su najvaænije prednosti. Smanjenje visine vozila nije nimalo utjecalo na prostranost kabine. Kako bi i vozaËka pozicija bila dinamiËnija, i ona je spuπtena za 86 milimetara te je, na zahtjev mnogih kupaca, uspravnija. Spuπtanje sjedala omoguÊilo je, pak, da se dodatno poveÊa prostor iznad glava putnika, dok kad je posrijedi prostor za noge nikad ni nije bilo dvojbe: B-klasa ovdje je vodeÊa u segmentu. Oni koji prostrani interijer æele uËestalije prilagoavati, primjerice prevozeÊi neke veÊe predmete, mogu se odluËiti za opcijski sustav Easy Vario Plus koji omoguÊava laganu promjenu arhitekture interijera te poveÊanje prtljaænika sa 486 na Ëak 666 litara. 20

S T R

Osim u smislu prostranosti, interijer je znatno unaprijeen i u smislu materijala. Fino strukturirane povrπine, stilski detalji, preciznost u zavrπnoj obradi… sve je to onako kako se i oËekuje od pravog Mercedes-Benza. U ponudi su Ëetiri paketa opreme - Chrome, Sports, Exclusive i Night - koji omoguÊavaju personalizaciju svakog pojedinog vozila. Ovdje valja spomenuti i mnogobrojne sustave zaduæene za sigurnost. Prije svega, prvi je put u nekom vozilu kompaktne klase na izbor sustav Pre-Safe koji u sluËaju rizika od sudara automatski poduzima niz mjera za zaπtitu vozaËa i putnika (zateæe pojaseve, zatvara prozore itd.), a popis sigurnosnih elemenata ukljuËuje i upozorenje za mrtvi kut, adaptivna svjetla, ograniËivaË brzine te, naravno, sustav ESP za stabilnost koji je dio standardne opreme svih modela. Na izbor je i pametni tempomat Distronic, a novost je i sustav za pomoÊ prilikom parkiranja.

A S T

S I N A C

A S T

S I N A C

S - B E N Z

E R C E D E S - B E N Z

KonaËno, evo i nekoliko tehniËkih detalja. Niz iznimno πtedljivih motora pokreÊe novu B-klasu, a prvaci su πtedljivosti modeli B 180 CDI BlueEFFICIENCY i B 200 CDI BlueEFFICIENCY s prosjeËnom potroπnjom od svega 4,4 litre dizelskoga goriva na 100 kilometara. U skladu s trendom „downsizinga“, odnosno

smanjivanja obujma motora, osnovna su benzinska ponuda motori obujma 1,6 litara sa 122 (B 180), odnosno 156 KS (B 200). InaËe, spomenuti dizelski motori imaju snagu od 109, odnosno 136 KS. Za nove motore konstruiran je i novi 6-stupanjski automatski mjenjaË, a premijerna je 7-stupanjska automatika s dvostru-

A S T

P R O S I N A C

kom spojkom oznake 7G-DCT. Za novu B-klasu Mercedes-Benz uveo je joπ jedan novitet koji nema veze s tehnologijom, ali je vrlo vaæan: cijene nove generacije bit Êe identiËne onima dosadaπnje, πto taj automobil i u ekonomskom smislu pretvara u obiteljskog favorita te pobjednika u kategoriji “dobiveno za uloæeno”.

Kupei su oduvijek imali zahvalnu klijentelu, a tako Êe zasigurno biti i u buduÊnosti. Izazovan dizajn kupea koji karakteriziraju kratki prevjes prednjih kotaËa, dugaËki poklopac motora, poloæen vjetrobran i rastegnuti krov neodoljivo je privlaËan Ëak i onima koji u biti ne æele sportski automobil. Upravo sve odlike pravog kupea, ali uz dovoljnu dozu svakodnevne praktiËnosti, ima nova C-klasa Coupé, najnoviji izdanak obitelji MercedesBenza srednje klase. Kupe C-klase veÊ na prvi pogled djeluje uzbudljivo i atraktivno, a istodobno je zahvalan automobil za svakodnevnu voænju. Ipak, i neki su drugi detalji C-klase Coupé izmijenjeni u odnosu na limuzinsku verziju kako bi se naglasio sportski karakter vozila. Sjedala imaju integrirane naslone za

glavu, a straga su umjesto klupe smjeπtena dva pojedinaËna sjedala. Sportski karakter sugerira i atraktivna konzola ispred vozaËa s galvaniziranim prstenovima oko tri okrugla instrumenta. Da dinamiËnost vanjπtine prate i vozna svojstva, brine se ovjes Agility Control koji je standardna oprema svakog modela, a vozaËu omoguÊuje odabir izmeu “udobnog” i “sportskog” reæima rada pri Ëemu u ovom posljednjem automobil ima iznimnu stabilnost i upravljivost, dijelom zahvaljujuÊi i upravljaËu prilagodljivom ovisno o brzini kretanja. Kao opcija nudi se i spuπteni, sportski ovjes. Ta Êe opcija zasigurno biti najpopularnija u tri trenutaËno najjaËe verzije ovog modela: u dizelskom C 250 CDi s 204 KS i benzinskom C 250 iste snage s Ëetiri cilindra, odnosno u benzinskoj V6 inaËici koja razvija Ëak 306 KS.

InaËe, osnovna je ponuda motora sa 170 KS u dizelskoj verziji C 220 CDI, odnosno 156 KS u benzinskom C 180. Sve su verzije standardno opremljene ECO start/stop funkcijom, a one s automatskim mjenjaËem imaju vrhunsku sedmostupanjsku automatiku 7G-TRONIC PLUS. Nikakvih kompromisa nije bilo ni kada je rijeË o sigurnosti: standard je devet zraËnih jastuka, ukljuËujuÊi i onaj za koljena vozaËa, a dostupni su i sustavi poput pametnog tempomata Distronic Plus temeljenog na radarskoj tehnologiji. Zabava za upravljaËem uz uzornu efikasnost - moto je C-klase Coupé koja veÊ tradicionalno ima i zahtjevan, ali i zahvalan zadatak biti uvod u prestiæni svijet kupea s Mercedesovom zvijezdom, svijet u kojem caruju jedinstveni CLS i prestiæni CL.

STIL BEZ PREMCA

E SS T- B R E A N S Z T

Obitelj Mercedes-Benza C-klase upotpunjena je atraktivnom kupe izvedbom

T R A S T

S I N A C

2 0 1

Ove godine obiljeæavamo stotu godiπnjicu roenja jednog od najveÊih vozaËa Formule 1 svih vremena i besprijekornog gospodina - Juana Manuela Fangia

S T

R A S T

EL MAESTRO, EL MEJOR

Malo je koji vozaË obiljeæio povijest svjetskog prvenstva Formule 1, ali i Mercedes-Benza, kao veliki Juan Manuel Fangio. I to ne samo zbog pobjeda i titula: Fangio je bio gospodin u pravom smislu rijeËi, Ëovjek koji se sam probio od dna do vrha i koji je do svoje smrti 1995., u pristojnoj starosti od 84 godine, bio

R O S I N A C

0 1 1

Juan Manuel Fangio pobjeuje euje na VN Francuske u Reimsu 4, u srpnju 1954. godine vozeÊi Mercedes-Benz W 196 R

MomËad Mom mËa Ë Mercedes-Benza iz 1954. godine, s lijeva na desno: Hans nss Herrmann, Her rrma rm m Juan Manuel Fangio i Karl Kling

autoritet koji se nitko nije usudio propitivati i dæentlmen do sræi. Evo samo jednog dokaza: godine 1958. Fangio je, zajedno sa svim ostalim najboljim vozaËima toga vremena, vozio utrku za Veliku nagradu Kube. Utrka se odræavala drugu godinu zaredom pod visokim pokroviteljstvom kubanskog predsjednika Fulgencija Batiste, poznatog kao Ëovjeka koji je od Havane namjeravao stvoriti latinski Las Vegas. Meutim, u to vrijeme veÊ je trajala revolucija Fidela Castra pa je noÊ uoËi utrke iz predvorja luksuznog hotela Lincoln tada 47-godiπnjeg Fangia, najboljeg svjetskog vozaËa, uz prijetnju piπtoljem oteo jedan od revolucionara. Ne æeleÊi riskirati æivote neduænih ljudi oko sebe, Juan Manuel mirno je poπao za otmiËarom u revolucionarno skroviπte, doznavπi ondje da je meta i Britanac Stirling Moss. „Nemojte ga otimati, Ëovjek je na svadbenom putovanju“, hladnokrvno je πefu otmiËara, Castrovoj desnoj ruci Faustinu Perezu, lagao Fangio, spasivπi tako Engleza od traume. Sam nije bio nimalo u strahu. Svo28

Nakon pobjede na VN Italije u Monzi 5. rujna 1954. godine s bolidom Mercedes-Benz W 196 R

je je otmiËare toliko oduπevio inteligencijom i finoÊom da su mu donijeli najfiniju veËeru po æelji, drugog mu dana dali radio da moæe pratiti izravni prijenos utrke, a poslije njezina kraja neozlijeenog predali argentinskom veleposlanstvu. Poslije je Fangio Ëak i opravdavao svoje otmiËare: „Bila je to avantura. Ako je to πto su pobunjenici uËinili bilo radi nekog viπeg cilja, ne zamjeram im.“ U biti, jedino πto je Fangio propustio bila je utrka, a i bolje da jest: veÊ u πestom krugu kontrolu je nad svojim Ferrarijem izgubio lokalni vozaË Armando Garcia Cifuentes te se zaletio u gledatelje. Nekoliko je ljudi poginulo, deseci su ozlijeeni, a pobjedu je u toj posljednjoj utrci ikada voæenoj na Kubi odnio upravo Stirling Moss. Fangio je sin talijanskih imigranata. Oboje njegovih roditelja doπlo je u Argentinu iz regije Abruzzo, jedne od najsiromaπnijih u Italiji, Ëija istoËna granica gleda prema naπoj strani Jadrana. Roen je 24. lipnja 1911. godine, na Svetog Ivana, po kojem je i dobio ime, u gradiÊu Balcarce u provinciji Buenos Aires, 50-ak kilometara udaljenom od Mar del Plate. 5 VeÊ kao mladiÊ zaljubio se u automobile te je V πegrtovao kao automehaniËar. Tako je nauËio πe pripremati automobile za utrke te je, Ëim se pr osamostalio i u dobi od 21 godine otvorio vlaosa stitu radionicu, poËeo razmiπljati o tome da se stit bavi utrkama. To je ostvario Ëetiri godine kabav

Po PobjeniËka Pob P obje jen en niË iËk ËËk ka voænja voænja voæn ja Jua Juana na Man Manuel Manuela uelaa Fangia na VN Argentine u Buenos Airesu 1 sijeËnja 16 16. ssiijje jeË eËËnja nja 1955. 19 955. 5 godine godin go dine e u bolidu bolid bo lidu u Mercedes-Benz Me W 196 R

S T R A S T

Na VN Buenos Airesa 30. sijeËnja 1955. godine Fangio je pobijedio za upravljaËem sportskog automobila Mercedes-Benz 300 SLR (W 196 S) s motorom iz Formula 1 bolida W 196

Juan Manuel Fangio snimljen 1993. godine s automobilom Mercedes-Benz 300 SLR izloæenim u njegovu muzeju koji se nalazi u prvakovu rodnom gradu Balcarceu

S T R A S T

P R O S I N A C

0 1 1

S T R A S T

BronËani spomenik u originalnoj lno oj veliËini veliËin ni Juana Juan uanaa Manuela Fangia i Mercedes-Benza W 196 Srebrne 6 R - Sre Srebrn brne strijele postavljen je u lipnju 2002. godine na autodromu Nürburgring, a otkrili su ga predsjednik dnik Zaklade Fangio Antonio Mandiola i tadaπnji direktor DaimlerChrysler Classica Max-Gerrit von Pein

snije: u preraenom taksiju, Fordu tipa A, prvak Argentine prvi je put postao 1940. godine, a onda ga je svjetski rat sprijeËio u graenju karijere. Ipak, 1948. godine uz sponzorstvo argentinskog automobilistiËkog saveza te argentinske vlade pristiæe u Europu te, veÊ s punih 37 godina, debitira na VN Francuske. SljedeÊe sezone nastupa na πest utrka i pobjeuje na njih Ëetiri. Godine 1950. pobjeuje na tri utrke koje je uspio zavrπiti, da bi 1951. godine osvojio i svoje prvo Svjetsko prvenstvo za upravljaËem Alfa Romea. SljedeÊe sezone Fangio doæivljava æivljava teπku nesreÊu na utrci u Monzi nzi te se cijele 1952. oporavlja u Argentini. Godine 1953. kao voprvenstvu, zaË Maseratija zavrπava drugi u prvens

iza Alberta sezone lberta Ascarija, a veÊ sljedeÊe sez poËinju dvije najbolje godine u karijeri JJuana Manuela Fangia. Mercedes-Benz te je godine na VN V Francuske doveo Srebrnu glasoviti trkaÊi nu strijelu, glaso automobil W 196 R. Fangio, koji je sezonu otpoËeo u Maseratiju, ratiju, nije dvojio. dvojio „To je savrπen automobil. To je stroj o kojem svaki vozaË ko cijeli æivot vot sanja“, izjavio je te, nakon πto je s Maseratijem seratijem odvozio ssamo tri utrke, odmah preπao u Mercedes Mercedesovu momËad. Legendarni πef momËadi Al Alfred Neugebauer postavio ga je za kapetana, kapetan a Fangio mu je uzvratio s Ëetiri pobjede i titulom prvaka svijeta. Doduπe, ovdje valja reÊi kako godine 1954. D nije bio prvi kontakt Fangia s Mercedes-Benzom. ©toviπe, slavni je Argentinac joπ 1951.

otvorio salon za prodaju Mercedesovih automobila u Buenos Airesu te u promotivne svrhe odvozio dvije utrke u prijeratnom bolidu W 163. Uspjeπnu suradnju s Mercedes-Benzom nastavlja i 1955. godine, kada od pet utrka pobjeuje na Ëetiri i osvaja svoj treÊi ukupno, a sa Srebrnom strijelom drugi naslov. Iste je sezone i drugi u utrci Mille Miglia za upravljaËem Mercedes-Benza 300 SLR, iza pobjednika Stirlinga Mossa koji je vozio identiËan automobil. Naæalost, te se 1955. godine, nakon tragedije u Le Mansu, Mercedes povlaËi iz Formule 1, a Fangio svoje dvije preostale titule prvaka svijeta osvaja za upravljaËem Ferrarija, odnosno Maseratija. Fangio je aktivnu karijeru u Formuli 1 zavrπio 1958. godine na jednostavan naËin: poslije VN Francuske, kada je u nekonkurentnom Maseratiju zavrπio na Ëetvrtom mjestu, izaπao je iz bolida i jednostavno rekao mehaniËaru: „Gotovo je.“ Njegov rekord od pet titula prvaka svijeta trajao je sve do ere Michaella Schumachera (toËnije, do 2003. godine), a neke rekorde dræi i danas: pobijedio je na 46, n a najbolju poziciju imao na 55,8 posto utrka u kojima je nastupio (24, odnosno 29 od 52 utrko ke), a prvak svijeta bio je s Ëak Ëetiri razliËite ke momËadi: Alfa Romeom, Ferrarijem, Maseramo tijem i Mercedes-Benzom. Takoer, u povijesti tije je zapisan i kao najstariji prvak svijeta svih vremena jer je posljednju titulu osvojio kada vre je iimao 46 godina i 41 dan. Nakon vozaËke, nastavio je uspjeπnu poslovnu karijeru. Bio je predsjednik uprave slo Mercedes-Benza Argentina i na toj je poziM cciji ostao sve do umirovljenja 1974. godine. Meutim, tada je proglaπen poËasnim predM sjednikom kompanije te je dalje radio na promociji Mercedes-Benza diljem svijeta. Koliko je bio cijenjen u svojoj zemlji dovoljno govori i Ëinjenica da je joπ debelo za njegova æivota, 1986. godine, u njegovu rodnom mjestu otvoren Museo Juan Manuel Fangio, velikim dijelom utemeljen i na memorabilijama koje je vozaË osobno marljivo prikupljao tijekom godina. A da je i u poznim godinama bio autoritet, govori joπ jedna zgodna storija. Godine 1991. vlast provincije Buenos Aires pristupila mu je i traæila da, prema zakonu koji je bio na snazi, vrati vozaËku dozvolu, s obzirom na to da je napunio 80 godina æivota. InaËe besprijekoran dæentlmen potpuno je poludio: javno je izazvao bilo kojeg djelatnika nadleænog ureda na utrku od Buenos Airesa do Mar del Plate, udaljene oko 400 kilometara, tvrdeÊi da Êe tu udaljenost on osobno odvoziti za manje od dva sata. Nitko nije prihvatio izazov, ali Juan Manuel Fangio dobio je svoju vozaËku dozvolu. Jer to je bio on: jedini i neponovljivi najbolji uËitelj. El maestro, el major. 31

Nakon lansiranja nove generacije B-klase, logiËno je pitanje i kako Êe izgledati te kada Êe doÊi nova A-klasa. Mercedes-Benz odgovara: Concept A-Class sugerira nam dizajn i osobine buduÊeg Mercedes-Benzova kompakta, a veÊ je i najava viπe no uzbudljiva. Niska silueta, dug poklopac motora i agresivna boËna linija pokazuju da Êe nova A-klasa biti znatno dinamiËnija od prethodne s oËitim “sportskim” aspiracijama. Ipak, meusobna “igra” linija i povrπina istodobno Ëini automobil elegantnim na poznat, mercedesovski naËin. Konceptna je A-klasa, baπ kao πto Êe biti i ona serijska, temeljena na novoj MercedesBenzovoj platformi oznake MFA: ËetverocilindriËni motori bit Êe postavljeni popreËno πto je projektantima automobila omoguÊilo da u kompaktnim dimenzijama dobiju prostranu unutraπnjost automobila. U konceptu radi ËetverocilindriËni benzinski motor iz serije M270 koji zahvaljujuÊi izravnom ubrizgavanju goriva i turbopunjaËu pruæa visoke performanse uz minimalnu potroπnju i emisiju πtetnih plinova. InaËe, motor je obujma dvije litre i razvija 210 KS.

Konceptna A-klasa govori nam i kako Êe novi “baby Benz” biti uzoran πto se tiËe sigurnosti. Primjerice, ima na radaru temeljen sustav koji upozarava na moguÊi sudar, vizualnim i akustiËnim znakovima, dok koËni sustav s Brake Assistom snaæno i sigurno zaustavlja vozilo. Automobil Êe imati i suvremenu komunikaciju. Integralni je dio vozila pametni telefon, a razliËitim se programima, kao πto su navigacija, zabava i komunikacija, upravlja preko sustava Comand Online sa zaslonom koji omoguÊuje i trodimenzionalnu sliku. Vrlo vaæna ekoloπka komponenta nove Aklase naglaπena je inteligentim rjeπenjima poput onoga za svjetla. RijeË je o LED tehnologiji koja s jedne strane πtedi energiju, a s druge omoguÊuje izvrsnu vidljivost automobila i noÊu i danju. Konceptna A-klasa dala je naslutiti i dizajn interijera nove serijske A-klase s instrumentima koji svijetle u crvenoj boji te s instrumentnom ploËom koja ostavlja dojam komandnog srediπta kakva mlaznog zrakoplova - i kada je rijeË o atraktivnosti dizajna i kada je rijeË o vrhunskoj ergonomiji.

A-KLASA SUTRAŠNJICE

Mercedes-Benz odgovara na pitanje kako zamiπlja svoj kompaktni model buduÊnosti

A C H

S T R A S T

DOVOLJNO JE REΔI MAYBACH

O S I N A C

2 0 1 1

Maybach je ove godine dobio lagane estetske i tehniËke dorade koje su ga dodatno uËvrstile na poziciji najboljega automobila na svijetu

S T R A S T

P R O S I N A C

Teπko je reÊi imaju li inæenjeri i dizajneri Maybacha lak ili teæak posao. S jedne strane, s obzirom na Ëinjenicu da rade najbolje automobile na svijetu, nemaju potrebu zadovoljavanja brojnih kompromisa, a ograniËenja gotovo da ne postoje. S druge strane, postavlja se pitanje: πto poboljπati na automobilu koji je veÊ ionako vrhunac dizajna, tehnologije i luksuza.

Ima li zaista neπto πto moæe uËiniti Maybach joπ boljim i joπ jednom iznova oduπeviti njegove klijente? Odgovor je, naravno, potvrdan, a dokaz je tomu nova generacija Maybacha 57 i 57S, odnosno produæene verzije 62. Prvi su na svoje doπli dizajneri koji su podignuli i preoblikovali poklopac motora i dali mu diskretan oblik

A Y

B A C H

strijele, dok je novi odbojnik dodatno naglasio πirinu i markantnost vozila. Svjetla za voænju danju integrirana su u usisnike zraka i napravljena najmodernijom LED tehnologijom. Nanovo su oblikovana i vanjska ogledala koja su sada aerodinamiËnija i u boljoj vizualnoj harmoniji s prednjim dijelom vozila. KonaËno, straænja su svjetla sada tamnocrvene

Sjedala mogu biti ukraĎ&#x20AC;ena kristalima Swarovski i pravim srebrom

Tijekom voænje putnici mogu kratiti vrijeme gledajuÊi film na ekranu visoke rezolucije

boje, a ruËka prtljaænog pokrova napravljena je od sjajnog kroma. Novi, poboljπani izgled zaokruæuje ponuda novih boja i dizajna naplataka. U interijeru se zaista malo toga moglo nadodati. Tek su kraÊi modeli 57 dobili straænja nagibna sjedala dosad dostupna samo u verziji automobila s duæim meuosovinskim razmakom. Meutim, znatno je poveÊan popis opreme dostupne na zahtjev. Tako sada sjedala mogu biti ukraπena kristalima Swarovski i pravim srebrom, a tijekom voænje putnici mogu kratiti vrijeme gledajuÊi film na ekranu visoke rezolucije u kino-formatu, dijagonale 48 centimetara. Oni koji ipak æele pratiti stanje u prometu mogu na istom zaslonu, s pomoÊu kamere ugraene u prednji kraj vozila, gledati naprijed i istodobno biti skriveni od pogleda izvana. Takoer, na izbor klijenteli ponueni su i dodatni materijali za interijer ukljuËujuÊi i one od ugljiËnih vlakana - za sportski osjeÊaj.

Na kraju, dotjeran je i agregat. Snaga V12 motora za S verzije poveÊana je za 18 KS na okruglo 630 KS, istodobno uz reduciranu potroπnju koja iznosi 15,8 litara na 100 kilometara. Joπ 0,8 litara manje troπe verzije 57 i 72 kojima je snaga i dalje 612 konjskih snaga, a svi motori zadovoljavaju ekoloπku normu EU 5. S novim znaËajkama doπlo je i novo, nevjerojatno jamstvo. Maybach jamËi nepogreπivost bilo kojeg sklopa Ëak osam godina ili 200 tisuÊa kilometara, a mobilno je jamstvo neograniËeno i traje dok god je bilo koji Maybach u upotrebi. Doduπe, oni koji Êe u sljedeÊe dvije godine imati sreÊu postati vlasnici ovog vozila bit Êe i posljednji. Daimler je, naime, objavio kako Êe se Maybach proizvoditi do 2013. te da Êe ubuduÊe superiorna tehnologija ovog vozila krasiti Mercedes-Benzovu S-klasu. I taj podatak samo zaokruæuje Ëinjenicu da je Maybach bio, a s novom generacijom i ostaje najbolji automobil na svijetu. 37

M TE RR AC SE TD S

Dvije godine nakon predstavljanja superautomobila SLS AMG, lansirana je i njegova roadster verzija

Zaπto dobra tradicija ne bi postala navika: baπ kao πto je i posljednji Mercedes-Benzov superautomobil, glasoviti SLR, nakon zatvorene dobio i kabrioletsku verziju, isto se dogodilo i s najnovijim modelom iz AMG-ove tvornice snova. SLS AMG Roadster otvorena je verzija prije dvije godine predstavljenog senzacionalnog modela koji je, dijelom zbog svojih „gullwing“ vrata, ali i zbog ultimativne tehnologije kojom se ponosi, proglaπen legitimnim nasljednikom jednog od najslavnijih automobila svih vremena, modela 300 SL iz 50-ih godina proπlog stoljeÊa. Naravno, jedinstvenih „gullwing“ vrata zbog zahtjeva konstrukcije sada nema, ali tu je drugi tehnoloπki dragulj: kompaktni mekani krov s preciznim mehanizmom koji se otvara (ili zatvara) za svega 11 sekundi, s time da je to moguÊe i kada se automobil kreÊe do brzine od 50 km/h. Sve ostalo na ovom automobilu predstavlja pravu abecedu supersportaπa danaπnjice: lagano aluminijsko „space frame“ podvozje, agilan sportski aluminijski ovjes te moderan V8 motor obujma 6,3 litre koji razvija Ëak 571 KS te enormni okretni moment od 650 Nm u savrπenom skladu sa sedmostupanjskim mjenjaËem s dvostrukom spojkom. Naravno, AMG ne bi bio AMG kada u svoj model ne bi ugradio i neka jedinstvena tehnoloπka rjeπenja. U SLS-u to je AMG Ride Control, sportski ovjes koji vozaËu omoguÊava elektroniËko kontroliranje amortizacije pritiskom na gumb. MoguÊe je birati izmeu triju postavki: komforne, sportske i supersportske. Tu je i jedinstven multimedijski sustav koji uz uobiËajene detalje ima i telemetrijski zaslon na kojem se mogu iπËitati podaci kao πto su boËno i linijsko ubrzavanje ili pak mjeriti vremena krugova na stazi. SLS AMG Roadster stvoren je kako bi istodobno bio automobil superiornih performansi, ali i itekako prikladan za ugodnu voænju, πto ga Ëini univerzalnim automobilom iz snova.

E SS T- B R E A N S Z T

T R A S T

NajveÊi ljubitelj automobila meu medijskim zvijezdama i najveÊa medijska zvijezda meu ljubiteljima automobila bez ikakve je dvojbe slavni ameriËki stand-up komiËar i televizijski voditelj Jay Leno. Njegova privatna zbirka automobila, smjeπtena u garaæi na javnosti nepoznatoj lokaciji negdje u juænoj Kaliforniji, sadræava viπe od stotinu automobila i jednako toliko motocikala. Zanimljivo, Jay Leno nije kolekcionar hermetiËnog tipa i unificiranog ukusa: njegova je zbirka skup najrazliËitijih

S T R A S T

vozila bez obzira na njihovo podrijetlo, starost, vrijednost ili vrstu, samo s jednim kriterijem - moraju se sviati Jayu. Tako u garaæi povrπine 1600 Ëetvornih metara, opremljenoj opremom za servisiranje, odræavanje i restauriranje koje se ne bi posramile ni najveÊe specijalizirane tvrtke, moæete naÊi sva moguÊa vozila: od parnog automobila Stanley Steamers iz 1906. godine pa do ovogodiπnjeg Lamborghinija Aventador. U zbirci Leno Ëuva i svoj prvi automobil, ne posebno vrijedan Bu-

R O S I N A C

ick iz 1955. godine, ali i gotovo neprocjenjive primjerke poput Duesenberga, kojih televizijska zvijezda ima Ëak pet. InaËe, ovaj je sjajni komiËar talijanskoπkotskih korijena najπiroj javnosti postao poznat sredinom 80-ih godina proπlog stoljeÊa, kada je, kao veÊ uspjeπan stand-up komiËar, postao redovita zamjena u NBC-jevoj veËernjoj TV emisiji glasovitog Johnnyja Carsona „The Tonight Show“. Carsona je kao voditelja iste emisije zamijenio 1992. godine i od tada

S T R A S T

R O S I N A C

AMG ODU©EVIO TV LEGENDU

S T

NajveÊa ameriËka televizijska zvijezda i fanatiËni automobilski entuzijast Jay Leno proveo je dan u AMG-u i bio fasciniran sposobnostima strojeva, ali i ljudi iz te tvrtke

A S T

P R O S I N A C

2 0

je, kao britki komiËar posebice raspoloæen za ismijavanje politiËara te sjajan sugovornik zvjezdanim gostima, daleko najgledanija i najpopularnija televizijska osoba u prestiænom veËernjem terminu od 21 sat. »ak i danas, kada je televizijska konkurencija znatno oπtrija nego prije dva desetljeÊa, veËernji πou Jaya Lena svakodnevno prati viπe od Ëetiri milijuna gledatelja. Stoga ne Ëudi πto je u bogatoj karijeri Jay Leno zaradio mnogo novca koji najradije troπi na svoje automobile. ©toviπe, u garaæi ima Ëak Ëetiri zaposlena mehaniËara i struËnjaka za

S T R A S T

P R O S I N A C

0 1

restauraciju kojima je jedini zadatak briga o Jayevim vozilima, meu kojima je, naravno, i cijeli niz onih Mercedes-Benzovih. ToËnije, njih Ëetrdesetak: od Blitzen Benza iz 1909. godine, preko Mercedesa 300 SL iz 1955. pa do novih Mercedesa SLR te, naravno, Mercedesa SLS AMG. Stoga ne Ëudi πto je slavni televizijski voditelj sa zadovoljstvom prihvatio poziv prvog Ëovjeka AMG-a Ole Källeniusa da bude gost tvrtke te isproba nove modele i posjeti tvornicu. Od stuttgartske zraËne luke do testne staze u Untertürkheimu Leno je vozio novi SLS Roadster te otkrio da je joπ kao mladiÊ

honorarno radio za Mercedes-Benz u SADu i gledao filmove s testiranjima ondaπnjih prestiænih modela 220 SE ili 300 SEL 6.3 na toj stazi. „Trebalo mi je 40 godina da i sam isprobam kako je voziti po njoj, ali Ëekanje se isplatilo“, rekao je oduπevljeni Leno, koji je odmah dobio priliku voziti i dio AMG-ove buduÊnosti: elektriËni SLS AMG E-CELL. Tada je izjavio: „U svojoj zbirci imam elektriËni Baker iz 1909. godine i nevjerojatno je vidjeti kako je ta tehnologija napredovala u 100 godina. Snaga i upravljivost ovog automobila fascinantni su, nipoπto inferiorni benzinskoj verziji V8.“ KonaËno, Jay Leno okuπao se i u ulozi tehniËara koji ruËno sklapaju AMG-ove motore prema tradicionalnoj filozofiji „jedan Ëovjek

A S T

- jedan motor“ te je osobno ugradio bregastu osovinu i glavu cilindara te pomogao u postavljanju elektriËnih instalacija motora. Nakon πto je „njegov“ motor proπao sva rigorozna testiranja, dobio je i Ëast da motor nosi ploËicu s njegovim potpisom. Na kraju, Jay Leno otkrio je joπ neke nepoznate detalje: kako je jedan od automobila u njegovoj kolekciji kojim se najËeπÊe koristi za osobnu upotrebu upravo E55 AMG te kako je pri kraju s projektom u kojem u model 300 SEL 6.3 iz 1971. godine ugrauje potpuno nov AMG-ov 6,3-litreni V8 agregat oznake M156 s Ëak 525 konjskih snaga. Slavni je voditelj zakljuËio: „AMG je uistinu pojam performansi: i strojeva, ali i ljudi koji u njemu rade.“

A S T

P R

S I N A C

C E D E S - B E N Z

VOZILI SMO: NOVI MERCEDES-BENZOV ACTROS

BUDUΔNOST JE VEΔ PO»ELA

Ako je suditi po novom Actrosu, u Mercedesu je danas barem 2014. godina jer toliko je ispred svoga vremena i konkurencije Piπe: Mirko VukotiÊ - Glas Slavonije

Proπlo je veÊ 125 godina od prvih patentiranih motornih vozila Karla Benza i Gottlieba Daimlera, utemeljitelja svih sadaπnjih i buduÊih osobnih i gospodarskih vozila. Tek je deset godina manje proπlo otkako je Gottlieb Daimler napravio prvo teretno vozilo. Mercedes se od tada trudi opravdati titulu vodeÊeg proizvoaËa, πto potvruje stalnim razvojem postojeÊih modela i predstavljanjem novih. Prvi Actros pojavio se 1996. godine, a za razvoj novog modela utroπeno je milijardu eura, prijeeno viπe od 20 milijuna kilometara u uvjetima od -40 do +40 Celzijevih stupnjeva, u zraËnom tunelu “prijeeno” je viπe od 140.000 kilometara, a sve s jednim jedinim ciljem - stvoriti najbolji kamion na træiπtu. Najbolji kad je rijeË o ugraenim tehnologijama, zagaenju, isplativosti, udobnosti i sigurnosti. Uostalom, dosadaπnji je model nositelj prestiæne nagrade “Kamion desetljeÊa”. I uspjeli su. Actros nudi toliko lakoÊe u upravljanju te svladavanje uspona i nizbrdica kao da je rijeË o slavonskoj ravnici, a sve uz vr-

hunsku udobnost i najsuvremeniju tehnologiju. Uza sve to, i na najzahtjevnijim dionicama pod punim optereÊenjem potroπnja se kretala u zoni 35-40 litara. U odnosu na aktualni model, novi Actros s Euro V motorima troπi 6-7 posto manje goriva, a Euro VI modeli trebali bi biti joπ 3-4 posto πtedljiviji te zbog filtra Ëestica i drugih dodataka oko 200 kilograma teæi. Norma Euro VI, kojom Êe se od 2014. godine dodatno smanjiti emisija πtetnih plinova, u Actrosu je dostupna veÊ danas. Kamioni æive petnaest i viπe godina i nuæno je temeljito planirati njihov razvoj kako bi se zadovoljili kriteriji koji Êe vrijediti za desetak godina. Od 1990. zagaenje je smanjeno za viπe od 90 posto, no prostora za napredak joπ ima, tako da se intenzivira uvoenje i primjena normi Euro VI koje Êe osigurati joπ niæe emisije i bolju zaπtitu okoliπa. Uza sve to, kupci traæe viπe dinamike, viπe komfora i viπe sigurnosti, a prije svega veÊu iskoristivost, odnosno isplativost. Novi je Actros najsuvremeniji kamion u 125-godiπnjoj Mercedesovoj povijesti, iako

T R A S T

P R O S I N A C

A S T

O S I N A C

R C E D E S - B E N Z

U odnosu na aktualni model, novi Actros s Euro V motorima troĎ&#x20AC;i 6-7 posto manje goriva

je i aktualni model obilovao suvremenim rjeπenjima i mnogobrojnim sustavima koji su pomagali vozaËu u svakodnevnom obavljanju nimalo lakog posla. Stvoreno je potpuno novo podvozje, osmiπljena nova kabina i ugraeni novi motori. Dizajnu kabine posveÊena je osobita pozornost jer se poveÊanjem aerodinamike mogu ostvariti znatne uπtede goriva, tako da novi model obiluje aerodinamiËnim dodacima, integriranim prilagodljivim spojlerima, “suknjicama” i brojnim skrivenim detaljima. Iπlo se tako daleko da su stube za ulazak u kabinu skrivene iza dodatka vratima, one za pranje vjetrobrana nalaze se iza impresivne maske hladnjaka, a detalji su mjesecima doraivani u aerodinamiËnom tunelu, pri Ëemu su primjenjivana sva Mercedesova iskustva u dizajniranju vozila, od osobnih pa sve do bolida Formule 1. Istodobno, nije se zbog dinamike smjelo iÊi na πtetu unutarnjeg ureenja kabine jer imperativ je bio od nje stvoriti trosobni apartman za rad, odmor i spavanje. Kada se u kabini provodi nekoliko dana u kontinuitetu, onda je svaki centimetar

Dizajnu kabine posveÊena je osobita pozornost jer se poveÊanjem aerodinamike mogu ostvariti znatne uπtede goriva

T R A S T

P R O S I N A C

0 1 1

R C E D E S - B E N Z

FleetBoard Management U sva testna vozila bio je ugraen i sustav FleetBoard koji nadzire sve kljuËne parametre voænje i omoguÊuje znatne uπtede goriva. Sustav biljeæi sva ubrzavanja, koËenja, “rolanja”, primjenu retardera, promjene stupnja prijenosa itd. Serijski Êe biti ugraen u sve nove Actrose, a u njegovu cijenu ukljuËena je i obuka vozaËa s ciljem kako biti joπ πtedljiviji. I bez prethodne obuke hrvatski su novinari tijekom testiranja novog Actrosa ostvarili zavidne rezultate. U rasponu ocjena od 1 do 10 dr. Dubravko MajetiÊ i Davor ZeËeviÊ ocijenjeni su s 9,3, a Mirko VukotiÊ ocjenom 9,0.

bitan i svaki detalj moæe popraviti ili pokvariti ukupan dojam te æivot u kabini uËiniti ugodnim ili nepodnoπljivim. Novi Actros nudi obilje prostora i inteligentnih rjeπenja koja su vozaËu na raspolaganju 24 sata. Radno je mjesto pregledno, iznimne ergonomije i na razini vrhunskih modela iz Mercedesove automobilske game. Uz veÊ poznate elektroniËke sustave, uvedeni su nadzor tlaka u gumama za tegljaË i prikolicu te informacijski sustav Eco support koji kontrolira potroπnju, broj izmjena stupnja prijenosa, vrijeme s otpuπtenom papuËicom gasa, vrijeme “rolanja” i mnoge druge parametre koji vozaËa mogu upozoriti na pogreπke u voænji i moguÊnosti smanjenja potroπnje goriva. Na raspolaganju je sedam kabina, uz to je moguÊe odabrati izmeu jedanaest podvozja te meu motorima u rasponu snage od 421 do 510 konjskih snaga, odnosno 2100 do 2500 Nm okretnog momenta. Vlasnike Êe osobito radovati Ëinjenica da su troπkovi popravaka (koji Ëine oko 11 posto ukupnih

troπkova) smanjeni za sedam posto, a servisni su intervali na 150.000 kilometara. Niπta u æivotu nije sluËajno. Tako ni odabir lokacije za predstavljanje najnovije generacije Mercedesova Actrosa, na relaciji MünchenUlm. Mercedes je to mogao napraviti u bilo kojem kutu svijeta, ali u Münchenu je sjediπte æestokog konkurenta MAN-a, a u Ulmu su pogoni na cestama sve prisutnijeg Iveca. Naravno, uz ponosni smijeπak na licu, nitko nam u Mercedesu namjeru nije htio priznati, ali paradirati im “pod prozorima” sa stotinjak najsuvremenijih kamiona danaπnjice - to ne moæe baπ svatko. Ne moæe svatko ni ponuditi novinarima iz cijelog svijeta praktiËno neograniËen izbor pogonskih agregata, kabina i opreme. Sve πto ste mogli poæeljeti bilo je spremno na parkiraliπtu. Da su u Mercedesu na sve mislili potvruje i posebno pripremljen Viano pick-up namijenjen snimateljima i fotoreporterima koji su tako iz voænje mogli naËiniti savrπene kadrove. O kakvom se vo-

zilu radi pokazuje i podatak o V8 agregatu s viπe od 500 konjskih snaga koji pokreÊe ovo specijalno vozilo. Drugoga dana na posebno pripremljenom poligonu te u redovitom prometu imali smo prigodu usporediti aktualni i novi Actros. Iako je aktualni model i dalje jedan od najpoæeljnijih kamiona danaπnjice te raspolaæe brojnim sustavima koji su na usluzi vozaËu, u odnosu na novi model izgleda kao da je star petnaest godina. Jednostavno, novi je model nekoliko godina ispred svoga vremena. Novi Êe Actros biti dostupan istodobno sa sadaπnjim modelom koji Êe se i dalje proizvoditi, ponajprije u pogonima u Turskoj i Brazilu, a novi Êe se model postupno uvoditi na træiπta koja su u cijelosti pokrivena niskosulfatnim dizelskim gorivima. U ovom je trenutku i dalje neizvjestan datum njegova dolaska na hrvatski “teren”, prije svega zbog interesa velikih europskih træiπta. No, ipak se Ëini da Êe to biti znatno prije no πto su mnogi mislili. 49

Tvrtka Hidraulika Kurelja narasla je iz malog obrta u respektabilnu proizvodnu kompaniju koja se proπirila i na regiju

RADOM DO USPJEHA

Kako se radom, kvalitetom i hrvatskim znanjem mali obrt moæe pretvoriti u respektabilnu kompaniju, dokaz je tvrtka Hidraulika Kurelja. Ono πto je danas pravi proizvodni pogon, smjeπten „med zagorskim bregima“, tamo u blizini Donje Stubice, poËelo je 1993. godine u omanjoj garaæi kao obiteljski obrt gospodina Stjepana Kurelje. Nekadaπnji zaposlenik Tehnomehanike iz Marije Bistrice odluËio je tada krenuti u nesigurne poduzetniËke vode 50

Foto: Gec

servisiranja hidrauliËnih sklopova, bez investitora iza sebe, tek siguran u svoje znanje i volju za radom. I krenulo je: kada je obrt narastao na 12 zaposlenih, kupljeno je zemljiπte, a 1996. godine sada veÊ poduzeÊe seli u nove prostore. Pet godina poslije zapoËinje gradnja joπ jedne proizvodne hale - za servisiranje, pjeskarenje i lakiranje - da bi 2007. kompleks bio zakljuËen i treÊim, joπ uvijek ne do kraja zavrπenim pogo-

nom koji Êe sluæiti za montaæu. Primarni posao servisiranja hidrauliËnih sklopova danas je tek treÊina biznisa tvrtke. »ak 70 posto prihoda dolazi od proizvodnje programa hidrauliËne opreme, posebno nadogradnji za vozila. U tvrtki radi stotinjak djelatnika, najveÊi dio u proizvodnji, te inæenjeri u vlastitom birou za konstrukciju. „Uvijek smo inzistirali na profesionalnosti i kvaliteti. Smatram kako je potrebno imati visoku kulturu ponaπanja prema klijentima, a samo tako i naπi proizvodi i usluge mogu zadovoljiti i najstroæe standarde“, kaæe gospodin Kurelja, ponosan na Ëinjenicu da u svojoj tvrtki ima vrijedne i sposobne majstore koji svojim rukama mogu iz golog metala napraviti korisnu i kvalitetnu konstrukciju. Hidraulika Kurelja nudi proizvode vrlo πirokom krugu klijenata. Najviπe onima vezanim za elektroprivredu, πumarstvo, zatim komunalnim poduzeÊima i æeljeznici. Mnogo se radi i za sektor cestogradnje, odnosno za graevinsku industriju. Certifikat ISO

9001/2000 svjedoËi da je proizvodni proces kompanije u skladu s meunarodnim normama u metalnoj industriji. Kada je rijeË o nadogradnjama za teretna vozila, uz ostale velike proizvoaËe kamiona jedan je od glavnih partnera Hidraulike Kurelja marka Mercedes-Benz, odnosno EUROline. „Mercedes-Benz je tradicija i veliko ime, a mnogi naπi klijenti svoje nadogradnje æele raditi upravo na kamionima sa srebrnom zvijezdom. Nama je to drago jer su MercedesBenzova podvozja uvijek u πpici onoga πto se nudi na træiπtu. Jednako tako, o suradnji s EUROlineom mogu govoriti samo pohvalno, lijepo je imati profesionalnog partnera“, rijeËi su gospodina Kurelje. InaËe, tvrtka Hidraulika Kurelja proπirila se i na regiju. Prije nekoliko godina kupljen je dio nekadaπnje Crvene zastave u Kragujevcu gdje danas vrlo uspjeπno posluje kompanija Hidraulika Kurelja Proleter koja je Ëesto isticana kao jedan od najboljih primjera privati-

Vlasnik tvrtke Stjepan Kurelja i direktor Æeljko Jelinek ispred jedne od nadogradnji na Mercedesovom kamionu

zacije u Srbiji. Naravno, nastavlja se πirenje i u Hrvatskoj planom za otvaranje servisnog centra u ©ibeniku. Gospodin Kurelja kaæe: „Nadam se da Êe politika vrlo brzo poËeti raditi konkretne korake kako bismo mi koji se bavimo proizvodnjom imali uvjete da i dalje

moæemo investirati i razvijati se. Temelj je dobrog æivota samo u napornom radu: mi u tvrtki nedavno smo se odrekli predstavniπtva jedne velike kompanije samo zato jer su oni htjeli da se odreknemo proizvodnje kipera. To nisam htio: treba raditi u Hrvatskoj!“ 51

Vito i Viano veÊ su godinama iznimno popularni meu europskim poduzetnicima, ali i suvremenim obiteljima. Sve je viπe onih koji æele uæivati u svakom trenutku æivota pri Ëemu je automobil posljednje πto ih smije optereÊivati i sputavati

Upravo njima namijenjene su dvije najnovije izvedbe Viana, nedavno predstavljene javnosti. Svima je veÊ doboro znano ime Marco Polo koje i ovaj put oznaËuje kamper izvedbu Viana, dugu 5 i πiroku 1,9 metara, a sa spuπtenim krovnim poklopcem visok je manje od dva metra. Mnoge Êe iznenaditi podaci kako je samo u prvih πest mjeseci ove godine u NjemaËkoj porastao broj registracija kampera za 18,1 posto, a Mercedesovih za Ëak 24,5 posto. U Europi je istodobno zabiljeæen porast od 10,4 posto. I najnovija generacija Viana Marco Polo naËinjena je u suradnji s Westfaliom koja je Marca Pola opremila kuhinjskim blokom, zakretnim sjedalima, stoliÊima, sjedalima koja se pretvaraju u leæajeve te veÊ dobro znanim krovnim leæajevima. Tu su i elektriËni prikljuËci od 12 V i 220 V, mnogobrojni pretinci, a Mercedes je za ovaj model namijenio i dvije nove boje “hibiscus red” i “dolomite brown metallic”. Joπ je zanimljiviji i posebniji Viano Vision Pearl Showcar predstavljen u rujnu na Meunarodnom sajmu automobila (IAA). Unutraπnjost presvuËena bijelom i sivom 52

RAJSKO BOGATSTVO PONUDE

koæom, drveni pod, zatamnjena stakla, detalji od bruπenog aluminija i pravi elektroniËki dragulj - Bang&Olufsenov sustav BeoSound Viano. Izvana je prepoznatljiv po posebnoj mat boji „magno pearl grey“ te doraenim prednjim dijelom s LED dnevnim svjetlima i sportskim izgledom. Cilj je bio naËiniti S-kla-

su u formatu Viana i ponuditi sav luksuz kojim Mercedesov putniËki top-model raspolaæe. Tako je i nastavljena suradnja s Bang&Olufsenom zapoËeta na S-klasi 2009. godine. Rezultat je vrhunski audiosustav snage 1320 vata (u S-klasi 1200 W) rasporeenih u 18 posebno dizajniranih zvuËnika koji Êe oduπeviti i najzahtjevnije

S T R A S T

P R O S I N A C

audiofile. Uz to, zvuËnici su paæljivo smjeπteni u posebno dizajnirana kuÊiπta tako da vrlo malo zvuka ispuπtaju prema van. ZvuËni je uæitak upotpunjen toplinom drveta i posebno birane koæe, Ëime se Viano Vision Pearl iz transportera putnika pretvorio u luksuzni dnevni boravak na kotaËima. Viano je od ruj-

C E D E S - B E N Z

na bogatiji i za agregate BlueEFFICIENCY koji energiju koËenja ne rasipaju u okoliπ, veÊ je ponovno koriste za pogon i znatne uπtede goriva, a proπlogodiπnji prototip Viana E-cell prikazan na Post Expou u Kopenhagenu laureat je „Inovacije godine“ i sve bliæa buduÊnost za popularne Vita i Viana.

Na sreÊu, nismo trebali dugo Ëekati: manje od godinu dana nakon objave suradnje izmeu AMG-a i jednog od najslavnijih proizvoaËa motocikala na svijetu, talijanskog Ducatija, predstavljen je i prvi zajedniËki motocikl tih dviju posebnih tvrtki. Ducati Diavel AMG Special Edition primjer je kako se jedinstveni atributi AMG-ovih automobila visokih performansi mogu uspjeπno primijeniti na motocikl, naravno, ako je izgleda i osobina jednog Ducatija.

Samo godinu dana nakon njezine objave, predstavljen je prvi plod suradnje AMG-a i Ducatija: Diavel AMG

VRAG S AMG-ovim ZNAKOM

Diavel je veÊ sam po sebi Ëudo: vjerojatno najatraktivniji „naked“ na træiπtu jednako je uzbudljiv s tehniËke i estetske strane. PokreÊe ga moÊni agregat V2 Testastretta obujma 1198 ccm koji razvija Ëak 162 konjske snage te omoguÊuje razorne performanse. Sve ugraeno u ovaj motocikl vrhunac je tehnologije: od prednjeg ovjesa Marzocchi s prilagodljivim vilicama, straænjeg ovjesa s namjestivim Sachsovim „monoshock“ amortizerom, pa do vrhunskih koËnica talijanskog specijali-

sta, tvrtke Brembo. Pirelli je za motocikl konstruirao i posebne gume, sposobne na cestu prenijeti enormnu snagu. Diavel je izraen od ultralakih materijala i suh teæi svega 207 kilograma, πto u kombinaciji s podatkom o snazi dodatno naglaπava gromovitost ovog prekrasnog stroja. Meutim, kada su ga u ruke uzeli AMGovi struËnjaci - sada oni zaduæeni za dizajn - uspjeli su od najboljeg stvoriti joπ bolje. Dia56

vel je dobio posebne lijevane kotaËe u AMG izgledu i aluminijske deflektore zraka na panelima od karbonskih vlakana, a sjedalo motocikla presvuËeno je proπivenom i perforiranom alcantarom. Okvir motocikla, spremnik goriva te poklopac straænjeg sjedala obojeni su u posebnu dijamantnobijelu metalik boju, inaËe dizajniranu za model CLS 63 AMG, koja Ëini sjajan kontrast matiranim povrπinama od karbona. Naravno, neπto svoje morali su do-

dati i AMG-ovi inæenjeri. Tako je napravljen potpuno nov sportski ispuπni sustav koji je oznaËen AMG-ovim logom. Joπ jedan detalj istiËe ovu ediciju Diavela od onih obiËnih: lijevo od bloka motora nalazi se ploËica s imenom tehniËara koji je ruËno kalibrirao sustav otvaranja ventila „desmodronic“, πto je u skladu s AMG-ovom tradicijom prema kojoj svaki motor nosi potpis tehniËara koji ga je sklapao, po naËelu „jedan Ëovjek - jedan motor“.

I.V. DIZAJN d.o.o. TC „SOLIDUM“ ©korpikova 11 10090 Zagreb T 01/3496703 info@iv-dizajn.hr www.iv-dizajn.hr Agencija Scavolini MIAMARK d.o.o. Boktuljin put bb 21000 Split T 021/435560 miamark@miamark.hr www.miamark.hr

Nataπa JanjiÊ, jedna od najdarovitijih glumica mlae generacije, govori o svojim ulogama, ambicijama i o svom smartu Foto: Gec

SVE ©TO RADIM, RADIM SA STRA©ΔU! Ne samo da se suprotnosti meusobno privlaËe nego neodoljivo privlaËi i sama suprotnost. Elegantna, upravo renesansna ljepota Nataπe JanjiÊ, koja kao da je ispala s platna Boticellija, Rafaela ili Tiziana, u Ëudesno je πarmantnoj suprotnosti s njezinim mediteranskim temperamentom koji je prati i obiljeæava u svakom obliku privatnog i poslovnog æivota. „Sve πto radim, radim s puno strasti. To ponekad nije ni dobro, jer se troπim preko svih granica, ali samo tako mogu funkcionirati“, kaæe jedna od naπih najboljih i najuspjeπnijih glumica mlae generacije. I zaista, njezina je energija frapantna. Samo u svom matiËnom, zagrebaËkom dramskom kazaliπtu „Gavella“ nastupa u Ëak πest razliËitih predstava u kojima tumaËi - sve redom - nimalo jednostavne uloge. ZagrebaËku, ali i svehrvatsku publiku oduπevljava kao Tanja u „»etvrtoj sestri“ Janusza Glowackog, Helena u Shakespeareovom „Snu ivanjske noÊi“

ili princeza Stela u De la Barcinu djelu „Æivot je san“. Za ulogu Elmire u Moliereovom „Tartuffeu“ (prije Ëije smo izvedbe i uπli u njezinu garderobu te je snimili u raskoπnom kostimu) na ovogodiπnjem je Festivalu glumca dobila nagradu nazvanu po Fabijanu ©ovagoviÊu za najbolje glumaËko ostvarenje. Kao posljednja u ovoj bogatoj zbirci kazaliπnih uloga u matiËnoj kuÊi jest i legendarna Petrunjela u DræiÊevu „Dundu Maroju“. I kao da to nije dovoljno, s Ivanom Glowatzkym igra i pjeva u Exitovoj predstavi „Preko Trnja do Zvijezde“ s kojom redovito i gostuje diljem zemlje. „Volim glumiti u kazaliπtu. Interakcija s gledateljima neπto je πto film i televizija ne mogu pruæiti glumcu i sjajan, svakodnevni trening koji glumca odræava u visokoj formi. A umor… naravno da ga ima kada se glumi u toliko predstava. Meutim, postoji jedna stara cehovska izreka da je umoran glumac uvjerljiv glumac, pa se toga i dræim.“

U rodnom je Splitu, toËnije u Studiju za mladeæ Gradskog kazaliπta mladih i poËela karijeru te kao amaterka odglumila popriliËan broj zahtjevnih uloga. Gluma joj je, kao odlikaπici s brojnim primarno umjetniËkim interesima, bila logiËan odabir iako priznaje da je, kako sama kaæe: „...bjeæala od matematike i fizike.“ PoËetkom novog milenija seli se u Zagreb, iz prve polaæe prijamni na Akademiji i Ëetiri godine poslije (onako odlikaπki, u roku) kao Martha u „Tko se boji Wirginije Woolf?“ dobiva naziv akademske glumice. Meutim, sve to ne znaËi da bez kritiËnosti gleda na instituciju koja ju je πkolovala i na zanimanje koje je odabrala: „Naæalost, Ëini mi se da je Akademija izgubila onaj znaËaj koji je imala, a da je i kompletni glumaËki poziv postao na neki naËin obezvrijeen. Sve se nekako radi na brzinu, instant, i to mi se ne svia. Jednako mi se ne svia ni nov naËin vrednovanja pojedinoga

glumca. Sapunice, na primjer. Danas se Ëini da ako ne glumiπ u sapunici, nisi glumac. To je glupost. Bez ikakve æelje da se usporeujem s takvom veliËinom, moram primijetiti: kada je neki ameriËki novinar pitao Roberta de Nira zaπto ne glumi u sapunici odgovoreno mu je kako to zaista nema smisla.“ Uz svu ljubav prema kazaliπtu, film posebno cijeni kao jedinstvenu glumaËku kategoriju.

„GlumaËka intuitivnost u filmu je nevjerojatno bitna. Redovito smo svjedoci kako naturπËici u filmovima mogu biti izvrsni. Film iz glumaca izvlaËi sasvim posebne kvalitete.“ U svojoj je karijeri Nataπa bila solidno traæena od filmskih redatelja, a od desetak filmova koje je snimila posebno se istiËu uloge u filmovima „Sve dæaba“ (za koju je dobila i Zlatnu arenu) i „Kenjcu“ Antonija NuiÊa. 61

NataĎ&#x20AC;a, zlatni retriver Bak i smart pod budnim okom Miroslava KrleĂŚe

Meutim, u smislu bogatstva produkcije zasigurno se istiËe uloga Katarine u povijesnom spektaklu „Sveti Georgije ubiva aædahu“ redatelja Srana DragojeviÊa i scenarista Duπana KovaËeviÊa, u kojem je glumila u druπtvu proslavljenih regionalnih zvijezda kao πto su Lazar Ristovski, Branislav LeciÊ i Bora TodoroviÊ. „Bilo je to fenomenalno iskustvo. Vrhunska ekipa, izvrsna produkcija, teπki uvjeti za glumu…, ali neπto nezaboravno. Osim toga, proπirila sam krug prijatelja πto smatram jednako vaænim.“ Naravno, kada se veÊ spominje angaæman izvan Hrvatske, mora se postaviti i pitanje meunarodnih ambicija. Nataπa je tu Ëvrsto na zemlji: „Ne sanjam o Hollywoodu. To ne znaËi da nije moguÊe doÊi do njega, treba imati dobrog agenta i puno sreÊe, ali i stalno iÊi po audicijama. Ja, primjerice, znam da sam veÊ do sada izgubila podosta dobrih prilika za angaæman u nekim inozemnim projektima iz jednostavnog razloga πto nisam stigla otiÊi na audicije. Jednostavno nemam vremena. Ali, to mi toliko ne smeta. Vaænije mi je biti traæena u re-

giji i raditi na projektima kao πto je, naæalost popriliËno nepoznata u Hrvatskoj, srpska televizijska serija „Na terapiji“ s legendarnim Mikijem ManojloviÊem u glavnoj ulozi.“ Slobodnoga vremena Nataπa baπ ni nema. ©etnja psa, kave s prijateljicama te druæenje s kolegama jedina su joj i omiljena razbibriga. „Moji dragi kolege Lukas Nola i Enes VejzoviÊ vrsni su kuhari, usudila bih se reÊi kako su dominantni na naπoj internoj gastrosceni, pa su mi najomiljenija druæenja upravo s njima i ostatkom druπtva kod nekoga kod kuÊe. Za bilo koji drugi hobi jednostavno nemam vremena.“ Stoga, hobijem bismo mogli smatrati voænju automobila. Nataπin je izbor smart koji uvjereno tvrdi - jednostavno oboæava. „Ovaj mi je veÊ drugi, nove generacije. Onaj sam prvi dala tati u Split da ga proda, meutim kada ga je poËeo voziti, toliko se zaljubio u njega da viπe od prodaje nije bilo niπta. Za mene je smart idealan automobil: stanu dvije osobe i kufer, uvijek ga imam gdje parkirati Ëak i u centru grada, πto mi je bitno s obzirom na to da radim u Gavelli, malo troπi i odliËno ide. I ne smatram da je dobar samo

za grad, ja bez problema s njim idem i na duæa putovanja.“ Iako inaËe nesklona samohvali, kada je rijeË o vlastitim vozaËkim kvalitetama, Nataπa je odluËna: „OdliËna sam vozaËica, to kaæem bez laæne skromnosti. Kaæu mi da ‘vozim muπki’; voænja me odmara i jako volim voziti. Poloæila sam vozaËki ispit joπ dok sam bila na faksu, otprilike s 21 ili 22 godine, i od tada se ne miËem od volana.“ S mnogo energije Nataπa doËekuje i svoj okrugli, 30. roendan. Upravo je zavrπila sa snimanjem svojih scena u filmu Branka Schmidta „Ljudoæder vegetarijanac“ s Reneom Bitorajcem u glavnoj ulozi, u kojemu utjelovljuje jednu od Ëak 40-ak uloga koje tumaËe najcjenjeniji hrvatski glumci poput Mustafe NadareviÊa, Zrinke CviteπiÊ, Leona LuËeva, Ksenije PajiÊ… Ne skriva kako ima ne samo glumaËke veÊ i producentske ambicije jer zna i prepoznati i kreirati dobar proizvod. Kako bilo, Nataπa priznaje da je emotivka koja sve odluke donosi srcem, a kada je veÊ tako, zaπto uopÊe gledati daleko u buduÊnost. Sadaπnjost je dovoljno uzbudljiva. 63

Savršen zimski dan.

10 11

Držač za skije i snowboard New Alustyle Comfort Za do 6 pari skija ili 4 snowboarda. Mogućnost zaključavanja. Praktična funkcija izvlačenja omogućuje lakše rukovanje opremom. A 000 890 03 93

Univerzalni gumeni tepisi CLASSIC Robusni, perivi sintetički tepisi dizajnirani za teške uvjete. S profiliranom površinom i uzdignutim rubovima te sigurnosnim kopčama. npr. set od 4 komada, za C-klasu: A 204 680 43 48 9G33

Osnovni krovni nosači New Alustyle Aluminijski krovni nosači, savršeno prilagođeni konturama Vašeg Mercedes-Benza – najbolja osnova za upotrebu originalnih držača skija, snowboarda, bicikala te krovnih kutija. npr. za C-klasu (T-model) A 204 890 13 93

Niska kadica prtljažnika Napravljena od tvrdog, neklizećeg polipropilena. Pogodna za prijevoz hrane. Idealna u kombinaciji s prtljažnim sandukom (A 000 814 00 41). npr. za C-klasu (T-model) A 204 814 00 41

Držač skija za krovne kutije A 000 840 48 18 (za kutiju od 450 l) A 000 840 47 18 (za kutiju od 330 l) Mercedes-Benzove krovne kutije Aerodinamičan dizajn i materijali otporni na ekstremne uvjete. S otvaranjem na obje strane za jednostavniju upotrebu. npr. kutija 450 l, crna metalik boja A 000 840 36 62 npr. kutija 330 l, titan metalik boja A 000 840 34 62 Set torbi za krovne kutije Torbe dizajnirane za savršenu iskoristivost prostora Vaše krovne kutije. A 000 890 05 11 (za kutiju od 450 l) A 000 890 04 11 (za kutiju od 330 l)

Originalna dodatna oprema za izlete s cijelom obitelji. AMG jakna s flisom, otporna na vjetar Spremna za sve vremenske uvjete, lagana, vodootporna vjetrovka koja se može kombinirati s jaknom od flisa s odvojivom kapuljačom. Obje jakne imaju logo AMG. Muška vjetrovka, crna B 6 695 7727–31 Muška jakna od flisa, crna B 6 695 7732–36

Mercedes-Benzovi multimedijski zabavni uređaji.

Termosica Uklonjiva kožna zaštita, s logom Classic. Kapacitet 750 ml. B 6 604 1449 Putna torba, Samsonite Idealan suputnik – fleksibilna i lagana. Decentan dizajn. Kapacitet 53,5 l. B 6 695 1396 Kišobran Crni kompaktni kišobran. Automatsko otvaranje i zatvaranje. S praktičnom trakom za zglob. B 6 695 7917 Svjetiljka Aluminijsko kućište crne boje. 24 LED diode omogućuju izvanredno jak snop svje tlosti. B 6 787 4432

Rear Seat Entertainment System Odvojeni DVD čitači omogućuju putnicima na stražnjim sjedalima individualan izbor filmova ili zabave na njihovu ekranu. S video, USB i SD priključcima za spajanje na vanjske uređaje. npr. za E-klasu B 6 782 7055 Držač za iPad® s mogućnošću punjenja Naslonite se i uživajte u svojem iPadu pomoću inovativnog držača s mogućnošću punjenja baterija. Ako Vaše vozilo posjeduje InCar HotSpot, čak i iPad bez funkcije UMTS može koristiti puni pristup internetu preko mobilne mreže. npr. za C-klasu A 204 820 02 76

S novim ML-om 250 BlueTEC 4MATIC krenuli smo na put u Kitzbühel, najprestiænije austrijsko skijaliπte i turistiËki dragulj koji tijekom cijele godine privlaËi najizbirljiviju klijentelu

DOSTOJAN SVJETSKOG JET-SETA

M-klasa oduvijek je bila izniman spoj vizualne elegancije i vozne dinamiËnosti na asfaltu i izvan njega. Iznimka nije ni njezina najnovija, treÊa generacija koja je prestiæ ovog vozila zadræala i dodatno naglasila vrhunskom estetikom, ali i tehnoloπkim rjeπenjima koja joπ jednom postavljaju nove standarde u segmentu SUV vozila. Sve je to, naravno, najbolje isprobati u voænji, a odluka o konaËnom odrediπtu nije bila teπka: Kitzbühel, turistiËki dragulj austrijskoga dijela Tirola, pravo je mjesto za novu Mercedesovu M-klasu. Jedno od najprestiænijih skijaπkih srediπta u Europi jednako je atraktivno i kada nema snijega, a tijekom godine ugoπÊuje gotovo deset tisuÊa gostiju i to svaki dan. Ne prosjeËnih gostiju, veÊ onih najviπih kriterija kada je rijeË o kvaliteti boravka, i to vrhunskoj kvaliteti u svakom smislu. Kitzbühel s lakoÊom zadovoljava Ëak i najstroæe kriterije, upravo onako kako to Ëini i M-klasa. Iako su se prva naselja u ovom dijelu Tirola, prema tvrdnjama povjesniËara, pojavila joπ 1000 godina prije nove ere kada su ondje doπli rudari ilirskog podrijetla, potvrenu povijest Kitzbühela moæemo pratiti od rimskog cara Augusta koji je 15 godina prije promjene tisuÊljeÊa osnovao alpsku provinciju Noricum. Nakon pada Rimskog carstva pokrajinu

naseljava germansko pleme Bavari koji se primarno bave prikupljanjem drvne grae. Grad je i dobio ime po jednoj od obitelji toga klana prezimena Chizzo, dok sufiks dolazi od bavarske rijeËi za ‘brdo’, odnosno ‘Buhel’. Godine 1255. tijekom vladavine bavarskoga grofa Luja V, Kitzbühel dobiva status grada kada i poËinje njegov razvoj kao trgovaËkog srediπta. Relativno izoliran poloæaj omoguÊio mu je da ga zaobiu brojni ratovi i sukobi tijekom srednjega vijeka te se grad postupno, ali permanentno razvijao. Zanimljivo: kada su shvatili da im ne prijeti prevelika vojna opasnost, gradski su oci odluËili “reducirati” visoke obrambene zidove na visinu jednokatnice, a kamen iz zidina iskoriπten je za izgradnju kuÊa novih stanovnika. U danaπnjem modernom svijetu Kitzbühel ima izvrstan poloæaj za jedno turistiËko srediπte: udaljen 95 kilometara od najveÊega tirolskoga grada Innsbrucka, 80 kilometara od Salzburga te svega 120 od bavarske prijestolnice Munchena, lako je dostupan sa svih strana svijeta. VozeÊi se prema njemu naπom bijelom M-klasom oznake ML 250 BlueTEC 4MATIC ubrzo primjeÊujemo prvu vrsnu odliku ovoga vozila: prosjeËno troπimo svega 6 litara nafte na 100 kilometara. Zaista, potroπnja ovog inaËe moÊnog V6 motora obujma tri litre

C E D E S - B E N Z

i snage od 204 konja s okretnim momentom od enormnih 500 Nm zaËuujuÊe je niska, a razlozi su za to brojni. Efikasnost samoga stroja, aerodinamika kompletnog vozila, osovine niskog trenja, automatsko iskljuËivanje svih potroπaËa kada oni nisu potrebni za rad vozila… Sve u svemu, sa standardnim spremnikom goriva od 70 litara moæe se prijeÊi Ëak do 1170 kilometara s jednim punjenjem. Naglaπavamo “standardnim” jer je u ponudi i opcijski spremnik goriva obujma 93 litre s kojim je autonomija vozila Ëak 1500 kilometara! Takav smo spremnik u svom automobilu imali i mi, πto znaËi da je cjelokupan put od Hrvatske do Kitzbühela i natrag, uz joπ 100-tinjak kilometara voænje okolicom grada, napravljen bez ijedna posjeta benzinskoj crpki. NasreÊu, nije bilo guæve pa nam nije ni smetalo πto nismo uspjeli pomnije testirati joπ jedan znatan prilog πtedljivosti nove M-klase: ECO startstop funkciju koja iskljuËuje motor prilikom stajanja, πto je standardni detalj ovog modela. VozeÊi se prema cilju testirali smo i udobnost vozila koja je, zahvaljujuÊi zraËnom ovjesu, uzorna upravo kao i dræanje ceste. »ak je izne68

nadio stupanj izravnosti upravljaËa i njegova preciznost koja pridonosi agilnosti M-klase. Primjerice, ona ima najmanji krug okretanja u klasi. Zimi je Kitzbühel, u kojem æivi oko osam tisuÊa stanovnika, jedno od najatraktivnijih skijaliπta u Europi. Tradicija skijanja poËinje u 1892. godini, a prva utrka na planini Hahnenkamm odræana je joπ 1931. godine. Oko gradiÊa nalazi se 145 kilometara vrhunski ureenih staza, a kako se i one najviπe nalaze ispod dvije tisuÊe metara, veÊina ih je opremljena najmodernijim topovima za snijeg koji osiguravaju skijanje tijekom cijele zime. Skijaπe razvozi 55 skijaπkih liftova razliËitih tipova, a na svoje Êe doÊi i “snowborderi” za koje su napravljeni posebni parkovi. Za one kojima je zimi draæa πetnja tu je Ëak 170 kilometara ureenih putova. Srediπnji dio svake zimske sezone nezaobilazna je utrka za Svjetski kup na glasovitom Streifu, jednoj od najopasnijih spustaπkih staza u svijetu. Ta utrka privlaËi na tisuÊe gledatelja te mnogobrojne goste svjetskog jet-seta. Uzgred reËeno, na posljednjoj utrci u sijeËnju 2011. godine najveÊa

T R

A S T

S I N A C

S T

A S T

R O S I N A C

0 1 1

C E D E S - B E N Z

je zvijezda Kitzbühela bio naπ Ivica KosteliÊ koji je upravo na Streifu pobijedio u kombinaciji te superveleslalomu. Meutim, izvan zimske sezone - kada smo naπom M-klasom i krenuli na ovo putovanje - Kitzbühel je jednako atraktivan. »ak Ëetiri terena za golf, 500 kilometara planinarskih staza i 750 kilometara ureenih biciklistiËkih ruta, brojni tereni za tenis, bazeni te kupaliπte na jezeru Schwarzsee zadovoljit Êe i one najizbirljivije. Voænja gradskom okolicom, prema susjednim selima Reith, Aurach i Jochberg, omoguÊila nam je isprobavanje joπ jedne znaËajke nove M-klase: opcijskog paketa On&Offroad koji osim standardnog 4MATIC pogona na sve kotaËe sadræava i redukciju prijenosa, blokadu diferencijala i napredni zraËni ovjes kojim je moguÊe ruËno prilagoivati vi-

sinu vozila. Maksimalni je razmak vozila od podloge Ëak 258 milimetara, a M-klasa moæe bez problema prolaziti kroz 60 centimetara duboku vodu. Zaista, terenske su karakteristike ovog automobila frapantne s obzirom na njegovu elegantnu prirodu, meutim vrlo vjerojatno veÊina vozaËa nikada neÊe iskoristiti ni djeliÊ moguÊnosti koje M-klasa pruæa. Voænja izvan asfalta, na makadamu, dokazala je i da su odliËan posao napravili ljudi zaduæeni za redukciju buke i vibracija jer Ëak i tada automobil kao da klizi cestom. Sam grad Kitzbühel mondeno je i prestiæno zimsko srediπte s vrhunskim hotelima i restoranima, najrazliËitijim prodavaonicama s najluksuznijom robom - od butika do draguljarnica - te velikim kasinom. Posebno su zanimljive trgovine s lokalnim proizvodima

u kojima se istiËe svojevrsna tirolska noπnja, poznate “dindrlice”. U Kitzbühelu je i najveÊa koncentracija vrhunskih restorana u Austriji, a sve to u neponovljivu ozraËju staroga grada Ëija je tradicija duga veÊ 700 godina. Stoga ni ne Ëudi πto je ovaj austrijski gradiÊ okupljaliπte slavnih iz cijeloga svijeta. Joπ su 60-ih godina proπloga stoljeÊa ovdje dolazila meunarodna imena kao πto su Kirk Douglas, Aga Khan i Coco Chanel, a danas na ulicama Kitzbühela moæete susresti i zvijezde poput Bryana Adamsa, Demi Moore, Donne Karan, princa Alberta od Monaka i braËnog para Seal i Heidi Klum. Naπ se ML 250 BlueTEC 4MATIC fantastiËno uklopio u atmosferu jet-seta: njegova je prostrana unutraπnjost - poveÊana u odnosu na prethodni model - ureena kao bilo

Toni Sailer - “Blitz von Kitz”

koja druga Mercedesova luksuzna limuzina, πto ukljuËuje najbolje materijale, superiornu zavrπnu obradu te sve moguÊe sustave zaduæene za zabavu, komunikaciju i navigaciju. Vrlo zanimljivo, sada je moguÊe namjeπtati i nagib naslona na straænjoj klupi koja ima i otvor za transportiranje - za Kitzbühel vrlo potrebnih - alpskih skija. Problema neÊe biti ni s ostatkom opreme jer sa spuπtenim sjedalima nova M-klasa ima obujam prtljaænika od nevjerojatnih 2010 litara. Kitzbühel se, kao ipak relativno malo mjesto, ne moæe pohvaliti velikim brojem poznatih graana, ali jedan je zlatnim slovima

upisan u povijest grada, Austrije i svjetskog skijanja. RijeË je o Toniju Saileru koji se rodio u Kitzbühelu 1935. godine i koji je nakon teπke bolesti preminuo prije dvije godine. Taj je veliki skijaπ, kojeg su u zgodnoj igri rijeËi nazivali i “Blitz von Kitz”, na Olimpijskim igrama 1956. godine u Cortini d’Ampezzo osvojio zlata u slalomu, veleslalomu i spustu, a bio je i trostruki svjetski prvak iz Bad Gastaina 1958. godine. Multitalentirani Sailer, proglaπen austrijskim sportaπem stoljeÊa, bio je i uspjeπni glumac, pjevaË s Ëak 18 objavljenih albuma, glavni trener austrijske skijaπke reprezentacije te Ëak dva desetljeÊa direk-

tor prestiæne skijaπke utrke u Kitzbühelu. GledajuÊi svestranost najpoznatijeg stanovnika Kitzbühela svih vremena ne moæemo ne povuÊi paralelu s novom M-klasom za koju je Thomas Weber, Ëlan Uprave Daimlera, izjavio: “M-klasa je uvijek bila primjer uspjeπnog kombiniranja komfora i luksuza limuzine s terenskim osobinama i emotivnoπÊu SUV-a.” Stoga ni ne Ëudi πto su dosadaπnje generacije ovog iznimnog vozila πirom svijeta prodane u viπe od 1,2 milijuna primjeraka, πto je M-klasu uËinilo najprodavanijim SUV-om u segmentu. Nema nikakve dvojbe da Êe nova M-klasa nastaviti taj veliki uspjeh.

Ispred naπe Morane dugaËko je putovanje u NjemaËku πto znaËi da njezina B-klasa mora biti u idealnom stanju. Kako bi bila sigurna da Êe sve biti u najboljem moguÊem redu, krenula je na redoviti servis u radionicu EUROline centra u Kovinskoj ulici u Zagrebu. Tamo ju je doËekao servisni savjetnik Ivica Turkalj te otvaranjem radnog naloga i sluæbeno zaprimio automobil u radionicu. Zlatne ruke EUROlinea poËele su svoj rad na automobilu sa srebrnom zvijezdom...

Foto: Gec

ZLATNE RUKE SREBRNE ZVIJEZDE

Jedna od posebitosti servisa u EUROline centru zove se “aktivni prijam vozila” koji se odvija uz prisutnost vlasnika vozila. To znaËi da je Morana bila informirana o svim poslovima koji Êe se raditi na njezinu automobilu kako poslije ne bi bilo nikakvih iznenaenja. Naravno, unutraπnjost je vozila zaπtiÊena kako bi se ono saËuvalo Ëistim tijekom rada na njemu.

Moranina B-klasa predana je Branku MatijaπËiÊu, jednom od poslovoa, na daljnji rad. Sve podatke o stanju automobila djelatnici servisa mogu proËitati iz putnog raËunala ASSYST koje prati naËin i vrijeme upotrebe vozila te ostale vrijednosti potrebne za njegovo kvalitetno odræavanje.

Poslovoa je B-klasu prepustio Damiru DerdiÊu, jednom od kvalificiranih mehaniËara u servisu. SljedeÊi korak u radu elektronska je dijagnostika vozila tijekom koje se oËitavaju sve moguÊe pogreπke te nadograuje softver upravljaËkih jedinica. Nakon toga, alatniËar Franjo IleniÊ odlazi u spremiπte alata i odabire potrebne specijalne alate kojima Êe se raditi na automobilu.

Redovito odræavanje i popravci vozila u EUROlineovu servisu rade se sukladno uputama proizvoaËa i iskljuËivo s originalnim Mercedes-Benzovim rezervnim dijelovima jer samo to moæe jamËiti optimalan rad automobila. Svi se dijelovi odabiru iz posebnog skladiπta uz asistenciju ondje zaposlenih, struËnih djelatnika.

Nakon πto je Damir na automobilu napravio sve potrebne radove, slijedi zavrπna kontrola koju uvijek, na svakom zaprimljenom vozilu, radi jedan od poslovoa servisa, ovaj put Branko MatijaπËiÊ. Na taj se naËin osigurava i jamËi vrhunska kvaliteta obavljenog posla.

Nakon zavrπne kontrole automobil preuzima Svemir Berger koji se brine da klijentu bude vraÊen Ëist i uredan. KonaËno, servisni savjetnik Ivica Turkalj predaje Morani njezinu B-klasu ujedno objaπnjavajuÊi sve izvedene radove. Automobil je u idealnom stanju te Morana i njezina jorkπirska terijerka Mini mogu bezbriæno krenuti na dugo putovanje...

Leonarda uvijek kuha s ljubavlju, a najveÊa joj je potpora suprug Zvonimir Boban

Godinama niti jedan ugostiteljski objekt u Zagrebu nije doËekan s toliko simpatija kao πto je doËekan Cuπpajz Leonarde Boban. RestoranËiÊ se zgurao na nekoliko Ëetvornih metara prenapuËene pjeπaËke zone u Gajevoj ulici. Stolovi su morali izaÊi na ulicu. Zimi se gosti omotaju dekicama, na suncobranu su grijalice. Niti za pravu kuhinju nije bilo mjesta, pa Leonarda svaki dan gostuje u kutu kuhinje susjednog restorana. »im ujutro nahrani i razveze svoje petero djece, Leonarda se spuπta do πtanda obitelji 80

Bunjak na trænici na Britancu. Nakon πto je kupila povrÊe, prelazi ulicu i kod FioliÊa kupuje meso. Pretrpana vreÊicama s namirnicama stiæe u Gajevu i prepuπta se svakodnevnoj modnoj reviji: odabire jednu od deset πarenih veselih pregaËa. Cuπpajz je sav πaren i veseo. Viπe sliËi scenografiji za djeËji igrokaz nego ozbiljnom ugostiteljskom lokalu. Meutim, Cuπpajz je upravo to: izvrstan mali restoran koji svakodnevno oduπevljava ZagrepËane i njihove goste, strane i domaÊe. Skeptici su mislili

kako se radi o Leonardinoj dosjetki, lokalu u kojem Êe se ona povremeno pojavljivati kako bi privukla publiku i medije. Strategija je upravo suprotna. Neumorna Leonarda svaki dan obavlja sve kljuËne segmente poslovanja restorana: nabavu, smiπljanje dnevnog jelovnika, ispisivanje dnevnih jela u ilustriranim jelovnicima, pripremu hrane ukljuËujuÊi proverbijalno guljenje krumpira i sjeckanje luka, kuhanje, posluæivanje, komuniciranje s gostima, smiπljanje i izvoenje novih pojedinosti u interijeru i eksterijeru Cuπpajza…

Piπe: Rene BakaloviÊ Foto: Jasminka Jug

Suprotno brojnim izvjeπÊima, Leonarda nije napustila svijet dizajna i mode: svakodnevno odabire jednu iz bogate kolekcije kuÊnih pregaËa i poËinje Ëistiti poriluk, nakon πto je na trænici smislila dnevnu ponudu jela. Posao cvate ili, bolje reËeno, kljuËa!

Uza sve to tu je i potpuno nenamjeπten osmijeh jer se prije i poslije hrane posluæuje glavni sastojak Cuπpajza: dobar ugoaj. K tome je jelovnik vrlo domiπljato koncipiran. Najbolje πto se cuπpajzu moglo dogoditi u 21. stoljeÊu jest lagani talijanski “al dente” tretman. Velika tradicija πvapskog utjecaja na purgersku kuhinju pretvorila je ovu vrstu jela “na ælicu” u rutinsku izvedbu koja se dugo krËka na rubu πtednjaka bez osobite paænje. Daπak svjeæine, veÊi izbor sezonski odabranih namirnica, kraÊa termiËka obrada, moderan

Leonarda Boban:

PRŠTAVO VESELJE DJE»JE SOBE

naËin posluæivanja s mnogo dodataka, pretvaranje cuπpajza u cjelovit zdrav i ukusan objed, velika raznovrsnost recepata, svakodnevno nove varijacije - sve su to elementi izvrsno zaokruæenog i vrlo uspjeπnog koncepta nazvanog jednostavno Cuπpajz. Uz uobiËajeni poriluk, kelj ili mahune, meu sastojke cuπpajza u Cuπpajzu uvlaËe se i intrigantne egzote kao πto su umbir ili ulje aromatizirano tartufima. UopÊe neÊu pretjerati ako ustvrdim da cuπpajz u Cuπpajzu ima Ëak i povijesnu di-

menziju: ovako pomlaen stekao je novu vitalnost koja mu jamËi dugovjeki opstanak u hrvatskoj kuhinji. U Cuπpajzu je sve prirodno i nenamjeπteno. OËito je kako je Leonarda odrasla uz dobar domaÊi cuπpajz i kako je u svoj novi posao ugradila svu svoju energiju, strast i slobodno vrijeme koje se u njezinu sluËaju teπko uopÊe moæe nazvati slobodnim. Zemljiπte za kuÊu na PantovËaku Leonarda je pretvorila u povrtnjak koji sama okopava. Ovih zimskih dana sprema se i teti u Sesvete, ali ne na razgovor, 81

nego na kolinje, u kojemu je Leonarda vrlo aktivan i vjeπt Ëlan. Vlada Ëak i takvim majstorskim mesarskim vjeπtinama kao πto su siganje obrazine ili priprema nadjeva za tlaËenice. U Leonardinu æivotu cuπpajz je prerastao u æivotni stil, a izrastao je iz obiteljskih gena. Kuhala ga je baka, Petrinjka. Uz nju je Leonarda uËila kuhati. Uz baku je i mijesila i pekla kruh. Nakon kuharskih obveza, veÊ kao curica posveÊivala se dizajnu i modi, za πto bi katkad ærtvom padali stolnjaci i Ëipkasti 82

nadstolnjaci. »inilo se kako Êe tekstilna πkola i fashion karijera konaËno odvuÊi Leonardu od oËitog kulinarskog talenta. No, meditiranje u danima trudnoÊe odvlaËilo je njezine misli prema mirisima πtednjaka i maπtarije su se s vremenom uobliËile u ugostiteljski koncept. “Dva tjedna prije otvorenja, poËela sam se bojati hoÊu li uspjeti”, priznala mi je Leonarda. Trema je nije ukoËila, nego je bila dodatan poticaj. Dvojbe je povjerila i dizajneru Huzjaku, s kojim je suraivala u Milanu. U posljed-

nji je Ëas monokromatski elegantni dizajn interijera i prevladavajuÊu beæ boju zamijenila vatrometom æarkih boja s trænice. Uz Zvoninu potporu okruæile su je vjerne prijateljice i suradnice koje su se iz butika preselile raditi u Cuπpajz. Neposredan domaÊinski ugoaj ostvaren je od prvoga dana: gosti se ne osjeÊaju kao da idu u restoran, nego kao da su prijatelji koji Leonardi i njezinima dolaze u posjet. KonaËno, i cijene u Cuπpajzu izrazito su pri-

jateljske. Takav je i dizajnerski stil. Niπta od elitizma interijera butika, kafiÊa i restorana najuæeg srediπta metropole. Prπtavo veselje djeËje sobe, od razigranih do praktiËnih detalja poput kukica za torbice na nogama stola. Razgovor meu gostima s raznih stolova uobiËajen je. Cuπpajz nije bistro, to je “KafiÊ uzdravlje”, primijetili su stalni posjetitelji kojih je svakim danom sve viπe. Goste k tome privlaËi i drugi tip znatiæelje osim razmjene povjerljivih informacija: πto je 83

Leonarda dnevnu nabavu obavlja uz pomoÊ svog smarta

Leonarda danas smislila? Cuπpajz varijacija veÊ sada ima dovoljno za lijepu kuharicu. Svaki su dan u ponudi dva “cuπpajz kompleta” s mesnim dodacima i jedan bezmesni. Petkom uz bezmesni i dva riblja. Najviπe inventivnosti vidljivo je u naËinu posluæivanja. Na dan kada smo obavili najveÊi dio razgovora, Leonarda je upravo dovrπavala mesni cuπpajz s torticom mrkom od crnila sipe, koji je nalikovao vulkanu. U kompletu su bili i raænjiÊ od povrÊa 84

aromatiziran sezamom, ælica kiselog vrhnja, svjeæi radiË, umak od svjeæeg korjenastog povrÊa homogeniziran u blenderu. Cijena ovog zdravog, ukusnog i izdaπnog objeda? Trideset i osam kuna. Ovakva ponuda dodatno privlaËi trudnice, mlade majke koje u Cuπpajzu hrane svoje klince, vegetarijance, pa Ëak i vegane, goste osjetljiva æeluca s gastritiËnim sindromom, pacijente koji su nedavno izaπli iz zubarske

ordinacije pa im je ælica jedini primjeren jedaÊi pribor, mlade ljude zamorene stereotipima zagrebaËkog ugostiteljstva… Svi ti gosti u Cuπpajzu neprestano snimkama na fotoaparatima i mobitelima pripremaju knjigu dojmova. Ispisuju je na neomeenim prostranstvima interneta. Leonardu je posebno razveselio kompliment studentice koja se preselila u Zagreb: “Cuπpajz mi je zamjena za maminu kuhinju”.

BoæiÊne zvijezde FantastiËne ideje za poklone cijeloj obitelji.

ZA NJEGA

ZA NJU

ZA DJECU

ZA LJUBITELJE ZVIJEZDE

BUSINESS novčanik

Ručna torbica

SLS AMG Bobby-Benz

Čepovi za vino

B6 695 5145

B6 695 5166

B6 696 1209

B6 695 5298

N A U T I K A

S T R

A S T

P R O

S I N A C

2 0 1 1

Barbara s vjetrom u jedrima

Stari jedrenjaci imaju magiËnu moÊ. Nigdje neÊe proÊi nezapaæeno. Pa ni u druπtvu neke nove, uglancane, raskoπne, goleme i moÊne jahte. Od plastike. Ti drveni i drevni brodovi pod jedrima, onako uznositi u svojoj tradicionalnosti, svuda plijene pozornost plemenitom ljepotom. Oni su djelo starih majstora kalafata koji su osim znanja i umijeÊa u njih ugradili i svu svoju ljubav prema brodu, moru i svom zanatu. Oni su drvetu udahnuli duπu. Blisku ljudskoj. Duπu koju plastika nikad neÊe i ne moæe imati. Otud ta bliskost Ëovjeka i starog jedrenjaka. Otud njihova magiËna privlaËnost: da mi je na njemu ploviti i æivjeti. Krstariti i uæivati. Ti stari trabakuli, bracere i logeri, voeni snagom vjetra i vjeπtim rukama pomoraca, u naπem su moru stoljeÊima prevozili pijesak, vino, masline… Oni preæivjeli danas æive novim æivotom. Dobili su motore i kabine, salone i kuhinje, toalete i kupaonice, klima-ureaje 86

i LCD televizore. Po njihovu se uzoru grade i novi. Istina, brodski trup viπe nije od drva, veÊ od æeljeza. Jer tako je bræe i jeftinije, a i malo je danas majstora kalafata. Ali i ti novi dobivaju odoru od hrasta, bora, tika i mahagonija pa i zraËe iskonskim πarmom svojih prethodnika. Na svima njima udobno se krstari, uæiva u drevnom ugoaju i suvremenom komforu, u moru, u suncu na palubi s toplim drvom pod bosim nogama, u plovidbi s vjetrom u kosi, u kupanju u skrovitim pjeskovitim uvalama, u delicijama majstora brodske kuhinje, u upoznavanju povijesnih i æivopisnih mjesta i gradova. Preteæno su to brodovi u kojima takva vrsta krstarenja prelazi s koljena na koljeno i postaje obiteljska tradicija. Ti klasiËni hrvatski jedrenjaci postali su ploveÊi obiteljski pansioni koji odiπu gostoprimstvom i posebnom paænjom domaÊina - kapetana i posade. Hrvatskim Jadranom danas plovi oko 120 ta-

kvih brodova. Evo petorice tih obiteljskih klasika koje Êe nam predstaviti njihovi kapetani, ujedno i glave obitelji.

Flota obitelji VukoviÊ Ivo VukoviÊ kapetan je Sagene, drvene ljepotice od hrasta i bora, oplemenjene tikovinom i mahagonijem. Jedno je to od posljednjih djela starih hrvatskih kalafata. Izgraena je prije 20-ak godina u brodogradiliπtu KorËulanina Frane Milne u Omiπu, po uzoru na jedrenjak Viganj, loger koje je pak potekao iz poznatog πkvera u Puntu na Krku. Ivo opisuje jedno od tipiËnih sedmodnevnih putovanja Sagene. Na brodu je 16 gostiju, najËeπÊe Nijemaca. Poslije doruËka, oko osam sati, odvezuju se cime s gata u Trogiru. Cilj je Dubrovnik, a zatim Makarska, Mljet i KorËula. Usput Êe svako prijepodne i poslijepodne zastati u nekoj od pogodnih uvala na odmor i kupanje. Izbor uvale ovisi o vjetru, uvijek Êe baciti si-

S T R A S T

R O

S I N A C

POD JEDRIMA HRVATSKIH KLASIKA

U T I K A

Na njima se udobno krstari, uæiva u starobrodskom ugoaju i suvremenom komforu, u moru i suncu na palubi s toplim drvom pod bosim nogama, u plovidbi s vjetrom u kosi, u kupanju u skrovitim pjeskovitim uvalama, u delicijama majstora brodske kuhinje, u upoznavanju povijesnih i æivopisnih mjesta i gradova

Piπe: Mladen Gerovac Foto: Barbara i ID Riva

dro u onu zaklonjenu, u kojoj su Ëisto more i pijesak i gdje nema guæve. Kao πto su Vela GrËka u juænim rutama i PolaËe u sjevernim. Posao s krstarenjem, priËa Ivo, poËeo je otac Ante VukoviÊ, poznat po nadimku MaËek. Najprije su prevozili pijesak, zatim su 70-ih poËeli s brodskim izletima u Istri, da bi 1979. svoj tadaπnji brod RogaË preuredili i poËeli s danaπnjim poslom. Uz Ivu, u posao je ukljuËio i svog drugog sina Teodora koji danas vodi novi brod MaËek te Denisa koji je sve donedavno plovio kao prvi oficir na strancu. Ivina brata Teodora VukoviÊa zatekli smo ovih kasnojesenskih dana na vezu u domicilnom mjestaπcu Krilo Jesenice, nedaleko od Dugog Rata, izmeu Splita i Omiπa. Njegov brod MaËek tu je na zimskom vezu, na redu su obnove, popravci i pripreme za novu sezonu. Iza njega je uspjeπno ljeto, brod je bio u pogonu puna 23 tjedna. I upravo jednog od tih dana razgovarali smo s Teom, taman kad

je bacio sidro MaËeka u uvali na »iovu. Brod je bio pun, ugostio je πaroliko druπtvo od 30 ljudi, najviπe je Nijemaca (18), Ëak je πest gostiju bilo iz daleke Australije, bila su tu dva Austrijanca te dva Hrvata. »im je brod stao, svi su se gosti naπli u moru i uæivali u kupanju. Nakon ruËka kreÊe se za PuËiπÊa, zatim na KorËulu, Mljet i Dubrovnik, a u povratku na ©ipan i Hvar. ©to se brodova tiËe, Teo je prava enciklopedija, skuplja modele, sam je izraivao makete, izdao je kalendar sa starim brodovima. Posada MaËeka ima pet Ëlanova. Uz posao zapovjednika, Teo obavlja i poslove strojara, brodski kuhar ima i pomoÊnika, a uz njih rade joπ konobar i mornar. Posada sasvim sigurno dobro obavlja svoj profesionalni i domaÊinski posao jer im se priliËan broj gostiju svake godine vraÊa. Tako skupina od 30 LjubljanËana dolazi veÊ 16 godina za redom. Zanimaju ih samo krstarenje od uvale do uvale, dobra spiza iz brodske kuhinje i druπtveni

æivot na brodu. Sve ostalo veÊ su vidjeli. Jedno je od najpopularnijih krstarenja, priËa Teo, dvotjedni posjet Crnoj Gori. Ide se samo u jednom terminu, a gosti posjete Zeleniku, Perast, Gospu od ©krpjela i Kotor te autobusom obiu Crnu Goru. Kako su VukoviÊi napokon otplatili kredite za svoje brodove, u Krilo Jesenice i krilo obitelji vratio se i Denis sa svjetskih mora. Pridruæio se supruzi, djeci i obiteljskom poslu. Tako Êe veÊ ovoga ljeta s gostima zaploviti i treÊi obiteljski brod VukoviÊa, 36 metara dug loger imenom Mendula sa 16 kabina i 32 postelje!

110 godina broda Pravedan Kada bismo iπli po starosti, na prvom bi mjestu trebao biti doajen ove flote jadranskih jedrenjaka, brod Pravedan. Izgraen je prije punih 110 godina u jednom splitskom πkveru kojeg danas viπe nema. Bio je to teretni lo87

PoËelo je u Stuttgartu »ovjek koji je doπao na ideju da obitelji i njihove teretne jedrenjake preusmjeri na nove jadranske rute, na prihvat gostiju i krstarenje, zove se Peter Martinek. Martinek je Nijemac, zapravo hrvatski Nijemac iz Srijema koji je, poput mnogih “folksdojËera”, poslije Drugog svjetskog rata morao napustiti dom i preseliti se u NjemaËku. Upravo na njegovu inicijativu poËinje prilagodba jedrenjaka, grade se kabine od πperploËe, ubacuju se poljski kreveti, a za tuπiranje sluæe baËve. Godine 1964. Martinek i njegovi suradnici dijele letke pred crkvama u Stuttgartu i okolnim mjestima - pozivaju na “piratska putovanja kroz zemlju tisuÊu otoka”. Naæalost, Martinek nije doæivio ostvarenje svog sna - da broj gostiju koje Êe iz NjemaËke dovesti u Hrvatsku na krstarenje starim jedrenjacima premaπi 10.000 u jednoj sezoni. Posao je nastavio Selimir OgnjenoviÊ, vlasnik tvrtke I.D. Riva Tours iz Münchena koja upravlja flotom od 25 klasiËnih motornih jedrenjaka na Jadranu. Klijenti su profesori, lijeËnici, pripadnici srednje njemaËke klase. Broj njemaËkih gostiju davno je premaπio Martinekov san o 10.000.

ger. Samo na jedra. NaruËila ga je obitelj s Krka Ëije je prezime bilo Pravedni, pa otud i ime broda. Od 1958. u vlasniπtvu je obitelji NovakoviÊ iz Stomorske na ©olti. Najprije su brodom prevozili vino, da bi ga 1964. godine pretvorili u zvijezdu nautiËkog turizma. Kapetan je broda Mario NovakoviÊ. Ljubitelji nogometa sjetit Êe se Marija NovakoviÊa kao prvotimca Hajduka, Dinama i Hannovera. Da, to je doista taj Mario. Godine 1998. zbog ozljede lea objesio je kopaËke o klin i prihvatio se kormila. Taj posao zduπno obavlja veÊ 14 godina. Evo njegove tipiËne sedmodnevne ljetne rute. Iz Trogira preko Baπke Vode, Makarske i Mljeta do Dubrovnika, a u povratku KorËula i Hvar, s kupanjem na Badiji te u uvalama Elafita, Peljeπca i BraËa. Mario se brine i da gosti ni u Ëemu ne oskudijevaju. Brodski jelovnik zapravo je standardni hotelski meni. Ali, ako gosti poæele, to mogu biti komarËe, lubini, πkampi. I ekstra veËera s jastogom ili janjetinom… A dobavljaËe ribare i mesare svaki kapetan dobro poznaje.

Ljeto na Poseidonu A kada bismo redoslijed ovih brodova sloæili po prvim poËecima ove vrste turizma na Jadranu, brod Poseidon bio bi na prvom mjestu. Naime, tri obitelji sa svoja tri broda prve su, prije pola stoljeÊa, reagirale na inicijativu njemaËkog poduzetnika Petera Martineka o organiziranju ove vrste krstarenja Jadranom. Bile su to obitelji GuliÊ, MaræiÊ i KoludroviÊ. - Ono πto ljude najviπe privlaËi jest domaÊa atmosfera, opuπteni ugoaj i da se sedam dana mogu ponaπati slobodno i osjeÊati ugodno, u kupaÊem kostimu, bez parade i kravate - priËa Kristijan GuliÊ iz Supetarske Drage na Rabu, kapetan jedrenjaka Poseidon, inaËe sin Ante GuliÊa Tonija, pionira ovog posla. Naravno, uz to mora biti i dobra hrana, u πto se ulaæe 88

mnogo truda, tako da se gosti Ëesto Ëude kako sve to izae iz ona tri Ëetvorna metra kuhinje. Ljudi se veæu za posadu. Tako GuliÊi imaju stalne goste joπ od 1973. Poseidon najËeπÊe kreÊe s veza na Rivi Boduli u Rijeci za Krk, pa na Rab, pa preko Sali na Dugom otoku do Kornata i u povratku na Boæavu, Molat, Zverinac, Mali Loπinj i Cres. U putu Êe Kristijan, naravno, izabrati male zgodne uvale za predah i kupanje: na Krku, Rabu, Olibu, Kornatima… Da gostima bude lijepo. A njemu, kapetanu Kristijanu, najljepπe je, veli, kad mu gost na rastanku stisne ruku i kaæe: “Vidimo se dogodine!”.

T R A S T

P R O S I N A C

0 1 1

S T R A S T

R O S I N A C

0 1 1

T I K A

Barbara s pet zvjezdica Brod Barbara perjanica je jadranske flote turistiËkih klasika. Pripada obitelji Trgo iz Jesenica. Gosti na Barbaru dolaze iz cijele Europe i svijeta: od Rusije do Perua, od SAD-a do Japana, od Juæne Afrike do Australije i Novog Zelanda. Na njoj su ljetovali engleski lordovi i generali, ameriËke misice i zvijezde estrade, poznati biznismeni, direktori i vlasnici banaka. Meu gostima bila je i πogorica britanskog prijestolonasljednika princa Charlesa, sestra Camille Parker. Te silne i uvaæene goste s raznih strana privukla je ekskluzivnost broda Barbara, udobnost njegovih paluba i interijera, odliËna kuhinja i bogata trpeza, dobra zabava i nadasve ljubazna i briæna posada, na Ëelu s kapetanom Antom Trgom. Taj klasiËni jedrenjak po onome πto pruæa slobodno se moæe usporediti s hotelom od pet zvjezdica. Njegov jutarnji “πvedski stol” nudi nebrojena jela - od svjeæe ispeËenih

kroasana, prπuta i raznih vrsta narezaka i namaza do biranih sireva i jaja na razne naËine, od mlijeka i kave do πiroke ponude Ëajeva, a ono Ëega nema moæe se naruËiti. Za ruËak i veËeru na jelovniku su razne vrste mesa i ribe: biftek, ramstek, lubin, i to onaj XXL, svjeæa tuna i gof od ribara, frutti di mare, capesante… Zadnju veËer na brodu odræava se kapetanova veËera s 12 vrsta biranih jela: od crnog riæota, carpaccia i marinada, preko raznih vrsta ribe, do grËke salate i deserta. Uz vrhunska domaÊa crna i bijela vina i - æivu glazbu. Nerijetko, kad su gosti posebno raspoloæeni, kapetanova veËera potraje do jutra. Da bi se razbila ta kulinarska brodska “monotonija”, kapetan vodi goste na jednu kopnenu veËeru, u Poljica, na tamoπnji drevni specijalitet - soparnik. To je preko metra duga pogaËa koja se sastoji od dviju tankih kora tijesta s nadjevom od

blitve, a peËe se samo 15 minuta, i to u pepelu. BuduÊi da je to ipak tanka hrana, soparnik se pojaËa domaÊim prπutom i sirom, a okrenu se i dva janjca. A da gosti ipak negdje mogu potroπiti te silne kalorije, organizirano je ronjenje, skijanje na vodi, jedrenje na dasci, kupanje u mirnim uvalama ili barem u jacuzziju na palubi, s vodenom i zraËnom masaæom za 6 do 8 ljudi. Pritom se, naravno, plovi i πeta: Dubrovnik, Mljet, BraË, Vis, Stiniva, Komiæa, Lastovo, KorËula… Barbara je jedan od rijetkih brodova koji nudi i poseban program izvan sezone. Namijenjen je uglavnom ljudima starije dobi, a ukljuËuje predavanja poznatih profesora i znanstvenika s projekcijama - o moru, ribama, maslinama i ulju, povijesti i znamenitim mjestima… IduÊe ljeto Barbara goste doËekuje s novim ugoajem, satelitskom TV, pijaninom… 89

A Daimler Brand

Umjetnost zavoďŁżenja. Novi CLS.

FRA ZVJEZDAN LINIΔ PO»ASNI GRA-ANIN SAMOBORA “Sretnik je onaj koji je upoznao barem nekog kome bi mogao od srca, iskreno reÊi: Otkako se poznajemo, postao sam bolji Ëovjek. Susreti s takvim osobama doista podiæu Ëovjeka na viπu razinu postojanja, dovode bliæe svrsi i pravom smislu æivljenja, cijeneÊi duπu. Susret s njima πiri osmijeh i traje dugo od dubine dojma kojem je susret poticaj.” Sve ovo, meu ostalim, piπe na povelji kojom je naπ veliki prijatelj fra Zvjezdan LiniÊ proglaπen poËasnim graaninom Samobora u kojem veÊ godinama æivi i radi. Uz iskrene Ëestitke fra Zvjezdanu, donosimo joπ jednu reËenicu iz povelje: “Samobor ima sreÊu jer u njemu djeluje osoba kojoj sva uËenost, doktorati, knjiæevni i novinarski rad, poznatost diljem domovine i u svijetu nisu zasjenili onu najplemenitiju znaËajku - usluænost svakom Ëovjeku i franjevaËku skromnost.”

„NOΔ NEK’ TIHO SVIRA“ BY DRAGOJEVIΔ & HAUSER Bilo mu je pet godina kad je od oca dobio usnu harmoniku i poËeo zabavljati djecu na ulici. VeÊ s petnaest svira klavijature i pjeva u kultnom splitskom bendu Batali. Bile su to zlatne πezdesete - godine uzleta legende naπe estrade Olivera DragojeviÊa. Gotovo u istim tinejdæerskim danima, ali s drugoga kraja Hrvatske - iz Pule, na svoj glazbeni let kreÊe mladi violonËelist Stjepan Hauser. Vrlo brzo meunarodno prepoznat i priznat zadivljuje i same velikane klasiËne glazbe poput Mstislava RostropoviËa, ali i sve ljubitelje dobroga zvuka diljem svijeta.

Moæe li bolje od toga? Moæe - dvije glazbene zvijezde zajedno u veliËanstvenoj izvedbi pjesme „Brod u boci“ - najavi njihova albuma „NoÊ nek’ tiho svira“. „Znam sve Oliverove pjesme, a zajedno smo odabrali one u kojima intimna, umjetniËka verzija klavira i Ëela zvuËi najbolje. Kad sam prvi put Ëuo Ëelo, znao sam da je to instrument koji Êu svirati cijeli æivot. Njegov topao, plemenit zvuk blizak ljudskomu glasu savrπeno se spaja s Oliverovim emocijama i energijom“, istiËe daroviti glazbenik novoga doba Stjepan Hauser. 91

Niti jedna druga autom obilska marka nije imala viπe uspjeha od Mercedes-Benza u dobivanju nagrada “Zlatni volan”. I ovogodiπnje glasovanje na razini Europe donijelo je M-kla si i SLKu, svakom ponaosob i u njegovoj kategoriji, nagradu „Zl atni volan“. Ponovno je Merce des-Benz osvojio dva prva mjesta i kao premium brend s korijen ima u Stuttgartu stavio se u sam vrh pobjednika “Zlatnog vol ana” svih vremena. Naime, Merce des-Benz je ovu nagradu, ujedno jednu od najvaænijih u europskoj automobilskoj industriji, osvojio ukupno 21 put! Nagrade su potkraj studenoga u Berlinu uru Ëene dr. Dieteru Zetscheu, predsj edniku Uprave Daimlera AG i voditelju Mercedes-Benz Carsa, te prof. dr. Thomasu Weberu, Ëlanu Uprave Daimlera AG zaduæe nom za istraæivanje i razvoj Me rcedesBenz Carsa.

DVA ZL ATNA VOL ANA - ZA M-KL ASU I SLK

STOPAMA SL AVNOG OCA 92

Ivan PuliÊ, 18-godiπnji sin proslavljenoga trostrukog europskog automobilistiËkog prvaka Nike PuliÊa, nakon πto je postao u povijesti najmlai prvak Hrvatske na brdskim stazama, odluËio se okuπati i u Europi. Tako je u NjemaËkoj sudjelovao na dvodnevnom testiranju na kojemu se u konkurenciji 28 vozaËa pokuπao izboriti za jedno od πest mjesta koje vodi u prestiæni VW Scirocco R kup, seriju utrka koja se vozi zajedno s popularnim DTM-om. Nakon iscrpljujuÊih proba na stazi u Oscherslebenu, naπ je mladi vozaË zavrπio s osmim najboljim rezultatom, πto ga je svrstalo u krug prve rezerve s velikim πansama da potkraj godine dobije pozivnicu i postane jedan od 21 vozaËa iz Ëitavog svijeta koji Êe imati prilike pokazati svoju vjeπtinu na globalnoj pozornici.

DVADESET I DE VET SPRINTERA ZA HRVATSKE AUTOCESTE

s 29 padu su obnovile svoj vozni park Hrvatske autoceste d.o.o. u listo stru dvo i om e s tovarnim sanduk novih Sprintera 316 CDI. Sprinter kW, 120 e snag pokreÊe dizelski motor kom kabinom za sedam putnika sestroge norme EURO 5. Uz bogatu ava odnosno 163 KS, koji zadovolj aaliz sign opremljeni svjetlosnom rijsku opremu Sprinteri su dodatno a cest auto ih iti za ophodnju hrvatsk cijom. Na taj Êe naËin najbolje sluæ a. njim na ti ju i poveÊanju sigurnos te zasigurno pomoÊi u odræavan

ACTROS JE K AMION GODINE 2012.

Industrijski novinari iz 24 europske zemlje novom su Actrosu dodijelili joπ jedan na slov kamiona godine. Tako je na kon prvog Actrosa 1997., te njegov ih nasljednika iz 2004. i 2009. god ine, titulom najbolje proglaπen a i najnovija generacija tog kami ona. InaËe, ovo je ukupno osma titu la za neki od kamiona Mercedes -Benza πto marku Ëini najusp jeπnijom u ovom prestiænom izb oru. Nagradu su od predsjed nika æirija Gianenrica Griffinija na salonu teretnih vozila u Kortr ijku preuzeli Mercedes-Benzov πef razvoja kamiona Georg Weibe rg i Hubertus Troska, Ëelnik MercedesBenz Trucksa.

miona: dva Actrosa 1832 K, dva Sedam Mercedes-Benzovih kiper-ka K u studenome je poËelo voziti iz Actrosa 3341 K i tri Actrosa 4144 ebe, naime, naruËilo poduzeÊe smjera krËkih cesta. Za svoje ih je potr ske poslove. Svi kamioni imaju GP Krk, specijalizirano za graevin namijenjeni su za prijevoz rasutonadogradnju PK Palfinger-Rijeka, a obostrano zadovoljstvo, Mercedesga tereta. Ovom su isporukom, na roËnim planom poslovanja. Benz i GP Krk nastavili suradnju s dugo d.d. osnovano je 1956. godiGraevinarstvo i proizvodnja ili GP Krk riznatijih graevinara Hrvatske, ne i ulazi meu 10-ak najveÊih i najp orsko-goranske æupanije pripada dok mu meu graevinarima Prim a viπe od 500 radnika u tri kaprvo mjesto. Tvrtka danas zapoπljav agregata, tri asfaltne baze, pet menoloma, dvije separacije kamenih ovrsnih graevinskih strojeva betonara i posjeduje viπe od 350 razn i vozila.

MERCEDES-BENZOVI ACTROSI ZA GP KRK

Nova M-klasa na træ iπte je doπla u studenom 2011. i od mah je do bila iznimnu nagradu - kao pre mium SUV postala je pr vo vozilo u svome segmentu s cijenjenim certifikatom o zaπti ti okoliπa u skladu s ISO stand ardima TR 14062. Naime, tim certifikatom neovisni ispitivaËi njemaËkog

TÜV Süda nagrauju predanost koju korporacija poka zuje prema sveobuhvatnoj zaπti ti okoliπa podruËja koje je Ëvrst o ugraeno u proizvodni proces cijele Daimler grupe. Kao dio tog procesa, proizvoaË automob ila uzima u obzir uËinak koji vo zilo ima na okoliπ za cijeloga vij eka njegova

trajanja - od razvoja preko proizvodnje do upotrebe na cesti i na kraju oporabe. InaËe, TÜV Süd vodeÊa je meunarod na grupacija koja, meu ostali m, nadzire, testira i certificira raz liËite proizvode u industriji, po druËju mo bilnosti i ljudskih res ursa.

HOTEL OLYMPIA VODICE

www.olympiavodice.hr E: prodaja@olympiavodice.hr T: 022/452-452

PET Z VJEZDICA ZA NOVU B-KL ASU, M-KL ASU I C-KL ASU COUPÉ nzova mo Tri nova Mercedes-Be i C-klasa sa dela B-klasa, M-kla e crashvn tje Coupé proπla su zah NCAP m sko testove prema europ sment ses As postupku (New Car enu ocj lju jbo Program) i dobila na Pet . ka tni pu za sigurnost i zaπtitu rizv je a vrd elitnih zvjezdica pot no teh h ovi nz snosti Mercedes-Be des rce Me i, logija, a s tim u vez e tav sus e dn Benz je za svoje napre NCAP naprimio i nekoliko Euro inovacije, e grada za sigurnosn AFE® i E-S PR ukljuËujuÊi sustav TION EN EV PR sustav COLLISION ara s sud je ASSIST za spreËavan i. las pomoÊu radara u B-k

HRVATIMA KVALITETA ZNA»I ME RCEDES-BENZ Nedavno zavrπeno

opseæno istra- πto ga je svrstalo meu laureate Axios u Hrvatskoj proveo Centar æivanje QUDAL - Quality - DEEPMA u ostalim kategorijama kao πto su za istraæivanje GfK na viπe od (www.qudal.hr) prvi put pokazuU2 i Gibonni kada je rijeË o glazbi, 200 kategorija. Naime, inovativje preferencije, miπljenja i iskuAngela Merkel meu politiËarinu metodu træiπnog istraæivanja stva hrvatskih graana kada je ma, zagrebaËki The Regent EsplaDEE PMA (Deep Mind Awarene rijeË iskljuËivo i samo o kvaliteti. meunarodnom konzultantskom nade u kategoriji hotela... Rezultat ss), koja se koristila za QUDAL Najviπe ocjene za vrhunsku je to kuÊo m PWC (Pricewaterhouseprvog hrvatskog istraæivanja (QUa lity meDAL) istraæivanje kvalitetu u svojoj kategoriji od Coop ers) prisutnom u viπe od 150 QUDAL - Quality - DEEPMA koje kvalitete, razvila je domaÊa tvrtHrvata dobio je Mercedes-Benz zem alja svijeta i s uredima u 757 je u rujnu ove godine za tvrtku ka Axios u suradnji s vodeÊom gradova.

I J E S T I

VANNINIH 20 GODINA

certu 19. prosinca u zaU obljetniËkom ozraËju na gala-kon ski“ Vanna Êe proslaviti grebaËkoj dvorani „Vatroslav Lisin karijere. Iz hita u hit, iz 20 godina svoje glazbeno -umjetniËke desetljeÊa ova nas daro godine u godinu i tako veÊ puna dva dugogodiπnja promotorica vita i nagraivana pjevaËica, inaËe ti, oduπevljava svojim EUROlineovih humanitarnih aktivnos na i njezini gosti Tony radom, stoga ne sumnjamo da Êe Van e s kojima pjeva duete i na Cetinski, Neno Belan te mlade snag KovaËeviÊ i Mario Huljev posljednjem albumu “Sjaj” - Nikolina - prirediti koncert za pamÊenje.

S VIANOM DO USPJEHA U studenome je u Bratislavi odræan 12. meunarodni veteranski vaterpolski turnir „Masters vodne polo - Slovakia Open 2011“. MomËad Stara Sava iz Zagreba uspjeπno je doπla do finala, a taj su trenutak ovjekovjeËi li fotografijom uz Viano kojim su udobno i sigu rno stigli na turnir. Za naπu su momËad nas tupili vratari Endre Katona, Velibor Meandæija i Velimir RajkoviÊ te igraËi Dalibor RadoniÊ, Sran Rmuπ, Vjekoslav Jerolimov, Robert Sappe, Rob ert JambroviÊ, Saπa PriæmiÊ, Damir »arap, Marija n ©tekoviÊ, Damir GrubiÊ, Josip BraËiÊ, Marijan PozojeviÊ i Nenad GavranoviÊ, uz trenerski dvo jac Davor i Karlo Seifert.

O KAVI, DOKOLICI I ÆIVOTU U raskoπnom vrtu jedne vile, meu cvjetove dubrovaËkog koralja i gospara, netko je utaknuo πiπ s vrataπcima okrenutima prema moru. Sigurna sam da ga samo rijetki primjeÊuju. Gosti ljubaznog domaÊina redovito, slutim, nijeme nad ljepotom i silinom kruzera koji, neovisno o vremenskim prilikama, manevriraju nekoliko metara ispred njihovih oËiju. Toga dana uplovljavao je jedan od najluksuznijih. Gledala sam u smjeru u kojem su gledali i ostali. Za razliku od veÊine, nisam zavidjela putnicima nakrcanima na palubi. U maπti sam slikala ruke koje su nekada, ne znam koliko davno, i Ëije li su uopÊe bile, dræale πiπ u vatri, protresale ga i radovale se svjeæe ispeËenoj kavi. I uvjeravala sam samu sebe kako su snaæni muπki prsti izdræavali toplinu æara zbog æene kojoj Êe miris kave veÊ zorom prekidati san. DomaÊin je odgovarao na pitanja o brodovima, o godini izgradnje bazena, o cijenama prenoÊiπta u i izvan sezone. Nekoliko sam ga puta æeljela prekinuti i upitati ga odakle mu πiπ. Svaki put kad bi me pogledao, spuπtala sam glavu prema cvjetovima. Godine su me nauËile kako prava pitanja ne treba postavljati u nevrijeme. Naime, priËa o πiπu i præenoj kavi koja se ispija uz predaje i legende, onako polako, sva ta sjeÊanja na kavu koja se dolijeva u πalice i uz Ëiju se pomoÊ nastoji saznati πto nas Ëeka sljedeÊeg ljeta, viπe nisu u modi. Na kruzerima poput tog koji se okretao ispred vile ionako viπe nitko ne naruËuje ispeËenu kavu. Moæda ni ne znaju za nju, moæda je viπe ni ne æele, a moæda im je ni nema tko pripraviti. „Jeste li za kavu?“, upitao nas je domaÊin u trenutku kad je sidro velikog turistiËkog plovila baËeno. Bili su svi, svi osim mene. Pomisao da Êu uz πiπ ispijati smeu tekuÊinu koja veÊ godinama samo glumi kavu, bila mi je ravna izdaji povijesti. „Ti da neÊeπ?“, zaprepaπteno je pitala moja kolegica, i po godinama i po struci. „Pusti je, opet je u svom filmu“, dodala je druga. Dopustila sam im da povjeruju kako ih doista nisam Ëula. A Ëula sam dobro, i prvu i drugu, Ëula sam, joπ jasnije, i onu treÊu koja je na uho domaÊinu πapnula kako je prostor u kojem on æivi kao stvoren za dokolicu. U druπtvu s njim, s nekim putnikom s kruzera ili samo s crnom kavom, nije rekla. Mogla sam nagaati, slutiti i zakljuËivati. Mene je, priznajem, od svega najviπe zaintrigirala sama rijeË dokolica. “Tko si to moæe priuπtiti. To je æivot”, komentirala je prva, u ime svih. Njih tri. “Slaæem se”, dubokim se glasom javio domaÊin. »inilo mi se da govori πiπu i da pogledom na njega lijeËi vlastiti zaborav. Njegovo “Da, to je æivot”, bilo je izgovoreno nekako drukËije, s viπe tamnijeg morskog plavetnila. Predugo nisam Ëula rijeË ‘dokolica’. SljedeÊih dana, na kraju vrta te iste vile, razmiπljala sam samo o njoj. Odustala sam potraæiti njezino objaπnjenje, moæda Ëak i znaËenje u rjeËniku vlastitog jezika koji, 98

priznajem sve slabije poznajem. RijeËi na kojima su me odgajali i uz koje sam strpljivo odrastala danas su odjevene u posvema drukËije kostime. Moji su preci æivot izgovarali s poboænim udivljenjem, u molitvi nad tek ispeËenim kruhom. Zahvalni. Njihovi potomci danas savjetuju jedni druge kako vlastitu djecu ne treba milovati po svilenkastoj kosi, kako im ne treba priËati bajke. Mora ih se pripremiti za æivot. Moæda nas naπi stari danas promatraju iz nekog nebeskog kuta i æaloste se nad naπim tumaËenjima velikih rijeËi. A moæda nam æele poruËiti kako je za njih tek zapoËeo pravi æivot. To je æivot, i sami ponavljamo klincima, onima o kojima, preËesto i skrivajuÊi od drugih, brinemo. Koliko razlike u reËenici koja se piπe isto. Tri rijeËi, za morfoloπku analizu prejednostavne Ëak i u najniæim razredima osnovne πkole. To je æivot. Isto, do u slova. Samo dok se ne izgovori. A potom nastaju razlike. Ako te netko u razredu udari, ti mu vrati, ako moæeπ prepisati tekst, ti ga prepiπi, ako treba neπto slagati, a ti slaæi, jer “To je æivot”. Naπu djecu Ëeka æivot; surovost, borba, nadmetanje, imperativ savrπenstva u svemu, ista menadæerska odjeÊa, isti nauËeni smijeπak, ista priËa o profitu i istim πefovima koji Êe i dalje tajiti svoje ljubavnice. »eka ih æivot, a ne slavljenje æivota. I listala sam tako, u lijepom ardinu, neki drukËiji, samo svoj, katalog rijeËi prenamijenjena znaËenja. I bunila se πto se sve ËeπÊe gubim u ponudi novih objaπnjenja. I ljutila se, i æalostila. Znala sam da bi bilo daleko lakπe i mudrije, jednostavnije i korisnije prihvatiti nove obiËaje, Ëasne rijeËi pobacati u kontejner i uputiti ih u reciklaæu. Jesti kruh samo u listopadskim Danima kruha, moæda ga priuπtiti sebi i na Badnje veËe, ne misliti na ono πto je svagdaπnje u rijeËima OËenaπa, preuzimati tue teme i predstavljati ih svojima. Jer, to je æivot. Æivot u kojem su rijeËi ljupkost, Ëestitost, predanost upisane u pradobne Ëinjenice proπlosti materinjeg jezika. Uz njih, ravnopravno, ponosna u svojom ladanjskom vrtu, moæda i uz domaÊinov bazen, stoji i rijeË ‘dokolica’. Ona zna da je nekada bila prva pratilja rijeËi ‘æivot’, da je slijedila prije ili odmah poslije nje. Pripremala je biÊa za velike dogaaje, u njenom krilu raale su se ideje, ona je otvarala vrata kljuËnim trenucima velikih biografija i osiguravala prostor i vrijeme kasnijim analizama i ocjenama. To je bila dokolica u godinama u kojima je izgovaranje rijeËi æivot praÊeno ponosom i vjerom. A kad je æivot postao neπto drugo, neπto πto treba izdræavati, u Ëemu se treba nadmetati, nestalo je i prava na dokolicu. Laptopi, siva izglaËana odijela, svilene dizajnerske kravate, πoping-centri i restorani brze hrane izgurali su rijeË ‘dokolica’. Uz sve to ne ide dugo ispijanje kave. Jednostavno, ono ne podnosi brzinu i trenutak. „HoÊemo li se vidjeti na nekoj kavi u vaπem gradu“, upitao me domaÊin kad sam mu, na odlasku, pruæila ruku. Ostale, njih tri, paæljivo su se pripremile na sluπanje odgovora. „Samo ako donesete pravu, ispeËenu, u πiπu“. „A πto je to πiπ, hihi…“, obratile su mi se u glas. „To je æivot“, promrmljala sam. Nisu me razumjele. Odgovor je ionako bio upuÊen vrataπcima okrenutima prema moru i oæiljcima na prstima ljubaznog domaÊina.

Julijana MatanoviÊ

A Daimler Financial Services Brand

Samo 30 minuta za odobrenje financiranja uz πalicu kave... Potrebna nam je samo fotokopija osobne iskaznice te ispunjen zahtjev za financiranje. Uplata uËeπÊa iznosi 30% od neto cijene vozila, a maksimalni rok financiranja je 48 mjeseci. Brzi leasing 30+ odnosi se na financiranje novih,

kao i rabljenih osobnih i dostavnih vozila marki MercedesBenz, smart, Chrysler, Jeep i Dodge. Kontaktirajte naπ odjel prodaje na 01/34 41 283, 01/34 41 290 i 01/34 41 295 kako bismo naπli idealno rjeπenje za financiranje Vaπeg vozila.

*Kreditna odluka u roku od 30 minuta zajamËena je za sve zahtjeve zaprimljene od ponedjeljka do petka od 8.30 do 16.00. **Bude li potrebno, kreditni odjel moæe zatraæiti dodatnu dokumentaciju. ***Vrijednost vozila do 100.000 eura.

Croatia’s Choice

A Daimler Brand

Novi Ëlan obitelji Ëeka na Vas. Nova B-klasa. Savrπen suputnik za Vas i sve Vaπe putnike. Nova B-klasa sada sa sustavom COLLISION PREVENTION ASSIST u osnovnoj opremi, sigurnosnom inovacijom koja predvia potencijalne opasnosti i pomaæe vozaËu prilikom koËenja. S izborom od Ëetiri individualno dizajnirana paketa opreme, B-klasa pobrinut Êe se da na cilj stignete sigurno i sa stilom. Zavoljet Êete je odmah. www.mercedes-benz.hr

EUROline d.o.o., glavni zastupnik Daimlera AG za Hrvatsku ZAGREB, EUROline, Kovinska 5, tel. 01/34 41 196 RIJEKA, EUROline, Fiorella La Guardie 6, tel. 051/213 757 SPLIT, AUTOline Dugopolje, Bani sjever, tel. 021/599 000 ZADAR, AUTOline, Jadranska cesta 84, tel. 023/494 000