broj 3 by Digitalni klik d.o.o.

1/64 OMOT ZA TIS (Converted)-11 12/15/09 11:59 AM Page 1 C

CY CMY

STRAST SRPANJ 2004 BROJ 3 MAGAZIN TVRTKE EUROline GLAVNOG ZASTUPNIKA DAIMLERCHRYSLER AG ZA HRVATSKU

Composite

Âťestitamo EUROlineovu Odjelu gospodarskih vozila i autobusa na tituli najuspjeĎ&#x20AC;nijeg prodajnog tima u zemljama DaimlerChrysler Overseasea

CY CMY

Mladen Kolossa, direktor veleprodaje gospodarskih vozila i autobusa

Âťestitamo EUROlineovu Odjelu gospodarskih vozila i autobusa na tituli najuspjeĎ&#x20AC;nijeg prodajnog tima u zemljama DaimlerChrysler Overseasea

CY CMY

Mladen Kolossa, direktor veleprodaje gospodarskih vozila i autobusa

STRAST KAZALO IzdavaË

EUROline d.o.o. Glavni zastupnik DaimlerChrysler AG za Hrvatsku Kovinska 5, Jankomir 10090 Zagreb

AKCIJE

ZAGREBA»KI SIMFONI»ARI

CHRYSLER NEWS

EUROline vratio sjaj TelaπÊici 6

Odanici plemenitih nota 30

Od HEMI-ja do Mille Miglia 50

MERCEDES-BENZ NEWS

Tel. 01/34 41 111 Faks: 01/ 34 41 197 www.euroline.hr

AMG V12 biturbo najbolji na svijetu 32

Glavna urednica Branislava MalviÊ

NOVI GRAND CHEROKEE

NOVA A-KLASA Redakcija Dijana ©utalo, Marko GnjidiÊ strast.urednistvo@euroline.hr

Lektura Irena DrpiÊ

Slijedite svoju zvijezdu 9

SMART FORFOUR

Velikan se vraÊa u ring 53

lady smart/smart JEEP NEWS Jeep od mora do Mjerila vrijednosti lady crtiÊa... 35 uæitka 56 SMART NEWS 14 U smartovu RAZGOVOR: –URO POPIJA», FINA svijetu PUTOPIS Strast u 40 Virtualno novËarskom putovanje carstvu Lijepom Naπom 18 (2. dio) KABRIOLETI

Odjel marketinga i prodaje oglasnog prostora Dario MateËiÊ, Angela Paleka strast.marketing@euroline.hr

Dinamika izlaæenja Ëetiri puta godiπnje

Oblikovanje i prijelom Robert Rebernak REBER design Zelenjak 64, Zagreb tel. 01/46 36 846 reber@reber.hr

Fotografija na naslovnici Mario Majcan

Tisak GIPA d.o.o. Magazinska 11, Zagreb Tel. 01/30 99 111 tiskara@gipa.hr

Naklada 10.000 primjeraka

EUROLINE TRUCK

CHRYSLER 300C

RACING TEAM

Silan i snaæan 43

EUROLINE NEWS

Hrvati brane Mercedesove boje 22 INTERVJU: JEAN ALESI

Ponosan pod trokrakom zvijezdom 25

4 / STRAST / SRPANJ 2004 /

PT CRUISER DEMO CAR

Laboratorij zvuka i slike 46 DODGE MAGNUM

Veliki kalibar 49

Nogometni turnir u PoreËu 60 KOLUMNA

Julijana MatanoviÊ: Trenutak u kojem poslije prelazi u nakon 62

UVODNIK

/I Ëvrsto se ufam da liËnost toliko bogatija biva/koliko viπe prima da bi vratila dalje

vjerena da se Ëitateljima magazina STRAST-PASSION

Piπe Branislava MALVIΔ glavna urednica STRASTI

smijem (zapravo mogu, moram) uvijek obraÊati strastvenopasionirano, opredijelila sam se u ovoj aktualnoj situaciji, umjesto konvencionalnog naslova, navesti tekstualno umne i izvrsne rijeËi jednoga naπeg velikog pjesnika. U takvu Vam duhovnom ozraËju priopÊavam da je EUROline s radoπÊu (strastveno-pasionirano), u uvjerenju kako valja neprestano primati i vraÊati dalje, pomogao da se hrvatskim strastvenim melomanima pruæi vrhunski uæitak - sveËanost belkantistiËkog

na Vannu, savrπenu zvijezdu hrvat-

pjevanja. Kaæu da su prekrasni æenski i muπki glasovi oËaravali

ske estrade, na Davora ©ukera za

svojom raskoπnom zvuËnoπÊu mnogobrojno sluπateljstvo

kojeg su strast i nogometna lopta

okupljeno na zagrebaËkoj ©alati, ispod oblaËnog i kiπnog

i probrani automobili, na Niku Pu-

umjesto (obeÊanog i æeljenog) zvjezdanog neba. Jedna se

liÊa, vozaËkog asa aseva, na knji-

velika zvijezda ipak pojavila (i izvrsno Ëula); znalci kaæu da je

æevnicu i vrsnu profesoricu Julijanu

juænokorejski bas-bariton briljantno, moÊno, uzorno otpjevao

MatanoviÊ koju smo ljubomorno

veliku ariju, kojom se oËajni Rigoletto obraÊa prokletoj rasi

prisvojili (i ne damo je…), na Draæena LadiÊa, kojemu je osim

dvorjana koji su mu oteli ljubljenu kÊer, i leprπavu, mangupski

nogometa i Mercedesa i golf velika strast, na naπe istinski

radosnu caratinu Figara.

vaæne prijatelje-suradnike kao πto su odvjetnik Davor Pliπo i

Ova posebna pohvala umijeÊu gosta iz dalekih azijskih

doktorica Verica ©tikovac (i njezina INTERMEDIKA), modna

prostora obavezuje da se istakne kako su svi glasovi odu-

kuÊa LINEA πto otmjeno odijeva naπe prelijepe hostese, te

πevljavali one koji su vrlo brojni doπli, unatoË nebu πto je

na sve one (ovdje neimenovane) koji su se u naπem krugu

prijetilo kiπom, uæivati u Ëarima operne glazbe. I radosnim

veÊ udomaÊili.

priznanjem valja spomenuti visoku kvalitetu svirke Simfonijskog orkestra Hrvatske televizije pod uzornim vodstvom

Da, mi bogatiji bivamo πto viπe primamo da bismo vratili dalje - sa straπÊu, s pasijom.

maestra ©uteja. I ovom prilikom æelim reÊi da postoje iskrene

U nemoguÊnosti da Vam darujem odlazak na veliku i

simpatije izmeu EUROlinea i vrijednih glazbenika. Prave

veliËanstvenu Mercedesovu svjetsku premijeru A-klase u

simpatije uvijek su obostrane.

Atenu, uzimam za Vas iz pjesniËke riznice Tina UjeviÊa ove

Prema asocijativnom “zakonu” u svijesti se sada javljaju sjeÊanja na ugledni ansambl LADO koji je na nezamjenjiv naËin uveliËao slavlje u povodu desete obljetnice EUROlinea,

skupocjene rijeËi: A πto bih jedino potomcima htio namrijeti u baπtinu - bila bi VEDRINA. Kristalna kocka vedrine. / STRAST / SRPANJ 2004 / 5

EUROline AKCIJE

EUROline vratio sjaj

TelaπÊici Dugi otok najveÊi je otok zadarskog arhipelaga, na pragu prekrasnih Kornata. Zapadna mu je obala strma i visoka, uz nju su brojni slikoviti otoËiÊi, dok su ostale obale poloæite uvalama i pjeπËanim æalima. Otok, koji obiluje krπkim poljima i spiljama, spominje joπ sredinom 10. stoljeÊa Konstantin Porfirogenet kao otok Pizuh, dok se u kasnijim dokumentima navodi kao Insula Tilagus. Naziv Veli otok zapisan je glagoljicom 1460. godine. Na otoËkim se vrhovima mogu vidjeti ostaci utvrenih ilirskih naselja te kameni grobni humci.

6 / STRAST / SRPANJ 2004 /

Na krajnjem se jugu otoka nalazi gotovo 10 kilometara duga uvala TelaπÊica, jedna od najveÊih i najljepπih na cijelom Jadranu. Taj park prirode razveden je u 25 manjih uvala i uvalica, s jugozapadnom obalom obraslom borovima, maslinama i smokvama. Posebitost TelaπÊice slano je jezero Mir, jedinstvene ljekovite vode koja je ljeti toplija od mora. Nedaleko od jezera nalaze se impresivne strme stijene koje se okomito uzdiæu iz mora Ëak do 166 metara u visinu, πtiteÊi zaljev od udara otvorenog mora. Uz Ëudesnu uvalu vezane su razliËite priËe i

legende, poput one o zakopanu blagu ili o neobiËnim prastanovnicima koji su imali pet roπËiÊa na glavi. Meutim, Ëovjek je unio nered i pomutnju Ëak i u ovu prirodnu ljepotu i sklad. Glomazno smeÊe, posebno automobilske olupine, gomilalo se godinama kao “spomenik” ljudskoga nemara i nebrige. Kosturi otpisanih, bivπih limenih ljubimaca prava su “πaka u oko”, ruglo koje baca sjenu ne samo na iskonsku divotu prirode, veÊ i na nas koji tu æivimo. Upravo zato, EUROline se meu prvima ukljuËio u akciju Ëasopisa Auto Blic i

Jedna od najljepπih jadranskih uvala oËiπÊena je od olupina i glomaznog otpada

poduzeÊa CIOS pod geslom “OËistimo Hrvatsku od auto olupina” i pod svoje okrilje uzeo upravo Dugi otok i prekrasnu TelaπÊicu. Brojne “posijane” olupine i dotrajala bijela tehnika koje su se nalazile svuda, pa na naπu sramotu Ëak i na oku turistima u samom srcu Parka prirode, zahvaljujuÊi pomoÊi EUROlinea zauvijek su uklonjene iz prirode koja je opet zasjala u svojoj punoj ljepoti. Dugi otok, osloboen mnoπtva olupina, danas “lakπe diπe”. Naravno, dio je akcije i dogovaranje preventive. Tako Êe se na Dugom otoku

formirati deponij i reciklaæno dvoriπte, udaljeno od TelaπÊice, te strogo voditi raËuna o tome da se dotrajala i otpisana vozila dopreme iskljuËivo na taj prostor. Meutim, vraÊanje sjaja TelaπÊici samo je jedna “dobivena bitka”. Mnogo se hrvatskih otoka veÊ godinama bori s istim problemima, a rat protiv otpada i olupina moæe se dobiti samo ako svaka odgovorna tvrtka da svoj obol u njihovu skupljanju i uniπtavanju. EUROline je svoj dio veÊ napravio, iako Êe i dalje sudjelovati u ovoj hvalevrijednoj akciji.

/ STRAST / SRPANJ 2004 / 7

Hypo (Converted)-17 12/15/09 12:36 PM Page 1 C

Composite

CY CMY

A-KLASA

Tim je stihovima Christina Aguilera “osvijetlila nebo” i otkrila novu Mercedesovu zvijezdu: A-klasu druge generacije. Mercedesova “beba” ponovno je roena, obavijena prekrasnim zvjezdanim plaπtem noÊnog neba iznad Egeja

Slijedite svoju

zvijezdu Sve poËinje od slova A. A je prvo slovo abecede. Najbolja ocjena u mnogim zemljama takoer je - A. Roba A-kvalitete, naravno, vrhunska je. A, kad smo veÊ kod poËetaka, ima li ljepπega od romantiËnog provoda pod zvijezdama? Moæda i ima, ali dodamo li tomu more, lagani povjetarac i dragu osobu, konkurencija je osjetno manja. No, iz takvog provoda zatim treba izvuÊi - vlastitu zvijezdu. Slijediti svoj, / STRAST / SRPANJ 2004 / 9

A-KLASA

vlastiti put, vlastitu “zvijezdu” tada prerasta romantiku i dobiva novo znaËenje. Postaje veza za cijeli æivot. Stoga ne Ëudi da je upravo s takvom idejom zasjala nova “zvjezdica” u velikom Mercedesovom sazvijeæu nova A-klasa. “Baby-Benz”, odnosno Mercedesova “beba” ponovno je roena. Javnosti je predstavljena kako i priliËi - na luksuznom brodu. Jer, tko bolje poznaje zvijezde i lakπe ih prati od pomoraca... Tko bolje od njih poznaje duga putovanja zaËinjena sjajnim i mirnim zvjezdanim noÊima, ali i tmurnim poskakivanjima na valovima kroz kiπna jutra. A, i opet to A, pred A-klasom svakako je jedno dugo putovanje u automobilsku buduÊnost. Ne iznenauje to πto su ovom novom “roenju” u Mercedesu pridali veliku vaænost. Iako su mnogi s nevjericom doËekali prvu A-klasu, neki uËinili i viπe od toga, maleni je mercedes opstao. I ne samo to. U rujnu proπle godine, unatoË svim konkurentima koji su se pojavili u meuvremenu, teretu godina i sliËnim træiπnim utezima

proizveden je i prodan milijunti primjerak. Razlog za slavlje? Dakako. Jer i tada se znalo da ovog ljeta stiæe nova mala zvijezda. Novu zvijezdu, novu A-klasu, doËekala je i dopratila ameriËka pop-ikona Christina Aguilera, pjesmom “Hello” Ëije note reflektiraju poruku “Slijedite vlastitu zvijezdu”. A upravo ta poruka moto je same A-klase i njezinih kupaca - ostani ono πto uistinu jesi, budi samopouzdan, znaj da si jedinstven i 10 / STRAST / SRPANJ 2004 /

ostani Ëvrsto uz vlastite ideale i viziju. Ukratko - slijedite vlastitu zvijezdu. Jer to je ono πto vas karakterno izdvaja iz mase. Baπ kao πto to pokazuje i Christina Aguilera. “Moja æivotna priËa svodi se na reËenicu - slijediti vlastitu zvijezdu. Mnoge sam lekcije morala nauËiti na teæi naËin. Meutim, jedna stvar koju sam svakako zapamtila je upravo

to koliko je vaæno slijediti vlastito srce, instinkte... To je lekcija zbog koje sam svakog dana sve bolja i bolja”, kaæe Aguilera za koju i upuÊeni dræe da uistinu æivi i svakog dana udiπe tu filozofiju istinski slijedeÊi svoju zvijezdu. Tako je i s A-klasom te s onima koji su povjerenje poklonili A-klasi, njezinim kupcima. I ponovno ispoËetka. Dakle, od A. Osnov-

na je filozofija iza ovog automobila ostala ista. Biti praktiËan pratitelj kroz æivot, automobil koji uljepπava odlazak u kupnju, ali i na posao. Auto koji Êe se pretvoriti toËno u ono πto vam treba u danom trenutku. VeÊ je prethodna generacija pokazala da je to moguÊe. ZahvaljujuÊi jedinstvenoj “sendviË” konstrukciji, auto je iznutra prostraniji nego izvana, a poloæaj za upravljaËem viπi te vozaËu daje bolju preglednost. Novi je model od prethodnika duæi za 23 centimetra, ali je i dalje sa svojih 383 cm u kategoriji do Ëetiri metra. Dakle i dalje ostaje kompaktan i po-

godan za gradske prilike - iznutra prostran, udoban i luksuzan kako i priliËi jednom vozilu iz Mercedesova programa. Zbog toga je i nova A-klasa rjeπenje za svaku priliku. Ova nova generacija, koja na træiπte stiæe nakon punih sedam godina od promocije prethodne verzije, jedinstvena je i po tome πto donosi i izvedbu s trojim vratima. I na taj naËin Mercedes joπ jednom πiri ponudu i obraÊa se novim kupcima. Peterovratna izvedba usmjerena je modernim obiteljskim ljudima, onima koji imaju djecu i potrebu za praktiËnim vozilom πto se u trenu pretvara toËno u ono πto im tog trenutka treba bilo da je rijeË o prijevozu tereta ili o obiteljskom izletu. Izvedba s trojim vratima okrenuta je pak sasvim drugoj kategoriji kupaca. I dalje mlaim ljudima, ali preteæno samcima ili parovima bez djece koji imaju aktivan æivotni

stil i vole praktiËna vozila sportskog πtiha. Zgodan detalj koji Êe se svidjeti svim kupcima jest i novi Easy-Vario-Plus sustav preklapanja straænjih sjedala uz pomoÊ kojega se ionako prostrani prtljaænik obujma 435 litara (u samom vrhu u klasi) moæe poveÊati do Ëak 1995 litara (kad se straænja sjedala te suvozaËevo u potpunosti izvade). U tom je sluËaju duljina utovarnog prostora gotovo nevjerojatnih 2,75 metara! Uzmemo li u obzir da je cijeli auto dugaËak 3,83 metra podatak je joπ fascinantniji. Nova generacija, dakako, donosi i nove adute, a u Mercedesu tvrde kako je nova paleta motora svakako jedna od jaËih strana. U ponudi Êe se naÊi Ëak sedam novih ËetverocilindriËnih agregata od Ëega su tri novorazvijena CDI turbodizela s izravnim ubrizgavanjem te potpuno novi turbobenzinac s Ëak 193 KS. U odnosu na prethodnu seriju, snaga benzinskih i dizel motora nove A-klase poveÊana je Ëak 38 posto, a okretni je moment bolji i do 46 posto. Povrh toga, svi / STRAST / SRPANJ 2004 / 11

A-KLASA

ËetverocilindriËni agregati udovoljavaju strogim EU4 normama o ispuhu, a filtar Ëestica dostupan je na zahtjev kupca za sve dizelske motore. UnatoË boljim performansama, potroπnja goriva benzinskih motora znatno je niæa nego prije. ©to kaæete? Ah, da. Ocjena je A. No, i to je tek poËetak. Baπ kao i A-klasa. Jer, motori su ujedno i dio novorazvijenog, inteligentnog sigurnosnog koncepta. ZahvaljujuÊi jedinstvenom dizajnu koji omoguÊuje ugradnju pod kutom od maksimalno 59 stupnjeva iza prednje osovine, motor Ëini vaæan dio sigurnosnog sustava u sluËaju ozbiljnijih Ëeonih sudara. Tada motor otklizi nadolje i unatrag ispod putniËkog prostora omoguÊavajuÊi maksimalnu zaπtitu onima koji su se odluËili “slijediti vlastitu zvijezdu”. Pa makar i tako malenu. Tri nova dizelaπa rasporedila su se od 82 do 140 KS, a u odnosu na prethodne mo12 / STRAST / SRPANJ 2004 /

dele glavne su razlike poveÊanje radnog obujma s 1,7 na 1,9 litara, zatim poveÊanje pritiska ubrizgavanja te druga generacija common-rail sustava koji ima dvostruko pilot ubrizgavanje za bolje sagorijevanje te mirniji i tiπi rad. Dakako, “usputna posljedica” jesu i veÊa snaga te veÊi okretni moment. UnatoË veÊoj snazi i boljim performansama, potroπnja dizel ergele nove A-klase na istoj je, i to priliËno niskoj razini. Top-model ove generacije je A 200 TURBO. RijeË je o automobilu koji spaja praktiËno i sportsko. Auto pokreÊe 1,9 litreni motor sa 193 KS, πto zapravo znaËi nevjerojatan odnos od gotovo 100 KS iz 1000 ccm radnog obujma. Maksimalni okretni moment

od 280 Nm, pak, konstantan je veÊ od 1800 pa sve do 4850 okretaja u minuti. Novosti, dakako, ima joπ. Ali do rujna, kad Êe se nova A-klasa naÊi u prodaji putem ovlaπtene DaimlerChryslerove mreæe, joπ ima dovoljno vremena da vam ih prenesemo. Do tada, slijedite vlastitu zvijezdu jer od rujna slijedit Êete neodoljivu malenu zvjezdicu smjeπtenu na “nosu” A-klase...

Sigurnost na visini Prilikom razvoja A-klase Mercedes je, kao jedan od rijetkih proizvoaËa koji to Ëine, radio i crash testove automobila s automobilom. U ovom sluËaju A-klase s veÊim limuzinama iz svog programa. Na

taj se naËin i malim automobilima jamËi veÊa sigurnost, a testovi s A-klasom pokazali su da putnici u malom mercedesu uæivaju u vrlo uËinkovitoj zaπtiti u sluËaju sudara. Patentirani sigurnosni koncept koji omoguÊava motoru i mjenjaËu da kliznu ispod vozila u sluËaju Ëeonog sudara, umjesto da ulijeÊu u putniËki prostor, pokazao se vrlo djelotvornim i u sudarima s veÊim automobilima. “SendviË” koncept poka-

zao je prednosti i u boËnim udarcima buduÊi da putnici sjede viπe nego u “obiËnim” automobilima. Dakako, tu su joπ i prilagodljivi viπestupanjski prednji zraËni jastuci koji se aktiviraju na razliËit naËin ovisno o ozbiljnosti sudara te novorazvijeni boËni zraËni jastuci za zaπtitu glave i prsnog koπa. Zbog svega toga, u Mercedesu oËekuju da Êe otprilike u proljeÊe 2005. nova A-klasa dobiti iznimno visoku ocjenu organizacije Euro NCAP.

/ STRAST / SRPANJ 2004 / 13

KABRIOLETI

Slova πto oznaËuju dvije glavne karakteristike Mercedesovih kabrioleta, “sportski” i “lagan”, veÊ su pola stoljeÊa oznaka koja oduπevljava vozaËke entuzijaste πirom svijeta

Mjerila Legende nastaju na najrazliËitije naËine, pa Ëak i potpuno sluËajno. Tako je i s Mercedesovom serijom SL, automobilom koji veÊ pola stoljeÊa oduπevljava cijeli svijet. Austrijanac Maxie Hoffman bio je vrlo sposoban prodavaË Mercedesa u SAD-u. Htio je poπto-poto kapitalizirati pobjede u Formuli 1. Bilo je to vrijeme s poËetka 50-ih godina kada se πtutgartska marka, nakon dvaju desetljeÊa neaktivnosti, odluËila vratiti u “veliki cirkus”. Pod vodstvom slavnog Alfreda Neubauera Mercedesova je momËad osvojila dva naslova prvaka svijeta, a Amerikanci su poludjeli za tim automobilom. Hoffman je preklinjao upravo Daimlera Benza da stvori cestovnu verziju trkaËa, naglasivπi svoju æelju i izravnom narudæbom: 1000 komada. Na sreÊu, “vapaj” je prodavaËa sasluπan i na salonu automobila u New Yorku 14 / STRAST / SRPANJ 2004 /

uæitka vrijednosti

6. veljaËe 1954. rodila se legenda. »ak dvije: cestovna verzija modela 300 SL i njegov “manji brat” s oznakama 190 SL. Model 300 SL predstavljen je kao kupe s vratima popularna naziva “gullwing” ili galebova krila. Tri godine poslije, u oæujku 1957. izlazi roadster s moguÊnoπÊu dokupa tvrdoga krova. Prvi je SL bio zaista ispred svoga vremena. Okvir je naËinjen od ruËno varenih cijevi - konstrukcija koja se tada rabila samo u zrakoplovnoj industriji, na koju se uËvrπÊivala aluminijska karoserija. Motor je razvijao 215 KS ili specifiËnu snagu od 71,5 KS po litri obujma. To je rezultat respektabilan i za danaπnje motore, a valja napomenuti kako je motor bio opremljen i tada jedinstvenim direktnim ubrizgavanjem goriva. Motor se vrtio na Ëak 6000 okretaja u minuti, a njegova se kvaliteta ispitivala intenzivnim testo-

vima na ispitnom stolu. Godine 1961. automobil je dobio i disk-koËnice na svim kotaËima. Kako bilo, ostaje zapamÊena izjava konstruktora automobila dr. Rudolfa Uhlenhauta, koji je rekao: “SL je sportski automobil s velikim naglaskom na sport!” Za drugu generaciju modela viπe nije bila potrebna inicijativa trgovaca. Godine 1958. poËeo je posao na razvoju nasljednika 300 SL-a, a πef razvoja dr. Fritz Nallinger dobio je instrukcije kako novi SL mora biti prostraniji i udobniji, ali i dalje vrhunski sportski automobil. Posao je bio zgotovljen na vrijeme za æenevski salon 1963. 230 SL bio je izvrstan proizvod prepun tehniËkih noviteta. Primjerice, bio je to prvi sportski automobil sa sigurnosnim zonama “guævanja” karoserije sprijeda i straga, a imao je platneni krov koji se jednostavno otvarao, odnosno zatvarao. Takoer, bio je i prvi europski sportski automobil koji je, uz doplatu, nudio i automatski mjenjaË. InaËe, u tom je modelu radio πesterocilindriËni agregat sa 150 KS, dok

SL iz 1954.

SL iz 1963.

SL 70-ih

SL iz 1989.

SL iz 2001.

/ STRAST / SRPANJ 2004 / 15

KABRIOLETI

su u sljedeÊim godinama lansirani i snaæniji modeli: 250 SL veÊeg obujma i iste snage, a konaËno i prestiæni 280 SL sa 170 KS. Sedamdesete godina donijele su i treÊu generaciju SL-a. U skladu s vremenom, bio je to robustan model obilno ukraπen kromiranim detaljima te upotpunjen inovativnim

detaljima kao πto su sigurnosna karoserija i komandna ploËa presvuËena PVC pjenom. Bio je to veÊ u potpunosti moderan automobil s izborom od πest motora snage izmeu 177 i 245 KS. Elitna je verzija bio 560 SL. Taj je automobil ubrzo postigao kultni status. Ugledu su pogodovala i poboljπanja tijekom godina poput serijske ugradnje ABS-a veÊ 1980. godine, a dvije godina poslije i prvog zraËnog jastuka.

Inovativna tehnologija, snaæni motori i izvanredan dizajn veÊ su pola stoljeÊa odlika modela SL

16 / STRAST / SRPANJ 2004 /

Godine 1989. lansirana je Ëetvrta generacija SL-a, djelo dizajnera Bruna Sacca. Taj se SL diËio prvim automatiziranim krovom i “antirollbarom”, koji se aktivirao senzorski i u sluËaju opasnosti od prevrtanja podizao za svega 0,3 sekunde. Prvi je put krov u potpunosti automatiziran i spuπtao se, odnosno podizao, jednostavnim pritiskom na gumb i to u svega 15 sekundi. Izabrati se moglo izmeu devet motora, ukljuËujuÊi i V12 s 394 KS u modelu 600 SL. Dok je SL Ëetvrte generacije bio negdje na pola æivotnog puta, dogodila se joπ jedna vaæna stvar: predstavljen je model SLK, svojevrsni “mlai brat” SL-a koji se isticao genijalnim rjeπenjem naziva “Variodach”. Sklopivi je metalni krov ovaj model uËinio ravnopravnim s kabrioletom i kupeom, a sportski karakter dokazala je ponuda motora u kojoj je kraljevsko mjesto dræala AMG verzija s 354 KS. Napokon, peta je generacija predstavljena 2001. godine. Za sada je to kulminacija predivne priËe o Mercedesovu kabrioletu visoke klase. Inovativna tehnologija, snaæni motori (ukljuËujuÊi V12 s okruglo 500 KS) i izvanredan dizajn odlika su i najnovijeg SL-a koji i nakon pola stoljeÊa dostojno nastavlja slavnu proπlost ovoga Mercedesovog modela.

VIP (Converted)-22 12/15/09 12:40 PM Page 1 C

Composite

CY CMY

RAZGOVOR: –URO POPIJA», PREDSJEDNIK UPRAVE FINA-e

STRAST u novËarskom carstvu I dræavne tvrtke mogu biti uspjeπne, a ne na teret dræavnom proraËunu. Iako takvih nema baπ previπe, jedna je od njih Fina. Tvrtka za koju su mnogi dræali da Êe reformom platnog sustava u Hrvatskoj jednostavno odumrijeti, odnosno nestati, zadræala je svih 5100 zaposlenih i ostvarila dobit kako u poslovnoj 2002. tako i u 2003. godini. U razgovoru za STRAST, –uro PopijaË, predsjednik Uprave dræavne Financijske agencije, koji je viπe od 20 godina proveo u tvrtki koju sada vodi, pojaπnjava uspjehe Fine u proπle dvije godine i upozorava na nuænost nastavka njezine preobrazbe. Umjesto prihoda od monopolne djelatnosti obavljanja platnog prometa, Fina danas ostvaruje dobit (8,8 milijuna eura 2002. te 18,4 milijuna eura lani) prodajom svojih proizvoda i usluga na træiπtu. • Mnogi su procjenjivali da Êe se s preseljenjem platnog prometa na banke ZAP, odnosno danaπnja Fina jednostavno raspasti. Meutim, to se nije dogodilo... - Borba za opstanak, osobito izraæena u prvoj godini kada smo uistinu bili u vrlo nezavidnoj situaciji, jer je zakonom jednoj novoroenoj kompaniji na naπem træiπtu nametnuto da se odmah optereti svim pravima 18 / STRAST / SRPANJ 2004 /

i obvezama bivπega sustava, je iza nas. Tvrtka je roena, ali osim deklarativne zakonske pozicije, koja je rekla πto bi mogla raditi, oduzet joj je temeljni biznis πto ga je njezina prethodnica radila viπe od 40 godina. KljuËna je bila procjena jesu li svi ti ljudi, resursi i sve πto je tvrtka naslijedila uistinu “omËa oko vrata” ili ih treba promiπljati kao intelektualni kapital kojim se moæe krenuti u bitku i osvajanje træiπta. Ponajprije zahvaljujuÊi sposobnosti, znanju i oËuvanju tih najvrednijih resursa koji su imali πto ponuditi træiπtu, tvrtka je krenula u bitku i preæivjela. Kad gledamo rezultate proπle godine, iako je neusporediv status i naËin funkcioniranja, Fina je ostvarila najveÊi i najbolji poslovni rezultat u potpuno otvorenom træiπnom okruæenju. S pozicije dugogodiπnjeg monopolista u najveÊem dijelu obavljanja svojih funkcija i prikupljanja prihoda, preko noÊi se potpuno okrenula i situacija i prilika, kao i naËin na koji Fina ostvaruje sredstva za æivotni opstanak i razvoj. Imali smo rijetku sreÊu da smo, unatoË svim pritiscima, uspjeli saËuvati punu zaposlenost. Tako u protekle dvije i pol godine, koliko djelujemo na otvorenom træiπtu nudeÊi svoje proizvode i usluge, nitko nije dobio otkaz.

• ©to je bilo nuæno za uspjeπan i brz prijelaz prema træiπnom poslovanju? - Strategiju smo dugo stvarali joπ u ZAPu. U cijelom razdoblju tranzicije razmiπljali smo o tome kakvo nam je okruæenje u Hrvatskoj, ali i na koji naËin funkcioniraju i sliËne institucije izvan zemlje. Ono πto smo namjeravali uËiniti, pokazalo se potpuno kompatibilnim sa sustavom. I uspjeli smo u tome jer smo obuhvatili træiπte plaÊevnih servisa, koje je potpuno drukËije nego u vrijeme ZAP-a, iako na prvi pogled moæe izgledati isto. »injenica je da smo danas u

on-lineu s tridesetak banaka i da funkcioniramo kao distributivna mreæa poslovnih banaka u odreenim poslovima. • ©to sve Ëini prihodovni temelj Fine? - UËinili smo znaËajne unutraπnje transformacije, prepoznali kljuËne poslovne cjeline i korisnike i tako se Fina unutar sustava i transformira. Organizirani smo u Ëetiri poslovna sektora, a njihova je transformacija kontinuirana, dinamiËna i stalna. Prirodno je da se vrlo Ëesto dogaaju promjene. Kroz sektor za poslovne banke, sektor za dræavu, logistiËki sektor za gotovinu i sektor za ostale komercijalne usluge, provodimo poslovne ciljeve i ostvarujemo prihod. ©to se tiËe znaËaja prihoda, sektor servisa za banke ostvaruje izmeu 50 - 60 posto prihoda, πto ne znaËi da je to jedina usluga koja se pruæa bankama. Banke se koriste i drugim dijelovima sustava, ali to su drugi biznisi. Naπi poslovi koji se odvijaju kao servis dræavi, sudjeluju oko 10 do 12 posto u ukupnim prihodima. Ostatak prihoda Ëine klirinπki sustav koji funkcionira za bankovnu industriju, registri i najpropulzivniji poslovi s gotovinom. Jedan dio prihoda pripada i onomu dijelu

Proπavπi u 20 godina iste tvrtke koja je poslovala pod trima razliËitim nazivima gotovo sve, –uro PopijaË za STRAST govori o restrukturiranju jednoga dræavnog poduzeÊa u træiπno orijentiranu tvrtku u dræavnom vlasniπtvu. RijeË je o Fini. Da, upravo o tvrtki nasljednici nekadaπnjeg SDK, odnosno ZAP-a. Tvrtki koja nas dotiËe na viπe naËina nego πto bismo i pomislili...

trgovaËke mreæe koja se koristi servisima Fine u transportima i u obradi novca. • Transport je novca i poveznica s EUROlineom. Kako je doπlo do suradnje i jeste li zadovoljni? Dakako, kao i sve, mijenjale su se i operacije u procesima manipulacije gotovinom. S obzirom na dugu povijest koju je i ZAP imao u tom segmentu, vjerovali smo da, uz neizbjeænu prilagodbu poslovnom okruæenju, i u tom dijelu imamo πto ponuditi træiπtu. Taj je dio naime bio priliËno slabo pokriven. Do preobrazbe u Finu mi smo relativno skromno / STRAST / SRPANJ 2004 / 19

RAZGOVOR: –URO POPIJA», PREDSJEDNIK UPRAVE FINA-e

poslovali kada je rijeË o transportima novca. Radili smo viπe ili manje za vlastite potrebe i to vlastitim, relativno skromnim voznim parkom, odnosno koriπtenjem usluga vanjskih sigurnosnih tvrtki. No kako je analiza træiπta pokazala, postojala je velika moguÊnost da se Fina ozbiljno ukljuËi u taj veliki i prazni segment za πto smo se morali i bolje pripremiti i opremiti. Tako smo krenuli u proces procjene tehnologije, vozila i opreme, a nakon toga i nabave svega πto nam je bilo potrebno da se vrhunskom kvalitetom usluge moæemo nametnuti træiπtu. U prvome redu, bilo nam je u interesu vidjeti πto se na europskom træiπtu uopÊe nudi, a da zadovoljava visoke kriterije koji su postavljeni za osnovu vozila, nadgradnju, blindiranje, opremu za praÊenje pozicije... ProcjenjujuÊi potrebe od gradskih voænji do voænji πirom Hrvatske te eventualnih prijevoza i izvan granica doπli smo i do konkretnih zakljuËaka. Nakon razgovora s tvrtkom koja se bavi nadgradnjom, odnosno blindiranjem i ugradnjom posebne opreme 20 / STRAST / SRPANJ 2004 /

doπli smo do zakljuËka da bi Mercedesov program, odnosno Sprinter 416 uz njihovu nadgradnju bilo najkvalitetnije rjeπenje. Danas imamo 38 tih vozila za prijevoz novca, koja su opremljena i suvremenom tehnologijom za praÊenje procesa te za satelitsko praÊenje pozicije; razvijen je i nadzorni centar u kojem moæemo svakog trenutka pratiti πto se dogaa u svakom pojedinom vozilu te gdje se toËno vozilo nalazi. Danas dræimo otprilike 70 posto toga træiπnog segmenta i u tom smislu vjerujemo da Êemo nastaviti i dalje raditi i suraivati s EUROlineom. Naime, suradnja je bila viπe nego dobra, a EUROline je bio i jamstvo da Êe sve biti onako kako je dogovoreno i to u vezi s rokovima, dogovorenim cijenama, uvjetima... Mi smo dobili vozni park koji je definitivno jedan od najjaËih u regiji, ali i u europskim razmjerima za dimenziju posla primjerenu hrvatskim prilikama. • Malo se o tome priËa, ali i mirovinska reforma usko je povezana s Finom? - Novi zakon o platnom prometu pro-

mijenio je naËin funkcioniranja platnog sustava zemlje. Tako su Finu u njezinoj prvoj godini æivota zatekle dvije velike reforme u financijskom sustavu zemlje - reforma platnog prometa i mirovinska reforma, odnosno uvoenje II. stupa mirovinskog sustava. Bez Fine bi obje reforme u najmanju ruku bile provedene mnogo teæe i riziËnije, moæda ih Ëak ne bi ni bilo. Nigdje se i nikad u naπoj okolini i u naπem financijskom sustavu nije dogodila tako velika promjena naËina funkcioniranja financijskog sustava, a da zapravo nitko, ni jednoga dana nije osjetio da se bilo πto dogaa, a kamoli da se dogaaju tako dramatiËne i krupne promjene. Iako u surad-

nji s poslovnim bankama i Hrvatskom narodnom bankom, koja je bila nositelj i regulatorni pokrovitelj reforme, Fina je omoguÊila bezbolno provoenje reforme. Svatko je doæivio reformu na svoj naËin, ali Ëinjenica je da je platni promet prenesen na banke i da on danas kao takav æivi, a mi smo iskoristili svoje resurse i prodali bankama odreeni dio svojih servisa. No, gotovo se istodobno odvijala implementacija mirovinske reforme. Sve aktivnosti koje su znaËajne u mirovinskoj reformi - stvaranje baze, osiguravanje infrastrukture, upis osiguranika, kreiranje tehnologije financijskih transakcija, platitelji i obveznici mirovinskih fondova, upis osiguranika obavljeni su s domaÊom pameÊu, Fina u suradnji s Regosom i Hagenom. Ipak, vaæno je reÊi da je FINA odradila najveÊi dio tehniËke pripreme, organizacije i implementacije Ëitavog sustava, odnosno njegove operacionalizacije. • Vlada je s Finom potpisala ugovor o informatizaciji tijela dræavne uprave... - Fina je dragocjen resurs u tehnoloπkom, organizacijskom i kadrovskom smislu. Naπa je kljuËna prednost ta πto slijedimo tehnoloπki razvoj i investiramo u kadar koji

je nositelj tehnoloπkog razvoja. To je temeljno naËelo naπe poslovne filozofije, a istodobno i jedina πansa da se borimo na træiπtu. Sve vrijeme pokuπavamo reÊi dræavi da je ona vlasnik dragocjene infrastrukture kojom se mora viπe koristiti i usto razumjeti kakav resurs posjeduje. Kao πto veÊina naπih susjeda veÊ Ëini, tako i naπa Vlada u razvoju svojih tehnologija, u podizanju tehnoloπke osnove u tijelima dræavne uprave, mora organizirati sliËan sustav koji Êe u njezino ime obavljati taj posao - od organizacije do tehnologije, od implementacije do same operacionalizacije. Spomenuta mirovinska reforma pripremana je i provedena, u tehnoloπkom smislu, prema tom modelu, a i drugi servisi koje radimo prema dræavi obavljaju se na isti naËin. Sve dræave to Ëine, imaju u svom vlasniπtvu IT infrastrukturu koja racionalnim i efikasnim mehanizmima pokriva tehnoloπke zahtjeve tijela dræavne uprave. Informatizacija zasigurno nije kupnja raËunala. Mi danas imamo najjaËu informatiËku infrastrukturu u dræavi, ali informatika sama za sebe ne znaËi niπta. Ona mora biti u funkciji, odnosno obavljati konkretan posao i tek tada moæemo reÊi da je neki proces

informatiziran. • Fina je takoer lider na træiπtu servisa za gotovi novac... Danas smo u vrlo velikom tehnoloπkom iskoraku u zaokruæivanju cjelokupnog procesa, obrade i sortiranja, trezoriranja i distribucije gotovog novca. Osim toga imamo najbolju infrastrukturu za pokrivanje tih poslova, πto je prirodno jer smo Ëetrdeset godina to radili. Moæe se oËekivati da Êe Fina pokuπati i dalje ostati lider u tom dijelu posla. Kao πto sam spomenuo, naπa vozila za siguran prijevoz gotovine i drugih vrijednosnica danas mogu bez ikakvih problema voziti po cijeloj Europi jer udovoljavaju i najzahtjevnijim sigurnosnim standardima EUa. I na taj se naËin pripremamo za potpuno otvoreno træiπte i ulazak Hrvatske na jedinstveno europsko træiπte, za πto smo praktiËno veÊ i danas spremni.

/ STRAST / SRPANJ 2004 / 21

EUROLINE TRUCK RACING TEAM

Prvi put u povijesti Hrvatska ima vlastitu trkaÊu momËad EUROline Truck Racing Team

Hrvati brane

Najbolje ideje nastaju sluËajno: radi okolnosti, prijateljstva, Ëak i prkosa. Takva je priËa i s EUROline Truck Racing Teamom. Sve je zapoËelo iskrenim prijateljstvom izmeu Nike PuliÊa i EUROlinea. Stoga ne Ëudi kako se ubrzo poËelo razmiπljati na koji naËin pomoÊi najboljem hrvatskom automobilistu, koji u svojoj vitrini ima i prestiæne naslove prvaka Europe na brdskim stazama, da nastavi svoju uspjeπnu karijeru u nekoj elitnoj disciplini dostojnoj njegova ugleda.

22 / STRAST / SRPANJ 2004 /

Kao logiËno rjeπenje istaknulo se Europsko prvenstvo trkaÊih kamiona. Poznato je, naime, kako je PuliÊ prije svojih sportskih uspjeha “kruh svagdaπnji” zaraivao upravo kao vozaË kamiona i autobusa. S druge strane, Mercedes ima sjajne rezultate na utrkama kamiona i Ëinio se to kao savrπen spoj. Naæalost, put do ostvarenja nije bio jednostavan. Najprije su se iz serije povukle sve tvorniËke momËadi, pa tako i Mercedes, te je propao prvi pokuπaj lansiranja PuliÊa u

svijet “kamiondæija”. Zatim, za “leteÊeg Konavljanina” nije se uspjelo naÊi mjesto ni u nekoj privatnoj momËadi. Proπle su tako gotovo tri godine sve dok vlasnik EUROlinea Braco RadovanoviÊ nije odluËio uzeti stvar u svoje ruke. Svjestan kako je najbolje biti sam “kovaË svoje sreÊe” odluËio je osnovati hrvatsku momËad; veÊ nakon nekoliko mjeseci ideja je postala stvarnost. Doslovno je ni iz Ëega osnovan EUROline Truck Racing Team. Nabavilo se sve: od

transportnog kamiona i prikolice do svih potrebnih alata i rezervnih dijelova. Naravno, glavna je zvijezda 1000 “konja” snaæni trkaÊi kamion koji, doduπe, joπ nije vrhunski pripremljen, ali je idealan za sezonu uËenja - kako Nike PuliÊa tako i kompletne momËadi. Ono posebno vrijedno jest to πto su sastavni dio momËadi i hrvatski struËnjaci: mjesto tehniËkog πefa pripalo je inæ. Zlatku KvoËiÊu, legendarnom “mehaniku” iz Ëijih je radionica

izaπla i legendarna Lancia Delta Croatia, reliautomobil koji se svojim karakteristikama mogao mjeriti s tvorniËkim automobilima i kojim je Niko PuliÊ vladao stazama Hrvatske i Europe. Prvi Êe nastup Niko PuliÊ i momËad imati poËetkom srpnja na slavnoj stazi Nurburgring, gdje utrku veÊ tradicionalno pohodi Ëak 200 tisuÊa frenetiËnih navijaËa. Bit Êe to pravo “vatreno krπtenje” u kojem Êe se

vidjeti potencijali vozaËa i vozila, ali i stjecati dragocjeno iskustvo. Naravno, sve u cilju da se veÊ sljedeÊe sezone krene u otvorenu borbu s najmoÊnijim momËadima poput tvorniËke momËadi MAN-a ili Volva. ZnajuÊi organizacijske sposobnosti vlasnika momËadi, inæenjersku genijalnost inæ. KvoËiÊa i vozaËku virtuoznost Nike PuliÊa ne trebamo sumnjati kako Êe nam iz Europe dolaziti sjajne vijesti.

Mercedesove boje TEHNI»KI PODACI Motor: 6 cilindara, turbopunjaË, tip OM457 Obujam:12.000 ccm Snaga:1000 KS MjenjaË: Mercedesov ruËni s 8 stupnjeva prijenosa KoËnice: diskovi hlaeni vodom promjera 430 mm Masa: 5800 kg Spremnik goriva: 88 litara PERFORMANSE Ubrzanje od 0 do 100 km/h: 5,5 sekundi NajveÊa brzina: 160 km/h elektronski ograniËena / STRAST / SRPANJ 2004 / 23

Mobil (Converted)-19 12/15/09 12:38 PM Page 1 C

Composite

CY CMY

Strast vam donosi ekskluzivni intervju s najpopularnijim DTM pilotom danaπnjice

Jean Alesi Ponosan pod trokrakom zvijezdom Nema dvojbe kako je Jean Alesi najpopularniji vozaË njemaËkog prvenstva turistiËkih automobila DTM. Ne samo zbog Ëinjenice πto je jedan od legendarnih pilota Formule 1 koji je u “velikom cirkusu” proveo punih 13 sezona, od Ëega pet u Ferrariju, veÊ i zbog atraktivnog i beskompromisnog stila voænje u kojoj nema previπe taktiziranja, πto publika voli i cijeni. S 40-godiπnjim Francuzom razgovarali smo u paddocku utrke na talijanskoj stazi Adria. Elokventan i pristupaËan, idealan je sugovornik. / STRAST / SRPANJ 2004 / 25

INTERVJU

DTM - buduÊnost utrkivanja Povijest njemaËkog prvenstva turistiËkih automobila (Deutsche Tourenwagen Meisterschaft ili DTM) duga je toËno 20 godina, s Mercedesom kao najuspjeπnijom markom. Naime, njihovi su automobili osvojili Ëak 115 pobjeda, dok je BMW drugi s 49, a Alfa treÊa s 41 pobjedom. Iako zamiπljena kao elitna disciplina utrkivanja turistiËkih automobila u NjemaËkoj, serija je uvijek bila vrlo popularna πirom Europe. UnatoË tome, prvi pokuπaj internacionalizacije (osnivanjem serije

ITC - International Touring-car Championship) neslavno je propao. Nakon zlatnog razdoblja DTM-a i Mercedesa potkraj 80-ih pa do sredine 90-ih godina, pod bremenom velikih troπkova kompletna se serija 1996. ugasila. Ipak, 2000. godine zapoËeo je “novi” DTM i ubrzo postao iznimno popularan. Kako se ne bi ponovila pogreπka bujanja troπkova, donesen je posebni tehniËki pravilnik. Tako motor mora izdræati kompletnu sezonu, svi automobili imaju iste karbonske

koËnice tvrtke AP, aerodinamiËki dodaci moraju biti isti cijele godine, a identiËne su i gume Dunlop Sport Maxx. U sezoni koja se sastoji od 10 utrka (po jedna u Portugalu, Italiji, Nizozemskoj i »eπkoj, ostale u NjemaËkoj) nastupa 21 vozaË i 10 momËadi. Od proizvoaËa, osim Mercedesa koji nastupa s C i CLK-klasom, sudjeluje i Audi s modelom A4 te Opel s Vectrom.

STRAST: Kakav je osjeÊaj voziti automobil s trokrakom zvijezdom? OsjeÊate li ponos πto ste dio dugogodiπnje tradicije Mercedesa u automobilskom sportu? ALESI: Naravno, jer biti dio takve organizacije san je svakog trkaËa. Bez obzira na to o kojoj se disciplini radi, Mercedes nikada niπta ne prepuπta sluËaju i svaki detalj dovodi do savrπenstva. Naravno, biti u Mercedesovoj momËadi velika je odgovornost jer dovoljno su dobri samo najbolji rezultati. STRAST: Imate novi automobil, u novoj ste momËadi... ALESI: Tako je... i moram priznati kako imam najbolji moguÊi materijal i najsposobnije ljude iza sebe. Iako ove sezone osobito

nisam imao sreÊe, osjeÊam se sposobnim za najbolje rezultate, a oni Êe zasigurno doÊi. MomËad AMG daleko je najbolja u cijelom DTM-u - neπto poput Ferrarija u Formuli 1. STRAST: Zaista, kako objaπnjavate Ferrarijevu dominaciju ove sezone? ALESI: Za uspjeh u Formuli 1 neophodno je istodobno briljirati doslovno u svim segmentima: inæenjerskom, konstruktorskom, organizacijskom, vozaËkom... Ferrari permanentno gradi svoju organizaciju gotovo cijelo desetljeÊe, s vrlo sposobnim ljudima koji su zajedno veÊ punih osam godina, i tada uspjeh ne moæe izostati. Ipak, to ne znaËi da i drugi nisu sposobni svoju organizaciju podignuti na takvu razinu. STRAST: Nedostaje li vam Formula 1?

ALESI: Ponekad da, jer tamo joπ imam mnogo dobrih prijatelja. Usto, vozeÊi Formulu 1 doæivio sam pregrπt zadovoljstva. Ipak, ove Êu godine navrπiti 40 godina i svjestan sam da to nisu godine u kojima se moæe biti konkurentan u Formuli 1. S druge strane, DTM je jednako konkurentna serija u kojoj je utrkivanje sjajno i ovdje sam presretan. STRAST: Karijeru ste zavrπili u momËadi Prost koja je bila zamiπljena kao u potpunosti nacionalna francuska momËad: πasija, motor, gume, vozaË, sponzori... Moæe li takav koncept uspjeti? ALESI: Teπko. Primjerice, Ëak ni francuski vozaËi ne bi Renault uËinili nacionalnom momËadi jer sjediπte je Renaultove F1 u Engleskoj, sponzori su iz Japana, inæenjerska

26 / STRAST / SRPANJ 2004 /

je postava internacionalna... Jedina momËad koja se moæe nazvati “nacionalnom” je Ferrari, ali i tamo veliki peËat ostavljaju ljudi koji nisu Talijani: Schumacher, Todt, Brawn... STRAST: Kako komentirate zamjerke o premalo atraktivnosti u Formuli 1, odnosno predloæene promjene pravila? ALESI: OËigledno je kako se neπto mora promijeniti, ali nisam pristaπa promjena koje bi Formulu 1 pretvorile u svojevrsni kup gdje bi momËadi imale iste motore, koËnice, mjenjaËe, gume... Osobno imam neke ideje, ali joπ ne bih o njima priËao. STRAST: Jesu li radikalne? ALESI: Ne, ali su usmjerene pojeftinjenju i poveÊanju atraktivnosti te veÊoj ulozi vozaËa u uspjehu. STRAST: A kakva je buduÊnost DTM-a? HoÊe li uspjeti novi pokuπaj internacionalizacije i priæeljkujete li konkurenciju u vidu novih proizvoaËa? ALESI: Uvjeren sam u svijetlu buduÊnost ovog natjecanja jer je vrlo dobro organizirano, iznimno popularno meu navija-

Ëima i s izjednaËenim protivnicima. Osim toga, iako razvoj nije ni pribliæno skup kao u Formuli 1, tehnoloπka je razina DTM-a izrazito visoka, πto je i dio odgovora na drugi dio vaπeg pitanja. Naime, vrlo je teπko napraviti konkurentni DTM automobil i potrebno je puno iskustva i rada da bi se to uspjelo. Vjerojatno zato Ëak i tvrtke koje bi imale veliki interes za nastup u ovoj seriji, poput BMW-a, izbjegavaju ulazak u DTM. Ne kaæem da veÊa konkurencija ne bi bila dobra, ali tko zna... U Formuli 1 ima deset momËadi i pobjeuje samo jedna, a u DTM-u su za pobjedu sposobne sve tri. STRAST: Odnedavno ste angaæirani kao kapetan mlade momËadi francuskog nacionalnog automobilskog saveza FFSI. O Ëemu se radi? ALESI: I sami znate kako je mladim vozaËima teπko naÊi potreban novac za poËetak bavljenja automobilizmom, pa kako god bili talentirani. Zato je francuski nacionalni savez napravio svojevrsnu reprezentaciju koju sam financira, u kojoj su najbolji mladi / STRAST / SRPANJ 2004 / 27

INTERVJU

vozaËi u razliËitim automobilskim disciplinama, a onima u formulama ja sam kapetan. To ne znaËi da ih uËim voziti, veÊ im pomaæem savjetima kako se ponaπati u svijetu vrhunskog automobilizma. Ipak, tijekom zimskog testiranja s njima sam i na stazi i pokuπavam im prenijeti dio svog iskustva. STRAST: Kakav vam je posao i plan u trenutku kada objesite “kacigu o klin”? ALESI: Joπ ne znam, jer sam koncentriran na svoju momËad i prvenstvo i smatram da joπ nisam rekao zadnju rijeË. Ali sigurno je kako Êu, na neki naËin, ostati vezan uz autosport. STRAST: Jeste li veÊ bili u Hrvatskoj? ALESI: Joπ ne, ali moram je posjetiti. Bernie (Ecclestone, πef F1 op.a.) mi stalno priËa o Hrvatskoj, znam da je redovito posjeÊuju Eddie Irvine, Gerhard Berger, Ralf Schumacher... Znam da je prekrasna i sigurno Êu ubrzo doÊi. STRAST: Biti u momËadi AMG Mercedesa zasigurno znaËi i dobar sluæbeni automobil... ALESI: Naravno, to je joπ jedna prednost ovog posla. Privatno vozim E55 AMG i prezadovoljan sam njime. FantastiËan automobil, pravi obiteljski. Naravno, divno ga je i voziti... 28 / STRAST / SRPANJ 2004 /

JEAN ALESI Roen: 11.06.1964 u Montfavetu, Francuska Prebivaliπte: Æeneva, ©vicarska Genf (CH) BraËno stanje: oæenjen s Kumiko Djeca: dvije kÊeri (Helena, Charlotte), jedan sin (Giuliano) Hobi: skijanje na vodi, obitelj Website:http://www.jean-alesi.com Karijera 1987. 1. mjesto francuska Formula 3 s momËadi Oreca 1988. 10. mjesto Formula-3000-European Championship s momËadi Oreca 1989. 1. mjesto Formula-3000-European Championship s momËadi Jordan Debitirao u Formuli 1, 4. na VN Francuske 9. mjesto Formula 1 s momËadi Tyrrell 1990. 9. mjesto Formula 1 s momËadi Tyrrell 1991. 7. mjesto Formula 1 s momËadi Ferrari 1992. 7. mjesto Formula 1 s momËadi Ferrari 1993. 6. mjesto Formula 1 s momËadi Ferrari 1994. 5. mjesto Formula 1 s momËadi Ferrari 1995. 5. mjesto Formula 1 s momËadi Ferrari, 1 pobjeda (Montreal) 1996. 4. mjesto Formula 1 s momËadi Benetton 1997. 4. mjesto Formula 1 s momËadi Benetton 1998. 11. mjesto Formula 1 s momËadi Sauber 1999. 16. mjesto Formula 1 s momËadi Sauber 2000. 22. mjesto Formula 1 s momËadi Prost 2001. 15. mjesto Formula 1 s momËadima Prost i Jordan 2002. 5. mjesto DTM (Team AMG Mercedes) 2003. 5. mjesto DTM (Team AMG Mercedes)

Hugo Boss (Converted)-16 12/15/09 12:35 PM Page 1 C

Composite

CY CMY

SIMFONIJSKI ORKESTAR HRT-A , ZAGREBA»KI SIMFONI»ARI

Odanici plemenitih nota Piπe Miπo CVIJANOVIΔ-CVIJO

Ure su veËernje, a kao da je slutnja zore, koju u dobrim toplim dobima najavljuju ptice, svaka svojim pjevom, cvrkutom ili tek tihim glasanjem, a ipak iskonskim skladom. Iskusnici u teatarskom gledaliπtu spominju se nekog davnog koncerta, prigodnici jutroπnjeg sastanka, sluËajnici i poËetnici jedva Ëekaju spasonosnu tamu. U orkestru netko rutinski ritualno, a zapravo udovoljavajuÊi onoj poticajnoj tremi prije nastupa, podeπava leptir-maπnu, duhaËi gimnasticiraju ovlaæenim usnama i ekvilibriraju prstima ruku, gudaËi suspreæu nestrpljive strune i gudala, harfistica pogledom u neznano more u parteru zapravo plovi nekim dragim partiturama, maestri udaraljki miluju svoje palice, timpane, Ëinele... I svi su, s ove i s one strane rampe, bio orkestar na pozornici ili, uobiËajenije, ispod nje, u onom slatkom, Ëuvstvenom iπËekivanju znanoga i neznanoga. Onda se u onom svevremenskom trenutku nestrpljenja, u kojem uzbuenje prsnuÊem prijeti i poËetniku u gledaliπtu i prvoj violini, pojavi dostojanstveni Ëovjek u fraku prema kojemu uËas polete svi pogledi publike i glazbenika. Pljesak kao rukom odnese æamor u publici i zvuke orkestra, zavlada bremenita tiπina. MuziËari se usredotoËe na 30 / STRAST / SRPANJ 2004 /

maestrov zaπtitiniËki pogled predvodnika i oca, trenutak maestrove paklene koncentracije prelije se u aneoski ples njegovih ruku i teatrom se razlije more plemenitih nota. Tiho poput mirne, neæureÊe samosvojne rijeke, junoπki nestrpljivo poput πumskog potoËiÊa, gromoglasno poput munja πto paraju tamu. Blagoslovljeno suglasje. Simfonija. Glazbenici i publika neosjetno postanu jedno biÊe.

Sedamdeset i pet ljeta Simfonijski orkestar HRT-a dogodine Êe u jednom dahu utrnuti sedamdeset i pet roendanskih svjeÊica, misleÊi i na maestra Lovru plemenitog MataËiÊa, koji je na suπaËkoj Piramidi ugledao Svijet πto Êe se diviti njegovu dirigiranju na opernim pozornicama svih paralela i meridijana, predanog Antonija Janigra, koji je 1951. godine prvi vodio Komorni orekstar Radio Zagreba, preteËu ovog

simfonijskog, πto Êe sadaπnje ime dobiti 1991., Ëudotvornog strasnika Zubina Mehtu, jednoga od najveÊih dirigenata sadaπnjice, samozatajnog, a nadahnutog πefa-dirigenta Nikπu Barezu, Ivu LipanoviÊa, koji je silnoj snazi u sebi pustio da sune uvis zahvaljujuÊi i svojim uËiteljima Igoru Gjadrovu i plemenitom MataËiÊu. NeÊe zaboraviti kako su dirigirali Milan Horvat, BeËanin, a vazda ZagrepËanin, koji je nesreÊom za pravo, a sre-

Êom za glazbu odvolio notama, ponajviπe baπ kao simfonijski dirigent, osebujni skladatelj Pavle Deπpalj, za dirigentskim pultom Simfonijskog orkestra RTZ-a od 1962. godine, neumrli skladatelj, violinist i dirigent Stjepan ©ulek, jedan od naπih najistaknutijih simfoniËara, njegov uËenik Kreπimir ©ipuπ, Josef Daniel, Uroπ Lajovic, Vladimir KranjËeviÊ... Sa Simfonijskim orkestrom HRT-a nastupali su sjajni glazbenici, virtuozni meksiËki violinist poljskog podrijetla Henrik Szering, samosvojni violonËelist i dirigent Mislav RostropoviË, ruski violinisti razliËitih generacija Leonid Kogan i Maksim Fedotov, naπi Ëarobnjaci za klavirom, tankoÊutni Ivo PogoreliÊ, treperava Pavica GvozdiÊ, moÊno vjeran djelima naπih skladatelja Vladimir Krpan, poetiËna Dubravka TomπiË-Srebotnjak, Franzu Lisztu odani talijanski pijanist Aldo Ciccolini, francuski violonËelist Andre Navarra, vrhunski koncertni fagotist Rudolf KlepaË, naπa neponovljiva primadona, mezzosopranistica Ruæa Pospiπ-Baldani, sopranistice svjetskih dometa, naπa blistavih visina velikog raspona Dunja VejzoviÊ i

Austrijanka slovaËkog podrijetla, koloraturna Edita Gruberova, jedan od trojice tenorskih muπketira obiju milenija Jose Carreras... ©ampanjac u Parizu Ti su nezaboravi svjedoËanstva o glazbi, koja kao i svaka istinska umjetnost ne poznaje granice, ali ne briπe veÊ uzdiæe posebnosti, samosvojnosti, nacionalne i osobne. ZagrebaËki simfoniËari, kako su se jedno

vrijeme i zvali, u svom repertoaru uvijek njeguju djela hrvatskih skladatelja, SorkoËeviÊa, IvanËiÊa, Bajamontija, Schwedta, Slavenskog, Cipre, Papandopula, Bjelinskog, ©uleka, ali i najveÊa i najzahtjevnija djela svjetske simfonijske literature. Najvjernije o tome svjedoËe pretplatnici u zagrebaËkom flVatroslavu Lisinskom«, ali su zagrebaËki simfoniËari dignuli na noge jednako glazbeno znalaËku i probirljivu publiku Rima i Berlina, Bologne i Mozartova Salzburga, u kojem su nezaboravnom izvedbom kantate flCarmina Burana«, pod ravnanjem Nikπe Bareze, natjerali kritiku da kaæe kako je to bila flizvedba dostojna niti koje Salzburg veæu s Carlom Orffom«, jednim od glazbenih velikana dvadesetog stoljeÊa. Belgija, Nizozemska, Francuska, »eπka, SlovaËka, Rusija, ©panjolska, Turska, Maarska, Srbija... Podmlaen naπim i inozemnim glazbenicima Simfonijski orkestar HRT-a ravnopravno se nadmeÊe s Europom i Svijetom, ne uzmiËuÊi ni pred jednim glazbenim izazovom. Zato i ne Ëudi da je proπle jeseni u Parizu slavna ameriËko-πvedska sopranistica Barbara

Hendricks, poslije posljednjega trijumfalnog koncerta na zajedniËkoj turneji po Francuskoj, posveÊenoj tridesetoj obljetnici njezina umjetniËkog rada, u uglednom pariπkom teatru Chateletu, zahvalnost zagrebaËkim simfoniËarima za nezaboravno muziciranje i druæenje doslovno pretoËila u Ëaπe πampanjca, osobnim ËaπÊenjem. Mozartom protiv granata A sve je, na neki naËin, poËelo dalekog 26. svibnja 1926. godine, kada su u nas tada maloljudni posjednici Ëudesne kutije zvane radio prvi put Ëuli glas Radio Zagreba. Samo Ëetiri godine poslije toga roen je Radio orkestar. Godine 1951. Radio Zagreb osnovao je Komorni orkestar koji Êe, pojavom televizije 1956., prerasti u simfonijski orke-

star, postavπi to i sluæbenim imenom. Od tada zagrebaËki simfoniËari na svome putu nisu zastali, ne pokleknuvπi ni pred starom mudroπÊu: ﬂKad topovi govore, muze πute!«. U Domovinskom su ratu, kad je bilo najteæe i najneizvjesnije, bili uza svoj narod, koncertima od rujna devedeset i prve u Osijeku do slobodne Hrvatske u travnju devedeset i pete. Snaga i ljepota djela SorkoËeviÊa, Sibeliusa, »ajkovskog, Lisinskog, Mozarta nadjaËala je riku granata. O istodobnosti i uzajamnosti njihova umjetniËkog europejstva i kozmopolitizima i visokih vrijednosti hrvatske glazbene baπtine zagrebaËki su simfoniËari svjedoËili diljem Europe, ali i diljem Lijepe Naπe, doËekujuÊi naπ i Veliki svijet i na kulturnim ljetima pod modrim nebom naπega Jadrana. Dogodine, u godini sedamdeset i petog roendana, iduÊi glazbenom svijetu u pohode, æarko æele ljepotom naπe i svjetske glazbe oplemeniti i neke tihe noÊi, prepune mirisa mora, u Vespazijanovoj areni u Puli, samosvojnom Osoru, glagoljaπkom Krku, Kreπimirovu ©ibeniku, Dioklecijanovu i svetoga Duje Splitu, umnome Hvaru, gosparskom Dubrovniku... Oni, odanici plemenitih nota. / STRAST / SRPANJ 2004 / 31

NEWS

Bavaria (Converted)-13 12/15/09 12:30 PM Page 1 C

Composite

CY CMY

SMART FORFOUR

Dr. Verica ©tikovac temperamentna je i poduzetna æena. Jedna od rijetkih koja EUROline poznaje bolje nego πto se oni sami poznaju. Razlog? Jednostavan je. Svih 200-tinjak djelatnika ove tvrtke redovito dolazi na preglede u Intermediku, privatnu polikliniku koju uz dr. ModriÊa vodi upravo dr. ©tikovac… Tako je i poËela lady smart priËa. Ili je to moæda priËa o smart lady?

lady smart / smart lady

/ STRAST / SRPANJ 2004 / 35

SMART FORFOUR

smart jutro Za Intermediku je smart jutro osvanulo 1995. godine. Tad je, naime, ta poliklinika osnovana, za πto su se pobrinuli prim. dr. sc. Branimir ModriÊ i dr. Verica ©tikovac. U poËetku, kazuje dr. ©tikovac, bila je to iskljuËivo internistiËka poliklinika. Meutim, i ta je institucija rasla iz dana u dan. Postavljeni su dobri temelji, zahtjevi korisnika bili su sve veÊi te je poliklinika sve viπe bogatila sadræaje. Danas, rijeË je o privatnoj zdravstvenoj ustanovi koja nudi usluge iz podruËja interne medicine, oftalmologije, neurologije, ginekologije, urologije te opÊe kirurgije. Osim dr. ©tikovac i dr. ModriÊa Intermedika okuplja struËnjake razliËitih specijalnosti te surauje s mnogobrojnim zdravstvenim ustanovama radi postizanja najviπe kvalitete pri pruæanju medicinske usluge. Posebnu pozornost u sklopu svog djelovanja Intermedika posveÊuje preventivi, pa je stoga i kreirala programe sistematskih pregleda meu kojima se posebno istiËu oni namijenjeni menadæerima. Tako je i poËela suradnja s EUROlineom. U poËetku samo pre36 / STRAST / SRPANJ 2004 /

gledi za menadæere, a danas zapravo nema djelatnika te tvrtke kojeg dr. ©tikovac ne poznaje i to moæda i bolje nego πto se mnogi sami poznaju. Ta je veza prerasla obiËnu poslovnu razinu pa se EUROline uvukao i u vozni park dr. ©tikovac, a privremeno se tu naπao i novi smart forfour. I za sam smart, poslovno jutro prije osam godina poËelo je sliËno. Tvrtka je osnovana relativno skromno s namjerom da radi automobile za posebne ljude, one koji gledaju godinu, dvije ili tri unaprijed. smart je tako izaπao s konceptom dvosjeda koji karakteriziraju sigurnosni okvir te izmjenjivi paneli karoserije. Kratak, malen i pokretan predstavljao je iznimno rjeπenje za gradski prijevoz. Meutim, poËetak nije bio lagan. Auto je doπao moæda koji korak prije svog vremena i trebalo je priËekati da træiπte prepozna potencijale… A smart i dr. ©tikovac? Za osobu koja je u stalnom i bliskom kontaktu s EUROlineom teπko bi bilo ustvrditi da ne pozna automobile pa tako ni smart. Meutim, prvi kontakt s forfourom ipak je bio svojevrsno iznena-

enje. Jer, ovaj je smart malo veÊi, a ipak tako oËito - smart.

smart dan Da bismo se ugurali u dnevni raspored dr. ©tikovac, trebalo je precizno planirati i ciljati trenutke kad nije s pacijentima ili nema druge obveze vezane uz medicinu. DoËekali smo je prilikom dolaska na posao, ispred Intermedike na MedveπËaku 26. VeÊ u osam sati, kad Intermedika otvara vrata pacijentima, Ëekala je i grupa menadæera iz Karlovca, naruËenih za pregled. Recite nam neπto o Intermedici, upitali smo. “Nema mnogo. Medicinska smo ustanova koja okuplja ekipu iznimnih struËnjaka raznih

specijalnosti. Suraujemo s brojnim tvrtkama, osiguravajuÊim kuÊama koje nude dopunsko zdravstveno osiguranje, ambasadama… Ali, radimo dosta, a vrata naπe poliklinike otvorena su od 8 do 19 sati”, jezgrovita je naπa sugovornica. A smart, nismo se dali smesti. “Zgodan je. Ali prije svega cijenim to πto je praktiËan. Razvio se u odnosu na izvornu ideju. Sad moæe prevesti gotovo cijelu obitelj, a i dalje je ostao dovoljno kompaktan i izniman za gradsku voænju, parkiranja…”, odgovara dr. ©tikovac o forfouru. Tad smo se i oprostili jer poslovne obveze ne valja odgaati. Dio tog poslovnog dana, odnosno tih poslovnih obveza bio je i europski kongres o ultrazvuku u medicini. ZnajuÊi za to, “uhva-

tili” smo naπu smart lady pri dolasku na kongres koji je odræan u Hotelu Opera. Njezin je posao njezina strast, ali za magazin STRAST medicinske teme ipak su suviπe komplicirane pa smo kratku stanku za razgovor usmjerili ponovno prema forfouru. “Sve mi se viπe svia. Æenama je estetski dojam vrlo vaæan pri odabiru automobila, a forfour to apsolutno ispunjava. Meutim, ‘ono neπto’ πto nas privlaËi nije samo estetika. A forfour je i tu odliËan. PraktiËan je, sviaju mi se detalji rjeπenja interijera. Svia mi se πto svuda mogu pronaÊi prostor za parkiranje, to πto je lak na upravljaËu…”, rijeËi su kojima je dr. ©tikovac opisala novi forfour. I teπko da bi se toj “dijagnozi” moglo πto dodati, ili oduzeti.

smart poslijepodne Osim posla, koji se provlaËi i do kasnog poslijepodneva, taj je dio dana rezerviran i za obitelj - odlazak po kÊer u πkolu te redovitu kupovinu. BuduÊi da je i naπa strast prema poslu golema, pratili smo naπ smart i njegovu lady i prilikom tih dnevnih obaveza. “Nemojte viπe. Ovo su redovite obaveze svih ljudi. Nema to veze sa mnom ni s Intermedikom”, upozorila nas je dr. ©tikovac. Ipak, s profesionalnoπÊu kakva se ne susreÊe Ëesto odradili smo i taj dio dana. “I dalje me oduπevljava praktiËnost. BuduÊi da je Ëetverosjed i da ima uistinu mnogo mjesta, mogu prevesti i viπe od jednog suputnika, πto je obiteljskim ljudima vaæno, a u prtljaænik stane i sav πpeceraj. Stvarno je zgodan za grad”, dodala je. A za smart kao tvrtku, u poslovnom je æivotu to poslijepodne razdoblje snaænog πirenja otpoËelo lansiranjem smart road/ STRAST / SRPANJ 2004 / 37

SMART FORFOUR

stera i roadster-coupea te lanjskim predstavljanjem forfoura. Jer, dobar koncept neπto je πto se moæe i mora iskoristiti na viπe naËina. Osnovna ideja, dopadljivoga i mudroga gradskog prometala prenesena je na specifiËne æivotne stilove pa je roadster s istim konceptom usmjeren onima koji istinski uæivaju u voænji i vrijeme provode na zanimljivim, zavojitim cestama… forfour, pak, evolucija je osnovne ideje. Istina, da bi bio smart, ne mora biti dvosjed. I træiπte je to zahtijevalo, a forfour je kljuËni dokaz da je sve moguÊe. Biti smart, a biti veÊi te i dalje praktiËan gradski automobil. A prema sliËnom naËelu, u rano poslijepodne svog razvoja, Intermedika je od iskljuËivo internistiËke poliklinike proπirila svoj posao i na druga podruËja medicine. Jer, sve evoluira, pa i u poslovnom smislu, a to uvijek znaËi korak naprijed. U ovom sluËaju, u korist pacijenata.

smart veËer Tko zna πto donosi veËer? Svaka je drukËija iako uvijek dolazi u pribliæno isto vrijeme. Nekad je to ugodno druæenje kod kuÊe, katkad izlazak, a ponekad… U svakom slu38 / STRAST / SRPANJ 2004 /

smart i dr. ©tikovac izmamili su osmijeh na licu poznatoga glumca Ede VujiÊa

Ëaju, vrijeme za zabavu, opuπtanje, druæenje i sumiranje dana. “©to joπ reÊi o forfouru osim da me jednostavno osvojio svim svojim kvalitetama. Najbolji dokaz da je dobar jest to πto je u vrlo kratko vrijeme postao gotovo Ëlanom obitelji”, zakljuËila je dr. ©tikovac. Treba li πto dodati?

Croata (Converted)-14 12/15/09 12:34 PM Page 1 C

Composite

CY CMY

VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJES

super forfour Tvrtka Michelak Design iz Mainza veÊ je napravila i posebnu verziju novog smarta forfoura s optiËkim i tehniËkim poboljπanjima. Agresivnost je gradskom automobilu podarena masivnim prednjim spojlerom, drugaËijom reπetkom hladnjaka i krovnim

otvorom za zrak koji podsjeÊa na one s relijaπkih automobila. Promijenjena su i straænja svjetla, a dodan je veliki straænji spojler. Serijski kotaËi zamijenjeni su onima promjera 17 cola s gumama 225/35 i lakim naplacima s centralnom maticom.

roadster na TV tornju Poznati visinski artist Johann Traber potkraj je svibnja izveo spektakularnu atrakciju u kojoj je glavnu ulogu imao smart roadster. Naime, njemaËki je artist doveo smart na visinu od 53 metra vozeÊi samo po dvjema paralelno razvuËenim ËeliË-

nim sajlama. Hrabri je Johann automobil po æici vozio Ëak 192 metra. Takva je jedinstvena atrakcija u potpunom skladu sa sloganom tvrtke smart “open your mind”, jer savrπeno sugerira izazove na koje marka smart uvijek odgovara na pravi naËin.

40 / STRAST / SRPANJ 2004 /

Modificirana je i unutraπnjost koja je dobila profilirana Recaro sjedala, a obloge na vratima

zamijenjene su onima sportskog izgleda. Za zabavu putnika ugraen je vrhunski audiosustav s DVD plejerom i zaslonima ugraenim u naslone za glavu prednjih sjedala. Na posebnom je tretmanu bio i agregat automobila. Serijski 1.5 sa 109 KS promjenom hoda ventila i ugradnjom posebne elektronike dobiva snagu od 125 KS πto s obzirom na malu masu vozila znaËi i dojmljive performanse. Naravno, ovakva temeljita prerada ima i priliËnu cijenu: ukupno 10.000 eura, od Ëega samo na tuning motora odlazi 2500 eura.

STI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI •

roadster speedsilver Neupitno je kako su posebne verzije smartova zajamËeni træiπni uspjeh. Zato je i za ovo ljeto napravljena posebna verzija roadstera— speedsilver.

RijeË je o automobilu temeljenom na modelu roadster s 82

KS. On je opremljen elektriËno pokretanim mekanim krovom koji se moæe otvarati, odnosno zatvarati Ëak i kada je automobil u pokretu. Posebnost je

modela vrlo bogata standardna oprema koja sadræi klima ureaj i dodatne instrumente, dok je jedinstvena boja tridion okvira srebrna, a boja automobila metalik srebrna.

smart city tour 2004. Nema boljeg naËina za upoznavanje javnosti s prodajnom paletom no izravno pristupiti potencijalnim kupcima i omoguÊiti im da sami isprobaju automobile i uvjere se u njihove posebitosti. Upravo zato tijekom mjeseca svibnja te poËetkom lipnja EUROline je zbivanjem pod nazivom “smart city tour 2004.” πiroj javnosti predstavio vozila obitelji smart. Turneja je obiπla sedam hrvatskih gradova -

Varaædin, Osijek, Rijeku, Opatiju, Zadar, Split i Dubrovnik, a prikazano je Ëak sedam najzanimljivijih modela: fortwo coupé pure i coupé cabrio CDI, atraktivni roadster i crossblade pa sve do novog forfoura koji je kao potpuno novi model bio posebno traæen. Takvu predstavljanju smartove ponude nazoËilo je na tisuÊe graana koji su se i iz prve ruke mogli uvjeriti u jedinstvenost automobila ove marke.

drugi PuliÊev smart Oduπevljen svojim prvim smartom fortwo, koji mu je dodijeljen 2001. godine na proslavi 20. obljetnice uspjeπnog bavljenja automobilizmom, najbolji hrvatski automobilist Niko PuliÊ postao je prvi kupac smarta forfoura passion 1,5 s 80 kW. Nikin smart forfour, bogate serijske i dodatne opreme, sadræi ureaj za klimatizaciju s automatskom regulacijom temperature, varijabilnu straænju klupu, disk-koËnice

sprijeda i straga, boËni zraËni jastuk sprijeda, fullsize - zraËni jastuk za vozaËa i suvozaËa, drive lock - automatsko centralno zakljuËavanje pri voænji, ESP i ABS, softouch plus (automatski program mijenjanja stupnjeva prijenosa s “kick down” funkcijom i “stop and go” funkcijom), smart soundpaket, radio s CD-om, koæne presvlake i grijanje sjedala te naplatke od lakog metala “strokeline”. / STRAST / SRPANJ 2004 / 41 / STRAST / SRPANJ 2004 / 41

Spectator Solis (Converted)-21 12/15/09 12:39 PM Page 1 C

Composite

CY CMY

NOVITETI

Novi je Chrysler 300C

snaæan

Silani

svojom impozantnom pojavom i moÊnom motorizacijom pravi admiralski broj svoje marke / STRAST / SRPANJ 2004 / 43

NOVITETI

Cilj je postignut u cijelosti: Chrysler 300C uspio je spojiti slavnu ameriËku tradiciju proizvodnje limuzina visoke klase i visoke kriterije zahtjevne europske publike. To uopÊe nije bio lagan zadatak jer takav automobil - u vrlo konkurentnom okruæenju mora zadovoljavati cijeli niz zahtjeva; treba biti elegantan, prostran, dinamiËan, originalan... Novi je 300C sve to. Osim toga, samo milimetar kraÊi od pet metara, izgleda jednostavno impozantno. Teπko je reÊi koji je detalj uvjerljiviji: dugaËak poklopac motora, veliki kotaËi ili moæda masivna reπetka hladnjaka koja otkriva naslijee koncepta Cronos V10 iz 1998. Dizajn i izvedba interijera prati uvjerljivost vanjskih linija. Bogata serijska oprema koja sadræava komplet zraËnih jastuka, vrhunski audiosustav tvrtke “Boston acustics”, automatsku klimatizaciju, potpunu elektrifikaciju i sliËne detalje podrazumijeva se. Jednako je uvjerljiva i prostranost interijera. Nju osigurava meuosovinski razmak od 304,8 cm (πto je primjerice za pola metra viπe od ukupne duæine smarta fortwo) koji putnicima na svim sjedalima omoguÊuje kraljevski komfor. Posebno je prostran prtljaænik s 504 litre korisnog obujma. Ono Ëemu se posvetila posebna pozornost kvaliteta je zavrπne obrade interijera automobila. 44 / STRAST / SRPANJ 2004 /

Novi je Chrysler 300C lansiran uz izbor od triju snaænih benzinskih agregata. Nema dvojbe kako je zvijezda ponude slavni HEMI V8 obujma 5,7 litara s 345 KS i Ëak 529 Nm najpovoljnijeg okretnog momenta. Posebitost ovog agregata novorazvijeni je sustav MDS (Multi-Displacement System) koji omoguÊava “iskljuËivanje” Ëetiriju cilindara u trenucima kada je to moguÊe. Naravno, prednost MDS-a znatno je reduciranje potroπnje (koja je specificirana u okvirima izmeu 11 i 18 litara), a sustav radi potpuno neprimjetno i reagira u svega 40 milisekundi! Navedeni Êe motor snagu prenositi putem

DaimlerChryslerovog 5-brzinskog automatskog mjenjaËa s potpuno adaptivnom elektronikom. InaËe, temeljna je ponuda 2,7 V6, veÊ poznat iz brojnih Chryslerovih modela, revidiran tako da pruæa viπe momenta u niskom i srednjem podruËju rada motora. Razvija 190 KS i 258 Nm okretnog momenta veÊ pri 4000/min. Slijedi 3,5 V6 s 254 KS i 339 Nm momenta. Oba Êe se motora opremati Chryslerovim automatskim mjenjaËem s Ëetiri brzine. U Chrysleru najavljuju i verziju s turbodizelskim motorom koja Êe zasigurno u Europi biti posebno popularna.

Shodno karakteru automobila pogon je na straænje kotaËe, a komfor i vozaËku dinamiku osigurava potpuno novi ovjes; prednji je projektiran tako da omoguÊi vrhunske upravljaËke karakteristike, dok za stabilnost pri visokim brzinama brine straænji “multilink” priËvrπÊen u pet toËaka. KoËnice su diskovi na sva Ëetiri kotaËa (sprijeda ventilirani i s dvoklipnim klijeπtama) dok je ESP

standardna oprema automobila. Napomenimo i to kako Êe se uskoro Chrysler 300C nuditi i u verziji s permanentnim pogonom na sva Ëetiri kotaËa. Okretni moment Êe raspodjeljivati srediπnji planetarni diferencijal u odnosu 62:38 u korist straænje osovine. Takav Êe se pogon nuditi u “touring” i “limited” verzijama i to iskljuËivo sa snaænijim V6 te V8 HEMI motorom.

/ STRAST / SRPANJ 2004 / 45

JEDINSTVENI PT CRUISER

PT Cruiser hrvatskog predstavniπtva tvrtke Sony jedinstveni je pokazni automobil opremljen “state of the art” audio i video opremom

Sada veÊ legendarni Chrysler PT Cruiser viπe je od tek odliËnog automobila. ZahvaljujuÊi svom jedinstvenom i potpuno originalnom dizajnu, koji neizbjeæno plijeni pozornost na svakom mjestu i u svakom trenutku, on je i omiljeni “pokazni” automobil. ToËnije, mnoge su ga tvrtke prepoznale kao vozilo idealno za reklamiranje razliËitih proizvoda jer izvrsno izgleda Ëak i ureπen reklamama te tako izaziva opÊe zanimanje. Ipak, PT Cruiser koji je na svoj naËin uredilo hrvatsko predstavniπtvo svjetskoga giganta potroπaËke elektronike, tvrtke Sony, mnogo je viπe od tek reklamnog panoa. U njega su ugraeni najmoderniji sustavi za zabavu iz serije Xplod πto ga Ëini pokretnim laboratorijem zvuka i slike, pravim pokaznim primjerkom kako automobil moæe postati audio-video centar najviπe klase. Popis ureaja koji se nalaze u ovom PT Cruiseru doslovno je impozantan. Srce je sustava glavna jedinica naziva XAV-7W koja omoguÊuje sluπanje radija, upravljanje CD ili MD izmjenjivaËem ili spajanje DVD ureaja i gledanje filma na 7-inËnom TFT zaslonu koji se otvara pritiskom na tipku. Kako bi kristalno Ëistu sliku imali i putnici na straænjim sjedalima, u automobil su ugraena joπ tri zaslona u boji: pomiËni stropni 7-inËni monitor te dva 6.5-inËna monitora ugraena u naslon za glavu prednjih sjedala. Na te je zaslone moguÊe, osim DVD ureaja, spojiti i Play Station One ili Sonyjev digitalni Handycam. InaËe, za videokomponentu ovog auto-

Laboratorij

46 / STRAST / SRPANJ 2004 /

mobila brine CD/DVD plejer oznake DVX11A koji reproducira DVD, DVD-R/-RW, VCD, CD-R/-RW diskove s MP3 datotekama i, naravno CD-e. Na spojenom monitoru mogu se prikazivati i JPEG slike. Posebna je priËa ona o zvuku. Sony “demo car” posjeduje dva pojaËala: jednokanalno mono pojaËalo XM-D400P5 s varijabilnim niskopropusnim filtrom 50-300 Hz. Maksimalna izlazna snaga tog pojaËala pri 4 ohma je 200 W. Drugo je pojaËalo, smjeπteno u prtljaæniku, trokanalno maksimalne izlazne snage pri 4 ohma od 4 x 60 W ili 2 x 60 W + 1 x 150 W. Varijabilni visokopropusni/niskopropusni filtri rade na podruËju od 50-300 Hz, dok frekvencijski odziv iznosi 550.000 Hz. Snagu u zvuk pretvaraju XS-HT130SN dvosustavni zasebni zvuËnici promjera 13 cm smjeπteni u vrata automobila. Njihova maksimalna ulazna snaga iznosi 200 W, a frekvencijski odziv od 60 Hz do 20 kHz. Niskotonac ima PP membranu u obliku vakuuma i barijski magnet, dok visokotonac

zvuka i slike

ima mekanu membranu i neodimijski magnet. U prtljaæniku automobila smjeπteni su dvosustavni zasebni zvuËnici promjera 16.5 cm maksimalne ulazne snage od 240 W frekvencijskog odziva od 50 Hz do 20 kHz te istih tehniËkih znaËajki kao i “manji” zvuËnici. Sve kompletira subwoofer zatvorenog tipa promjera 38 cm i maksimalne ulazne snage od 1400 W. ZagrebaËki studio Cebalo ugradio je sve te iznimne elemente u PT Cruiser, izvrsno ih uklopivπi u interijer automobila gdje posebno istiËemo “po mjeri” raene okvire za zvuËnike u vratima. InaËe, iskusne struËnjake Sonyja oduπevila je Ëinjenica πto je PT Cruiser kao stvoren za demoautomobil, jer njegova prostranost i praktiËnost omoguÊavaju ugradnju i najrobusnijih elemenata. Naravno, zasigurno pogaate kako posjedovati sve navedeno u automobilu nije jeftino - vrijednost prerade PT Cruisera iznosi oko 8000 eura. Ipak, dokaz da je posao sjajno uspio jesu mnogobrojne molbe za posudbu ovog jedinstvenog PT Cruisera, koje dolaze u Sonyjevu zagrebaËku centralu. / STRAST / SRPANJ 2004 / 47

Jadransko (Converted)-18 12/15/09 12:36 PM Page 1 C

Composite

CY CMY

DODGE MAGNUM

Veliki kalibar Ovih dana, najprije u SAD-u, a nekoliko mjeseci nakon toga i na ostalim træiπtima na koja se ova marka πiri, u prodaju kreÊe novi, moÊni Dodge. RijeË je o modelu Magnum koji veÊ i nazivom sugerira snagu i osjeÊaj moÊi koji pruæa kupcima. Prije viπe od 30 godina marka Dodge bila je poznata po straænjem pogonu i moÊnom HEMI motoru te je kao takva proglaπena “vladarom ulica”. Sada se HEMI vraÊa, a s njime i moÊ... “Dodge Magnum prvi je u nizu novih i uzbudljivih vozila u naπem ubrzanom osvajaËkom ritmu”, istaknuo je Dieter Zetsche, predsjednik i izvrπni direktor Grupe Chrysler dodajuÊi kako u iduÊe tri godine Dodge na træiπte plasira ukupno 25 novih vozila. Legendarni motor, koji je pogonio Dodgeve πezdesetih, sada je dotjeran i ponovno roen kao moderan, snaæan, πtedljiv i izdræljiv motor pod imenom 5,7 HEMI V-8. Stroj je to koji razvija 340 KS te 528 Nm okretnog momenta Ëime se novi Dodge Magnum RT iz mjesta do 100 km/h potjera za 6,4 sekunde. Ujedno je to i prvi auto u SAD-u koji Êe rabiti tehniku deaktivacije cilindara tijekom voænje. Naime, kad vozaËu nisu potrebni maksimalna snaga i moment, motor “iskljuËuje” dva ili Ëetiri cilindra πtedeÊi tako gorivo. Prema potrebi, naravno, budi se puna snaga, a vozaË u voænji neÊe ni osjetiti da

motor radi smanjenom snagom. Ono πto Êe vozaËi sportskih ambicija cijeniti jest i Ëinjenica da su u Dodgeu odabrali straænji pogon za prijenos sve te snage na podlogu. StruËnjaci navode kako Magnumov pogonski sustav i ovjes djeluju zajedno kako bi ostvarili najprecizniji balans performansi i upravljivosti. Za one koji æele joπ viπe, u ponudi Êe biti i izvedba s pogonom na sva Ëetiri kotaËa.

S ovim automobilom Dodge ulazi u novu kategoriju vozila nazvanu “sports tourer”, kombinaciju karavana, kupea i terenca. U prijevodu, rijeË je o automobilu koji rabi pravu formulu prostranosti, kompaktnosti, performansi te vizualne atraktivnosti, nudeÊi maksimalnu praktiËnost, a da se pritom ne gubi na stilu i voznim odlikama. RijeË je o zanimljivoj kombinaciji Ëak i za kupce u Europi...

Prije viπe od 30 godina Dodge je vladao ulicama rabeÊi straænji pogon te HEMI motor. Snaga i zabava u voænji...

/ STRAST / SRPANJ 2004 / 49

NEWS

National Geograp (Converted)-20 12/15/09 12:38 PM Page 1 C

Composite

CY CMY

JEEP GRAND CHEROKEE

elikan

se vraÊa u ring Uz retro look koji mu dobro stoji, novi Grand Cherokee ima joπ kvalitetnije terenske sposobnosti te se spremno vraÊa u ring uhvatiti se u koπtac s novopridoπlim konkurentima...

/ STRAST / SRPANJ 2004 / 53

JEEP GRAND CHEROKEE

PriËa o Grand Cherokeeju priËa je o ljubavi. Ljubavi prema izvornim vrijednostima, ljubavi prema prirodi, ljubavi prema automobilima... Ima proizvoaËa koji proizvode dobre terenske automobile, ali je Ëinjenica da nitko nema takav paket, toliko nabijen pozitivnim osjeÊajima kao πto ga ima Jeep. Upitate li se zaπto je to tako, odgovor je jednostavan. Jeep je bio prvi. Napravio koncept i dotjerivao ga u skladu s vremenom ne odustajuÊi od provjerenih vrijednosti bez obzira koliko to moæda bilo i bolno u smislu prodaje. No, osjeÊaji upakirani u automobilima πto su ih nudili stvarali su, stvaraju i stvarat Êe Ëvrste veze s kupcima. Tko jednom udahne praπinu makadama za upravljaËem jeepa ili zagazi u bistri potok izaπavπi iz svog jeepa, taj se od te marke neÊe odvojiti nikada. RijeË je o divnoj Ëaroliji koja ne prestaje. A da ta Ëarolija potraje, svako toliko na træiπtu se pojave i novi modeli. Tako veÊ potkraj ove godine u SAD-u, a poËetkom iduÊe i u Europi poËinje proizvodnja i prodaja novoga velikog Jeepa Grand Cherokeeja. Nakon πto su pomladili i osvjeæili cijelu gamu, u Jeepu su zakljuËili kako je

54 / STRAST / SRPANJ 2004 /

red da dotjeraju i jedan od svojih najprodavanijih modela. Kao πto to i priliËi jedinoj marki posveÊenoj samo SUV vozilima, novi Grand Cherokee doæivio je potpunu preobrazbu, a ne samo stilistiËko “zatezanje bora”. Osim novog dizajna kojim se pribliæava izvornim Jeepovim modelima, s naglaπenim i zaobljenim farovima te istaknutom maskom hladnjaka, novi je Grand Cherokee dobio nove motore, novo podvozje, novi sustav prijenosa snage i nove mjenjaËe. Primjerice od sada Êe nuditi Ëak tri sustava stalnog pogona na sva Ëetiri kotaËa. Prvi je “poËetniËki” stupanj nazvan “Quadra-Trac I” i koristi stalni pogon na sva Ëetiri kotaËa, potpuno neovisan o vozaËevim æeljama i bez moguÊnosti redukcije prijenosa, blokada difrencijala... Time se Grand Cherokee otvara novoj grupi kupaca, onima koji su se do sada odluËivali za SUV-ove zbog izgleda, veliËine, dizajna, ali bez ikakvih æelja za off-road voænjom. Dakle, onima koji su u naËelu gledali vozila s pogonom na dva kotaËa. Druga je razina “Quadra-Trac II” kod koje prijenosni sustav ima takoer stalni, ali

aktivni pogon na sva Ëetiri kotaËa; on predvia i spreËava proklizavanje kotaËa kako bi osigurao optimalnu trakciju u razliËitim uvjetima voænje. Ovaj sustav prijenosa koristi i normalni reduktor. Top izvedbe namijenjene onima koji ËeπÊe imaju potrebu siÊi s ceste upotrebljavat Êe “Quadra-Drive II” sustav prijenosa koji zahvaljujuÊi elektroniËki kontroliranim

terenskoj voænji. Jeep Grand Cherokee bi, zahvaljujuÊi novom MDS sustavu (promjenjivi radni obujam) koji iskljuËuje Ëetiri cilindra kad ne postoji potreba za njihovim radom, imao osjetno niæu potroπnju. Osim tog motora, novi Êe Grand Cherokee imati i 3,7 litreni V6 koji mijenja Ëetverolitreni redni πestak i ima viπe snage (210 KS) od njega. Tu je i dobro poznati 4,7 litreni V8, a zasad se joπ uvijek ne spominju dizelski modeli iako je teπko povjerovati da Êe Jeep u træiπnu utakmicu iÊi bez dizela. Moæda Êe malo kasniti, ali nije nerealno oËekivati i 400 CDI u novom Grand Cherokeeju. ProizvoaË navodi da je temeljito doraen i ovjes kako bi veliki jeep osim terenskih zatvaraËima diferencijala (zamjenjuju dosadaπnji Vari-Lock sustav) jamËi ultimativne terenske sposobnosti. Sada je reakcija sustava na promjene u uvjetima i podlozi po kojoj se vozi mnogo bræa, a veÊi je i kapacitet, odnosno sposobnost prijenosa momenta. Naravno, kako bi ti sustavi prijenosa imali πto raditi, u Jeepu su se pobrinuli

upotpuniti ih prestiænim pogonskim strojevima. Potpuna je novost 5,7 litreni V8 HEMI agregat koji jamËi snagu od 242 kW/325 KS i izvrsnih 502 Nm maksimalnog okretnog momenta pri 3600 okretaja u minuti. U Jeepu navode da Ëak 90 posto momenta vozaË ima na raspolaganju od 2400 pa sve do 5100 okretaja (kad postiæe i maksimalnu snagu) te time jamËi iznimnu sposobnost u imao i vrhunske cestovne odlike. Prednji ovjes ima 13 posto veÊi hod, a daljnjim preradama omoguÊen je i manji polukrug okretanja od 11,3 metra. Prvi se put nudi DHS sustav dinamiËkog upravljanja s hidrauliËki upravljanim aktivnim stabilizatorima. Dodatno, nadzor nad upravljanjem u sluËaju iznenadnih klizanja, otklizavanja i sliËnog preuzet Êe, prvi put u Jeepu, i ESP sustav elektroniËke stabilnosti. Spomenimo i novi petostupanjski automatski mjenjaË te temeljito preureenu unutraπnjost oplemenjenu svom silom zabavne elektronike, navigacije... Zasad je preuranjeno govoriti o cijeni jer europske specifikacije i konkretan datum prodaje joπ nisu dostupni javnosti. No, u Jeepu su s Grand Cherokeejem zaigrali na sigurno, dotjerali ga, poboljπali i vratili spremnog natrag u ring.

/ STRAST / SRPANJ 2004 / 55

NEWS

EUROline PUTOPIS

Piπe Miroslav »ABRAJEC

Virtualno putovanje Lijepom Naπom slijedeÊi eurolineovske znakove Da, odiljamo se... Hitro smo se udaljavali od prelijepog Grada koji stoji, postojan i ponosan, na svojoj jadranskoj stijeni kao bijeli galeb, kultna ptica hrvatskog Jadrana, opjevana i pjevom posveÊena: Moj Galebe... Raπirio je dubrovaËki galeb svoja velika krila, zagledan u dvije beskrajne modrine: u onu puËinsku πto se moÊno otvara prema dalekom horizontu, prema prekomorskoj zemlji u kojoj cvate limun æut... (Kennst du das Land wo die Zitronen blühn), iz koje su DubrovËani, tijekom dugih vjekova, primali brojne oploujuÊe duhovne darove... i u nebesku πto nadsvouje sve πto oko Ëovjekovo doseæe i u sebe okuplja. Odiljamo se... Hitro smo preπli preko vitkog (znakovito dvoimenog) mosta koji Mokoπicu sretno pretvara u funkcionalno predgrae Grada, hitro minusmo Rijeku DubrovaËku, veliku marinu prepunu sportsko-rekreativnih plovila, Slano, Trsteno (je li se prekrasni skupocjeni arboretum oporavio od udaraca πto mu ih zadadoπe prohujali Domovinski rat, poslijeratni poæari...), hitro smo ugledali utvrde na Stonskoj prevlaci πto su ih stari DubrovËani sazidali da bi se zaπtitili od moguÊih divljih prodora koji su prijetili iz barbara regna njihovu pitomu zaviËaju, njihovoj ubogoj Dubravi. Ako se smije iÊi od maloga, sitnoga prema velikom, golemom, 58 / STRAST / SRPANJ 2004 /

ovo dubrovaËko ograivanje domovinskog tla moglo bi se (smjelo bi se?) usporeivati s onim kineskim graenjem gigantskog Zida. Mogu li obrambeni zidovi zaπtititi one koji æele æivjeti mirno udiπuÊi zrak slobode i duhovnosti od onih koji ruπilaËki nadziru iz regna barbara? U Malostonskom kanalu (21 km izmeu poluotoka Peljeπca i Kleka na matiËnoj obali) svrπava primorje zvano dubrovaËkim; podno stonskih mira nalazi se veliko uzgajaliπte πkoljaka koje nas je navelo da nastavimo razgovore zapoËete u konavoskom kraju o privrednim potencijalima uzmorskih podruËja; kao πto bi nacionalno poljodjelstvo moglo hraniti domicilno stalno i ono mobilno turistiËko stanovniπtvo zdravim povrÊem i voÊem, tako bi smiπljene intervencije mogle (i morale!) stvoriti uvjete da plodovi mora postanu jednom od bitnih sastavnica zdrave prehrane na naπim prostorima. Nikin smart roadster nezasitno guta kilometre jadranske magistrale. Raπirio se pred nama zeleni plodni Neretljanski kraj sa svojim za poljoprivrednu proizvodnju vaænim srediπtima (Opuzen, MetkoviÊ). Impresivan je ovaj krajolik sav u znaku voda, zelenila, velikih horizonata - i velikih (silno velikih) tek djelomiËno aktiviranih moguÊnosti. PromatrajuÊi paralelno ono πto je iskoriπteno i ono

πto su perspektivni potencijali u ovom od prirode blagoslavjenom dijelu domovine, nameÊe se zakljuËak da su nam potrebni ljudi sposobni, sa πirokim vidicima, marljivi i poduzetni, u djelovanju kojih bi predizborni slogan Pokrenimo Hrvatsku postao naπom zbiljom. ©iroko uπÊe Neretve moglo bi hraniti i nahraniti svojim plodovima cijelu domovinu, a moglo bi proizvesti obilja i obilja zdrave hrane za kojom Ëeznu industrijalizirane i sofisticirane (Ëesto i u negativnom smislu) zemlje Europe. Ako im je potrebno da zaliju svoje obilne obroke zdravom pitkom vodom i mirisavim vinima, Hrvatska im moæe iz svog obilja ponuditi vrhunsku kvalitetu. KreÊe li se veÊ neπto prema ostvarenju takvih moguÊnosti? »ini se da je poËetak veÊ zaista i poËeo... ZnaËajeva, znaËajeva nam treba!

U nastojanju da ne zaboravimo kako je naπ osnovni zadatak dosezanje eurolineovskih meaπa na putovanju Lijepom Naπom pomaæe nam skladno ujednaËen πum motora po kojemu je naπ roadster autentiËni driving horse πto galopira jadranskom magistralom. Eto, veÊ je luËki grad PloËe iza nas. Pribliæavamo se gradiÊu koji se zove Gradac. U njemu ima sjediπte AutokuÊa PeciÊ kao sastavni dio ovlaπtene MercedesBenzove prodajno-servisne mreæe. GradiÊ je zanimljiv i po svojim privlaËnim mediteranskim obiljeæjima i po svom imenu. Toponim Gradac je s etimoloπkog glediπta

potpuno providan (transparentan, da se izrazim æargonom politike), meutim, po svojoj funkciji da distinktivno imenuje odreenu zemljopisnu Ëinjenicu netransparentno je multivalentan; Veliki atlas Hrvatske navodi 28 lokaliteta s identiËnim imenom od kojih samo jedan ima distinktivni atribut Gradac NaπiËki. AutokuÊa PeciÊ ima vaænu ulogu u privredi gradiÊa i okolice. Ljudi koje sam upoznao govorili su sa zadovoljstvom, s jednom dozom ponosa, o maslinarstvu kojim se uspjeπno bavi znatan broj mjeπtana. GradaËko maslinovo ulje bilo je predstavljeno na velikoj natjecateljskoj izloæbi u ©ibeniku. Bilo mi je ugodno Ëuti da su maslinari s otoka BraËa dobili prvu nagradu jer sam i sâm kao potroπaË ovog mirisnog zaËina vjeran braËkom proizvodu. Pozornost mojeg vrsnog (zapravo vrhunskog!) vozaËa, koji je upravo dodao svojim uspjesima joπ jednu pobjedu u Austriji, jednako su privlaËila moja razmiπljanja o svijetlim perspektivama hrvatskoga maslinarstva kao privredne grane kao i moja (neizbjeæna) iskliznuÊa iz privrednog u pjesniËki diskurs. Evocirao sam, pred njim, za njega, svoje (davne) srednjoπkolske dane kada sam se susreo s Nazorovom pjesmom naslovljenom rijeËju Maslina. ©to li moæe proizvesti Ëar poezije sjedinjen s Ëarom prve mladosti! Rezonantna prostranstva moje duπe (i duπa mojih razrednih drugova) ispunjala su se joπ neËuvenim ditirampskim pjevom; pred naπim su se mladenaËkim oËima stvarale vizije u kojima smo razaznavali svoje, u poetski sklad preobraæene, æivotne impulse. I mi smo duhovno boravili u vinogradu koji je ovjenËan vijencem maslina, i mi smo vidjeli u njemu Paladu Atenu kako do sunca diæe svijeÊu i uæeæe je na njegovu plamu da bi postojano mogla gorjeti za cijeli jedan ljudski æivot. I za moj æivot. Pjesmu sam doæivljavao i kao viziju

intimnog pjesniËkog vrta Vladimira Nazora i vrta mojeg Ëistog djeËaπtva, vrta u kojemu je niknulo raslinje i pjesnikova i mojeg æivljenja - i kao simbol, posveÊen i svet, jednog podneblja, sredozemnog podneblja, u kojem je roena grËka kultura, najljepπa i najveÊa meu svim kulturama πto ih je ËovjeËanstvo iznjedrilo: odmjerena, ovozemaljska, plemenita, prirodi ljudskoj najprimjerenija. Je li i Niko, rasni Mediteranac, vidio Paladu Atenu u mojim evociranjima Nazorove jedinstvene Masline? Hitali smo prema Splitu, ostavljajuÊi iza sebe prekrasne krajolike makarskog primorja (na puËini su zelenjeli otoci, puni prelijepih maslinika, Hvar, BraË...). u razgovorima su se izmjenjivale kulturoloπke i privredne teme. Renesansni pjesnici hrvatskog knjiæevnog kruga (LuciÊ, HektoroviÊ, PelegrinoviÊ) zadugo su zaokupljali naπu pozornost. Gospar Niko je s uæivanjem sluπao moje govorenje (zaËinjeno navoenjem stihova πto ih znam naizust) o LuciÊevoj virtuozno skladanoj pjesmi Jur ni jedna na svit vila. Pribliæavanje Splitu vratilo mi je u sjeÊanje HektoroviÊeve himniËki intonirane stihove: O Splite Ëestiti, ku si sriÊu imil, da s’vazda gnizdo ti razumnim ljudem bil; li Marul nad svima, za reÊi riË pravu, najveÊu Ëast ima, i diku i slavu... U zvonjavu ovih skladno ritmiziranih Ëakavskih stihova starog renesansnog gospodina iz hvarskog Starigrada umijeπala se iznenadna prodorna zvonjava pokretnog telefona: indiskretni handy ne poπtuje privacy, nema te miπje rupe koja bi mogla biti nedostupna za njegove Ëari i moÊi. Imperativni mi glas javlja da valja prekinuti tek zapoËeti tour de Croatie, u ozraËju prodajnoservisne Mercedes-Benz-Chrysler mreæe, ukrcati se u prvi avion za Zagreb, odakle bih se, s “usputnim” skokom do Rijeke, morao uputiti u Salzburg. Predstoji mi, dakle, jedan salzburger Umweg. Kako “umreæiti” Salzburg u hrvatsku Mercedes-Benz-Chrysler mreæu? Pred ovim globalno moÊnim nazivljam nemoguÊe mora postati moguÊim. Mercedesovo vozilo koje me Ëeka u Zagrebu nosi oznaku E500, priopÊio mi je sugovornik na suprotnoj beæiÊnoj strani. E500? ©to stoji iza te kratke oznake? Prije ukrcavanja u avion posjetili smo dvije autokuÊe koje vrlo uspjeπno plasiraju Mercedes-Benzove i Chryslerove automobile na dalmatinskom træiπtu. U AutokuÊi Vrdoljak pripremaju se za doËek i plasman Aklase, a gospodin AmiæiÊ u I&S autu oËekuje pobjednika u natjeËaju za poslovni auto godine u Hrvatskoj - Chrysler 300C. I opet se odiljamo... Bog da nam bude u druæbu... / STRAST / SRPANJ 2004 / 59

EUROline

VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJE

EUROlineova nogometna momËad

Na nogometnom turniru u PoreËu EUROlineova ekipa sudjelovala je u sljedeÊem sastavu (abecednim redom): Marinko Ajduk, Miro BaËak, Marko Gaπparini, Saπa Gumhalter, Damir KaziÊ, Zlatko Keliπ, Boæidar KovaË-Boæo, Bruno Kubik, Dario Ljuπtina, Damir Matelko (kapetan), Vladislav NiπeviÊ, Mario Sirovina, Davor Trbuha, Juraj Tuen, ivica VlaπiËek, Marko ZlaËki i Pavle Zobundæija. StruËni su stoæer Ëinili: Davor Krivski (trener), Kreπimir KureËiÊ (voditelj ekipe) i Davorin TomiËiÊ (trener/igraË).

iz 10 zemalja srediπnje Europe Poljske, »eπke, SlovaËke, Maarske, Slovenije, BiH, Srbije i Crne Gore, Rumunjske, NjemaËke i Hrvatske. Dobivanje organizacije toga turnira veliko je priznanje tvrtki EUROline, a svi su sudionici bili oduπevljeni ljepotama i kulinarskim delicijama Istre. Naravno, i gostoprimstvom domaÊina u poreËkom Ivan Enjingi, Boris Durlen i Davor ©uker I dok nogometna groznica trese cijelu Europu, u PoreËu je od 11. do 13. lipnja 2004. godine odræan 9. po redu nogometni turnir DCOS-a, odnosno DaimlerChrysler Overseasa. Na turniru su sudjelovali predstavnici glavnih zastupnika DaimlerChryslera 60 / STRAST / SRPANJ 2004 /

hotelu Diamant i stanciji Boπkarin gdje su odræani sveËana veËera i proglaπenje pobjednika. DomaÊin turnira, ekipa EUROlinea, dostojno je branila boje Hrvatske te na kraju zauzela 8. mjesto. Pobjednik je turnira ekipa DaimlerChrysler Bank AG iz NjemaËke, dok su 2. i 3. mjesto osvojile ekipe iz Slovenije i BiH.

Humming bird (Converted)-15 12/15/09 12:34 PM Page 1 M

CY CMY

037.0006 DCC/ENG

Just what the environment needs from a car. Water. If nature had one wish, what do you think it would be? A car that doesn’t produce exhaust? We thought so too. That’s why our hydrogen powered Fuel Cell vehicles only emit water. In fact, as they’ve proven in recent road tests, they may well be the alternative drive systems of the future. At DaimlerChrysler Research we’re developing these intelligent technologies today. For the automobiles of tomorrow.

To find out more about ‘Energy for the Future’ visit www.daimlerchrysler.com.

Composite

STRAST KOLUMNA

Trenutak u kojem poslije prelazi u nakon Julijana MATANOVIΔ

Uz svoje tekstove nikada ne piπem napomenu Ne lektorirati. Imam povjerenja u svoje bivπe studente koji u nakladniËkim redakcijama sjede okruæeni pravopisima kratkih uporabnih dozvola. Meutim, kada mi je prije Ëetiri godine prilog nakon zamijenjen prilogom poslije, tada sam prvi i jedini put poæeljela nalikovati kolegama koji spomenutu napomenu ispisuju crvenom olovkom s obaveznim boldiranim uskliËnikom. RijeË nakon oduvijek mi se predstavljala snaænijom, kao ona koja otvara prostor za ispovijedanje neËega sudbonosnog. RuËak se poËinje pripremati poslije dolaska s trænice, ali prvi e-mail moæe stiÊi poslije, ali zasigurno i nakon upoznavanja. Svoj rodni grad posjeÊujem rijetko. Puno ËeπÊe ga spominjem. Redovito onda kada studentima interpretiram modele povijesnoga romana i kada πenoinsku metodu oprimjerujem njezinim sljedbenicima. A meu njima je neizostavno i Josip Eugen TomiÊ, autor romana “Zmaj od Bosne” (1879.), romana o Husein - begu GradaπËeviÊu i njegovim reformama. Fotografija kule u kojoj su æivjeli on i njegovi preci, uvezana u svako novo izdanje TomiÊeva romana, zadræana je u najotpornijim stanicama moga pamÊenja. Kao djevojËica sjedim s ocem u kafani, na drugom katu Huseinova doma, i sluπam priËu o nesretnoj ljubavi lijepoga Huseina i joπ ljepπe Mejre zaruËene za nekoga VidaiÊa. Njezino lice meni sliËi na lice Trnoruæice i Pepeljuge, postajem sigurna da je prinËev dvorac lijep koliko i begova kula izgraena u gradu u kojem sam roena. Sluπam otvorenih usta i ispijam zaπeÊerenu limunadu. Ispod oka gledam æenu koja se pribliæava momu ocu. Ima dugu kosu, sliËnu kosi moje majke, ali me ipak podsjeÊa na zloËestu maÊehu iz neke bajke. Pokuπavam je u maπti udati za Mejrina zaruËnika i istim Ëinom osloboditi i Huseinovu ljubav i svoga oca. S prvim pubertetskim bubuljicama prestala sam s ocem odlaziti na kulu. Nisam viπe imala razumijevanja za oplakivanje literarnih likova. *** Nakon nekoliko godina ponovno sam posjetila rodni grad. Kula, oπteÊenja u proπlom ratu, sada je obnovljena i tog je dana, na samom kraju svibnja, predstavljena kao domaÊica piscima Ëija su mi imena, otisnuta na pozivnici, u velikom broju bila poznata. Sutonilo je nad begovskim gradom, uz pratnju kiπe koja je mijenjala intenzitet kao da se æeli prilagoditi pismu najrazliËitih pisaca. »inilo mi se Ëak da se svojim neoËekivanim prijelazima iz pljuska u romantiËno sipenje nastoji odmaknuti od opsesivnih tema literata iz unutraπnjosti. I ne znam posvema precizno je li prestala padati u trenutku kada je na Ëitanje prozvan autor Ëije sam prve romane, objavljene prije petnaestak godina, s radoπÊu Ëitala i o Ëijim novijim stvarima nisam znala gotovo niπta. Pripremila sam se na paæljivo sluπanje kako bih uoËila nekakvu promjenu poetike - u odnosu na ono πto znam od prije - ali sam se veÊ nakon uvodnih rijeËi ubacila u tematskih svijet autorovih likova. Svoje sam obje æene varao, bila je prva reËenica izgovorena pozicijom junaka koji je preljube Ëinio, ili su mu se dogaali, redovito na putovanjima, sluπali smo dalje. Nisam u stanju odrediti minutu u kojoj sam odlutala iz priËe jednoga joπ nedovrπenog, ali sigurna sam, velikoga romana i poËela prepletati 62 / STRAST / SRPANJ 2004 /

sluπane slike s onima koje su iz mojih stanica nekontrolirano istrËavale u dvoranu. »ula sam da junak priznaje kako je poslije ljubavniËke noÊi odlazio na trænicu i birao voÊe i povrÊe koje je uobiËavao kupovati svojim æenama. Zvuk mi se pojaËavao slikom oca koji nakon naπih razgovora na kuli odlazi na gradaËaËku pijacu, pokuπava Ëvrsto dræati moj uznojeni dlan i plaÊa kilogram paradajza, stavlja ga u æutu platnenu vreÊicu poslanu u paketu iz Trsta i samo nekoliko koraka poslije, primjetivπi da je jedan plod truo, ljutito okreÊe vreÊicu i sav sadræaj istresa na kartonsku kutiju prepunu kora lubenice. Bilo mi je potrebno gotovo Ëetrdesetak godina da u istom prostoru dozovem lice one lijepe maÊehe iz bajke i otkrijem razloge oËeva bijesa na maloj trænici. Naime, i otac i ja smo odlazak na gradaËaËku kulu doæivljavali kao pravo malo putovanje. A upravo je na putovanju i onaj junak varao. Osobno pretapanje prekinuo je pljesak. Pisac je siπao s improvizirane pozornice i sjeo na stolicu do mene. Pruæila sam mu ruku. Stisak je bio Ëvrst i u mom komplimentiranju nije bilo ni zrno cehovske neiskrenosti. Bila sam mu, na neki Ëudan naËin, zahvalna na odabranom ulomku. Pljuπtalo je kad smo izlazila iz kule. Moj automobil bio je parkiran neposredno do ulaznih vrata. Nakratko sam poæeljela vratiti se u dvoranu i piscu meni vrlo vaænih reËenica ponuditi prijevoz. Umjesto toga, otkljuËala sam vrata i sama uπla u vozilo. Odvezla sam se nekoliko metara dalje. Ugasila motor i retrovizor prilagodila kutu iz kojeg se najbolje oslikava izlaz. Vidjela sam ga kako koraËa pod crvenim kiπobranom dræeÊi pod rukom sivi fascikl. Do njega je, u istoj sekundi, dotrËala visoka mlada pjesnikinja Ëiji su stihovi te veËeri podsjeÊali na zaπeÊerenu limunadu moga djetinjstva. Tada sam shvatila da je kriËavo protukiπno pokrivalo vlasniπtvo osobe koja je uvjerena da se stihovi s osnovnoπkolske literarne sekcije mogu Ëitati i u druπtvu velikih pisaca - pod uvjetom da se za tu prigodu oboje glasom koja doziva loπe zamaskiranu poæudu. Poslije samo nekoliko piπËevih koraka, iz fascikla su poËeli ispadati papiri na kojima je ispisana priËa ljubavnika koji svoju krivicu ispire kupovanjem na trænici. Pjesnikinja je ostala stajati, dok se Ëudan tvorac Ëudnoga junaka saginjao i uz mladenaËke gleænjeve spaπavao posve mokre papire. Prizor je sliËio na postmodernistiËku varijantu biblijske pokajnice u kojoj se, pod utjecajem æenske kritike, mijenja spol najpoznatije greπnice. Ne znam je li se prerano umorio ili jednostavno nije vidio list koji je odletio dva metra bliæe mom automobilu. Kad su bili dovoljno daleko, s crnim sam kiπobranom izaπla iz auta i podigla papir. Uhvatila sam ga oprezno za rub i poloæila na sjedalo do sebe. Na njemu je bila ispisana prva reËenica. Ubacila sam u prvu i polako se poËela spuπtati niz usku ulicu posvema sigurna kako svojim lektorima neÊu dopustiti da mi interveniraju u reËenicu Nakon nekoliko godina ponovno sam posjetila rodni grad i da mi sudbonosno nakon preoblikuju u neutralno poslije. Moæda je pametnije da im uz tekst poπaljem napomenu Ne lektorirati, ispisanu flomasterom koji Êe ostavljati tragove nalik boji æarkoga pjesnikinjina kiπobrana.

2_75 omot za tis (Converted)-94 12/15/09 1:43 AM Page 1 C

10 godina partnerstva

Naπa prodajno-servisna mreæa nagrauje Vaπe desetogodiπnje povjerenje najboljim ponudama!

EUROline d.o.o., glavni zastupnik DaimlerChrysler AG za Hrvatsku Ovlaπtena prodajno-servisna mreæa: GRADAC n/m, AutokuÊa PeciÊ, Tel. 021/69 75 47, Fax 021/69 72 07 • MATULJI, AutokuÊa ©op, Tel. 051/74 21 53, Fax 051/27 75 79 • OSIJEK, Automobili ©kojo, Tel. 031/22 00 00, Fax 031/22 00 01 • RIJEKA, EUROline, Tel. 051/21 37 57, Fax 051/33 16 96 • SPLIT, AutokuÊa Vrdoljak, Tel. 021/32 10 70, Fax 021/32 38 53 • VARAÆDIN, AutokuÊa BuniÊ, Tel. 042/30 58 10, Fax 042/30 58 11 • VELIKA GORICA, Auto GaπpariÊ, Tel. 01/63 79 318, Fax 01/63 79 331 • ZADAR, Contus d.o.o., Tel. 023/34 32 22, Fax 023/34 32 23 • ZAGREB, AutokuÊa BolËeviÊ, Tel. 01/20 01 600, Fax 01/20 03 595, EUROline, Tel. 01/34 41 111, Fax 01/34 41 113 Ovlaπtena servisna mreæa: KARLOVAC, AutokuÊa Bajac, Tel. 047/63 42 08, Fax 047/63 44 99 • SESVETE, AutokuÊa Habek, Tel. 01/20 46 370, Fax 01/20 48 344 • SLAVONSKI BROD, AutokuÊa JerkoviÊ, Tel. 035/21 77 00, Fax 035/21 77 01 • SUHOPOLJE, AutokuÊa Kratofil, Tel. 033/77 12 23, Fax 035/77 12 23 • STOBRE», AutokuÊa RavliÊ, Tel. 021/32 46 50, Fax 021/32 66 48 www.mercedes-benz.hr

Composite

CY CMY

1/64 OMOT ZA TIS (Converted)-11 12/15/09 11:59 AM Page 1 C

CY CMY

STRAST SRPANJ 2004 BROJ 3 MAGAZIN TVRTKE EUROline GLAVNOG ZASTUPNIKA DAIMLERCHRYSLER AG ZA HRVATSKU

Composite