U istom kolu

Sada, kada se nova vlast konstituira u Bosni i Hercegovini, interes javnosti usredotočen je na to hoće li biti iskoraka u funkcioniranju institucija vlasti i poboljšanju životnih uvjeta građana? Teško je prognozirati, ali je smisleno nadati se

Društvena zbivanja s početka devedesetih godina prošloga stoljeća uobičajeno nazivamo demokratskim promjenama. Koliko su one uistinu demokratske, o tome se može raspravljati. Jedno je sigurno, a to je da je prethodni sustav bio izrazito nedemokratski i da je u sebi nosio klice raspada, što se na kraju i dogodilo na najgori mogući način. Sada imamo iskustvo oblikovanja novoga društvenog sustava, ali na lošoj podlozi države podijeljene na dva entiteta i stasanja nove birokracije i autokracije, istina s izbornim zaleđem ali i s dubokim koruptivnim humusom i podizanjem nacionalnih ograda, što je državu dovelo gotovo u stanje međunarodnoga protektorata. Tomu pridonose politička bahatost vlasti, kao i, među ostalim, samovoljna tumačenja ratnih zbivanja i stvaranja ozračja međunacionalne netrpeljivosti.

Zadnji izbori, održani ujesen 2022, naslućuju neke nove mogućnosti. Barem na razini Federacije BiH – u bošnjačko-hrvatskom entitetu. Uspjehom se smatra činjenica da je prekinuta dinastička linija vladanja stranke jednoga lica. A to bi moglo značiti da demokracija na domaćoj društvenoj vjetrometini i nije nemoguća. Takav put, izgledno je, poboljšava poziciju bh. Hrvata kod kojih je, istini za volju, i dalje čvrst jednopartijski sustav – vlast jedne stranke ukrašene strančicama udomljenim pod zajedničkim krovom Hrvatskoga narodnog sabora (HNS) i potpunom dominacijom HDZ-a BiH. Toj hrvatskoj jednopartijnosti pridonijela je, među ostalim, i bošnjačka stranka (SDA) ustrajnim i neodgovornim izbornim inženjeringom na štetu Hrvata, zloupotrebljavajući činjenicu njihove malobrojnosti.

Sada, kada se nova vlast konstituira, interes javnosti usredotočen je na to hoće li biti iskoraka u funkcioniranju institucija vlasti i poboljšanju životnih uvjeta građana? Teško je prognozirati, ali je smisleno nadati se. Hrvatska strana bi, u novoj konstelaciji, mogla imati bolje pretpostavke u oblikovanju društvene stvarnosti, makar i uz manjak unutarnjega pluralizma.

Briševo – bosanska Škabrnja

Pozornost okrećemo jednoj „sporednoj” temi, odnosno izazovnoj činjenici da bh. hrvatski politički vrh nikada nije posjetio selo Briševo kod Prijedora, nekoć nastanjeno Hrvatima, gdje su srpske postrojbe u srpnju 1992. u dva dana ubile 67 hrvatskih civila! Zločin je posve usporediv s onim u Škabrnji u Hrvatskoj iz studenoga 1991! Apsolutnu većinu u selu činili su Hrvati: njih 370 (91 %), Jugoslavena je bilo 16, Srba 7, jedan Musliman i „ostalih” 11. U prvom srpskom napadu 27. svibnja nije bilo stradalih, a pravi pokolj dogodio se 24. i 25. srpnja. Nakon žestokoga granatiranja srpska je vojska, u odorama Jugoslavenske armije, ušla u Briševo i redom ubijala civile. Nije bilo nikakva otpora. Žitelji sela su naime, na prijevaru, ranije predali legalno oružje koje su imali (lovačke puške, pištolje) vjerujući da će biti pošteđeni. To je ubojicama samo olakšalo posao. Među 67 žrtava četrnaest je žena i petero djece i maloljetnika. K tomu, opljačkali su imanja, srušili 120 kuća i crkvu. Od preživjelih nitko se nije vratio. Niti u jednoj općini u BiH nije ubijeno toliko Hrvata kao u općini Prijedor kojoj pripada i Briševo: ukupno 170 žrtava. To su činjenice.

Tko je do sada iz viših krugova vlasti pohodio mjesto zločina i odao počast žrtvama? Evo liste: član Predsjedništva BiH Željko Komšić bio je u Briševu 25. srpnja 2009. u povodu 17. obljetnice masakra i prisustvovao misi za žrtve; predsjednik RH Ivo Josipović, predsjednik RS Rajko Kuzmanović, premijer RS Milorad Dodik, predsjednik SDA Sulejman Tihić i visoki predstavnik međunarodne zajednice Valentin Inzko, zajednički su 30. svibnja 2010. odali počast ubijenim civilima u Briševu. Tri godine kasnije, delegacija Sabora Republike Hrvatske, koju su činili predsjednik Josip Leko i saborski zastupnici Vesna Pusić, Đurđa Adlešić i Joško Klisović, posjetili su Briševo i odali počast nevinim žrtvama. (V. Časopis za suvremenu povijest, Zagreb, 2/2022, prilog Jasmina Medića). Nitko od drugih visokih političara nije posjetio Briševo – nakon 30 godina. Nitko iz vrha bh. hrvatske vlasti! Hoće li se u ovom mandatu stranački i

Preminuo papa emeritus Benedikt XVI.

Posljednjeg dana 2022. godine, 31. prosinca, u 9:34 sati u rezidenciji samostana Mater Ecclesiae preminuo je papa emeritus Benedikt XVI., priopćio je Tiskovni ured Svete Stolice, a prenijela je KTA BK BiH.

Od 2. do 4. siječnja pred njegovim odrom u bazilici, Papi emeritusu počast je iskazalo oko 200 tisuća vjernika. U srijedu navečer molitvu uz zatvaranje lijesa predvodio je kardinal kamerlengo Kevin Joseph Farrell. Tom prilikom u čempresov lijes urešen Benediktovim papinskim grbom, uz njegovo tijelo odjeveno u liturgijsko ruho, položen je palij, medalje i novčići iskovani u njegovom pontifikatu (2005. – 2013.) i rogito – zapis s kratkim životopisom kojega je prethodno pročitao osobni tajnik Pape emeritusa mons. Georg Gänswein.

Sprovodnu misu za papu emeritusa Benedikta XVI. 5. siječnja 2023. u 9:30 sati na Trgu sv. Petra predslavio je papa Franjo. Lijes je iz bazilike sv. Petra iznesen u 8:45 uz tihu pratnju orgulja te položen na tlo ispred oltara. Na njega su potom ravnatelj papinskih liturgijskih slavlja mons. Diego Ravelli i mons. Gänswein stavili Evanđelje, a pored je gorjela uskrsna svijeća. Odlazeći, Benediktov tajnik je, poklonivši se, poljubio lijes.

Obredi za Papu emeritusa slavljeni su po primjeru sprovoda za vladajućeg papu s nekim izvornim elementima te prilagodbama, a neki su elementi izostavljeni. Slavlje je prema želji Pape emeritusa bilo obilježeno jednostavnošću.

U njemu je sudjelovalo oko 130 kardinala, 400 biskupa i 3700 svećenika. Među njima su bili zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, riječki nadbiskup Mate Uzinić te požeški biskup Antun Škvorčević i bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak. Uime Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine sudjelovao je umirovljeni vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.

Budući da Benedikt XVI. nije bio poglavar Vatikana kada je preminuo, samo su dvije zemlje, Italija i njegova rodna Njemačka, poslale službena izaslanstva na njegov ispraćaj.

Nakon mise tijelo Pape emeritusa položeno je u grob u kripti bazilike, u kojoj su pokopani papa Ivan XXIII. i potom Ivan Pavao II., čiji su posmrtni ostaci kasnije preneseni u baziliku.

Načelnik općine Novo Sarajevo u božićnom posjetu provincijalu Bosne Srebrene

Prigodom svetkovine Božića, načelnik općine Novo Sarajevo dr. Hasan Tanović posjetio je 25. prosinca 2022. provincijalat Bosne Srebrene i susreo se s provincijalom fra Zdravkom Dadićem, prenijela je FIA. Načelnik je provincijalu i svim franjevcima provincije Bosne Srebrene čestitao blagdan Isusova rođenja i poželio obilje mira i radosti u budućem radu i životu. Provincijal je načelniku izrazio zahvalnost na ovom posjetu te njemu i njegovim suradnicima zaželio puno Božjeg blagoslova i ustrajnosti na zauzimanju za dobro svih stanovnika ove sarajevske općine.