G&o br 19 by GIOMAG

INTERIJERI GRADITELJSTVO INTERIJERI ENERGETIKA GRADITELJSTVO PROJEKTIRANJE ENERGETIKA ARHITEKTURA PROJEKTIRANJE ARHITEKTURA

BROJ 1/2 VELJAÈA 2009 BROJ 1/2 GODINA2009 III. VELJAÈA CIJENA 25 kn GODINA III. www.giomag.eu CIJENA 25 kn www.giomag.eu

GRAÐENJE&OPREMANJE. STRUÈNI ÈASOPIS GRAÐENJE&OPREMANJE. STRUÈNI ÈASOPIS

Podzemna Podzemna željeznica željeznica

Dolazi li u Zagreb? Dolazi li u Zagreb?

Home Theater PC Home Theater PC Home Theater PC Home Theater PC Multimedijalni centar Multimedijalni centardoma doma

9 7 71 8 46 37 5 00 3 00209 9 7 71 8 46 37 5 00 3 00209

ISSN 1846-3754 ISSN 1846-3754

Multimedijalni centar Multimedijalni centardoma doma

INTERIJERI INTERIJERI Ekološko ureðenje interijera Ekološko ureðenje interijera Nova generacija namještaja Nova generacija namještaja Protuprovalna vrata Protuprovalna vrata Sigurnost i estetika na ulazu doma Sigurnost i estetika na ulazu doma PROJEKTI PROJEKTI Burj Dubai Burj Dubai Najveæa graðevina u ljudskoj povijesti NajveæaZagreb graðevina u ljudskoj povijesti Arena Arena Zagreb Više od kruha i igara Više od kruha i igara HORTIKULTURA HORTIKULTURA Buðenje vrta Buðenje vrta u veljaèi? Što nas oèekuje Što nas oèekuje u veljaèi? PLUS PLUS struènih usavršavanja Popis Popis struènih usavršavanja za inženjere graðevine u 2009. za inženjere graðevine u 2009.

Podno Podno grijanje grijanje

Doktor pod kuæom Doktor pod kuæom

70 83

6 BURJ DUBAI Najveća građevina u ljudskoj povijesti 13 LJUDSKA UTRKA PREMA NEBU Burj Dubai očima projektanta 20 GODIŠNJE NAGRADE UHA Najbolje hrvatske građevine u 2008. 22 POPIS STRUČNIH USAVRŠAVANJA Veljača i ožujak 2009. 28 GREENBUILDING Energetska efikasnost zgrada 32 GRAĐEVINSKI OTPAD Od šute do unosnog biznisa 38 PODNO GRIJANJE Doktor pod kućom 48 TRŽIŠTE NEKRETNINA Što donosi liberalizacija? 54 PODZEMNA ŽELJEZNICA Dolazi li u Zagreb? 65 ARENA ZAGREB Više od kruha i igara 70 PROTUPROVALNA VRATA Sigurnost i estetika na ulazu doma 77 EKOLOŠKO UREĐENJE INTERIJERA Nova generacija namještaja 83 HOME THEATER PC Multimedijalni centar doma 92 BUĐENJE VRTA Što nas očekuje u veljači?

Poštovani čitatelji, jeste li nas prepoznali prilikom posjeta kiosku? Obzirom da čitate ovaj uvodnik, pretpostavljam da jeste, i nadam se da ćete biti zadovoljni onim što ćete vidjeti u nastavku čitanja. Sve promjene koje smo uveli rezultat su svih Vaših sugestija i primjedbi, koje i dalje očekujemo, pogotovo Vaše impresije našim novim izgledom.

GLAVNI UREDNIK Krunoslav Majcan kruno@gradjenje-opremanje.hr WEB DIZAJN I FOTOGRAFIJA Darko Majcan darko@gradjenje-opremanje.hr STRUČNI SURADNICI Ana Marija Vojković, dipl. novinar ana.marija@gradjenje-opremanje.hr Vanja Vesić, dipl. novinar vanja@gradjenje-opremanje.hr Barbara Kraš barbara@gradjenje-opremanje.hr Kruno Kartus kruno.kartus@gradjenje-opremanje.hr MARKETING marketing@gradjenje-opremanje.hr PRETPLATA pretplata@gradjenje-opremanje.hr GRAFIČKI DIZAJN Darko Golubić grafika@gradjenje-opremanje.hr DIREKTOR Marija Majcan marija@gradjenje-opremanje.hr GSM: + 385 98 1710-315 GSM: + 385 91 6050-999

A početkom ove godine, pokazalo se i da je tako dugo najavljivana kriza polako uzela maha na svim razinama. Iako je naša država gotovo konstantno u “kriznim” situacijama, čini se kako je ova, barem na novinskoj razini, najavljena kao najporaznija za našu ekonomiju. No, pričekajmo zatopljenje i rast opće potrošnje - kako bi mogli procijeniti hoće li se svjetski ekonomski problemi stvarno preseliti i u naše dvorište. Do tada, pogledajte i pročitajte što se događa na našem tržištu nekretnina, i jesu li crne prošlogodišnje prognoze agenata nekretninama bile stvarno točne, i što nas očekuje ulaskom u EU (i liberalizacijom tržišta nekretnina koja prethodi ulasku) te kako će se odluka Vlade o implementaciji europske Direktive o energetskim svojstvima zgrada odraziti na stambene zgrade koje će se tek graditi, a koje će morati slijediti stroge direktive na području energetske efikasnosti. Također, pročitajte dokle je došlo sa inicijativom o izgradnji podzemne željeznice u gradu Zagrebu, i kada možemo očekivati polaganje kamena temeljca, s osvrtom na odgovore uglednim projektanata na često postavljena pitanja. Uz to, provjerili smo kako napreduju projekti recikliranja gra đevinskog materijala, te kako Burj Dubai

stvarno izgleda (u poodmakloj fazi gradnje) i kako se gradi - tekst o projektiranju tog nebodera djelo je gosp. Miljenka Srkoča, jednog od naših najpoznatijih projektanata, koji se na licu mjesta uvjerio u nevjerojatna tehnološka i projektna rješenja koja omogućavaju gradnju ovako visokog objekta. Za naše čitatelje, koji su svojim poslom i strukom vezani uz graditeljstvo, pripremili smo i pregled stručnih usavršavanja za osobe koje obavljaju poslove graditeljstva, uz detaljan prikaz termina, mjesta održavanja i broja bodova koje ta predavanja nose. Obzirom na jako velik broj predavanja, u ovom ćemo Vam broju donijeti pregled za prva dva mjeseca ove godine, a u našim slijedećim brojevima pronaći ćete sva ostala predavanja koje možete pohađati ove godine. Od tema koje će zanimati baš sve čitatelje, izdvojio bih priloge o podnom grijanju i protuprovalnim vratima, koja postaju standardi u izgradnji novih objekata, te ekološkom uređenju interijera i Home Theater PC uređajima, malim igračkama za ugodniji boravak u dnevnoj sobi. Za one koji ove, temperaturom malo blaže, dane ipak neće provesti u dokolici, donosimo i pregled radova za koje je Vaš vrt već sada spreman. GLAVNI UREDNIK Krunoslav Majcan

IZDAVAČ Mari Media d.o.o., Husinečka 1, HR-10040 Zagreb, Tel: + 385 1 2993-516, Fax: + 385 1 2993-517, info@gradjenje-opremanje.hr Žiro-račun: 2484008-1103616814 Devizni račun: IBAN: HR0924840081103616814, SWIFT: RZBHHR2X ISSN 1846-3754 Kopiranje, umnožavanje dijela ili cijelog sadržaja bez dozvole nakladnika nije dopušteno. Podaci o proizvođačima i distributerima, te cijene navedene u časopisu točni su u trenutku odlaska u tisak te ne odgovaramo za njihovu točnost u trenutku korištenja. Nakladnik ne odgovara za moguće tiskarske pogreške. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju. TISAK Grafika Hrašće, Antuna Arbanasa 44, HR-10020 Zagreb DISTRIBUCIJA Tisak d.d., Slavonska avenija 2, HR-10000 Zagreb, Distri Press d.o.o., Žitnjak bb, HR-10000 Zagreb Godišnja pretplata za Hrvatsku: 220,00 kn (cijena s PDV-om), Godišnja pretplata za inozemstvo: 85 EUR Naslovnica: Shutterstock, Siemens AG

G & O GRAĐENJE

BURJ DUBAI Da bi se izgradio ovaj toranj, potrebne su bile nevjerojatne količine novca, ali i svo znanje u građevinarstvu stjecano stoljećima, pa ipak, ovaj toranj neće predugo biti najviši na svijetu.

Najveća građevina u ljudskoj povijesti Burj Dubai je najviša građevina koju je čovjek ikad izgradio, nije još dovršena, ali je izgradnja blizu kraja. Taj toranj predstavlja ljudsku genijalnost i sumira svo znanje koje je on prikupio kroz stoljeća gradnje. Ova građevina je najviša na svijetu, najskuplja na svijetu, i u njezinom podnožju nalazi se najveći shopping mall s najvišim vodoskokom na svijetu – nema kraja oborenim rekordima

na ovom projektu, a već se planiraju i započinju novi, veći, viši i skuplji. No Burj Dubai se izdvaja na poseban način, ponajviše zbog brutalnih uvjeta u kojima se gradi, a ti uvjeti diktiraju evoluciju u gradnji na samom gradilištu. Na projektu sudjeluju najbolji od najboljih, no njegova izgradnja je odnijela dva ljudska života a put prema nebu je teži nego što se predstavljalo.

G & O GRAĐENJE

Ključne inovacije u gradnji od 19. stoljeća do Burj Dubai-a Burj Dubai je smješten u Dubaiu u Emiratima, u gradu koji se često zove najveće gradilište na svijetu. Grad naprosto raste svake sekunde tokom svakog dana i kroz noć. Građevinske ekipe su na terenima cijelo vrijeme. No kako izgraditi najvišu građevinu na svijetu? Vratimo se na to pitanje. Za pothvate koji ruše svjetske rekorde morate biti najbolji na svijetu, no u ovom slučaju, ovdje nije bilo samo pitanje znanja i novaca već i kreativnosti, kako inženjerske tako i dizajnerske. Na ovom projektu je primijenjeno nevjerojatno puno rješenja koja su upravo tu stvorena, u surovim pustinjskim uvjetima koji su većim dijelom i stvorili potrebu za silnim inovacijama. No da bi se izgradio takav neboder, morala su se primijeniti sva znanja stvorena u građevinarstvu. Ovo postignuće je ostvareno putem 7 ključnih inovacija otkrivenih, ili bolje rečeno izborenih, tokom

povijesti. Prva inovacija primijenjena na zgradi Equittable life kompanije, potječe iz 19. stoljeća, vjerovali ili ne, upotrijebljena je za izgradnju zgrade visoke samo 43 metra i to rješenje je upravo nužno i ovdje. Ukratko, bez njega ne bi bilo ovog nebodera. O čemu se radi? O prvom aksiomu gradnje nebodera koji kaže da zgrade mogu biti visoke samo onoliko koliko se ljudi mogu penjati što nas dovodi do lifta. Prvi liftovi imali su jedan veliki nedostatak, ako pukne sajla na koju je on obješen, ništa ne zaustavlja njegov pad. Taj sigurnosni problem je riješio 1845. godine Eilisha G. Ottis izumom “Fully automated lifta“ koji je bio osiguran okvirima sa mehanizmom za zaustavljanje u slučaju pucanja konopca i slobodnog pada lifta. Tu treba istaknuti i jednu gospodarsku činjenicu koju je lift u potpunosti izmijenio. Naime, nove visine zgrada su u potpunosti promijenile sustav vrednovanja nekretnina. Prije lifta, niži katova su bili poželjniji jer se nije trebalo penjati. Odjednom viši katovi su postali interesantni – manje buke, više svjetla, ljepši pogled. Burj Dubai iskorištava inovaciju lifta najagresivnije od svih građevina do sada, taj toranj ima preko 160 katova. On tehnologiju liftova dovodi do samog maksimuma. Taj toranj će smještati istovremeno i do 35 tisuća ljudi, a liftovi su ti koji ih dovode do njihovih ciljeva. Toranj Burj Dubai ima preko 53 lifta, neki od njih postižu brzinu od 35 km/h i gosti dolaze do 120. kata u vremenskom periodu kraćem od 50 sekundi. Najveći među njima može uzeti i do 46 putnika. Jedan takav lift nosi između 30 i 50 tona tereta i kočioni sustav bi u slučaju puknuća sajle bio podvrgnut opterećenju koje je jednako onome koje bi nastalo kada bi niz liticu bacili kamion s prikolicom i pokušali ga zakočiti u slobodnom padu na pola puta. Sigurnost putnika,dakle, ovisi o mehaničkoj napravi, kočionom sustavu izmišljenom još davne 1845. godine, a bez kojega ovog nebodera danas ne bi bilo. Nakon izuma lifta i stvaranja pouzdanog sigurnosnog sustava, granice visina zgrada su se počele pomicati, no kada se došlo do visine od 80 metara, tradicionalni materijali nisu više mogli podržati daljnji rast prema nebu, što nas dovodi do druge inovacije - materijala. Taj sljedeći korak, odnosno potreba za njim je bila prepoznata kod izgradnje poznate zgrade Fuller Flatiron, poznate njujorške “pegle“.

1-2/2009.

www.giomag.eu

Propadanje zgrada u ulice Problemi s klasičnim materijalima za izgradnju manifestirali su se po prvi puta u Chicagu, kod izgradnje poznate zgrade Monadnock, otvorene 1893. godine, koja je za to doba predstavljala najveći uredski prostor. Imala je 16 katova i naprezala je kamene temelje do krajnjih granica. Temeljni blokovi pri dnu zgrade su 2 metra debeli, a struktura zgrade je bila toliko teška da je sama zgrada uskoro nakon izgradnje počela tonuti u mekano tlo Chicaga, u tom procesu ulice su “progutale“ pola metra zgrade. Ova građevina koja je i danas funkcionalna i predstavlja živući fosil među zgradama, pokazala je, među prvim, da kamen nije materijal za izgradnju nebodera. Zgrada Monadnock Building u Chicagu, prvi moderni neboder, prva je pokazala nedostatke klasičnih materijala u gradnji.

Flatiron zgrada u New York-u prva je uporaba čelične konstrukcije i fasadne obloge, umjesto dotad korištenih kamenih fasada koje bi stvarale preveliko opterećenje za nebodere.

Nakon te spoznaje arhitekt D. H. Burnham je krenuo korak dalje znajući da kamen ne može upotrijebiti pri izgradnji Fullerove Flatiron zgrade. Iako ta zgrada izvana izgleda kao da je izgrađena od kamena, radi se o fasadnoj oblozi. Burnham je prilikom izgradnje zgrade napravio konstrukciju od čelične mreže, dajući joj čelični kostur. Čelik je puno lakši od kamena i može nositi težinu zgrade. Sama fasada navučena je na čelični kostur kao zastor. Nakon što su čelične konstrukcije usavršene samo nebo je bilo granica. Teoretski, ograničenja više nisu postojala. Cijene zemljišta i njihov sustav procjenjivanja doživjeli su šokantne promjene. Zemljište u centru New Yorka primjerice, nije se više procjenjivalo prema kvadraturi jedne 12-katnice, omjer visine i površine izgradnje zauvijek je uzdrmao percepciju cijena zemljišta. Toranj Burj Dubai koristi tehnologiju kombiniranja čelika i betona na nevjerojatan način. U taj toranj biti će ugrađeno preko 30 tisuća tona čelika, no na kakav način. Konstrukcija će se koristiti u kombinaciji sa staklima. Samo čelik koji se ugrađuje u konstrukciju koštati će 100 milijuna dolara. www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O GRAĐENJE

Neboderi postaju ogromne pećnice Čelik je katapultirao nebodere u neslućene visine. Sada kada zidovi ne nose sami svu težinu mogu se više primjenjivati novi materijali poput stakla. Pravi primjer je zgrada sjedišta Ujedinjenih naroda visoka 168 metara. Staklo je dovelo do jakog zagrijavanja, te se postavilo pitanje kako spriječiti da neboderi ne postanu ogromne pećnice. Staklene stijene donose prozračan i lijepo osvijetljen prostor; no hlađenje postaje ultimativni zahtjev. Jedne vruće i sparne noći 1902. godine, Willis Havilend Carrier je, čekajući vlak na željezničkoj postaji u Pittsburghu, razmišljao kako riješiti problem kontrole temperature i vlage. Do dolaska vlaka, sinula mu je misao. Carrier je spoznao odnos temperature, vlage i rosišta. Samo godinu dana nakon što je diplomirao strojarstvo na sveučilištu Cornell, Willis Carrier je razvio prvi znanstveni sustav za “kondicioniranje zraka”, za čišćenje, cirkulaciju i kontrolu temperature i vlage zraka. Carrier je svoj izum, pod imenom “Aparat za tretiranje zraka”, 1906. godine pod brojem 808897, prijavio američkom Uredu za patente. Prvi puta je bio primijenjen u izdavačkoj industriji; ugradila ga je jedna tiskara u Brooklynu. Osim klime postavljena su i Low-E stakla, razvijena upravo s ciljem smanjivanja troškova za grijanje i hlađenje. Kod proizvodnje tog stakla na površinu float-stakla nanosi se željezni oksid kako bi se otklonio učinak UV zraka. Kako bi se otklonio učinak zračenja IR-zraka, unutrašnjost stakla je presvučena tankim slojem srebra. Na Burj Dubai je postavljeno oko 30 tisuća takvih komada stakla. Vrijeme potrebno za izgradnju postaje neprijatelj mamutskih nebodera Sljedeća prepreka pri izgradnji sve viših građevina je postalo vrijeme. Pri izgradnji Twinsa trebalo je riješiti taj problem i tu je napravljena sljedeća inovacija. Montažni elementi, odnosno dijelovi zgrade koji su napravljeni unaprijed i jednostavno se „uklapaju“ u zgradu. Izgrađeni su puno ranije nego što bi im to situacija na gradilištu dozvolila i prelazak na sljedeću fazu gradnje je bio nevjerojatno ubrzan. No pri gradnji WTC-ovih nebodera upotrijebljena je još jedna inovacija koja će omogućiti i brzu dostavu skoro uvijek ekstremno teških gotovih elemenata na velike visine. Ta inovacija je došla iz Australije, radi se o Kangaroo dizalici. Njezin specifičan sustav pozicioniranja na vrh zgrade, s raspoređena četiri krana, omogućio je pokrivanje apsolutno svih strana nebodera u izgradnji i to je uvelike ubrzalo gradnju. Krakovi su svugdje dopirali, a sama dizalica je bila postavljena na nosače koji su omogućavali doslovno vertikalno uspinjanje i spuštanje cijele dizalice. 10

1-2/2009.

www.giomag.eu

Prilikom korištenja te dizalice kod izgradnje WTC tornjeva, voditelj projekta je istaknuo kako je baš taj sustav dizalica dao nevjerojatan obol izgradnji i pokazao se jako pouzdanim. Jedina zamjerka je bila upućena tome što je prilikom svakog podizanja dizalica na novi nivo gradilišta sve bilo zaprljano velikim količinama ulja i mazuta. Takvi kranovi koji su u jednom podizanju omogućavali dostavu i do 50 tona tereta, u kombinaciji s gotovim elementima; omogućili su izgradnju dva kata unutar jednog tjedna, što je prije njih bilo nezamislivo. Isti sustav dizalica upotrijebljen je i pri gradnji Burj Dubaia, no izgradnja upotrebom već gotovih elemenata dovedena je na novi nivo. Osim dizalica, na Burj Dubaiu upotrebljava se vertikalno pomična oplata, koja se penje svakih 12 sati koliko je potrebno betonu da očvrsne. No s visinom se pojavljuje novi problem, a to je dostava betona. Da bi se beton dostavio na visinu, primjerice 155. kata, potrebna je pumpa od 630 konja, a da beton dođe na taj kat vremenski je potrebno 40 minuta. Beton ne smije biti prerijedak kako ne bi išao presporo i uzrokovao zastoje, no ukoliko je pregust mogao bi očvrsnuti prerano i zablokirati cijevi, što bi dovelo do katastrofe. Kod projekta koji košta bilijun dolara, jedan dan kašnjenja prouzrokuje nevjerojatne gubitke. No sustav je doveden do savršenstva. Brzina građenja je nevjerojatna, a novi kat se nadogradi svaka tri dana. Australski izum, dizalica Kangaroo, strahovito je ubrzala proces gradnje nebodera.

Vjetar i zemljotres – prirodni neprijatelji nebodera Sve ove inovacije tehnike gradnje dovele su do toga da visina nebodera ne podliježe više ograničenjima tehnike, no što je sa silama prirode, primjerice što je s vjetrom? Vjetar je sila prirode koja, ukratko rečeno, testira svaku slabost i prema ovako visokom neboderu, maksimizira naprezanja do nevjerojatnih granica. Da bi se izgradio Sears Tower visine 442 metra u Chicagu, gradu poznatom po snažnim vjetrovima, morale su se otkriti nove tehnike i novi načini osvajanja visina. Projektant Leslie E. Robertson koji je 1970. sudjelovao u rješavanju tog problema, usporedio je nebodere s brodovima: “Kretanje gornjih katova nebodera uslijed djelovanja vjetra je poput kretanja broda na moru. Ljuljanje nebodera na gornjim katovima bi isprva bilo toliko da bi ometalo normalan rad ljudi smještenih na višim katovima.“ Inovacija se sastojala od preokretanja strukture nebodera. Konstrukcija koja je podržavala neboder iznutra, tzv. eksoskeleton je premješten vani. Konstrukcija je na taj način najefikasnije postavljena prema naprezanjima uzrokovanim vjetrom. Na taj način Searsov je neboder uspio zauzdati vjetar, a pri samom vrhu njegovo “micanje“ i kod najjačih udara vjetra ne prelazi više od 15 centimetara. No postavljanje vanjskog eksoskeletona, tj. formiranje nosive konstrukcije prema vanjštini građevine, kod Burj Dubaia koji je skoro dvostruko viši, nije dostatno. Projektant Bill Baker je taj problem riješio na sljedeći način: mijenjanjem profila nebodera. Naime, vjetar pri udaru i uvjetno rečeno “prolasku“ kroz neboder stvara vrtloge uz bok nebodera. Oni su toliko jaki da neboder, koji bi primjerice podlegao djelovanju vjetra, ne bi pao u smjeru u kojem ga vjetar gura, već ustranu. Oštri bridovi nebodera su najveći krivac tome, stoga je oblik Burj Dubai potpuno nepredvidljiv za vjetar. Profil se mijenja na svim visinama, odnosno, svaki dio nebodera je oblikovan sa svrhom da razbija vrtloge i to cijelom visinom građevine kako vjetar ne bi dobio dovoljno jake sile na neboder. Bez ovakvog oblikovanja ove fantastične građevine, visina koju on dostiže bila bi jednostavno nemoguća. Na Burj Dubai-u nema oštrih vanjskih bridova, razlog za to je razbijanje vrtloga koji stvara vjetar a koji bi mogli biti pogubni za ovaj neboder. www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O GRAĐENJE

Sljedeći veliki iskorak koji se morao napraviti u osvajanju visina je bio onaj kojim bi se osiguralo od zemljotresa. Do te zapreke se došlo prilikom izgradnje nebodera Taipei 101. Taj neboder je izgrađen u zoni najčešćih i najsnažnijih potresa na svijetu. Projektanti koji su osmislili taj neboder nisu pred sobom imali samo pretpostavku “što ako dođe potresa“, nego “kada dođe do potresa“, jer na tom području oni se prosječno događaju dva puta godišnje, znači oni su neizbježni. Projektanti tog nebodera su došli do sljedećeg rješenja. Kod potresa konstrukcijski kostur izdržava vibracije potresa, on se miče zajedno s agresivnim podrhtavanjem tla, ali se ne ruši. No podrhtavanje biva fatalno za nosive ploče, odnosno ploču na samom vrhu zgrade, koja prema testiranom modelu, nakon

Terorizam promijenio svijet – visoki neboderi postali rizični? Događaji 9.11., kada su srušeni Twinsi, umalo su završili eru utrke u građenju prema nebesima. Postavilo se pitanje sigurnosti ovakvih građevina. Globalni strah je zavladao, no strah od terorizma, iako je ušao u mnoge aspekte ljudskog života, ipak nije zaustavio građevinare. Postavilo se pitanje kako evakuirati toliko veliki broj ljudi, kako ih spustiti na zemlju u slučaju opasnosti? Odgovor je malo iznenađujući; nema evakuacije. U slučaju opasnosti, koriste se tzv. refugees rooms. To su sobe koje su dodatno ojačane, vatrootpornih svojstava, s posebnim dovodom zraka koji je zaštićen od vatre i mogu podnijeti okruženje od živog plamena cijela 2 sata, što bi trebalo biti dovoljno spasilačkim ekipama da omoguće uspostavljanje uvjeta za evakuiranje. 12

1-2/2009.

www.giomag.eu

određene jačine potresa propada kroz neboder, jer se konstrukcija na koju je oslonjen podrhtavanjem izmiče. Vršna ploča jednostavno gubi stabilno uporište, tj. oslonac. Projektanti su pri testiranju uvidjeli da, ukoliko nosivi kostur spoje elastičnim materijalima, a ne povežu ih rigidnom pločom, izdržljivost je puno, puno veća. Potvrda te teorije je došla 2002. godine. Kada je izgradnja Taipeia bila već podosta odmakla, područje Taiwana je pogodio jaki zemljotres. Iako zgrada nije bila dovršena, izdržala je potres, konstrukcija je prošla bez većih oštećenja, iako je uslijed potresa sa samog vrha zgrade pao kran na ulicu. No ipak, kod temeljenja Burj Dubaia i zaštite od samog potresa problem je u najvećoj mjeri predstavljalo tlo. S obzirom da se moralo bušiti jako duboko u zemlju, tj. pijesak, da bi se došlo do čvrstog tla, na većim dubinama kada se i došlo do kamena, njegovim probijanjem; rupa bi se počela ispunjavati vodom. Stoga se rupa kroz svrdlo punila gustom polimernom smjesom koja je pri samom bušenju zapunjavala bušotinu i svojom gustoćom sprječavala prodiranje vode. No s obzirom da je polimer ipak lakši od betona, uvođenjem betona u rupe polimer se istiskuje van i omogućuje uspješno postavljanje temelja.

Miljenko Srkoč, dipl. ing. građ.: Ljudska utrka prema nebu Sažetak predavanja

Miljenko Srkoč, dipl. ing. građ.: Ljudska utrka prema nebu Sažetak predavanja Krajem listopada 2008., u velikoj predavaonici Građevinskog fakulteta, Miljenko Srkoč, dipl. ing. arh., naš vodeći projektant, održao je predavanje o Burj Dubaiu, najvišoj građevini izgrađenoj u ljudskoj povijesti. Srkoč je ovu impozantnu građevinu predstavio na izuzetno zanimljiv i stručan način u sklopu predavanja koje nam je približilo ljudsku utrku prema nebu, a GRAĐENJE&OPREMANJE u ovom će Vam broju prenijeti dio tog izuzetno zanimljivog predavanja. Gosp. Srkoč je prezentaciju započeo predstavljanjem Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i Dubaia, grada koji predstavlja najbrojnije poprište gradilišta, s time da treba istaknuti da je predavanje bilo ispunjeno slajdovima fotografija koje je snimio autor snimio sam prilikom posjeta Dubaiu ove godine. www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O GRAĐENJE

Dubai je grad u kojem gradnja traje 24 sata dnevno i predstavlja mjesto s kojim se ne može mjeriti niti jedno drugo mjesto na svijetu u smislu građevinske propulzije. Ta činjenica je još zanimljivija kada se uzme u obzir da UAE imaju samo 2,9 milijuna stanovnika i od toga trećina nastanjuje ovaj grad. No Srkoč je predstavio ovaj grad na vrlo zanimljiv i potpun način, između ostalog obraćajući pažnju i na posljedice toliko ekspanzivne gradnje. Jedna od fascinantnijih fotografija je bila i ona ostataka srušene 20-ero katnice zbog loše konstrukcije. U predavanju je također iznio podatak da je pri pregledu gradilišta u tom gradu obavljenom u svibnju 2008. godine, jedno japansko poduzeće s 10 gradilišta u Dubaiu, na pitanje koliko imaju zaposlenih, odgovorilo 1,8 milijuna. Takav podatak je zastrašujući i možda najbolji pokazatelj zamaha gradnje u toj državi.

Prostori ove građevine predviđeni su za trgovine i Giorgio Armani Hotel na prvih 10 etaža, stanovanje je omogućeno do 122. kata, a uredi su postavljeni iznad 122. kata. U ovaj projekt ulazi i centralna zgrada u kompleksu Downtown Burj Dubai, a za izgradnju će sve zajedno trebati oko 5 godina. Na 124. katu nalazi se platforma za razgledavanje, a bazen je postavljen na 76. katu. Toranj će u konačnici doseći visinu preko 800 m, a za lijepog vremena je vidljiv s udaljenosti od 160 km. Početak gradnje je bio 21. rujna 2004. godine, a završetak je predviđen za 16. kolovoza 2009. godine te je već najavljeno kašnjenje od 9 mjeseci u odnosu na prvotni rok. Uloženo je točno 1.276 dana gradnje do rekordne visine, te od travnja 2008. godine Burj Dubai postaje najviša zgrada na svijetu, najviša slobodna konstrukcija i najviša izgrađena građevina.

Burj Dubai (arapski burj – toranj) znači najviša “zgrada” na svijetu. Do nje, najviša konstrukcija na svijetu je bila KVLY TV toranj u Sjevernoj Dakoti u SAD-u sa 628 metara. Burj Dubai je konstrukcijski gledano višenamjenski armiranobetonski toranj visine oko 818 m s oko 170 katova, što je podatak iznesen u samom projektu. U svibnju 2008. bilo je izvedeno 160 katova i dosegnuto 636 metara visine, no treba kazati da će konačna visina biti poznata tek na dan završetka izgradnje.

Kompleks se proteže na čak 280 000 m2, a cijena izgradnje samog tornja će doseći, prema sadašnjim saznanjima, 8 milijardi dolara. Kompleks Downtown Burj Dubai će koštati 20 milijardi dolara i sve to, nemojmo zaboraviti reći, za 35 000 korisnika. U samom podnožju, kao da rekorda nema dosta, postavljen je najveći vodoskok na svijetu od 150 m (Ženevsko jezero, doseže 140 m). Krajem listopada i početkom studenog gradilo se posljednjih 200 m čelične konstrukcije, tzv. “spire”, a visina je tada prešla 730 m.

1-2/2009.

www.giomag.eu

Projekt Burj Dubai Gosp. Srkoč je u svom sjajnom predavanju obratio pažnju na specifičnosti pri poziciji u prostoru; naime ideja za tlocrt je došla od pustinjskog cvijeta (hymenocallisa). Tlocrt s tri krila maksimizira površinu prozora, pozicija u tlocrtu okrenuta je tako da najveći vjetar prema ruži vjetrova lokacije udara u nos “Y” konstrukcije. Predavanjem su istaknuta posebno četiri vrhunska rješenja koja omogućuju super visoku izgradnju poput ove: • Smanjenje djelovanja vjetra ili potresa na konstrukciju • Konstrukcija sustava • Materijal za konstrukciju • Tehnologija građenja

je likvefakcija radi pijeska u vodi te postignuto dugotrajno slijeganje od 8 cm. Sama temeljna ploča je postavljena na 194 bušena pilota d = 1,5 m, duljine 43 m, nosivosti oko 3000 t svaki. Iskorišteno je više od 45 tisuća kubičnih metara betona, a sama masa temelja ima preko 110 tisuća tona. Gosp. Srkoč je na predavanju dao i usporedbu visine zgrade s dubinom temelja. Govorio je o učincima agresivne sredine te upotrijebljenim rigoroznim antikorozijskim mjerama za osiguranje trajnosti temelja: • specijalni vodootporni sistemi, • povećanje zaštitnog sloja, • dodavanje korozijskih inhibitora, • stroža kontrola pukotina, • katodna zaštita.

Konstrukcija Sam toranj je od armiranobetonske konstrukcije do 636 m, iznad toga je čelični toranj. Sve zajedno će biti iskorišteno oko 230 tisuća kubičnih metara, bez temelja kojeg sačinjava kocka stranice 61 metra. Presjek je tro-aksijalni, “Y”, te osigurava krutost na savijanje uz smanjenje vjetra, a torzijsku krutost osiguravaju tangencijalno postavljeni zidovi. Zgrada je analizirana na kombinacije svih djelovanja, pri čemu je mjerodavno horizontalno opterećenje vjetar, a korištena je 3D analiza s 75.000 čvorova u računalnom programu ETABS v8.4.

Vertikalna nosiva betonska konstrukcija

Dimenzioniranje je izvedeno prema tehničkom propisu ACI 318-02. Temeljenje Geomehaničko ispitivanje, znači vađenje uzoraka, vršeno je putem 23 bušotine od 90 m, šest bušotina od 60 m i jedne bušotine od 140 m. Istražena

U ovom dijelu predavanja gosp. Srkoč je predstavio jezgru, radi se centralnoj šesterokutnoj jezgri s tangencijalno postavljenim zidovima čime se ostvaruje veća torzijska i bočna krutost. Samo izjednačavanje aksijalnih naprezanja u stupovima i zidovima od vlastite težine izvršeno je biranjem dimenzija radi smanjivanja efekta diferencijalnih pomaka ili “equal normal stress”. Stupovi su samo na krajevima krila s malim vertikalnim opterećenjem, a projektiranje geometrije po visini spiralnim-stepenastim sužavanjem presjeka omogućava smanjivanje opterećenja vjetra. Što se tiče horizontalne nosive konstrukcije; postavljena je AB ploča nosiva u dva smjera. www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O GRAĐENJE

Materijali Kod temeljnih pilota korišten je beton C60 s 25% letećeg pepela, 7% silicijske prašine i v/c faktorom 0,32, beton visokih čvrstoća do C80 s v/c faktorom 0,34 i 40% letećeg pepela, do 127. kata, a iznad 127. kata beton C60. Srkoč je tu dao zanimljivu analogiju s građevinarstvom u Hrvatskoj; najveća postignuta klasa betona u visokogradnji je C65 kod Hypo Alpe Adria Centra u Zagrebu. Što se tiče materijala konstrukcije, tu je modul elastičnosti betona do E = 43 800 N/mm2, konstrukcija do 156. kata – kompozitni AB i čelični stupovi, iznad 156. kata – čelična konstrukcija. Vjetar Kod vjetra horizontalna opterećenja su u ovisnosti o poprečnom presjeku, koeficijenti oblika Cw prema DIN-u h/d>20. Sama raspodjela vjetra po visini funkcionira da smanjenje presjeka po visini dovodi do smanjenja intenziteta i kraka sile vjetra. Za zgradu ovakve visine i vitkosti, sile vjetra i rezultirajući pomaci u gornjim etažama postaju mjerodavni za oblikovanje strukture. Upotrijebljen je iscrpan program testiranja građevine u tunelu na modelu 1:500 i učinjene su posebne studije vjetra na lokaciji, vjetar 216 km/h (60 m/s), a qref =2,25 kN/m2

1-2/2009.

www.giomag.eu

Kada se govori o vjetru, Srkoč je istaknuo da se mijenja broj i veličina prepreka po visini, što rezultira značajnim smanjenjem sila od vjetra rasipanjem zračnih vrtloga. Pozicija u tlocrtu je okrenuta tako da najveći vjetar (prema ruži vjetrova lokacije) udara u nos “Y” konstrukcije i utjecaj vjetra sveden je na minimum. Predviđeni pomaci zgrade su u granicama preporučenih vrijednosti, bez potrebe za pomoćnim prigušivačima. Potres Seizmičku studiju mikrolokacije izradio je Max Irvine iz Sydneya, premda potres nije mjerodavan. Zona potresa kao UBC972a s Z = 0,115 i vrstom tla Sc. Potres znači nije problem zbog vrlo velikog perioda vlastitih oscilacija prema visokim frekvencijama potresa, periodi osciliranja 11,3 s / 10,2 s, a torzija u 5-om tonu s periodom 3,3 s. Protupožarna sigurnost Na predavanju je istaknuto da je ovom projektu posvećena maksimalna pozornost u projektiranju. Pretpostavka polazi od toga da se ne očekuje spuštanje ljudi sa 160 katova kod evakuacije. Na svakih 25 katova nalaze se posebni prostori za spašavanje s osiguranim nadpritiskom zraka u kojima se čeka evakuacija.

noći (niža temperatura, veća vlažnost). Hladniji beton se sporije steže i manja je vjerojatnost pojave pukotina koje bi cijeli projekt dovele u opasnost. Gradilo se u tri faze, počevši od centralne jezgre do vršnih stupova, pritom je korišten specijalni GPS sustav praćenja kako bi se osigurala vertikalnost zgrade. Fasada U fasadu je ugrađeno čak 83.600 kvadratnih metara stakla. Pranje prozora se vrši s tri krana teleskopskim rukama od 35 m, a traje četiri mjeseca. U ploče su unaprijed ugrađena sidra za staklenu fasadu. Instalacije Možda je iz ovog predavanja u području instalacija najbolje prvo izdvojiti električnu energiju. Zahtjev za električnom energijom doseže čak 36 MW. Što se tiče hlađenja, kapacitet odgovara korištenju 10.000 tona leda na dan. Iskorištena je i kondenzirana voda, koja se skuplja i odvodi u podrum te se koristi za navodnjavanje zelenila oko zgrade. Liftovi

Izgradnja Kod izgradnje su korišteni najmoderniji sustavi gradnje; vršeno je pumpanje betona na visinu od 500 m. Kod zidova korišteni su “Doka SKE 100” oplatni sustav bez krana. Dnevno se na gradilištu nalazilo između 3000 i 5000 radnika, a iako je posebna pažnja usmjerena na sigurnost radnika od 2004. poginula su dva radnika. Gosp. Srkoč je na predavanju govorio i o najvećim izazovima prema voditelju projekta Greg Sangu: 1. logistika (materijali i ljudi) 2. vertikalnost izgradnje 3. stalno mjerenje pomaka i osiguranje efektivne gradnje 4. analize i testovi za vrijeme građenja 5. dostava betona na visinu (25 min, u usporedbi s normom od 5 min) Ovom monolitnom izgradnjom ostvarena je brzina etaža za etažom u 3 dana. Podne ploče su lijevane na “MevaDec” oplatnom sustavu. Znači sama izgradnja je vršena bez skela. Nastao je veliki problem održavanja konzistencije betona zbog visokih dnevnih temperatura (+50 °C). Zato se betonu dodavao led i ugrađivan je po

Ugrađeno je 56 liftova za 42 osobe, programirani za kontrolu evakuacije. Radi se o “double-deck” liftovima, najbržim na svijetu koji prolaze 18 m/s. Trenutačno najbrži lift na svijetu (16,4 m/s) nalazi se u Taipeiu 101 koji je druga najviša zgrada na svijetu. Postoji i poseban lift za vatrogasce nosivosti 5,5 tona. Zaključak Gosp. Srkoč je u zaključku naveo da je posljednjih godina povećan interes za gradnjom supervisokih građevina. “Izgradnja super-visokih zgrada omogućuje značajni napredak u općoj izgradnji građevina zato jer se na takvim objektima testiraju proračuni, dizajn, metode građenja i primjena novih materijala i tehnologija. No u slučaju Burj Dubai, radi se o želji za povećanjem turističkog prometa u Dubaiu“, kazao je Srkoč pri kraju ovog izvanrednog predavanja. Da bi se izgradio ovaj toranj, potrebne su nevjerojatne količine novca, ali i svo znanje u građevinarstvu stjecano stoljećima, pa ipak, ovaj toranj će biti najviši na svijetu ne predugo. Ljudska želja da gradi sve više i više je želja za dokazivanjem i uspjehom i ovaj toranj sigurno nije zadnje građevinarsko čudo, nije ni prvo, ali u ovom trenutku je zasigurno vodeće. www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O GRAĐENJE

Burj Dubai - Osobe iza projekta Investitor Emaar Properties Sheikh Mohammad Bin Rashid, vladar Dubaia Projekt arhitekture Arhitekt Adrian Smith za Skidmore, Owings & Merill - poznati projekti: Sears Tower, Chicago, SAD; Freedom Tower, New York, SAD Projekt konstrukcije D. Stanton Korista - direktor za konstrukcije u SOM-u - 38-godišnje konstruktersko iskustvo - preko 200 projekata diljem svijeta - poznati projekti: Jin Mao Toranj, Šangaj, Kina; Tower Palace III, Seul, Južna Koreja Projekt konstrukcije William F. Baker - konstrukter s 30-godišnjim iskustvom - zaposlen u SOM Chicago i SOM London - poznati projekti: Trump International Hotel, Chicago, SAD; Infinity Tower, Dubai Projekt konstrukcije Lawrence C. Novak - konstrukter s 20-godišnjim iskustvom - poznati projekti: Trump International Hotel, Chicago, SAD; Guggenheim Muzej, Bilbao, Španjolska Izvođač SAMSUNG Engineering & Construction u suradnji s Besix i Arabtec - poznati projekti: Petronas Twin Towers, Kuala Lumpur, Malezija; Taipei 101, Taipei, Tajvan Nadzor CBM Engineers

1-2/2009.

www.giomag.eu

G & O ARHITEKTURA

Godišnje nagrade Udruženja hr vatskih arhitekata

Pastoralni centar na Trsatu i stambena kuća J2 u Zagrebu najbolje građevine u 2008. Piše: Kruno Kartus Foto: UHA Autori Idis Turato i Saša Randić dobitnici su ovogodišnje nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) “Viktor Kovačić” za posebno vrsno dostignuće na području arhitektonskog projektiranja za svoje rješenje Pastoralnog centra ‘Aula pape Ivana Pavla I’ na Trsatu, u Rijeci. Od četiri nominirana projekta stručni savjet odlučio je nagraditi arhitekte Turata i Randića jer zgrada koju su osmislili “zajedno s vanjskim prostorima ne pripada više samo franjevcima i hodočasnicima, nego je društveni prostor svakodnevnog življenja”. Kako stoji u priopćenju UHA “prvi pogled na neke kuće jasno kaže kako njihovi arhitekti ne pristupaju rješenju zadatka gotovim oblicima iz vlastite ili tuđe biblioteke, nego stvaraju svaki put iznova novo djelo koristeći svoje znanje, vještinu i 20

1-2/2009.

www.giomag.eu

iskustvo kako za svoje tako i za opće dobro. Kada uz to pitanje konteksta početkom projektiranja promišljaju analizom građe, to jest zatečenim stanjem same lokacije, te iz toga stvore stil, kao vlastiti doprinos kontekstu, rezultat je zgrada koja posve pripada okolišu ne zbog uporabe poznatog oblika odjevenog u “novo ruho”, nego zbog reinterpretacije postojećeg i programom zadanog, stilom koliko općim i kontekstualnim, toliko osobnim i osebujnim”. Osim nagrađenog projekta u istoj kategoriji nominirani su bili - Lovorka Prpić i Miljenko Bernfest za Centar za socijalnu skrb u Sisku, Siniša Bodrožić, Andrea Cvetko i Danijel Marasović za Poslovni centar IT3 te Mia Roth Čerina i Tonči Čerina za Dječji vrtić Lanište.

Najuspješnijim ostvarenjem na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja za koje se dodjeljuje nagrada ‘Bernardo Bernardi’ proglašeno je uređenje Trga kralja Tomislava u Opuzenu, autora Nenada Fabijanića. Stručni tim je ocijenio da je Fabijanićevim projektom ostvarena “javna pozornica kakvom mediteranski trg mora biti”. Autor je to postigao suverenim rješavanjem funkcionalnih “primarnih” zadataka, uz minimalno korištenje arhitektonske dramaturgije. Mediteranski trg je tako, naglašavaju arhitekti, scena ostavljena građanima “koji svaki dan, uz već uspostavljene rituale, igraju predstavu življenja jasno pokazujući da su zavoljeli scenografiju koju više ne žele mijenjati”. Trg kralja Tomislava, Opuzen

Najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture koje je studiju 3LHD donijelo nagradu “Drago Galić” je stambena zgrada Kuća J2 u Zagrebu. U UHA-i ističu da je ovo zdanje ostvareno na najbolji mogući način jer se kuća “za koju šetnjom kroz tlocrte i presjeke možete pomisliti kako su neke stvari čak i upitne, u stvarnom obilasku pokaže kako je mogla biti samo, pa čak i isključivo, takva kakva jest”. Jedino je iznimna vještina autora, koja je došla u toj kući do punog izražaja, smatra ocjenjivački tim, mogla postići očigledan svakodnevni užitak življenja stanara u vlastitu domu.

Stambena kuća J2, 3LHD www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O GRAĐENJE

Stručna usavršavanja

Piše: Krunoslav Majcan, Foto: Grad Zagreb

osoba koje obavljaju poslove graditeljstva Kako bi bolje informirali naše čitatelje o obvezi stručnog usavršavanja tijekom petogodišnjeg perioda u ovom broju časopisa GRAĐENJE&OPREMANJE donosimo izvadak iz Pravilnika o stručnom ispitu te upotpunjavanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva te programe stručnog usavršavanja za 2009. godinu strukovnih organizacija, sveučilišta i veleučilišta ovlaštenih od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva za provođenje takvih programa. 22

1-2/2009.

www.giomag.eu

Pravilnikom se propisuju program, uvjeti i način polaganja stručnog ispita te upotpunjavanje, usavršavanje i provjera znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva. Pravilnikom se želi potaknuti sve koji se bave prostornim uređenjem i gradnjom da što bolje upoznaju zakonsku regulativu i trajno nastave pratiti najnovija dostignuća na svom području.

Izvadak iz Pravilnika o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva. V. STRUČNO USAVRŠAVANJE Obveznici stručnog usavršavanja i način provjere Članak 36. Obveznik stručnog usavršavanja dužan je upotpunjavati i usavršavati svoje znanje nakon položenog stručnog ispita u skladu s odredbama ovoga Pravilnika. O stručnom usavršavanju obveznika stručnog usavršavanja vodi se evidencija sukladno odredbama ovoga Pravilnika. Stručno usavršavanje obveznika stručnog usavršavanja prati se u petogodišnjim razdobljima, na način da obveza za prvo petogodišnje razdoblje počinje teći od prvog sljedećeg dana nakon položenog stručnog ispita (u daljnjem tekstu: petogodišnje razdoblje). Iznimno od stavka 1. ovoga članka, od obveze stručnog usavršavanja po ovom Pravilniku izuzeti su državni službenici koji rade na poslovima izrade, nadzora primjene ili provedbe tehničke regulative. Članak 37. Obveznik stručnog usavršavanja stručno usavršavanje tijekom petogodišnjeg razdoblja ostvaruje vlastitim odabirom odgovarajućeg oblika i mogućnosti usavršavanja ili prema programu za koji je dana suglasnost u skladu s ovim Pravilnikom, odnosno kombinacijom tih dvaju načina. Obveznik stručnog usavršavanja dužan je u petogodišnjem razdoblju stručnim usavršavanjem u skladu s ovim Pravilnikom ostvariti najmanje 100 bodova, od čega najmanje 20 bodova iz poznavanja tehničke regulative iz područja obuhvaćenog ispitnim programom stručnog ispita kojeg je položio. Ostvareni bodovi u jednom petogodišnjem razdoblju ne mogu se prenositi i evidentirati u drugo petogodišnje razdoblje stručnog usavršavanja. Članak 38. Obveznik stručnog usavršavanja obvezan je odabrati voditelja evidencije stručnog usavršavanja za petogodišnje razdoblje. U svrhu vođenja evidencije stručnog usavršavanja obveznik stručnog usavršavanja dužan je voditelju evidencije stručnog usavršavanja dostavljati: – podatke o objavljenoj knjizi, priručniku ili članku, – potvrdu o održanom predavanju po pozivu ili aktivnom/ pasivnom sudjelovanju na stručnom ili stručno-znanstvenom skupu – potvrdu o održanom predavanju ili o pohađanju tečaja ili prisustvovanja skupu stručnog usavršavanja u okviru petogodišnjeg programa stručnog usavršavanja, – original ili ovjerenu kopiju diplome o stečenom stručnom, odnosno akademskom nazivu, – potvrdu o aktivnom radu u povjerenstvu Ministarstva, odnosno Tehničkom odboru Hrvatskog zavoda za norme, – druge dokaze vezane za aktivnosti usavršavanja i upotpunjavanja znanja iz područja prostornog uređenja ili graditeljstva.

petogodišnjem razdoblju obavljati stručno usavršavanje prema odredbama ovoga Pravilnika, te zbog toga nije uspio steći propisani broj bodova za to razdoblje, može ministrici podnijeti zahtjev za produženje razdoblja stručnog usavršavanja. Zahtjev mora potkrijepiti odgovarajućim dokazima. O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka Ministrica odlučuje rješenjem. Oblici stručnog usavršavanja i evidencija Članak 40. Stručno usavršavanje obuhvaća različite oblike usavršavanja stjecanjem i unaprjeđivanjem stručnog znanja, i to osobito: – objavljivanjem knjiga, priručnika te stručnih i znanstvenih radova iz područja prostornog uređenja i graditeljstva, – održavanjem predavanja ili aktivnom/pasivnom sudjelovanju na stručnom ili stručno-znanstvenom skupu – pohađanjem tečaja cijelo životnog učenja koje organiziraju sveučilišta i veleučilišta ili održavanjem predavanja na tom tečaju, – pohađanjem tečajeva stručnog usavršavanja drugih organizatora ili održavanjem predavanja na tom tečaju, – sudjelovanjem u radu stručnih i stručno-znanstvenih skupova, okruglih stolova, radionica i sl. ili održavanjem predavanja na njima, – poslijediplomskim studijem, – aktivnim radom u povjerenstvima Ministarstva, odnosno Ispitnom povjerenstvu, – aktivnim radom u Tehničkim odborima Hrvatskog zavoda za norme iz područja graditeljstva, – sudjelovanjem u radu međunarodnih tijela vezanih za tehničko zakonodavstvo iz područja graditeljstva, – drugih vrsta djelovanja kojima osoba dokazuje svoj napredak i usavršavanje u struci. Stručno usavršavanje na način propisan stavkom 1. ovoga članka boduje se u skladu s Tablicom u Prilogu 5. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. Članak 41. Pohađanje tečajeva i sudjelovanje na skupovima iz članka 40. stavka 1.ovoga Pravilnika, odnosno održavanje predavanja na njima, smatra se stručnim usavršavanjem ako se oni provode prema petogodišnjem programu za kojeg je dana suglasnost Ministarstva. Članak 57. Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove graditeljstva (»Narodne novine«, br. 82/05). Članak 58. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Članak 39.

Klasa: 360-01/08-04/1 Urbroj: 531-01-08-1 Zagreb, 21. veljače 2008.

Obveznik stručnog usavršavanja koji iz opravdanih razloga (npr. zbog: bolesti, porodiljskog dopusta, rada u inozemstvu, nezaposlenosti i sl.) nije bio u mogućnosti kontinuirano u

Ministrica Marina Matulović Dropulić, dipl. ing. arh., v. r. www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O GRAĐENJE

Pregled stručnih usavršavanja za razdoblje od 01. 02. - 31.03.2009. U nadolazećim izdanjima časopisa GRAĐENJE&OPREMANJE objavljivat ćemo popise predavanja, simpozija i usavršavanja za cijelu 2009.

godinu, za dvomjesečne periode. U nastavku teksta donosimo popis predavanja za period od 01. veljače do 31. ožujka 2009.

Datum održavanja

Mjesto

Naziv predavanja

Organizator

04. - 05. 02. 2009. 06. 02. 2009.

Osijek Osijek

Građevinski fakultet Osijek Građevinski fakultet Osijek

10. - 11. 02. 2009.

Rijeka

13. - 14. 02. 2009. 13. - 14. 02. 2009. 13. - 14. 02. 2009. 13. - 14. 02. 2009. 13. - 14. 02. 2009.

Osijek Zagreb Zagreb Zagreb Zagreb

13. - 14. 02. 2009.

Zagreb

13. - 14. 02. 2009.

Zagreb

16 - 17. 02. 2009.

Zagreb

17. 02. 2009. 18. 02. 2009. 18. 02. 2009. 18. - 19. 02. 2009. 18. - 19. 02. 2009. 19. 02. 2009. 20. 02. 2009. 20. - 21. 02. 2009. 20. - 21. 02. 2009. 20. - 21. 02. 2009. 21. 02. 2009. 25. 02. 2009. 26. 02. 2009. 27. - 28. 02. 2009. 28. 02. 2009. Veljača 2009.

Osijek Split Split Split Osijek Split Osijek Zagreb Rijeka Rijeka Split Split Osijek Split Zagreb Čakovec Nova Gradiška Osijek Rijeka Slavonski Brod

Navodnjavanje poljoprivrednih zemljišta Modeliranje konstrukcija Analiza i proračun armiranobetonskih konstrukcija prema Eurokodu 2 Betonske konstrukcije - Sanacije Armiranobetonske zgrade u potresnom području Najvredniji suvremeni hrvatski mostovi Pregled dostignuća suvremenih konstrukcija Zaštita okoliša u Hrvatskoj Građevinska mjera zaštite od širenja požara unutar građevine te prijenosa požara s građevine na građevinu Urbanistički aspekti zaštite i obnove kulturnih dobara Dani prometnica 2009. - Gospodarenje prometnom infrastrukturom Zaštita na radu na gradilištima i novi propisi Održavanje i prevencija oštećenja cesta Wienerberger sustav Seminar – Tehnički propis za čelične konstrukcije Zaštita i pročišćavanje voda Zaštita konstrukcija od vode i vodene pare Sustav osiguranja i kontrole kvalitete u građevinarstvu Betonske konstrukcije - Sanacije Betonske konstrukcije - Sanacije Analiza i proračun drvenih konstrukcija prema Eurokodu 5 Pregled propisa i prakse iz građevno-tehničke regulative Požarna zaštita u zgradama Konkurentnost građevinskih poduzeća Betonske konstrukcije - Sanacije Pregled propisa i prakse iz građevno-tehničke regulative Sanacija starih građevina i obnova pročelja Zakon o arhitektonskoj i inženjerskoj djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji Odvodnja otpadnih i oborinskih voda Zakonska regulativa o vodama s osvrtom na Zakon o vodama Propisi iz područja energetske učinkovitosti i certificiranja zgrada, održivost i održiva gradnja Razvoj Hrvatskih željeznica s posebnim osvrtom na Istočnu Slavoniju Planiranje i projektiranje gradskih prometnica Zaštita konstrukcija od vode i vodene pare Pregled propisa i prakse iz građevno-tehničke regulative Održavanje i prevencija oštećenja cesta Građevinarstvo i zaštita okoliša Održavanje i prevencija oštećenja cesta Kolničke konstrukcije Mjerenja protoka - mjerni instrumenti i primjena u modeliranju Toplinske izolacije zidova Energetsko korištenje vodnih snaga u Hrvatskoj Komunalne instalacije u profilu prometnice Stručno putovanje u Meksiko i Kubu

HSGI - DGI Zagreb

Veljača 2009. Veljača 2009. Veljača 2009. Veljača 2009. Veljača 2009.

Vinkovci

04. 03. 2009. 05. 03. 2009. 07. 03. 2009. 10. 03. 2009. 10. 03. 2009. 11. 03. 2009. 11. 03. 2009.

Split Split Opatija Zagreb Osijek Zagreb Split

11. 03. 2009.

Osijek

12. 03. 2009. 12. 03. 2009. 13. 03. 2009.

Split Osijek Rijeka Meksiko, Kuba

15. - 24. 03. 2009.

1-2/2009.

www.giomag.eu

Građevinski fakultet Rijeka

Bodovi - regulativa

Bodovi ostalo 10 6

HDGK Tehničko veleučilište u Zagrebu Tehničko veleučilište u Zagrebu Tehničko veleučilište u Zagrebu Tehničko veleučilište u Zagrebu

17 4 2 2 2

Tehničko veleučilište u Zagrebu

2 2

Tehničko veleučilište u Zagrebu Građevinski fakultet Zagreb

Građevinski fakultet Osijek HKAIG Građevinski fakultet Split Građevinski fakultet Split Građevinski fakultet Osijek Građevinski fakultet Split Građevinski fakultet Osijek HDGK HDGK Građevinski fakultet Rijeka Građevinski fakultet Zagreb Građevinski fakultet Split Građevinski fakultet Osijek HDGK Građevinski fakultet Zagreb HSGI - DGIT Međimurja

3 12 3

6 10 3 6 17 17 14 12 3 6 17 12 8

HSGI - DAGIT Nova Gradiška

HSGI - DGIT Osijek HSGI - DGI Rijeka

8 2

HSGI - DAGIT Slavonski Brod

HSGI - DAGIT Vinkovci

Građevinski fakultet Split Građevinski fakultet Split Građevinski fakultet Zagreb HKAIG Građevinski fakultet Osijek HKAIG Građevinski fakultet Split

3 3 12 12 10 12 3

Građevinski fakultet Osijek

Građevinski fakultet Split Građevinski fakultet Osijek Građevinski fakultet Rijeka

3 6 6 12

Datum održavanja

Mjesto

15.- 18. 03. 2009.

Češka

17. 03. 2009. 18. 03. 2009. 18. 03. 2009. 19. 03. 2009. 19. 03. 2009. 19. 03. 2009.

Osijek Zadar Split Split Split Osijek

20. 03. 2009.

Osijek

21. 03. 2009. 25. 03. 2009.

Osijek Zadar

26. 03. 2009.

Split

25. - 26. 03. 2009.

Osijek

27. - 28. 03. 2009.

Osijek

Ožujak 2009. Ožujak 2009.

Čakovec Dubrovnik Slavonski Brod

Ožujak 2009. Ožujak 2009.

Split

Ožujak 2009.

Varaždin

Ožujak 2009.

Varaždin

Ožujak 2009.

Češka

Ožujak 2009.

Vinkovci

Ožujak 2009. Ožujak 2009.

Vukovar Zagreb

Ožujak 2009.

Zagreb

Ožujak 2009. Ožujak 2009.

Zagreb Zagreb

Naziv predavanja

Organizator

Studijsko putovanje u Češku, posjet starom i novom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda grada Praga Mogućnosti primjene otpadnih materijala u cestogradnji Toplinske izolacije zidova Osnove projektiranja konstrukcija Eurokod 0 Ytong sustav u svjetlu Eurokodova Otpornost konstrukcija na požar Projektni menadžer u graditeljstvu Sustavi potvrđivanja sukladnosti građevnih proizvoda i tvornička kontrola Pregled propisa i prakse iz građevno-tehničke regulative Ytong sustav u svjetlu Eurokodova Osnove dimenzioniranja i djelovanja na konstrukcije Eurokod 1 - uz primjene u primjerima Suvremeni proračun A.B. konstrukcija (EC2) Upravljanje kvalitetom betona i njegovih komponenata HRN EN 206-1 Zbrinjavanje otpada i deponiranje komunalnog otpada Modernizacija završnih radova u zgradarstvu Tehnički propisi za čelične konstrukcije

Bodovi - regulativa

Bodovi ostalo

HSGI - DGI Zagreb Građevinski fakultet Osijek Građevinski fakultet Split Građevinski fakultet Split Građevinski fakultet Split Građevinski fakultet Split Građevinski fakultet Osijek

3 6

Građevinski fakultet Osijek

Građevinski fakultet Zagreb Građevinski fakultet Split

12 3 3

Građevinski fakultet Split Građevinski fakultet Osijek

Građevinski fakultet Osijek

10 6 6

HSGI - DGIT Međimurja HSGI - DGIT Dubrovnik HSGI - DAGIT Slavonski Brod

Odvodnja vanjskih prometnica-zaštita okoliša od negativnog djelovanja Provedba Zakona o prostornom uređenju i gradnji i Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina Projektiranje prema Zakonu o uštedi toplinske energije i toplinske zaštite Stručna ekskurzija u Češku-pročistači otpadnih voda Regionalni vodoopskrbni sustav Istočne Slavonije, predavanje i obilazak Budućnost navodnjavanja na području Istočne Slavonije Priprema i ocjena investicijskih projekata Europske norme za armiranobetonske konstrukcije zgrada i mostova Organizacijska kultura u građevinskim tvrtkama Upravljanje ljudskim potencijalima u građenju

6 3 3 3

3 8

HSGI - UGI Split HSGI - DGIT Varaždin

HSGI - DGIT Varaždin

HSGI - DAGIT Vinkovci

HSGI - DAGIT Vukovar HSGI - DGI Zagreb

4 16

HSGI - DGI Zagreb

HSGI - HUOG HSGI - HUOG

10 10

Kontakt podaci organizatora: HKAIG Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu, Ulica grada Vukovara 271/1, 10000 Zagreb Tel: 01/5508-420, Fax: 01/4852-592 e-mail: gradev.strus@hkaig.hr, Internet: www.hkaig.hr

Građevinski fakultet u Rijeci Viktora Cara Emina 5 51000 Rijeka tel.: 051/352-111, fax.: 051/332-816 e-mail: info@gradri.hr, Internet: www.gradri.hr

HSGI Hrvatski savez građevinskih inženjera Berislavićeva 6, 10000 Zagreb Tel/Fax: 01/4872-498 e-mail: dgiz@zg.t-com.hr, Internet: www.hsgi.org

Građevinski fakultet Osijek Drinska 16a, 31000 Osijek tel: 031/274-377, fax: 031/274-444 e-mail: gfos@gfos.hr Internet: www.gfos.hr

Građevinski fakultet u Zagrebu Ulica fra Andrije Kačića-Miošića 26, 10000 Zagreb tel.: 01/4639-411, fax.: 01/4828-050 e-mail: strucno.usavrsavanje@grad.hr Internet: www.grad.hr

HDGK Hrvatsko društvo građevinskih konstruktora Andrije Kačića Miošića 26, 10000 Zagreb Tel: 01/4639-424, Fax: 01/4828-052 e-mail: danibetona@grad.hr, Internet: www.grad.hr/hdgk

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Splitu Matice hrvatske 15 21000 Split tel: 021/303-333, fax: 021/465-117 e-mail: strucno.usavrsavanje@gradst.hr, Internet: www.gradst.hr

Tehničko veleučilište u Zagrebu Vrbik 8 10000 Zagreb tel: 01/5603-900, fax: 01/5603-999 e-mail: tvz@tvz.hr, Internet: www.tvz.hr

www.giomag.eu

1-2/2009.

GRAMAT SVE ZA KUĆU, SVE ZA STAN

e n i v o p u k e r b o mjesto d

WELLNESS U VAŠEM DOMU Opustite se uz moderne hidromasažne tuš kabine i kade , te veliku ponudu kupaonske opreme... Uredite Vama idealanu kupaonicu kupujuÊi u Gramatovom robnom centru HIDROMASAŽNE KADE Za opuštanje, vitalnost i oslobadanje od stresa. Kade su dizajnirane na osobit način da zadovolje sve zahtjeve profesionalaca u hidroterapiji pa objedinjuju djelotvornost pulsirajućeg zraka i mlazne vode uz dodatak ozona, kromoterapije i aromaterapije kako bi se ostvarile glavne prednosti blagotovorne terapije kupkama: masaža mišića, opuštanje, stimulacija, estetika, ali i efekt pomlađivanja. Masažne kade veće su od uobičajenih kada i našto dublje, kako bi se osigurao rad vodenih masažera. Detalji, poput mekih naslona za glavu, okolnog kanala, odgovarajućeg držača za ruke, daju

ovoj kadi harmoničan izgled, u kojem svatko želi uživati. Postoji nekoliko vrsta tj. modela masažnih kada. Razlikuju se po tome što neki modeli imaju mlaznice samo na podnici ili samo sa strane, a neke, one bolje imaju mlaznice i na podnici i sa strane. Ukoliko kupujete masažnu kadu svakako bismo Vam preporučili onu koja ima mlaznice na podu i sa strane, a savjetujemo i naslon za glavu ma koliko god on izgledao napadno i pretjerano u salonu, vjerujte na riječ neće vam biti žao što malo strši izvan kade. Takva kada bi trebala imati mogućnost regulacije dovoda vode kako biste mogli odrediti kolikom jačinom da mlaz vode struji kroz samu kadu.

Radnička cesta 184-202 • VELEPRODAJA : tel 01/2387-162 • fax 01/ 2387-317 grupa_sanitarije@gramat.hr, vesna.novinc@gramat.hr • www.gramat.hr

HIDROMASAŽNE TUŠ KABINE

KUPAONSKI NAMJEŠTAJ

Za savršen doživljaj vode!

Potpuno nova linija kupaonskog namještaja elegantnih modernih linija svojim inovativnim dizajnom i vrlo visokom kvalitetom daju svoj doprinos harmonije interijeru Vaše kupaonice. Kombinirajući drvo, metal, staklo i keramiku Vaša će kupaonica zasjati veličanstvenim sjajem.

PODNO GRIJANJE TECEflex TECEflex podno grijanje služi kao toplinski razdjelni sustav niskih temperatura za grijanje stambenih prostorija u novogradnjama i adaptiranim prostorima. Sve prednosti vezane uz podno grijanje mogu se izravno povezati sa zidnim grijanjem, a budući da zidno grijanje svoju toplinu uglavnom isijava kao toplinsko zračenje u prostorijama koje se griju na ovaj način dolazi do znatnog poboljšanja klimatskih uvjeta i istovremenog smanjenja količine primarne energije. Zidno grijanje ima u usporedbi s podnim grijanjem jednu odlučujuću prednost; zidno se grijanje na mjestima renoviranja može izvesti bez velikih adaptacija, jer se u pravilu struktura poda ne mora mijenjati nego

se na postojeće zidove postavlja dodatna konstrukcija za koju se rabe stezne vodilice koje se pričvršćuju izravno na zid ili na izolacijsku ploču a u njih se nakon toga utiskuju cijevi. Polaganje podnog i zidnog grijanja, od vodova cijevi preko izolacije do sobnog termostata, može se u potpunosti pokriti uporabom nekolicine osnovnih građevnih elemenata. Njihova optimalna kombinacija omogućuje, ne samo brzo planiranje i nabavu materijala, nego i brzu i čistu montažu svih grijaćih tijela. Zidno grijanje nije samo iz toplinsko-fizioloških razloga najpodobnije za stanove i urede, već je posebice podobno i za bolnice i sportske centre. S obzirom da nisu potrebne dodatne grijaće površine koje često smetaju (radijatori, grijalište i sl.) posebice se u sportskim centrima znatno smanjuje rizik od povreda.

VELEPRODAJA : tel 01/2387-179 • 01/2387-281 grupa_grijanje@gramat.hr, bozidar.ozvald@gramat.hr • www.gramat.hr

G & O GRAĐENJE

Europskim standardom do 22 posto manje potrošnje energije u zgradama Piše: Kruno Kartus Foto: dm Kako bi se osigurala implementacija europske Direktive o energetskim svojstvima zgrada, do dana potpisivanja ugovora o punopravnom članstvu u Europskoj uniji u Hrvatskoj će se na oko 20 tisuća novih stanova godišnje obaviti energetski pregledi i donijeti niz novih propisa koji će unaprijediti energetsku učinkovitost zgrada. U Vladinom Akcijskom planu za provedbu europske Direktive o energetskim svojstvima zgrada piše da kada se tom poslu doda i posao certificiranja i energetskog pregleda zgrada za prodaju, iznajmljivanje ili podvrgavanje većim rekonstrukcijama, biti će potrebno zaposliti 500-tinjak stručnjaka.

Implementacijom temeljnog europskog zakonskog instrumenta u sektor zgradarstva u Hrvatskoj uvodi se okvir za integriranu metodologiju za mjerenje energetske učinkovitosti, primjenu minimalnih standarda u novim zgradama i određenim rekonstrukcijama zgrada, energetsku certifikaciju i savjete za nove i postojeće zgrade, nadzor i ocjenu kotlova te sustava za grijanje i sustava za hlađenje. Rok za provedbu u zemljama članicama bio je 4. siječnja 2006. godine s mogućnošću produljenja od tri godine, do 4. siječnja 2009. godine. Taj rok za Hrvatsku je datum potpisivanja ugovora o punopravnom članstvu u EU. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPUG), koje je uz Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP), nadlež28

1-2/2009.

www.giomag.eu

no za provedbu direktive, donijelo je dva tehnička propisa i dva pravilnika (U NN 110/2008 objavljeni su: Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama i Tehnički propis o sustavima grijanja i hlađenja zgrada, dok su u NN 113/2008 objavljeni Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada i Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada). Tim se dokumentima utvrđuju tehnički zahtjevi glede racionalne uporabe energije i toplinske zaštite koje treba ispuniti prilikom projektiranja i građenja novih zgrada te tijekom uporabe postojećih zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu višu od 12°C. Primjerice, prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada sve nove zgrade za koje se nakon 1. rujna 2009. godine podnosi zahtjev za izdavanje akta temeljem kojega se može graditi (građevinske dozvole ili potvrde glavnog projekta) moraju imati energetski certifikat izdan na način sukladno njegovim odredbama. Novost je i da nakon 1. rujna 2009. godine energetski certifikat moraju imati sve zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 četvornih metara. Energetski certifikat do tog datuma morat će imati i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 četvornih metara i koje nisu izuzete od obveze energetskog certificiranja. Sve zgrade javne namjene za koje je obvezno javno izlaganje energetskog certifikata moraju imati izrađen i javno izložen energetski certifikat u roku od najdulje 36 mjeseci od donošenja metodologije za provođenje energetskih pregleda. Sve postojeće zgrade koje se prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing moraju imati energetski certifikat dostupan na uvid kupcu ili najmoprimcu najkasnije danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo EU. Isto tako, osobe i tvrtke koje obavljaju poslove certificiranja moraju imati odgovarajuće ovlaštenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

I Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva kao i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva uskoro će uspostaviti registar ovlaštenih stručnjaka za energetske preglede, njihovih izvještaja i registar certifikata. Kako bi novi standardi koji će imati izravan utjecaj na svakodnevni način života konačno utjecali na što veći broj ljudi, ministarstva će provesti promotivnu kampanju – putem javnih medija, radionica za ciljnu skupinu investitora i drugih poduzetnika u zgradarstvu te info punktova na javnim mjestima.

rektive o energetskim svojstvima zgrada procjenjuje se da zgradarstvo ima velik potencijal uštede energije od otprilike 22 posto do 2010. godine. To se posebice odnosi na potrošnju energije za grijanje, pripremu tople vode, klimatizaciju i rasvjetu. Dodatan razlog za ulaganje u energetsku učinkovitost, uz povećanje kvalitete života ljudi, smanjenje potrošnje i smanjenje negativnog učinka na okoliš je i ulaganje u zgrade kao relativno dugoročnu investiciju. Od ukupne potrošnje energije u zgradarstvu najveći

Zgrade su prepoznate kao najveći potencijal za smanjenje ukupne potrošnje energije Zgradarstvo troši 40 posto energije Prema Vladinim podacima, sektor zgradarstva posebno je značajan potrošač energije jer u ukupnoj potrošnji energije sudjeluje s oko 40 posto. Taj postotak je u stalnom porastu najviše zbog rasta životnog standarda, odnosno opće potrošnje, s najvećim udjelom povećanja upotrebe sustava za klimatizaciju. U spomenutom Akcijskom planu za provedbu europske Di-

udio čini potrošnja energije za grijanje i klimatizaciju zraka i to više od 50% ukupne potrošnje energije. U stambenom sektoru za grijanje troši se oko 57% energije, za pripremu tople vode 11%, rasvjetu i uređaje 25%, a za kuhanje 7% konačne energetske potrošnje. U zgradama nestambene namjene raspodjela potrošnje energije je slična: za grijanje 52%, za pripremu tople vode 9%, rasvjetu 14%, hlađenje 4%, kuhanje 5% i za ostalo 16%. www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O GRAĐENJE

Projektom GREENBUILDING do energetski učinkovitijih zgrada Projekt koji će doprinijeti uspostavi standarda iz ove EU direktive je „GreenBuildingPlus” koji u Hrvatskoj provodi Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP) kao nacionalni kontakt centar za Hrvatsku. Prilikom predstavljanja projekta lani u listopadu u prostorijama EIHP-a istaknuto je da energetska učinkovitost i niskoenergetska gradnja danas postaju prioriteti suvremene arhitekture i energetike i to zbog velike potrošnje energije u zgradama, ali i najvećeg potencijala energetskih i ekoloških ušteda. Kako je istaknuto u prezentaciji gđe Željke Hrs Borković iz EIHP-a, zgrade su prepoznate kao najveći potencijal za smanjenje ukupne potrošnje energije, čime se direktno utječe na ugodniji i kvalitetniji boravak u zgradi, duži životni vijek zgrade te doprinosi zaštiti okoliša. Tome u prilog govori i činjenica da sektor stambenih i nestambenih zgrada u Hrvatskoj troši, već spomenutih, 41,30 posto ukupne finalne potrošnje energije. Naglašeno je da je ta potrošnja u stalnom porastu.

Nadalje, u EIHP-u naglašavaju da je Hrvatska danas suočena s tri glavna energetska problema: - nedostatkom energije i nesigurnošću u opskrbi energijom - jer uvozimo preko 50 posto potrebne energije, - stalnim rastom cijena energije i energenata te stalnim rastom potrošnje kako toplinske energije za grijanje, tako i energije za hlađenje, a posebno masovnim uvođenjem klimatizacije u zgrade - zagađenjem okoliša i klimatskim promjenama zbog prevelike i neracionalne potrošnje energije. Utjecaj na okoliš vrlo je značajan i zbog činjenica da se, u slučaju zgrada, radi o potrošačima s dugim životnim vijekom. U tom smislu energetski stručnjaci problem vide i u novogradnji i postojećim zgradama. Novogradnja je upitne kvalitete i bez ikakvog energetskog koncepta unatoč definiranim zakonskim i podzakonskim aktima. To se događa smatraju u EIHP-u zbog naglog prodora i utjecaja kapitala te nevjerojatne ekspanzije gradnje u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina. S druge strane, postojeće zgrade danas su najveći energetski problem zbog niskih standarda gradnje, troše enormno puno energije i zato su veliki zagađivač okoliša pa trebaju sustavnu obnovu.

Analizirat će se i mjere energetske učinkovitosti u prijavljenim projektima 30

1-2/2009.

www.giomag.eu

Zadaci projekta koji EIHP provodi u suradnji s partnerima iz Austrije, Njemačke, Grčke, Italije, Portugala, Španjolske, Švedske i Belgije uz potporu europskog fonda Intelligent Energy su: - izrada smjernica za povećanje energetske učinkovitosti i upravljanja troškovima za energiju, - pregled nacionalnih propisa u području energetske učinkovitosti i usporedba propisanih vrijednosti potrošnje energije, - detaljna analiza primijenjenih mjera energetske učinkovitosti u prijavljenim projektima i njihov utjecaj na mogućnost smanjenja potrošnje energije na nacionalnoj razini te - određivanje tehničkih kriterija za vrednovanje prijavljenih projekata.

Nanatječaj natječajza zaGREENBUILDING GREENBUILDINGPartnere Partneremogu mogusese Na prijaviti: prijaviti: sveprivatne privatneiliilijavne javneorganizacije organizacijekoje kojeposjeposje- -sve duju,koriste koristeuudugotrajnom dugotrajnomnajmu najmuiliiligrade gradeneneduju, stambenuzgradu, zgradu, stambenu aktivnostiza zaznačajno značajnopovećanje povećanjeenergetske energetske - -aktivnosti učinkovitostiuujednoj jednojiliiliviše višesvojih svojihzgrada, zgrada,smasmaučinkovitosti njenje ukupne ukupne potrošnje potrošnje primarne primarne energije energije za za njenje najmanje30 30posto: posto: najmanje zazgrade zgradekoje kojesu suuurekonstrukciji: rekonstrukciji:uuusporedbi usporedbi - -za potrošnjomprije prijei inakon nakonrekonstrukcije rekonstrukcije s spotrošnjom zaveć većdovršene dovršenerekonstrukcije rekonstrukcijezgrada: zgrada:uuuspouspo- -za redbis spotrošnjom potrošnjomprije prijei inakon nakonrekonstrukcije rekonstrukcijeiliili redbi 30posto postomanja manjaod odtrenutno trenutnovažećeg važećegpropisa propisa 30

Natječaj Natječajza zaGREENBUILDING GREENBUILDINGPodupiratelja Podupirateljaotvootvoren renjejeza: za: - -svaku svakuorganizaciju organizacijučija čijajejedjelatnost djelatnostproizvodproizvodnja njaenergetski energetskiučinkovitih učinkovitihmaterijala materijalai iopreme, opreme, inženjerski inženjerskikonzalting, konzalting,građenje, građenje,projektiranje projektiranjeiliili energetske energetskeusluge uslugekoje kojepomažu pomažuklijentu klijentuda dapopoveća većaenergetsku energetskuučinkovitost učinkovitostuusvojim svojimzgradama zgradama i ikoristi koristiobnovljive obnovljiveizvore izvoreenergije energije - -organizaciju organizacijukoja kojavlastitim vlastitimaktivnostima aktivnostimadopridoprinosi nosipovećanju povećanjuinvesticija investicijauuenergetski energetskiučinkoučinkovite vitetehnologije tehnologijei ikorištenje korištenjeobnovljivih obnovljivihizvora izvora energije energije - -svaku svakuorganizaciju organizacijukoja kojakroz krozpromotivne promotivnemamaterijale terijaleoovlastitoj vlastitojdjelatnosti djelatnostipromiče promičeciljeve ciljeveGB GB programa. programa.

EIHPjejeraspisao raspisaonatječaj natječajzazatvrtke tvrtkekoje kojesvojim svojimradom radom EIHP djelujuna nasmanjenje smanjenjepotrošnje potrošnjeenergije energije djeluju

Kaonacionalni nacionalnikontakt kontaktcentar centarza zaHrvatsku HrvatskuEIHP EIHPradi radi Kao naobjavljivanju objavljivanjuweb websjedišta sjedištaprilagođenog prilagođenogtrenutnoj trenutnoj na situaciji s s obzirom obzirom na na zakone zakone koji koji obuhvaćaju obuhvaćaju poposituaciji dručjegradnje, gradnje,energetske energetskeučinkovitosti učinkovitostii ikorištenje korištenje dručje obnovljivihizvora izvoraenergije energije––www.greenbuilding-hr. www.greenbuilding-hr. obnovljivih com,organiziranju organiziranjuradionica radionicai iizradi izradibrošura brošurana nahrhrcom, vatskomjeziku, jeziku,pripremi pripremismjernica smjernicai itehničkih tehničkihmodumoduvatskom nahrvatskom hrvatskomjeziku, jeziku,prikazu prikazuostvarenih ostvarenihuspješnih uspješnih lalana rekonstrukcijazgrada zgradauusmislu smislupovećanja povećanjaenergetske energetske rekonstrukcija učinkovitostiprema premasmjernicama smjernicamaGreenBuilding-a. GreenBuilding-a. učinkovitosti okviruovog ovogvelikog velikogprojekta projektaEIHP EIHPjejeuulistopadu listopadu UUokviru 2008.otvorio otvorionatječaj natječajza zavlasnike vlasnikei ikorisnike korisnikenestamnestam2008. benihzgrada zgradauukojima kojimasu suostvarene ostvareneuštede uštedeuupotrošpotrošbenih njienergije energijeteteza zaorganizacije organizaciječija čijajejedjelatnost djelatnostuupoponji

dručjuprojektiranja, projektiranja,izvođenja, izvođenja,proizvodnje proizvodnjei iprodaje prodaje dručju energetskiučinkovitih učinkovitihmaterijala materijalai iopreme. opreme. energetski SvakogPartnera Partnerai iPodupiratelja Podupirateljaprojekta projektaodabire odabirei i Svakog ocjenjujeEIHP EIHPkao kaonacionalni nacionalnikontakt kontaktcentar centari iEuropEuropocjenjuje skakomisija, komisija,Joint JointResearch Researchcentar. centar.Nagrada Nagradaza zanajnajska boljezgrade zgradebit bitće ćeGreenBuilding GreenBuildingpriznanje priznanjekoje kojeće će bolje nagrađenikoristiti koristitiuusvoje svojepromotivne promotivnesvrhe. svrhe.ZainteZaintenagrađeni resiranisesemogu mogukandidirati kandidiratido dolistopada listopadaove ovegodine, godine, resirani nakraju krajuće ćebiti bitiodabran odabrannajbolji najboljiod odnajboljih najboljihkao kao aana kandidatza zaeuropsku europskuGreenBuilding GreenBuildingnagradu. nagradu.EIHP EIHP kandidat ćeizraditi izraditinacionalni nacionalnikatalog katalogPartnera Partnerai iPodupiratelja Podupiratelja će projektaGreenBuilding GreenBuildingi ipružiti pružitipotporu potporuza zadeset desetpipiprojekta lotprojekata projekataza zadodjeljivanje dodjeljivanjestatusa statusaGreenBuilding GreenBuilding lot PartnerailiiliPodupiratelja. Podupiratelja. Partnera www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O GRAĐENJE

Od šute do unosnog biznisa

Građevinski otpad Piše: Ana Marija Vojković Foto: IGH, CONWAS, dm

Procijenjeno je da u Hrvatskoj godišnje od rušenje objekata nastane oko 2,6 milijuna tona građevnog otpada. Iako se ponovno može upotrijebiti oko 80 posto tog otpada, U RH se ukupno reciklira samo 7 posto, a 11 posto se izdvaja kao sekundarna sirovina. Gotovo polovica otpada od gradnje završi na odlagalištima komunalnog otpada, što višestruko povećava troškove sanacije, zauzima korisni volumen odlagališta i nove površine te povećava potrebu za otvaranjem novih nalazišta prirodnih mineralnih materijala. Pomoću financijskih sredstava Europske unije Građevinski fakultet u Zagrebu pokrenuo je projekt Life CONWAS – Razvoj održivog sustava upravljanja građevnim otpadom u Republici Hrvatskoj. Uz pomoć nadležnih državnih institucija i lokalne samouprave istraživači s Građevinarskog fakulteta i Instituta građevinarstva Hrvatske, koji u projektu sudjeluje kao partner, u Hrvatskoj su detektirali čak 109 ilegalnih odlagališta građevinskog otpada. 32

1-2/2009.

www.giomag.eu

Pilot-projekt na zagrebačkom Jakuševcu Od lipnja 2006. godine Zagrepčani građevni otpad mogu dovesti na Jakuševac. Tamo je tvrtka Eko-flor Plus d.o.o. dobila koncesiju za pilot-projekt prerade otpada u sklopu CONWAS-a. To je jedino postrojenje u Hrvatskoj koje godišnje obradi oko 100 tisuća tona građevnog otpada, a to je i donja granica njegove isplativosti. No recikliranje otpada na zagrebačkom pogonu ipak treba platiti i to oko 40 kuna po metru kubičnom. Trošak snosi posjednik građevnog otpada, a to je vlasnik objekta, investitor ili izvođač radova, odnosno onaj tko ga proizvede. Na jakuševačkom postrojenju se odvaja i reciklira građevni otpad koji građani ili tvrtke same dopreme iz područja Grada Zagreba i cijele Zagrebačke županije. U sklopu projekta na postrojenju za reciklažu odvaja se miješani građevni otpad dovezen s gradilišta te se na samom gradilištu odvaja građevni otpad u posebne kontejnere. Postupak zbrinjavanja se odnosi i na deklariranje vrste otpada, koji može sadržavati opasan azbest. Na Jakuševac se može dopremiti betonski lom, cigla, žbuka, keramika i kompletan materijal nastao rušenjem građevina.

Građevinski otpad se mora reciklirati U travnju prošle godine na snagu je stupio Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Pravilnik zabranjuje odlaganje građevnog otpada na mjestu nastanka ili na lokacijama koje nisu za to predviđene. Posjednik građevnog otpada dužan je snositi sve troškove gospodarenja građevnim otpadom. On je dužan osigurati i uvjete za njegovo odvojeno skupljanje i privremeno skladištenje. Odvojeno skupljeni otpad mora se predati tvrtci ili obrtniku koji temeljem Zakona o otpadu posjeduje dozvolu za gospodarenje građevnim otpadom i ima koncesiju za gospodarenje građevnim otpadom. Pravilnik propisuje da se takav otpad mora reciklirati ili zbrinjavati na druge ekološki prihvatljive načine. Hrvatske županije i Grad Zagreb trebali su u roku od šest mjeseci odrediti lokacije za gospodarenje građevnim otpadom, odnosno s jedinicama lokalne samouprave putem reciklažnog dvorišta osigurati preuzimanje građevnog otpada sa svojeg područja. Lokacije za gospodarenje građevnim otpadom trebaju biti unesene u prostorno plansku dokumentaciju županije, a potom i u prostorno plansku dokumentaciju odgovarajućeg grada, tj. općine. Taj rok istekao je 11. listopada prošle godine, a Ministarstvo graditeljstva dobilo je obavijesti od samo tri županije u kojima su određene lokacije i unijete u prostorni plan, dok su u ostalim županijama u tijeku postupci donošenja prostornih planova kojima će se odrediti lokacije. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji su određenje sljedeće lokacije: Bjelovar – Doline, Čazma – Bukovina, Daruvar – Cerik, Garešnica – Johovača, Grubišino Polje – Prdavec, Nova Rača – Kozarevec. U Ličko-senjskoj županiji predviđena je lokacija Ostvica – Vujanovac – Škadrice, dok je u Vukovarsko-srijemskoj županiji određeno da će županijski centar za gospodarenje otpadom Stari Jankovc biti ujedno i lokacija za gospodarenje građevnim otpadom. Donošenjem Pravilnika stvoreni su preduvjeti za izgradnju sustava gospodarenja građevnim otpadom kako se ne bi više nekontrolirano odbacivao u okoliš, već kako bi se što veća količina mogla ponovno uporabiti. Resorno Mi-

nistarstvo još uvijek ne posjeduje precizne podatke o skupljenim i zbrinutim količinama građevnog otpada od listopada prošle godine. Cilj je Ministarstva da uspostavi sustav prema uzoru na države Europske unije, odnosno da se reciklira 80 posto te vrste otpada. Problemi kod recikliranja Da bi Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom u potpunosti zaživio, potrebno je određeno vrijeme. Glavni problem pri recikliranju ove vrste otpada je nedostatak postrojenja za recikliranje, ali i nepostojanje organiziranog i ekonomski održivog sustava gospodarenja građevnim otpadom. Građevni otpad je najvećim dijelom (oko 95 posto) inertan (otpad od keramike, rušenja zgrada, žbuka, gips, razbijeni beton, željezo, čelik, kovine, drvo, plastika, papir i dr.). Jedini fiksni pogon namijenjen isključivo preradi građevnog otpada nalazi se u sklopu odlagališta otpada Jakuševac. Osim postrojenja za reciklažu građevnog otpada na zagrebačkom odlagalištu, građevinske tvrtke i kamenolomi imaju postrojenja u kojima recikliraju dio svoga građevnog otpada i ponovo ga koriste. Također se dio asfalta, dobiven rekonstrukcijom habajućeg sloja, reciklira u asfaltnim bazama. Sakupljanje i prijevoz građevnog otpada provode tek manjim dijelom ovlašteni sakupljači i komunalna poduzeća. Veći dio organiziraju i provode izvođači radova sa svojim kooperantima. Pritom koriste vlastitu mehanizaciju i opremu. Na mjestu nastanka otpada u većini slučajeva ne dolazi do razdvajanja pojedinih iskoristivih frakcija već se otpad miješa. Slična je situacija s ambalažnim otpadom kao dijelom građevnog otpada u kojem se nalazi niz vrijednih sekundarnih sirovina. U pojedinim jedinicama lokalne samouprave više od 80 posto otpada odloženog na divlja odlagališta čini građevni otpad.

Građevinski se otpad prema pravilniku o gospodarenju građevnim otpadom mora reciklirati ili zbrinuti na ekološki prihvatljiv način www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O GRAĐENJE

Recikliranje na gradilištu Građevinski otpad je otpad koji nastaje prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanju ili održavanju već postojećih građevina te otpad koji je nastao od iskopanog materijala koji se ne može bez posebne uporabe koristiti za građenje građevine zbog čijeg građenja je i nastao. Prednosti recikliranja građevnog otpada na samom mjestu nastanka otpada, odnosno na gradilištu ima nekoliko. Prvo, niži su troškovi transporta materijala posebice prilikom djelomične ugradnje na licu mjesta. Kao drugo, moguć je veći postotak razdvajanja raznih sekundarnih sirovina i treće, izbjegava se miješanje materijala, pogotovo opasnog otpada. Ima i nekoliko nedostataka. Mogući su konflikti između radova na gradilištu i prostornih zahtjeva za materijal i mehanizaciju, viši su troškovi rada i mehanizacije na gradilištu po jednoj toni otpada, veća je buka i prašina, manja je fleksibilnost u upotrebi recikliranog materijala, a moguća su i kašnjenja. Recikliranje izvan gradilišta Prerada otpada na pogonima kao što je onaj na zagrebačkom Jakuševcu ima određene prednosti. Smanjen je utjecaj na okolni prostor, praktičnija uporaba širokog raspona opreme velikog kapaciteta, niži su troškovi rada i mehanizacije na gradilištu po toni otpada. Osim toga, jednostavnija je kontrola kvalitete recikliranog materijala te je moguće stvarati zalihu i kontinuitet količina sekundarnih sirovina. S druge strane, kad se otpad reciklira na pogonu neophodna je odgovarajuća kontrola procesa rušenja, jer bi se tako izbjegla dostava materijala upitne kvalitete, viši su troškovi transporta materijala, dolazi izmiješani materijal te su fiksni troškovi recikliranja na stacionarnom postrojenju. 34

1-2/2009.

www.giomag.eu

Upotreba recikliranog agregata u zemljama Europske unije i Republike Hrvatske (Izvor: IGH)

ZEMLJA BELGIJA ČEŠKA DANSKA FRANCUSKA NIZOZEMSKA NJEMAČKA ŠPANJOLSKA ŠVICARSKA HRVATSKA

Postotak recikliranja građevnog otpada

Proizvodnja recikliranog agregata (mil. tona)

Proizvodnja agregata mineralne sirovine (mil. tona)

75 85 85 70 -

3,1 5 18 0,5 90 8,2 62,5 -

55 62 44 390 22 463 420 50 28

Upotreba recikliranog agregata prema regulativi u Hrvatskoj (Izvor: IGH) Vrsta materijala

Podrijetlo

Primjena

Čisti lom opeke

Proizvodnja opeke

Dodatni materijal za proizvodnju zidnih elemenata, betona, laganog betona, stabiliziranje, drenažni slojevi, ispuna, nasipavanje

Miješani lom od rušenja u visokogradnji s lomom opeke (šuta miješana s opekom)

Stambena gradnja, visokogradnja

Dodatni materijal za proizvodnju zidnih elemenata, betona, laganog betona, stabiliziranje, drenažni slojni, ispuna, nasipavanje, završni slojevi podova

Miješani lom od rušenja u visokogradnji

Industrija betona, visokogradnja

Stabiliziranje nasipa, izgradnja sportskih terena.

Mineralni otpad

Industrija betona, visokogradnja

Nasipavanje, izgradnja sportskih terena – drenaža

Reciklirani pijesak

Industrija betona, visokogradnja

Podloga za postavljanje cijevi pri uvođenju infrastrukture (plin, voda itd.)

Asfaltni lom

Cestogradnja

Nevezani gornji nosivi slojevi, nevezani donji nosivi slojevi, vezani nosivi slojevi, izgradnja poljoprivrednih putova, dodatni materijali za proizvodnju asfalta

Betonski lom

Cestogradnja, izgradnja mostova, industrija

Nezavisni gornji nosivi slojevi, nezavisni donji nosivi slojevi, vezani nosivi slojevi, izgradnja poljoprivrednih puteva, dodatni materijali za proizvodnju betona, drenažni slojevi

Miješani asfaltni/ betonski lom

Cestogradnja, parkirališta, izgradnja mostova

Nevezani gornji nosivi slojevi, nevezani donji nosivi slojevi, vezani nosivi slojevi, izgradnja poljoprivrednih putova

Europa reciklira 80%, a mi? Građevinarstvo je jedan od glavnih pokazatelja razvitka u zapadnim zemljama. Količina otpada u tadašnjih 25 država članica Europske unije za 2002. godinu procijenjena je na oko 1300 milijuna tona, od toga je 10 posto ili 510 milijuna tona iz građevinskog sektora. Zemlje članice EU prihvatile su klasifikaciju građevnog otpada prema European Waste Catalogue – Europskom katalogu o otpadu. Građevni otpad i otpad od rušenja su prioritetan tok otpada u Europskoj uniji, što znači da će se ulaskom Hrvatske u Uniju posvetiti posebna pažnja mjerama reciklaže te vrste otpada. Budući da građevni otpad zauzima velike površine i prostor, dragocjeni prostor će se moći iskoristiti za nešto drugo. Zemlje Europske unije kao što su Nizozemska, Belgija i Danska recikliraju više od 80 posto ukupno proizvedenog građevinskog otpada, odnosno otpada od rušenja. (Tablica 1). Tako se u tim razvijenim zemljama istovremeno smanjuje potreba za novom eksploatacijom u nenarušenoj prirodi i rješava se veliki problem građevinskog otpada koji

bi inače završio na divljim deponijima. U Hrvatskoj je situacija gotovo suprotna. Zahvaljujući projektu CONWAS u RH bi se u bliskoj budućnosti trebalo reciklirati sve više otpada, a krajnji je cilj dostići standard zemalja EU-a. Godišnje se proizvede oko 2,6 tona milijuna otpada, a reciklira se tek 7 posto. Na osnovi podataka o sakupljenom građevinskom otpadu u okviru projekta LIFE CONWAS i podataka Državnog zavoda za statistiku o broju stanovnika u pripadajućim županijama, gradovima i općinama, izračunata je prosječna količina građevinskog otpada po županijama te očekivani porast količina otpada u sljedećih pet do deset godina. U tablici 3 prikazani su podatci u kojima se predviđa da će se u RH do 2015. proizvesti 2.345,273 tona građevnog otpada, što je gotovo dvostruko više nego što je proizvedeno od 2001. do 2005. godine. Prema praksi zapadnih zemalja, građevinski otpad ili otpad od rušenja se može upotrijebiti kao agregat za izradu betona, morta, asfalta ili za ostale radove u cestogradnji, ovisno o tome radi li se o betonskom ili asfaltnom lomu, a najčešće je to mješavina (šuta) te velike količine iskopa (tablica 2).

Postrojenja za reciklažu, poput ovog na slici, uobičajena su slika u zemljama EU, koje recikliraju i više od 80% otpada www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O GRAĐENJE

Biznis od šute Građevinski otpad ima veliku novčanu vrijednost, a tehnologija za separaciju i obnovu građevinskog otpada i otpada od rušenja u zapadnoj Europi je dobro utemeljena, lako dostupna i u pravilu jeftina. Ono što je najvažnije, postoji tržište za agregate od građevinskog otpada i otpada od rušenja, a najviše se upotrebljava u cestogradnji, radovima drenaže i ostalim građevinskim projektima. Velike količine građevnog otpada su opterećenje za okoliš, a s druge strane mogu biti vrlo korisna sirovina. Upotreba recikliranog građevnog materijala smanjuje opterećenje okoliša i štedi prirodne resurse.Budući da recikliranje manje od 100 tisuća tona građevnog otpada godišnje nije ekonomski isplativo, pretpostavlja se da će biti teško uspostaviti lokacije za recikliranje otpada. Za mjesta gdje nema garantiranih količina iznad 100 tisuća tona godišnje građevnog otpada najbolje rješenje je postavljanje polu-mobilnih ili mobilnih postrojenja. Poželjno je da su idealne lokacije za pozicioniranje postrojenja i privremenih deponija za građevni otpad pored odlagališta koja se nalaze u fazi zatvaranja uz sanaciju, jer se zemlja i sitne frakcije građevnog otpada, koje su najproblematičniji dio građevnog Mobilna postrojenja za reciklažu građevinskog otpada rješenje su za odlagališta koja imaju godišnju količinu ispod 100 tisuća tona građevinskog materijala za reciklažu.

1-2/2009.

www.giomag.eu

otpada, mogu koristiti za dnevnu prekrivku,čime nestaju troškovi odlaganja. Preostali reciklirani materijali mogu se koristiti pri izgradnji rampi i privremenih prometnica, kao podloge za reciklažna dvorišta na odlagalištu i sl. Time se postiže višestruki učinak: štede se transportni troškovi, potreban je transport samo u jednom smjeru, negativni utjecaj na okoliš od štetnih emisija prilikom transporta se značajno smanjuje, osigurava se korištenje recikliranog materijala i štede prirodni resursi, navikava se građevinsku operativu na svojstva reciklata te se razbijaju negativne predrasude. Cijene prihvata građevnog otpada rasti će ovisno o porastu cijena prihvata na odlagalištu inertnog otpada. S ciljem poticanja poduzetničke klime stručnjaci preporučuju davanje takvih postrojenja u privatne ruke jer će se time povećati postotak reciklaže kako bi se izbjegli dodatni troškovi odlaganja. Potreban je izrazit oprez u procjeni količina jer su mogući veliki gubici koji se ne mogu nadoknaditi isključivo porastom cijene koja bi puno vjerojatnije smanjila dotok otpada. Ti se rizici mogu kontrolirati korištenjem mobilnih i polu mobilnih postrojenja. Postrojenja s trakama za sortiranje omogućuju prihvat znatno šireg spektra ulaznih materijala, njihovu kvalitetniju obradu i veći postotak reciklaže.

Procjena količine građevinskog otpada u idućih 5 do 10 godina (Izvor: www.mzopu.hr)

Županija

Procijenjene Pretpostavljene količine građevinskog količine proizvedenog otpada građevinskog otpada 2001. – 2005. (t) 2006. – 2015. (t)

Zagrebačka

78.992,15

111.026,57

Krapinsko-zagorska

36.329,21

51.062,13

Sisačko-moslavačka

47.285,46

66.461,57

Karlovačka

36.164,69

50.830,89

Varaždinska

47.127,83

66.240,01

Koprivničko-križevačka

31.746,99

44.621,64

Bjelovarsko-bilogorska

43.956,94

45.269,05

Primorsko-goranska

113.329,07

246.131,96

Ličko-senjska

19.911,83

43.245,20

Virovitičko-podravska

30.845,89

31.766,64

Požeško-slavonska

28.349,52

Brodsko-posavska

58.384,54

29.195,76 60.127,32

Zadarska

48.530,61

99.170,77

Osječko-baranjska

109.164,38

112.422,93

Šibensko-kninska

33.809,55

69.088,76

Vukovarsko-srijemska

67.633,79

69.652,65

Splitsko-dalmatinska

138.865,62

283.767,52

Istarska

76.544,65

166.242,30

Dubrovačko-neretvanska

36.798,15

75.195,86

Međimurska

30.206,15

42.455,93

Grad Zagreb UKUPNO

140.175,00

581.297,87

1.254.152,00

2.345.273,00

A kuda s azbestnim otpadom? Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom ne odnosi se na građevni otpad koji sadrži azbest. Odlukom ministra zdravstva iz veljače 2006. u Hrvatskoj je zabranjena upotreba azbesta i njegovih proizvoda. Jedina hrvatska tvornica azbestnih proizvoda Salonit Vranjic prestala je s radom prije tri godine. U Hrvatskoj je uspostavljen sustav skupljanja, prijevoza i odlaganja građevinskog otpada koji sadržava azbest, prema kojem građani sami mogu pozvati ovlaštenog sakupljača koji će od njih preuzeti i propisno zbrinuti azbestni otpad. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potpisao je u prosincu prošle godine ugovore s 14 ovlaštenih skupljača koji će od građana i tvrtki preuzimati otpad koji sadrži otrovan azbest. Otpad će se od građana besplatno preuzimati, a sve troškove snosi Fond, dok će troškove skupljanja, prijevoza i odlaganja azbestnog otpada tvrtke same snositi. Skupljači su dužni odmah, a najkasnije u roku od tri dana od poziva građana preuzeti pripremljeni otpad koji sadržava azbest te ga prevesti i uredno odložiti na odlagalište s posebno izgrađenom plohom za takav otpad ili na privremeno skladište na radnom prostoru odlagališta. Prema Vladinoj odluci svaka bi županija trebala imati jednu plohu za zbrinjavanje otpada koji sadrži azbest. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost planira do kraja 2009. godine izgraditi 45 lokacija za odlaganje azbestnog otpada. Popis ovlaštenih sakupljača može se pronaći na internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ((www.mzopu.hr) ili na stranicama Fonda (www.fzoeu.hr).

Azbest je od 2006. godine na popisu zabranjenih građevinskih materijala.

www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O GRIJANJE I KLIMATIZACIJA

PODNO GRIJANJE Doktor pod kućom - rješenja za tople noge i ”hladnu” glavu Koliko ste samo puta jauknuli zbog hoda po hladnom podu od sobe do kuhinje ili obratno u pauzi lijepih noćnih trenutaka... ili jednostavno, na pol’ oka ustajući iz tople postelje u gluho doba noći nakon lude večeri u pravcu najbliže slavine po spasonosnu čašu vode...Ma koliko u domu bilo toplo, hodati bosonog po vječito hladnjikavom podu nikad nije bio neki ludi doživljaj. Gore od toga bilo je tražiti zagubljene papuče ili čarape. Mnogima lako naviru sjećanja na poznate roditeljske opomene: “Ne hodati bos!”. Eh, gdje je ono ljetno doba kad na plaži pod golim petama čovjek osjeti topao morski pijesak ili zagrijanu 38

1-2/2009.

www.giomag.eu

Piše: Vanja Vesić Foto: Rehau, Ensto, Viega, dm površinu istesane morske stijene... Danas više ništa nije nemoguće. Čovjek na vrućem keramičkom podu u vlastitom domu nije nikakva posebna novina, nego sve traženije rješenje za grijanje domova i u Hrvatskoj. Pogotovo za kuće u roh-bau fazi izgradnje. Aktualna kriza s energentima tjera nas na dodatne uštede kućnog budžeta, po mogućnosti s dugoročnim rješenjima. Sustavom podnog grijanja zapravo zagrijavamo željeni prostor u 100postotnom obimu, praktički od poda do stropa, bez zadržavanja nezdrave temperaturne disproporcije. Jednostavno rečeno - ovakvim sustavom možemo riješiti grijanje cijelog doma.

Podno grijanje je jedan od najugodnijih sustava grijanja za ljudski organizam. Naime, čovjek preko stopala gubi istu količinu topline kao i preko cjelokupne ostale površine tijela, pa je fiziološki povoljnije da u zoni nogu temperatura bude viša, a u zoni glave niža. Podnim grijanjem je omogućena gotovo idealna raspodjela temperature u prostoriji, kod kojeg je temperatura uz pod viša, dok temperatura prema stropu opada po receptu tople noge - hladna glava. Glavobolje koje ste nekad znali osjetiti pri upotrebi klasičnih sustava zagrijavanja zaboravite. Podno grijanje nije pogodno samo za ljude koji imaju osjetljive noge i kojima jako smeta hladnoća po nogama. Sustav je vrlo praktičan izum i ima mnoge prednosti. Podno grijanje ne zauzima prostor, ne zahtijeva postavljanje grijaćih tijela i toplinu u okolinu prenosi direktno – a ne zagrijavanjem zraka kao što to čini standardno grijanje. Bojazan da podno grijanje štetno utječe na zdravlje, vene u nogama, otklonjena je reguliranjem temperature poda po DIN propisima, koji ne dozvoljavaju temperaturu poda veću od 27-29 °C. Ovim se niskotemperaturnim grijanjem također otklanja problem intenzivnog uzdizanja prašine s poda, zrak je vlažniji, a pogotovo nema neugodnog i za disanje štetnog izgaranja prašine, kao što je slučaj kod klasičnog grijanja. UŠTEDE Električno podno grijanje je u prosjeku dvostruko jeftinije od sličnih toplovodnih sustava i jednostavnije se postavlja, pa su manji troškovi ugradnje. Ukupna ušteda u potrošnji je cca 35%. Tako za grijanje standardne kupaonice ne treba više

energije nego kao za 4-5 žarulja od 60 W. Kod električnog grijanja nema gubitaka energije. Brojne znanstvene studije i iskustva diljem svijeta pokazale su učinkovitost električnih sustava grijanja. Prednost električnog podnog grijanja je i mogućnost ukopčavanja samo dijela grijaćeg sustava, bez ikakvih gubitaka, što je itekako važno u tzv. prijelaznim razdobljima godišnjih doba, kad nam odgovara grijanje samo ponekih prostorija. Naravno, implementacijom ovog sustava štedi se i na površini prostora i dobiva dodatna sloboda u namještanju doma. Primjera radi, možda ćete umjesto radijatora na prozorskoj niši radije poželjeti staviti neki mali stolić za jutarnju kavu ili jednostavno ostaviti prazninu i slobodu lakšeg pristupa prozoru s pogledom na ulicu ili dvorište. www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O GRIJANJE I KLIMATIZACIJA

Mehanizam Cijelim je sustavom moguće upravljati ručno, jednostavnom sklopkom off/on za ukopčavanje/ iskopčavanje, ili automatski, primjenom podnog senzora temperature i termostata, kojima se osigurava održavanje željene temperature poda. Razne izvedbe termostata omogućuju, među ostalim, automatsko reguliranje niže temperature noću, kao i vremensko programiranje kako bi se grijanje ukopčalo onda kad je potrebno ili u satima kada je električna energija jeftinija. Za dodatnu učinkovitost i jednostavnost moguće je postaviti i pojedinačne tajmere ili centralnu upravljačku jedinicu koja manipulira odabranim grijaćim zonama.

Prednosti podnog grijanja - Dobra raspodjela topline u prostorijama u kojima se boravi - Ušteda energije cca 35% - Ekološki prihvatljivo - Zdravo stanovanje - Atraktivan izgled prostorija bez vidljivih grijaćih tijela - Sloboda u oblikovanju prostorija

Izvedba podnog grijanja - Rehau Podno grijanje može se koristiti za zagrijavanje cijelog prostora polaganjem polimernih cijevi na pod prostorije. Polimerne RAUTHERM S - cijevi s difuznom branom stabilne su i postojane na visoke temperature. Cijelu površinu poda pretvaraju u zonu grijanja zračenjem pomoću tople vode u cijevima. Komponente sustava optimalno su usklađene i nude maksimalnu sigurnost. Moguća su rješenja od podruma do najudaljenijeg kuta najvišeg kata, ovisno o želji i potrebama kupca. Tehnika spajanja S originalnom tehnikom neraskidivog spajanja pomoću pomične navlake bez problema se izvode spajanja u 40

1-2/2009.

www.giomag.eu

estrihu. Prednosti su jednostavnije i brže projektiranje ili polaganje, a bez optimiranja koluta cijevi ostaci od rezanja mogu se iskoristiti do kraja, tako da nema neželjenog otpada koji vrlo često ostaje nakon radova. Cijevi se nude u dimenzijama 12 x 2,0; 17 x 2,0; 20 x 2.0; 25 x 2,3 i 32 x 2,9 mm. Zahvaljujući praktičnim žljebastim nosačima cijevi uzdužno istezanje cijevi više nije problem i cijev se može koristiti i za podrumske razvode i usponske vodove. Ostale komponente sustava su: - razdjelnik grijaćih krugova - zidne izolacijske trake - regulacija topline u pojedinim prostorijama - razdjelni ormar

Izbor načina polaganja cijevi

Rešetkasta podloga za učvršćivanje cijevi

1. Zmijoliki sustav (serpentina) ovaj način postavljanja RAUPEX S cijevi uvjetuje veću temperaturu poda u blizini zidova nego u središtu prostorije gdje najviše boravimo obitavamo. Temperatura poda može biti i do 35 °C. 2. Spiralni sustav (spirala) - cijevi su postavljene na manjoj udaljenosti jedna prema drugoj čime se postiže jednak raspored temperatura na cijeloj površini poda prostorije. 3. Kombinirani sustav (mix-sustav) - često najefikasniji način pri zagrijavanju prostorije jer se koriste oba prethodno navedena modela - korištenje zmijolikog sustava na rubovima prostorije uz vanjske zidove, a spiralnog sustava u središtu prostorije. Raznim varijantama i razmjerima ovog kombiniranog sustava mogu se zadovoljiti svi prostorni uvjeti i želje naručitelja.

- provjereno i u praksi dokazano rješenje - s istom podlogom može se izvesti svaki potreban razmak pri polaganju cijevi - rešetkasta podloga postavlja se direktno na zaštitnu foliju - sa specijalnim alatom u hodu možete vodoravno i okomito postavljati zakretne nosače cijevi (nakon toga potrebno je još samo utisnuti cijev).

Načini učvršćivanja cijevi na pod Prefabricirane stiropor ploče: - idealno za pregradne stropove u stanogradnji kombi ploča s toplinskom i zvučnom izolacijom, ekološki iznimno prihvatljivo - 100% reciklažno - izveden utor za čvrsto spajanje ploča - optimalna zaštita postavljenih cijevi - ploča ne upija vlagu iz estriha zbog termičke zaštite površine - izvedeni razmaci tako da estrih obuhvaća cijev

Poseban način polaganja - RAUFIX šine 16/17/20 - ovaj sustav polaganja preporuča se prije svega za velike površine - na donjoj strani RAUFIX-šina 16/17/20 postavljene su već pričvrsne igle - RAUFIX-šina isporučuje se u kompaktnoj izvedbi duljine 1 m - šine se mogu produljivati s obje strane sukladno karakteristikama prostora Zimi nas grije, a ljeti hladi? Naravno. REHAU podno cijevno grijanje može se po ljeti koristiti i za hlađenje. Na visokim vanjskim temperaturama podno hlađenje pruža ugodnu klimu stanovanja. Komponente sustava optimalno su usklađene i nude maksimalnu sigurnost. Sa svega nekoliko komponenti moguća su rješenja od podruma do najudaljenijeg kuta najvišeg kata.

www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O GRIJANJE I KLIMATIZACIJA

Sustav električnih kablova ispod poda Sustav podnog grijanja električnim kablovima u Finskoj, ma koliko vam čudno zvučalo, široko se primjenjuje još od ranih 70-ih godina prošlog stoljeća. Česti su slučajevi domaćinstava koji su u tridesetak godina mijenjali samo jedan - termostat! Niti jedan novi stambeni prostor u Finskoj ne može se zamisliti bez djelomičnog ili kompletnog električnog sustava za grijanje podova. Brojne su prednosti električnog podnog grijanja nad klasičnim sustavima grijanja. Primjerice, troškovi instalacije iznose polovicu od troškova instalacije klasičnog centralnog grijanja. Električno podno grijanje grijaćim kablovima izuzetno je isplativa investicija. Početno ulaganje je malo, potrebe za servisom nema. Evo primjera: Za kupaonicu od 3m2 kabel optimalne dužine 419 kn, i termostat 440 kn! Za prostoriju od 27 m2 trebat će najduži kabel - 2199 kn i termostat 440 kn. U oba slučaja potrošnja je 80 W/m2 na sat. Sustav akumulacijskog ili djelomično akumulacijskog podnog grijanja donosi dodatnu mogućnost uštede električne energije iskorištavanjem niskotarifne struje. Sama instalacija podnog grijanja je jednostavna i brza. Jedan pouzdani električar u manje od 24 sata može instalirati 50-60 četvornih 42

1-2/2009.

www.giomag.eu

metara površine. Podno grijanje je izuzetno komforno zbog ravnomjerne raspodjele topline.Tako se eliminiraju jake zračne struje u prostorijama, što podno grijanje čini izuzetno pogodnim i za ljude koji pate od alergija. Površinska temperatura uglavnom je između 26 i 28 °C. Topao pod omogućuje nižu sobnu temperaturu bez oduzimanja na komforu. Podno grijanje vas čuva i od vlage i opasnosti po zdravlje koju ona donosi. Pod u kupaonici i hodniku bit će uvijek suh, a primjerice odložena mokra obuća tijekom kišnih i vlažnih mjeseci preko noći će pod osušiti. Podno grijanje može se instalirati ispod gotovo bilo kojeg tipa završnog sloja, poput keramičkih pločica, drvenih podova uključujući i parket( što nije često slučaj kod konkurentnih proizvođača), tepiha od zida do zida, plastičnih obloga itd. Završna podna konstrukcija zahtijeva određeni tip kabla. Za drvene podove upotrebljavaju se kablovi od 8-10 W/m, a za betonske instaliraju se kablovi od 10-20 W/m. Kod renoviranja prostora, gdje visina novog poda ne može biti viša od 2,5 cm, također se koriste produžni elementi. Vijek trajanja električnih kablova broji se u desetljećima, a ukoliko i dođe do oštećenja, ono ne predstavlja nikakvu opasnost, kvar se lako pronalazi i otklanja lokalno.

Renomirani finski proizvođač ENSTO jamči stopostotnu sigurnost i kvalitetu. Svaki se kabel pojedinačno tvornički testira, kablovi se ne režu, već se bira optimalni kabel prema veličini prostorije. Ugradnja električnih kablova je izuzetno jednostavna. Ukoliko kablove ugrađuju posebno obučeni električari dobijate i 10 godina garancije. Podno grijanje je i ušteda prostora; grijaće tijelo je skriveno, nema kotlovnica, dimnjaka, spremišta za drva ili lož ulje, radijatora niti vrućih površina na koje se možemo u prolazu opeći. Podno grijanje ovisno o sustavu koji se primjenjujemo može biti direktno ili akumulacijsko (djelomično ili potpuno). Direktno podno grijanje Ovaj sustav predstavlja jedinstven način zagrijavanja svih prostorija gdje su podni materijali dobri

provodnici topline (npr. keramičke pločice i kamen, ukoliko nemaju betonsku podlogu u kojem se može instalirati i akumulacijski sustav). Primjenjiv je u prostorijama koje nemaju betonsku podnu konstrukciju te prostorijama koje se renoviraju, a visina poda se ne može podići za više od 2,5 cm. Senzor instaliran u pod kontrolira temperaturu poda. Djelomično akumulacijsko i potpuno akumulacijsko podno grijanje Podno grijanje sustavom djelomične ili potpune akumulacije je sustav grijanja koji pruža mogućnost akumuliranja topline. Ova vrsta grijanja se uglavnom primjenjuje kod podnih obloga koje su otporne na temperaturu. Ovim su čak obuhvaćeni parket, daske i ostale drvene podne obloge, tepisi i linoleum podloge. Ekonomična nisko-tarifna električna energija akumulirana u toku noći isijava ravnomjerno preko dana. Akumulacijsko podno grijanje ukoliko to naručitelj želji, može se instalirati i ispod pločica i kamenih podova, samo što je s tim materijalima isijavanje topline nešto brže. www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O GRIJANJE I KLIMATIZACIJA

Što kaže struka? s UP prilagođene profilu cijevnih konstrukcija. Stručnjaci ne dvoje da sustav površinskog grijanja Folija i izolacija moraju biti dovoljno čvrste kako osigurava smanjenje potrošnje energije i povoljno bi izdržale naprezanja pri samoj ugradnji profila. utječe na okoliš i ljudsko zdravlje - sve to u trenutku kada su u svjetskim razmjerima raspoloživi energetski Cijevi za razvod topline najčešće su u kolutu. Pri samom postavljanju pričvršćuju se UP koje su u resursi sve manji. Energetski stručnjak mr. sc. većini slučajeva nedostatne za osiguranje potrebnog Zvonko Paić u knjizi “Sustavi površinskog grijanja i rasterskog razmaka zbog čega razvod cijevi zna hlađenja” u potankosti je obrazložio zakonitosti i krivudati izvan zadanog pravca. Prekrivna folija modele niskotemperaturnog površinskog grijanja iznad izolacijske površine je zaštićuje kako je estrih te tehnološke postupke izvođenja energetskih pri zalijevanju ne bi zalio. površina od procjene ulaganja, izvedbe i primjene. Prethodno smo spomenuli sustav polaganja cijevi Prednosti: i grijaćih kabela prema gabaritima i preporukama - izolacijska podloga je jednostavna, jeftina i može se komercijalnih proizvođača. Kako bi se dobila lako nabaviti kompletnija slika o kompleksnosti sustava, vrijedilo - izvedba pričvršćenja cijevi je jednostavna je osvijetliti ovu temu i sa znanstvenog stajališta dovoljno razumljivog i za potencijalnog kupca. Nedostaci : Gosp. Paić navodi da se oslanjanje razvodnih cijevi - za ugradnju cijevi potreban poseban alat na podlogu svodi na tri općeprihvaćena oblika. - ugrađene cijevi odstupaju od zadanog rasterskog Proizvođači opreme svoje su proizvodne programe razmaka prilagodili jednom od načina polaganja cijevi na - potrošnja cijevi promjenjiva uz rizik nejednakih podlogu. Pričvršćenje toplinskim cijevi na podlogu temperaturnih polja izvodi se pričvrsnicama, obujmicama ili profiliranom - cijevi su položene uz podlogu i estrih slabije izolacijskom podlogom. Nosiva je podloga ravna zalijeva cijev - posljedice su povišene pogonske ili profilirana toplinska izolacija prekrivena temperature i rast gubitaka topline hidrofolijom. Takvi načini oslanjanja cijevi na - odstupanja bilo koje vrste u drastičnim slučajevima podlogu primjenjuju se za izvedbu poda u mokrom od 2 do 5 posto) ili suhom estrihu te za suhe izvedbe podova. Tehnički gledano cijevi se mogu postaviti na tri načina, a svaki odabrani model ima svoje prednosti i nedostatke: usadne pričvrsnice 1. Cijevi na ravnoj izolacijskoj ploči i foliji 2. Cijevi na mreži 3. Cijevi na profiliranoj toplinskoj izolaciji

rasterska folija

Cijevi na ravnoj izolacijskoj ploči i foliji Riječ je o izboru pričvršćivanja cijevi na podlogu pomoću usadnih pričvrsnica (UP) izrađenih od PVC materijala. Kao toplinska izolacija služe ravne ploče koje se na samim spojevima međusobno prekrivaju, a ugrađuju se s hidrofolijom. Kako se cijevi ugrađuju u topli pod na modulnom razmaku, raster se mora vidljivo označiti pomoću prekrivnih površina - jednostavnim tiskanih hidrofolijama s oznakom potrebne geometrijske udaljenosti. Cijevi su direktno naslonjene na površinu na koju se pričvršćuju

1-2/2009.

www.giomag.eu

toplinska izolacija

izgled u presjeku

Cijevi na mreži Drugi je izbor pričvršćivanja cijevi na podlogu pomoću PVC pričvrsnih obujmica (PO), razmjerno jednostavni po rješenju i izvedbi, oblikom nalik na potkovicu u koju “sjeda” cijevni profil. Kao i u prethodnom modelu za toplinsku izolaciju koriste se ravne ploče. Izo-ploče pokrivaju se hidrofolijom, a na njih se polaže čelična mreža na koju se uglavljuju PO. Obujmice u podnožju imaju utor u koji ulazi jedan profil žičane mreže čineći tako sigurnosnu poveznicu cijevi i mrežne podloge. Treba napomenuti da se nosiva mreža ne može koristiti slobodno kao armatura za estrih ili druge betone, pogotovo kod izvođenja većih površina poput industrijskih grijanih podova. Kao i u prethodnom slučaju, dolazi do krivudanja izvan zadanog pravca polaganja. Prednosti: - izolacijska podloga jednostavna, jeftina i može se lako nabaviti - izvedba pričvršćenja cijevi također je jednostavna - cijevi se oslanjaju na mrežu zbog čega dolazi do zadovoljavajućeg zalijevanja cijevi Nedostaci: - odstupanja cijevi od rasterskog razmaka, ali

nije previše izražena - asimetričnost površinskih temperatura, ali ne velika - skuplja izvedba zbog nosive mreže - odstupanja bilo koje vrste u drastičnim prilikama od 1 do 2 posto 3. Cijevi na profiliranoj toplinskoj izolaciji Treći je način pričvršćivanja cijevi na podlogu s profiliranom tipskom pločom (PT). Toplinska izolacijska ploča s jedne strane ima rastersku profilaciju za uglavljivanje cijevi, dok su s druge strane kod pojedinih izvođača čak i protuzvučni izdanci (dodatna zaštita od buke). Prije polaganja cijevi na izolacijsku površinu podove se prekriva PVC-hidronavlakom. Različite su dimenzije rastera utora i izgleda materijala od izvođača do izvođača što bitno dirigira način izvedbe. Rasterska strana PT-a ima dodatne potprofile za oslanjanje tako da cijev ne “sjeda” na ravnu površinu. Na taj način cijevima se maksimalno želi osigurati što povoljniji položaj kako bi se omogućilo kvalitetno zalijevanje polegnutih cijevnih profila estrihom. U ovom slučaju cijevi ne krivudaju izvan rasterske osi kao u prethodnim slučajevima tako da nema odstupanja među temperaturnim točkama na podu. Ovaj način postavljanja cijevi na pod uobičajena obujmice su kod izvedbi površinskih grijanja zidova i stropa.

žičana mreža

PVC folija s toplinskom izolacijom

izgled u presjeku

Prednosti: - nema odstupanja pri rasterskom razvođenju cijevi što dovodi do povoljne temperaturne ujednačenosti grijanog poda - provođenje topline je dobro jer estrih kvalitetno zalijeva cijev - jednostavna montaža Nedostaci: - izvedba profiliranih ploča prilagođena je proizvođačima što dirigira i visinu cijene - profilirane ploče su skuplje

www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O GRIJANJE I KLIMATIZACIJA

Zaključak Nadzor izvođenja kod modela PU i PO potrebniji je nego kod trećeg PT. Usporedbe ne uključuju i tehnološke značajke pojedinih izvedbi koje mogu utjecati na brzinu gradnje, sigurnost u pogonu i trajnost sustava.

ULAGANJE Izvedba grijanja primjerice površine objekta od 180 m2 s površinskim grijanjem i niskotemperaturnim kotlom kao izvorom topline skuplje je za oko 30

posto u odnosu na konvencionalno grijanje (kao podsjetnik, godišnja uštede na grijanju je 30 posto). Potencijalne kupce posebno će zanimati ovaj podatak: POVRAT ULOŽENOG NOVCA JE OKO 5 DO 6 GODINA. Primjer magistra Paića : Razmatra se površina grijanja od 160 m2 s toplinskim opterećenjem 80 W/ m2. Proizlazi toplinski izvor 12,8 kW. Uz efektivan broj sati rada (1600 h/godina) energetska je potrošnja 20.480 kWh na godinu. Kredit za nabavu opreme iznosi oko 12.000 eura.

Financijska opterećenja - informativni primjer: VRSTA TROŠKA Kredit za opremu na razdoblje od 20 godina, uz kamatnu stopu 10 posto i faktor anuiteta 11,75 posto

GODIŠNJI TROŠKOVI 1.410 €

amortizacija uz pretpostavljenu stopu od 5 posto

600 €

trošak za plinsko gorivo uz primjenu kondenzacijskog kotla iznosi

420 €

trošak održavanja uz min. stopu trošak za pomoćnu energiju UKUPNI GODIŠNJI TROŠAK (0,127 € /kW/h)

1-2/2009.

www.giomag.eu

60 € 120 € 2.610 €

G & O NEKRETNINE

Liberalizacija tržišta nekretnina Bez brige jer sve ostaje isto

Nakon četiri godine odgode, 1. veljače stupio je na snagu novi izmijenjeni Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Prema njemu državljani i pravne osobe država članica Europske unije bez ikakvih ograničenja i pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani mogu u Hrvatskoj kupovati neograničen broj nekretnina. Naime, ta odredba je dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju,koji je Republika Hrvatska potpisala 29. listopada 2001. godine, a stupio je na snagu 1. veljače 2005. godine. To je posebna vrsta sporazuma o pridruživanju Europskoj uniji koji mora ispuniti svaka država buduća članica Unije. Jedan od odredaba SSP-a je i liberalizacija tržišta nekretnina. Iznimka ove odredbe su poljoprivredna zemljišta, šume, nacionalni parkovi i parkovi prirode. Dosad su stranci samo uz suglasnost Ministarstva pravosuđa RH imali pravo na kupnju samo jedne kuće ili zemljišta. Uz to je naravno morao postojati i princip uzajamnosti između dvije zemlje. Pretpostavlja se da su stranci u Hrvatskoj na legalan način ili mimo procedure u zadnjih 18 godina kupili između 45 i 50 tisuća nekretnina. Najbrojniji kupci u RH do sada su bili Nijemci, Austrijanci i Mađari dok su Britance i Ruse najviše zanimale nekretnine u Dalmaciji i na otocima, a u Istri su najviše kupovali pak Talijani i Slovenci. Otkada je Hrvatska potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, u javnosti i među političkim strankama vodila se diskusija o tome kako će taj zakon utjecati na Hrvatsku. Hoće li Republika Hrvatska jadransku obalu prodati strancima? Da li će cijene nekretninama skočiti u nebo? Hoće li apartmani na obali biti dostupni samo imućnijim strancima? I ono najvažnije, znači li liberalizacija tržišta da 48

1-2/2009.

www.giomag.eu

Piše: Ana Marija Vojković Foto: dm

će par kvadrata vikendice na moru hrvatskim državljanima postati nedostižno?

Liberalizacija bez rasta cijena Znanstvena suradnica Ekonomskog instituta u Zagrebu Maruška Vizek za Banka magazin tvrdi da nema razloga za strah nakon liberalizacije tržišta jer su stranci već godinama kupci hrvatskih nekretnina. - Priznali mi to ili ne, stranci već više od desetljeća aktivno sudjeluju u kupoprodajama nekretnina u Hrvatskoj. Problem je što nitko u zemlji ne zna niti približno koliki je udio strane potražnje i ponude u ukupnoj potražnji i ponudi nekretnina. Naime, ne postoje podaci o broju nekretnina kupljenih od strane poduzeća koja su osnovali stranci isključivo s namjerom da steknu pravo na kupnju nekretnine. Jedinu indiciju o jačini strane potražnje možemo dobiti iz podataka Ministarstva vanjskih poslova o broju predanih zahtjeva stranih fizičkih osoba za stjecanje nekretnina, a njih je od 2000. godine u prosjeku godišnje od 1.000 do 1.500. S obzirom na to da Porezna uprava godišnje zabilježi oko 50.000 tisuća kupoprodaja nekretnina, možemo zaključiti da je stranih zahtjeva relativno malo, tek 2 do 3 posto. To međutim ne znači da je strana potražnja marginalni faktor u određivanju cijena nekretnina. Baš suprotno, liberalizacija tržišta nekretnina je odavna uključena u formiranje cijene nekretnina na jadranskoj obali, jednostavno zato jer su stranci aktivno sudjelovali u prometu nekretnina u regiji. Formalna liberalizacija tržišta stoga ne bi trebala donijeti novi rast cijena – smatra Vizek.

Prosječne cijene nekretnina za prosinac 2007. i 2008. godine te njihova promjena (Izvor: Centarnekretnina.net) Prosječna cijena (€/m2)

Prosječna cijena (€/m2)

Prosinac 2007.

Prosinac 2008.

Promjena u %

Stanovi Zagreb

2.036

2.006

-1,4

Kuće Zagreb i okolica

1.214

1.317

8,5

Vikendice i apartmani more

1.934

2.042

5,6

Stanovi more

2.136

2.276

6,5

Kuće more

1.562

1.588

1,7

KATEGORIJA

Usporedba cijena prosinac 2008. i siječanj 2009. (Izvor: Crozilla.com)

Cijene nekretnina u Hrvatskoj, posebice na obali, već su sada relativno visoke, pa se ne očekuje daljnji rast

Promjena u %

Cijena m2/ prosinac 2008.

Cijena m2/ siječanj 2009.

OSIJEK

1146

1217

5,8

RIJEKA

1662

1690

1,7

ZADAR

1700

1800

5,6

ZAGREB

2 000

2 154

7,1

SPLIT

2500

2673

6,5

Grad

www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O NEKRETNINE

Hrvatska je odavno preskupa Rast cijena nekretnina zbog liberalizacije tržišta nije izgledan zbog barem još dva razloga. Prvi je taj, objašnjava Maruška Vizek, što su cijene nekretnina u Hrvatskoj već sada relativno visoke. Jednostavni izračuni pokazuju da Hrvatska u usporedbi sa svim tranzicijskim i zapadnoeuropskim zemljama za koje su dostupni podaci o kretanju cijena nekretnina ima najmanju priuštivost nekretnina. Mala priuštivost znači da su cijene nekretnina u Hrvatskoj daleko više od onih koje bismo mogli očekivati s obzirom na ostvareni dohodak i kupovnu moć u zemlji. S Maruškom Vizak se slaže voditelj Centarnekretnina. net Domenico Devescovi koji u magazinu Nekretnine piše da su cijene nekretnina na Jadranu u eurima već sada prilično visoke u odnosu na susjedne mediteranske zemlje. Zbog slabog dolara i iznimno slabe funte, nekretnine je isplativije kupovati u zemljama u kojima su nekretnine u tim valutama. Glasnogovornica Crozilla.com nekretnine Željka Jurleta kaže da je Hrvatska među najskupljim državama što se nekretnina tiče. - Usporedite li cijene nekretnina u Hrvatskoj i nekoj drugoj europskoj zemlji vidjet ćete kako je Hrvatska i sada skuplja u odnosu na druge zemlje, stoga povise li se cijene Hrvatska će biti preskupa i strancima i Hrvatima. Navedimo činjenicu kako je prema našim rezultatima oglašavana cijena metra kvadratnog trenutno skuplja u Zagrebu, Rijeci ili Splitu negoli u Berlinu, Hamburgu ili Frankfurtu – objašnjava Jurleta. Ekonomska kriza čini svoje U zemljama zapadne Europe u punom je jeku financijska kriza te iz nje proizašla recesija. Maruška Vizak podsjeća da je financijska kriza započela kad je 2006. godine u SAD-u nakon desetljeća vrtoglavog rasta došlo do pada cijena nekretnina, što je izazvalo lančanu reakciju i kasnije dovelo do kolapsa financijskog sustava. S obzirom na to da ciklus cijena nekretnina u zapadnoj Europi kasni za američkim dvije godine, znači da zapadna Europa tek treba iskusiti pravu korekciju cijena nekretnina. - Naime, dosad su nekretnine u starim zemljamačlanicama zabilježile tek blagu korekciju cijena koje su još uvijek znatno iznad dugoročne trend-vrijednosti. Sa značajnijom korekcijom cijena nekretnina, recesijom i strožim uvjetima kreditiranja dolazi i nezainteresiranost stranaca za kupovanjem kuća za odmor u Hrvatskoj. Korekcija cijena nekretnina u razvijenim europskim zemljama znači i da cijene nekretnina u Hrvatskoj, koje zasad odolijevaju krizi, postaju još neprihvatljivije strancima. Dakle, liberalizacija tržišta nekretnina je gotova stvar i ona ne bi trebala izazvati novi 50

1-2/2009.

www.giomag.eu

rast cijena. Sasvim suprotno, izgledno je da će i u Hrvatskoj doći do korekcije cijena u nadolazećem razdoblju – objašnjava znanstvena suradnica Vizek. Prvi čovjek Centranekretnina.net Domenico Devescovi također smatra da u kratkom roku neće doći do povećanja potražnje zbog financijska krize koja je prisutna u zemljama EU-a zbog koje će potencijalni kupci odgoditi odluku o kupnji dok se kriza ne smiri.

Stranci ipak zainteresirani Željka Jurleta iz Crozille.com ima malo drugačije mišljenje. - Hrvatska obala i Jadransko more uvijek su bili zanimljivi stranim državljanima kada je u pitanju ljetni turizam, stoga se očekuje kako će pohitati i kupovati. Primjera radi, prije desetak godina

Potrebno je onemogućiti preizgrađenost obale, jer će potražnja sigurno porasti

slična situacija dogodila se u Španjolskoj i većina građana Europske unije je pohitala i ulagala svoj novac u nekretnine. Prema našim očekivanjima slična situacija će se dogoditi i u Hrvatskoj. Portal za nekretnine Crozilla.com konstantno bilježi i posjete iz stranih zemalja, pogotovo Njemačke. Po broju pregledanih oglasa zaključujemo da se najviše zanimaju za građevinska zemljišta i to na području Zadarske županije. Znači zainteresiranost postoji no hoće li se to 100% pretvoriti u kupovinu teško je znati iz nekoliko razloga. Kao prvo treba napomenuti da još nitko nije istraživao što građani Europske unije žele: kuće na moru, vikendice u planini ili ravnici Slavonije. Drugi razlog je, svakako i reakcija hrvatskih građana na novi zakon jer ne reagiraju svi isto na činjenicu da bi uskoro za susjeda mogli imati i nekog stranog državljana – smatra Željka Jurleta.

Spriječite betonizaciju obale No nitko se ne brine kako će hrvatska obala izgledati u bliskoj budućnosti nakon što se sagrade svi apartmani i vikendice potrebni za zadovoljavanje strane, ali i domaće potražnje. Maruška Vizak predlaže da se donesu novi zakoni i pravilnici koji će onemogućiti “preizgrađenost” obale te izgradnju betonskih turističkih kompleksa i apartmana boje breskve koji grubo narušavaju vizuru hrvatskog priobalja. - Potrebno je i dosljedno provoditi te zakone i pravilnike te strogo kažnjavati prekršitelje, bilo domaće ili strane. To nam ne brani nijedan zakon Europske unije i u tom području još uvijek stignemo utjecati na vlastitu budućnost. Na takav način možda ostanemo bez dijela nacionalnog ponosa, ali nećemo izgubiti i ljepotu priobalja koja je važan dio nacionalnog identiteta – drži Maruška Vizek. www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O NEKRETNINE

2009. – bez pada cijena nekretnina I za investitore i za agencije 2008. godina bila je teška, jedna od najturbulentnijih godina na hrvatskom tržištu nekretnina. Zbog povećanja cijene barela nafte i rasta kamata u bankama, usporen je rast cijena nekretnina. Po prvi put od kada se razmahalo tržište nekretnina u RH, dogodilo se to da se u stanovima rade završni radovi, a na tržištu još uvijek ima stanova koji traže svoje prve vlasnike. No, što nas čeka 2009. godine u kojoj političari od nas traže da stegnemo remene? Dok kupci nekretnina u 2009. očekuju značajan pad cijena, Dominico Devescovi tvrdi da u kratkom roku to nije moguće. Svi koji očekuju značajan pad cijena nekretnina, od npr. 30 posto, ostat će razočarani. Prvi čovjek

Centarnekretnina.net očekuje da će u 2009. doći do blage korekcije rabljenih stanova. Razlozi za nesnižavanje cijena novogradnje, smatra Devescovi su visoki ulazni troškovi koje su investitori već ukalkulirali u cijene nekretnina koje će pustiti na tržište ove godine. Veliku ulogu imaju i banke koje nemaju namjeru sniziti kamatne stope na stambene kredite pa se ne očekuje ni poseban pomak u volumenu prodaje novih stanova u 2009. godini. Devescovi očekuje nastavak lagane korekcije cijena u prvom tromjesečju ove godine kako u Zagrebu tako i na obali. Lokacija i kvaliteta nekretnine i dalje će utjecati na diferencijaciju cijena, posebno kod novogradnje, objašnjava Devescovi. U Crozilli. com također ne očekuju neke velike promjene cijena do ljeta.

Otočić Sveti Stefan na budvanskoj rivijeri bio je meta ruskih kupaca

- Što će biti nakon polovice godine i kakve će biti cijene još je prerano predviđati. Jedan od utjecaja je dakako i svjetska ekonomska kriza koja je ispraznila mnoge bankovne račune. Sve dok se ne bude moglo sa sigurnošću reći kojim smjerom će ići ekonomska kriza i do kad će potrajati, teško je reći kako će spomenuta kriza utjecati na kupovinu nekretnina i može li se očekivati sniženje cijena u 2010. godini. S obzirom da je tek početak 2009. godine, a godina ima 365 dana, teško je bilo što očekivati jer, kao što smo već rekli, treba vidjeti u kojem će smjeru ići kriza i kako će građani Hrvatske, ali i Europske unije, prihvatiti i reagirati na novi zakon – tvrdi Željka Jurleta.

Kupaca ni za lijek - OD “RUSKE GROZNICE” DO “RUSKE KOME” Prije nekoliko godina bogati Rusi otkrili su Budvansku rivijeru i kupovali su gotovo sve nekretnine po zavidnom cijenama. Crnogorci su zadovoljno trljali rukama. Cijene trošnih starih kuća i zapuštenih zemljišta rasle su u nebesa. Kupovali su sve što se nudilo, od starih kuća do luksuznih apartmana. Prvi na meti Rusa bio je Sveti Stefan, a ubrzo i cijela Budvanska rivijera. Kako pišu podgoričke Vesti, na Crnogorsku rivijeru u samo tri godine došlo je više od milijardu eura stranog kapitala. Ruska groznica probudila je i građevinski bum. U istom razdoblju u samo dvije godine na budvanskoj rivijeri niklo je više od 200 zgrada. Cijene kvadrata rasle su iz dana u dan. I onda se dogodio krah na američkoj burzi. Crnogorci su ostali zatečeni. Nitko nije očekivao da će se kriza s Wall Streeta

1-2/2009.

www.giomag.eu

odraziti na tržište nekretnina u maloj europskoj državi. Bogati Rusi su nestali, a ekonomska kriza učinila je svoje, pa od nekadašnjih galantnih kupaca, ostala je samo lijepa uspomena na milijunske svote koje su mještani dobivali za hektare zemlje ili stare kuće. Prema riječima vlasnika najveće budvanske agencije za nekretnine Imperije Dragana Nikolića u posljednjih nekoliko mjeseci nisu prodali niti jednu nekretninu. Nikolić objašnjava da je u Rusiji kriza, što se i odrazilo na prodaju nekretnina i dodao da je iz tog razloga došlo do pada cijena koje su se vratile na razinu iz 2005. godine. Cijela euforija se preko noći pretvorila u pravu noćnu moru. Crno se piše za Budvansku općinu koja će ove godine od poreza na nekretnine prikupiti 2,5 milijuna eura, što je tri puta manje nego 2007. godine.

Možemo li odgoditi liberalizaciju tržišta? Stručnjaci za europske integracije objašnjavaju da Hrvatska ne može odgoditi otvaranje tržišta strancima, jer smo to već jednom učinili kada smo potpisali SSP, stavili smo klauzulu za odgodu od četiri godine. Kada bi ponovno tražili odgodu, izgubili bi vjerodostojnost. Čak i kada bi zatražili da se prijelazni rok produži, svih 27 država članica

Europske unije morale bi tu odluku ratificirati. Susjedna Slovenija je npr. uvela zaštitnu klauzulu kojom je moguće zaustaviti liberalizaciju, ako cijene nekretnina počnu nekontrolirano rasti. No Hrvatska nije u istom položaju kao i Slovenija, jer Slovenija nije bila obuhvaćena Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.

Dno dna američkih nekretnina - VILE ZA 500 DOLARA Drastičan pad cijena nekretnina u SAD-u, koji je počeo prije godinu dana, mnogi očekuju i u Hrvatskoj. No, čini se da je svjetska ekonomska kriza najviše pogodila najrazvijenija gospodarstva. Tako su SAD, zemlja iz koje je kriza i krenula palo na dno dna. Imućni Amerikanci ostaju bez vila jer ne mogu plaćati kredite. Banke plijene nekretnine, ali umjesto da plate procjenu njihove vrijednosti, bankama je jeftinije oduzetu nekretninu pokloniti. Tako su se razvile tvrtke za upravljanje nekretninama. Glasnogovornica specijalizirane internetske stranice za nekretnine Trulia.com, Heather Fernandez, navodi primjer vile u Detroitu s tri spavaće sobe čije je vrijednost procijenjena na samo 500 dolara (oko 2700 kuna). Zbog tako nevjerojatno niskih cijena, vlasnici nekretnina ne žele zaraditi ni na kupoprodajnim ugovorima. Isplativije je riješiti se nekretnine, nego plaćati njezino skupo održavanje i izdvajanje za porez. Često se dogodi da vlasnici nekretnina ne zarade ništa jer 500 ili 1000 dolara,

koliko je procijenjena vrijednost, završi u džepu brokera nekretninama. Oni manje sretni, da bi prodali nekretninu, moraju potrošiti novac kako bi svoju kuću stavili na listu za prodaju. Kako se u Hrvatskoj početkom 90-ih tvrtke mogle kupiti za kunu, tako se sada u SAD-u može kupiti kuća za samo jedan dolar. Na eBayu pojavili su se oglasi “dolar za kuću”. Dok stručnjaci za nekretnine nastalu situaciju doživljavaju kao tužnu, ovo stanje omogućit će Amerikancima s malim primanjima da se dočepaju svoje prve ili bolje nekretnine. Te nekretnine se uz vrlo malo ulaganja mogu lijepo preurediti, a još je bolje što se za to može dobiti i pomoć države. No tugu na američkom tržištu nekretninama iskoristili su i imućniji Europljani. Zbog slabljenja dolara s jedne strane i jačanja eura s druge, stranci su mogli birati između npr. vile s bazenom u Kaliforniji ili kućice na jugu Francuske. Nijemcima je izuzetno draga topla i sunčana američka Florida. No, ipak su Sjedinjene Američke Države daleko - preko plavog dubokog Atlantika.

G & O PRIJEVOZ

Podzemna željeznica Posljednje utočiše komfornog gradskog putovanja Piše: hp Foto: Damir Pološki, dm

Čovječanstvo već stoljećima prodire u dubine zemlje, uz pomoć tehnologije dolazi do razina koje su prije bile nezamislive. Neki tuneli, labirinti i špilje bili su izgrađeni za vojne potrebe, drugi kao skloništa, ali ipak epitet najposjećenijih ljudskih iskopina u kugli zemaljskoj pripada podzemnoj željeznici ili metrou. Metro nije nastao iz ljudske znatiželje ili potrebe za energentima, nastao je zbog prenapučenosti i potrebe za uštedom vremena; no treba reći da su komfor i točnost također značajan faktor. Gradovi po samoj prirodi koncentriraju velike mase stanovništva, a glavnina svjetske industrije je još uvijek dobrim dijelom smještena u gradovima. U prometnom pogledu gradska se naselja izdvajaju prije svega po naglašenoj koncentraciji prometa. U gradskim naseljima, za razliku od prigradskih ili 54

1-2/2009.

www.giomag.eu

regionalnih, promet je i do nekoliko desetaka puta gušći po jedinici površine. U nekim je pak većim gradovima toliko koncentriran da je vertikalno osvajanje prostora postalo nužnost za opću funkcionalnost gradova uopće. U novije vrijeme gradovi nastoje odteretiti od prometa pretežno centralne dijelove grada, koji su najviše opterećeni i imaju najviše poteškoća. To se najbolje postiže preraspodjelom funkcija pojedinih četvrti grada. Poznat je svjetski fenomen preseljavanja stanovništva iz centra grada prema rubnim područjima, ili u satelitske centre. Time se stvaraju novi oblici stanovanja i organizacije prostora sistema metropolitanskih područja. Upravo u ovim područjima, koja su prije svega gradska, ali specifičnog tipa, promet dobija novu ulogu.

Razvoj gradskog prometa kroz povijest Još su stari antički gradovi imali razvijen individualni gradski promet, naime u velikim antičkim gradovima sa stotinama tisuća stanovnika, Rimu ili Aleksandriji, promet je bio značajan faktor u svakodnevnici. Srednjovjekovni gradovi su bili manji i imali su slabo razvijeni gradski promet. Tek novovjekovni grad koji je bio zahvaćen fenomenom industrijske revolucije, sa snažnom koncentracijom stanovništva i djelatnosti počinje nametati potrebu organiziranja prijevoza ljudi između četvrti grada. Među prve oblike javnog gradskog prometa ubraja se gradski prijevoz kočijama i to u Parizu 1819. godine i 1831. godine u New Yorku. Kočije kasnije zamjenjuju kombinacije tračnih vozila s konjskom zapregom ili konjski tramvaj. Pred kraj prošlog stoljeća javlja se električni

tramvaj, vozilo koje je dugo vremena suvereno vladalo gradskim prometom. Tramvaj i danas vrlo dobro kotira među prijevoznim sredstvima; ali prije svega za gradove srednje veličine oko 500.000 stanovnika. Na prijelazu u 20. stoljeće javlja se novi vid gradskog prijevoza; podzemna željeznica. Prva je izgrađena u Bostonu 1897. godine. Željeznica klasičnog tipa više se koristi i danas za prigradski promet, iako je u gradski promet bila uvedena još 1895. godine. Sinergija podzemne željeznice i brze prigradske željeznice danas ima osobitu ulogu u metropolitanskim područjima, jedan od najpoznatijih takvih primjera danas je New York.

Prva podzemna željeznica sagrađena je 1897. godine u Bostonu.

Problemi gradskog prometa Gradski promet je razvijen u svim gradovima iznad 100.000 stanovnika, ali također i u mnogima i ispod 100.000 ljudi. Njime se prevozi svakodnevno u svijetu nekoliko milijardi putnika. To je nesumnjivo najfrekventniji oblik prometa uopće. Posebna je teškoća praćenja obima prijevoza u ovom prometu.

Složenost gradskog prometa je vrlo velika. Danas svaki grad organizira svoj promet prema vlastitim zahtjevima i vlastitim mogućnostima, pa je teško utvrditi istovjetnost ili unificiranost svjetskog gradskog prometa. To posebno otežava racionalnije planiranje ovog prometa u svjetskim razmjerima. www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O PRIJEVOZ

Gradski promet se razvijao u svojim počecima relativno ujednačeno i sporo. Uvođenje automobila u gradski promet unosi ubrzani razvoj kako grada tako i samog prometa. Problemi gradskog prometa, prema mnogima, upravo proizlaze iz prevelikog nagomilavanja osobnih vozila u gradskom prometu, posebno u centru grada. Gotovo svaki grad rješava taj problem na svoj način. Drugi veliki problem s prometom je taj što su gradovi mnogo stariji od gradskog prometa. Osobito njihove jezgre koje su građene za sasvim drugačije prometne potrebe od današnjih. U tim jezgrama je najčešće koncentrirano životno bilo grada - glavne gospodarske i društvene institucije, koje privlače veliki broj stanovnika grada i okolice. Zbog toga se upravo najznačajniji problemi suvremenog svjetskog gradskog prometa javljaju u centru grada, Zagreb je, nažalost, vrlo dobar pokazatelj spomenute situacije. Svjetski gradovi rješavaju ove probleme na vrlo različite načine. Uglavnom svi nastoje rasteretiti centralne zone grada od motornog, prvenstveno individualnog prometa. Trgovački centri, kvartovi

1-2/2009.

www.giomag.eu

ili ulice pretvoreni su u pješačke zone, a prolazni međugradski promet vodi se zaobilaznim brzim cestama izvan grada.U samom gradu proširuju se ulice za povećanje prolaznosti. Individualni automobilski promet nastoji se zadržati na periferiji grada, a daju se prednosti gradskom javnom prometu. Prometnu situaciju u gradu kao cjelini, veći dio svjetskih gradova nastoji popraviti uvođenjem i sve modernijih signalnih uređaja koji se mogu regulirati u svakom momentu, prema potrebi odvijanja prometa. Promet se prati u svakodnevnom odvijanju i putem televizijskih kamera. No unatoč svim ovim mjerama postoji i dalje problem prenapučenosti i parkinga; tj. problem prometa u mirovanju. Osobni automobil je veći dio dana u mirovanju i ako postoji dobra protočnost u gradu, sigurno ćete imati problem s parkiranjem. Podzemne željeznice zaobilaze sve te probleme, odnosno idu ispod njih. Podzemne željeznice su nesumnjivo postale posljednje utočiše komfornog gradskog putovanja, u Hrvatskoj ne postoji niti jedna, a sukus svih predviđanja kaže da će tako biti još dvadesetak godina.

Podzemna željeznica u Zagrebu – pregled rješenja Jedno od istraživanja nedavno objavljenih kaže da bi podzemna željeznica, nova obilaznica, sjeverna tangenta, laka gradska željeznica, novi kolodvor, riječna luka na Savi i nekoliko mostova, dio Prostornoprometne studije, trebali biti dugoročno rješenje za rješavanje problema prometne preopterećenosti u Zagrebu. No, to nije tako jednostavno rješenje, grad bi trebao imati novu južnu obilaznicu i sjevenu tangentu, nekoliko linija metroa, novu laku gradsku željeznicu.

Prema autorima Studije, predloženi infrastrukturni projekti sagradili bi se u tri faze: do 2013., do 2018. i do 2030. godine. Prema tom dokumentu, prve metro linije trebale bi biti sagrađene 2018. godine. Tada bi u prometu trebala biti metro linija M2 u smjeru zapad istok, zatim metro linija Glavni kolodvor - Ulica grada Vukovara - Most slobode - Avenija Dubrovnik - Sv. Klara.

Glavni željeznički kolodvor trebao bi se potpuno preurediti, a ranžirni premjestiti na novu lokaciju. U Rugvici bi trebala biti nova riječna luka na Savi. Preko rijeke Save prolazilo bi nekoliko novih mostova. Mnogobrojne gradske ulice do tada bi se trebale preurediti, a sve gradske avenije cijelom dužinom proširiti za još jedan, treći vozni trak. Cjelokupna dogradnja i gradnja novih dijelova zagrebačke prometne infrastrukture procjenjuje se da će stajati oko 6 milijardi eura. Piše to u Prostorno-prometnoj studiji cestovno-

Uz te projekte, Studija obuhvaća gradnju, rekonstrukciju i produženje velikog broja gradskih ulica i avenija, što bi u konačnici trebalo rezultirati učinkovitijim prometom i javnim prijevozom u gradu Zagrebu. Iako bi se prema toj studiji gradnja pojedinih projekata protegnula i na 20 godina, postoje planovi da se neki i ubrzaju. To se prije svega odnosi na novu zagrebačku obilaznicu koja je potrebna gradu jer postojeća teretni promet dovozi takoreći u gradsko središte. Nadalje, treba utvrditi i utjecaj uvođenja novih segmenata javnog prijevoza na ukupni promet u gradu i je li u tom slučaju potrebno proširenje svih gradskih avenija i produženje postojećih prometnica.

željezničkog sustava šireg područja grada Zagreba koju su izradili IGH, zagrebački Građevinski, Arhitektonski i Prometni fakultet, Institut prometa i veza te željezničko projektno društvo. Studiju su naručili Ministarstvo prometa, HAC, Grad Zagreb i Zagrebačka županija, HŽ i Hrvatske ceste. Riječ je o studiji kojom je prvi put objedinjeno prometno rješenje grada Zagreba i njegove okolice, a uključuje cestovni, željeznički i tramvajski promet te uvođenje metroa.

To praktički znači da u ovom trenutku nije poznato koliko će uvođenje metroa i lake gradske željeznice te pojačanje gradske i prigradske željeznice rasteretiti gradske prometnice. Studija je odgovorila na pitanja kako bi 2030. mogla izgledati prometna infrastruktura grada Zagreba i njegove okolice. No i prije ove studije raspravljalo se o raznim kombiniranim rješenjima, poput primjerice o ”lakom metrou”. www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O PRIJEVOZ

Zagrebački ”laki metro” Takav sustav bi prema procjenama iz 2007. trebao koštati između 600 milijuna i 1,14 milijardi eura, a konačne trase i izgled prometnice na ovise o usklađivanju s planovima HŽ-a koje tek treba napraviti. S velikim ogradama glede cijene, rokova realizacije, izvodljivosti i usklađivanjem s postojećim željezničkim sustavima, profesori s Fakulteta prometnih znanosti predstavili su program realizacije podzemno-nadzemnog tračničkog (PNT) sustava u Zagrebu, tzv. lakotračne željeznice ili ”lakog metroa”. FPZ je za jedne dnevne novine prije dvije godine iznio tvrdnju da Zagrebu nije potreban metro koji bi u cijeloj svojoj dužini bio pod zemljom, nego željeznica koja će se samo u središtu grada spuštati pod zemlju, a zatim se izdizati i dopunjavati s postojećim tramvajskim i željezničkim sustavom.

Razrađene su četiri varijante sustava, a najprihvatljivija cijenom i potrebama je ona koja bi stajala 600 milijuna eura, sa širinom kolosijeka od jednog metra, i čije bi četiri osnovne trase bile Malešnica - Dubec, Susedsko polje - Borongaj, Dolje - Buzin i Prečko - Dubec. Najpovoljnija varijanta uključuje i podzemni krak ispod Savske ceste. Cijena uključuje i vozni park, a ako bi se odlučilo za 435 milimetara širi kolosjek, izgradnja bi poskupjela za 540 milijuna eura. Sama gradnja u desetak faza, tvrdili su stručnjaci, može biti gotova u četiri godine, ali ako se prije toga obave temeljite pripreme. Pripreme, koje uključuju usklađivanja prometnih rješenja, otkup zemljišta, promjene prostornih planova, izradu projekta i studija, trajale bi i do osam godina. Takvih priprema za sada nema.

Metro - plan 2030. (linija M1 + M2 + M3). Ilustracija: Damir Pološki, dipl.ing.građ. - izvanredni profesor Građevinskog fakulteta u Zagrebu 58

1-2/2009.

www.giomag.eu

Model ponude javnog prometa 2030. Ilustracija: Damir Pološki, dipl.ing.građ. - izvanredni profesor Građevinskog fakulteta u Zagrebu

Konferencija ”Razvitak Zagreba” Nedugo nakon, Jure Radić, urednik zbornika radova s konferencije ‘Razvitak Zagreba’ u kojem je objavljeno više od 80 projekata za razvoj grada, u intervjuu za Nacional je iznio svoje viđenje problematike Metroa u Zagrebu: ”Meni je jasno da će biti onih koji će reći da ja fantaziram o nekakvom metrou dok neki dijelovi grada još nemaju ni vode, ali smatram da netko mora razmišljati i raspravljati dugoročno. Ovi su projekti potrebni. Ja sam svjestan da se oni ne mogu realizirati odmah, ali treba početi planirati i projektirati. Kad se izrade planovi, korak po korak mogu se realizirati dijelovi jasno zamišljene cjeline. To će trajati, ali je potrebno krenuti što prije”, izjavio je profesor Radić. Više od tristo hrvatskih arhitekata, urbanista i građevinara u svojim je radovima predložilo rješenja za budući razvoj grada. Profesor Radić je u istom istupu objasnio i svoje objašnjenje kako bi se promet trebao regulirati uz pomoć obilaznica: ”Promet u gradu također se mora pokušati riješiti kružno, što je više moguće. Za to je nužna gradnja sjeverne tangente. Možda bi idealno rješenje bilo gradnja čak dviju takvih prometnica. Jedna bi bila na visini današnje Zvijezde, koja bi kroz niz tunela prolazila sjevernim

obodom današnjeg centra grada. Druga, sjeverna tangenta, koja je nedavno planirana, gradila bi se ne samom rubu Zagrebačke gore. Ona bi se s južnim dijelovima grada mogla zgodno povezati u krug, sa spojem na još jednu brzu prometnicu koja bi se izgradila na praznom prostoru uz rijeku Savu, širokom više od 300 metara, tako da ne bi trebalo biti problema u gradnji takve ceste. To je optimalno rješenje, nužno je da se formiraju barem tri koncentrična kruga.” Pritom je profesor Radić objasnio zašto smatra da je metro za Zagreb nužan: ”Gradnju metroa guram što više mogu jer nema dugoročnog kvalitetnog razvoja Zagreba ako se ne sagradi metro. Čini mi se da je posljednji trenutak za početak. A početak je izrada potrebnih studija i projekata. Za to treba najmanje tri godine. Nema tu više dileme, nama treba metro. I zato je važno raščistiti da tu ne govorim o metrou koji je cijelom svojom dužinom podzeman, nego o kombinaciji podzemne i nadzemne željeznice. Ona čak u Zagrebu većim dijelom može biti nadzemna. Samo bi u strogom centru bila ispod zemlje, a mogla bi iskoristiti veći dio postojeće željezničke infrastrukture, pogotovo transverzale istok-zapad. Ali bitno je početi.” www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O PRIJEVOZ

Također, Profesor Radić je ponudio i objašnjenje faza gradnje: ”Metro se uvijek gradi liniju po liniju. Kad se jedna pusti u promet, gradi se druga. Moj je prijedlog da se grade tri ili četiri linije, što bi dugoročno riješilo problem prometa u gradu. Prva linija bila bi od Zaprešića do Dugog Sela. Ona cijela može biti nadzemna, na trasi postojeće željezničke pruge. Zbog toga i prva može biti puštena u promet. Samo je treba izdići iz razine. Druga bi išla od Velike Gorice i aerodroma, preko budućeg mosta Bundek, pa Ksaverom do Šestina, a tunelom bi se produžila sve do Stubičkih Toplica. U središnjem dijelu bila bi ispod zemlje. Treća linija je ona koja dugoročno ide od Samobora, a kratkoročno od Jankomira, preko Španskog, Prečkog i Malešnice do sjeverne Dubrave. Trebala bi prolaziti preko najužeg centra grada, sa stanicama na Trgu maršala Tita i Trgu bana Jelačića. Nakon toga ostalo bi nam samo da izgradimo još jednu kružnu liniju koja bi povezala prethodne tri. Naravno, govorim načelno. Točan raspored stanica odredit će stručne studije. Gradnja 60

1-2/2009.

www.giomag.eu

Metro u Madridu

metroa i denivelacija željezničkih pruga omogućit će gradnju novog velebnog glavnog kolodvora, negdje gdje se danas nalazi tvornica Gredelj. To bi bilo glavno hrvatsko prometno sjecište. Kad bi metro bio izgrađen, jamčim da bismo iz bilo kojeg dijela grada mogli doći u bilo koji drugi dio u roku od dvadeset minuta.” Na pitanje da je gradnja metroa u Zagrebu nemoguća zbog podzemnih voda kazao je sljedeće: ”To su besmislice. Dovoljno je pogledati primjer Sankt Peterburga u Rusiji, linije metroa prolaze duboko ispod rijeke Neve. U Washingtonu idu ispod rijeke Potomac, u Budimpešti ispod Dunava. Zašto bi vode ispod Zagreba bile veći problem od tih gradova? Gradnja metroa u Zagrebu manji je tehnološki izazov od gradnje autoceste.” Procjena cijene ovog projekta kreće se između 100 i 150 milijuna eura.

Zadnja projekcija koju ćemo spomenuti u ovom kratkom pregledu se odnosi na prezentaciju Damira Pološkog na nedavno održanom predavanju na Građevinskom fakultetu vezano pod naslovom ”Zašto metro u Zagrebu”. Predavanje je bilo dobro posječeno i interesantno, što su potvrdili neki od stručnjaka. Sheme koje donosimo s predavanje najbolje objašnjavaju zašto je takav sustav potreban gradu Zagrebu. U zaključku ovog pregleda nameće se jasna slika da se na projektu Metro u Zagrebu radi intenzivno; kvalitetnih prijedloga ima, mašte i kreativnosti ne nedostaje, što se i vidi iz već brojnih ideja. Opstaje samo pitanje kada će se krenuti u realizaciju, no to je već jedna druga tema.

Londonski metro

Najava predavanja Za sada je potvrđeno da će se 18. veljače održati godišnja skupština udruge AMCA-FA i to s vrlo vjerojatno kraćim koncertom muškog vokalnog ansambla ”Ivan Goran Kovačić”. Nadalje, prof. Miščević će i 9. ožujka 2009. održati predavanje o energetski učinkovitoj gradnji. Građenje i opremanje

će i u sljedećim brojevima raditi najave za ova sjajna predavanja, iako još nismo dobili potvrdu daljnjih datuma; treba reći da sva događanja počinju tradicionalno u 18,30 sati u velikoj predavaonici fakulteta. Sve obavijesti možete dobiti i na web stranicama www.grad.hr/amca. www.giomag.eu

1-2/2009.

ARENA ZAGREB Više od “kruha i igara” Piše: Vanja Vesić Foto: UPI-2M, Ingra

Ljepotica na rubu grada o kojoj se ne prestaje govoriti Arena Zagreb nesumnjivo je građevina koja će se upisati u povijest hrvatske i europske arhitekture. Doista, teško bi se mogli sjetiti ijednog sličnog objekta u Hrvatskoj koji je izazvao toliku pažnju stručne javnosti i medija. U jednom se slažu svi: građevina je svojim arhitektonskim rješenjem i brzinom izvedbe od temelja do krova nadmašila

očekivanja i najvećih skeptika. Izgrađena je u rekordnih 17 mjeseci! Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009. koje je ugostila zagrebačka ljepotica na rubu Zagreba možda je najbolje “vatreno krštenje”. No, ako se s pravom može govoriti da je građevina djelo čovjeka i za čovjeka, onda se može reći da je život Arene tek započeo. www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O PROJEKTIRANJE

Arena Zagreb je polivalentna dvorana ukupne površine 90.340 m2. Smjestila se na jednom od glavnih ulaza u grad Zagreb neizbježno postavši novi gradski landmark. Osim sportskih sadržaja, dvorana je predviđena i za održavanje različitih kulturnih, poslovnih i zabavnih manifestacija (koncerata, izložbi, sajmova, konvencija i kongresa). Sportovi za koje je predviđena Arena Zagreb su: rukomet, košarka, odbojka, mali nogomet, tenis, stolni tenis, gimnastika, badminton, boks, hrvanje, dvoranska atletika i ostali dvoranski sportovi. Kapacitet Arene Zagreb iznosi 15.200 sjedećih mjesta odnosno ukupno oko 22.000 mjesta zajedno s parterom - kad se uvuku teleskopi i prostor se prilagođava različitim događanjima. Osnovni oblikovni i konstruktivni Svoje ”vatreno krštenje” Arena je doživjela samo nekoliko dana nakon službenog otvorenja.

element dvorane su prednapete predgotovljene betonske lamele visine do 39 m, poznata vanjska rebra vidljiva putniku iz daleka. Osamdeset i šest lamela po obodu dvorane čija visina varira od 26,5 m do 38,8 m determiniraju njezin volumen, nose fasadu od lexana, preuzimaju dio opterećenja tribina noseći ovješenu krovnu konstrukciju. Čelična konstrukcija krova raspona je čak 104 m. Funkcionalnost, oblikovanje i konstrukcija sažeti su u poprečnom presjeku. Presjek zapravo otkriva sve bitne elemente zagrebačke dvorane: ovješenu čeličnu konstrukciju krova, prednapregnute i predgotovljene armiranobetonske lamele te monolitnu armiranobetonsku konstrukciju tribine s borilištem i ulaznim platoom. Sama konstrukcija objekta najupečatljiviji je dio izgleda dvorane - tzv. vanjska rebra vidljiva su iz velike udaljenosti 66

1-2/2009.

www.giomag.eu

Ispod tribine i borilišta izvedena je garaža tlocrtne površine 30.000 m2 s kapacitetom parkiranja 850 vozila. Nad garažom je izvedena peteroetažna monolitna armiranobetonska konstrukcija Arene koja u statičkom smislu predstavlja prostorni okvir s gredama raspona do 10 m i pripadajućim pločama debljine 20 i 24 cm.

Armiranobetonske lamele izrađene su na samom gradilištu

TEHNIČKE KARAKTERISTIKE Jedna od specifičnosti ove građevine su armiranobetonske zakrivljene lamele (fasadna rebra). Svojom statičkom shemom (konzola duljine do 15 m), zatim mogućim opterećenjem (2000 kN na vrhu konzole), zakrivljenim oblikom, poprečnim presjekom (elipsa), gabaritom (43 x 7 m) i masom (220 tona) uvjetovale su odabranu tehnologiju kojom su se izrađivale i montirale. Lamele su betonirane na samom gradilištu betonom C60/70, u horizontalnom položaju u posebno dizajniranoj oplati i djelomično prednapete kako bi se u najkraćem mogućem roku omogućilo vađenje iz oplate. Nakon vađenja iz oplate prebačene su u

“stalak”, 12 kabela dotegnuto je na punu silu (1200 kN po kabelu) i injektirano. Lamele su u tom trenutku bile spremne za “vertikalizaciju” i prijenos (dizalicom kapaciteta 500 tona koja će na kraju ruke ispružene 70 m imati potrebnu nosivost) do predviđenog mjesta za ugradnju. Ugrađene su na prethodno učvršćene ankere (HALFEN, dio ankera na koji se lamela “natakne” ugrađen je u peti lamele) i privremeno stabilizirane (do monolitizacije). Monolitizacija sa prostornom okvirnom konstrukcijom dvorane osigurat će potrebnu horizontalnu stabilnost lamela u uvjetima visoke seizmičnosti IX. stupnja (potresa). Na vrhu lamela predviđeno je mjesto za provlačenje kabela koji nose krovnu konstrukciju. Na zatvoreno spiralno uže promjera 66 mm i raspona 103,7 m putem vertikalnih i dijagonalnih vješaljki (puna šipka promjera 34 mm) ovješena je konstrukcija krova. Čelične grede glavnog smjera na svojim su krajevima oslonjene na elastomerne ležajeve ugrađene u konstrukciju tribine. Elastičnost oslonaca omogućava da konstrukcija krova “lebdi” nad dvoranom što je još jedna posebnost ove građevine. www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O PROJEKTIRANJE

ARENA ZAGREB U BROJKAMA : BRUTO POVRŠINA: 90.340 m2 UKUPNI BROJ SJEDEĆIH MJESTA NA TRIBINI: 15.024 BROJ MJESTA ZA OSOBE SMANJENE POKRETLJIVOSTI: 151 s omogućenim pristupom na više nivoa – parter, 1. i 2. kat BROJ SJEDEĆIH VIP MJESTA: 314 TELESKOPSKE TRIBINE: 15 odnosno 26 redova – 4556 sjedala ukupno POVRŠINA BORILIŠTA S IZVUČENIM TELESKOPSKIM TRIBINAMA: 31,70 x 64,00 m POVRŠINA BORILIŠTA S UVUČENIM TELESKOPSKOM TRIBINAMA: 57,20 x 97,15 m KATNOST: podrum + prizemlje + 4 BROJ VIP LOŽA: 14 loža (za 15-ak osoba) + 1 centralna loža + 2 “party vip” lože BROJ KOMENTATORSKIH KABINA: 10 kabina (za 2

osobe) + dodatna komentatorska mjesta na tribini BROJ UGOSTITELJSKIH PUNKTOVA: 17 punktova raspoređenih od prizemlja do 3. kata BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA: 926 za osobne automobile (817 u podzemnoj garaži i 109 nadzemno) + 38 za autobuse ULAZI U DVORANU: 4 glavna ulaza za posjetitelje na 1. katu (na sve četiri strane svijeta), prizemno zasebni ulazi za novinare na jugu i za sportaše/izvođače na istoku, te VIP ulaz na zapadu ULAZI NA TRIBINU: uokolo tribina na 1. i 3. etaži, na parter s juga VISINA UNUTARNJEG PROSTORA DVORANE: 21,50 m SPECIFIČNOST: nosiva konstrukcija od 86 betonskih fasadnih rebara s ovješenom krovnom konstrukcijom prosječnog raspona od 100 m

OSOBNA ISKAZNICA ARENE ZAGREB - PROJEKTANT: UPI-2M, d.o.o. - početak izgradnje: 20. srpnja 2007. - završetak radova: 15. prosinca 2008. - minimalni kapacitet: 15.200 gledatelja - maksimalni kapacitet: 22.000 gledatelja

- izvođač: INGRA, Trigranit - investitor: Vlada RH i Grad Zagreb - upravljanje: javno-privatno partnerstvo - investicija: 87 milijuna eura

Jasenko Rasol izdao monografiju o Areni Zagreb

O Areni Zagreb posebnu monografiju izdao je priznati domaći fotograf Jasenko Rasol. Poznati fotograf godinu i pol svojim je foto-objektivom bilježio sve faze izgradnje višenamjenske dvorane Povodom objavljivanja monografije o Areni Zagreb,

u zagrebačkoj Galeriji Forum prošlog je mjeseca bila otvorena Rasolova izložba. O radu na fotografiranju Arene govorio je sam autor i urednik izdanja Maroje Mrduljaš, dok je o stručnom dijelu izgradnje Arene ekspoze imao glavni projektant Berislav Medić.

OSOBNA ISKAZNICA - UPI -2M UPI-2M d.o.o. je projektantska tvrtka iz Zagreba koja se bavi arhitekturom, konstrukcijom, projektnim konzaltingom i dizajnom. Na čelu tima od 30ak visokoobrazovanih i iskusnih djelatnika su tri partnera, Danijel Malčić, Berislav Medić i Alan Leo Pleština. Spajanjem dvaju ključnih elemenata u graditeljstvu, arhitektonskog oblikovanja i odgovarajućeg modela konstrukcije, istražujuo i osmišljavaju jedinstvena i cjelovita projektna rješenja. Od svog osnutka, uspješno su realizirali niz projektnih zadataka i osmislili brojna konstrukcijska

i arhitektonska rješenja, uvijek istražujući i primjenjujući suvremene metode i alate. Neki od njihovih recentnijih projekata su: višefunkcionalna dvorana ARENA ZAGREB, poslovno izložbena građevina NoviStipić, Prodajno-zabavni centar ARENA CENTAR s pripadajućim masterplanom za područje Laništa, Klinika za ženske bolesti i porode – Petrova Trudionica (pro bono), Poslovno skladišna hala Agmar – centar za distribuciju lijekova, Rezidencija Miletić-Dail, Turistički resort na Braču, obiteljske kuće i brojni drugi projekti.

KONTAKTI: UPI - 2M d.o.o. Adresa: Krajiška 10, 10000 Zagreb, Hrvatska Telefon: +385 1 3772-089, +385 1 3774-803 Fax: +385 1 3701-435 E-mail: info@upi-2m.hr Internet: www.upi-2m.hr

G & O OPREMANJE

Protuprovalna vrata Piše: hp Foto: Pichler, dm

Hrvatsko tržište protuprovalnih vrata uistinu obiluje ponudom, no kako izabrati kvalitetan proizvod za Vaš dom? Saznajte koja je razlika između protuprovalnih i protupožarnih vrata te mogu li se kvalitetna vrata prepoznati već prema cijeni.

Sigurnost i estetika na ulazu Vašeg doma Vrata predstavljaju dio vašeg doma kojem definitivno treba posvetiti punu pažnju pri odabiru. Vrata su najčešće i jedina mjera zaštite doma; protuprovalna vrata su postala standard svakog novog zdanja namijenjenog stanovanju te predstavljaju i prilično dobar pokazatelj koliko je stvarno investitor uložio u sigurnost Vašeg stanovanja te koliko je pri tome obraćao pažnju na cjelokupnu estetiku zgrade. Ponuda na hrvatskom tržištu je stvarno velika, bez pretjerivanja može se kazati da je ponuda i više nego zadovoljavajuća. Dapače, toliko je velika da otežava prepoznavanje pravog izbora, tj. kvalitetnog proizvoda. Kada krenete pregledavati promotivne materijale specijaliziranih trgovina za protuprovalna vrata dobijete osjećaj koliko zapravo elemenata sačinjava odabir protuprovalnih vrata. GRAĐENJE&OPREMANJE će u ovom tekstu istaknuti one elemente koji su najbitniji za Vašu sigurnost, ali i pokazati od čega se sastoji ponuda na hrvatskom tržištu; što sačinjava kvalitetan proizvod i kako ga prepoznati prilikom kupovine vrata Vašeg doma. Što imaju protuprovalna vrata koja imaju sve bitne značajke za kvalitetno življenje? Estetski lijepo izgledaju, ali moraju biti i sigurna u slučaju pokušaja nasilnog otvaranja. Da bi bila lijepa, a ne samo funkcionalna, osigurava široka paleta obloga. Obloge su najčešće u raznim vrstama drva, no ukoliko želite nešto drugo osim klasičnog izgleda, postaje teže naći sofisticirana rješenja, ali to je već stvar ukusa. 70

1-2/2009.

www.giomag.eu

Odabir pravog mehanizma Kako su nam to naglasili u poduzeću Pichler d.o.o., na prvom mjestu treba pridati važnost mehaničkoj zaštiti koja se može ukomponirati u svaki dom ili prostor u kojemu se krećemo ili živimo. Karakteristike dobrog uspjeha kod mehaničke zaštite su da se u svakom segmentu pojedinog dijela prostora nađe idealno rješenje, a da isto tako taj prostor poprimi što topliji i ljepši izgled uz maksimalnu funkcionalnost, dugotrajnost te naravno sigurnost. Bitna stavka svih proizvoda je i u servisiranju istih, za što je potreban velik broj rezervnih dijelova koje možemo u svakom trenutku promijeniti, a na koje koji put kupac prilikom odabira nesvjesno smetne s uma. Jednom kupljeni proizvod mehaničke zaštite itekako treba biti servisiran da bi služio većem broju generacija u obitelji. Stoga nemojte zaboraviti pitati u trgovini o potrebnom održavanju proizvoda kao i o mogućnostima nabavke rezervnih dijelova. Dakako, bez kvalitetnog izložbenog salona, bez obzira na kvalitetu proizvoda, poslovanje u ovoj branši nije moguće. Kvaliteta protuprovalne zaštite mora biti pojašnjena samom kupcu prilikom odabira proizvoda, uz jasnu predodžbu što točno utječe na krajnju cijenu; sigurnost ili vrsta ugradnje. Mehanička zaštita je najbitniji element kod odabira protuprovalnih vrata

w w w. p i c h l e r. h r

PROTUPROVALNA MEHANIÈKA ZAŠTITA

PUS O P I K KC I J S

% -20 OVINU

T NA GO PROIZVODNJA

PRODAJA

UGRADNJA

SERVIS

Lavoslava Ružièke 1, Èrnkoveèka 1c , ZAGREB Tel: 01 6040 202, 2331 858, 2371 995

G & O OPREMANJE

Koja pitanja postaviti u specijaliziranoj trgovini? No koja pitanja postaviti trgovcu? Svatko, nakon što posveti malo više pažnje pregledavanju ponuđenih proizvoda, će ubrzo doći do zaključka da se jedno od obaveznih pitanja mora odnositi na atest Hrvatskog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo. Također, u istom rangu pitanja koja bi prije ili kasnije i sami zaključili da je pametno postaviti je i pitanje trgovcu je li tvrtka koju on zastupa član strukovne udruge, ali i prije ulaska u trgovinu možete se obratiti policiji za savjet. Ukoliko živite na području Zagreba, korisno je znati da postoji salon Policijske prevencije u Savskoj ulici u Zagrebu koji je dosta informativan. Postoji i pravilnik o osiguranju od šteta nastalih zbog provala. Svaka kriminalistička policijska postaja ima savjetodavne službe, koje posjeduju liste ispitanih i certificiranih sigurnosnih sistema za naknadnu ugradnju. Ukoliko sami gradite objekt, svakako vodite računa da ugrađujete isključivo ispitane građevinske elemente, klasificirane prema normi ENV 1627. Poboljšanje zaštite od provale na starim objektima vrši se ili zamjenom postojećih građevinskih elemenata ili naknadnom ugradnjom sigurnosnih sistema. No ukoliko želite odgovore na konkretna pitanja i to sve na jednom mjestu, tada morate razgovarati sa stručnjakom, a GRAĐENJE&OPREMANJE je to napravilo za Vas. Nakon što smo pregledali ponudu na hrvatskom tržištu i shvatili da je skoro nemoguće odlučiti se u moru ponuda; a da pritom zadovoljite kriterije sigurnosti i estetike, odlučili smo potražiti stručnu pomoć.

Savjeti stručnjaka iz Protekte Odgovore na ova pitanja, koja će Vam sigurno pomoći pri odabiru najboljeg proizvoda za Vašu kuću ili stan, ponudio je stručni tim iz Protekte iz Zagreba. Jedno od prvih pitanja koje nam je palo na pamet pri razmišljanju o povećanju sigurnosti je bilo pitanje i o protupožarnoj zaštiti, uz onu protuprovalnu. Naime u ponudi na tržištu vidjeli smo da se osim protuprovalne zaštite često spominje i protupožarna zaštita. Naime nedavno je donesen zakon koji se odnosi na protupožarnu zaštitu. Ukratko; postoje modeli vrata koji sprječavaju širenje požara iz stana, a kvalificiraju se kroz vremenski period zaštite ,tj. oznakama T 30, T 60, T 90 ili T 120, koje označavaju vremenski period (u minutama) zaštite od širenja požara, npr. T 30 označava zaštitu od 30 minuta. No postavlja se logično pitanje utječe li to na cijenu samog proizvoda? Protupožarna vrata imaju drugačiju ispunu vratnog krila, tj. ispunjena su protupožarnim materijalima i brtvama koje reagiraju 72

1-2/2009.

www.giomag.eu

Certificirani proizvodi jamče kvalitetu i daju dodatnu sigurnost prilikom odabira vrata na povećanu temperaturu pa su i nešto skuplja od standardnih protuprovalnih vrata. Izbor je na Vama. No ukoliko se pitate utječe li takva ispuna na smanjivanje čvrstoće i drugih elemenata bitnih za zaštitu od nasilnog ulaska, stručnjaci iz Protekte su sigurni da ne. O čemu se radi? Takva zaštita nimalo ne utječe na protuprovalnost jer struktura vrata ostaje ista, samo je ispuna drugačija. No kako prepoznati kvalitetna protuprovalna vrata? Koje ih odlike obilježavaju? Odlike kvalitetnih protuprovalnih vrata su prije svega u njihovoj strukturi, no ukoliko ne želite posjetiti više trgovina kako bi dobili osjećaj koja struktura štedi na kvaliteti, ali i cijeni, postavili smo jednostavno pitanje našim stručnjacima. Koja je to cijena po kojoj bi kupac laik znao da više ne kupuje vrata koja uistinu pojačavaju zaštitu od provale? I evo odgovora : “Cijena vrata, koja odgovara određenoj kvaliteti i koja bi trebala zadovoljiti kupca kvalitetom te zvučnom izolacijom i naravno kvalitetnom ugradnjom, ne može biti s ugradnjom manja od 6.500,00 kn”. Naravno, logično se postavilo i pitanje brava. Nakon pregleda par proizvoda, jasno je da odabir tog mehanizma utječe na cijenu, ali ne i samo na nju. U Protekti ovako objašnjavaju ponudu brava: “Kod nas postoje tri vrste brava. Imamo bravu s visoko sigurnosnim cilindrom koja

ima predoklop protiv bušenja na vanjskom dijelu. Druga je sefovski ključ. Ljudi su najčešće skeptični kod te vrste brave zbog malo veće dimenzije ključa, ali kada je sigurnost u pitanju ta brava je na prvom mjestu zbog njezine specifičnosti. Postoji i brava s dva ključa, u našem slučaju to je sef ključ u kombinaciji s cilindar ključem. To je ujedno i najskuplja varijanta.” Zanimalo nas je i koji je najtraženiji proizvod s obzirom na rečeno, odnosno koji kriterij najčešće prevagne kod odabira mehanizma. “Uglavnom ljudi ne vide razliku između sef brave i cilindar brave, osim što su ključevi drugačiji. U tom slučaju mi kupcima pojasnimo razlike, a kriteriji su različiti. Nekim kupcima je bitna sigurnost pa se odluče za sef bravu, a nekima je je bitno da nemaju veliki ključ pa se češće odlučuju za cilindar bravu – što je isto dobro.” Znači o Vama ovisi kojem kriteriju ćete dati prednost, podjela je dosta jasna. No sljedeći podatak bi Vam mogao biti dobra nit vodilja. Na pitanje koliko ljudi dolazi kupiti vrata nakon, a koliko prije nego što budu žrtve provale, ugrubo, odgovor glasi da skoro polovica kupaca koji se odluče na ovakva vrata dolaze nakon što budu žrtve provale. Omjer je znači, ugrubo, 50 naprama 50 posto. Ovdje treba napomenuti još jednom da se radi o gruboj procjeni prodavača.

• ALARMI • VIDEONADZOR • KONTROLA PRISTUPA • GARAŽNA I INDUSTRIJSKA VRATA • PROTUPROVALNA VRATA Pro t e k t a d . o . o . Ivana Šibla 9, 10020 Zagreb, Croatia Phone: +385 1 6636 444 Fax: +385 1 6636 999 E-mail: info@protekta.hr

Gotovo polovica kupaca za protuprovalna vrata se odlučuje nakon što budu žrtve provale

G & O OPREMANJE

Što ako se vrata zalupe, a nemamo ključ? Koliko god to pitanje zvučalo čudno, ipak, to je pitanje koje svakog zanima pri kupovini ovakvih vrata. Pa smo ga i mi postavili; Koliko često jedna takva trgovina mora intervenirati u slučajevima da stanari zalupe vrata, a nemaju ključ i je li to problem i kada je takav problem uistinu velik, a kada nije? Primjerice, je li teža situacija kada su i ključevi u bravi s druge strane? Kako se pristupa takvom problemu? No ispada da su takvi slučajevi zapravo vrlo rijetki. Ako se vrata zatvore, a nisu zaključana, stručna intervencija tvrtke koja ih je ugradila u pravilu ih otvara vrlo brzo, tj. ako su zaključana, a ključ je izgubljen potrebno je oko dva sata da bi se vrata otvorila. S druge strane, uvijek možete zatražiti okretnu kuglu koja se može postaviti umjesto fiksne kugle koja dolazi kao standard na vratima i više ne postoji strah od toga da Vam se vrata zalupe.

Pitali smo stručnjake iz Protekte koliko je kompliciran postupak ugradnje, tj. koliko traje? Sama ugradnja traje od 3 do 4 sata, a što se tiče same zahtjevnosti ugradnje, svaka ugradnja je ugradnja sama za sebe, ali ništa nije nerješivo. Na što treba obratiti pažnju? Prilikom odabira proizvoda, mjere, svjetli otvor, štokovi... Mjere su bitne kod same ugradnje jer moraju biti točne. Zato mi izlazimo na mjerenje. Ukoliko mjere nisu standardne, vrata se mogu naručiti po mjeri. Više

pažnje treba posvetiti tome da se odabere kvalitetan proizvod koji će biti isto tako kvalitetno ugrađen. Što odlikuje Vaše proizvode Minerva Gaia i OMI Millenium? Model Millenium su standardna protuprovalna vrata koja će dostojno zamijeniti bilo koja vrata i zadovoljavaju 2. stupanj protuprovalnosti sa zvučnom izolacijom od 32 db, dok Model Gaia zadovoljava 3. stupanj protuprovalnosti s boljom zvučnom izolacijom od 37 db i boljom završnom obradom, to je model koji će zadovoljiti i najzahtjevnijeg kupca.

Ponuda na hrvatskom tržištu Upitali smo stručnjake kakvo je njihovo mišljenje o ponudi na tržištu. Odgovor je nažalost, bio očekivan: “Ponuda na našem tržištu je sve šarenija. Pojavili su se razni trgovci koji žele zaraditi novac na jeftinijim vratima, kao što su ona koja se prodaju u velikim trgovačkim centrima. Samim tim nemaju ljude koji ta vrata ugrađuju već se ugradnja od vanjskih suradnika dodatno naplaćuje. Tu je vrlo upitna garancija na servis kada dođe do ne tako rijetkog zaglavljenja brave ili slično. Kvalitetna vrata su u pravilu nekoliko puta skuplja, naravno s ugradnjom.“ Priupitali smo se nije li to zbog nedavnog rasta u sektoru stanogradnje. Je li možda tome krivac masovna potražnja? „Konkretno mi u stambene objekte najčešće ugrađujemo protuprovalna vrata model Millenium koji zadovoljava sve zakonom propisane norme, a što 74

1-2/2009.

www.giomag.eu

se tiče konkurencije na tržištu ima svega, od kineskih vrata koja nisu kvalitetna pa do kvalitetnih modela koji su drugi stupanj protuprovalnosti. Naravno opet ovisi o tome kako su vrata ugrađena.“ No kako prepoznati imate li ugrađena kvalitetna ili nekvalitetna vrata? Vratno krilo se ne bi trebalo savijati, konstrukcija bi trebala biti čelična, kvalitetna brava, npr. Mottura i naravno završna obrada; ukoliko je završna obrada površna, to nije dobar znak. Obrada mora biti kvalitetna ,što znači da su vrata lijepo presvučena drvenim oblogama. Od ponude boja sve se može naći na tržištu, no natraženije su boje hrasta, bijele, mahagonija, wenge ili tamne bukve i trešnje. Također, prilikom kupovine uvjerite se kod prodavača da će vrata biti u istom tonu kao i štokovi, naime čest je slučaj da se ta dva elementa ne poklapaju.

Gorenje Side-by-Side rashladnozamrzivački aparati Raskoš svježine Novi Gorenjevi rashladnozamrzivački aparati Side-by-Side NRS 85557 E s 521 litrom ukupne zapremnine omogućavaju prostor za pohranjivanje namirnica u većim domaćinstvima i zahtjevnijim manjim domaćinstvima u kojima se obavljaju povremene veće nabavke. Pored funkcije hlađenja i zamrzavanja, aparat ima dozator za vodu i automatsku napravu za led. Novi Gorenjev model Side-by-Side svrstava se svojom potrošnjom od samo 536,5 kWh godišnje u energetski razred A. Sustav NO FROST Advanced omogućava optimalno kruženje hladnoga zraka i odvođenje vlage iz zamrzivačkog dijela hladnjaka te sprječava stvaranje leda na zamrznutim namirnicama i u unutrašnjosti zamrzivačkog dijela aparata. (km)

Certifikacija EKO MEÐIMURJA d.d. prema ASME Code Section IV uspostavljen sustav upravljanja zaštitom okoliša te je nositelj ISO 14001:2004.

Surađujući s renomiranim svjetskim proizvođačima strojne opreme, EKO MEĐIMURJE dokazalo je svoju stručnost prvenstveno u proizvodnji dijelova za građevinske strojeve kao i u zadovoljavanju svih specifičnih zahtjeva kupaca. Tvrtka je nositelj certifikata ISO 9001:2000 koji kupcu osigurava ispunjenje svih zahtjeva kroz uspostavljen sustav upravljanja kvalitetom. Tvrtka također ima

U rujnu 2008. godine tvrtka je uspješno certificirana prema ASME BOILER AND PRESSURE VESSEL CODE, Code Section IV, za proizvodnju toplovodnih kotlova, tj. grijača vode (heating boilers) u zavarenoj izvedbi, dokazavši sustav kvalitete na temelju izrade demo kotla Typ RRK 740 za austrijskog partnera, tvrtku BINDER. Certificiranje je provodio ASME Team Leader g. Sandor Somogy. Dobiveni certifikat i pripadajući žig za žigosanje označnih pločica kotlova označen je kodnim slovom ”H”. Navedeni žig ”H” primjenjuje se za proizvodnju zagrijača vode s medijem tekućom vodom radnog tlaka do 11 bara (15 psi) i/ili temperature 121 °C (250 °F) odnosno za proizvodnju parnih kotlova radnog tlaka do 1,03 bara (15 psi). Dana 4. prosinca 2008 g. uz nazočnost ASME inspektora g.Vysoglada izvršeno je završno ispitivanje prvog DEMO kotla, tlačnom probom prema propisima ASME Code-a. Nakon uspješne tlačne probe na označnoj pločici kotla udaren je ASME žig ”H” i žig ”NB” radi registracije kotla u National Board. (km) www.giomag.eu

1-2/2009.

Ekološko ure enje nterijera

Najnoviji trendovi u opremanju interijera potiču zdrav i prirodan način života. U svijetu je već godinama popularan ekološki namještaj izrađen od prirodnih i recikliranih materijala, a sada kroz mala vrata dolazi i na hrvatsko tržište. Riječ eko dolazi od grčke riječi oikos, a znači kuća, dom, mjesto za život te podrazumijeva sredstva za zaštitu okoliša i staništa. Izraz „eco-friendly“ (eko-prijateljski) koji se može naći na deklaracijama nekih proizvoda označava da taj proizvod ima minimalno negativan učinak na okoliš. Za eko uređenje interijera koriste se i netoksične boje na zidovima, tapete od recikliranog papira, parket od bambusa ili tepih od jute, ali i mnogi drugi detalji za dom. Na tržištu se tako može pronaći servis za jelo od recikliranog stakla, kućica za djecu od recikliranog kartona, luster od korištenih materijala, baterije koje se napajaju sunčevom energijom… Osim što upotrebom takvih predmeta čuvate okoliš, pazite i na svoje zdravlje i osjećate se ugodno, jer eko namještaj i detalji za dom su antialergijski. Bili ekološki svjesni ili ne,svi ćemo se kad-tad morati prikloniti ovom, danas trendu, a u budućnosti vjerojatno jedinom načinu uređenja interijera. Piše: Ana Marija Vojković Foto: One Eco Home, Regeneracija Zabok, Lapibus, dm

Nova generacija namještaja www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O OPREMANJE

Ekodizajn

Pri dizajniranju i projektiranju ekološkog namještaja koristi se reciklirani materijal ili materijal iz obnovljivih izvora. U procesu proizvodnje i na kraju pri korištenju, zagađenje okoliša smanjuje se na minimum. Stoga ekodizajneri namještaja nemaju ni malo lak zadatak. S jedne strane, moraju zadovolji tradicionalne zahtjeve namještaja kao što su funkcionalnost, estetski dizajn, minimalni trošak, sigurnost u upotrebi. S druge pak strane, vrlo je važno da pri proizvodnji dolazi do minimalnog onečišćenja prirode, ali i da se zaštititi sam radnik koji sudjeluje u proizvodnom procesu. Ekodizajneri tako smanjuju opasne tvari koje zagađuju okoliš,

Hodam po ekološkom podu Za ekološki osviješteno uređenje prostora potrebno je koristiti i podne obloge od ekološkog materijala poput bambusa, pluta te tepiha i podnih prostirki od prirodnih vlakana kao što su vuna, juta, sisal. Naime, tepisi od umjetnih vlakana zadržavaju prašinu i bakterije pa mogu biti izvor mnogih bolesti i zaraza.

1-2/2009.

www.giomag.eu

koriste manje repromaterijala, manje energije i moraju osigurati što duži vijek trajanja namještaja. Ekološki namještaj, gdje god je to moguće, mora imati mogućnost rastavljanja, što je preduvjet za fleksibilno korištenje i prilagodbu svakom prostoru. Cilj ekološkog dizajna je da olakša upotrebu nekog predmeta, pojednostavi sastavljanje i rastavljanje tako da korisnik može sam sastaviti namještaj. Na kraju je nužno recikliranje ili ako to nije moguće onda barem sigurno odlaganje pojedinog dijela namještaja. Ekološki namještaj se i pakira u ekoprijateljski materijal. Na kraju je čišćenje i održavanje proizvoda maksimalno olakšano.

Parket od bambusa jači i od atomske bombe

drveta potrebno 20 do 30 godina. Bambus je jedna od najbrže rastućih vrsta na svijetu. Postoji oko tisuću vrsta bambusa i prilagodljiv je na razne uvjete života. To dokazuje i činjenica da je bambus bio jedina biljka koja je 1945. godine preživjela eksploziju atomske bombe u Hirošimi. Bambus „proizvodi” više kisika od običnog drveta pa je vrlo važan u postizanju ravnoteže između kisika i CO 2 u atmosferi. Parket od bambusa je lakši, a ujedno i do 30 posto tvrđi od hrastovog parketa. On se već u tvornici lakira sa sedam slojeva akrilnog laka i to na način da ne mogu doprijeti čestice prašine pa je svaka letvica savršeno premazana. Pod od bambusa ili pluta je antialergijski. Pluto - topao pod za cijeli dom

U ekološko uređenju doma popularne su podne obloge od tzv. održivog materijala kao što su bambus ili pluto, a stručnjaci ih svrstavaju u više „eko-friendly” materijale od drveta. Bambus spada u porodicu trava, a u prirodi se obnavlja svakih tri do pet godina. Korištenje parketa od bambusa očuvat će više šuma, jer je za oporavak

Prirodni tepisi - najlakši za održavanje Sagovi od umjetnih vlakana možda su povoljniji i ljepše izgledaju, no brže se uništavaju i sadrže štetne tvari. Stoga je bolje u svoj dom staviti tepihe od vune

Iako je proizvodnja pluta dugotrajna i zahtjevna, pluto će se savršeno uklopiti u svaku prostoriju u stanu. Kora hrasta plutnjaka mora biti stara najmanje 20 godina, a nakon toga treba proći najmanje još deset godina da bi se opet mogao iskoristiti. Osim što su pluteni podovi ekološki prihvatljivi, oni su topli, mekani, i jednostavni za održavanje. Vrlo je elastičan materijal pa je otporan na udarce i ogrebotine. Pogodan je za kuhinju, dječje sobe, pa čak i kupaonice jer je pluto odličan izolator topline.

ili biljnih vlakana poput sisla, jute, pamuka i kokosa, jer se lakše održavaju i duže traju, bez obzira koliko ih se često čisti. Vlakna sisala dobivaju se od listova agave koji se predu u čvrsti konac. Proizvode se, boje i predu u tepihe na tkalačkom stanu u Brazilu. Kako se u proizvodnji agave ne koriste pesticidi, vlakna su oslobođena štetnih tvari, a tepih nema ni neugodnog mirisa. Vuneni tepisi najrašireniji su tepisi od prirodnih vlakana na tržištu. Vlakna vune se mogu dobiti od životinjske ili već reciklirane vune. Vuneni tepisi su toplinski izolatori, otporni su i laki za održavanje. Tepisi od kokosova vlakna dobivaju se od ljuske kokosa, a glavni proizvođači su u Indiji i Šri Lanki. I tepisi od kokosa i sisla su otporni, a podjednako su pogodni za domove kao i urede, jer preko njih kotači na stolicama lako prolaze. www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O OPREMANJE

Zidove obojite prirodom

Tepih od 100-postotne reciklirane vune s podlogom od jute. Boje na zidovima su ekološke, a zastori od organske svile. Sofa je presvučena sa 100-postotnim vunenim presvlakama, stol od recikliranog materijala, a ukrasni jastučići od vune. Sav materijal je biološki razgradiv.

Zidovi i stropovi zauzimaju najveće površine u zatvorenim prostorima. Obične boje proizvode se od sintetičnih kemikalija koje ne samo da su štetne za okoliš, već su štetne i za zdravlje. Stoga je spavaće i dječje sobe najbolje obojiti prirodnim ili ekološkim bojama. One se proizvode od organskih sastojaka, bez upotrebe petrokemijskih otrova ili pesticida koji su poznati uzročnici alergijskih reakcija. Ekološke boje sadrže biljna ulja, ekstrakte i jednostavne minerale. U njihovoj proizvodnji ne nastaju toksični produkti koji imaju negativan utjecaj na prirodu. Dok prirodna ulja dobro pokrivaju drvo i daju mu dugotrajnu zaštitu, biljne boje za zidove su prozračne i zidovima daju da dišu što ispod običnih boja nikako nije moguće. U svijetu postoji mnogo proizvođača specijaliziranih za ekološke boje. U Hrvatskoj je to tvrtka Karbon koja proizvodi Ekoflor, boju za zidove baziranu na prirodnim sastojcima. Preporučuje se za prostorije u kojima borave ljudi kojima treba posvetiti posebnu pažnju. Osim što je dobra za zdravlje, Ekoflor karakterizira dobra pokrivenost i bjelina. Razrjeđuje se s vodom, ima antiseptička svojstva i ugodan miris. Kod prirodnih boja je preporučljivo prvo na zid nanijeti jedan sloj tzv. bazu, pa kad se ona osuši još dva gornja sloja boje. Vrlo je važno da se nanese više tanjih slojeva, a ne manje debljih, jer se boja tako brže suši, što je vrlo važno kod ekoloških boja temeljenih na vodi. Prvo se boje kutovi i rubovi, a tek onda široke ravne plohe. Ekološki dizajnirane sobe

Tapeta na zidu iznad kreveta je od vinila, a uzorak je tiskan na reciklirani papir, madrac je organski, krevet je izrađen od drveta breze koja ima FSC certifikat. I jastuci su od recikliranog materijala. 80

1-2/2009.

www.giomag.eu

Britanska tvrtka One Eco Home ima veliki raspon ekološkog namještaja koji ne samo da izgleda moderno, već je dobar i za zdravlje. Tvrtku su 2007. godine osnovale dizajnerica interijera Helen Mudie i konzultantica za održivi dizajn Kate Millbank. One stvaraju namještaj s visokim standardima održivosti i nude savjete za ekološko uređenje interijera. Pri projektiranju stambenih interijera trude se dokazati da je vrlo lako stvoriti zdrav dom koji je stilski uređen, elegantan i ekološki prihvatljiv. Sav je materijal ispitan prema strogim ekološkim zahtjevima tako da su namještaj i detalji za dom dobri za zdravlje i za očuvanje okoliša.

Vodič za eco-friendly namještaj U One Eco Homeu tvrde da ekološki svjesno uređeni domovi se mogu prilično jeftino opremiti. Najbolje bi bilo kada bi svi materijali i namještaj u domu bio ekološki, ali ako si to ne možete priuštiti, bolje je koristiti nekoliko „zelenih“ predmeta nego nijedan. Pokušajte pronaći proizvode koji su izrađeni od recikliranog materijala, da je materijal moguće reciklirati, odnosno da je materijal od obnovljivih izvora (npr. drvo s FSC certifikatom znači da se šumom gospodari prema najstrožim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima). Pamuk treba biti organski uzgojen, proizvodi od jute i bambusa u posljednjih nekoliko godina su se poboljšali. Namještaj bi trebao biti oslobođen od kemijskih lakova, izbjeljivača i otrovnih supstanci, pogotovo ako ti proizvodi dolaze u kontakt s ljudskom kožom.

Hrastov stol s čeličnom konstrukcijom na kojem je umjetnička slika izrađena od recikliranog tekstila.

Hrvatski ekološki namještaj Da ne pomislite kako samo stranci proizvode eko namještaj, pobrinuli su se u tvrtki Lapibus, koja od 1994. godine proizvodi ekološki namještaj za hrvatsko tržište, napomenuvši kako postoji nekoliko osnovnih razloga zašto je dobro odlučiti za drveni ekološki namještaj. - Kod nastajanja proizvoda zdravlje radnika koji sudjeluju u raznim proizvodnim procesima nije ugroženo. Posebno je važno naglasiti da, budući nema završne obrade lakovima - nema ni otrovnih isparavanja u atmosferu. Na taj je način zaštićen i okoliš već pri samoj proizvodnji. Nadalje, prilikom uporabe - kad dođe u ured ili dom drveni ekološki namještaj je izvor zdravlja jer potječe iz zdrave šume. Nema opasnih isparavanja u atmosferu prostora kao što je to slučaj kod

namještaja izrađenog od repromaterijala kod kojih se koriste različita ljepila i lakovi. Takvo negativno djelovanje na zatvoreni prostor ima primjerice namještaj izrađen od ploča iverica, iverala i medijapana, koji još uz to nisu biorazgradivi radi svojeg sastava. Vođeni ovim činjenicama, talijanski su stručnjaci mjerenjem došli do podatka da je zrak u zatvorenim prostorima u kojima boravimo okruženi neekološkim proizvodima dva do tri puta opasniji po zdravlje nego onaj vani - za kojeg svi mislimo da je zagađen. Na kraju svoje životne priče, drveni ekološki namještaj potpuno je moguće reciklirati jer je biorazgradiv, što naravno nije slučaj sa namještajem od umjetnih materijala. Ponovno se potpuno vraća prirodi iz koje smo ga samo posudili, napominje gđa Tatjana Kos iz Lapibusa. www.giomag.eu

1-2/2009.

U današnje vrijeme, naši su domovi pretrpani multimedijalnim uređajima, i s multimedijalnim materijalima koje je potrebno zasebno reproducirati - glazbu ćemo s audio cd-ova puštati na mini liniji, a onu u mp3 formatu na kompjuteru, dvd filmove gledati posredstvom linijskog dvd čitača spojenog na televizor, a najnovije, i često nelegalne, hitove opet na kompjuteru, jer su kodirani u neki od najnovijih codeca… Sav taj multimedijalni materijal potrebno je, kako bi se olakšalo njegovo korištenje i katalogiziranje, smjestiti na jedno mjesto na kojem će biti pohranjeno, i na kojem ćemo moći centralizirano upravljati svim tim našim audiovizualnim zapisima.

Home Theater PC Multimedijalni centar doma Piše: Krunoslav Majcan Foto: Sony, Dell, Shuttle, Cannon PC, Epson, HP

www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O OPREMANJE

I tada u priču ulaze Home Theater PC uređaji, koji su svim svojim funkcijama pandan kompjuteru, a dizajnom prihvatljivi za držanje u hi-tech okruženju LCD i plazma televizora, i modernih višekanalnih zvučničkih sustava. Hrvatsko je tržište još uvijek u začetku prihvaćanja ovih „novotarija” koje sa sobom nose i prilično visoke cijene, no ne sumnjamo kako će svi ti uređaji, udomaćeni na europskom i američkom tržištu, pronaći put i do hrvatskih dnevnih soba. Uzlazni trend prodaje ovih uređaja na svjetskom tržištu ponukao je čak i veliki Dell Inc. Da napravi svoj model HTPC-a, no većinu tržišta, uz Sony, kralja potrošačke elektronike, niz malenih tvrtki koje u svoje modele ugrađuju provjerene kompjuterske komponente, te ih onda ugrađuju u posebno dizajnirana kućišta koja, uz estetsku komponentu, imaju i jednu bitnu karakteristiku koja ih razlikuje od kompjutera, a ta je razina buke koja se stvara njihovim radom. 84

1-2/2009.

www.giomag.eu

Većina ovih uređaja dolazi i s daljinskim upravljačem, te LCD ekranom na prednjem dijelu kućišta, što je vrlo korisno uzevši u obzir da će većina korisnika njime upravljati udobno zavaljena u kauč. I tako, digitalno umreženi s cijelim svijetom, na TV uređaju gledate najnovije smiješne filmove sa Youtube-a, istovremeno ih kombinirajući sa slušanjem omiljene glazbe i gledanjem slika s prošlogodišnjeg ljetovanja - i to na jednom jedinom uređaju.

Stoga, udobno se smjestite u naslonjač i prosurfajte našim pregledom najboljih HTPC računala, i ne zaboravite kupiti si jedan takav, naravno, putem interneta…

www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O OPREMANJE

Cannon PC EX Među tri najbolja HTPC-a na svijetu prema mnogim mišljenjima, ovaj je uređaj dimenzijama prikladan i za dnevne sobe najvećih tehnofila - sa svojim 12,1” monitorom na samom kućištu svakom posjetitelju na lice donosi poznati „wow” efekt. Isto bi se moglo reći i za buduće vlasnike koje zadovoljstvo gledanja osobnih audio i video datoteka košta okruglih 3.500 dolara, no ni u kom segmentu neće razočarati svom silom potrebnih priključaka (primjerice 12 USB priključaka), 2 TV tunera, HDTV tunerom i 7.1 Dolby Home Theater zvučnom karticom. Obzirom na predinstalirani Windows Vista Ultimate, ovaj je uređaj sposoban i za mnogo više od onoga za što je namijenjen, a to je isključivo reprodukcija. Više informacija: www.cannonpc.com/ex.

Dell Studio Hybrid Dostupan u sedam različitih obloga kućišta, Dell Studio Hybrid pripadnik je najnovije generacije modno osviještenih PC-ova - iako nema LCD ekran na prednjoj strani, niti sve odlike Cannon PC EX-a što ga možda i ne svrstava u skupinu „pravih” HTPC uređaja, njegove su prednosti malo drukčije prirode: uklopit će se jednostavno u dnevnu sobu i nakon što je preuredite, a početna cijena mu kreće od vrlo prihvatljivih četiristotinjak dolara, bez monitora i sa 5 kanalnim zvukom. Više informacija: www.dell.com/hybrid

1-2/2009.

www.giomag.eu

Epson Endeavor ST120 Epson je za borbu s konkurencijom pripremio Endeavor ST120, HTPC dimenzija 19,5 x 18,5 x 7,62 centimetara, s ugrađenim Intel Core 2 Duo procesorom, gigabajtom radne memorije, 80-gigabajtnim tvrdim diskom. HTPC mogućnosti osigurava mu HDMI izlaz, digitalni TV tuner za primanje HD signala i Blu-ray snimač, odnosno čitač. Cijena osnovnog modela ovog mališana iznosi oko 1.500 dolara, a još nije poznato hoće li se moći kupiti izvan Japana.

Sony Vaio TP2 Izgledom podsjećajući na kutiju za čajne kolačiće, iako jako modernu, ovaj uređaj dizajnom ipak izlazi daleko izvan okvira estetike koje je postavila konkurencija. Sony ovaj svoj uređaj naziva Centar kućne zabave, i nije u krivu; HDMI izlaz, Disk od 500 GB, digitalni tuner i Blu-ray čitač čine ga vrlo zanimljivim, posebice onima koji pate na dizajnerske elektronske naprave (kupci iPhone-a, op. a.) usprkos relativno visokoj cijeni od gotovo 1300 $.

www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O OPREMANJE

hp MediaSmart Receiver Ovaj HP-ov proizvod zanimljiva je igračka, s funkcijom da na Vaš TV-uređaj mrežnim kablom ili pak bežičnim putem dovede video, audio i foto kolekcije s bilo kojeg računala koje se nalazi u mreži. Naravno mogućnost lokalnog povezivanja

nije zaboravljena, pa su tako 4 USB priključka sasvim dovoljna za spajanje gotovo svih raspoloživih multimedijalnih uređaja. HDMI izlaz, standard ove klase uređaja, i izmjenjivi HP Pocket Disk dodatne su pogodnosti dostupne za samo 200$. Više informacija: www.hp.com

Shuttle D’VO G5 3300M Shuttle’s D’VO GD 3300M je kompjuter namijenjen da istovremeno služi i kao desktop računalo i kao centar kućnog kina. Moguće su nebrojene nadogradnje specifičnih modula, kao npr. radne memorije, tvrdog diska i opcijskog Blu-ray/HD-DVD čitača. U standardnoj izvedbi 3300M dolazi sa Windows Vista Home Premium operativnim sustavom, 3 gigahercnim Intel Core Duo procesorom te ima 1 GB radne memorije (maksimalno 4 GB). Podaci se mogu spremati na 250 gigabajtni disk, a tv prijem ostvariti s ugrađenim ATSC tunerom - a sve to kontrolirate priloženim daljinskim upravljačem. Ostale su značajke ovog uređaja HDMI izlaz i 7.1 kanalni zvuk te Bluetooth i b/g WiFi standard. Više informacija: www.us.shuttle.com

1-2/2009.

www.giomag.eu

Dell XPS One Više informacija: www.dell.com

Ova dva posebna kompjutera dijele jednaku ideju - predstaviti se korisniku kao zamjena za Apple iMac i u tome ne uspijevaju baš najbolje, s obzirom na nepoljuljanu nedodirljivost navedenog, no predstavljaju vrlo dobre i dizajnom ekskluzivne primjerke HTPC-a, oba s kućištem u pozadini LCD monitora (kod Sony-a je monitor dijagonale 22”, a kod Della 20”). Podjednakih karakteristika, prednost za Sony predstavlja veći ekran, dok Dell ipak malo brže radi (2,33 GHz-ni procesor) i košta punih 600$ manje od Sony-a (maloprodajna cijena Sony-a iznosi okruglih 3000$).

Sony Vaio LT HD Više informacija: www. sony.com

www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O PROMO

Probudite se iz zimskog sna u ugodnom ambijentu wellness&spa hotela Picok! Često nemamo vremena zastati i posvetiti se sebi, svojim mislima, osjećajima, tijelu! Tko je krivac za to? Možemo li okriviti vrijeme u kojem živimo, društvo, materijalno stanje - tko je krivac za to? Ukoliko želimo nešto promijeniti, najbolje je početi od sebe, jer jedino sebe možemo stvarno mijenjati. Proljeće je vrijeme kada naše tijelo zahtjeva posebnu njegu, kroz tretmane za energetsko i detoksikacijsko podizanje organizma! Hladnoća, vjetar i nedostatak sunca ostavili su vidljive posljedice na našoj koži tijela (perutanje kože, sivilo, bljedunjavost), a također i nevidljive posljedice poput pada imuniteta i energije. Zato smo u našem wellness centru pripremili energetske tretmane; LULUR, HOT STONE, HOT CHOCOLATE i tretmane za detoksikaciju tijela algama i ljekovitim blatom. LULUR je tretman koji kroz orijentalne začine tijelu vraća energiju, stimulira cirkulaciju, poboljšava imunitet, dubinski čisti kožu čineći je svježom i obnovljenom. Trajanje tretmana: 90 min Cijena: 350.00 kn

DETOKSIKACIJA organizma najbolja je u kombinaciji blata ili algi uz djelovanje saune. Osim što oslobađaju tijelo od toksina i viška tekućine, blato i alge hrane kožu, dubinski je čiste, a masažom se učvršćuje i potkožno tkivo. Trajanje tretmana: 120 min Cijena: 400.00 kn

HOT STONE je masaža vulkanskim kamenjem koja izaziva duboku relaksaciju tijela, duha i uma, te usklađuje protok energije u cijelom organizmu. Trajanje tretmana: 60 min Cijena: 250.00 kn

HOT CHOCOLATE je nježna mirisna masaža bogata vitaminom A, mineralima soli i taninom. Izuzetna je za trudnice i sve osobe koje žele pobjeći od svakodnevnog stresa. Trajanje tretmana: 90 min Cijena: 300.00 kn

Neka Vam proljeće započne u našem wellness centru, a vi odlučite gdje ćete dočekati ljeto.

PAKETI ZA PROLJEĆE ENERGETSKI PAKET LULUR (90 min) HOT STONE (60 min) Cijena: 600.00 kn

RELAX PAKET HOT CHOCOLATE (90 min) HOT STONE (60 min) Cijena: 550.00 kn

DETOX PAKET BLATO (120 min) ALGE (120 min) Cijena: 800.00 kn

Paketi uključuju neograničeno korištenje wellness zone (turska, finska, infracrvena sauna), bazena i jacuzzi-a te konzumaciju

biljnih čajeva, prirodnih čajeva i sokova. Noćenje u hotelu nije uključeno u cijenu paketa.

www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O HORTIKULTURA

Polagano, ali sigurno bu enje vrta Piše: Barbara Kraš Foto: dm

Strastveni vrtlar ne miruje ni u najmirnijim dijelovima godine – u vrtu uvijek ima posla. Ako već ne u vrtu, onda je tu popravak ograde, čišćenje alata, biranje sjemenja, projektiranje izgleda vrta u sljedećoj sezoni rasta i bujanja. To su sve poslovi za koje je zima upravo idealno vrijeme. Ipak, za one koji ne mogu dočekati da se bace svim sredstvima na konkretne vrtlarske poslove, došlo je vrijeme da se krene sa zagrijavanjem. Veljača nudi bezbroj mogućnosti – što onih neodgodivih poslova, što onih koji ovise tek o vrtlarevim aspiracijama.

1-2/2009.

www.giomag.eu

Kada se tome još doda da je ovaj mjesec kadra ponuditi i nekoliko toplijih dana, ne smije se gubiti ni časka poklonjenih celzijevaca. Ipak ne dozvolite da vas prvi topliji dani zavedu; bez obzira na njih, noći su i dalje hladne i mogu biti opasne za mlade izboje koji nisu još otporni na mraz. Dođe li do takvih varljivih dana, zaštitite svoje biljke kako ne bi prerano proklijale. Posebno osjetljivi su grmovi zasađeni u posude, jer se u njima temperatura brže mijenja. Stoga uvijek imajte u rezervi jutene vreće ili kartone kako bi zaštitili mladice.

www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O HORTIKULTURA

Orezivanje, rezuckanje i oblikovanje Škare u ruke – vrijeme je za uređivanje voćaka jer u ovo doba sokovi u granama još uvijek miruju. Time ćete voćku pripremiti za bogat urod i olakšati joj budući teret micanjem nerodnih izboja koji bi kasnije nepotrebno uzimali hranjive tvari. Ispravnim orezivanjem krošnja će biti otvorena te će omogućiti najoptimalniji dotok sunčevog svjetla i pojednostaviti prskanje i berbu. Rezidba je neophodna. No to nije lagan posao, a nestručnim rezanjem možete napraviti više štete nego koristi. Čitajući upute, nećete postati stručnjak. Krošnju treba znati vidjeti, tvrde stručnjaci, za nju imati osjećaja, a to dolazi s vremenom. Ipak, možda da Vam stavimo pokoju bubicu u uho. Prvo i osnovno – treba Vam alat. Znalci preporučuju sljedeće: jednu veću i jednu manju voćarsku rasklopnu pilu, škare za lozu s jednom oštricom, škare s dvjema oštricama za maslinu i agrume te škare s dugim ručkama

za rezanje debelih grana. Kupite i sintetičku pastu kojom ćete premazati rane od rezidbe, ali i plastičnu špagu za vezivanje i savijanje skeletnih (osnovnih) grana. Uklonite sve neželjene mlade izboje, a ostale skratite kako bi potaknuli rast postranih izboja. Odstranite stare grane koje su se već kroz nekoliko godina rađanja iscrpile. Njih odrežite do osnove. Mlade izbojke koji su preokomiti podvežite kako bi ih potaknuli na stvaranje više cvjetnih pupova. Što su grane vodoravnije, nastat će više cvjetova. Tri su vrste reza – onaj za pomlađivanje, onaj za održavanje i rez za oblikovanje. Uvijek režite iznad jednog prema van okrenutog pupa i to od njega ukoso. Nikada vodoravno niti preblizu ili predaleko od pupa, a opet ne previše ukoso da na njega ne dolazi kišnica.

Veljača je idealno vrijeme za orezivanje voćaka Korisni savjeti Ako je moguće, spriječite eventualnu upotrebu kemijskih sredstava sadnjom autohtonih biljaka, dobrom pripremom tla i njegovom njegom, sadnjom zdravog sjemena, dodavanjem humusa, poticanjem korisnih životinja da žive ili se vraćaju u Vaš vrt (npr. hranite ptice kako bi se zadržavale u vrtu te u povoljnom trenutku mogle sudjelovati u oprašivanju biljaka. Ostale korisne životinje ćete privući ako imate naslage drva poslagane u redove) i poštujte pravilo susjednog bilja. Ovo potonje znači 94

1-2/2009.

www.giomag.eu

da je biljke najprimjerenije zasađivati u miješane usjeve. Spriječit ćete štetočine i širenje bolesti. Naime, mnoge biljke svojim izlučivanjem sposobne su otjerati štetočine s drugih biljaka. Tako bi mrkvu mogli zasaditi pored rajčice ili rajčicu pored kupusa, crveni luk uz jagode ili salatu i špinat pored krumpira. Ako je moguće, u vrtu zasadite i neven i kadificu, ili lavandu i kopar koji su odlični ratnici protiv ušiju, kao i izop, majčina dušica i metvica protiv kupusovog bijelca.

Vodite računa i o slijedećem ako namjeravate zasaditi nove voćke. Učinjene greške prilikom sadnje teško će se kasnije ispraviti. Da bi odolijevala svim vremenskim pogodama i nepogodama, voćku treba učiniti što jačom. Treba osigurati čvrstoću spoja primarne grane s deblom i sekundarnih grana sa skeletnima, a ona ovisi o kutu razdvajanja. Stoga već pri kupovini sadnica vodite računa o otvorenosti kuta grananja – to su buduće primarne nosive grane iz kojih će izbijati one sekundarne na kojima će se pak nalaziti plodovi. Stoga nakon sadnje voćku prikratite na visini oko pola metra od tla. Ispod reza pojavljivat će se nove mladice. U slučaju da ih ima puno, lako ćete odabrati buduće primarne grane, ali kada je broj mladica ograničen ili je jednostavno riječ o takvoj sorti koje su mladice pod oštrim kutem, treba reagirati dok su još zeljaste. Mladice je onda najbolje podvezivati i postaviti potpore od trstike kada budu dužine 12-15 centimetara. Vinova loza se može početi orezivati već na jesen, pa nastaviti sve početka buđenja vegetacije – do

kraja travnja. No, najoptimalnije bi bilo s njom početi tek u drugoj polovici veljače. Naime, loza je u fazi mirovanja sve dok vlada negativan tlak. Čim je orežete voda će prodrijeti u rozgvu i smanjit će se otpornost spram niskih temperatura. Odbacuju se suvišne, jednogodišnje, mladice, a ostavlja se toliko rodnog drveta koliko je potrebno da izdrži očekivano opterećenje. Kod starijih nasada bilo bi dobro da otpilite stare, debele i kvrgave izdanke i oštećene dijelove. Povećat ćete njegovu rodnost i obnoviti trs. Pravo je vrijeme i za orezivanje živice i ukrasnih grmova. Odrežite sve grane koje krivo rastu ili su bolesne i osušene. Niste li već duže vrijeme orezivali, prorijedite biljku i tako potaknite rast mladih izbojaka. Ipak, ne smijete dirati vrste poput forzicije ili japanske dunje jer one cvatu prije listanja, pa biste mogli odrezati i cvjetne pupove. Ovakve vrste orezuju se tek nakon cvatnje. Dobro orežite grm ako je grm prerijedak. Time ćete ostaviti prostora i dati šansu rastu mladih grana.

www.giomag.eu

1-2/2009.

G & O HORTIKULTURA

Što s lukovicama i ljetnicama? Iako se većina lukovica sadi u jesen i kasnu jesen, još uvijek stignete zasaditi nekolicinu njih. Pravilo kod sadnji takvog bilja glasi; lukovice se sade na osunčana mjesta, na dubinu dva do tri puta veću od njene visine, pri čemu ih u pjeskovita tla treba saditi dublje, a kod glinastih pliće. Razmak među njima treba biti 2 do tri puta veći od širine lukovice. Pripazite i na visinu biljki kako vaše cvijeće ne bi izgledalo neuredno rastući različitih visina jedno pored drugih. Najbolje bi bilo da lukovice nižeg rasta zasadite ispred onih višeg rasta. Zbog dramatičnijeg izgleda, najbolje ih je saditi u kolonama od po najmanje 10 biljčica. Ranunculus, takozvani žabnjak, biljka je slična celeru, a cvjetovi su bogatih raznolikih boja; narančaste, crvene, žute, ljubičaste. Biljka će cvasti tijekom cijelog proljeća. Njoj je potrebno sunce, zato pazite da mjesto sadnje bude dovoljno osunčano, a opet s dovoljno vlage. Sadite ih na 10 centimetara dubine s razmakom od 20 centimetara. Preporučljivo je da gomolje na jesen izvadite iz zemlje kako se ne bi smrznuli te ih spremite u pijesak ili treset. Prije ponovne sadnje na godinu, gomolj namočite na nekoliko sati u vodu da lakše proklija.

Deicentru, odnosno “srdašca”, najbolje je zasaditi početkom ožujka i to plitko ispod površine. U suprotnom “ne žele” cvasti. Gdje ćete ju zasaditi ovisi o vrsti, a to možete učiniti i u kamenjaru, na vrtnim gredicama, u šumarcima ili jednostavno u lončarici. Ova biljka čiji cvjetovi su bijele, roze, tamno crvene, purpurne ili žute boje godinama može rasti na jednom mjestu. Tulipani se uglavnom sade na jesen, ali ako to niste stigli učiniti, možete ovaj mjesec pod uvjetom da tlo nije zamrznuto. Lukovice zasadite na dubinu oko 15 centimetara, ovisno o njihovoj veličini, ali ne dublje od 20 centimetara. Razmak između svake treba biti od 15 do 20 centimetara. Kad tulipan ocvate, uklonite mu cvjetnu stapku kako ne bi trošila energiju potrebnu za 96

1-2/2009.

www.giomag.eu

stvaranje lukovice. Lišće maknite kada požuti i uvene, a lukovicu izvadite iz zemlje te spremite do sljedeće sadnje.

Možda je za lukovice sada i prošla baba s kolačima, ali nije za ljetnice. Njihovo sjeme obično se u ovo vrijeme sije u sandučiće i to u klijalištu, plasteniku ili u kući. Prije nego ih zasadite vodite računa o proporcionalnosti bilja i mjesta u vrtu gdje ih namjeravate zasaditi. Nije nevažno koliko imate sjenovitog mjesta, a koliko osunčanog. Nekim biljkama je potreban hlad, dok druge mogu po cijele dane upijati sunčevu svjetlost. Ljetnice izuzetno sitnog sjemena (begonije, ageratum, anthirinum) siju se na usitnjeno, fino prosijano tlo i ne pokrivamo ih zemljom. Dovoljno je da ih pritisne daščicom ili stiroporom kako bi bolje prionule uz zemlju. Ne smijete ih direktno zalijevati kako sjeme ne bi “otplivalo” već ih poškropite ili zalijte “odozdo”. Ne zaboravite svojim biljkama pripremiti boravak – ako to niste učinili tijekom jeseni. Po cvjetnjaku razbacajte stajski ili organski gnoj pa ga štihanjem uvedite u dublje slojeve tla. Ljetnice se u klijališta sade od veljače pa do svibnja, ovisno o vrsti. Već ovaj mjesec možete zasaditi sporiš (Verbena hybrida), jednogodišnju biljku koja uspijeva na toplim sunčevim mjestima. Njeni cvjetovi mogu biti raznobojni, a cvate od lipnja do listopada. Vrlo je ljekovita biljka koja se u narodnoj medicini koristi kod bolesti jetre, protiv slabokrvnosti, protiv grčeva i kod izostale menstruacije. Možete zasaditi i ukrasnu koprivu, gloksiniju, kadifu ili ukrasnu kadulju.

Razmislite o penjačicama Veljača je dobro vrijeme za sijanje jednogodišnjih penjačica u plastične posude. Zbog hladnog vremena, držite ih u kući, a na otvoreno ih presadite tek kada zatopli. Na taj će način penjačice procvasti prije onih zasijanih izravno na gredicu. Vodite računa o tome da tijekom godina penjačice pokrivaju sve veće površine a paralelno s njima i njihov korijen. S obzirom na to da nam penjačice često služe za pokrivanje neuglednih površina, poput zida, gdje se inače nalazi najmanje hranjivih tvari i vode, biljku trebate zasaditi najmanje 45 centimetara od zida kako biste joj osigurali normalan razvoj sustava korijena. Na istu dubinu treba iskopati rupu i u nju staviti do 20 centimetara smjese kvalitetnog supstrata i stajskog gnoja ili komposta. Prije sve toga provjerite prolaze li tim mjestom cijevi. Vilac (Cobaea scandens) se u toplijim krajevima s blažom klimom može uzgajati kao trajnica, ali u hladnijim krajevima ostaje jednogodišnja biljka. On će u svom punom sjaju uspjeti samo ako je ljeto sunčano i toplo pa će izrasti i do 6 metara dužine. Mlade biljke zasadite na otvorenom tek krajem svibnja na razmaku od 40 centimetara ili po tri biljke u većem loncu. Ako ju poželite uzgajati na balkonu, bočne joj ogranke zakidajte na dva pupa kako bi bila što ljepša. Penjačice, prvenstveno one koje ne cvatu moraju se orezivati svakih nekoliko godina kako bi obnovile svoj gusti pokrivač (npr. lozica – Parthenocissus). Zimi je njima lakše rukovati jer nemaju lišća, pa je veljača idealno vrijeme za taj posao. Cvatuće penjačice orezuju se tijekom vegetacije, a zimzelene penjačice, poput bršljana, orezujte u rano proljeće kako se biljka ne bi smrzla.

Uredite vrtne staze I za kraj, ako veljača ne bude snježna možete sanirati oštećenja na svojim vrtnim stazama ili napraviti nove. Šljunčane puteljke možda treba poravnati grabljicama, dosipati ili uništiti izbile korove. Najpreporučljiviji način je čupanje iz zemlje, a odlučite li se za herbicid, obratite pažnju na biljke koje Vam rastu pored stazice kako i njih otrov ne bi zahvatio. Kako je ovo vrijeme mirovanja vegetacije te je broj zasađenih biljaka manji, bez bojazni možete kreirati svoju novu stazu. Ravne staze vrtu će dati formalan izgled koji je ujedno prikladniji za veće vrtove. Ako ih ne stignete uređivati redovno, ovakva će staza popraviti dojam. Možete se i poigrati, pa učiniti da puteljak nestaje iz vidokruga ako stazu probijete kroz grmove ili visoko cvijeće. Prvo odstranite površinski sloj zemlje, daskama učvrstite rubove i nasipajte podlogu. Nakon što se slegne, prekrijte je šljunkom, drvom ili kamenim pločama. Ne zaboravite! Obavite li sada sve potrebne pripreme, kad za to dođe vrijeme, samo ćete saditi, saditi i saditi. www.giomag.eu

1-2/2009.