G&o br 20 by GIOMAG

BETONARE Tvornice najvažnije svjetske sirovine napretka

INTEGRALNI MOST

PAMETNE CESTE Vožnja po cesti proizvodi struju

POPIS STRUČNIH USAVRŠAVANJA Travanj i svibanj 2009.

PRIČA O DRVETU, PRIČA O ČOVJEKU Povijest obrade drveta

SLAMA KAO GRAĐEVINSKI MATERIJAL BUDUĆNOSTI? Gradnja kuća balama slame u zapadnim zemljama postaje standard

KUĆICE NA DRVETU Doživite prirodu kao što to čine ptice

THE PRITZKER ARCHITECTURE AWARD Nagrada talentu, viziji i predanosti koji zadužuju cijeli svijet

STAKLENE STEPENICE Modni dodatak interijera

G&O TRENDOVI TV ogledala & Post-it art

HIDROMASAŽNE KADE Hidroterapija u vlastitoj kupaonici

TV UREĐAJI Od LCD-a i plazme do OLED TV-a budućnosti

54 66

Poštovani čitatelji,

GLAVNI UREDNIK Krunoslav Majcan kruno@gradjenje-opremanje.hr WEB DIZAJN I FOTOGRAFIJA Darko Majcan darko@gradjenje-opremanje.hr STRUČNI SURADNICI Ana Marija Vojković, mag. novinarstva

U našem novom broju, koji za razliku od prethodnika dolazi u znatno toplijim vremenskim uvjetima (ili ih on sam i donosi?) donosimo Vam teme koje će Vas, siguran sam, potaknuti na razmišljanje o proljetnim radovima u ili oko svog doma, neovisno radilo se o idejama vezanima uz interijer ili eksterijer.

ana.marija@gradjenje-opremanje.hr Vanja Vesić, dipl. novinar vanja@gradjenje-opremanje.hr Barbara Kraš barbara@gradjenje-opremanje.hr Kruno Kartus kruno.kartus@gradjenje-opremanje.hr MARKETING marketing@gradjenje-opremanje.hr PRETPLATA pretplata@gradjenje-opremanje.hr GRAFIČKI DIZAJN Darko Golubić grafika@gradjenje-opremanje.hr DIREKTOR

Za one sklonije građenju, donosimo priču o betonarama i odgovore na najvažnija pitanja koja muče naručitelje, te priču o drvenim kućama, i nekoliko prekrasnih prijedloga kada su u pitanju kućice na drvetu. Ovo zadnje je definitivno maštarija gotovo svakog djeteta, pa ozbiljno razmislite o kućici na drvetu – primjeri koje Vam mi donosimo prigodni su i za starije članove obitelji, a za one nesklone ekstravagantnim rješenjima donosimo nekoliko ideja kako sagraditi kućicu od slame. Kod interijera, pozabavili smo se staklom kao materijalom, i njegovom aplikacijom kao stakleno stepenište, donosimo Vam pregršt hidromasažnih kada sa svim njihovim naprednim funkcijama, te Vam donosimo usporedbu najnovijih i najnaprednijih televizijskih uređaja, koji će se savršeno uklopiti u HTPC sustav o kojima ste čitali u prošlom broju.

Za naše građevinske stručnjake pripremili smo popis stručnih usavršavanja za travanj i svibanj (iako se vrijeme proljepšalo, velika većina inženjera vrijeme će provoditi u polumračnim prostorijama marljivo skupljajući znanje i bodove), priču o integralnim mostovima kao rješenju iz prošlosti za budućnost gradnje mostova, te korištenju energije iz cesta, što nas je , kao redakciju, i posebno zainteresiralo… Svima Vama želimo uspješan početak proljetne sezone građenja i opremanja, uz napomenu da u svim svojim projektima pokušate što više uklopiti ekološka rješenja i materijale – to je najmanje što možemo učiniti za naš planet koji 22. travnja slavi svoj dan.

Krunoslav Majcan

Marija Majcan marija@gradjenje-opremanje.hr GSM: + 385 98 1710-315 GSM: + 385 91 6050-999

NAKLADNIK Mari Media d.o.o., Husinečka 1, HR-10040 Zagreb, Tel: + 385 1 2993-516, Fax: + 385 1 2993-517, info@gradjenje-opremanje.hr Žiro-račun: 2484008-1103616814 Devizni račun: IBAN: HR0924840081103616814, SWIFT: RZBHHR2X ISSN 1846-3754 Kopiranje, umnožavanje dijela ili cijelog sadržaja bez dozvole nakladnika nije dopušteno. Podaci o proizvođačima i distributerima, te cijene navedene u časopisu točni su u trenutku odlaska u tisak te ne odgovaramo za njihovu točnost u trenutku korištenja. Nakladnik ne odgovara za moguće tiskarske pogreške. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju. TISAK Grafika Hrašće, Antuna Arbanasa 44, HR-10020 Zagreb DISTRIBUCIJA Tisak d.d., Slavonska avenija 2, HR-10000 Zagreb; Distri Press d.o.o., Žitnjak bb, HR-10000 Zagreb Godišnja pretplata za Hrvatsku: 220,00 kn (cijena s PDV-om), Godišnja pretplata za inozemstvo: 85 EUR Naslovnica: Tham & Videgård Hansson Arkitekter

G & O GRAĐENJE

Betonare Tvornice najvažnije svjetske sirovine napretka Piše: Foto:

hp Holcim, Cemex, HeidelbergCement

Koliko zapravo znamo o betonarama, kakvih sve vrsta ima i kako naručiti beton, a prije svega postavlja se pitanje kvalitete, naravno to su samo neka pitanja vezana uz betonare danas, a u budućnosti? Ukoliko želimo odmah na početku ovog teksta odgovoriti što su zapravo betonare, tada je najbolje krenuti s odgovorom na pitanje koje su njihove prednosti. Svako specijalizirano postrojenje ima svoje prednosti pa tako i betonare; one do detalja razrađuju metodologiju proizvodnje te poboljšavaju i ubrzavaju proizvodnju betona kao sirovine koja se danas upotrebljava za većinu radova u građevinarstvu. Betonare mogu biti različitog kapaciteta (manje ili veće) i spadaju u postrojenja koja služe spravljanju svježeg betona i pritom objedinjuju opremu za uskladištenje sastavnica, opremu za transport materijala te uređaje za mjerenje materijala i gravitacijske, prisilne ili valne miješalice za beton standardnog obujma bubnja. U smislu prostornog rasporeda navedenih dijelova kao i razine njihova raspoređivanja, betonare ili tvornice razvrstavaju se u četiri osnovne grupe: 1. raščlanjene betonare s tzv. “zvijezdom”, odvojenim boksovima od drveta ili betonskih elemenata za uskladištenje kamene sitneži kod kojih je unutarnji transport (povlačenje) materijala u boksovima pomoću posebnog bagera s povlačnom (skrejperskom) košarom, a transport od boksova do vaga iznad miješalice može biti ili elevatorski ili pomoću skip uređaja ili transportnom trakom. 2. raščlanjene betonare sa silosima od metala za uskladištenje kamene sitneži (ili sa zajedničkom pokretnom

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

vagom koja ide od silosa do silosa ispod kojih sabirna transportna traka dotura kamenu sitnež ili do elevatora ili do skip uređaja ili transportne trake do miješalice. 3. kompaktne (“zbijene”) tvornice betona sa zatvorenim dijelovima postrojenja uključujući zatvorene metalne silose za kamenu sitnež kod kojih prevladava koncepcija zbijenog rasporeda njezinih glavnih dijelova manje više u jednoj razini njihove postave. 4. toranjske betonare ili tvornice betona (ustvari podvrsta kompaktnih betonara) kao oblik potpuno zatvorene koncepcije odnosno jedinstvene cjeline strojno-tehnoloških dijelova ,a zbijenog rasporeda tih glavnih dijelova smještenih jedan iznad drugoga u više razina njihove postave. Ukoliko bi betonare željeli dijeliti po učinku i kategoriji, tada se uzima standardna podjela prema učinku. Manje betonare su učinka 10 do 25 m3/sat, srednje betonare ili tvornice betona su učinka od 30 do 60 m3/sat, a velike tvornice su učinka 80 do 600 m3/sat.

Normiranje kao putokaz kvalitete Naravno, kod tek proizvedenog betona nemoguće je procijeniti kvalitetu i ukoliko želite biti sigurni i bez naknadnih laboratorijskih ispitivanja da ćete dobiti ono što ste platili tada, kao i kod bilo kojeg drugog građevinskog proizvoda, uputno je koristiti onaj proizvod koji je certificiran. Sama normatizacija osigurava povećanje razine sigurnosti proizvoda, procesa, čuvanje zdravlja života ljudi, zaštitu okoliša, promiče kvalitete proizvoda, procesa i usluga te otklanja tehničke zapreke u međunarodnoj trgovini. Dalje ne treba ništa više dodati. HRN EN 206-1:2006, Beton: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost (uključuje amandmane A1:2004 i A2:2005) (EN 206-1:2000+A1:2004+A2:2005) - ta je hrvatska norma nastala prihvaćanjem europske norme EN 206-1:2000 i njezinih amandmana A1:2004 i A2:2005. Izradio ju je europski tehnički odbor CEN/TC 104, Concrete and related products, a isprva je bila objavljena kao prednorma ENV 206:1990. Norma EN 206-1 uvjetuje zahtjeve za sastavne materijale betona, svojstva svježega i očvrsnuloga betona i njihovu verifikaciju, ograničenja u sastavu betona, specifikaciju, isporuku svježega betona, postupak kontrole kvalitete proizvodnje te kriterije i vrednovanje sukladnosti. Beton može biti proizveden na gradilištu, u središnjoj betonari ili u pogonu za proizvodnju predgotovljenih elementa. S obzirom na mjesto ugradnje, norma se odnosi na beton ugrađen u konstrukcije na gradilištu (monolitne konstrukcije), predgotovljene konstrukcije ili predgotovljene konstrukcijske elemente, a s obzirom na strukturu samo na gusti zbijeni obični lagani ili teški beton. Zavisno od vrsta betona, norma se primjenjuje na aerirani (porozni) beton, pjenasti beton, beton otvorene strukture, beton gustoće manje od 800 kg/m3 i vatrootporni beton. Norma je upotrebljiva jedino uz norme za proizvode ili ekvivalentne specifikacije sastavnih materijala (tj. cementa, agregata, mineralnih dodataka, kemijskih dodataka i vode za pripremu betona) i odgovarajuće postupke ispitivanja betona. U njoj je dan shematski prikaz primjene te norme zajedno s drugim odgovarajućim normama za projektiranje, izvedbu, norma za sastavne materijale i norma za ispitivanje. Norma uvodi razrede svojsta-

va betona kako bi se njima obuhvatile razlike, kao što su klimatski ili zemljopisni uvjeti, različite razine zaštite te tradicija i iskustvo u različitim zemljama Europe. Ako takva rješenja nisu moguća, u odgovarajućim se poglavljima dopušta primjena nacionalnih normi ili odredba koje vrijede na mjestu uporabe betona. Ovom normom je potanko razmotren pristup ispunjavanju uvjeta trajnosti, ali je i tu, zbog nedovoljne razvijenosti postupaka ispitivanja vezanih uz trajnost, ostavljena mogućnost uređivanja na nacionalnoj razini, s time da će se nastaviti razvijanje postupaka vezanih uz ocjenjivanje trajnosti na europskoj razini. Norma EN 206-1 podijeljena je u 11 poglavlja: područje primjene, upućivanje na norme, definicije, simboli i kratice, razredba, zahtjevi za beton i postupci verifikacije, specifikacije betona, isporuka svježega betona, kontrola sukladnosti i kriteriji sukladnosti, kontrola proizvodnje, vrednovanje sukladnosti i označivanje projektiranoga betona. Slijede tri normativna (A, B i C) i šest obavijesnih (D, E, F, H, J i K) dodatka. Hrvatsku normu HRN EN 206-1:2006 pripremio je tehnički odbor HZN/ TO 71, Beton Hrvatskoga zavoda za norme. Ona će zamijeniti postojeću hrvatsku normu HRN EN 206-1:2002 i njezine amandmane HRN EN 206-1/A1:2004 i HRN EN 206-1/A2:2005 koji su objavljeni na engleskome jeziku. No osim normi, kvalitetu betona određuje i njegova pravilna narudžba, stoga se postavlja pitanje kako naručiti beton. Da bi dobili odgovor na to ali i na cijeli niz pitanja vezanih uz rad betonara i isporuku njihovog proizvoda, Građenje&Opremanje je poslalo niz upita prema više betonara, no samo je Holcim dostavio odgovore u danom roku. Stoga Vam prenosimo odgovore stručnjaka iz Holcima, jedne od vodećih betonara u regiji.

www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O GRAĐENJE

Narudžbe je potrebno poslati barem 24 sata uoči isporuke Jesu li usluge Vaše tvrtke češće tražene za armiranobetonske konstrukcije ili za one bez armature? U čemu je razlika pri stvaranju smjese betona? Transportni beton koji proizvodimo i isporučujemo našim kupcima uglavnom se koristi za armiranobetonske konstrukcije i to zato što građevinska industrija potražuje više tog materijala. Razlika pri izradi smjese betona je u recepturi, odnosno u količini i omjeru sastojaka od kojih se beton spravlja (cement, agregat, voda, aditivi). Karakteristike koje svaka vrsta betona mora zadovoljiti propisane su normama. Opišite nam kako izgleda uobičajena narudžba betona, što neka tvrtka ili privatna osoba mora opisati u svojem zahtjevu i kako da izbjegne pogreške? Naručivanje betona u Holcimu odvija se putem Pozivnog centra beton. Riječ je o usluzi centralizirane narudžbe betona koju je Holcim razvio u želji da zadovolji potrebe svojih kupaca (kako fizičkih osoba, tako i tvrtki) na što kvalitetniji i učinkovitiji način. Pozivni centar beton dostupan je putem besplatnog telefonskog broja 0800 i to tijekom čitavog radnog tjedna, od ponedjeljka do petka. To je jedinstveno mjesto za šire područje (regiju) koje obuhvaća više proizvodnih pogona na različitim lokacijama. Prilikom zaprimanja narudžbe u poziv10

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

nom centru, disponenti pripremaju i planiraju isporuku te određuju najprihvatljiviju lokaciju za pojedinu narudžbu. Kako bi se izbjegle pogreške u naručivanju, Holcim ima već pripremljene obrasce za narudžbe koje naručitelju sugeriraju koje podatke obavezno mora unijeti. Svaka narudžba mora sadržavati ime tvrtke ili osobe koja naručuje, adresu na koju je potrebno isporučiti beton, vrstu i količinu betona koja je potrebna i naravno, točno vrijeme u koje isporuka treba biti izvršena. Osim toga, naručitelju pružamo i informacije o statusu isporuke: naime, sva su Holcimova vozila opremljena GPS sustavom koji omogućava precizne informacije o kretanju vozila i vremenu dolaska na gradilište. Koja je minimalna količina za narudžbu, a kolika maksimalna? Holcim nema propisanu minimalnu ni maksimalnu količinu za narudžbe. U mogućnosti smo prihvatiti i ispuniti svaki zahtjev, a u slučaju veće narudžbe koja prelazi proizvodne kapacitete jednog pogona, isporuku obavljamo istovremeno iz više betonara. Kako se kreću cijene za narudžbu betona i kako se one formiraju? Koliko se ranije beton mora naručiti zbog pripreme i koji još vremenski uvjeti mogu biti značajni kod narudžbe? Cijene variraju u pojedinim dijelovima Hrvatske budući da ovise izravno o cijeni sirovina koje su sastavne komponente betona. Cijene variraju i ovisno o količinama

koje kupac naručuje ili ugovara s dobavljačem, a bazirane su na detaljno razrađenoj politici popusta te uvjetima plaćanja. Priprema betona ne iziskuje puno vremena, no potrebno je organizirati i uskladiti zahtjeve svih kupaca s proizvodnim i transportnim kapacitetima. Narudžbe je potrebno poslati barem 24 sata uoči isporuke. Na taj smo način u mogućnosti zadovoljiti potrebe svih kupaca za naredni dan. Što sve utječe na cijenu naručenog betona? Krajnju cijenu betona određuju vrsta i karakteristike pojedinog betona te način njegove ugradnje koji može biti odrađen uz uslugu pumpanja. Krajnja cijena ujedno ovisi i o udaljenosti gradilišta ili mjesta na koje je beton potrebno isporučiti od proizvodnog pogona (tvornice betona) jer se ona određuje po kilometru udaljenosti koju je potrebno prevaliti. Holcim ima jasnu i transparentnu politiku cijena, što su naši kupci prepoznali i uzvratili nam kroz višegodišnju lojalnost, a na taj je način moguća i korektna tržišna utakmica. O čemu sve ovisi priprema za dostavu, tj. razlikuje li se način dostave u odnosu na naručeni proizvod i kako? Kod kojih proizvoda treba biti posebno pažljiv kod pripreme i dostave? Način dostave se ne razlikuje u odnosu na pojedinu vrstu betona. Kakve sve miješalice koristite kod isporuke? Gravitacijske, prisilne, valne miješalice za beton te koje se koriste za kakvu dostavu i kako se vrši odabir miješalice prema narudžbi? Mora li to znati naručitelj?

Za dostavu betona koristimo automiješalice različitih proizvođača i zapremina. Naručitelju nije važna vrsta i zapremina miješalice, njemu je isključivo važno da proizvod koji je naručen stigne u točno dogovoreno vrijeme. Za koje ste proizvode specijalizirani? Holcim proizvodi sve vrste i tipove transportnih betona koji su i certificirani od strane certifikacijske kuće IGH. Ujedno proizvodimo i betone zadanog sastava, što znači da ukoliko kupac ima posebnu recepturu izrađenu od stručne osobe, mi smo je u mogućnosti proizvesti i isporučiti. Proizvodite li laki beton? Holcim proizvodi i laki beton, sukladno zahtjevima koje propisuju važeće norme. Koje sirovine su Vam se učinile najbolje za proizvodnju betona ili koje su najtraženije i može li se utjecati na to pri naručivanju? Na sirovine se ne može utjecati jer su one ispitane, određene recepturama te certificirane, što ujedno znači da su ispitane i provjerene sve komponente koje se ugrađuju u beton. Holcim Hrvatska je dio Holcim Grupe, jednog od vodećih dobavljača cementa i agregata (drobljeni kamen, pijesak i šljunak), odnosno transportnog betona i asfalta te usluga. Holcim Grupa zapošljava preko 90.000 radnika u više od 70 zemalja svijeta, temeljeći svoje cjelokupno poslovanje na načelima održivog razvoja.

www.giomag.eu

3/4 - 2009.

Budućnost proizvodnje betona - recikliranje U svijetu se vrše istraživanja mogućnosti ponovne upotrebe - recikliranja otpadnog građevinskog materijala, nastalog rušenjem postojećih objekata. Ova istraživanja obuhvaćaju selekciju otpadnih materijala čije je recikliranje tehnološki moguće i ekonomski isplativo, kao i koncipiranje tehnološkog procesa njihovog izdvajanja. Istraživanja obuhvaćaju i primjenu tako dobijenih sirovina za modeliranje adekvatnih novih građevinskih materijala zadovoljavajućih mehaničkih i fizičkih svojstava, kao i tehnologiju njihovog spravljanja. Ovi procesi su sve bliži uvođenju kao uobičajenom pristupu u proizvodnji te predstavljaju jedan od oblika održive gradnje. Neke europske zemlje (Belgija, Nizozemska i Danska) recikliraju više od 80% ukupno proizvedenog građevnog otpada (otpad od građenja, rušenja i zemljanog iskopa). Time se uz rješavanje problema veće potrebe za deponijima (smetlištima, divljim odlagalištima) istovremeno smanjuje potreba za eksploatacijom sirovina iz netaknute prirode za proizvodnju građevnog materijala (npr. proizvodnja drobljenog agregata). U Hrvatskoj se reciklira oko 5% građevnog otpada. Iako se u Europi reciklirani agregat uvelike koristi, to područje nije dovoljno definirano u regulativi. Naime agregati dobiveni recikliranjem građevnog otpada u regulativi spadaju u jednu podgrupu agregata (materijala) iz sporednih izvora. Prema normama za betonske, zidane ili kolničke konstrukcije svojstva koja se zahtijevaju za agregat, zahtijevaju se i za reciklirani agregat. Tek sada je u izradi nova norma za ispitivanje svojstava recikliranog agregata (pr EN 933-11:2006) koja će biti prihvaćena i u Hrvatskoj. Kod nas još nema primjene recikliranog agregata za izradu betona koji se ugrađuje u konstrukciju, ali u

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

Europi i svijetu ima dosta primjera. Na primjer u Barceloni u Španjolskoj je sagrađen armiranobetonski most izrađen od betona s recikliranim agregatom (udio 20%) kao rezultat istraživanja Odjela za materijale Politehničkog fakulteta Katalonije. Ipak, za sada je najveća primjena recikliranog agregata u nosivim slojevima prometnica. Na Građevinskom fakultetu u Zagrebu upravo je završio projekt financiran od Europske komisije LIFE05 TCY/ CRO/000114 o održivom gospodarenju građevinskim otpadom u Hrvatskoj. Rezultati projekta su Plan gospodarenja građevnim otpadom u RH, uspostavljeni su tokovi građevnog otpada, izrađeni su optimalni modeli recikliranja građevinskog otpada te mogućnost primjene recikliranog agregata. U Hrvatskoj je donesen Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (stupa na snagu 1. 1. 2009.) prema kojem će se sav građevni otpad trebati obraditi, a odlaganje odnosno deponiranje će biti ekonomski neisplativo, čime se potiče upotreba recikliranog agregata (naravno, cilj je europski: 80%). Svi trebamo početi razmišljati o smislu održive gradnje, u cilju ljepšeg okoliša koji nas okružuje u i u kojem živimo. Najčešća upotreba građevinskog otpada: 80% građevnog otpada, ovisno o podrijetlu i sastavu, uz određene tehnologije recikliranja, može se ponovno iskoristiti kao ekonomski vrijedna sekundarna sirovina za uporabu kao: - materijal za nosive slojeve cesta, staza, parkirališta; - materijal za nasipavanje, drenažu i kamenozaštitu; - dodatak za nove asfaltne mješavine; - dodatak raznim vrstama betona i mortova; - materijal za izradu betonskih elemenata i sklopova.

Betonare s hrvatskim potpisom Krajem 2001. godine zajedno sa svojim kooperantima, tvrtka Stav pokrenula je izradu opreme za proizvodnju betonskih smjesa (betonara). Do danas su instalirali ili je u procesu izrade niz betonara raznih kapaciteta od 375 do 1.500 litara izlaza vibriranog ugrađenog betona raznih projektnih rješenja. Postrojenja za proizvodnju svježeg betona osiguravaju proizvodnju betona visoke kvalitete i homogenizacije. Sve pokretne radnje stroja upravljane su putem elektrohidrauličnih i elektropneumatskih sklopova te kontrolirane pomoću elektroničkih sklopova priznatih proizvođača. Postrojenja su projektirana po modulima, što omogućuje prilagođavanje opreme prema svakom konkretnom zahtjevu, tako da se i konfiguracija može prilagoditi zahtjevu korisnika, glede kapaciteta, izvedenog upravljanja i automatizacije, namjene postrojenja, konfiguracije tla, lokacije i sl. Kapacitet proizvodnje betona se može kretati u granicama od 20 m3/sat do 300 m3/sat . U postrojenja mogu biti ugrađene planetarne ili twinshaft miješalice volumena od 500 do 4.000 litara izlaza svježeg vibriranog ugrađenog betona, a ovisno o namjeni betonare. Redni silosi mogu biti kapaciteta od 10 m3 do 100 m3 po svakom agregatu, te se modularno može instalirati postrojenje s 3, 4, 5 ili više različitih

tipova agregata. Kapacitet silosa za cement se određuje ovisno o mogućnosti dopreme cementa i kapaciteta proizvodnje betona. Sadašnja suvremena tehnološka rješenja izrade betonarama omogućuju komforno upravljanja sa širokom paletom mogućnosti pregleda rada i stanja betonare u svakom trenutku. Instalacija betonare za proizvodnju betonske smjese kod pripreme betona za proizvodnju zahtjevnih betonskih elemenata mikrovalnim sondama u miješalici i rednim silosima osiguravaju kvalitetno doziranje svih agregata i vode te se time dobiva beton visoke kvalitete i homogenosti, što je zahtjev za proizvodnju betonskih elemenata zahtjevne kvalitete. Betonare tipa “zvijezda” su koncipirane kao klasični tip betonare koji se upotrebljavao do prije nekoliko godina. Prednost betonara ovog tipa je što omogućuje veći skladišni kapacitet za agregate, jednostavnost kod instaliranja te što su je kompletna betonara izrađena tipski. Kapacitet proizvodnje betona se kreće u granicama od 20 m3/sat do 100 m3/sat. Načelno se ovaj tip betonare sve manje i manje koristi iz razloga cijene, veće potrebe za radnom snagom, većeg održavanja, potrebne veće instalirane snage, problema kontrole agregata glede atmosferilija i dr.

www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O GRAĐENJE

INTEGRALNI MOST Piše: Foto:

sd Građevinski fakultet u Zagrebu, dm

Već duže vrijeme u Hrvatskoj je praksa da se grade montažni prednapeti armiranobetonski mostovi. Njihova je izvedba brža, a samim time i jeftinija. No vrijeme je pokazalo da takav način gradnje možda jest u startu jeftiniji, ali dugoročno gledajući, takve konstrukcije znatno brže propadaju te kroz nekih 20-ak godina uporabe zahtijevaju ozbiljne zahvate na cijeloj građevini. Uz spojeve montažnih elemenata konstrukcije, kritične točke su ležajevi te prijelazne naprave i oni zahtijevaju stalni nadzor svoje funkcionalnosti. Prijelazne naprave moraju se redovito

čistiti kako bi zadržale svoju funkciju, a kod ležajeva se kontrolira da li je tijekom eksploatacije došlo do neželjenih deformacija ili pomaka, kako ležajeva, tako i cijele rasponske konstrukcije. Nakon dostizanja planiranog vijeka trajanja, a često i mnogo ranije, ti elementi mosta moraju se zamijeniti,što zahtjeva skupe zahvate na građevini. Prilikom zamjene prijelazne naprave ili ležajeva u većini je slučajeva potrebno zatvoriti promet na mostu, ili ga znatno smanjiti, pa se na taj način stvaraju i indirektni troškovi kao posljedica ograničenog prometovanja preko mosta.

No, još je jedna bitna stavka u cijeloj ovoj priči. Prijelazne naprave su ujedno i najosjetljiviji dijelovi mosta. One su pod učestalim dinamičkim opterećenjem (udar kotača vozila koje prometuje preko mosta) te vrlo često nakon nekog vremena gube jednu svoju vrlo bitnu funkciju – vodonepropusnost. Vodonepropusnost prijelazne naprave je važna jer je voda koja u sebi sadrži mnoge agresivne tvari uzročnik većine problema koji nastaju na jednom mostu kroz njegov životni vijek. Kada voda prodre u samu konstrukciju vrlo često se ne zna koje je pravo stanje građevine dok se ne zakopa ispod površine, a sva takva ispitivanja su izuzetno skupa.

Procurivanje vode kroz prijelaznu napravu po zidu upornjaka 14

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

Neočišćena i nefunkcionalna prijelazna naprava

Što je integralni most? Kako bi se riješilo što više problema koji mogu nastati u budućnosti, projektanti mostova danas traže rješenja koja će neke detalje koji su se tijekom vremena uporabe mosta pokazali kao lošija tehnička rješenja zamijeniti boljim. Jedno od takvih rješenja je i projektiranje monolitnog, tzv. integralnog mosta, mosta bez ležajeva i prijelaznih naprava, kao osjetljivijih dijelova iz perspektive trajnosti građevine. Prema iskustvima zapadnoeuropskih zemalja, koje sustavno prikupljaju podatke o stanju svoje cestovne mreže te redovito obavljaju preglede mostova i sustavno ih održavaju, došlo se do podatka da je prosječni godišnji utrošak za održavanje jednog mosta otprilike 2% cijene njegove izgradnje. Budući da se mostovi projektiraju da traju 100 godina, dolazimo do podatka koji kaže da se za vrijeme jednog životnog vijeka mosta na održavanje potroši vrijednost izgradnje još dvije takve građevine. Prema tome, održavanje mostova je problem nacionalnog gospodarstva koji pogotovo u ovo krizno vrijeme zaslužuje punu pozornost različitih stručnjaka. Osim trajnosti ili troškova održavanja, na koju gradnja bez dilatacija definitivno utječe, rješenje mosta kao integralne konstrukcije utječe još na cijeli niz pojedinosti, a mi ćemo nabrojati samo neke. Kod integralnog mosta dimenzije rasponskog sklopa su

manje, a to često vrijedi i za same stupove i upornjake, tako da globalno govorimo o manjem utrošku materijala. Uzrok tome je bolja preraspodjela opterećenja kod monolitne konstrukcije, jer izostaju spojevi montažnih elemenata kao slabiji dijelovi konstrukcije, a i ne postoji potreba za izvedbom naglavnih greda nad stupovima, jer nema ležajeva. Također, pri gradnji konvencionalnog mosta dolazi do problema lokalnih koncentracija napona u zoni ležajeva, a time i do koncentracije potrebne armature što otežava gradnju i dobro zbijanje betona u takvim slučajevima. Kod integralnih mostova glavna se naprezanja rasprostiru ravnomjerno, pa se tako smanjuje i potreba za armaturom. No, uslijed deformacija od temperature, puzanja i skupljanja betona kod integralnih mostova javljaju se sile prisile, jer su te deformacije spriječene. Te sile mogu imati znatan utjecaj na konstrukciju pa ih je potrebno smanjiti, a to se postiže na razne načine prilikom projektiranja same građevine. Jedan od najvećih problema koji se može javiti je pomak upornjaka, kao posljedica te sile prisile, što nepovoljno utječe na spoj mosta i prometnice gdje se javljaju dodatna naprezanja. Zato se spoju prometnice i mosta mora posvetiti posebna pažnja.

Rasprostiranje glavnih naprezanja kod konvencionalnog i integralnog mosta (preuzeto sa web stranice Građevinskog fakulteta u Zagrebu – katedra Masivni mostovi)

www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O GRAĐENJE

Konstrukcija Prije nešto više od godinu dana u promet je puštena dionica autoceste A5, Đakovo – Sredanci. Na toj su dionici po prvi puta u Hrvatskoj izgrađeni nadvožnjaci integralnog tipa. U ovom slučaju rasponsku konstrukciju čini monolitna pločasta konstrukcija izvedena na licu mjesta koja je monolitno povezana s donjim ustrojem, tako da sa stupištima i upornjacima čini okvirnu konstrukciju. Ovo rješenje nastalo je u projektnom uredu tvrtke Inženjerski projektni zavod u Zagrebu, i nameće se kao optimalno rješenje u pogledu utroška materijala, trajnosti i minimalnih troškova održavanja, što u današnje vrijeme čini bitnu stavku u troškovniku životnog vijeka neke građevine.

Uzdužni presjek mosta

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

Temeljenje građevine Temeljenje ovakvog tipa konstrukcije je nešto zahtjevnije. Dok je za stupište odabrano plitko temeljenje, upornjaci su temeljeni na pilotima. Razlog u takvom načinu temeljenja je što se piloti ponašaju kao horizontalno elastične pridržane grede, te na taj način na sebe preuzimaju horizontalnu silu koja nastaje prilikom temperaturnog rada konstrukcije, te skupljanja i puzanja betona. Zbog takvog načina temeljenja ne postoji potreba za dilatacijom i ugradnjom prijelazne naprave. No, kod projektiranja i gradnje ovakve konstrukcije posebnu pažnju projektanata zahtjeva slijeganje konstrukcije. Kod monolitno izvedenih konstrukcija granična veličina diferencijalnog slijeganja pojedinog oslonaca iznosi 1 cm, i to se u ovom slučaju osigurava temeljenjem upornjaka na tri pilota O 120 cm pojedinačne duljine 13 metara, te temeljenjem stupišta na armiranobetonskim pločama dimenzija 500×700 cm, dubine 120 cm.

Donji ustroj Donji ustroj građevine čine stupišta i upornjaci s prijelaznim pločama, koji se izvode na licu mjesta. Kao što je već rečeno, nadvožnjak je koncipiran kao integralna konstrukcija bez ležajeva na stupovima i upornjacima, pa je neophodno da piloti, stupovi i rasponska konstrukcija tvore stabilan prostorni okvir (kruta ploča i mekani stupovi i upornjaci na pilotima), koji osigurava lokalnu i globalnu stabilnost građevine u poprečnom i uzdužnom smjeru, a to se ostvaruje na način da su stupovi i upornjaci upeti u rasponsku konstrukciju. Cijela horizontalna sila uzdužnog i poprečnog smjera raspoređuje se u ovisnosti o krutosti na stupove i upornjake što je vrlo povoljno za ponašanje cijele konstrukcije. Kod promatranog integralnog nadvožnjaka stupovi su pravokutnog poprečnog presjeka promjenjive dimenzije u poprečnom smjeru.

Poprečni presjek mosta

www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O GRAĐENJE

Monolitni spoj upornjaka i stupa sa rasponskom konstrukcijom.

Upornjaci su u konstruktivnom smislu izvedeni kao poprečne grede s usporednim krilima upete u rasponsku konstrukciju. Iza upornjaka su predviđene prijelazne ploče koje premošćuju eventualne pukotine iza upornjaka i osiguravaju miran prijelaz vozila. Budući su temeljeni na pilotima, ne postoji opasnost od prevrtanja upornjaka, a posebna pažnja mora se posvetiti izradi nasipa koji se izvodi ispred i iza upornjaka i to u dvije faze. U prvoj fazi izvodi se nasip do visine vrha pilota. Nasip je potrebno dobro nabiti - modul zbijenosti između 80 do 100 MN/m2, jednako kao i za trup ceste. Nakon izgradnje upornjaka i rasponskog sklopa izvodi se drugi dio nasipa ispod prijelazne ploče. Budući smo pomak upornjaka izdvojili kao jednu od mana integralnih mostova, a kao posljedicu tog pomaka javljanje dodatnih naprezanja u kolniku, u ovom

Elastična bitumenska dilatacija

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

slučaju taj se problem rješava ugradnjom vodonepropusne elastične bitumenske dilatacije iznad spoja prijelazne ploče i uporanjaka te dobrom zbijenošću nasipa ispod prijelazne ploče. Ukoliko dođe to dodatnog slijeganja nasipa ispod prijelazne ploče ili rotacije i/ili pomaka upornjaka, sva naprezanja preuzet će elastična bitumenska dilatacija, i neće doći do neželjenog deformiranja kolnika. Nasip ispred upornjaka i čunjevi izvedeni su s nagibom pokosa 1:1.5, a na svim pokosima obavezno se nanosi sloj humusa te se vrši zatravljivanje pokosa. Ovo je izuzetno važno iz aspekta trajnosti građevine jer trava štiti pokos nasipa od nepovoljnih utjecaja erozije vode. Nasip ispod rasponskog sklopa i čunjevi do visine 2 m od razine tla dodatno se, iz istog razloga, štite betonskim pločama.

Gornji ustroj – rasponska konstrukcija Rasponski sklop građevine je na licu mjesta izvedena monolitna armiranobetonska kontinuirana ploča preko četiri raspona. Ploča je konstantne debljine 90 cm dok na rubovima završava bočnim konzolama promjenjive debljine. Kompletna ploča izvodi se na montažnoj rešetkastoj skeli. Ovo je ujedno i najveća razlika pri samom izvođenju građevine od do sada najčešće primjenjivane montažne gradnje, jer je potrebno prvo složiti kompletnu oplatu i skelu koja će nositi oplatu za armiranobetonsku ploču te betonirati ploču u jednom komadu. Od velike važnosti za građevinu je i da nosači skele imaju dovoljnu krutost te sposobnost da bez većih deformacija podnesu opterećenje svježim betonom kako lokalne deformacije ne bi bile vidljive na rasponskoj konstrukciji.

Rasponska konstrukcija u fazi gradnje

Postavljanje armature rasponske konstrukcije

Prije tridesetak i više godina smatralo se da je beton vječan materijal. Inženjeri su živjeli u uvjerenju da svaka građevina od armiranog betona bez problema može doseći životni vijek od stotinu godina. Danas je taj stav bitno drugačiji. Uočeno je da razni čimbenici imaju veliki utjecaj na trajnost betona kao materijala,ali i cjelokupne konstrukcije. Kada se danas iz ekonomskog aspekta promatraju inženjerske građevine, kao što su mostovi, trajnost građevine i njeno stanje i funkcionalnost postaje prioritet broj 1. U skladu s tim razmišljanjem projektanti kontinuirano traže nova, bolja i kvalitetnija rješenja za pojedine konstrukcije. Jedno od takvih rješenja je i gradnja integralnih mostova, tamo gdje je to moguće. Integralni mostovi su eliminirali najveće uzročnike problema na mostovima i vrijeme će pokazati da li su stvarno toliko bolji, koliko struka tvrdi. No, možda dokaze već i imamo, jer se svi srednjovjekovni mostovi koji su i danas u funkciji mogu svrstati u kategoriju integralnih mostova, budući su ležajevi i prijelazne naprave bile nepoznanica sve do početka 20. stoljeća.

Karlov most u Pragu (1357. g)

www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O GRAĐENJE

Razgovarali smo i s Gordanom Matjačićem, djelatnikom IPZ-a i glavnim projektantom ovog integralnog nadvožnjaka. Odakle ideja za integralnim nadvožnjacima? U svijetu se u zadnjih 20 godina počela ponovno javljati ideja za izbacivanjem kritičnih mjesta na konstrukciji (ležajevi i prijelazne naprave) jer je uočen njihov negativan utjecaj na trajnost građevine. Pokušali smo samo pratiti trend i napraviti iskorak u smjeru za koji stvarno vjerujemo da je pravi. U nekim susjednim europskim zemljama montažna gradnja malih cestovnih nadvožnjaka već je danas zabranjena.

Kako je ta ideja prihvaćena od strane izvođača, budući da sada moraju postavljati veliku montažnu skelu te betonirati kompletnu rasponsku konstrukciju u jednom komadu? Ideja je prihvaćena dobro. Danas skela više nije skupa, a i montaža je znatno lakša. Skela je napravljena od tankih cijevi (nije više teška cijevna skela koja se mora montirati dizalicom) i montira se ručno, te ne postoji ozbiljniji problem takvoj izvedbi. Što se betoniranja tiče, uz korištenje pumpe za beton i miksera prema potrebi, to više ne predstavlja nikakav problem. Možemo li očekivati daljnju gradnju ovakvih tipova konstrukcije na našim prometnicama? Naravno. Već su projektirane nove građevine na autocesti A11, Zagreb – Sisak, a kada se s vremenom uoče 20

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

sve prednosti ovakvih tipova konstrukcije, biti će ih sve više. Koliko je takva građevina u startu skuplja od jednake građevine montažne izvedbe? Cijena građenja kod nas jako varira, tako da je teško reći koliko je skuplja izgradnja integralnog mosta u usporedbi s konvencionalnim, no zasigurno se kroz jedan duži period eksploatacije sva dodatna uložena sredstva višestruko vrate. Vrijeme će pokazati koliko. Koji su maksimalni rasponi koji se mogu premostiti ovakvim tipom konstrukcije te koje su maksimalne ukupne duljine integralnih mostova? Raspon isključivo ovisi o vitkosti stupa, odnosno koliki

Lagana cijevna skela za izgradnju rasponske konstrukcije. pomak vrha stupa sam stup može podnijeti, a maksimalne duljine ovakvog tipa integralnog nadvožnjaka mogu biti i do cca 100 metara. Za ovaj primjer, koliko je maksimalno skraćenje konstrukcije koje se smije pojaviti? Maksimalno skraćenje kod ovakvog tipa konstrukcije i ove duljine iznosi 2 cm na svakom upornjaku. Jesu li tijekom gradnje uočeni neki problemi i nedostaci ovakvog građenja te kako su oni otklonjeni? Većih problema nije bilo, no jedan manji problem bilo je njegovanje betona, ali to je samo stvar organizacije izvođača.

G & O INOVACIJE

Pametne ceste Vožnja po cesti proizvodi struju

Piše: Foto:

Ana Marija Vojković Innowattech, dm

Što bi, da je živ, Nikola Tesla rekao na električne automobile koji vozeći se cestama proizvode energiju dovoljnu za vlastiti pogon? Vjerojatno bi bio dio tima inženjera s izraelskog Tehnološkog instituta i tvrtke Innowattech te s njima razvijao sustav novog načina proizvodnje električne energije.

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

Domišljati inženjeri osmislili su sustav koji omogućuje stvaranje oko 400 kW električne energije prelaskom automobila preko jednog kilometra kolnika sa četiri prometne trake. Ovaj sustav iz znanstvene fantastike, funkcionira tako da se u asfalt ugrade tanki tzv. piezoelektrični kristali koji se prolaskom auta preko njih stišću i generiraju električnu energiju. Izraelci tvrde da je količina koja se proizvede na jednom kilometru ceste na kojoj u jednom satu prođe oko 600 vozila, dovoljna za pokretanje osam manjih električnih automobila kao što su npr. Ford Fieste.

Prva testiranja na lokalnoj cesti u Haifi, Izrael

Znanstvenici pretpostavljaju da, kada bi se ova tehnologija implementirala u svaki kilometar autoceste u Velikoj Britaniji, bi se generiralo dovoljno energije za pogon 34.500 manjih automobila. Ispitivanja električne ceste još uvijek traju. Ako se dokaže da je ovaj način proizvodnje energije isplativ, mnogi električni automobili, čiji bi se broj uskoro trebao povećati, dijelom bi mogli stvarati energiju koja će ih pokretati. Osim što može pohraniti energiju, ovaj sustav daje podatke o stvarnoj težini, učestalosti i razmaku vozila na određenoj prometnici. Struja dobivena iz kolnika može se upotrebljavati i za javnu rasvjetu. No inženjeri su u veljači ove godine proveli tek prva testiranja na 10 metara ceste u Haifi. Pošto je tehnologija još u procesu razvoja, ne zna se kad će doći do komercijalizacije te ideje. Piezoelektrični kristali ugrađuju se ispod asfaltnog sloja, a mogu se postaviti pri gradnje nove ceste ili ugraditi u već postojeću.

www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O INOVACIJE

Energija od kamiona Ekološki osvješten bio je i izumitelj iz Kalifornije Terry Kenney koji je nakon osam godina rada osmislio sličan sustav dobivanja električne energije iz prometnica. Kenneyeva struja nastaje iz tankih rezervoara tekućine koji su postavljeni na cestu, a koja pritisnuta prelaskom vozila pokreće male generatore. Terry Kenney u Oaklandu još vrši testiranja, a predviđa da će njegov sustav koji je nazvao “Dragon Power Station” moći generirati od 5000 do 7000 kW sati struje svaki dan i to samo od lokalnih prometnica kojima dnevno prelazi oko 2.500 kamiona. Ta struja bi bila dovoljna da zadovolji potrebe električne energije oko 1.750 kućanstava. Sustav se sastoji od mnogo širokih i čvrstih ploča koje sadrže hidraulički fluid i priključeni su na generator koji se nalazi pokraj prometnice. Ploče su konstruirane tako da mogu izdržati težinu do 80 tona, a tu su još i sustavi za “hvatanje energije” iz prolazećih automobila. Sustav već proizvodi oko 5 posto energetskih potreba za jednu tvrtku, a inovator Terry Kenney trenutno traži financijska sredstva za pomoć za komercijalizaciju svog projekta. 24

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

može upotrebljavati u razne svrhe i s ostalim količinama struje dobivenih iz dodatnih alternativnih izvora kao što su solarne ploče ili sustavi regenerativnog kočenja. TOP CASING NYLON SLIP BEARING BAND

AIR-GAP CYLINDER HOUSING

STATOR WINDINGS

I amortizeri proizvode struju

ELECTRICAL CONNECTION

PERMANENT MAGNET STACK

Mnoga hibridna i neka konvencionalna vozila SLIDE BLOCK već koriste sustave regenerativnog kočenja, gdje se energija kočenja motora vraća u mrežu, odnosno toplinska energija se pretvara u električnu. Na sličan način funkcionira i Power-Generating Shock Absorber kojeg je osmislila skupina znanstvenika sa Sveučilišta OUTER CASING Tufts. Sustav jednostavno prikuplja energiju koja bi se inače izgubila kao toplina i pretvara ju u struju, koja se ponovno može koristiti, npr. za ubrzavanje automobila. Sustav djeluje na principu pomicanja amortizera, a počiva NYLON SLIP na elektromagnetskom linearnom generatoru koji koristi BEARING BAND toplinu za dobivanje električne energije, koja se kasnije

Piezoelektrični kristali i u disco klubovima

SLIDE BLOCK

PROTECTIVE GAITER

put su korišteni u Prvom svjetskom ratu za solarne uređaje. Mnogi noćni klubovi koriste ove kristale tako da ih ugrađuju u plesne podije, pa se električna energija za svjetlosne efekte proizvodi dok ljudi na njemu plešu.

Piezoelektrični kristali koji se ugrađuju ispod asfalta “električnih cesta” proizvode električni napon kada se na njih vrši fizički pritisak. Prvi

Usporedba energije koju proizvode piezoelektrični kristali s ostalim proizvođačima energije (Izvor: Innowattech) Energija vjetra

Sunčeva energija

Geotermalna energija

Energija vode

Ugljen

Nafta i plin

Piezoelektrični kristali u cesti

Trošak po kW

3-10

4-20

2-10

8-10

8-16

3-10

Isplativost u god.

12-30

20-30

10-20

15-12

15-20

10-13

6-12

Pouzdanost

Zrela tehnologija

Sposobnost razvoja

Urbane zone

www.giomag.eu

3/4 - 2009.

Oprema i njena primjena za traÄ?niÄ?ka 5 2 1

9 8

EMKA Okovi d.o.o. Jedna Filijala Grupe EMKA

vozila

Branimirova 64 HR-35000 Slavonski Brod • Croatia Tel.: +385 (0) 35 27 00 73 Fax: +385 (0) 35 41 09 00 www.EMKA-okovi.hr

Popis sadržaja: ① Zasuni za prozore i vrata; mala i srednje velika izvedba

② Zasuni za prozore i vrata; uobičajeni i u posebnoj izvedbi “željeznica“

③ Sigurnosne brave ④ Okretno-zatezni zatvarači ⑤ Pribor za zasune ⑥ Brave s polužjem, program 1068 ⑦ Pregled šarki ⑧ Brtvila ⑨ Pregled nasadnih prozora ⑩ Pribor, ključevi Primjena: ■ Sustavi zatvaranja naprava za opskrbu u prostoru za putnike s posebnim zaključavanjem ili upravljanjem. ■ Pokrovi za krovne uređaje klimatizacije i provjetravanja. ■ Zatvaranje pokrova u području uređaja za zaštićeno zatvaranje vrata. ■ Okretno-zatezni zatvarači i šarke od oplemenjenog čelika, otporni na vibracije, za zaklopce i i pokrove na podnim oblogama. ■ Pričvršćivanje stropnih obloga u prostoru za putnike. ■ Opremanje rasklopnih ormarića, zatvaranje prostora s pogonskim slogom i spremištem na upravljačkom pultu. ■ Tlačni zatvarači i šarke od oplemenjenog čelika. ■ Brave s polugama i zatvarači za vrata; nasadni i nadzorni prozori. ■ Zatvarači sigurni od vibracija prema zahtjevima DIN EN 61373; Primjene na željeznici kategorije 1, razred B (= najviši zahtjevi).

■ Brtvila i profili za zaštitu bridova s odgovarajuće posebnim zahtjevima zaštite od požara, po normi: DIN 5510 dio2 te normi: NF F16-101 Ostala brtvila ili posebne izvedbe po normama ASTM C542, ASTM E662 ili SMP800C na izravan upit.

G & O GRAĐENJE

Stručna usavršavanja za inženjere građevinarstva tijekom travnja i svibnja 2009. Kako smo i najavili, stručni časopis Građenje&Opremanje pozorno će pratiti programe stručnih predavanja za inženjere građevinarstva

te najavljivati programe koje možete pohađati u narednim mjesecima. U ovom Vam broju donosimo pregled stručnih usavršavanja za travanj i svibanj 2009.

Datum održavanja

Mjesto

Naziv predavanja

Organizator

01. 04. 02. 04. 02. 04. 02. 04. 02. 04. 02. - 04. 04. 03. 04. 04. 04. 06. 04. 06. - 07. 04. 06. - 07. 04. 07. 04. 08. - 09. 04. 10. 04. 16. - 17. 04. 16. - 17. 04. 17. 04. 17. 04. 18. 04. 20. - 22. 04. 21. - 22. 04. 22. 04. 22. 04. 22. - 23. 04. 23. 04.

Split Split Osijek Zagreb Osijek Plitvička j. Zadar Rijeka Rijeka Zagreb Zagreb Osijek Osijek Osijek Zagreb Zagreb Osijek Rijeka Rijeka Zagreb Rijeka Dubrovnik Split Osijek Dubrovnik

Wienerberger sustav

Građevinski fakultet Split

Otpornost konstrukcija na požar

Građevinski fakultet Split

Zaštita konstrukcija od vode i vodene pare

Građevinski fakultet Split

Utjecaj vjetra na sigurnost cestovnog prometa

Građevinski fakultet Zagreb

JPP - partnerstvo javnog i privatnog sektora

Građevinski fakultet Osijek

23. 04.

Osijek

23. 04. 23. 04. 23. - 24. 04. 27. - 29. 04. 29. - 30. 04. Travanj Travanj Travanj Travanj Travanj Travanj Travanj Travanj Travanj Travanj

Split Split Zagreb Zagreb Split Dublin Osijek Rijeka Split Split Varaždin Vinkovci Vukovar Zagreb Zagreb

Bodovi Bodovi regulaostalo tiva 3 3 3 8 2 6

Šesti opći sabor HDGK Integralno upravljanje obalnim područjem Zadarske županije

DIT AGG Zadar

Podmorska dispozicija otpadnih voda urbanih aglomeracija u RH

Građevinski fakultet Rijeka

Geometrijski modeli mreže prometnica i raskrižja u urbanim sredinama

Građevinski fakultet Rijeka

Planiranje i kontrola projekata

Građevinski fakultet Zagreb

Provedba zakonskih obveza s područja ZNR u građevinarstvu

Građevinski fakultet Zagreb

Problemi, pogreške i njihovo otklanjanje u projektiranju konstrukcija – primjeri

Građevinski fakultet Osijek

Upravljanje vodama u okviru održivog razvoja

Građevinski fakultet Osijek

Inženjerska seizmologija

Građevinski fakultet Osijek

Sustavi javne odvodnje ruralnih naselja

Građevinski fakultet Zagreb

Upravljanje ljudskim potencijalima u građevinarstvu

Građevinski fakultet Zagreb

Vremensko planiranje građevinskih projekata

Građevinski fakultet Osijek

Integrirano upravljanje građevinskim prijektima i programima

Građevinski fakultet Rijeka

Temeljni alati kontrole programa i projekata – upravljanje ostvarenom vrijednošću

Građevinski fakultet Rijeka

Ukupni životni troškovi građevina

Građevinski fakultet Zagreb

Proračun konstrukcija u potresnim područjima prema EN 1998-1 i EN 1998-2

Građevinski fakultet Rijeka

Ytong sustav u svjetlu Eurokodova

Građevinski fakultet Split

Zakon i norme iz zaštite od buke

Građevinski fakultet Split

10 6 4 8 8 6 10 6 10 6 6 6 8 10 8 3 4 10

Suvremeni pristup proračunu konstrukcija pri djelovanju potresa (EC8-1)

Građevinski fakultet Osijek

Toplinske izolacije zidova

Građevinski fakultet Split

Primjena zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnjiI

Građevinski fakultet Osijek

Tehnički propis ušteda energije i toplinska zaštita

Građevinski fakultet Split

Toplinska zaštita zidova

Građevinski fakultet Split

Projektiranje čeličnih konstrukcija - Eurokod 3

Građevinski fakultet Zagreb

3 8 10 6

Upravljanje kvalitetom betona i njegovih komponenata HRN EN 206-1

Građevinski fakultet Zagreb

Odabrana poglavlja betonskih konstrukcija u svjetlu Eurokoda 2.

Građevinski fakultet Split

Stručno putovanje u Irsku

DGIT Poreč

Upravljanje kvalitetom kod izvođenja AB konstrukcija

DGIT Osijek

Način provedbe GUP-a grada Rijeke

DGI Rijeka

Sustavi javne odvodnje ruralnih naselja

UGI Split

Vodoopskrba i kvaliteta pitke vode u RH

UGI Split

Upravljanje ljudskim potencijalima u građevinarstvu

DGIT VARAŽDIN

Primjena geodezije u graditeljstvu i propisi vezani uz primjenu

DAGIT VINKOVCI

Plovni putovi u RH-trenutno stanje i planovi razvitka

DAGIT Vukovar

Hidroizolacije, bitne smjernice za osnovnu edukaciju

DGI Zagreb

Primjena stimulacijskih metoda pri planiranju građenja

Hrvatska udr. za organizaciju građenja

Projektiranje po novom tehničkom propisu o uštedi top. energije i top. zaštiti u zgradama

DGI Zagreb

Učinci građevinskih strojeva

Hrvatska udr. za organizaciju građenja

Upravljanje vremenom na projektu

DGI Zagreb

10 8

Travanj

Obilazak gradilišta na području Brodsko-posavske županije sanacija regionalnog odlagališta u Davoru

DAGIT Nova Gradiška

Travanj

Posjet HE Lešće

Siniša Maričić

Travanj

Zagreb

Travanj Travanj

Zagreb Zagreb

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

8 4 2 8 8 6 5 4 8 10

Datum održavanja Travanj 04. - 05. 05. 06. 05. 06. 05. 06. - 07. 05. 07. - 08. 05. 11. - 13. 05. 13. 05. 13. - 14. 05. 14. 05. 14. - 15. 05. 15. - 16. 05. 15. - 16. 05. 18. - 19. 05. 20. 05. 20. - 21. 05. 21. - 22. 05. 22. 05. 22. - 23. 05. 25. - 27. 05. 25. - 27. 05. 27. 05. 27. - 28. 05. 27. - 28. 05. 28. 05. 28. - 29. 05. 28. - 29. 05. Svibanj Svibanj Svibanj Svibanj Svibanj Svibanj Svibanj Svibanj Svibanj Svibanj Svibanj Svibanj Svibanj

Mjesto

Zagreb Split Zagreb Osijek Zagreb Zagreb Osijek Split Osijek Zagreb Rijeka Osijek Zagreb Varaždin Split Zagreb Rijeka Osijek Cavtat Zagreb Split Osijek Split Split Zagreb Zagreb Čakovec Dubrovnik Istra Rijeka Split Split Varaždin Zagreb Zagreb Zagreb Zagreb Zagreb Zagreb

Naziv predavanja

Organizator

Posjet izgradnji autoceste Zagvozd-Ravča

DGIT Dubrovnik

Standardni modeli ugovora Fidic

Građevinski fakultet Zagreb

Odabrana poglavlja betonskih konstrukcija u svjetlu Eurokoda 2

Građevinski fakultet Split

Wienerberger sustav

Građevinski fakultet Split

Greške nastale pri temeljenju

Građevinski fakultet Osijek

Upravljanje kvalitetom betona i njegovih komponenata u konstrukciji

Građevinski fakultet Zagreb

Ojačanje tla i stijena

Građevinski fakultet Zagreb

Obračun količina izvedenih radova

Građevinski fakultet Osijek

Projektiranje zgrada u potresnim područjima.

Građevinski fakultet Split

Emocionalna inteligencija - ključ uspjeha menadžera

Građevinski fakultet Osijek

Drvene konstrukcije - Eurokod 5

Građevinski fakultet Zagreb

Projektiranje u geotehnici prema Eurokodu 7

Građevinski fakultet Rijeka

Sniženje podzemnih voda u građevinskim jamama

Građevinski fakultet Osijek

Visoke građevine

Građevinski fakultet Zagreb

Zaštita konstrukcija od vode i vodene pare

Građevinski fakultet Split

Geotehničke konstrukcije Eurokod 7– Eurokod 8.5

Građevinski fakultet Split

Utjecaj fluida na pronos zagađivala

Građevinski fakultet Zagreb

Projektiranje u stijenskim masama

Građevinski fakultet Rijeka

Djelovanje na konstrukcije prema EUROCOD normama (EC 1)

Građevinski fakultet Osijek

Bodovi Bodovi regulaostalo tiva 3 6 6 3 10 10 10 2 4 6 6 8 12 10 8 3 6 8 6 10

Drvene konstrukcije 1 - središnji skup Buka u urbanim sredinama

Građevinski fakultet Zagreb

Vrijednost i cijena vode; Hidrologija krša

Građevinski fakultet Split

Suvremeni pristup analizi seizmičke otpornosti zidanih konstrukcija

Građevinski fakultet Osijek

Zidane zgrade u svjetlu Eurokod 6

Građevinski fakultet Split

Ekohidrologija; Vidovi okoliša pri integralnom upravljanju poplavama

Građevinski fakultet Split

Spregnute konstrukcije - Eurokod 4

Građevinski fakultet Zagreb

Zaštita od požara 1

Građevinski fakultet Zagreb

Tehnički propis o racionalnom korištenju energije i toplinskoj zaštiti

DGIT Međimurja

Poslovno pregovaranje

DGIT Dubrovnik

Stručni obilazak aktualnih gradilišta u Istarskoj županiji

DGIT Poreč

Obilazak gradilišta obilaznice Rijeka-Most Rječina

DGI Rijeka

Izgradnja i održavanje kanalizacijskih sustava prema Zakonu o vodama

UGI Split

Ojačanje tla i stijena

UGI Split

Informacijski sustavi u upravljanju građenja

DGIT VARAŽDIN

10 3 10 6 3 8 6 8

8 6 3 3 8 8 8

Izvođenje betonskih konstrukcija u skladu s novim građevnim zakonodavnim sustavom

DGI Zagreb

Modernizacija završnih radova u zgradarstvu

DGI Zagreb

Odlagališta komunalnog otpada

DGI Zagreb

Primjena računala pri planiranju građenja

Hrvatska udr. za organizaciju građenja

Skele i oplate

Hrvatska udr. za organizaciju građenja

Upravljanje kvalitetom prema normi ISO 9000

DGI Zagreb

16 16 10 10 16

Kontakt podaci organizatora: HKAIG Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu, Ulica grada Vukovara 271/1, 10000 Zagreb Tel: 01/5508-420, Fax: 01/4852-592 e-mail: gradev.strus@hkaig.hr, Internet: www. hkaig.hr

Građevinsko-arhitektonski fakultet u Splitu Matice hrvatske 15 21000 Split tel: 021/303-333, fax: 021/465-117 e-mail: strucno.usavrsavanje@gradst.hr, Internet: www.gradst.hr

HDGK Hrvatsko društvo građevinskih konstruktora Andrije Kačića Miošića 26, 10000 Zagreb Tel: 01/4639-424, Fax: 01/4828-052 e-mail: danibetona@grad.hr, Internet: www. grad.hr/hdgk

HSGI Hrvatski savez građevinskih inženjera Berislavićeva 6, 10000 Zagreb Tel/Fax: 01/4872-498 e-mail: dgiz@zg.t-com.hr, Internet: www.hsgi. org

Građevinski fakultet u Rijeci Viktora Cara Emina 5 51000 Rijeka tel.: 051/352-111, fax.: 051/332-816 e-mail: info@gradri.hr, Internet: www.gradri.hr

Tehničko veleučilište u Zagrebu Vrbik 8 10000 Zagreb tel: 01/5603-900, fax: 01/5603-999 e-mail: tvz@tvz.hr, Internet: www.tvz.hr

Građevinski fakultet u Zagrebu Ulica fra Andrije Kačića-Miošića 26, 10000 Zagreb tel.: 01/4639-411, fax.: 01/4828-050 e-mail: strucno.usavrsavanje@grad.hr Internet: www.grad.hr

Građevinski fakultet Osijek Drinska 16a, 31000 Osijek tel: 031/274-377, fax: 031/274-444 e-mail: gfos@gfos.hr Internet: www.gfos.hr

GRAĐENJE&OPREMANJE. STRUČNI ČASOPIS

www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O NOVOSTI

Prve sportske igre HUISG održane su u Zagrebu u Sportskom centru Sava- Sesvete u subotu 04. travnja 2009. godine. U sportskim igrama sudjelovalo je stotinjak sudionika, a održana su natjecanja u malom nogometu, stolnom tenisu i bilijaru. Sportske igre je organizirala Hrvatska udruga izvođača suhe gradnje u suradnji sa sponzorima. Formirano je 8 ekipa za malonogometni turnir koji se odvijao paralelno na 2 terena sa umjetnom travom. Istovremeno sa malonogometnim turnirom održano je natjecanje u stolnom tenisu i bilijaru. U polufinale malonogometnog turnira plasirale su se ekipe Fermacell-a, Knauf-a, Laser-a i HUISG-a. Pobjednik turnira je ekipa Fermacell-a, koja je u finalu pobijedila ekipu Knauf-a sa 2:1, dok je pehar za drugo mjesto pripao ekipi Laser-a koja je istim rezultatom pobijedila ekipu HUISG. Najbolji strijelac turnira je Anto Palavra iz ekipe Knauf-a sa 9 postignutih golova. Pobjednik natjecanja u stolnom tenisu je Dario Henezi iz KnaufInsulation-a, dok je pehar za najboljeg igrača u biljaru dobio tajnik HUISG, gosp. Zdravko Čizmar. Nakon podjele pehara i pozdravne riječi predsjednika HUISG gosp. Ivice Grileca druženje je nastavljeno uz zajednički ručak i pjesmu. Dobroj atmosferi su pridonijeli i tamburaši koji su zabavljali sudionike do večernjih sati. Fotografije sa Sportskih igara možete vidjeti na Web stranicama Udruge www.huisg.hr u rubrici Galerija. (mk) 30

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

TEGRA me unarodni sajam graditeljstva, opremanja i klimatizacije 21. do 25. travnja 2009.

U 30-ak godina postojanja ovaj sajam se potvrdio kao najznačajniji poslovni događaj graditeljske struke u Hrvatskoj i regiji jer na jednom mjestu okuplja vodeće domaće i svjetske proizvođače građevinskog materijala, opreme i mehanizacije. Sajam se već tradicionalno održava pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske. Sajam TEGRA svake je godine obogaćen novim događanjima i tematskim cjelinama te na taj način mnogobrojnim stručnim i poslovnim posjetiteljima, a isto tako i široj publici, pruža spoznaje o najnovijim proizvodima i tehnološkim rješenjima koja se koriste danas u graditeljskoj industriji. Program izlaganja obuhvaća: građevinske materijale, građevinsku kemiju i zaštitu objekata, krov, zid, fasadu, prozore, vrata, porte, staklo i pribor, unutarnju opremu i uređenje interijera, zidne i podne obloge, projektiranje, opremu za grijanje i klimatizaciju, sanitarije, bazene, instalacije za vodovod i kanalizaciju, građevinski strojevi, aparati i postrojenja, elektroinstalacije, industrijsku i pogonsku elektroniku, opremu za automatizaciju, mjernu, regulacijsku i geodetsku opremu, građevinski alate, opremu za građevinski obrt i gradilišta. U sklopu sajma Tegra održava se i Interklima, međunarodni sajam grijanja, hlađenja, klimatizacije i obrade pitkih voda. INTERKLIMA je vodeći specijalizirani sajam ove vrste u ovom dijelu Europe jer na jednom mjestu okuplja najznačajnije svjetske proizvođače te mnogobrojne poslovne ljude iz Hrvatske i susjednih zemalja. www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O MATERIJALI

Priča o drvetu, priča o čovjeku Povijest obrade drveta Piše: Foto:

Vanja Vesić dm

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

Priča o drvu i obradi drveta zapravo je priča o čovjeku i njegovom najranijem prihvaćanju prirodnog ambijenta i iskorištavanju dragocjenosti koje ono pruža. Neupitno, obim i kvaliteta šumovitog područja u potpunosti su odredili način života čovjeka i njegove djelatnosti. Uporaba i prerada drveta stare su koliko i čovječanstvo. Čovjek već u paleolitskom razdoblju prerađuje drvo u oružje za obranu i lov. Neolitski čovjek gradi od drveta sojenice i dubi primitivne vrste čamaca. No tek s izumom metalnog alata obrada i prerada drveta dobiva snažan zamah. Već stari Egipat poznaje drvorezbarstvo (furnir, intarzije i sl.), dok je u starom Rimu bilo razvijeno stolarstvo kao posebna i cijenjena djelatnost.

www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O MATERIJALI

U Šumarskoj enciklopediji ističe se nekoliko povijesnih razdoblja obrade i prerade drveta. U povijesnom razvoju prerade drveta može se nazrijeti pet glavnih faza: upotreba u obloj formi (prvi počeci), zatim tehnika cijepanja i tesanja, obrada piljenjem, prerada pomoću rezanja i ljuštenja (furnir) i napokon tehnika usitnjavanja mehaničkim ili kemijskim putem radi dobivanja

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

novih oblika prema potrebama suvremenih potrošača i kupaca. Najpoznatiji povijesni utjecaj Hrvata u svijetu u pogledu znanja s drvom povezan je s čuvanjem najkvalitetnijih svjetskih vina. Višestoljetna domaća tradicija u preradi i obradi drva ima niz uspješnih primjera. Bačve francuskih vinara u prošlosti su često bile izrađivane od slavonske hrastovine (lat. Quercus robur Slavonica).

Slavonski hrast danas krasi mnoge palače i rezidencijalne objekte u Južnoj Americi. Parlamenti, crkve, prestižni hoteli i luksuzne vile u svojim promidžbenim materijalima danas ističu kako ih, pored niza drugih umjetnina i vrijednosti, krasi i hrast iz Slavonije, često neprecizno geografski označen “hrast s Balkana”. Nije nepoznato da je stara Venecija iz Dalmacije, a pogotovo iz Istre, dovlačila na tone hrastovine. Bez pratećih planova obnove šumskog fonda i stalnog iskorištavanja drvnog resursa došlo je do trajne devastacije hrastovih šuma na istarskom poluotoku. Mletačka država stoljećima je koristila čuveni istarski hrast iz Motovunske šume za gradnju ratnih brodova i i ostalih predmeta od drva. S obzirom da je drvo u to doba imalo strateški resurs, svjetski sjaj i značaj venecijanske države može se u dobroj mjeri pripisati tadašnjem prirodnom bogatstvu hrvatskih krajeva pod stranim vladarima.

www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O MATERIJALI

Feudalni gospodari poput Zrinskih i Frankopana u 15. stoljeću na svojim posjedima počinju uvoditi prve pilane vodenice i to najprije u sjevernom Hrvatskom primorju, a poslije toga i u Lici i Gorskom kotaru. U to su se vrijeme na njihovim posjedima uz mlinove, kao sporedni pogoni, gradile i pilane. Razlog za to bile su velike potrebe za izvozom građevnog i ogrjevnog drva na područje poznatog potraživača za drvom - tadašnjom Venecijom. A Gorani su uz rad u šumi, kao tradicionalno najstarije i najmasovnije zanimanje, birali pilanarstvo. Pilanska je proizvodnja za to doba bila poprilično dobro organizirana. Trupci su se do pilana tijekom toplijih i stabilnijih vremenskih razdoblja dovlačili na zaprežnim kolima, a zimi na velikim sanjkama. Taj su zahtjevan posao obavljali tzv. kirijaši i za to dobivali solidne plaće. Posao pilanskog radnika bio je pak daleko bolje plaćen od šumskoga rada. Prve pilane vodenice izgrađene su u Gorskomu kotaru na rječicama Dobri, Gerovčici i Čabranki. Povijesni zapisi prvu pilanu spominju u Čabru 1651. godine. Osim na čabarskom području, gradile su se i u ostalim dijelovima Gorskoga kotara u Vrbovskom, Liču, Lokvama... Pilane na ličkom području proizvodile su oblovinu za prodaju u Primorju, a na čabarskom području za potrebe gradnje i održavanja željezarskih radionica, ali i gradnju nastamba u Čabru. Bile su vrlo bitne u gospodarstvu, jer su zapošljavale značajan broj radnika. Pilane vodenice smatraju se pionirima industrijske obrade sirovog drveta

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

koje su pokretala velika vodena kola promjera oko četiri Pilane vodenice potpuno su bile izrađene od drva, bile metra i širine jednog metra. Modernizacijom tih pilana u su gotovo primitivne - njihov kapacitet i rad uglavnom obnovljenim vodenicama moglo se piliti s dva do tri lista je ovisio o količini vode, a zimi i o vremenskim prilikama. pile. Kapacitet takve pilane povećao se, pa se u desetak Tijekom ljeta je zbog nedostatka vode trebalo čekati da sati rada moglo ispiliti 3,5 m3 oblovine. Neki od pilanara se voda sakupi u jazu (drvenoj vodenoj brani) kako bi pilana uopće mogla raditi, dok je zimi trebalo skidati led počeli su ugrađivati i željezne višelisne jarmače (gater), s pogonskoga kola kako bi se uopće moglo raditi. Poznapa se iskorištenjem iste snage pililo 6 -10 m3 oblovine u ti šumar Mijo Radošević piše da je 1893. na goranskome desetak sati rada. Takve pilane imale su već i elemente području bilo pedesetak takvih pilana po venecijanskom prvih pilana na parni pogon. sustavu koje je pokretalo 297 konjskih ili 2097 ljudskih snaga. Pilane te vrste prerađivale su najviše jelovinu i smrekovinu, a manje bukovinu. Kod najstarijih pilana vodenica snaga vode prenosila se s drvenoga vodenog kola, preko vretena, pomoću željezne ručice (vinte) na drvenu venecijansku jarmaču s jednim listom pile, tzv. venecijaner. Te pile na mehanički pogon dobile su ime po tome što su bile konstruirane u Veneciji. Tehničke karakteristike s pratećim nazivljem dovoljno govore o tadašnjoj ulozi i utjecaju venecijanske države na tom Kapacitet rada pilana vodenica ovisio je o vremenskim uvjetima i količini vode području Europe. Željezni list pile bio je napet na drveni okvir (jaram) koji je mehanička sila vode pokretala gore-dolje. Jaz se gradio do visine dva do tri metra, od balvana ukopanih u zemlju, sastavljenih u rešetkasti okvir, koji se ispunjavao kamenjem ili ilovačom da ne propušta vodu. Na vrhu se pokrivao daskama. Vremenom su najprimitivnije pilane na vodeni pogon počele nestajati. U 19. stoljeću gradile su se pilane vodenice, www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O MATERIJALI

Upravo 1849. godina smatra se početkom industrijske proizvodnje drveta zbog prve uporabe parnog stroja u preradi. Taj razvojni ciklus traje sve do pred Drugi svjetski rat izgradnjom prve tvornice namještaja 1884. godine te bujanja prerade drva početkom dvadesetog stoljeća. U ono vrijeme razvila se snažna industrijska prerada drva i proizvodnja namještaja, a Našićka tvornica tanina i paropila d.d. sa sjedištem u Zagrebu, imala je jedan od najsnažnijih europskih drvoprerađivačkih kapaciteta s piljenjem 150.000 kubika trupaca, podružnicom u Ženevi i tvornicama u susjednim zemljama. Pilanske su zgrade imale najčešće drvenu konstrukciju. Trupci za piljenje dovozili su se do ili iznad same pilane, s nevelikog stovarišta u pilanski trijem, koji je s jedne

Parni stroj predvodio je industrijsku revoluciju i u pilanama strane bio posve otvoren. Piljenice su se gotovo odmah odvozile dalje, pa nije bilo posebnih stovarišta za njihovo odlaganje. Te prve pilane vodenice maštovitog naziva “prasice” u Gorskom kotaru potpuno su nestale tridesetih godina prošloga stoljeća. Nešto dulje održale su se pilane potočare na pogon vodenih turbina. Prema 38

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

raspoloživim podacima, 1957. godine bilo je u Gorskom kotaru na području kotara Rijeka 12 privatnih pilana vodenica i nekoliko zadružnih pilana. Njihov kapacitet na bazi prerade jelovine iznosio je u jednoj smjeni oko 13.000 m3 trupaca, odnosno 6 posto ukupnog kapaciteta pilana u Gorskom kotaru. U 1959. godini u pogonu je bilo još 13 vodenica, od toga devet privatnih, koje su pilile oko 14.000 m3 trupaca. Vremenom su i one nestale iz upotrebe. Dr. Marijan Brežnjak, najveći domaći poznavatelj postrojenja pilana vodenica, istaknuo je njihov značaj i temelj koji su postavili za razvoj moderne proizvodnje. “Vijek pilana vodenica je bez sumnje prošao. Poeziju vodenih kola u zelenim dolinama gorskih potoka zamijenio je neumoljivi i snažni ritam moderne proizvodnje. Ipak, pionirima pilanske industrije, koji su često tako ingeniozno izradili pogone iz drveta za preradu drveta, treba odati priznanje u udjelu koji su imali u razvoju pilanarstva.Te prve pilane, koje još ponegdje postoje, kao na rječici Gerovčici u čabarskom kraju, treba čuvati kao dio naše bogate goranske prošlosti, i koristiti ih kao pravi brand u turističkoj ponudi ovog prelijepoga kraja naše zemlje” ističe dr. Brežnjak.

Stanje danas danas Stanje Drvo je je jedan jedan od od sirovinskih sirovinskih resursa resursa kojima kojima Drvo Republika Hrvatska Hrvatska zaista zaista obiluje. obiluje. Više Više od od 22 milijuna milijuna Republika hektara osigurava osigurava drvnu drvnu zalihu zalihu od od preko preko 350 350 milijuna milijuna hektara m3. Svake Svake godine godine posiječe posiječe se se oko oko 80% 80% ukupnog ukupnog m3. prirasta, pa pa se se drvne drvne zalihe zalihe stalno stalno povećavaju. povećavaju. Održivo Održivo ii prirasta, trajno gospodarenje gospodarenje šumama šumama svrstava svrstava hrvatsko hrvatsko trajno šumarstvo uu red red zapaženijih zapaženijih uu Europi. Europi. Godišnji Godišnji šumarstvo sječivi etat etat iznosi iznosi 55 milijuna milijuna m m33,, od sječivi od čega čega 22 milijuna milijuna čine čine pilanski trupci trupci koji koji završe završe uu našim našim pilanama. pilanama. Hrvatska Hrvatska pilanski gospodarska komora komora uu suradnji suradnji ss Hrvatskim Hrvatskim šumama šumama gospodarska Ministarstvom poljoprivrede, poljoprivrede, šumarstva šumarstva ii vodnog vodnog ii Ministarstvom gospodarstva pokrenula pokrenula je je edukacijsko-promotivnu edukacijsko-promotivnu gospodarstva kampanju pod pod nazivom nazivom “Drvo “Drvo je je prvo”, prvo”, kojoj kojoj je je cilj cilj bilo bilo kampanju povećanje uporabe uporabe drvne drvne mase, mase, odnosno odnosno utjecaj utjecaj na na povećanje svijest potrošača potrošača oo kvaliteti kvaliteti ii prednostima prednostima drva drva ii svijest drvnih proizvoda. proizvoda. Kampanja Kampanja je je usmjerena usmjerena na na povećanje povećanje drvnih uporabe drva drva uu graditeljstvu, graditeljstvu, ali ali ii uu kućanstvima kućanstvima ii uu uporabe javnoj uporabi. uporabi. Gotovo Gotovo 48% 48% površine površine RH RH nalazi nalazi se se pod pod javnoj

šumom, aa uu Hrvatskoj Hrvatskoj se se koristi koristi svega svega oko oko 0,10 0,10 m m33 drva šumom, drva po glavi glavi stanovnika stanovnika godišnje. godišnje. To To je je skoro skoro 10 10 puta puta manje manje po od Finske Finske ili ili Austrije Austrije koje koje su su uu svjetskim svjetskim razmjerima razmjerima od predvodnice trenda trenda povećane povećane uporabe uporabe drva. drva. Drvo, Drvo, kao kao predvodnice materijal za za novi novi dom dom doživljava doživljava svoj svoj revival revival uu svijetu. svijetu. materijal Neproniknuta tajna tajna prirode prirode Neproniknuta Drvnu tvar tvar ili ili lignocelulozu lignocelulozu proizvode proizvode samo samo žive žive biljke biljke Drvnu zasad ne ne postoji postoji mogućnost mogućnost sintetske sintetske proizvodnje proizvodnje ii zasad lignoceluloze! Drvo Drvo je je time time ultimativni ultimativni ii najprirodniji najprirodniji lignoceluloze! materijal koji koji nema nema konkurenciju konkurenciju uu pogledu pogledu zdravog zdravog materijal načina stanovanja stanovanja čovjeka čovjeka unatoč unatoč high-tech high-tech dostignućidostignućinačina ma ii brojnim brojnim ponudama ponudama alternativnih alternativnih eko-materijala eko-materijala za za ma gradnju. Više Više oo drvenim drvenim kućama, kućama, ii povijesti povijesti gradnju. stanovanja uu njima njima uu Hrvatskoj Hrvatskoj potražite potražite uu našem našem stanovanja slijedećem izdanju. izdanju. slijedećem

Što kažu kažu stručnjaci? stručnjaci? Što Drvo je je 66 puta puta bolji bolji izolator izolator nego nego cigla, cigla, aa 15 15 puta puta bolji bolji -- Drvo izolator nego nego beton. beton. izolator Kuća izgrađena izgrađena od od cigle cigle ii betona betona pri pri završetku završetku izgrad izgrad -- Kuća nje sadrži sadrži vlagu vlagu pa pa je je potrebno potrebno 10 10 do do 24 24 mjeseca mjeseca da da se se nje osuši kako kako bi bi bila bila zdrava zdrava za za stanovanje. stanovanje. osuši Rusiji još još ii danas danas postoje postoje crkve crkve od od drveta drveta izgrađene izgrađene -- UU Rusiji XVI. stoljeću. stoljeću. uu XVI. Najnovija istraživanja istraživanja pokazuju pokazuju da da konstrukcije konstrukcije od od -- Najnovija drveta ne ne sprječavaju sprječavaju prolazak prolazak Zemljinih Zemljinih magnetskih magnetskih drveta silnica koje koje su su važne važne za za čovjekovo čovjekovo zdravlje. zdravlje. silnica Neke zemlje, zemlje, posebice posebice Japan, Japan, sve sve su su više više zainteresirane zainteresirane -- Neke za kuće kuće od od drveta drveta zbog zbog učestalih učestalih potresa. potresa. za Gustoća drveta drveta je je od od 400 400 do do 800 800 kg/m kg/m33 ,, aa betona -- Gustoća betona 33 2500 kg/m kg/m .. Dakle, Dakle, drvo drvo je je čak čak 55 puta puta lakše lakše od od betona. betona. 2500 Drvo uu sebi sebi uvijek uvijek sadrži sadrži određenu određenu količinu količinu vlage vlage te te je je -- Drvo teže zapaljivo zapaljivo nego nego ostali ostali suhi suhi materijali. materijali. teže

Drvo debljine debljine samo samo 33 cm cm ima ima toplotnu toplotnu izolaciju izolaciju kao kao -- Drvo 45 cm cm betona betona ili ili 18 18 cm cm opeke opeke (zato (zato Finci Finci ii Kanađani Kanađani 45 koji žive žive uu znatno znatno hladnijoj hladnijoj klimi klimi troše troše dva dva puta puta manje manje koji energije na na zagrijavanje zagrijavanje kuće kuće nego nego prosječni prosječni stanovnistanovnienergije ostalih zemalja). zemalja). cici ostalih Drvo je je male male gustoće, gustoće, odnosno odnosno težine, težine, pa pa je je puno puno -- Drvo lakše za za transport transport od od betona betona ii cigle. cigle. lakše slučaju požara požara drvo drvo prenosi prenosi 10 10 puta puta slabije slabije toplinu toplinu -- UU slučaju isijavanja nego nego beton, beton, aa čak čak 250 250 puta puta manje manje nego nego isijavanja čelik. čelik. Polica osiguranja osiguranja kuće kuće od od požara požara ne ne košta košta znatno znatno više više -- Polica nego za za ostale ostale objekte. objekte. nego Drvo ne ne emitira emitira radioaktivno radioaktivno zračenje, zračenje, štetne štetne plinove, plinove, -- Drvo alergijsku prašinu prašinu ii statički statički elektricitet. elektricitet. alergijsku Drvene kuće kuće su su najzastupljenije najzastupljenije uu državama državama ss visokim visokim -- Drvene životnim standardom. standardom. životnim

www.giomag.eu

3/4 - 2009.

GRAMAT Posjetite nas SVE ZA KUĆU, SVE ZA STAN

u salonu kamena ...

Veliki izbor kamenih marmeta....

• KAMEN, KERAMIKA, SANITARIJE • tel 01/2387-162 • vesna.novinc@gramat.hr • www.gramat.hr

...granitna gazišta...

...i Hrvatskom GRAMAT centru podnih obloga... SVE ZA KUĆU, SVE ZA STAN

Veliki izbor akrilnih tepiha svih dimenzija i dezena...

Veliki izbor laminata... ...egzotičnih, kant i deck parketa...

...rasprodaja vunenih tepiha... • PODNE OBLOGE• tel 01/2387-226 • natasa.galineo@gramat.hr galineo@gramat hr • www.gramat.hr www gramat hr

G & O GRAĐENJE

Slama kao građevinski materijal budućnosti? Gradnja kuća balama slame u zapadnim zemljama postaje standard Piše: Foto:

Kruno Kartus dm

Tijekom travnja ove godine u North Kesteven Countyu u Velikoj Britaniji bit će izgrađen probni niz šest stambenih kuća od bala slame, objavio je početkom ožujka BBC, a vijest su prenijeli i naši mediji. Kako smatraju da je balirana slama vrlo kvalitetan građevinski materijal, projekt financiraju regionalne vlasti, a nakon izgradnje u mjestu Martin, kuće će se graditi i u Waddingtonu. Radi se o trokrevetnim kućama za koje će biti potrebno oko 500 bala slame, dok će cijena svake iznositi 60 tisuća eura. To je za trećinu, odnosno za 20 tisuća eura, manje od troška izgradnje uobičajenih kuća od cigle u Britaniji. Marion Brighton, čelnica regije u

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

North Kesteven Countyu navodi da su pored te uštede dodatni razlozi za ovu investiciju dobra toplinska i izolacijska svojstva slame, ušteda energije potrebne za grijanje i hlađenje te dostupnost slame u tom dijelu Britanije. Posao je povjeren iskusnoj britanskoj tvrtki Amazon Nails utemeljenoj sredinom 90-ih godina, koja je od tada širom zemlje izgradila više od 250 slamnatih privatnih kuća i gospodarskih objekata. Ova britanska tvrtka samo je jedna od brojnih koje se jednom godišnje okupljaju u europskom središtu teorije i prakse slamnate gradnje - u istočnonjemačkom selu Sieben Linden na “European strawbale gathering”.

Njemačka predvodnik slamnate gradnje u Europi Jedno od najpoznatijih europskih ekosela Sieben Linden (Sedam lipa) 1997. godine u ruralnom području Altmarka, između Hamburga i Magdeburga, u istočnoj Njemačkoj osnovalo je Njemačko udruženje za gradnju slamom (Fasba) kako bi istražilo praktične mogućnosti održivog načina života te povezivanja tradicionalnih i modernih građevinskih znanja.

Debeli slamnati zidovi odlični su izolatori topline i buke

U Fasba-i ističu tri najvažnije građevine od slame u Sieben Lindenu - mjesni centar sa smještajem za 20 posjetitelja (Villa Strohbund), kuća sa sedam apartmana i zajedničkom sobom za 15 ljudi (Brunnenweise Neighbourhood) te trokatnica za stanovanje 20 ljudi (Strohpolis). Strohpolis je trenutno i najveća zgrada od slame u Europi. Zahvaljujući praktičnim postignućima te dokazanoj tehničkoj ispravnosti i udobnosti njemačke vlasti (Deutsches Institut fur Bautechnik) izdale su opće dopuštenje za toplinsku izolaciju građevina slamom, što je prvo takvo dopuštenje u Europi. Iako je gradnja slamom raširenija u drugim dijelovima svijeta, poput SAD-a gdje je u državi Nebraski u 19. stoljeću i sagrađena na svijetu prva zgrada od bala slame, slamnata gradnja sve je popularnija i u Europi. U Njemačkoj je do sada sagrađeno 80 objekata koji imaju sve potrebne dozvole njemačkih vlasti.

Gradnja slamnatih zidova s drvenom konstrukcijom www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O GRAĐENJE

Sedam razloga za odabir slame Amerikanac Andrew Morrison, vlasnik tvrtke specijalizirane za gradnju balama slame, na svojoj web stranici www.strawbaleconstruction.net navodi sedam razloga zbog kojih slamnate kuće smatra vrhunskima: Energetska učinkovitost Dobro izgrađena slamnata kuća može uštedjeti 75 posto energije potrebne za grijanje i hlađenje. U većini područja u kojima Morrison gradi klima uređaji se ni ne ugrađuju u kuće jer slamnati zidovi sobnu temperaturu zadržavaju i pri najvišim ljetnim vrućinama. Izolacija od buke Morrison tvrdi da su slamnati zidovi superiorni izolator buke i zato osobito pogodni za vlasnike koji žele neutralizirati nesnosne buke u blizini aerodroma, industrije ili velikih prometnica. Otpornost na zapaljenja U zbijenim balama slame kisik je dostupan u vrlo malim količinama pa je otpornost na zapaljenja vrlo velika. Ekološke prednosti Slama je prirodni materijal koji nastaje kao nusprodukt u poljoprivredi i u mnogim područjima se javlja njegov višak. Za njegovu proizvodnju nisu potrebna velika industrijska postrojenja, dug proces proizvodnje kao ni transport na velike udaljenosti budući da se uvijek može nabaviti lokalno. Prirodni materijali i zdravlje Morrison navodi da brojni materijali,osobito izolacijski, sadrže tvari štetne za zdravlje, što opet slamu dovodi u prednost. Estetika “Ništa nije tako lijepo kao slamnati zid unutar kuće”, smatra Morrison. Uz to, gradnja slamom omogućava realizaciju vrlo zanimljivih i kreativnih oblika građevina,što znači efektan i upečatljiv vanjski izgled kuće.

Austrija i Njemačka odredile standardne karakteristike Zahvaljujući projektu provedenom u Sieben Lindenu u Njemačkoj su utvrđene standardne karakteristike koje bale slame za gradnju moraju imati. Standardna dužina bala varira od 50 do 100 cm, širina od 46 do 50 cm, a visina od 36 do 40 cm. Gustoća bala je od 90 kg/ m3 do 130 kg/m3, a sadržaj vlage mora biti manji od 15 %. Također postavljene su standardne karakteristike otpornosti na zapaljenje i utjecaj bioloških čimbenika. U sličnom projektu koji je proveo austrijski Oekologie Institut postavljeni su standardni kriteriji za proizvodnju građevinskih bala slame u Austriji s drugačijim vrijednostima, što dokazuje da se standard može prilagođavati lokalnim ili nacionalnim gospodarskim, prirodnim i socijalnim uvjetima.

Minimiziranje potrošnje drveta i drugih materijala Građevinarstvo je veliki potrošač prirodnih resursa, a iskorištavanja primjerice kamenoloma imaju veliki utjecaj na pogoršanje kvalitete krajolika, troše velike količine energije i nisu obnovljivi. Drvene kuće s druge strane mogu imati utjecaj na preveliko iskorištavanje šuma. U gradnji slamom drvo se koristiti radi osiguranja konstrukcije zidova. Tvrtka Andrew Morrisona je u Oregonu, u zaštićenom povijesnom području Jacksonville, sagradila selo od 15 slamnatih kuća, što je jedan od njegovih značajnijih i većih projekata. Slama se kao prirodni materijal pojavljuje u poljoprivredi - kao nusproizvod 44

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

Hrvatskoj slama slama ii dalje dalje nije nije građevinski građevinski materijal materijal UU Hrvatskoj Kako saznajemo saznajemo uu Ministarstvu Ministarstvu zaštite zaštite okoliša, okoliša, Kako prostornog uređenja uređenja ii graditeljstva graditeljstva (MZOPUG), (MZOPUG), uu prostornog Hrvatskoj se se još još ne ne razmišlja razmišlja oo dopuštenju dopuštenju gradnje gradnje Hrvatskoj slamom. slamom. Popis građevnih građevnih proizvoda proizvoda ss odgovarajućim odgovarajućim sustavom sustavom -- Popis ocjenjivanja sukladnosti sukladnosti može može se se iščitati iščitati uu Pravilniku Pravilniku oo ocjenjivanja ocjenjivanju sukladnosti, sukladnosti, ispravama ispravama oo sukladnosti sukladnosti ii ocjenjivanju označavanju građevnih građevnih proizvoda proizvoda (NN (NN 01/05). 01/05). To To ne ne označavanju znači da da ne ne postoji postoji neki neki drugi drugi proizvod proizvod koji koji se se može može znači koristi uu graditeljstvu graditeljstvu ii koji koji služi služi za za ugradnju ugradnju uu koristi građevinu. Do Do sada sada slama slama kao kao “građevni “građevni proizvod“ proizvod“ nije nije građevinu. tretirana uu smislu smislu kao kao “legalizirani “legalizirani građevni građevni materijal”, materijal”, tretirana što znači znači da da se se ne ne može može koristiti koristiti kao kao proizvod proizvod za za što ugradnju (kao (kao za za pokrov pokrov ili ili dodatak dodatak mortu mortu ii sl.) sl.) -- piše piše uu ugradnju odgovoru koji koji smo smo dobili dobili iz iz ureda ureda glasnogovornice glasnogovornice odgovoru MZOPUG. MZOPUG. Unatoč tome, tome, udruge udruge poput poput Zelene Zelene mreže mreže aktivističkih aktivističkih Unatoč grupa (ZMAG) (ZMAG) iz iz Vukomerića Vukomerića nedaleko nedaleko Zagreba, Zagreba, grupa udruge Kneja Kneja iz iz Čakovca Čakovca ii Eko-art Eko-art centra centra EIA EIA iz iz Bala Bala uu udruge Istri, promoviraju promoviraju gradnju gradnju slamom slamom kao kao ekološki ekološki ii Istri, ekonomski prihvatljivu. prihvatljivu. Tijekom Tijekom jednodnevnih jednodnevnih ili ili ekonomski višednevnih radionica radionica na na imanjima imanjima tih tih udruga udruga nastalo nastalo višednevnih je već već nekoliko nekoliko slamnatih slamnatih objekata. objekata. UU knjizi knjizi „Zeleni „Zeleni je alati za za održivu održivu revoluciju” revoluciju” koja koja je je prije prije nekoliko nekoliko alati godina izašla izašla uu izdanju izdanju ZMAG-a ZMAG-a ii „Što „Što čitaš?” čitaš?” autori autori godina Dražen Šimleša Šimleša ii Bruno Bruno Motik Motik opisali opisali su su svoja svoja Dražen dosadašnja iskustva iskustva uu gradnji gradnji balama balama slame. slame. Udruga Udruga dosadašnja Kneja na na svojim svojim web web stranicama stranicama www.kneja.hr www.kneja.hr objavila objavila Kneja je fotogaleriju fotogaleriju ii videozapis videozapis oo gradnji gradnji jedne jedne slamnate slamnate je kuće, aa nedavno nedavno su su izdali izdali ii priručnik priručnik oo tome. tome. kuće,

brojnim zemljama zemljama nacionalne nacionalne organizacije organizacije UU brojnim promoviraju gradnju gradnju slamom. slamom. promoviraju Na godišnjem godišnjem European European strawbale strawbale gathering gathering 2007. 2007. Na godine sudionici sudionici iz iz brojnih brojnih europskih europskih zemalja zemalja zaključili zaključili godine su da da uu brojnim brojnim državama državama EU EU udruge udruge promoviraju promoviraju su gradnju slamom slamom kao kao ekološki ekološki prihvatljiv prihvatljiv ii ekonomski ekonomski gradnju isplativ građevinski građevinski materijal. materijal. Njemački Njemački predstavnici predstavnici isplativ imali su su najviše najviše informacija, informacija, zahvaljujući zahvaljujući 80 80 slamnatih slamnatih imali građevina sa sa svim svim državnim državnim dozvolama dozvolama ii vrlo vrlo aktivnim aktivnim građevina udruženjem Fasba. Fasba. No No ii informacije informacije iz iz drugih drugih zemalja zemalja su su udruženjem zanimljive. Sve Sve udruge udruge su su objavile objavile svoje svoje web web zanimljive. stranice na na kojima kojima se se mogu mogu naći naći korisni korisni podaci podaci oo stranice njihovim iskustvima iskustvima ii statusu statusu gradnje gradnje slamom slamom uu njihovoj njihovoj njihovim zemlji, aa mi mi Vam Vam donosimo donosimo popis popis najzanimljivijih najzanimljivijih web web zemlji, stranica, na na kojima kojima možete možete pronaći pronaći brojne brojne informacije informacije stranica, gradnji slamom. slamom. oo gradnji DRŽAVA DRŽAVA

INFO WEB WEB STRANICA STRANICA INFO

Belgija Belgija

www.casacalida.be www.casacalida.be

Danska Danska

www.anarchitecture.org www.anarchitecture.org

Njemačka Njemačka

www.fasba.de www.fasba.de

Francuska Francuska

www.lamaisonenpaille.com,www.gabionorg.free.fr www.gabionorg.free.fr www.lamaisonenpaille.com,

VelikaBritanija Britanija Velika

www.amazonails.org.uk,www.strawfootprint.org www.strawfootprint.org www.amazonails.org.uk,

Italija Italija

www.laboa.org www.laboa.org

Nizozemska Nizozemska

www.jakubwihan.com,www.strowbouw.nl www.strowbouw.nl www.jakubwihan.com,

Austrija Austrija

www.baubiologie.at,www.asbn.at, www.asbn.at, www.baubiologie.at, www.dieumweltberatung.at www.dieumweltberatung.at

Španjolska Španjolska

www.casadepaja.com www.casadepaja.com

SAD SAD

www.greenhomebuilding.com,www.greenbuilder.com, www.greenbuilder.com, www.greenhomebuilding.com, www.epsea.org,www.strawbuilding.org, www.strawbuilding.org, www.epsea.org, www.strawbaleconference.com,www.thelaststraw.org www.thelaststraw.org www.strawbaleconference.com,

Portugal Portugal

www.centrodaterra.orgi iwww.fradical.pt www.fradical.pt www.centrodaterra.org www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O LIFESTYLE

KUĆICE NA DRVETU Doživite prirodu kao što to čine ptice

Piše: Foto:

Barbara Kraš Baumraum, Amazon Tree houses, Tham & Videgård Hansson Arkitekter

Kućica na drvetu mnogima izgleda tek kao implementacija dječje fikcije u stvarnosti ili možda kao mjesto radnje u filmovima gdje život iz plinovima zagađenih gradova bježi na visine.

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

Ali, treba naglasiti, ovaj petropanovski život nude mnoge ugledne tvrtke kao mjesto odmora. Kućica na drvetu postaje vikendica i mjesto za godišnji odmor 21. stoljeća. Od sićušnih daščara sklepanih od “iznošenog” drva pored rijeke preko tornjevitih građevina koje se rasprostiru i preko nekoliko drveća, raspon dizajna i stilova kuća sagrađenih na drveću oduzima dah. Povezanost s prirodom i upotreba prirodnih materijala, često recikliranih, može nadahnuti ekološki osjetljivi proces gradnje. Mnogo tih struktura sagrađeno je kao

privremeni bijeg od ubrzanog tempa života i njegovog pritiska, a u najmanju ruku može poslužiti kao idealno mjesto igre za djecu. Tu fantaziju koja postoji otkako je čovječanstva možete konzumirati u hotelu u Indiji budeći se u ravnini sa žirafama ili pak u Kostariki otvoriti oči u okruženju divovskih tropskih drveća. Ovisno o stilu, svoj boravak na drvetu možete urediti minimalno, a ipak možete biti opremljeni sa svime što je modernom čovjeku danas potrebno - krevetima, štednjacima na drvo, solarnom rasvjetom i ručno obojanim prozorima. www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O LIFESTYLE

Postoji mnogo specijaliziranih tvrtki koje nude bogatu paletu kućica na drvetu, od onih namijenjenih djeci pa do onih za odrasle. Na internetu možete pronaći i brojne savjete kako kućicu izraditi u domaćoj radinosti i blogove na kojima zaljubljenici u ovaj tip gradnje opisuju kako su sami sagradili kućicu, tekstove obilato prateći s fotografijama. Najvažnije je, kažu znalci, da odaberete zdravo drvo koje će nastaviti rasti u simbiozi s kućicom. Pritom vodite računa i o blizini električne struje i vode, susjeda, a posebno vodite računa o opasnim elementima kao što su komunalni kabeli. U Hrvatskoj za sada možda jedina koja nudi koncept življenja u drvenim kućicama na visini je tvrtka Renata Gonski. Kako smo i pretpostavili, da ovaj stil gradnje nije razvijen kod nas, potvrdio nam je i

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

voditelj prodaje Mimi GorjanovićGonski, dodajući da interesa ipak ima jer primaju upite o ovom stilu gradnje, ali za sada ipak nisu imali priliku sagraditi kućicu na drvetu. Osim toga, podsjeća MarjanovićGonski, drvenoj kućici u bilo kojoj izvedbi rok trajanja je de facto neograničen, dok betonske imaju rok od 50-ak godina. Sjetite se turopoljskih kućica i drvenih crkvica koje su preživjele stoljeća promjena. Prednosti života u drvetu su i financijski poduprijeti, jer je još uvijek jeftinije sagraditi drvenu kućicu s temeljima, svom potrebnom izolacijom i potpuno je urediti, nego da samo kupite četiri zida u nekom stambenom bloku. Ipak, broj tvrtki koje su prepoznale blagodati ovakvog načina uživanja u prirodi sve je veći, sudeći po ponudi u inozemstvu.

Osim toga, činjenica je da su tehnika i estetika kućica od onih “tek toliko da stoji i postoji” prešle u ozbiljan svijet dizajna i moderne tehnologije, pa se uz njih često vezuju i pojmovi poput ekološke osviještenosti i održivog razvoja jer osnovna ideja je ne. Primjer je svakako njemački Baumraum, koji u svojoj ponudi praktički ima svemirske brodove na drvetu.

Tvrtka je uspjela iznijeti teoretsko rješenje kućice prilagođavajući je suvremenim zahtjevima estetike, a tome najbolje svjedoči objekt pod nazivom “Palm Fiction Treehouse”, smješten na plaži na palmama. Projekt je vizualiziran od strane Cristine Caldieri i Andree Cigolini, a karakterizira ga loptasta forma i futuristički izgled.

Na web portalu tvrtke, www.baumraum.de, možete pronaći ostvarena idejna rješenja - projekte koje je Baumraum odradio za svoje klijente. Djuren je kućica sagrađena prošle godine, a bračni par iz Groß Ippenera namijenio ju je svojoj djeci te svojim gostima. Terasa je dovoljno velika da primi stol s nekoliko stolica, a izvedba je u potpunosti podređena arhitekturi.

www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O LIFESTYLE

Odličan posao Nijemaca naveo nas je da Vas upoznamo s još jednim njihovim projektom; Treehouse Magnolia and pine. Smještena je na sjeveru Njemačke u Melleu. Stariji bračni par želio je iznenaditi svoju djecu i četvero unučadi. Na terasi, sakrivenoj među lišćem, a s pogledom na glavnu kuću, smješten je tuš. Interijer je ispunjen ležajevima koji leže na granama drveća. U sredini prostorije nalaze se mali stolić, stereo sustav, tavanski prozor, umjetnička rasvjeta i grijanje, što boravak u kućici čine ugodnim u bilo koje doba godine.

foto: Alasdair Jardine

“Monticello Summer”, kućica proizašla iz radionice “Amazon Tree houses” smještena je visoko među listovitim granama odraslog tulipovca (Liriodendron tulipifera). Dizajn kućice inspiriran je istoimenom kućom u Charlottesvillu u SAD-u, domu prvog američkog predsjednika Thomasa Jeffersona. Ova vila na drvetu simetričnog je oblika s klasičnim elementima kao što je dorski luk koji uokviruje vrata i kupolasti krov. Pristup kućicama nije uvijek vidljiv iz prve, kao što je ovdje slučaj, a Monticello ima ugrađene spiralne stube koje su sakrivene od očiju prolaznika pa ostavlja dojam da je riječ o lebdećem objektu. Interijer čini jednostavna i dobro osvijetljena oktagonalna soba. Zidovi su obloženi drvenim pločama, a pod čvrstim drvetom. Cijeli prostor je oživljen deblom koje raste kroz centar sobe.

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

“Cedar Spire” Nakon teškog udara groma, uništena je najveća grana ovog 500 godina starog cedra, pa je vlasnik iz Škotske tražio zanimljiv način kako da popuni poveću preostalu prazninu. Ideja Amazon tree house-a bila je stvoriti zapanjujuću i unikatnu strukturu - kućicu na drvetu koja će poslužiti kao ostvarenje fantazije za djecu, koja uz njih može jako dobro zabaviti i odrasle. Kućica stoji na visini od gotovo 14 metara s velikim krovom od cedrovih pločica koja se izvrsno uklapa ne samo u okoliš već i u bakrom odjevenom bajkovitom malom kulom. Gornji je kat odvojen skalom i namijenjen za spavanje. S druge strane statičnog mosta nalazi se drvena paluba zaklonjena bukvom.

Za kraj ove priče ostavili smo neobično zdanje u režiji renomiranih švedskih arhitekata Tham & Videgård Hansson Arkitekter. Neobičan hotel na drvetu mogli biste uskoro posjetiti na dalekom sjeveru Švedske - u Haradsu. Šveđani su ponudili zanimljiv i novi koncept odmora u laganoj aluminijskoj strukturi koja visi oko debla drveta; kutiji odjevenoj u “ogledalo”, odnosno staklo, površine 4x4 m. Eksterijer reflektira okoliš i nebo stvarajući zakamuflirano utočište. Cijela unutrašnjost izradit će se od šperploče, a zamišljeno je da prozori pružaju svih 360 stupnjeva horizonta. Dana funkcionalnost prostora predviđa život za dvoje ljudi; dvostruki krevet, malu kuhinju i kupaonu (koja pruža tek mali vid privatnosti), dnevnu sobu i krovnu terasu, a nudi život bez vodovoda, pravog wc-a i električne struje. Kako nam je objasnio jedan od idejnih realizatora, ujedno i osnivača tvrtke, Martin Videgård Hansson, ideja je da se susretnu život u divljini i eko turizam, pa je ovaj budući hotel svojevrsna nadogradnja za kampiranje. Pristup kabini omogućit će se ljestvama napravljenim od užeta ili isto takvim mostićem. Kako bi se spriječilo zalijetanje ptica u kućicu, ugradit će se

naljepnice vidljive pticama. Gradnja bi trebala započeti tijekom ove godine. Stoga ako imate malo prostora, a puno drveća, razmislite o inovativnijem i radikalnijem rješenju za svoju kućicu, vikendicu, igraonicu, jutarnju kavu i popodnevni drijemež, gostinjsku sobu, poslovni prostor, team building, restoran…

www.giomag.eu

3/4 - 2009.

Samoborska cesta 143,10090 Zagreb, Hrvatska T +385 1 3436 000 F +385 1 3436 010 info@commel.hr www.commel.hr

VAŠ SIGURAN PRIKLJUČAK NA ENERGIJU

?Yjeaf f na /.-L []klgnfY fYna_Y[abY fYbfgnab] _]f]jY[ab] _dYkgnf] mhml] fY `jnYlkcge b]racm aflmalanfg cgjakfaÛcg kmÛ]db] mÛalYfY \]lYdbfY []klgnfY cYjlY =mjgh] k ZYrge hg\YlYcY Y\j]kY `gl]dY$ j]klgjYfY$ cmdlmjfa`$ rYZYnfa`$ khgjlkca` a \jm_a` kY\j YbY kdacgnfa hjacYr ardYrY k Ymlg[]kl] a g\YZajY ljYc] +< hjacYr nY faba` r_jY\Y m ]mjghkcae _jY\gnaeY gh[abY jml] rY l]\fbm _gjanY % \ZfIflk\ ^glgfYna_Y[abY$ hmlfg jYÛmfYdg$ ghlaearY[abY jml] hj]cg naY lgÛYcY :dm]lggl` rY `Yf\k%^j]] l]d]^gfajYfb]$ >E g\Y adbYÛ

? ?Yjeaf mj]ãYb] hgljY al] m knae Zgdbae lj_gnafYeY l]`faÛca` hjgarng\Y& a ã b l al a Z dba l a l ` aÛca` a \ FYna_g kakl]e \&g&g& HB& RY_j]Z$ F]eÛaÙ]nY )($ L]d& ()' *++,%(+,$ HB& Khdal$ RngfaeajgnY 0-$ L]d& (*)' -(+%-,($ =%eYad2 _hk8fYna_g%kakl]e&`j$ ooo&_Yjeaf&[ge&`j

G & O ARHITEKTURA

The Pritzker Architecture Prize Nagrada talentu, viziji i predanosti koji zadužuju cijeli svijet Piše: Foto:

hp The Pritzker Architecture Prize

Kako izabrati dobitnika ovakve nagrade, a pritom ne pogriješiti? Progovaraju li kritičari zato što oni nisu na mjestu laureata ili stvarno ima i većih koje ne zanimaju nagrade? Svakog koga zanima “živuća” arhitektura mora se zapanjiti pred djelima onih koji su dosada dobili ovu nagradu, a dodjela ove nagrade je prava prilika da svatko tko cijeni arhitekturu pogleda još jednom što sve pružaju njezini vodeći predstavnici.

Thomas J. Pritzker, direktor zaklade Hyatt predaje nagradu Richardu Rogersu

Nagrada Pritzker je nagrada koja odaje priznanje arhitektima za njihova života, a čija djela predstavljaju kombinaciju talenta, vizije i predanosti koja daje dosljedan i značajan doprinos čovječanstvu i okruženju koje arhitektura stvara. Tako se u jednoj rečenici može sažeti ideja ove arhitektonske Nobelove nagrade. Ime ove nagrade je preuzeto iz prezimena bračnog para Jay i Cindy Pritzker koji su i stvorili ovu nagradu. Njihovo ime, točnije prezime, u svijetu arhitekture se povezuje s Hyatt hotelima prisutnim u cijelome svijetu. Obitelj Pritzker je poznata po strastvenoj podršci obrazovanju kako u arhitekturi, tako i u medicini te kulturnoj sferi društvenog života. 54

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

Povijest ove filantropske obitelji, kao i genezu njihove ljubavi prema arhitekturi sažeo je u kratkom govoru sin osnivača Jay i Cindy Pritzker, trenutni direktor Hyatt fondacije Thomas J. Pritzker: “Obitelj Pritzker dolazi iz Chicaga, grada u kojem svaki stanovnik naprosto mora biti svjestan ljepote arhitekture koja ga okružuje. Chicago je prepun prekrasnih građevina koje su djelo legendi ove struke poput Louisa Sullivana, Franka Lloyda Wrighta, Miesa van der Rohe-a i drugih. Naša obitelj je 1967. godine kupila jednu nedovršenu zgradu koja je naknadno postala jedan od naših najvažnijih hotela. Arhitektura te zgrade, pogotovo njezino specifično predvorje, ubrzo je postala i zaštitni znak tog hotela. Ubrzo nakon kupovine te zgrade postali smo svjesni kako njezina prekrasna arhitektura utječe na goste, ali i na zaposlenike hotela. Kako nas je grad u kojem živimo naučio cijeniti ljepotu arhitekture, tako nas je naš posao s hotelima osvijestio koliko arhitektura utječe na kvalitetu života, koliko ga poboljšava. Zbog toga smo 1978. godine došli na ideju odati čast živućim arhitektima. Moji roditelji su ovom nagradom željeli podići svakodnevnu svijest o važnosti arhitekture, ali istovremeno i potaknuti ljude koji se njom bave na još veću ljubav prema njoj i plodnije stvaralaštvo.” www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O ARHITEKTURA

dovoljstvo). Radi se o tri uvjeta iz Henry Wottonovog traktata “Elementi arhitekture” iz 1624. godine, koji je u stvari na neki način prijevod originala starijeg gotovo 2000 godina, Vitruvijevih “10 knjiga o arhitekturi”, posvećenih rimskom imperatoru Augustu. Ceremonija dodjele se održava jedanput godišnje, najčešće u svibnju, svake godine na drugoj lokaciji. Na ceremoniji dodjele sudjeluju samo gosti koji su pozvani, a osobe vezane uz arhitekturu mogu nominirati svoje laureate. Također, treba istaknuti da se arhitekti mogu i sami kandidirati za nagradu.

Sličnost ove nagrade s Nobelovom nije slučajna, naime, njezin dobitnik prilikom proglašenja dobiva i 100 tisuća dolara, formalnu izjavu o uručivanju, svojevrsnu brončanu medalju i skulpturu limitirane serije Henrya Moorea. Brončani medaljon koji se dodjeljuje laureatu Pritzkerove nagrade za arhitekturu, dizajn je Louisa Sullivana, poznatog čikaškog arhitekta - “oca nebodera”. S jedne strane medaljona je ugravirano ime nagrade, “The Pritzker Architecture Prize”, a s druge strane nalaze se riječi firmness, commodity, delight (strogost, udobnost, za-

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

Značaj ove nagrade je uvijek bio istaknut, no katkad iz neočekivanih razloga. Kako prenose mediji koji pozorno iščekuju ovogodišnju dodjelu; među najizglednijim kandidatima za 2009. godinu nalaze se Daniel Libeskind, Santiago Calatrava i César Pelli, a izbor svakog od njih mogao bi izazvati dosta kontroverzi. Jedan od njih, Santiago Calatrava, konkurira zbog izgradnje upravo onoga po čemu je Venecija najpoznatija; novog mosta u Veneciji. Riječ je o prvom Daniel Libeskind mostu koji je u tom gradu otvoren nakon punih 70 godina i tek je četvrti most koji ide preko Canala Grande. Tom kandidatu se često zamjera da je veliki globalist arhitekture i često zanemaruje okolinu u kojoj se njegova građevina nalazi. Njegov most u Veneciji prošle je godine izazvao velike kontroverze. No treba reći da je Calatrava ipak najpoznatiji arhitekt mostova na svijetu, primjerice onih u Valenciji, Santiago Calatrava Sevilli i Bilbau. Izložba posvećena tom arhitektu u Metropolitan muzeju u New Yorku nastojala je pokazati kako je riječ o genijalcu, a sam naziv izložbe “Skulptura u arhitekturi” sugerira kako je riječ o umjetniku među arhitektima, koji proučavanja ljudskog tijela ili prirode uspješno uklapa u svoj rad. Ukoliko rad jednog arhitekta stručni mediji doživljavaju upravo ovako kako smo naveli, tada kontroverznost ostaje u sjeni ideje, ili? Prisjetimo se dobitnika ove nagrade prošlih godina.

César Pelli www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O ARHITEKTURA

iz njegova rada, podjednako kao praktičara i učitelja, univerzalnoga su značenja”. Mendes da Rocha javlja se u pedesetima u avangardnim krugovima Săo Paula, kao protagonist paulističke brutalističke arhitekture koju obilježava uporaba jednostavnih materijala i oblika, s naglaskom na etičkoj dimenziji, koju je brazilski arhitekt razvijao s osjećajem odgovornosti prema korisnicima i široj zajednici. Iznimno cijenjen u Južnoj Americi, Mendes da Rocha šire je međunarodno priznanje doživio tek nakon što je 2000. nagrađen nagradom Mies van der Rohe za latinskoameričku arhitekturu. To je znači laureat 2006. godine i njegova dostignuća su svakako vanserijska.

Paulo Mendes da Rocha

FIESP Cultural Center, u Brazilu (São Paulo) Mendes da Rocha je kreirao 1996. godine

Nagrada za 2006. godinu predana je u ruke Paulu Mendesu da Rochi, a Thomas J. Pritzker, predsjednik Zaklade Hyatt, prigodom objave laureata za tu godinu izjavio je kako je brazilski arhitekt u svom radu “iskazao duboko razumijevanje prostora i mjerila u velikom varijetetu građevina što ih je dizajnirao...“ I premda je tek nekoliko djela realizirao izvan granica domovine, lekcije koje se mogu naučiti

Dobitnika nagrade za 2007. godinu, britanca Richarda Rogersa koji je osmislio Centar Pompidou u Parizu (uz Renza Piana), Thomas Pritzker, predsjednik zaklade Hyatt, opisao je na sljedeći način: “On je zaštitnik urbanog života i vjeruje u sposobnost grada da pokreće društvene promjene.”

Stolica Paulistano, dizajnirana 1957. 58

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

Najbolji izbor, ili najmanje kontroverzan? Najbolji bi izbor od svih navedenih u kladionicama bili Japanci Kazuyo Sejima i Ryue Nishizawa koji vode ured SANAA, smješten u Tokiju. Među njihove najpoznatije radove spadaju centar Prada u Hong Kongu, zgrada Christian Dior u Tokiju, Centar za suvremenu umjetnost Kanazawa te hvaljeni novi Muzej suvremene umjetnosti u New Yorku. “Pokušali smo dizajnirati transparentnu građevinu tako da ne skrivamo što se događa iza same strukture zgrade, nego da sve ostavimo otvoreno” rekla je Kazuyo Sejima o novom muzeju, prvom koji je napravljen u donjem dijelu Manhattana u povijesti grada. Sedam katova čini sedam kvadratnih kutija koje su složene jedna na drugu tako da idu u različitim smjerovima.

Novi Muzej suvremene umjetnosti, New York

César Pelli autor je Petronas Twin Towers-a u Kuala Lumpuru – u periodu od 1998. – 2004., to je bila najviša zgrada na svijetu

Nakon ovih podataka, postavlja se pitanje koliko je mišljenje teoretičara arhitekture i direktora Muzeja dizajna Londona, Deyana Sudjica, koji pak smatra da je Calatrava, ovogodišnji kandidat za nagradu, najbezidejniji arhitekt na svijetu, istinito. No nije Calatrava jedini čiji se izbor među najbolje osporava. Po kontroverzama Calatravi bi mogao konkurirati i Daniel Libeskind, od kojega se prošle godine najviše spominjao shopping centar u Bernu. Najpoznatiji je Libeskindov Židovski muzej u Berlinu, koji je dobio niz prestižnih nagrada. Zanimljivo je istaknuti da je Libeskind bio i u Zagrebu gdje je održao konferenciju za novinare o višemilijunskom projektu koji bi trebao graditi, a nagađalo se da je u pitanju bio stambeno-poslovni centar ili sinagoga. Zasad se odustalo od svega i neće graditi u Hrvatskoj. Treći na popisu je Pelli, rodom Argentinac, koji je nekoliko puta bio na popisu najutjecajnijih američkih arhitekata. Zaobljene fasade i metalni elementi njegov su zaštitni znak, a Petronas “blizanci”, tornjevi u Maleziji, koji su dugo bili i najviše građevine na svijetu, najpoznatiji su njegov rad. www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O ARHITEKTURA

Dobitnik Pritzkerove nagrade za 2008. godinu, Jean Nouvel Jean Nouvel je razigran, kontradiktoran i posvećen ideji konteksta - dizajnu koji raste izvan okruženja i potpuno je drugačiji. Njegova karijera dokazala je kako je obraćanje pozornosti na susjedstvo dobar način pronalaženja novih puteva. Bilo je samo pitanje vremena kada će Pritzkerova zaklada Nouvelu, sada 63-godišnjaku koji je desetljećima bio jedan od najpraćenijih svjetskih arhitekata, reći “Ustanite, gospodine Jean”. Sa samo 35 godina, dobio je posao života dizajnirati Institut arapskog svijeta u Parizu. To je bio jedan od najvećih projekata koji je pokrenuo tadašnji francuski predsjednik François Mitterrand. Riječ je o građevini koja ne da ima kožu, već ima i pore.

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

Gore lijevo:

Kazalište Guthrie, Minneapolis, 2006.

Sredina lijevo: Institut arapskog svijeta, Pariz, 1987. Dolje lijevo:

Muzej Quai Branly, Pariz, 2006.

Dolje desno:

Zaklada Cartier za suvremenu umjetnost , Pariz, 1994.

U gotovo četiri desetljeća bavljenja arhitekturom Nouvel je projektirao više od 200 zdanja u domovini Francuskoj, diljem Europe, Azije i u Sjedinjenim Američkim Državama. Svjetsku je slavu stekao 1987. godine gradnjom Instituta arapskog svijeta (Institut du Monde Arabe) u Parizu. Transparentnost je jedan od njezinih sinonima. Paradoks je drugi. Opet i iznova Nouvel se poigrava s idejom građevina koje se doimaju dematerijalizirano, koje kao da se igraju skrivača kada im se približite. Njegov projekt za zakladu Cartier za suvremenu umjetnost primjer je staklene zgrade koja stalno reflektira ulicu i nebo. Njegova arhitektura ponekad je kao priviđenje. No, kazalište Guthrie u Minneapolisu, prva građevina koju je dizajnirao u SAD-u, potpuno je drukčija od Cartiera. Kako ulazi u sedmo desetljeće života, Nouvel također ulazi u fazu maksimalne kreativnosti. Dizajnirat će podružnicu Louvrea u Abu Dhabiju, koncertnu dvoranu u Parizu, kao i nebodere u Singapuru, Milanu, Kuala Lumpuru, New Yorku i Los Angelesu.

www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O ARHITEKTURA

Laureat 2009. - Peter Zumthor Pritzker nagrada odlazi u ruke arhitekta esencije Naravno, Pritzker je zadržao svoju nepredvidljivost i to je dosljednost koja ovu nagradu čini značajnom. Kao i kod svih nagrada, one nagrađuju najbolje. Nekada, one i ukazuju “zalutalima” što je prava vrijednost iako nije u prvom planu. S obzirom na brojne i uistinu zanimljive spekulacije o laureatu, ovogodišnji nositelj prestižnog Pritzkera je neočekivano zaslužan i prije svega, obazriv arhitekt. Peter Zumthor je švicarski arhitekt a nagradu će primiti 29. svibnja u Buenos Airesu u Argentini. No ovaj arhitekt je prije svega postao poznat po svojim radovima u Europi; ponajviše u Austriji, Nizozemskoj Engleskoj, Španjolskoj i Finskoj - no ostvario je značajna djela i u SAD-u.

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

Zašto Peter Zumthor? Ovako je to objasnio Thomas J. Pritzker: “Peter Zumthor je majstor arhitekture kojeg cijene kolege diljem svijeta zbog njegovo fokusiranog stvaralaštva; beskompromisnog i nepokolebljivog. Sve njegove zgrade imaju jaku, bezvremensku prisutnost u okolišu. Zumthor posjeduje rijetku kombinaciju čiste i rigorozne misli sa istinskom poetičkom dimenzijom i njegova dijela zato nikad ne prestaju nadahnjivati.” Sam Zumthor je u svojoj knjizi Thinking Architecture ovako opisao svoj rad: “Vjerujem da danas arhitektura prije svega treba reflektirati svrhu i mogućnosti koje su svojstvene samoj sebi. Arhitektura nije medij ili simbol za stvari koje ne pripadaju samoj biti iste. U društvu koje slavi nebitno i površno, arhitektura može pružiti značajan otpor gubitku forme i smisla i mora progovoriti svojim jezikom. Vjerujem da jezik arhitekture nije pitanje specifičnog stila; svaka zgrada je izgrađena sa određenom i zadanom svrhom na određenom mjestu i u zajednici kojoj pripada. Moje zgrade pokušavaju odgovoriti na pitanje koje izviru iz tih jednostavnih činjenica i to na što točniji i kritički angažiraniji način.” Upravo iz ove filozofije Zumthor stvara zgrade koji su puno više od umjetnih zdanja. Njegova arhitektura izražava poštovanje prema samoj lokaciji izgradnje i svojem okolišu i kulturnoj predaji lokaliteta.

Desno:

Švicarski paviljon za Expo 2000, Hannover, Njemačka

Dolje:

Kapelica “Brat Klaus”, Wachendorf, Njemačka

Dolje desno:

Unutrašnjost kapelice “Brat Klaus”, Wachendorf, Njemačka

www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O ARHITEKTURA

Terme Vals najpoznatiji su rad Petera Zumthora, mo탑da poznatiji i od njega samog.

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

“Zumthor ima oduševljavajuću vještinu kreiranja mjesta koja su mnogo više od samo jedne građevine”

www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O INTERIJERI

Staklene stepenice Modni dodatak interijera Piše: Foto:

Ana Marija Vojković Bisca, Glas Studio, dm

Kada je prije nekoliko godina otvorena suvremena trgovina Benettona na zagrebačkom Cvjetnom trgu, malo koji je kupac opušteno hodao po stepenicama. Umjesto čvrstih drvenih ili betonskih pločicama obloženih stuba, dva kata trgovine spojila su gazišta od stakla. Bile su to prve takve stube u Hrvatskoj. Stepenište u trgovini talijanske odjeće dizajnirao je poznati talijanski arhitekt Scarpo. Ubrzo su i ostale trgovine u svoje interijere postavile moderna stubišta. Zahvaljujući novim tehnologijama koje su unaprijedile staklo kao građevinski materijal, staklo je postalo vrlo atraktivan materijal za uređenje i privatnih interijera. Tako danas na tržištu postoji veliki asortiman raznih dodataka za unutarnje prostore od stolova, polica, zidnih pregrada, do podova ili stropova.

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

Stakleni povratak u prošlost Povijest govori da je staklo otkriveno još 5.000 godina prije Nove ere. Legende kažu da su ga otkrili Babilonci, Feničani, Egipćani, ali ništa od toga povijest nije službeno potvrdila. Jedino je sigurno da su pronađeni različiti ukrasni predmeti i posude od stakla. Staklo se kao proizvod iz Egipta preko Grčke proširio do Rima, a tek su Rimljani 100 godina prije Nove ere počeli ostakljivati prozore na zgradama. U razdoblju od 1.500 godine prije Nove ere do 500 godina poslije Nove ere tehnikom fuzije (jedna od tehnika murana) izrađeno je bezbroj posuda i ukrasa. U tom je razdoblju razvijena tehnika puhanja stakla i izrade ravnog stakla valjanjem. Moderna povijest stakla započinje 1851. godine kada je engleski arhitekt Joseph Paxton, za svjetsku izložbu u Londonu, projektirao stakleni paviljon pod imenom

“Kristalna palača” (Crystal Palace). Ta revolucionarna građevina izrađena od stakla i čelika, potaknula je arhitekte da staklo započnu upotrebljavati kao građevinski materijal. Palača od stakla 1936. godine uništena je u požaru. Sve do prošlog stoljeća staklo je bilo relativno skupo, a onda su ga brzi tehnološki napredak i masovna proizvodnja učinili pristupačnim svima, ali mu povećali i primjenjivost. Izumom float stakla 1952. godine Sir Alastair Pilkington pokrenuo je revoluciju u staklarstvu. Ovaj proces omogućio je izradu staklenih ploča u raznim bojama i u različitim debljinama i dimenzijama. Od tada se razvoj tehnologija izrade i uporabe stakla naglo ubrzao. Prva funkcija stakla u graditeljstvu je bila da razdvaja vanjski ambijent od unutarnjeg prostora, a ujedno i da propušta svjetlost u prostor. Danas je staklo postalo dinamično jer se prilagođava potrebama raznih korisnika.

Stakleni paviljon Crystal Palace u Londonu prvi je potaknuo primjenu stakla kao građevinskog materijala. Nažalost, ovaj je spomenik gradnje staklom nestao u požaru 1936. godine. www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O INTERIJERI

Ekološki “osviješteno staklo” – materijal budućnosti

Nastanak stakla pri 1300 °C…

… a za konačan proizvod samo je mašta granica.

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

Staklo se u potpunosti sastoji od prirodnih sirovina - kvarcnog pijeska, sode, kalcita, dolomita i feldšpata, kojih u okolini ima u gotovo neograničenim količinama. Nakon što se jednom rastali na 1500 °C, nastaje usijana masa koju je moguće prema želji oblikovati u staklenu ambalažu, npr. boce najrazličitijih oblika. Staklo je vrijedan i plemeniti ambalažni materijal. Ono istovremeno čuva i štiti sadržaj. Za razliku od drugih ambalažnih materijala, staklo je moguće u potpunosti reciklirati i ponovno ga upotrijebiti bezbroj puta, uz nepromijenjenu kvalitetu. Staklo je moguće 100 posto reciklirati. Upotrebljava se kao vrijedna sirovina za proizvodnju nove staklene ambalaže. Od jedne tone otpadnog stakla, uz dodatak energije, dobit će se jedna tona novih staklenki.

Od krhkog stakla do čvrste podloge I danas postoje predrasude da je staklo lomljivo. No, suvremene tehnologije unaprijedile su proizvodnju i uporabu stakla. Za razliku od drugih građevinskih materijala, kao što su beton, željezo, drvo, aluminij, za proizvodnju kvalitetnog stakla potrebni su zahtjevniji tehnološki procesi. Upravo zbog toga je proizvodnja stakla u građevinske svrhe zaživjela tek u 20. stoljeću. Pronalazak kontinuiranog postupka proizvodnje ravnog stakla ili tzv. float stakla 1959. godine bio je uistinu prekretnica za staklarsku industriju, koja je predstavljala početak brzog tehnološkog rasta staklarskoga sektora. Ubrzo su uslijedile i ostale inovacije, koje su potpuno promijenile značenje i namjenu stakla u suvremenoj arhitekturi. Zbog njegovih estetskih i funkcionalnih svojstava moguća je izrada pročelja koja se sastoje samo od stakla. Staklo već dugo nije samo prozirna površina koja razdvaja unutarnji prostor od vanjskog, već je to multifunkcionalan, estetski i tehnološki savršen i u ovom trenutku nezamjenjiv materijal.

Pametna stakla Tehnološki razvoj stakla još ni izdaleka nije završen. U bliskoj budućnosti možemo očekivati još veću aplikaciju tzv. elektrokromatskih stakala, kod kojih uz pomoć električne struje, koju potaknemo posebnim prekidačem, reguliramo zatamnjenost stakala i time kontroliramo prolaz svjetlosti. Sljedeći korak u razvoju stakala biti će zasigurno tzv. pametna stakla ili “smart glass”, koja će se moći sama prilagođavati, odnosno reagirati na vanjske vremenske uvjete. Danas je izrada stakla moderna industrija visoke tehnologije koja je u mogućnosti proizvesti tisuće ploča stakla dnevno u raznim bojama. Staklo je dio naše svakodnevnice i život bez stakla danas bi bio nezamisliv.

www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O INTERIJERI

Siguran hod po staklenim stubama Zbog sigurnosnih razloga staklena stubišta se izrađuju od najmanje tri sloja stakla koja su lijepljena posebnom folijom ili laminirana, a obrađuju se kaljenjem. Sigurnosno kaljenje nastaje podvrgavanjem stakla posebnom termičkom procesu oplemenjivanja, nakon kojeg staklo postaje pet puta otpornije na udarce, savitljivije i otpornije na temperaturu. Koristi se za ostakljivanje pročelja, vrata, plovila, balkona, stubišta i za izradu automatskih vrata. Prva dva sloja su nosiva stakla, a na trećoj ploči stakla je sitotisak koji sprečava klizanje. Gornji sloj je otporan na ogrebotine i dekorativan jer može biti u raznim bojama. Svojom je prozirnošću i sigurnošću staklo postavilo

Madison Museum of Contemporary Art, Wisconsin, SAD

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

nove mogućnosti pri građenju stepeništa. Moda u arhitekturi donosi nove navike koje su rezultat nekih tehnoloških poboljšanja. Posljednjih nekoliko godina slično se događa i u domeni gradnje stepenica za interijere. Značajna poboljšanja u pogledu čvrstoće stakla kao materijala rezultirala su novim konceptima koji sve brže nalaze put do primjene. Donedavno nije postojalo rješenje za ovu zahtjevnu kombinaciju: staklena gazišta, staklena ograda i slično. Otkada je laminirano staklo standardni dio proizvodnog procesa u staklarskim tvornicama, i to je moguće izvesti na zadovoljstvo investitora, odnosno kupca. Stepeništa s rukohvatom od stakla češće se nalaze u domaćinstvima nego stepeništa potpuno izvedena u staklu. Takve konstrukcije prava su rijetkost.

Apple Store, New York

Staklo, staklo i opet staklo Prema nekim podacima više od 66 posto arhitekata i dizajnera preporučuje veću primjenu stakla na objektima u što većem postotku zastupljenosti (prozore velikih dimenzija s minimalnim okvirima, staklene krovove, stepenice, podove, pregradne zidove). Taj savjet sigurno su poslušali i dizajneri jedne od najpoznatijih trgovina sa staklenim stepenicama Apple Store na Petoj aveniji u New Yorku. Osim velikih prekrasnih spiralnih staklenih stuba, na središtu trgovine nalazi se stakleni krov. Jedno od prvih većih staklenih stepeništa u Europi bile su staklene stepenice u Hotelu Kempinski u Münchenu koje su 1993. godine dizajnirali inženjeri Bergermann i partneri i od tada su se pooštrili uvjeti koje staklo mora zadovoljiti.

www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O INTERIJERI

Na što sve treba paziti kod stepenica? Stepenište je neophodan element za svladavanje visinskih razlika. Skoro svaka “moderna kuća” se proteže na nekoliko etaža koje je potrebno međusobno povezati te tako omogućiti brzu i ugodnu komunikaciju između katova. Unutrašnje stepenice, osim što povezuju različite etaže u domaćinstvu ili bilo kojem drugom objektu, mogu svojom izradom i dizajnom postati zanimljiv i estetski prihvatljiv dio svakog životnog prostora te postati važan element u oblikovanju istog. Boja, veličina, materijal i konstrukcija imaju pritom važnu ulogu, tako da stepenice postaju oku ugodan sastavni dio interijera. Prvi i najvažniji zahvat prilikom projektiranja stepeništa je zadovoljenje statičkih zahtjeva, bilo da se radi o

Statika je najvažniji element kod izbora stepenica

i nepažnji lako mogu povrijediti. Osiguranje zaštitnom ogradom minimalne visine 100 centimetara također je neophodan faktor za pravilnu i sigurnu funkciju stuba. Često se zbog atraktivnih interijerskih rješenja izbjegava postavljanje stubišne ograde, ali takva rješenja mogu se izvesti isključivo u privatnim prostorima i na vlastitu odgovornost. Osim sigurnosti, stepenište se mora harmonično uklopiti u stambeni prostor. Stepenice će se istaknuti u svojoj ljepoti, izraženoj kroz odabranu vrstu nosive konstrukcije i obložnog materijala tek nakon što ste zadovoljili sve prethodno navedene uvjete. Sama estetika bez potrebne funkcionalnosti je sama sebi svrha i kao takva je bezvrijedna. Ljepota i atraktivnost moraju uvijek biti u službi funkcionalnosti da bi dale vrhunski rezultat i kvalitetu.

betonu, drvetu ili metalu kao nosivoj konstrukciji. Bez potrebne stabilnosti i čvrstoće stepenište ne može zadovoljiti svoju funkciju. Hodanje po stepenicama, prije svega, mora biti sigurno. Sljedeći bitan zahtjev je postizanje potrebne protukliznosti. Ovo je posebno bitno kod obitelji s malom djecom, koja se u razigranosti 72

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

Umjetnost u interijeru Staklene stube prava su umjetnička djela. Gazišta se izrađuju u svim oblicima, veličinama i bojama, a postavljaju se sama ili u kombinaciji s još nekim materijalom poput drveta. Moguće je izraditi i nosivi dio od stakla sa staklenim gazištima i ogradom pa tako dobivamo 100-postotne staklene stepenice. Za još efektniji izgled ispod stepeništa se mogu postaviti i svjetla. Osim što su čvrste, prednost staklenih stuba je u njihovoj transparentnosti i prozračnosti, a prostor u kojem su postavljene ostaje otvoren cijelom širinom.

www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O TRENDOVI

Piše: Ana Marija Vojković Foto: Valli Arredobagno, Pantel U 21. stoljeću čak i predmeti u domu za koje mislimo da će zauvijek ostati isti, jer je njihova funkcija u domu jedinstvena, mijenjaju se i postaju hi-tech gadgeti. Zaboravite da ujutro, dok vam se žuri na posao, morate hodati po cijelom stanu te paliti i gasiti televiziju, radio i stalno nervozno pogledavati na zidni sat, a u isto vrijeme morate nanijeti make-up. S multimedijalnim ogledalom možete to sve i to samo dok stojite pred ogledalom u kupaonici.

Ogledalo, ogledalce moje, u domu cijelom najljepši tko je?

Multimedijalno ogledalo Hi Mirror Hi Mirror je ogledalo sa mnoštvom “televizijskih” funkcija…

Talijanska tvrtka Valli Arredobagno proizvela je moderni Hi Mirror koji sadrži sat, stanice s vremenskom prognozom, radio, televiziju i naravno nudi vam primarnu funkciju ogledala, to jest refleksiju slike. Multimedijalno ogledalo Hi Mirror visoke je kvalitete, tehnologije i jednostavnog dizajna. Ogledalo s čistim linijama, profinjene elegancije zadovoljit će i najzahtjevnije.To je ogledalo koje morate imati da upotpunite luksuz u svojoj kupaonici. Metalni okvir dostupan je u crnoj ili bijeloj boji, multimedijalni dio od samog ogledala odvojen je nježnom linijom. Dizajneri ovog modernog ogledala Gabriele i Oscar Buratti predvidjeli su da se može postaviti u sve prostorije u stanu, i u kupaonici, hodniku, kuhinji, dnevnom boravku, pa čak i na terasu. Možda je najbolje za vaše spavaće sobe jer sve što ujutro trebate je na jednom zaslonu. Ovo pametno ogledalo će vam svako jutro reći koliko je sati, pada li vani kiša ili je sunčano, a na radiju i TV-u saznat ćete najnovije vijesti, a da još niste ni ustali iz kreveta.

Televizor s ogledalom Jutarnje spremanje na posao može biti zabavan i ugodan posao i uz TV zrcalo od Pantel-a. Inovativna ideja, integracija televizije u ogledalo znači da je dovoljan samo pogled u stranu da se ulove sve važne nove vijesti i vaš dan može početi. Nenametljivo, futurističko televizijsko ogledalo je savršeno rješenje jer će super uklopiti u već postojeći namještaj u kupaonici, koja je njegov savršeni ambijent, pogotovo ako uzmete u obzir da je ovaj proizvod vodonepropusan, a i u dnevnom boravku će vrlo lako pronalaći svoju idealnu lokaciju. 74

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

… dok je Pantel-ov Mirror TV televizor sa funkcijom ogledala.

POST-IT ART Oživite dosadan zid Piše: Ana Marija Vojković Foto: dm

Otkriće malih žutih samoljepivih papirića mnogima je promijenilo život nabolje. Bez “Post-It” papirića danas ne mogu ni zaposleni ljudi, ni domaćice, ni djeca. No, ti u svijetu jako popularni papirići nastali su sasvim slučajno. Zaposlenik istraživačkog laboratorija američke tvrtke 3M Spencer Silver 1970. godine radio je na pronalasku izuzetno čvrstog ljepila. Proizveo je novo ljepilo koje je bilo baš suprotno - puno slabije od postojećih. Ljepilo je dobro lijepilo, ali se i lako odljepljivalo. Nitko u tvrtki nije znao što da radi s tim slabim ljepilom, ali kemičar Silver je sačuvao svoju formulu. Deset godine kasnije, Silverov kolega iz 3M-a Arthur Fry, kao i svake nedjelje, pjevao je u crkvenom zboru. Kao i uvijek, note i riječi pjesme lijepio je na klupu ispred sebe običnim selotejpom, te su se stoga stalno odljepljivali i padali što ga je jako živciralo. Sjetio se Silverovog ljepila i njime zalijepio listove svoje pjesmarice. Oduševio se. Post-it postaje umjetnost ulice Američki umjetnici i članovi Illegal Arta otkrili su novu funkciju post-it papirića. Samoljepive papiriće su postavili na izloge jedne ulice u New Yorku. Natpisom “TO DO” prolaznike pozivaju da zapišu neki svoj podsjetnik. Također, mole ljude da ne skidaju papiriće sa zida jer će projekt dalje proširivati novim papirićima. Studenti Sveučilišta u Washingtonu od post-ita su izradili portrete slavnih osoba kao što su Ray Chrales, Elvis Presley... Marljivi student iz Chicaga Chriss Killham uoči 200-te godišnjice rođenja šesnaestog američkog predsjednika Abrahama Lincolna napravio je njegov portret od čak 16.000 naljepnica. Post-it art na vašem zidu Post-it art je kreiranje slika uz pomoć samoljepivih papirića, a temelji se na Pixel artu, kreiranju sličica uz pomoć točaka, karakterističnom za videoigrice sa svim popularnim konzolama iz 80-ih i početkom 90-ih godina prošlog stoljeća. Bloger Branko opisao je u jednom svom postu kako je post-it papirićima u svoju radnu sobu unio malo svježine. Na dosadan zid iznad svog radnog stola nalijepio je “RSS ikonicu”. Prvo je u Photoshop-u , pixel po pixel nacrtao sličicu u tri boje. Imao je post it papiriće u dvije boje, a boju zida je iskoristio kao treću. Sliku je uvećao tako da je mogao izbrojiti pixele. USB kabel koji mu je bio pri ruci, služio mu je kao vodič da slika ispadne ravna. Papirić po papirić i za samo pola sata nastala je prava umjetnost. Kaže da mu je jedina briga bila hoće li se papirići lijepiti na zid, pošto je njihova namjena za papir, ali već mjesec i pol papirići stoje na zidu. Branko već razmišlja što bi mogao napraviti na drugom zidu. www.giomag.eu

3/4 - 2009.

Hidroterapija U vlastitoj kupaonici Piše: Foto:

Barbara Kraš KMS-Prom, Vodotehnika, Jacuzzi, Gruppo Treese, Kohler, Poolspa

3/4 - 2009.

G & O INTERIJERI

Postojanje prvih vodovodnih sistema zabilježeno je čak u dalekoj 3300. prije Krista s otkrićem bakrenih vodovodnih cijevi ispod palače u dolini Indusa u Indiji. Na Kreti je pak pronađena prva kotao-kada s postoljem namijenjena osobnoj upotrebi. Dugačka metar i pol, izrađena je kaljenjem keramike te je najpoznatiji predak klasičnim kadama 19. stoljeća. Naime, kade 19. stoljeća, zvane clawfoot tubs, imale su za postolje četiri nogice koje su imitirale životinjske papke ili pak podsjećale na položaj ljudskog stopala kada se ono pridigne na prste. Žitelji Rimskog Carstva naširoko su poznati kao šampioni u kupanju. Tamo negdje oko 500. prije Krista, Rimski građani mogli su se svaki dan kupati u jednom od mnogih javnih kupališta. Privatna kupališta prije su služila kao ukras i uglavnom su sličila na plitke bazene koji su zauzimali cijelu prostoriju. Za izradu kade služio je mramor, a sustav cijevi je bio napravljen od olova i bronce i tako formirao kompleksan kanalizacijski sustav. Riječ je o prvoj liniji moderne osobne higijene. Do petog stoljeća u Carstvu je bilo oko 900 javnih

kupališta. Grcima, Turcima, Japancima i Egipćanima također je dobro poznato uživanje u dobrobiti vodenog natapanja. Ta ona je bila dio njihovih socijalnih i duhovnih kultura. Popularno uvjerenje da su kupanje i higijena nestali kao praksa i običaj raspadom Rimskog Carstva treba demantirati navođenjem činjenice da je proizvodnja sapuna postala stabilna grana trgovine tijekom ranog srednjeg vijeka. Također, suprotno mitovima, sadržaj posuda za obavljanje nužde nije se bacao kroz prozore ili ostavljao na ulice - kao što je to bila praksa u Rimljana, a prema Ivanu Kušanu, u njegovoj knjizi “Medvedgradski golubovi”, i u Zagrebu (točnije, Kaptolu i Gradecu). Ustvari, kupanje nije izašlo iz mode sve do kratko nakon ulaska u renesansu. Kupanje je tada zamijenjeno teškim znojenjem i naknadnim obilatim parfumiranjem, s obzirom da je bilo rašireno uvjerenje da je voda prenosnik zaraza koje se upijaju kroz kožu. Moderna higijena tako neće biti naširoko prihvaćena sve do 19. i 20. stoljeća.

Rimske terme 78

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

Clawfoot tube Kohlerov prvi proizvod i preteča modernih kada Tek početkom 19. stoljeća preko oceana započinje proizvodnja lijevanog željeza pa je u drugoj polovici započela i proizvodnja kada s površinom od emajla. Za humor u cijeloj priči pobrinula se marketinška nota tvrtke Kohler. Novi proizvod reklamiran je kao konjsko korito koje, kada mu se dodaju nogice, može poslužiti kao kada. Naravno da je naglasak bio na farmerskoj funkciji, jer se većina ljudi tada još nije kupala. Novi način uporabe polako se širio zbog higijenskih razloga lakoće čišćenja što je spriječavalo razvoj bolesti. Kao što je to uvijek bivalo s novitetima, kada je u početku bila izraz raskoši i elegancije viših klasa. Ako je prije Prvog svjetskog rata kupaonica praktički bila adaptirani dodatak spavaćoj sobi, nakon rata koncept se posve izmijenio. Konstrukcija kuće zahtjevala je zasebnu prostoriju za obavljanje higijenskih poslova. 1921. tek 1 posto kućanstva ima kupaonicu, a krajem prošlog stoljeća - svi. Druga polovica 20. stoljeća donijela je i dizajnerska i tehnološka osvježenja za kade. Ugradbene kade zamijenile su one na nogicama. Pojavilo se mnoštvo

boja, a usavršavanjem materijala i izvedbenih mogućnosti lijevano željezo danas sve češće zamjenjuje plastika. Povijest kada o kojima je riječ u našoj priči započela je početkom dvadesetog stoljeća- a gdje drugdje nego u SAD-u. Scenarij samo naličjem podsjeća na “Kuma”; sedmero braće Jacuzzi emigrirali su iz Italije u Kaliforniju i uspjeli u, što bi mnogi apologeti američkog postojanja opisali, ostvarenju svog (talijanskog) “američkog sna”. Uslijedio je niz inovacija od kojih je nama najzanimljivija usavršenje poljoprivredne pumpe za navodnjavanje. Uslijedila je i prijenosna hidroterapeutska pumpa, a 1968., u trećoj generaciji, Roy Jacuzzi je za zdravstvene potrebe jednog od člana porodice dizajnirao prvu masažnu kadu zvanu Roman. Uspjelo mu je ono nevjerojatno- stvoriti novi brend, novi proizvod, staviti u pogon cijelu novu granu industrije. U široj javnosti jacuzzi je postao sinonim za hidromasažnu kadu. www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O INTERIJERI

Otkad postoji, hidromasažna kada podijelila je javnost - luksuz ili potreba, a s time kupiti ili ne. Osim toga cirkuliraju i mnogobrojna oprečna mišljenja koja ponekad graniče s nadnaravnim. Stvar je vrlo jednostavna - koliko posijete, toliko ćete i žnjeti. Ili drukčije - koliko para, toliko muzike. A evo zašto. Dobra hidromasažna kada je skupa i nikako nemojte nasjesti na fore da je jeftinije isto tako dobro. Nije stvar samo kvalitete, nego i opreme koju takva kada sadrži. Sva sreća, u našoj maloj zemlji puno je trgovina s masažnim kadama, a čak se nađe i pokoja tvornica. Zato se nemojte odmah na peti okrenuti i izjuriti iz dućana vidjevši cijene mislivši da je masažna kada hir za bogate. Kade uvijek tražite u specijaliziranim trgovinama za sanitariju. Pogledajte što se sve nudi i informirajte se o detaljima i prednostima koje takva kada pruža. A one su za moderne prilike u kojima čovjek živi (brz tempo života, stresovi, nezdrava prehrana itd.) stvarno odmor za dušu i tijelo. Hidroterapija ima svoju fiziološku bazu. Hladna voda stimulira uzrokujući površinsko suženje krvnih žila pa tok krvi usmjerava prema vitalnim organima. Vruća voda opušta, rasteže žile pa otpadne tvari izlaze kroz tkivo. Naizmjenično tuširanje toplom i hladnom vodom poboljšava cirkulaciju, pomaže kod uklanjanja ili smanjivanja upala. Česta je metoda u toplicama i preporučljiva je u obliku kućne njege. Okrepljujuća i ljekovita svojstva hidromasaže bazirana su na

Sanindusa Bodyline hidromasažna kada 80

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

njenim mehaničkim i termalnim učincima. Iskorištava tjelesnu reakciju za vrući i hladni stimulativni poticaj, za produženu aplikaciju topline, za pritisak koji vrši voda i za osjećaj koji izaziva. Živci provode impulse, koji se osjete na koži, dublje u tijelo, gdje su oni potom instrument stimulacije imunog sistema, utječu na smanjenu proizvodnju hormona stresa, osnažuju cirkulaciju i probavu, potiču protok krvi i ublažavaju osetljivost na bol. Hidromasažom ćete se mentalno opustiti, osloboditi se stresa, dovesti u određenu ravnotežu duhovan i materijalan dio sebe. Stimuliranje kože, poboljšavanje cirkulacije, kao i pomoć u borbi protiv celulita neke su od fizičkih beneficija. Obzirom da učvršćuje tkiva i mišiće te opušta tijelo, posebno nakon fizičke aktivnosti i ublažava bolove u zglobovima, nije čudno da se mnogi sportaši također prepuštaju ovakvom tretmanu. Jačina mlaza vode i toplina ovise o individualnim preferencijama koje pak ovise o fizičkoj kondiciji. Opće preporuke za upotrebu toplih kupki su sljedeće: 25 minuta je najoptimalnije vrijeme provedeno u kadi gdje je hidromasažni sustav u pogonu, a temperatura vode između 34 i 36 stupnjeva. Za temperaturu do 38 stupnjeva, preporuča se 20 minuta, a do 40 je najoptimalnije kupanje u trajanju od 15 minuta. Naime, vremenski prođe 5 do 10 minuta dok se ne osjete posljedice uživanja u ovakvim tretmanima koje smo već naveli u tekstu.

Jacuzzi Aquasoul

Pravila kod kupovine masažnih kada slična su kao i kod bijele tehnike. Možda čak malo i kompliciranija. Poznavatelji sustava hidromasažnih kada ne smiju biti nimalo manje upućeni nego poznavatleji automobila. Treba znati kupiti pravu kadu, saznati kako se s njom ophodi i kako se održava. Trud bi se mogao višestruko isplatiti, posebno u onim trenucima kada ćete zavaljeni ležati u kadi, a masirat će vas i opuštati mjehurići. Sigurno vam nije izbjegla oku ponuda masažnih tretmana u toplicama, hotelima i fitness centrima. Pa zašto s vremena na vrijeme Vaša kupaona ne bi postala privatna oaza, pogotovo ako ste čest gost takvih tretmana? Uštedjeli biste, to je prva prednost, što će vam reći u svakoj trgovini, pogotovo ako ste čest gost wellness

centara. Danas na tržištu možete pronaći svašta, od kineskih proizvoda upitne kvalitete do onih koji se sklapaju po garažama i mogu nam izazvati razne probleme, upozorio je Željko Tukić, direktor odjela keramike i sanitarije pri Termocommercu. Da bi izbjegli glavobolje nakon kvarova, brige oko toga kome se obratiti za popravak, pa do ozbiljnih problema koji mogu nastati neispravnom upotrebom kada, Tukić predlaže da se biraju kvalitetniji proizvođači. Proći ćete možda nešto skuplje, ali ćete dobiti kvalitetan, dugotrajan i učinkovit proizvod. Tako u Termocommercu možete naći proizvode već od 7,000 tisuća kuna, a u njihovim salonima prodaju i Jacuzzijeve proizvode, kao što su ove kade “Aquasoul”, 190x90 centimetara i “Aura Corner”.

Jacuzzi Aura Corner www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O INTERIJERI

Whirlpool, spa ili jacuzzi, a po naški jednostavno prevedeno kao hidromasažna kada - je kada u koju su montirane cijevi, električna pumpa i mlaznice. Pumpa tjera vodu na cirkulaciju kroz sisaljku da bi izašla kroz mlaznice natrag u kadu. Kade mogu biti ugradbene ili samostojeće, a ponekad i “uzemljene” što ćete vidjeti na primjeru Jacuzzijeve kade. Još donedavno većina je kadi bila približno pravokutnih oblika ali pojavom akrila više oblika je postalo dostupno. Uglavnom su bijele, ali polako su dostupne i ostale boje. Kupaonica je evoluirala u prostoriju namijenjenu relaksaciji, spokojstvu i pomlađivanju otkako je njezin nezaobilazan dio postala hidromasažna kada. Mnogo je izbora, pa je stoga najvažnije da odaberete kadu koja Vam najbolje odgovara. Pritom razlikujte whirlpool i zračne sustave u kadi. Whirlpool sistemi sadrže mlaznice koje stvaraju snažne i ciljane masaže. Naime, one kombiniraju zrak i vodu, često su prilagodljive u svom smjeru i jačini mlaza i nije preporučljivo da dok su u pogonu koristite ulja i soli za kupanje. Zračni sustavi u kadama proizvode puno malih mjehurića koji

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

opkoljavaju tijelo, a svrha im je prije svega opuštajuća. Topli zrak izlazi kroz male rupice, pa se ulja i soli mogu koristiti u ovom tipu kupanja. Naravno, postoje sistemi koji objedinjuju oboje. Koju kadu ćete odabrati ovisi i o veličini Vaše kupaonice, pa prvo morate povesti računa o prostornim mogućnostima. Što se tiče mlaznica, u najčešćem broju slučajeva moguće im je usmjeravati pravac štrcanja, bilo manualno, bilo digitalno. Služe za masiranje dijelova tijela posebno izloženih stresu i dugom stajanju zbog čega se pojavljuju oslabljenost cirkulacije i ukočenost. Zračne mlaznice uglavnom su smještene na dno kade otkuda ubacuju zrak te uzrokuju turbulenciju vode izazivajući efekt masaže. Vodene mlaznice pod pritiskom kroz bočne stranice kade izbacuju vodu također masirajući tijelo, a moguće ih je podešavati za 30 stupnjeva od središnjeg položaja. Noviji modeli uglavnom imaju plastične mlaznice ili kromirane, ovisno o tome kakvu pipu odaberete i kako se općenito uklapa u ukupni ambijent kupaonice. Kod mlaznica je važno da su usmjerene put srca, a ne okomito na

tijelo jer mogu proizvesti kontraučinak. Veliki dio navedenog varira od proizvođača do proizvođača. U Kms-prom-u mlaznice dijele na tri vrste s obzirom na veličinu. U kadama varijante “Economic” mini mlaznice omogućuju usmjeravnje mlaza u željenom smjeru, dok midi i maxi uz usmjeravanje mlaza imaju opciju i reguliranja jačine mlaza okretanjem mlaznice. Što je mlaznica veća i tok je jači, odnosno pumpa. Ali neka Vas ne zabrinjava broj mlaznica jer on nije ključan prilikom masaže. Pažnja neka Vam bude usmjerena na pozicije u kojima se nalaze u odnosu na Vaše tijelo.

Micro mlaznice ugrađuju se u područje naslona kade, a služe za masažu leđa. U “De luxe” sustavima mogu se ugraditi i nasuprot naslona pa ćete moći masirati i svoja stopala. Takozvana refleksologija stopala u Kini i Indiji je poznata metoda pri dijagnostici i lječenju fizičkih poremećaja već 5000 godina. Stopala obiluju nervnim završecima koji su u uskoj vezi s ostalim dijelovima tijela, a posrednik između pojedinih točaka i organa jest mozak. Ljudsko je tijelo u stopalu predstavljeno istim redoslijedom kao i anatomija našeg tijela.

Cijena kutne kade “Cetina” s kabinom “Galaxy” i masažnim kutom “Kapa” ovisno o opremi proteže se od 10.517,04 kuna pa do 28.717,46 kuna.

Još jedan u nizu revolucionarnih proizvoda iznjedrio je domaći proizvođač Aquaestil čije proizvode također možete pronaći u Kms-prom-u. Tijelo ozon upija putem dišnog sustava i kože, a vrlo je pogodan u borbi protiv celulita jer omogućuje veću oksidaciju masnog tkiva i perifernu cirkulaciju krvi. Osim toga

svojim oksidacijskim učinkom na površinski sloj kože stimulira dubinsko čišćenje pora pa pomaže i osobama s problematičnom kožom. Uz ozonski generator osim kože, koristi ima i kada. Naime ozon u vodi deaktivira viruse, bakterije i gljivice, teške metale i sedimente te vodu održava čistom i bistrom. www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O INTERIJERI

na ljude. Neki terapeuti čak preporučuju stavljati tkanine određene boje na dijelove tijela ili čak ishranu namirnicama određene boje. Plava boja liječi tahikardiju, upalu grla i krajnika, nesanicu i glavobolju te menstrualne bolove. Crvena se koristi pri depresiji, dišnih problema, groznice, reumatizma i opstipacije. Prehladu, dijabetes, lošu probavu i umor lakše ćete prebroditi uz žutu boju, dok zelena ublažava hipertenziju, razdražljivost, neuralgije te srčane smetnje. Kromoterapija sadrži svjetla pozicionirana u bazenu, osvjetljava Kohler Fountainhead VibrAcoustic predstavlja hidromasažu, kromoterapiju i terapiju zvukom u jednom proizvodu, cijene koja u SAD-u počinje od 7500 dolara. Kromoterapija Kada smo već kod vrsta terapija, spomenimo i kromoterapiju. Za poboljšanje fizičkog stanja organizma i psihičkog izlječenja, kromoterapeuti upotrebljavaju obojenu svjetlost. Ova je grana čak iznjedrila i Nobelovca Finsena koji je ovu uglednu nagradu dobio za svoj rad sa svjetlom i bojom. Akupunkturne točke (kineska medicina) podudaraju se sa zonama na koži najvećeg prijema svjetla, pa je to jedno od objašnjenja pozitivnog sunčevog utjecaja vodu i omogućuje sekvencu boja. Kod nekih proizvođača, ovaj tip terapije dolazi pod standardnu opremu. Vrlo često se ova terapija u hidromasažnim sistemima kombinira s ozonskom. Za još veće uživanje u kupanju u vodu možete dodati esencijalna ulja ili druge substrate (aromaterapija), sve dok ne proizvode mjehuriće. Sapun, šamponi i druge tvari koje proizvode mjehuriće mogu se koristiti tek kad je hidromasažni sustav isključen.

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

Mlaznice, pumpa i cijevi definiraju hidromasažnu kadu, a ovisno o proizvođaču, odnos osnovne i dodatne opreme varira. Kada danas može imati opremu koja Vam je možda i nezamisliva, a rukovođenje njom zahtjeva podrobno proučavanje uputa za uporabu. Tu su dezinfekcijski sistem, crpka za vodu, zračni kompresor, stabilizator temperature vode, radio, regulator visine vode, kromoterapijski sustav, filter za kamenac, elektronska regulacija broja okretaja zračnog kompresora, regulacija crpke za vodu, pneumatski prekidač, programirano ispuhivanje vode iz sistema, LCD ekran… Uvijek trebate imati na umu da 40 posto cijene kade upravo čini sistem za dezinfekciju cijevi, rekao nam je voditelj salona Vodotehnike Tihomir Eršek. Ako se cijevi promptno ne održavaju, već nakon šest mjeseci one će se usmrditi, postati rasadnik za neželjene bakterije, a onda praktički malo toga možete učiniti. Uvijek barem mali dio vode ostane u cijevima. Bez dezinfekcijskog sustava nikada

niste posve sigurni da su cijevi sasvim čiste, tvrde u Vodotehnici. Ta je kompanija zastupnik za talijanski Teuco, tvrtke koja svoje ime i kvalitetu gradi na činjenici da u svom asortimanu svaka kada u osnovnoj opremi ima dezinfekcijski sustav. Teuco polaže i apolutno pravo na izum hidrosoničnih mlaznica koje emitiraju snop ultrazvuka. Služe kao dopuna hidromasaži, a prodiru duboko u tkivo potičući metabolizam stanica i poboljšavajući elastičnost tkiva. Riječ je o masaži cijelog tijela, a ne samo pojedinačnih dijelova. Postiže efekt suživanja i proširivanja stanica čak tri milijuna puta u jednoj sekundi. Budući da djeluje na razini stanica, ovaj sustav pospješuje aktivnost enzima i zasićenje kisikom te obnavlja stanice vanjskog sloja kože, tvrde u Teucu koji su ovaj sustav razvili u suranji s Medicinskim fakultetom u Bologni. Noviji modeli Teuco kada mogu se pohvaliti i s hydrosilence sustavom koji zvuk motora reducira do minimuma pa je jedini zvuk koji može ispuniti kupaonicu zvuk žuborenja vode.

Hidromasažna kada Teuco View nalazi se u prodajnom asortimanu Vodotehnike www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O INTERIJERI

Kao i sve druge Teucove kade “Ysola” je napravljena od metakrilata, krutog materijala vrlo otpornog na ogrebotine i nepropusnog na kiseline, masnoće i vodu. Obogaćen je s hydrosilence sustavom, a dostupan je s hidrosoničnom masažom. Ovisno o opremi, cijena ovog modela u svom najekskluzivnijem izdanju s full opremom može doseći 95.610 kuna. Na sve modele ovog proizvođača garancija na postrojenje traje dvije godine, a na materijal 10 godina. Kao što smo već naveli, dezinfekcijski sustav je ugrađen s dodatnim higijenskim sustavima koje možete naći i kod drugih proizvođača. Naime, kada je

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

hidromasaža isključena automatski su zatvoreni otvori na mlaznicama pa voda ne ulazi u cijevi. Indikator visine vode služi kako bi se spriječilo isuživanje pumpe, odnosno, cijeli sustav se ubrzo automatski ugasi. Uvijek kadu natočite nekoliko centimetara iznad nivoa sisaljke vode. Što se tiče dezinfekcije, kada sve sama radi, a preporučljivo je provesti je nakon svakog kupanja. Na kadama postoji spremnik u koji se ulije dezinfekcijsko sredstvo. Aktiviranjem funkcije “samočišćenja” sredstvo se ubrizgava u sustav. Čišćenje provodite tako da iskoristite već postojeću vodu nakon kupanja koju ćete ispustiti tek kada se završi ciklus čišćenja.

Za novi koncept kupaonice koja nije više samo mjesto “čišćenja” već uživanja i opuštanja, zalaže se i Jacuzzi, trenutno najveći proizvođač hidromasažnih sustava u svijetu. Dizajner Carlo Urbinati glavni je odgovoran za “Novu”, kadu iz dizajnerske kolekcije koja je doslovno ugrađena u pod. “Ne postoje granice, prepreke i ograničenja: potonuti u Novu je poput ulaska u novu dimenziju koja prelazi mogućnosti svemira i vremena

i dopušta Vam ulazak u svijet slobode i potpune relaksacije”, opisivat će se u katalozima ovaj novi dizajn. Korišteni materijali su više nego sofisticirani; tikovina, bijeli mramor i kamen “Medea” sa crnim granitnim okvirom. Dizajnerska kolekcija za Jacuzzi predstavlja evoluciju hidroterapije zbog dva sustava koja objedinjuje; tehniku shiatsu masaže i hidromasaže. www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O INTERIJERI

Konvencionalne forme dizajna razbio je i poljski Poolspa. Na tržište je plasirao do sada neviđen dizajn mlaznica. “Četverokutno rješenje” postalo je zaštitni znak ove kompanije - okrugli oblik mlaznice zamijenjen je za kvadratne pri čemu je cijena ostala ista, a kupac

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

može birati između dva oblika. Standardnu ponudu masažnih kada ovog proizvođača čine 4 mlaznice smještene na leđima, dvije su namijenjene masaži stopala, a četiri su pak postavljene na bočne stepenice.

Održavanje kade zahtijeva jednom godišnje servis kod, obavezno, od proizvođača registriranog servisera. Da bi sjala, kada se mora čistiti vodom i neutralnim tekućim deterdžentima koji ne sadrže aceton, kloroform, koncentrirani alcohol, otopine na bazi fenola, koncentrirane kiseline ili vodikov superoksid, nitrolak i univerzalna ljepila. U suprotnom ćete kadu nepovratno oštetiti. U mjestima gdje je voda vrlo tvrda, kao što je to slučaj s većinom naše zemlje, osim sunčanog nam juga, postoji nekoliko načina borbe protiv kamenca. Ugrađeni filtri za kamenac uglavnom nisu dovoljni za naše podneblje, pa razmislite o ugradnji ionskog omekšivača vode na glavnu vodovodnu cijev. Osim toga preporučljivo je da kadi dozvolite jednom do dva puta godišnje sljedeći tretman: kadu napunite toplom vodom, najbolje oko 40 °C te ulijte sredstvo za čišćenje kamenca. Pustite hidro-sustav da radi 10 do 15 minuta, a zatim ispraznite kadu. Cijeli postupak ponovite, no ovaj put s hladnom vodom, a sustav pustite da radi nekoliko minuta. Kamenac je na površinama najbolje odstraniti mlakom 6-postotnom otopinom alkoholnog octa ili solne kiseline, a ako još naknadno površinu ispolirate polirnim sredstvom, kada će izgledati kao nova. Povremeno rastavite sisaljku za vodu s odvijačem pa maknite talog koji se korištenjem ondje nakupio, a dijelove operite sapunom i vodom. Iako se oštećenja kod metakrilatnih kada lako uklanjaju, svejedno izbjegavajte oštećenja i nemojte držati

cigarete u blizini. Ako do oštećenja već dođe, imajte na umu da je problem estetski, ali ne i funkcionalan. Vodobrusnim papirom prema stupnju zrnatosti od 600, 800 (grublji, potom finiji) pobrusite oštećeno mjesto. Brusi se toliko dok se oštećenje ne može više primijetiti. Završno se brušenje izvodi s vodobrusnim papirom zrnatosti 1500. Za postizanje sjaja polirajte mekom krpom ili polirnom vatom. I za kraj preporuka kako kadu najbolje ugraditi u kupaonicu. Većina kada popraćena je iscrpnim uputama o instalaciji, ali ako niste stručnjak ili nikada niste radili s adaptacijama ili gradnjama, bolje da to prepustite stručnjacima. Svakako se vodite nečijom preporukom ili garancijom prodavaonice u kojoj ste kadu kupili. Ako ne angažirate registrirane izvođače, u slučaju štete zbog nekvalitetno izvedenih radova sami ćete morati snositi troškove. Prije početka radova zatražite ponudu u pismenom obliku sa specifikacijama što će se raditi, koliko dugo te koliko će otprilike koštati. Radove platite nakon završetka i po pregledu učinjenog. Zatražite garanciju na izvedene radove u pisanom obliku. I, bez obzira na to koliko užurbanim stilom života živjeli, zapamtite da morate misliti na sebe i posvetiti si 30 minuta barem jednom u tjedan dana - a hidromasažna kada je jedan od boljih odabira za tih pola sata. www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O DIGITALNI DOM

Televizijski uređaji Od LCD-a i plazme do OLED TV-a budućnosti Vaš televizor odradio je svoje i došlo je vrijeme za kupnju novog. No, kupnja TV uređaja danas je postala viša fizika. Osim klasičnog televizora, postoje i plazma i LCD televizori koji izgledaju vrlo slično. Kako odabrati onaj koji će zadovoljiti Vaše potrebe i zahtjeve? 90

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

Piše: Foto:

Ana Marija Vojković Pioneer, LG, Samsung, Sony, Vivax, Panasonic

Klasični CRT TV Dobar stari klasični TV je još uvijek najjeftiniji, vjerojatno najtrajniji i najpouzdaniji. No, još samo nekoliko tvrtki se bavi proizvodnjom TV uređaja s katodnom cijevi. Kvaliteta slike CRT TV je možda pri samom vrhu. Vijek trajanja normalnog televizora je od 7 do 12 godina ovisno od načina korištenja i kvalitete. Nedostaci su mu dubina i težina uređaja. Klasičan TV ne može služiti kao PC monitor i ne proizvode se dijagonale veće od 95 centimetara.

Plazma TV – prvak u kvaliteti slike Plazma tehnologija se temelji na plemenitom plinu koji se ionizira djelovanjem električnog napona i tako pobuđuje čestice fosfora koje se nalaze u tisućama malih ćelija da emitiraju svjetlost. Slika je najbolja na plazma ekranima. Portal HD Televizija piše da je razlog što plazma ekrani nude bolji prikaz crne boje, a time i bolji kontrast. Razlog je što se boje dobivaju direktno iz izvora. Za razliku od njih, LCD ekrani

boje dobivaju filtriranjem bijelog svjetla koja je kombinacija svih boja, dok se crna boja dobiva blokiranjem bijele svjetlosti. Prednosti plazme najviše će doći do izražaja u tamnijim prostorima i pri gledanju filmova. Najveća mana plazme je upečenje slike i refleksija ekrana. Rizik od upečenja slike smanjuje se na način da plazmu koristite s određenim ograničenjima u prvih 200 sati rada (koristite ju na 50 posto kontrasta i osvjetljenja te gledajte sliku preko cijelog ekrana, a ne u 4:3 modu).

rednosti i nedostatci plazma ekrana (izvor: hdtelevizija.com) Prednosti

Nedostatci

Bolji kontrast Veći vidljivi kut Jasnije boje Mali odziv – odlično prikazuje brze pokrete

Efekt upečenja slike (screen burn-in) Zadržavanje prethodne slike (image retention) Titranje pri prikazu računalnih slika Staklena površina ekrana jako reflektira svjetlo Veća potrošnja energije od LCD-a i CRT TV-a www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O DIGITALNI DOM

LCD TV – dobar za javne prostore

LG Scarlet jedan je od najpopularnijih modela LCD televizora na hrvatskom tržištu

LCD tehnologija se temelji na polju ćelija s molekulama tekućih kristala i filtera koji će pod djelovanjem električnog napona mijenjati svoju orijentaciju i propuštati ili ne propuštati svjetlost s pozadinskog izvora. Iako su modeli nove generacije otišli jako daleko, LCD u mnogim karakteristikama zaostaje za plazma zaslonima. Najveće mane LCD-a su manji kontrast, manji vidljivi kut i manje vrijeme odziva u usporedbi s plazmama. Kontrast je znatno poboljšan kod novijih LCD TV-a sa LED pozadinskim osvjetljenjem. “Razmazivanje” slike kod LCD-a znatno je smanjeno i gotovo prevladano sa 100Hz tehnologijom. LCD će pružiti bolju sliku u osunčanim i osvijetljenim prostorijama te na otvorenim prostorima kao što su kolodvori i otvoreni prostori ugostiteljskih objekata. Prednosti LCD ekrana će doći do izražaja i kod spajanja na računalo i igranja na konzolama. Prednosti i nedostaci LCD ekrana (izvor: hdtelevizija.com) Prednosti

Nedostaci

Veća izvorna rezolucija (veći broj piksela na ekranu) Troše manje energije od plazmi Laganiji kod istih dijagonala Nema upečenih slika Lagano spajanje na računalo i igrače konzole Manje reflektirtaju svjetlo od plazme Za upotrebu u osvjetljenim i otvorenim prostorima

Lošiji kontrast Lošiji prikaz boja u odnosu na plazmu Manji vidljivi kut Mogući zaglavljeni i mrtvi pikseli

Savjet: odaberite TV uređaj prema svojim potrebama Ako ćete na novom TV-u gledati samo domaće kanale i kabelsku, odaberite plazmu. Zbog svoje tehnologije, plazma bolje “skriva” mane signala standardne rezolucije. Želite li gledati i DVD-e, kanale visoke rezolucije preko satelita ili MaxTV-a te Blu-ray fimove? Odgovor je: i

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

Veće vrijeme odziva piksela - dovodi do razmazivanja slike pri prikazu brzih pokreta

plazma i LCD. Za ljubitelje sportskih programa najbolji odabir su plazma ekrani. Oni imaju brže vrijeme odziva, dobar su izbor za brze sportove, kao što je Formula 1 ili nogomet. LCD televizori mogu imati problema s “razmazivanjem” slike prilikom brzih scena, stoga je bitno da TV ima brz procesor i 100 Hz tehnologiju, posebno na ekranima dijagonale od 107 cm na više.

Potrošnja energije – odlaze li plazme u prošlost? Nakon zahtjeva za kvalitetom, potrošnja električne energije je jedan od važnih faktora za dobar televizor s ravnim ekranom. Za razliku od alternativnih tehnologija plazma televizoru potrošnja električne energije ovisi o sadržaju koji se prikazuje. Kod plazma tehnologije potrebno je samo paljenje jedne ćelije kako bi se uključio jedan piksel, da bi se ugasio potrebno je samo prestati dovoditi energiju u ćeliju. Na taj način plazma ekrani kod tamnih scena troše minimalne količine električne energije. No, plazma televizori odavno

su na meti ekologa i ekološki osviještenih ekonomista. Naime, iako imaju najbolju sliku, plazma televizori, tvrde ekolozi, troše više energije od klasičnih televizora. Britanski su mediji početkom godine objavili da će se uskoro zabraniti proizvodnja plazma TV-a upravo zbog prevelike potrošnje energije. Bilo bi to još jedno oružje u borbi protiv klimatskih promjena. Pojedini ekolozi čak su tražili i dodatno oporezivanje za plazme jer je potrošnja energije mnogo veća nego kod klasičnih televizijskih aparata. No, procjenjuje se da će, ako do konačne zabrane i dođe, proći još mnogo vremena.

Prosječna potrošnja energije - CRT vs. LCD vs. PLAZMA Prosjećna potrošnja Potrošnja u vatima 1 dan 365 dana kn/ mjesečno kn/ godišnje

CRT

LCD

PLAZMA

90 1.080 394,2 30 363

180 2.160 788,4 60 725

400 4.800 1.752 134 1.612

Panasonic Viega TC-P54Z1 plazma TV uređaj

Kupiti “HD ready” ili “full HD”? Oznaka “HD ready” označava sposobnost TV-a da prikaže slike visoke rezolucije. “HD ready” uglavnom se koristi za označavanje TV-a koji mogu prikazati

osnovnu visoku rezoluciju (720p), dok se dopunskom oznakom “full HD” označavaju TV-i koji mogu prikazati punu visoku rezoluciju (1080p).

www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O DIGITALNI DOM

Među velikim brojem utora na modernim TV uređajima, HDMI utori su definitivno najvažniji

HDMI sučelje HDMI je danas standardno digitalno sučelje za HD televiziju kao i za uređaje potrošačke elektronike. Portal HD Televizija piše da je HDMI do sada prihvatilo preko 500 tvrtki, a očekuje se da će u 2009. godine na tržište izaći preko 130 milijuna uređaja koji imaju HDMI. Broj uređaja s HDMI sučeljem će se stalno povećavati, pa se očekuje da će 2010. godine na tržištu biti milijardu uređaja s HDMI sučeljem. HDMI omogućava vrhunsko prikazivanje medijskih sadržaja kao i reprodukciju visokorazlučivih filmova i višekanalnih audioformata na PC-u. HDMI omogućava priključivanje na HD televizore i na PC monitore koji odgovaraju DVI i HDMI standardima. Digitalni HDMI omogućava najbolju kvalitetu videosignala jer se izbjegava konverzija analognog signala u digitalni i svi gubici povezani s time. Razlika u kvaliteti je posebno uočljiva na najvećoj rezoluciji od 1080p. Takav digitalni signal je oštriji od onoga iz komponentnih priključaka, a u njemu gotovo da i nema smekšavanja na rubovima

Idealna udaljenost za gledanje TV-a Vrlo često pitanje pri kupnji televizora je koju dijagonalu odabrati ovisno o udaljenosti s koje ćete televizor gledati. Plazma televizori se uglavnom ne proizvode u dijagonalama ispod 94 cm (37 inča), tako da Vam je na manjim

dijagonalama jedini mogući izbor LCD ili eventualno najmanja plazma na tržištu, dijagonale 82 cm (32 inča). Iako vlada mišljenje da je prestiž imati TV uređaj s kojim centimetrom više, prevelikim televizorom možete postići baš suprotno - prevelika slika koja je zrnata i koja dodatno umara oči.

Omjer slike

Preporučena udaljenost gledanja u metrima (min./opt./max.)

Preporučena površina sobe (m 2 )

127 cm (50”)

16:9

3,1 / 4,4 / 5,6

22-35

119 cm (47”)

16:9

2,9 / 4,1 / 5,3

20-32

106 cm (42”)

16:9

2,6 / 3,7 / 4,7

17-27

94 cm (37”)

16:9

2,3 / 3,2 / 4,1

14-22

82 cm (32”)

16:9

2,0 / 2,8 / 3,6

11-17

66 cm (26”)

16:9

1,6 / 2,3 / 2,9

9-13

56 cm (22”)

16:10

1,5 / 2,1 / 2,7

7-10

51 cm (20”)

16:9

1,2 / 1,7 / 2,2

6-9

51 cm (20”)

4:3

1,5 / 2,1 / 2,7

8-12

48 cm (19”)

16:10

1,3 / 1,8 / 2,3

6-8

Dijagonala

slike ni pojave sjena. Najveće razlike u kontrastu vidljive su na najsitnijim detaljima, kao što su slova. Veliku ulogu u samom doživljaju HD-a zauzima i HD zvuk koji je, ako i slika nema nikakvih gubitaka, emitiran onako kako je zamišljen.

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

Mitovi o plazmi i LCD-u Pojavili su se mnogi mitovi o plazma i LCD ekranima. Pošto se mitovi lako šire i teško suzbijaju, Pioneer i Panasonic su objavili i demantirali nekoliko mitova o tim TV uređajima. Mit 1.: Plazma radi na plin koji se brzo iscuri pa ga se mora puniti. Istina: Plemeniti plinovi koji se nalaze u plazmi potpuno su zatvoreni i ne mogu iscuriti - osim ako korisnik ne napravi fizički pritisak na plazma televizor. Mit 2.: Plazma ima kraći rok trajanja od LCD-a. Istina: Obje tehnologije pružit će vam minimalno 60.000 sati gledanja prije nego počnu gubiti na svjetlini. To bi značilo 27 godina gledanja po 6 sati dnevno svaki dan. Postavke gledanja na plazma televizoru mogu dodatno produžiti vijek trajanja originalne svjetline. Mit 3.: Prikaz i održavanje visoke razlučivosti pri brzim

pokretima ne može se vjerno prikazati na tankim televizorima. Istina: Na plazmi je to moguće, na LCD-u se pri brzim pokretima gubi razlučivost i oštrina prikaza. Plazmi je potreban samo jedan impuls po pixelu što omogućava točniji prikaz brzih pokreta. Mit 4.: Ravni televizori se ne mogu gledati iz kuta. Istina: Plazme možete gledati skoro iz svakog kuta gledanja jer boje i kontrast ostaju isti. LCD gubi kvalitetu boje i kontrasta na kutovima većim od 45 stupnjeva. Mit 5: Plazma troši više struje od LCD-a. Istina: Ovisi što gledate. Većina TV i filmskog sadržaja sastoji se od kombinacije tamnih i svijetlih scena. Ako gledate film, prilikom tamnih scena plazma će trošiti znatno manje energije dok će pri jarkim scenama narasti potrošnja energije. Kod LCD-a je potrošnja konstantna, neovisno o tome gledate li tamne ili svijetle slike.

Ekološki osviješten LED TV Samsung je nedavno predstavio nove LCD-e s LED pozadinskim osvjetljenjem. Novi modeli zahvaljujući novoj tehnici ekrana troše do 40 posto manje energije. Svi modeli imaju značajno povećani obojani prostor i kontrast. Samsung nudi modele s dijagonalom ekrana od 32”-55”. Nova LED tehnologija omogućava da se uređaji proizvedu nevjerojatno ravno te je debljina modela svega 2,5 cm. Svi modeli napravljeni su od ekološkog materijala. Dvije od tri serije napravljene su sa internet priključkom za Yahoo sadržaje ili pristup YouTube-u. Modeli imaju DVB-T/DVB-C tuner, 24p mod, 4 HDMI priključka i full HD rezoluciju 1920x1080 pixela. Cijena modela kreće se između 10 i 15 tisuća kuna.

Samsung LED TV serije 8000

www.giomag.eu

3/4 - 2009.

G & O DIGITALNI DOM

OLED TV – budućnost je stigla u Vaš dom Plazma i LCD će uskoro postati povijest. Možete li zamisliti TV ekran tanak kao list papira i težak svega nekoliko dekagrama, tako fleksibilan da ga možete smotati, a u stvarnosti je i gotovo neuništiv. OLED ili Organic Light Emitting Diode je tehnologija tankog savitljivog ekrana. Prvi OLED razvila je tvrtka Kodak 1980. godine. OLED tehnologija je po kvaliteti slike superiorna LCD-u i energetski štedljivija u eksploataciji, ali je problematičnija za proizvodnju, posebice velikih ekrana pa se stoga danas zasloni bazirani na OLED-u uglavnom nalaze na mobitelima, fotoaparatima i sličnim manjim prijenosnim uređajima. Panasonic je najavio da će ove godine početi s testnom proizvodnjom 40-inčnih televizora koji koriste OLED tehnologiju, a proizvodnja će početi u roku od dvije godine. Tvrtka je masivno intenzivirala svoje tvornice za proizvodnju OLED TV-a i to u panelima od 20 do 40 inča.

OLED bez žica i struje

Sony XEL-1 prvi je OLED TV uređaj

3/4 - 2009.

www.giomag.eu

Da tehnologiji nikad nema kraja, dokaz je Sonyev OLED XEL-1, ali na baterije. Novi XEL-1 ima jednako tanko kućište (oko 3 mm) kao i njegov 11-inčni dvojnik na struju. Ekran je debljine 1,4 milimetra dok su u televizor ugrađene sve moderne “tehnikalije”, HDTV tuner te baterija potrebna za napajanje. Organski paneli za televizore troše manje električne energije nego što je to slučaj kod LCD-a. Zvučnici su ugrađeni sa stražnje strane.

Prednosti OLED-a Oni su svjetliji i jasniji od bilo koje tehnologije s pozadinskim osvjetljenjem. Reagiraju brže kod promjene signala, od plazme ili LCD-a, postajući tako puno bolji izbor za videomaterijal sa snažnim i brzim pokretima. Crne i bijele boje još su izraženije, a slika je još oštrija. Također su i lakši i trajniji. Zahvaljujući fleksibilnom supstratu, ovi uređaji postaju gotovo neprobojni na udarce, ili izvijanje. Imaju i veći temperaturni pojas rada, pa su pogodni za neprikladna okruženja. Za razliku od konvencionalne LCD tehnologije, OLED se sam osvjetljava. To znači da nema pozadinskog osvjetljenja i filtera, samo poseban sloj koji isijava svjetlo kada kroz njega prolazi električna struja. TV uređaj bez pozadinskog osvjetljenja, znači i manju potrošnju energije, kao i jednu komponentu manje za kvarenje. OLED je svjetliji od LCD-a, a kako OLED-i ne funkcioniraju na bazi blokiranja svjetla, već ga sami proizvode, oni i nemaju probleme s gledanjem van centra ekrana, kao što je to slučaj kod LCD-ova. Kad se krene u serijsku proizvodnju biti će dostupni i u velikim dimenzijama ekrana. Budući je OLED u biti plastičan, može se proizvoditi u obliku velikih tankih ploča, daleko lakše od polaganja tekućih kristala ili aranžiranja tisuća trobojnih plazma ćelija, na staklenu podlogu. Nedostaci OLED-a Ova tehnologija je za sada ograničena na trajnost plave komponente. Dok crvene i zelene LED-ice imaju dug vijek trajanja, od 10.000 do 40.000 sati, plava komponenta pokazuje brže kvarenje nakon otprilike 3.000 do 5.000 radnih sati. Proizvodnja OLED-a je vrlo skupa, pa i krajnja cijena za kupca. No, kako će tehnologija napredovati, tako će i cijena padati, baš kao što je sada slučaj s LCD i plazma ekranima. OLED matrica nije vodootporna, pa ako slučajno po njemu prolijete tekućinu, vaš OLED TV biti će nepovratno oštećen.

www.giomag.eu

3/4 - 2009.