G&o br 23

TRAVANJ 2010.

INTERIJERI GRADITELJSTVO ENERGETIKA PROJEKTIRANJE ARHITEKTURA

BROJ 23 TRAVANJ 2010.

GODINA IV. CIJENA 25 kn www.giomag.eu

GRAĐENJE&OPREMANJE. STRUČNI ČASOPIS

Povratak prirodi

GRAĐENJE&OPREMANJE. STRUČNI ČASOPIS

Zeleni krovovi

Otkrivamo

Milijarde eura na putu iz EU, je li građevinski sektor spreman?

Vrtni namještaj

0 0 4 1 0 9 771846 375003

ISSN 1846-3754

GODINA IV. - BROJ 23

Stvorite svoju osobnu oazu mira

PLUS: TRAVNJACI • DVA SVIJETA U JEDNOM • FOTOGRAFIJA U GRAĐEVINARSTVU • PLINSKI BOJLERI

www.interonica.com •

Interonica.com je brza i detaljna tražilica proizvoda.

•

Koristeći Interonicu više nećete satima pretraživati Internet u potrazi za željenim proizvodom, već sve možete obaviti brzo i jednostavno za samo nekoliko sekundi.

•

Interonica.com omogućuje pretraživanje upisom ključnih riječi u tražilicu što je ujedno i najbrža i najjednostavnija pretraga. Ukoliko niste sigurni u stručni naziv proizvoda kojeg tražite, možete ga pronaći u kategorijama i podkategorijama u kojima bi se taj proizvod trebao nalaziti. Treći tip pretrage je napredna pretraga gdje u formular upišete sve podatke i detalje o traženom proizvodu, a tražilica će pronaći sve proizvode koji odgovaraju unesenim podacima.

O svakom proizvodu unutar tražilice možete pronaći informacije kao što su šifra proizvoda, cijena, opis, fotografija, mjesto prodaje i dr.

•

Prema našim članovima imamo jedinstven pristup koji im omogućuje 0-24h dostupnu administraciju u vlastitom korisničkom panelu. Ondje mogu samostalno ažurirati sve svoje podatke, mijenjati/uređivati proizvode, fotografije i sl., kupiti bonove za objavu proizvoda te, naravno, potpuno samostalno unositi i objavljivati nove proizvode. Ovaj jedinstven pristup pruža samostalnost i slobodu svakom korisniku da sam upravlja svojim oglašavanjem te sam odabire vrijeme oglašavanja, broj proizvoda koje želi oglasiti i financije koje za to želi izdvojiti. U vremenu kada je svaka reklama skupa, a nismo sigurni u njen uspjeh, naši korisnici mogu oglasiti svoj proizvod na godinu dana za cijenu od samo nekoliko kuna i svakodnevno pratiti statistiku njegovih pregleda i pretraga.

•

Za one koji žele više pružamo mogućnost izdvajanja proizvoda na naslovnici tražilice kao i unutar kategorija gdje je proizvod svojom pozicijom i izgledom istaknut od ostalih.

Do željenog proizvoda za samo par sekundi

www.interonica.com Brza, detaljna tražilica proizvoda

34

58

6

12

38

55

6 MILIJARDE EURA NA PUTU IZ EU Je li građevinski sektor spreman?

12 VRTNI NAMJEŠTAJ Stvorite svoju osobnu oazu mira 26 ZELENI KROVOVI Simbolički i tehnološki povratak prirodi 34 DVA SVIJETA U JEDNOM Kako pomiriti tehnološki naprednu sadašnjicu sa stogodišnjom tradicijom?

46 LAMINATNE OBLOGE ZA STEPENICE 50 KVANTITATIVNO STANJE PODZEMNIH VODA na području grada Zagreba 55 PLINSKI BOJLERI Kako osigurati miran i siguran rad?

58 DIGITALNA FOTOGRAFIJA u službi građevinarstva, arhitekture i geodezije 54 PODZEMNA ŽELJEZNICA Dolazi li u Zagreb?

65 ARENA ZAGREB Više od kruha i igara 70 VIJESTI 74 TRAVNJACI

Poštovani čitatelji,

GLAVNI UREDNIK Krunoslav Majcan kruno@gradjenje-opremanje.hr

dolaskom sunčanijih proljetnih dana, uz prirodu se zazelenio i naš i vaš časopis, pa vam za nesmetano uživanje u ovogodišnjim danima i noćima nudimo pregled vrtnog namještaja, kojim ćete upotpuniti svoj vrt ili terasu, te savjete kako održavati ili iznova zasaditi travnjak u vrtu.

WEB DIZAJN I FOTOGRAFIJA Darko Majcan darko@gradjenje-opremanje.hr STRUČNI SURADNICI Zlatko Kirin, mag. ing. aedif. zlatko@gradjenje-opremanje.hr Hrvoje Perinić hrvoje.perinic@gradjenje-opremanje.hr Ana Marija Vojković, mag. novinarstva ana.marija@gradjenje-opremanje.hr Vanja Vesić, dipl. novinar vanja@gradjenje-opremanje.hr Barbara Kraš barbara@gradjenje-opremanje.hr Kruno Kartus kruno.kartus@gradjenje-opremanje.hr MARKETING marketing@gradjenje-opremanje.hr PRETPLATA pretplata@gradjenje-opremanje.hr

Na ove se teme nadovezuju i zeleni krovovi, prirodni pokrov objekata koji bi mogao i riješiti nas većine ozbiljnih problema vezanih uz zagađenje, a uklapa se u sustav održive gradnje, koja se toliko često propagira u današnjem građevinarstvu.

U ovom smo boju otvorili i goruće pitanje ulaska u Europsku Uniju, na način da smo istražili što možemo očekivati od toliko pompozno najavljivanih europskih fondova, u kojima nas doslovce čekaju milijarde kuna, te sa stručnjacima sa Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta pokušali predočiti kakvo je stanje podzemnih voda u gradu Zagrebu.

Istražili smo i temu koja nije pretjerano česta u ovoj struci, a to je fotografija u građevinarstvu, i došli do saznanja da i za ovu struku koja se ne često ne povezuje sa tim tehnološkim segmentom postoje specijalizirani proizvodi.

Pročitajte i nekoliko najvažnijih savjeta o održavanju plinskih bojlera (koje nije uputno zanemariti čim završi sezona grijanja!), zabavite se, informirajte i ponešto naučite, i ne zaboravite da novi broj stiže već početkom lipnja.

Krunoslav Majcan Glavni urednik

DIREKTOR Marija Majcan marija@gradjenje-opremanje.hr GSM: + 385 98 1710-315 GSM: + 385 91 6050-999

NAKLADNIK Mari Media d.o.o., Husinečka 1, HR-10040 Zagreb, Tel: + 385 1 2993-516, Fax: + 385 1 2993-517, info@gradjenje-opremanje.hr Žiro-račun: 2484008-1103616814 Devizni račun: IBAN: HR0924840081103616814, SWIFT: RZBHHR2X ISSN 1846-3754 Kopiranje, umnožavanje dijela ili cijelog sadržaja bez dozvole nakladnika nije dopušteno. Podaci o proizvođačima i distributerima, te cijene navedene u časopisu točni su u trenutku odlaska u tisak te ne odgovaramo za njihovu točnost u trenutku korištenja. Nakladnik ne odgovara za moguće tiskarske pogreške. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

TISAK Grafika Hrašće, Antuna Arbanasa 44, HR-10020 Zagreb DISTRIBUCIJA Tisak d.d., Slavonska avenija 2, HR-10000 Zagreb; Distri Press d.o.o., Žitnjak bb, HR-10000 Zagreb Godišnja pretplata za Hrvatsku: 220,00 kn (cijena s PDV-om), Godišnja pretplata za inozemstvo: 85 EUR Naslovnica: Veer Fancy Photography

G & O GRAĐENJE

Milijarde eura na putu iz EU, je li građevinski sektor SPREMAN? Tekst: Hrvoje Perinić Foto: MZOPUG, dm

Na nedavno održanoj konferenciji predstavljena su ulaganja u sektor voda i zbrinjavanja otpada, no istovremeno je upozoreno koliko još ulaganja dolazi. Pitanje koje se postavlja nakon konferencije nije koliko novca trebamo, nego možemo li ga iskoristiti. Postoje li u Republici Hrvatskoj odgovarajuća znanja, informacije i prije svega, zanimanje svih mogućih sudionika za njihovu apsorpciju Ulazak u Europsku uniju nije više tako daleko, zapravo uopće nije daleko. Ako ne znate što on znači u smislu tržišnog utjecaja u području vaše djelatnosti, tada možemo kazati da vam je ulazak u Europsku unije opasno blizu. Naravno, stvari nisu tako dramatične, no danas svaki ozbiljan poduzetnik kao i država mora biti ozbiljno uključen u pripreme za promjene koje donosi ulazak u Europsku uniju; promjene, poboljšanja i nove prilike.

6

23 - 2010.

www.giomag.eu

Zadnji dan ožujka ove godine Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva organiziralo je predstavljanje Operativnog programa za zaštitu okoliša, koji se sufinancira sredstvima Europske unije iz pretpristupnog programa IPA (Instrument pretpristupne pomoći), komponenta IIIB. Operativni program za zaštitu okoliša usmjeren je na područja gospodarenja otpadom i gospodarenja vodama te čini programski okvir za korištenje financijskih sredstava Europske unije za sljedeće teme (prioritete): • razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom zbog uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, i • zaštita vodnih resursa Hrvatske poboljšanjem sustava vodoopskrbe i integriranog sustava upravljanja otpadnim vodama.

Zašto je predstavljanje tog dokumenta toliko bitno? Zbog jednostavnog razloga, putem njega je predstavljeno korištenje bespovratne financijske pomoći putem programa IPA za razdoblje 2007.

- 2009. u iznosu od 53,5 milijuna eura (koji se upravo realiziraju, a natječaji su još otvoreni) te za razdoblje 2010. - 2011. u kojem će EU sufinancirati projekte u iznosu od 43,2 milijuna eura. Taj Operativni program za zaštitu okoliša predstavlja jedan od triju

operativnih programa pod komponentom III – Regionalni razvoj.

Usmjeren je ponajprije na područja gospodarenja otpadom i gospodarenja vodama te čini programski okvir za korištenje financijskih sredstava Europske unije.

Iz Operativnog programa Hrvatska će povući sredstva za izgradnju županijskih ili regionalnih centara za gospodarenje otpadom, koja će uključivati izdvajanje otpada, uvođenje mehaničko-biološke obrade i izgradnju novih odlagališnih ploha prema najvišim standardima zaštite okoliša. Centri će zamijeniti danas postojeća odlagališta komunalnog otpada kojih je u Hrvatskoj 229. Do danas je završena sanacija na 78 službenih odlagališta, a na ostalih 221 je u tijeku. U lipnju 2009. godine, nakon odobrenja projektne aplikacije od Europske komisije, potpisani su dvostrani sporazumi o projektu za sektor otpada za županijske centre za gospodarenje otpadom Kaštijun u Istarskoj i Marišćina u Primorsko-goranskoj županiji, koji će biti sagrađeni u skladu sa standardima Europske unije. Za gradnju centra Bikarac u Šibensko-kninskoj županiji sredstva su osigurana u okviru ISPA programa u visini od 6 milijuna eura. U veljači ove godine odabran je izvođač radova. U tijeku je priprema i ostalih centara za gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj.

Gradonačelnica Grada Šibenika Neda Klarić i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinko Mladineo potpisali su 13. veljače 2010. u Zagrebu Ugovor o zajedničkom ulaganju u osnivanje i izgradnju Centra za gospodarenje otpadom „Bikarac“ i to u izgradnju protupožarnog puta i hidrantske mreže

www.giomag.eu

23 - 2010.

7

G & O GRAĐENJE

Utjecaj na Hrvatski građevinski sektor Ti projekti znače ulaganja velikih sredstava u područje gospodarenja vodom i otpadom u Republici Hrvatskoj i osvrnemo li se na ono što je već učinjeno i što se još planira, ne treba više trošiti riječi na pohvale. No, što to znači za građevinski sektor? Puno toga.

Prema strukturi korištenja sredstava tih projekata dobar dio namijenjen je za građevinske radove koje će upravo obavljati hrvatske tvrtke. Dobar dio sredstava namijenjenih za zaštitu voda i gospodarenje otpadom će biti utrošen na izgradnju infrastrukture te će se paralelno, putem podugovaranja, povećati i ulaganja u sektor graditeljstva. Koliko je to dobra vijest u ovo recesijsko doba ne treba previše objašnjavati.

Konkretno, u lipnju 2009. godine, nakon odobrenja projektne aplikacije od Europske komisije, potpisani su dvostrani sporazumi o projektu za sektor otpada za županijske centre za gospodarenje otpadom Kaštijun u Istarskoj i Marišćina u Primorsko-goranskoj županiji koji će biti sagrađeni u skladu sa standardima EU. Za gradnju

centra Bikarac u Šibensko-kninskoj županiji sredstva su osigurana u okviru programa ISPA u iznosu od šest milijuna eura. U veljači ove godine odabran je izvođač radova.

Uz već spomenuta tri centra u izgradnji ili pripremi za izgradnju (Bikarac, Šibensko-kninska županija, Marišćina, Primorsko-goranska županija, Kaštijun Istarska županija). U najvišem stupnju pripremljenosti nalaze su centri u Benkovcu za Zadarsku županiju, regionalni centar u Piškornici za Koprivničko-križevačku, Međimursku, Varaždinsku i Krapinsko-zagorsku županiju te Lećevica u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Za pet centara definirana je lokacija i poslana su pisma namjere za početak priprema (Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Bjelovarsko-bilogorska, Karlovačka i Virovitičko-podravska županija). Brodsko-posavska županija odabrala je lokaciju i od nje se još očekuje pismo namjere. Šest županija još nema definiranu lokaciju: Sisačko-moslavačka, Dubrovačko-neretvanska, Ličko-senjska županija, Požeško-slavonska te Zagrebačka županija i Grad Zagreb.

Lokacija centra za gospodarenje otpadom Kaštijun u Istarskoj županiji

8

23 - 2010.

www.giomag.eu

Pogled u budućnost:

170 milijuna eura u 2012.

do 2023. ulaganja i do 22,3 milijarde kuna U tijeku je priprema i ostalih centara za gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj. Hrvatska će od 1. siječnja 2012. za projekte gospodarenja otpadom godišnje iz Strukturnih fondova imati na raspolaganju 170 milijuna eura, uz koje će uložiti još 240 milijuna eura iz nacionalnog proračuna. Hrvatska je zemlja relativno bogata vodom te je upravljanje vodama detaljno utvrđeno Strategijom upravljanja vodama (2008.), dugoročnim planskim dokumentom u kojem su naznačene vizija, misija, ciljevi i zadaci državne politike u tom sektoru. Prema Strateškom planu do 2023. godine za zaštitu i korištenje voda planira se uložiti 22,3 milijarde kuna. Polazeći od zatečenog stanja vodnog sektora, razvojnih potreba, gospodarskih mogućnosti i međunarodnih obveza, ustanovljene su strateške odrednice koje će se ostvarivati i Operativnim programom koji jamči ozbiljan pristup, a ne samo mrtvo slovo na papiru (kako često strategija znaju završavati, bez obzira na kvalitetu rada i pameti uloženu u njih).

Temeljem tih odrednica izrađena je indikativna lista projekata koji se prihvaćaju za sufinanciranje prema definiranim kriterijima. Trenutačno su u fazi provedbe tri projekta u Slavonskom Brodu, Drnišu i Kninu u koje će iz državnog proračuna i programa IPA te u nekim projektima iz proračuna lokalnih zajednica biti investirano

više od 50 milijuna eura. Njihovom realizacijom uspostaviti će se moderni vodoopskrbni sustavi i mreže te izgraditi uređaji za pročišćavanje otpadnih voda iz domaćinstava i industrije i poboljšati kanalizacijske mreže. No serija ulaganja ni tu se ne zaustavlja, sljedeći planirani projekt je predviđen u Sisku, a iznos ulaganja procjenjuje se na 21,2 milijuna eura.

Operativnim planovima daje se zapravo poprilično dobra naznaka gdje će se u doglednom vremenu tražiti uključivanje građevinskih i srodnih tvrtki u realizaciju zacrtanih projekata. Mogu se pripremiti interni kapaciteti i previdjet dobre prilike i novi poslovi. Što nam u zaključku šalje dosta jednostavnu poruku, aktivnosti koje Republika Hrvatska provodi u suradnji s Europskom unijom treba pozorno pratiti i pripremati se jer količina ulaganja znatno će se povećati i treba se ozbiljno pripremiti za izazove koji dolaze. I to ne samo u smislu sudjelovanja u svojstvu podizvođač a pojedinih građevinskih radova; bitno je dobro se informirati u koja će se područja ulagati, kakvi se projekti traže i na kraju krajeva, aplicirati s gotovim projektima, ne idejama. S time da ovaj put regionalna tijela i lokalne zajednice imaju veliku priliku da kroz predložene projekte proguraju infrastrukturne i druge planove te osiguraju financiranje od EU, ali i iz nacionalnog proračuna. www.giomag.eu

23 - 2010.

9

G & O GRAĐENJE

Važnost prepoznavanja trenutka 2,2 milijarde eura u 2012.

No, osim svih mogućnosti koje otvara IPA u konkretnom financijskom smislu, taj instrument pretpristupne pomoći predstavlja i pripremu za ono što dolazi ulaskom u Europsku uniju, a to su strukturni mehanizmi koji će donijeti znatno više novaca od IPA-e.

Prema financijskom prijedlogu Europske komisije, ukupna alokacija iz strukturnih instrumenata za Republiku Hrvatsku iznosi 2,2 mlrd. EUR za razdoblje 2012. -2 013., a taj će iznos biti dostupan ulaskom u Europsku uniju.

Strukturni instrumenti – zajednički naziv za: • Kohezijski fond • Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) • Europski socijalni fond (ESF).

Od navedenih 2,2 milijarda EUR za Kohezijski fond bi trebalo biti namijenjeno 1/3 ukupne alokacije, a za ERDF i ESF preostalih 2/3 ukupne alokacije. Iz Kohezijskog fonda trebali bi biti financirani isključivo projekti kojima se unaprjeđuje okoliš (uključujući energetsku učinkovitost i obnovljive izvore) i razvija prometna infrastruktura (TEN-T), a sredstva Europskog fonda za regionalni koristit će se za razvoj, tj. za smanjivanje razlika u razvoju pojedinih područja, što uključuje projekte okoliša (odlaganja otpada, vodoopskrba, zaštita voda, zaštita prirode) i energetiku – energetska učinkovitost; sigurnost energije itd.

10

23 - 2010.

www.giomag.eu

IPA je po svojoj strukturi vrlo slična funkcioniranju unutar Strukturnih fondova. Načelo rada u Strukturnim fondovima vrlo je slično i nastavlja se s poticanjem istih prioriteta kao i u programu IPA. No bitno je istaknuti da je sustav plaćanja potpuno drugačiji i zasniva se na povratu projektnih troškova te je potrebno osigurati sredstva (iz državnog proračuna ili proračuna krajnjih korisnika) za početak projekta. Pojednostavnjeno, novac se dobiva nakon što se projekt uspješno realizira.

Sama metodologija tih fondova funkcionira na ovako: nakon što se uspostavi Nacionalni strateški referentni okvir (NSRO) koji povezuje prioritete Zajednice s nacionalnim i regionalnim prioritetima za održivi razvoj, pristupa se izradi Operativnih programa za njegovu provedbu.

Vlada Republike Hrvatske prihvatila je Nacionalni strateški referentni okvir te se pristupilo ažuriranju projektnih prijedloga i doneseni su Operativni programi za pet glavnih područja: • promet • okoliš • regionalna konkurentnost • razvoj ljudskih kapaciteta • razvoj upravnih kapaciteta.

Što se tiče vodnog gospodarstva, prema riječima potpredsjednika Vlade mr. sc. Božidara Pankretića, unutar Operativnog programa za zaštitu okoliša nastavit će se program IPA i to iz Kohezijskog fonda i radom na Sustavima odvodnje s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda i regionalnim vodoopskrbnim sustavima u više pojedinačnih projekata. Prema prvim najavama, očekivana indikativna alokacija sredstava je sljedeća: • 330 milijuna EUR (65% -75% sufinanciranje EU) • 100 milijuna EUR (nacionalno sufinanciranje).

Ostalim operativnim programima svakako ćemo posvetiti više pozornosti u sljedećim brojevima, a za sada informacije možete potražiti na stranicama Središnjega državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU te na stranicama Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.

Prema viđenom na održanom skupu u povodu predstavljanja Operativnog programa IPA, Državna uprava je „s obje ruke“ u poslu i pripremi apsorpcijskih instrumenata. Primjećuje se velika predanost na svim razinama izvršne vlasti od dužnosnika do profesionalnih službenika i ovj put, čini se, državna uprava djeluje dinamično i angažirano. Kako su istaknuli potpredsjednik Vlade mr. sc. Božidar Pankretić i ministrica Marina Matulović Dropulić, napravljene su neke greške u pripremama, no one sada predstavljaju iskustvo i neće se više ponavljati, što ukratko i prenosi najvažniju poruku. Sada je vrijeme za pripremu i stjecanje iskustva, ali i aktivnije uključenje u pripremu za Strukturne instrumente. Riječ je o instrumentima koji su pripremani za višegodišnje razdoblje, koji zahtijevaju sinergiju sredstava i truda te koordinaciju s ciljevima Europske unije. I kako je istaknuo sam veleposlanik Paul Vandoren, šef Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj; nije riječ samo o novcu koji dolazi u Republiku Hrvatsku nego je riječ o poboljšanju standarda te zaštiti okoliša i prirode.

Ukratko riječ je o novim mogućnostima, a pitanje koje se nameće jest – je li građevinski sektor spreman za njih? www.giomag.eu

23 - 2010.

11

G & O EKSTERIJERI

12

23 - 2010.

www.giomag.eu

VRTNI NAMJEŠTAJ Ako tražite savršeno mjesto za bijeg od nadolazećih ljetnih vrućina, razmislite o tome da pobjegnete na - svoju terasu.

Tekst: Krunoslav Majcan Foto: JYSK, Meblo, Fuera Dentro, Dedon, Kika, Gervasoni

Relaksacija i bijeg od vrućine u prirodnom okruženju nisu nužno vezani uz iskorištavanje dragocjenih dana godišnjeg odmora, nego uz to imate li na raspolaganju vrt ili terasu i pripadajući vrtni namještaj. Osnovna funkcija terase ili vrta u ljetnim mjesecima definitivno je pružanje ugodnog prostora za odmor i zabavu, ali uz malo uloženog truda (a ponekad i financijskih sredstava) pretvorit će se u stilizirano odmaralište na otvorenom.

Dobro odabran namještaj pretvorit će vanjski prostor koji nam najčešće služi za odlaganje stvari u elegantnu nadogradnju doma i na jednostavan način donijeti užitak za lijepa vremena. I dok su interijeri gotovo svih životnih prostora maksimalno iskorišteni, postavlja se pitanje i potreba za iskorištenjem okoliša doma, vanjskog prostora koji je nerijetko zanemaren, a koji dolaskom proljeća, viših temperatura i duljih dana postaje zanimljiv zbog odmora, ali i zbog zajedničkoga obiteljskog druženja uz roštilj. No, koji su elementi kod uređenja eksterijera najvažniji?

Stil Kao i interijeri, i eksterijeri mogu biti i praktični i primamljivi, ali vanjski prostor može postati i najzanimljivijim dijelom doma ako ga pretvorite u stilsku ekstenziju doma koju ste dizajnirali primjenom istih dizajnerskih načela.

Udobnost Udobnost je vrlo bitan element kod duljeg boravka na otvorenom, tako da će u obzir za dulja razdoblja relaksacije doći samo namještaj koji je udoban, s time da će kod drvenog namještaja mnogo pomoći i deblji plišani jastuci. U ponudi mnogih proizvođača nalaze se i naslonjači, koji će omogućiti maksimalnu udobnost, ali zahtijevaju više mjesta.

Raznovrsnost Razmislite i o proizvodima koji se mogu koristiti i unutra i vani, kao što su npr. kamini za vanjsku uporabu, svjetiljke, koje će u večernjim satima stvoriti ozračje ugodne intime na vašoj terasi, pa čak i stolci koje možete rabiti i unutra i vani – time će i financijsko zadovoljstvo biti potpuno.

www.giomag.eu

23 - 2010.

13

G & O EKSTERIJERI

Više nego ikada prije vanjski prostor tretira se kao dodatni životni prostor, rame uz rame s dnevnim boravkom, pogotovo ako ste među sretnicima koji žive u područjima s umjerenom klimom koja im omogućuje gotovo cjelogodišnje korištenje terasa i vrtova. Novi trendovi donose smjelije uzorke, jarke boje, nove materijale koji omogućuju dugogodišnju uporabu, a najveći proizvođači već u ponudi imaju i kompletne „vanjske sobe“ - komplete vanjskog namještaja koji u pogodnim klimatskim uvjetima može zamijeniti dnevni boravak, pa čak i kuhinju.

Odraz je to ljudske želje za isticanjem iz gomile, ali i globalnih trendova života u harmoniji s prirodom koja može uljepšati svaki trenutak proveden izvan zagušljiva četiri zida, ali i odmoriti, oraspoložiti i izliječiti od stresa gotovo svakog pojedinca.

FOTO: Fuera Dentro, Cima Lounge Collection

I V O D N E R T

14

www.giomag.eu

23 - 2010.

Materijali

Koju vrstu materijala trebate, a koju želite imati? Trenutačno to najviše ovisi o vašem stilu s obzirom na to da proizvođači namještaja kvalitetu i atraktivnost postižu mnogim materijalima pogodnima za vanjsku uporabu. Najčešći materijali su plastika, šiblje (pleteni namještaj), metali kao npr. aluminij i kovano željezo te drvo, kod kojeg se izdvaja tikovina, cedrovina, eukaliptus i borovina.

Prije izbora materijala mudro je odrediti koliki iznos novca možete utrošiti na kupnju. Iako bismo svi mi voljeli na raspolaganju imati dovoljno novca za kupnju najkvalitetnijih proizvoda, to nažalost nije tako; naprotiv, cijena je jedan od najvažnijih čimbenika prilikom odabira namještaja. Za one koji ne žele investirati mnogo novca jer jednostavno žele zadovoljiti najosnovniju potrebu za sjedenjem na otvorenom idealan je plastični namještaj. Cijena stola s pripadajućim stolicama nerijetko iznosi i manje od cijene jedne jedine drvene stolice, a i održavanje je jednostavno da jednostavnije ne može biti ako imate toplu vodu i krpu.

Kada odlučite što želite sa svojom terasom ili vrtom i koji su vam materijali zanimljivi, krenite u istraživanje cijena i raspoloživosti namještaja. U nastavku vam donosimo popis najčešće korištenih materijala te njihovih prednosti i mana.

1 3

2

1.

2.

3.

4.

4.

Stolica Portland, FSC drvo, JYSK Stolica Vermont, aluminij+FSC drvo, JYSK Stolica Cima Butaque Lounge, inox+poliester, Fuera Dentro Stolica s 5 pozicija, keruing, Meblo Stolica sklopiva Pacific, plastika, JYSK

5

4

www.giomag.eu

23 - 2010.

15

G & O EKSTERIJERI

Plastični namještaj Što vam prvo pada na um kada čujete izraz „plastični namještaj”?

Jeftino, slabo, tanko? Niste jedini.

No znate li da je plastični namještaj trend koji se ubrzano širi?

Tražite li namještaj koji nije skup i ne traži posebno održavanje, plastični namještaj je baš za vas. Odabirom plastičnih proizvoda prestaje briga o održavanju kakvu imate s ostalim materijalima, primjerice bojenje i/ili poliranje drvenih proizvoda.

Izaberete li plastični namještaj, pripazite i na sljedeće: • Istina je da je plastika jeftinija, ali isto tako je istina i da je vrlo često manje izdržljiva, čvrsta i ne traje dugo poput drva ili aluminija.

• Za manje novca dobivate pojednostavnjeno održavanje, ali i vrlo malo dizajna.

• Plastika je otporna na vremenske uvjete. Ne morate se brinuti da će vaš namještaj izblijedjeti na suncu ili se deformirati ostavite li ga na kiši.

• Reciklirana plastika, a takvih je proizvoda sve više na tržištu, izvrstan je izbor za ekološki osviještene kupce. Svakom kupljenom stolicom pomažete spasiti šume.

Iako je plusova mnogo, mora se reći da plastičnom namještaju ipak nedostaje „ono nešto“ u području estetike. Konkretnije, već je i sam odabir namještaja koji će se svojom bojom uklopiti u postojeći okoliš težak posao, iako sve više proizvođača uvodi nove boje, tako da je već pronalazimo i plastične stolice i stolove u boji koja je vjerna imitacija drva. No i tu postoji rješenje, jer plastika je materijal koji se može bojiti pa, ako imate volje i vremena, i od najobičnije plastične stolice odabirom pravih boja možete napraviti unikat koji savršeno odgovara okolišu u kojem se nalazi.

16

23 - 2010.

www.giomag.eu

Dolje lijevo: Nautical Cafe set (stol + 2 stolice) od reciklirane plastike, Patiofurnitureusa.com Dolje: Stol Elise + 4 stolice Santorini, JYSK Desno: WPC (wood-plastic composite)

Po pitanju proizvoda koji su izgledom vjerna imitacija drva, postoje dvije vrste proizvođača. Prvi rabe PEHD (polietilen) - tvrdu, čvrstu i tešku plastičnu smolu koja je prethodno pročišćena i zaštićena od UV zračenja. Drugi, još u manjini, rabe materijal zvan WPC (wood-plastic composite) koji se sastoji od 50 posto drvenih vlakana većinom od otpadnog drva i 50 posto reciklirane plastike i koji daje gotovo drvenu površinu koja se može oblikovati prema svim mogućim dizajnerskim idejama jer se u proizvodnji injektira u gotove kalupe, a istovremeno plastična komponenta daje toj kombinaciji vodonepropusnost, zaštitu od truljenja i neosjetljivost na UV zračenje (a to su problemi zbog kojih je održavanje drvenog namještaja komplicirano, dugotrajno i nerijetko skupo), što ga čini materijalom budućnosti, o kojem ćemo sigurno još mnogo pisati i čitati.

cijena otpornost na vremenske uvjete dizajn izbor boja

www.giomag.eu

23 - 2010.

17

G & O EKSTERIJERI

Pleteni namještaj Pleteni namještaj je namještaj napravljen od bilo koje vrste prirodnog ili umjetnog materijala koji je dovoljno gibak i izdržljiv da ga možemo isplesti u neki oblik namještaja. Četiri su glavne vrste organskih materijala od kojih se izrađuje namještaj, ratan, trska, vrba i bambus, od kojih je ratan najpopularniji. Iako nisu namijenjeni za vanjske prostore zbog osjetljivosti na vlagu i previsoku temperaturu (rasušivanje), izvrsna su kombinacija za situacije kada je tek nekoliko puta godišnje potreban vrtni namještaj.

Za vanjsku uporabu, koja nam je ovdje zanimljivija, kod proizvoda dobavljivih na našem tržištu najčešći je namještaj od tehnoratana koji se sastoji od PVC mase ojačane čeličnim nitima i izgledom se bitno ne razlikuje od proizvoda od organskih materijala, a svojstva su mu primjerenija vanjskim uvjetima. Najčešću primjenu namještaja od tehnoratana u ljetnim ćete mjesecima pronaći na terasama kafića i restorana.

Taj proizvod podrijetlo vuče iz dvadesetih godina 19. stoljeća, kada Luigi Lloyd Loom, vlasnik tvornice namještaja od ratana zbog Prvoga svjetskog rata nije mogao uvesti dovoljnu količinu materijala iz nekadašnjih kolonija na prostorima današnje Indonezije i Filipina te se odlučio na proizvodnju sintetičkog repromaterijala koji je, pojednostavnjeno, bio izrađen od tanke čelične niti omotane u papir i od nje se vrlo lako mogao isplesti namještaj. Ostatak priče klasična je američka priča o uspjehu; a materijal je, u poboljšanoj verziji, aktualan i u 20. stoljeću.

Značajke pletenog namještaja: • Prirodan izgled • Robustan i lagan • Mnogo varijacija stilova i boja • Lako održavanje

lagan, čvrst materijal lako održavanje neotpornost na vlagu (kod prirodnih proizvoda)

18

www.giomag.eu

23 - 2010.

U ekskluzivnom namještaju za vanjsku upotrebu na domaćem tržištu zasigurno je broj jedan Dedon. Njihov namještaj ručno se izrađuje pletenjem hularo sintetičkih vlakana otpornih na sve moguće uvjete - morsku sol, sunčevu svjetlost, visoke i niske temperature. Za izradu pojedinog komada namještaja potrebno je dva tjedna, a nekada i više kada je riječ o kompliciranijim izvedbama.

Dedon Obelisk

Set vanjskog namještaja Cleveland, Kika

www.giomag.eu

23 - 2010.

19

G & O EKSTERIJERI

Drveni namještaj U prošlosti je vrtni namještaj bio poseban dio doma koji je stilom mogao odudarati od ostalih prostorija. Danas se terasa i vrt smatraju dodatnom prostorijom doma koja povezuje interijer i eksterijer.

Potaknuti tim razmišljanjem, mnogi su vlasnici kuća odlučili da se taj dodatni prostor stilski mora nadopunjavati s interijerom, tako da je danas terasa većinom produžetak doma na otvoreni prostor koja integrira dizajn namještaja i izričaj osobnog stila vlasnika kako bi stvorio ugodno utočište za one koji uživaju u blagodatima prirode.

Kako bi vaša terasa dobila ležeran, topao i prirodan izgled, potrebno vam je nekoliko komada drvenog namještaja. No, iako je drveni namještaj izvrstan odabir za vanjske prostore, nije svako drvo pogodno za terasu ili vrt. Najpopularniji materijali za izradu drvenog namještaja su tikovina, cedrovina, borovina. Te materijale krase velika trajnost i otpornost na ekstremne uvjete.

Napomenimo i da sve više tvrtki za svoje proizvode od drvene građe ima i certifikate o podrijetlu drveta iz uzgoja. Takav je i FSC (Forest Stewardship Council) koji pruža jamstvo da drvo nije došlo iz ruku sumnjivog preprodavača i ilegalne sječe šuma, a namještaj izrađen od tikovine trebao bi nositi oznaku CoC (Chain of Custody), što znači da ta vrsta drva dolazi s Costa Rice i Jave te da također nije sječena u ugroženim tropskim šumama.

Cedrovina Drvo koje oduvijek raste na području od Himalaje do istočnog Mediterana posebno je dojmljivo za izradu namještaja na američkom kontinentu gdje je najpoznatiji kao crveni cedar (Western Red Cedar). Duboka crvena boja i dopadljiv miris učinili su ga estetski prihvatljivim, a otpornost na truljenje i insekte učinila ga je popularnim materijalom za izradu namještaja. Također, njegov je miris poznat i kao miris koji odbija kukce pa se čak i u ormarima koji nisu od cedrovine mogu pronaći dijelovi koji su napravljeni od cedrovine kako bi se spriječilo uništavanje odjeće.

Kod samog namještaja potrebno je napomenuti kako cedrovinu, za razliku od bora, nije potrebno tretirati nikakvim premazima niti impregnacijama kako bi se zaštitila od utjecaja vode budući da prirodna ulja koja cedrovina sadržava služe za tu svrhu. No, boja cedrovine nije toliko postojana i tijekom vremena pretvorit će se u oku ugodnu srebrno sivu. otpornost na vodu i insekte mogućnost truljenja

Značajke drvenog namještaja • Izvrsno za višegodišnju vanjsku uporabu.

• Prirodan izgled (posebice u vrtu).

• Traži rutinsko održavanje, jednom do dvaput godišnje.

• Može izdržati loše vremenske prilike.

• Na dodir je svježe i hladno, što je prednost ljeti.

Borovina Borovina je idealan materijal za izradu namještaja za vanjsku uporabu zbog svoje čvrstoće, trajnosti i ekstremne otpornosti na habanje. Ta svojstva, uz rezistenciju na vodu i kukce daju joj gotovo značajku neuništivosti, pa ne čudi da se od nje izrađuju npr. palube na brodovima.

Obrađena borovina tako može podnijeti godine iskorištavanja u svim vremenskim uvjetima bez truljenja, savijanja i ostalih deformacija, a kako se većina drvenog fonda dobiva s plantaža borova (pritom se ne sijeku stoljećima stare šume), to je i ekološki prihvatljiv organski materijal.

Za one koji žele uživati u klasičnom drvenom namještaju bez visokih troškova namještaja od tikovine ili cedrovine, borovina je najbolji izbor.

S obzirom na to da je fond borove šume na zemlji bogat, a i lako ju je uzgojiti, nameće se kao relativno jeftin način za uživanje u vrtnom namještaju koji ima samo jedan nedostatak, a to je truljenje koje se sprječava tretiranjem impregnacijskim sredstvima i lakovima jednom godišnje. čvrstoća otpornost na habanje mogućnost truljenja

20

23 - 2010.

www.giomag.eu

Vrtna garnitura Oregon, Parana borovina, JYSK

Tikovina Od svih vrsta drva korištenih u proizvodnji namještaja tikovina ima najbogatiju i najdulju povijest. Od davnih vremena proizvođači namještaja prepoznavali su dojmljive prednosti tikovine kao što su prirodna otpornost na truljenje, čvrsta struktura, egzotična aroma i moć sprječavanja korozije metala s kojim je u kontaktu. To svojstvo tikovinu je učinilo dragocjenom za proizvođače brodova.

Danas se tikovina smatra luksuznim drvom, s obzirom na to da je skuplja od ostalih vrsta tvrdog drva. No za mnoge je ljude cijena prihvatljiva jer tikovina naizgled traje vječno. Zapravo, kada uzmete u obzir činjenicu da su neke klupe u parkovima u Engleskoj izrađene od tikovine, a traju već više od sto godina i jednako su čvrste kao i prilikom postavljanja, to i nije začuđujuće. Tikovina je također izvrsno drvo za kombinaciju s metalnim elementima, kombinacija kojih je uvijek osebujan i privlačan vrtni namještaj. Mnogi vodeći proizvođači namještaja kombiniraju tikovinu s čeličnim i aluminijskim dodacima kako bi im dali poseban štih; stoga, ako vas zanima samo najbolje od vrtnog namještaja, tikovina je definitivno pravi izbor.

otpornost na vodu i insekte mogućnost truljenja

Vrtna garnitura Oregon, Saligna eukaliptus, JYSK

www.giomag.eu

23 - 2010.

21

G & O EKSTERIJERI

Metalni namještaj Mnogi su ljudi zainteresirani za pronalazak „pravoga” metalnog namještaja za svoju terasu ili vrt. Odgovarajući metalni vrtni namještaj unijet će osjećaj ljepote i korisnosti u vaš vanjski životni prostor. Prava je prednost metalnog namještaja izdržljivost, posebice u usporedbi s drvom. Drveni namještaj može biti prekrasan, no čak i ako je ispravno tretirana, na drvenoj površini s vremenom se pojavljuju znakovi koje ostavljaju voda i sunčeva svjetlost. Metalni namještaj bit će vrlo izdržljiv i neosjetljiv na prirodna oštećenja dok god je odgovarajuće prebojen ili zaštićen na neki drugi način. Budite svjesni da će sirovi metal nakon nekog vremena izlaganja prirodnom utjecaju zahrđati. Primjerice, klupa u vašem vrtu će sasvim sigurno trajati mnogo dulje ako je izrađena od metala nego ako je drvena. U nekim slučajevima metalni je namještaj dizajniran da namjerno zahrđa i nakon duljeg izlaganja prirodnim utjecajima izgledat će sve bolje i bolje. Ostali metali, kao što su inoks ili galvanizirani metali, nikada neće zahrđati, no na njima se može skupiti sloj prljavštine koju je potrebno povremeno očistiti. Najpopularniji su materijali za izradu metalnog namještaja, prema vrsti izrade, kovano željezo i aluminij.

Kovano željezo Kovano željezo jedan je od najuobičajenijih materijala za izradu vrtnog namještaja, a čovjek ga upotrebljava već gotovo tisuću godina za najraznovrsnije svrhe. Kovano željezo nastaje, kako mu i ime kaže, u procesu kovanja, od čistog željeza koje se zagrijava gotovo do rastapanja te se nakon toga kovanjem obrađuje do završnog oblika. Zbog svojstava trajnosti kombiniranih sa savitljivošću i jednostavnošću varenja, kovano željezo dugo je bilo popularno u izradi namještaja, rukohvata i ornamenata. Ako želite klasičan, bezvremenski izgled vrtnog namještaja, kovano željezo je izvrstan izbor.

Glavni su nedostaci kovanog željeza težina, podložnost koroziji i čvrstoća. Željezo je prilično teško, tako da je premještanje namještaja od kovanog željeza često vrlo težak posao. Za starije i nemoćne osobe, ili one s manje fizičke snage, namještaj od kovanog željeza i nije najbolji izbor.

Također, ako nije tretiran odgovarajućim premazima, namještaj će korodirati zbog prirodnih utjecaja. Drugi je izbor premjestiti namještaj u spremište ili ga zaštititi od atmosferilija kada se ne koristi. Ipak, s obzirom na spomenutu težinu, to se čini kao zahtjevan zadatak.

Na kraju, izravno sjedenje na kovanom željezu nije udobno. Zato je bitno osigurati jastuke koji će omogućiti ugodno sjedenje – većina proizvođača uz namještaj isporučuje i pripadajuće jastuke, no ne zaboravite to provjeriti prije kupnje. čvrstoća trajnost težina

22

23 - 2010.

www.giomag.eu

Aluminij Aluminij je vrlo često popularniji izbor od kovanog željeza zbog otpornosti na koroziju i malu težinu, a zbog tih je svojstava i jedan od najvažnijih poznatih materijala na svijetu. Zaista, u jednom trenutku u povijesti aluminij je smatran vrednijim i od zlata, a čak je Napoleonov stol bio opremljen aluminijskim tanjurima kada bi dočekivao posebne goste!

Svojstvo aluminija koje ga čini toliko vrijednim za vanjsku uporabu njegova je otpornost na koroziju, jer se, kada je materijal izložen na zraku, stvara tanki oksidacijski sloj na površini. Mutan srebrnkasti izgled površine koji je zaštitni znak aluminija ustvari je proizvod oksidacije.

Zbog prednosti aluminija nad kovanim željezom, garnitura aluminijskog namještaja skuplja je od odgovarajuće garniture od kovanog željeza. Ipak, smatra se da prednosti aluminija nad kovanim željezom kompenziraju razliku u cijeni, baš zbog mnogostruko manje mase i otpornosti na koroziju.

Mnogi proizvođači ustvari proizvode namještaj od lijevanog aluminija. Kao što i ime govori, taj tip namještaja proizvodi se lijevanjem rastopljene aluminijske mase u kalupe te se tako mogu realizirati mnogi vrlo komplicirani dizajnerski zahtjevi. Zbog svih tih prednosti aluminij je gotovo potpuno preuzeo vodstvo u proizvodnji namještaja.

Gore lijevo: Stolica Poltrona i stolić Escabel, Fuera Dentro Gore desno: Cuadrado stol + stolice Silicon, Fuera Dentro Sredina: Vrtna garnitura Pictor, JYSK Dolje: Vrtna garnitura Montana, Kika

težina otpornost na koroziju cijena

www.giomag.eu

23 - 2010.

23

G & O EKSTERIJERI

Savjeti za kupnju vrtnog namještaja Premda svi navedeni materijali imaju svoje prednosti i nedostatke, za onoga tko uređuje svoju terasu ili vrt tehnički nedostaci zasigurno neće biti jedini kriterij kod izbora materijala namještaja. Cilj je isti kao i kod kupnje namještaja za interijer: želite udoban i atraktivan prostor gdje se možete odmarati ili zabavljati - a možda i oboje…

Razmotrite vremenske uvjete

Pripremite spremište

Živite li u suhom i vrućem podneblju ili uz obalu? Koliko često pada kiša?

Sve su to bitne okolnosti za izbor vrtnog namještaja. Suhi i vrući uvjeti mogu uzrokovati pucanje drvenog namještaja. Jaki vjetrovi mogu nositi aluminijski namještaj, a pleteni namještaj neće podnijeti stalnu izloženost vlazi.

Vrtni namještaj biste tijekom zime trebali pospremiti u suh prostor, budući da ni prekrivanje ne može pružiti dovoljnu zaštitu, posebice za pleteni namještaj. Ako nemate spremište, razmislite o kupnji namještaja koji ćete u zimskim mjesecima moći iskoristiti u zatvorenom prostoru. Još jedna mogućnost koja ne uključuje spremište jest kupnja namještaja koji je sklopiv pa ga možete čuvati i u priručnom spremištu.

Izmjerite prostor Uzmite u obzir koliko prostora imate i kako je oblikovan. Je li to dugačak i uzak balkon ili prostrana široka terasa? Iskoristite prostor i oblik terase ili vrta kako biste odredili potrebne mjere namještaja. Pazite da oko namještaja ostavite dovoljno prostora kako biste mogli nesmetano hodati. Ako nemate puno prostora, razmislite o proizvodima za barove, s obzirom na to da su oni smanjenih dimenzija.

Procijenite budžet Na kraju, vaš budžet „odlučuje“ što možete kupiti.

Naravno, kupite najbolji namještaj koji si možete priuštiti.

Odredite gdje ćete smjestiti namještaj Jesu li vaša terasa ili vrt izloženi vanjskim utjecajima ili natkriveni? Hoće li vaš namještaj biti na zemlji ili na tvrdoj podlozi? Pobrinite se da odaberete materijale koji će odgovarati okolišu.

Ne stavljajte namještaj od mekog drva (npr. borovine) na zemlju ili travu.

Vlaga iz podloge može utjecati na truljenje drva. Razmislite o suncobranu ako je ljeti sunčeva svjetlost prejaka.

Odaberite materijale Koji vam se materijali sviđaju kod vrtnog namještaja? Ne donosite odluke samo na osnovi izgleda iako je i to bitan čimbenik. Vremenski uvjeti vrlo su bitni kod odabira materijala. Veliku ulogu ima i održavanje namještaja.

Materijali poput aluminija ili tikovine ne zahtijevaju pretjerano održavanje. Kovano željezo može trajati jako dugo, bez obzira na utjecaj topline i vlage.

Provjerite udobnost namještaja

Foto: Stol Garda i stolice Limone, JYSK

Vrtni namještaj ćete rabiti za relaksaciju pa se pobrinite da bude udoban. Čak i ako namještaj ne dolazi s jastucima, možete ih kupiti ili dati izraditi, ali pripazite da odaberete tkanine predviđene za vanjske utjecaje. Jastuci će uvijek biti lijepi ako ih pospremite kada ih ne rabite.

24

23 - 2010.

www.giomag.eu

Foto: Garnitura InOut, Gervasoni

Ulja za održavanje namještaja od tvrdog drva i tikovine Jutlandia, JYSK

Održavanje vašega vrtnog namještaja Redovito čišćenje i održavanje namještaja očuvat će njegov prvotni izgled godinama. Budući da se vrtni namještaj izrađuje od mnogo različitih materijala, svaki od njih zahtijeva drukčiju metodu održavanja.

Neke upute za čišćenje i održavanje vrijede za sve vrste namještaja: • •

Uvijek se držite uputa proizvođača Većina vanjskog namještaja može se očistiti blagom sapunicom i vodom.

Okovi namještaja mogu se zaštititi voskom za automobilski lim.

Vodootporni pleteni namještaj (tehnoratan) znatno je jednostavniji za održavanje i čišćenje pa dobro razmislite prije kupnje.

Drveni namještaj

Plastiku je najlakše održavati.

• Mlazom vode uklonite prljavštinu i pustite da se osuši.

• Dublje tragove prljavštine smijete očistiti blagim abrazivnim sredstvom.

Drveni namještaj obično se isporučuje s premazom koji ga štiti od vanjskog utjecaja.

• - Namještaj koji je zaštićen premazom čisti se blagom sapunicom koju treba temeljito isprati čistom vodom.

• - Osim tikovine i cedrovine, sav ostali drveni namještaj tijekom zime treba čuvati u zatvorenom prostoru.

• Tikovina se održava premazivanjem posebnog ulja namijenjenog samo za taj materijal, a iako dolazi premazana iz tvornice, prije uporabe trebalo bi je još jednom premazati.

Pleteni namještaj

Metalni namještaj

Većina pletenog namještaja može se očistiti pranjem vodom pod tlakom (preporučujemo miniwash, ali i obično crijevo će poslužiti svrsi).

• Kod jako uprljanog namještaja za pranje rabite spužvu, blagu sapunicu i hladnu vodu. Ostavite namještaj da se temeljito osuši prije nego što ga premažete voskom iz paste kako biste ga održali blistavim i otpornim na vodu.

Metalni namještaj lako je održavati, ali treba pripaziti da ne počne hrđati.

• - Čistite ga često vodom i blagom sapunicom jer kreme za sunčanje ili znoj mogu s vremenom naštetiti vanjskom sloju.

• - Većina modernog namještaja otporna je na koroziju i ne hrđa. Ako vaš namještaj nije, možete rabiti vosak u pasti kako biste ga dodatno zaštitili.

•

Plastični namještaj

www.giomag.eu

23 - 2010.

25

G & O GRAĐENJE

ZELENI KROVOVI simbolički i tehnološki povratak prirodi Jednom kada krenete nabrajati prednosti zelenih krovova, gotovo je nemoguće stati. Zeleni krovovi vjekovima su poznati i danas doživljavaju svoj novi procvat, i to doslovno.

Proteklih godina svjetski su trendovi učinili solarne ploče i vjetrenjače uobičajenom pojavom u graditeljstvu i okolišu. Ekološka osviještenost doživjela je svoju potvrdu u građevinskim krugovima kao u rijetko kojoj struci, no ipak novi trendovi i otkrića i dalje teško dolaze do ljudi, stoga ćemo i u ovom broju posvetiti pozornost zelenim tehnologijama, točnije, zelenim krovovima.

Zašto se o njima tako malo govori? Više je razloga; jedan od njih svakako je i činjenica da se ne smatraju tehnološki ekstravagantnim rješenjima, no kao glavni razlog najčešće se navodi da ih građevinske korporacije ne promiču jer nisu pogodni za ostvarivanje velikih profita. Nema posebnih materijala, potrebno je jednostavno dopremiti zemlju na krov zgrade i zasaditi biljke.

26

23 - 2010.

www.giomag.eu

Zeleni krovovi nude više pogodnosti; ukratko, izvrstan su izolator - održavaju nižu ugodnu temperaturu ljeti i smanjuju potrošnju zimi, odnosno zimi sprječavaju gubitak topline, a ljeti osvježuju stambeni prostor. U gradovima upijaju ugljični dioksid i smanjuju staklenički efekt. Upijaju kišu s krovova i smanjuju pritisak s odvodnih sustava te pridonose održavanju bioraznolikosti omogućujući pticama i kukcima lakše preživljavanje u okolišu koji je čovjek radikalno izmijenio.

Gradnja zelenih krovova tehnologija je u održivom ili ekološkom graditeljstvu kojom se dio površine koji je za gradnju objekta uzet od zemlje naknadno zemlji vraća u obliku zelenoga krova. Vraćanje prirodi oduzeto snažan je simbolički element zelenih krovova. No u financijskom smislu, zeleni krovovi predstavljaju izvrstan način da se izbjegne uporaba skupog crijepa. Uz to, ako su dobro napravljeni, služe i kao dobra vanjska toplinska izolacija kuće. Vizualno su vrlo lijepi, jer na njima može biti travnjak, cvjetnjak ili nešto treće. Zeleni krov može poslužiti i kao terasa, jer njegov nagib treba biti minimalan, toliki da voda može otjecati.

www.giomag.eu

23 - 2010.

27

G & O GRAĐENJE

Zeleni krovovi kroz povijest Ozelenjivanje krovova ima svoju dugu povijest koja seže do starih civilizacija Rimskog Carstva, pa i dalje. Semiramidini viseći vrtovi najpoznatiji su primjer zelenila koje se iz svojega prirodnog staništa vinulo u visine. Zaboravljeni u srednjem vijeku, kao uostalom i mnoga druga dostignuća naprednijih starih civilizacija, i zeleni vrtovi ponovo se pojavljuju u vrijeme renesanse na vilama plemstva. No nije uvijek luksuz povod za razmišljanje o zelenilu na krovu. Klimatske prilike hladnog i vlažnog sjevera Europe i odgovarajući biljni materijal tog podneblja rezultirali su pokrovom travnim busenom (tzv. grassoden) koji se i danas može naći na pastirskim kolibama u Švedskoj i Norveškoj.

Novija povijest graditeljstva donosi ponovnu renesansu krovnih vrtova s erom Bauhausa s početka prošlog stoljeća, u arhitekturi moderne, ali i kasnije u rekonstrukcijama ravnih krovova (masovne rekonstrukcije tzv. Holzcement Dacher u Njemačkoj 80-ih godina 20. st.) Taj „trend” se nastavio porastom zanimanja za zelene krovove i na novogradnjama zbog raznih razloga, od estetskih i uporabnih do komunalnih i ekoloških.

U tom smislu pojavila se potreba za sustavnim pristupom ovoj temi, kako bi se izvedbe racionalizirale, a ujedno pružile krajnjem korisniku zadovoljavajuću kvalitetu. Također, kako je napomenuto na stranicama hrvatskoga stručnjaka za zelene krovove Hidrogreen, Njemački institut za istraživanja razvoja izgradnje okoliša (FLL - Forschungsgesellschaft Landschaftsentwicklung Landschaftsbau e.V.) izdao je Smjernice za projektiranje, izvedbu i održavanje zelenih krovova.

28

23 - 2010.

www.giomag.eu

Vrste zelenih krovova U svijetu je uobičajena podjela u odnosu na zahtjevnost slojeva i projektiranog biljnog sloja, a isto tako i prema zahtjevnosti održavanja. Tako bi uobičajena podjela zelenih krovova bila na podjelu na niskozahtjevne i intenzivne visokozahtjevne zelene krovove. S time da pri planiranju zelenog krova također morate uzeti u obzir i prevladavajuće klimatske uvjete, kako kontinentalne, tako i mediteranske.

Same mogućnosti ozelenjivanja krovova gotovo su neograničene. Može se izgraditi najjednostavnija zelena površina ili pak krovni vrt u punom smislu riječi. Dovoljna je kosina od svega 0,5 posto.

Inače, nagib zelenih krovova ne bi smio biti veći od četrdeset stupnjeva zbog erozije i očuvanja kompaktnosti zelene mase. No, postoje tehnologije gradnje i na većim kosinama, ali one i koštaju više. Ovisno o statici objekta, treba paziti i na težinu zelenog krova. Ovdje možemo istaknuti i činjenicu da ima i zelenih krovova u čijoj izvedbi sloj zemlje doseže debljinu od čak pola metra do onih s vrlo tankim slojem zemlje. A može se staviti i šljunak ili bale slame iz kojih s vremenom krene vegetacija, prvo gljive, a zatim žitarice iz zaostalih sjemenki u balama. Bale s vremenom istrunu pa ostane organski materijal pogodan kao izolator. Slama se uglavnom koristi za krovišta na gospodarskim objektima. Što se tiče vrste raslinja koje možete upotrijebiti za izvedbu zelenih krovova, izbor je zaista neograničavajući; možete upotrijebiti busen trave i zemlju iz blizine. Naknadno možete posaditi i neke biljke s plićim korijenjem. Korijenje biljaka prodire kroz zemlju i tzv. geotekstil te ih povezuje i učvršćuje cijelu površinu, zatim dolazi do utora gumene membrane gdje se zadržava voda. Jedina biljka koja se ne smije naći na zelenom krovu je čičak, jer ima vrlo snažan korijen koji poput svrdla probija čak i dasku. Treba istaknuti da je zeleni krov produžetak postojećeg krova koji uključuje hidroizolaciju i sprječava prodor korijena, drenažni sustav, filtarski sloj i vegetacijski sloj.

www.giomag.eu

23 - 2010.

29

G & O GRAĐENJE

Prednosti zelenog krova No ostaje pitanje zašto zeleni krov? Treba li nam to uistinu?

Sljedeće činjenice pomoći će nam u odgovoru na to pitanje.

Zaštita hidroizolacije od UV zračenja, velikih temperaturnih razlika i mehaničkih oštećenja Prosječna je trajnost čak i stručno i kvalitetno izvedene hidroizolacije 15 - 25 godina. Razlozi su u ekstremnim atmosferskim uvjetima kojima je hidroizolacija izložena tijekom godina. U našem kontinentalnom dijelu tijekom godine razlika u temperaturi može iznositi i do 100 °C, a dnevna razlika čak i do 60 °C. Ispod ozelenjenog krova, hidroizolacija se nalazi u području ujednačenije temperature, tako da je godišnja razlika temperature 35 °C, a dnevna 15 °C. UV zračenje i visoka ljetna koncentracija ozona dodatno ubrzavaju proces starenja membrane. Posljedica toga je zamor materijala, skupljanje, nastanak pukotina i, na kraju, mogućnost da procuri. Uz to, zeleni pokrov štiti od nepovoljnih mehaničkih utjecaja, sisanja vjetra, vandalizma i posljedica nekontroliranog vatrometa (sve popularnije i kod nas). Praksa pokazuje da zeleni pokrov dvostruko produljuje trajnost hidroizolacije.

Apsorpcija zračnog zvuka smanjuje buku u okolišu i poboljšava zvučnu zaštitu prostorija ispod krova Ozelenjeni krovovi smanjuju refleksiju zračnog zvuka od krovne površine i do 3 dB. Istovremeno smanjuju prijenos zvuka u prostor neposredno ispod

30

www.giomag.eu

23 - 2010.

krova i do 8 dB. Premda ove brojke na prvi pogled ne izgledaju impozantno, u praksi se pokazalo da čovjek doživljava smanjenje buke od 10 dB kao smanjenje zvuka na pola glasnoće. Za građevine koje se nalaze u području jakih izvora buke kao što su zračne luke, tvornice, diskoteke, taj argument osobito dolazi do izražaja. Valja također napomenuti da zelenilo na krovu apsorbira i znatno smanjuje utjecaj danas sve prisutnijih visokofrekventnih elektromagnetskih valova koje emitiraju prijenosne radiopostaje i mobilni telefoni.

Poboljšanje učinka postojeće toplinske izolacije na novim i saniranim krovovima Zeleni pokrov dopunjava pozitivnu bilancu ukupne toplinske zaštite krovne konstrukcije. Ova činjenica posebno vrijedi za mnogobrojne loše toplinski izolirane krovove kojima sanacija tek predstoji. Udio posebnih sustava krovnih vrtova sa zajamčenim otporom prolaza toplinske energije (prema Zakonu o građenju) dvostruko se isplati. Naknadno ozelenjivanje štiti postojeću (upotrebljivu) toplinsku izolaciju i istodobno pridonosi da se sačuvaju projektirane, zakonom propisane toplinske vrijednosti. Ovisno o projektiranim slojevima krovnog vrta, moguće je uštedjeti 1 - 2 litre loživog ulja po četvornom metru krova. Krovni vrtovi s učinkom toplinske izolacije aktivni su čimbenici u procesu smanjenja nepovoljnih utjecaja na globalne klimatske promjene i uštede energije.

Smanjenje dojma „pregrijavanja” ljeti, lokalno povećanom vlažnošću zraka i toplinskom zaštitom Stanari svoj interes nalaze u ljetnim mjesecima u učinku hlađenja i zaštitnog djelovanja od pregrijavanja. Ispitivanja Drefala (Drefal, Jens: Dachbegrünung, Köln 1995.), pokazuju da su klimatske vrijednosti prostora ispod ozelenjenog krova izjednačene u prostorijama u prizemlju objekta. Tipična ljetna sparina u potkrovljima, koja čini rad i život u takvim prostorima gotovo nemogućim, pod kvalitetno ozelenjenim krovom jednostavno ne postoji.

Mogućnost uporabe za odmor i rekreaciju, iznajmljivanje drugim korisnicima Na krovnim površinama moguće je ostvariti raznoliku paletu korisnih sadržaja. Bilo da je riječ o zelenim površinama s minimalnim zahtjevima za održavanjem, čija se funkcija proteže od estetske do tehničke pa sve do uporabivih vrtnih terasa uz „kafiće” na krovu.

Ako statička i financijska konstrukcija omogućuju, na krovu je moguće formirati prostore za sport i rekreaciju, umjetna jezera ili čak i bazene za plivanje usred zelene oaze. Primjere za to nalazimo na krovovima New Yorka, gdje se pojam krovnih vrtova odnosno perivoja udomaćio tijekom stoljetne tradicije. U gusto izgrađenim gradskim cjelinama prostor koji smo oduzeli zemlji i višestruko ga multiplicirali katovima građevine doživljavamo kao nešto normalno, da se na taj način skupo gradsko zemljište maksimalno iskoristi. Najmanje što možemo učiniti u ekološkom smislu jest da barem jednu, posljednju etažu – vratimo prirodi, a time joj se i sami približimo.

Očuvanje i stvaranje novih prirodnih staništa za razne životinjske i biljne vrste Tamo gdje je prirodna ravnoteža narušena „zacementiranim” tlom moguće je barem dijelu flore i faune nadoknaditi izgubljeno. U takvim „sterilnim“ gradovima, prvim korakom na putu povratka prirodi možemo smatrati ekstenzivne krovne vrtove koji ne zahtijevaju osobitu njegu, a zauzvrat pružaju novo stanište za sitne kukce koji, kao hrana privlače ptice...

Prirodnom selekcijom, „samorazmnožavanjem“ i održanjem u stresnim uvjetima života na krovu, vremenom se formiraju jedinstveni ekosustavi sa svojim osebujnim značajkama.

U smislu održivosti, pozitivan je učinak sadnje www.giomag.eu

23 - 2010.

31

G & O GRAĐENJE različitih vrsta seduma na istom krovu taj da otpornije vrste „samorazmnožavanjem“ popunjavaju praznine ostale nakon prirodne eliminacije manje otpornih vrsta. Stoga se sadnja monokultura na istom krovu ne preporučuje ako nije dokazana njihova održivost, a dizajnerski je nezamislivo drugo rješenje.

Zadržavanje oborinskih voda te sporiji dotok oborinskih voda u kanalizaciju - rasterećenje odvoda Krovno zelenilo zauzima znatan udio u gospodarenju vodom. Ovisno o vrsti zelenog krova i materijalima koji se koriste u mješavini supstrata, u okviru krovnog sustava moguće je zadržati 50 – 90 posto padalina. Veći se dio vode transpiracijom biljaka i hlapljenjem vode iz supstrata vraća brzim putem u tok kruženja vode u prirodi.

Preostali višak vode s većim se zakašnjenjem odvodi s krova. Sustav kanalizacije oborinskih voda s priključnim izljevima odterećen je godišnjeg priljeva u količini od 700 litara vode po četvornome metru zelenog krova.

Istovremeno se znatno smanjuje mogućnost povrata vode iz kanalizacije i poplava koje se događaju za vrijeme jakih kiša i naglih oluja.

Osim toga, zeleni krovovi na novogradnjama i na objektima s velikim krovnim površinama pri projektiranju odvodnje i kanalizacije smanjuju dimenzije kanala, preljeva i slivnika.

Biljke apsorbiraju prašinu i štetne plinove, a proizvode kisik koji je prijeko potreban za život svih živih bića „Gradski zrak čini nas bolesnima”, to potvrđuju mnogobrojne zdravstvene istraživačke studije posljednjih godina. Prije svega je tu dušik, ugljični monoksid, hlapljivi organski spojevi i sitne čestice koje su otpad sagorijevanja pogonskih goriva.

Sve to zajedno čini opasnu i za zdravlje štetnu mješavinu.

U prosjeku bi čovjek morao dnevno „progutati” 10.000 litara toga onečišćenog zraka - osnovnog hranjiva za ljude, biljke i životinje. Biljke pomažu u poboljšanju kvalitete zraka. Samo kroz vegetacijski pokrov i usporavanje protoka onečišćenog zraka jedan četvorni metar krovnog vrta profiltrira godišnje i do 200 g prašine i otpadnih tvari. Čak i dušikove spojeve i kao i druge štetne spojeve koji se nalaze u zraku i oborinama biljke zadržavaju i prerađuju tako da pročišćavaju i oplemenjuju zrak koji udišemo.

32

23 - 2010.

www.giomag.eu

Zeleni krovovi uljepšavaju čovjekov okoliš i unose element prirode u urbane sredine Jedan grad stanovnici i putnici namjernici mogu doživljavati s raznih gledišta. Pojačana potreba za parkirališnim mjestima i premještanje samog prometa na podzemne razine otvara mjesta za ozelenjene trgove za pješake (primjer kod nas Importanne galerija kod Glavnog kolodvora ili Beyswater u Londonu). Krovove na visokim zgradama ne gledaju samo ptice, padobranci ili turisti na panoramskim letovima. Ponekad je riječ o građevinama projektiranim s nekoliko razina, gdje se s viših katova pruža pogled na niže katove, pri čemu se krovne površine koriste i za odmor i rekreaciju.

Nakon svih ovih argumenata možda je i suvišno davati dodatni zaključak; ono čemu se možemo nadati jest - što više zelenila na našim krovovima u budućnosti. Led je probijen.

www.giomag.eu

23 - 2010.

33

G & O INTERIJERI

Dva svijeta u jednom Kako pomiriti tehnološki naprednu sadašnjicu sa stogodišnjom tradicijom?

Prilikom uređenja reprezentativnog ureda od gotovo 11.000m2 arhitekti iz nizozemskog ureda Hofman&Dujardin dobili su u zadatak stvoriti prostor koji dizajnerski isprepleće i spaja dva naizgled oprečna koncepta - jedan šaren i svjež, vrlo moderan te drugi prirodan, miran i klasičan. Razlog tome bio je sam klijent, jedna od najvećih svjetskih pravnih kompanija, koja je u skladu s vremenom postala moderna i tehnološki napredna multinacionalna tvrtka, zadržavajući pritom klasičan pogled prema poslu kojim se bave.

Najkompliciraniji dio uređenja bila je podjela interijera u dva segmenta, koji će se pritom isprepletati. Prvi dio sastoji se od materijala živih boja koji se podudaraju s jednostavnim formama u bijeloj boji. U drugom su smirenije i mekše boje i izrađen je od prirodnih materijala kao što je drvo, stvarajući pritom smireniji ugođaj. Ova podjela uspostavlja jasnu razliku između različitih programa i pritom nudi raznolikost unutar zgrade, stvarajući bogatstvo materijala i nudeći mogućnost osobnog izbora između različitih, kontrastnih ozračja u radnom okruženju tvrtke.

34

23 - 2010.

www.giomag.eu

Recepcija koja se nalazi u samoj ulaznoj zoni u prizemlju zgrade odiše prostorom koju joj daje dvokatna visina. Taj jaki objekt napravljen od Coriana dodatno je naglašen uzorkom tepiha.

www.giomag.eu

23 - 2010.

35

G & O INTERIJERI

36

www.giomag.eu

23 - 2010.

Kafe bar u susjedstvu recepcije ustvari je dugačak skulpturalni komad bijelog namještaja smješten uza zid koji stvara izvrsnu pozadinu za prirodni drveni stol i otok s foteljama postavljen na okrugli tepih vatreno crvene boje.

Koloristične zone kombinirane su s toplo teksturiranim površinama, dajući prostoru snagu i mirnoću.

www.giomag.eu

23 - 2010.

37

G & O INTERIJERI

38

www.giomag.eu

23 - 2010.

Uz kafe bar nalazi se i restoran u kojem su prirodne i šarene površine pomiješane, ali opet isplanirane tako da se sav namještaj može premjestiti u slučaju potrebe za drugom namjenom prostora, primjerice za konferencije ili treninge.

www.giomag.eu

23 - 2010.

39

G & O INTERIJERI

Polukat se sastoji od otvorenog područja (predvorja i čekaonice) prirodnog dizajna i kontrastnih, šarenih zatvorenih prostora (sale za sastanke, sobe za videokonferenciju i radne sobe).

Gore: Tlocrt polukata Gore desno: Hodnik s umjetničkim djelom Dolje: Sale za sastanke

Reprezentativna sala za sastanke nalazi se na prvom katu. Koncept otvorenih i zatvorenih soba za sastanke prekinut je velikom središnjom prostorijom za odmor.

Zatvorene sobe za sastanke i hodnik oblikuju prirodnu, smirenu zonu, a otvorene sobe živih su boja. Sve su sobe različitih dimenzija i boja te materijala, što omogućuje odabir sobe prema problematici sastanka: velika ili mala, ugodna ili službena, neformalna ili strogo privatna.

40

www.giomag.eu

23 - 2010.

Kroz staklene zidove predvorja posjetitelj primjećuje snažno ozračje sale za sastanke.

www.giomag.eu

23 - 2010.

41

G & O INTERIJERI

Raznolikost boja, veličine i razine privatnosti daju svakoj sobi drukčije ozračje, a klijentu mogućnost odabira svojega najdražeg okruženja.

42

www.giomag.eu

23 - 2010.

www.giomag.eu

23 - 2010.

43

G & O GRAĐENJE

Gore i lijevo: “Soba za razmjenu” Dolje: Shema boja zasniva se na orijentaciji prema suncu

Back office, koji se nalazi na drugom i trećem katu, ima mnogo određenije zone; unutarnji krug radnih soba kreira kolorističnu zonu, a hodnici i vanjske sobe uspostavljaju prirodnu zonu. Zaposlenici mogu odabrati između radnog okoliša prema svojim željama, šarenomodernog ili klasično-neutralnog. U kutovima zgrade ne nalaze se radne sobe, nego „sobe za razmjenu“ kako ih arhitekt naziva, koje se koriste za interna mjesta za sastajanje ili kao dnevni boravci čiji su vanjski zidovi u cijelosti stakleni, te hodnicima daju izvor prirodne svjetlosti tijekom cijelog dana. Svaki od tih četiriju prostora u boji je koja simbolizira kretanje sunca. Topliji, osunčani prostori kompenzirani su plavom i zelenom bojom, a hladniji prostori koji se nalaze u sjeni „pojačani“ su toplim bojama poput crvene i narančaste. Zbog orijentacije prema suncu, tople boje nalaze se na sjeveru zgrade, a hladne su na jugu.

44

23 - 2010.

www.giomag.eu

Sve se korištene boje prelijevaju jedna u drugu. Kada hodate zgradom, preplavljuje vas osjećaj beskonačnog prijelaza boja: crvena prelazi u narančastu, narančasta u zelenu, zelena u plavu i plava ponovo u crvenu.

Takav stil uređenja također unaprjeđuje orijentaciju i stvara šarenu navigaciju za kretanje zgradom.

Središnji dijelovi hodnika, između kutova zgrade, također su otvoreni staklenim vanjskim zidovima, budući da arhitekti nisu na ta mjesta postavili zatvorene sobe, nego otvorene radne prostore.

Rezultat je vizualno skraćivanje duljine hodnika i ugodnije ozračje koje stvara dnevna svjetlost. Takvim dizajnom interijera arhitekt i investitor stvorili su različitost, pustolovinu i smirenost za sve zaposlenike i posjetitelje zgrade u temeljito osmišljenim prostorima koji će moći izdržati test vremena.

www.giomag.eu

23 - 2010.

45

G & O PROMO GRAĐENJE

Laminatne obloge za stepenice U posljednjih petnaestak godina na hrvatskom tržištu pojavile su se mnoge nove podne obloge uz, naravno, one tradicionalne. Međutim, prilikom završne obrade stepenica investitori često nemaju velik izbor koji će uz kvalitetu pružiti lijep i suvremen izgled. Zato su se završne obloge stepenica svele na drvo, kamen i u manjem opsegu keramičke pločice. Dakako da su prisutni i pokušaji rješavanja tog problema raznim tepisima, tapisonima, premazima pa laminatom za podove uz uporabu raznih metalnih profila koji su vidljivi, za koje se zapinje i koji u konačnici nisu lijepog izgleda.

A jeste li znali da postoji završna obloga za stepenice od laminatnih ploča?

U ovom broju predstavljamo vam laminatne ploče za završnu oblogu stepenica, njemačkog proizvođača Hafa-Treppena, čiji je generalni zastupnik za hrvatsko tržište “ANA” građevinsko-trgovački obrt.

Laminatne obloge za stepenice proizašle su iz zahtjeva kupaca da istim materijalom povežu više etaža objekta. S obzirom na to da je laminat za podove široko rasprostranjen i prihvaćen materijal u mnogo dekora, razmišljanja su išla u istom smjeru i za završnu oblogu stepenica.

Tako je stvorena laminatna ploča za stepenice s tvornički zaobljenim rubom koja u sebi sadržava značajke i zahtjeve koje kupci postavljaju za stepenice.

Laminatna ploča za oblaganje stepenica po svojem je sastavu HDF ploča od vlakana, otporna na vlagu, a proizvodi se jednako kao i laminati za podove.

Ipak, vođeni mišlju da su stepenice ipak složeniji sustav od ravnog poda, proizvođač je postavio stroge zahtjeve za završni proizvod.

46

23 - 2010.

www.giomag.eu

Debljina ploče za gazišta je 11 mm kako bi imala veću čvrstoću i krutost. Završni gornji sloj termoplastike je čvrstoće 32 po prEN 13329 AC4, što taj proizvod svrstava u podne obloge koje se mogu koristiti u prostorijama u kojima se više hoda pa se može, osim u stambenim, koristiti i u objektima poslovne i javne namjene (uredi, vrtići i slično).

Jamstvo na habanje gornjeg sloja je dvanaest godina, što proizvod svrstava u materijale visoke otpornosti.

Uz to, bitan zahtjev bilo kojeg materijala za stepenice je protukliznost i sigurnost, zbog čega je površina laminatne ploče za gazišta strukturirana (lagano hrapava) i svrstana u klasu R9 po DIN 51130, što je maksimalan zahtjev protukliznosti za stepeništa.

Vatrootpornost ploče je takva da je se svrstava u klasu B1.

S ekološkoga gledišta to je “zdrav” materijal koji ima oznaku CE i PEFC.

Laminatna ploča za stepenice dolazi na tržište tvornički proizvedena sa zaobljenim rubom na obje strane. Širina pojedine ploče je 700 mm tako da se iz jedne ploče mogu izvesti dva ravna gazišta kod većine investitora. Osim toga, kod izvedbe zavojitih stepenica ta širina ploče omogućuje da se stepenica obloži u jednom komadu. Širina kraka također nije problem. Ploče se mogu naručiti u više dimenzija: 800, 1000, 1300, 1600 i 1800 mm, a na poseban zahtjev mogu se naručiti i ploče do 4100 mm dužine. Dekori u kojima se proizvode ploče mogu zadovoljiti svačiji ukus. Od tradicionalnih hrasta i bukve do sve više traženih trešnje, javora i oraha te najnovijih ploča modernog dekora bijelog oraha te ploča u crnoj boji. Laminatne ploče za stepenice vrlo su jednostavan proizvod za postavVanjska dimenzija: 700 ljanje. Bilo da je riječ o betonskom, drvenom ili mm metalnom stepeništu, sve je unaprijed riješeno.

m zije: 00 m men 8 i 1 d , ne 600 ular 0, 1 d 0 o 3 1 M 00, , 10 0 0 8

www.giomag.eu

23 - 2010.

47

G & O PROMO GRAĐENJE

Gore: Montaža profila Gore lijevo: Aluminijski L profil Dolje lijevo: Aluminijski U profil

Na rub stepenice učvršćuje se aluminijski L profil čime rub stepenice dobiva dodatnu čvrstoću i stabilnost, a ploča gazišta sigurno ležište. Preko aluminijskog profila i stepenice nanosi se jednokomponentno ili dvokomponentno ljepilo i na njega slobodno postavi već skrojena ploča gazišta prema dimenzijama stepenice. Laganim pritiskom na ploču ljepilo se raširi i postavljanje je gotovo. Na jednak način ugrade se sve ostale stepenice, bilo da su ravne ili zavojite. Ako je riječ o sanaciji postojećih drvenih, kamenih ili nekih drugih stepenica koje već imaju istaknuto gazište, kao ojačanje i nosivi dio ugrađuje se aluminijski U profil. Postupak ugradnje laminatnih ploča ostaje isti kao kod aluminijskog L profila.

Nakon što su ugrađena sva gazišta, pristupa se ugradbi čela stepenica.

Ploče laminata za čela imaju jednake značajke kao i za gazišta, osim što je njihova debljina 8 mm. Ploče za čela dolaze u jednom komadu iz kojeg se izvode dva čela i ugrađuju jednakim postupkom kao gazišta. Za završnu obradu krajeva ploča te izradu sokla ili opšava zidova u ponudi su pokrovne kape i opšavne lajsne od punog drva, laminatne ploče te razne lajsne u nekoliko dimenzija i laminatne ploče za podeste. I to, naravno, u svim dekorima u kojima se proizvode i ploče.

Laminatna obloga za stepenice moderan je materijal koji uz kvalitetu nudi i vrlo lijep izgled s mnoštvom detalja, tako da gotovo ne postoje stepenice na koje se ne bi mogao ugraditi.

POSLIJE

PRIJE

Više informacija potražite na www.ana-stepenice.hr ili izravnim upitom na e-mail: ana.gulija@zg.t-com.hr, na broj telefona 01/3393-813, GSM: 091-738-8094 ili u prostorijama “ANA” građevinsko-trgovački obrt, Zebčev brijeg 17, Pojatno.

48

23 - 2010.

www.giomag.eu

G & O RESURSI

Kvantitativno stanje podzemnih voda na području grada Zagreba Tekst: Dr. sc. Andrea Bačani, Dr. sc. Kristijan Posavec Foto: RGN, dm, Grad Zagreb

Zagrebački vodonosnik čine šljunkovito-pjeskovite naslage saturirane vodom koje se nalaze na području Grada Zagreba između Podsuseda i Rugvice. Prostire se duž Save, u smjeru sjeverozapad– jugoistok u dužini od oko 30 km, s prosječnom širinom od 10 do 15 km i debljinom koja iznosi 5 do 10 metara u zapadnim dijelovima pa sve do stotinjak metara u istočnim dijelovima sustava.

Zagrebački vodonosnik smješten je između Medvednice na sjeveru i Vukomeričkih Gorica na jugu. Rijeka Sava dijeli vodonosnik na lijevo i desno zaobalje. Podzemna voda vodonosnika temelj je vodoopskrbe grada, a obuhvaća šest aktualnih crpilišta (Žitnjak, Sašnjak, Petruševec, Zapruđe, Mala Mlaka i Velika Gorica). Za vrijeme duljih sušnih razdoblja u vodoopskrbu se uključuju i manja crpilišta koja su inače isključena iz vodoopskrbe.

Poznavanje količina podzemnih voda na području grada Zagreba Slika 1: Mjerenja piezometarske visine pohranjena u Excel datoteci omogućuju mjerenja razina podzemne vode koje se mjere na oko 500 piezometara. Mjerenja razine podzemne vode obavljaju Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) i Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. (VIO). Podaci o razinama pohranjuju se u datoteke čija je struktura neodgovarajuća za uporabu i obradu podataka, a pogotovo za grafičke prikaze u obliku nivograma. Da bi se tako pohranjena mjerenja mogla koristiti i obrađivati, RGN fakultet je u suradnji s Hrvatskim vodama kreirao bazu podataka koja kao programsku platformu rabi Microsoft Excel („Posavec et. al.“, 2003., 2003.a; „Posavec et al.“, 2006.). Microsoft Excel je odabran jer je široko prihvaćen i raširen, a ujedno posjeduje alate za statističke i druge obrade podataka i mogućnosti grafičkog prikaza vremenskih nizova te mogućnosti doprogramiranja specifičnih hidrogeoloških obrada. Podaci koji se odnose na jedan objekt organizirani su u jednu Excel datoteku (sl. 1).

50

23 - 2010.

www.giomag.eu

Rijeka Sava najveći je izvor napajanja zagrebačkog vodonosnika

Analiza kvantitativnog stanja podzemnih voda Hidrogeološke značajke

Zagrebački vodonosnik otvoreni je vodonosnik, što znači da mu gornju granicu saturacije čini vodna ploha pod atmosferskim tlakom. Rubne granice vodonosnika čine u hidrauličkom smislu nepropusna granica na sjeveru, granica dotjecanja na zapadu, granica dotjecanja na jugu te granica otjecanja na istoku. Generalni smjer toka podzemne vode je od zapada prema istoku/jugoistoku.

Napajanje vodonosnika u najvećoj se mjeri ostvaruje: • infiltracijom iz rijeke Save, • infiltracijom oborina, • infiltracijom iz propusne vodoopskrbne i kanalizacijske mreže, • dotjecanjem po zapadnoj granici iz susjednoga samoborskog vodonosnika te • dotjecanjem po južnoj granici vodonosnika s područja Vukomeričkih Gorica.

Sava je svojim koritom usječena u šljunkovito-pjeskovite naslage vodonosnika. Analizom karata ekvipotencijala utvrđeno je da Sava za vrijeme visokih voda napaja vodonosnik duž cijelog toka na zagrebačkom području, a za vrijeme srednjih i niskih voda na pojedinim dijelovima toka dolazi do dreniranja vodonosnika što nepovoljno utječe na razine podzemne vode, a time i na raspoložive količine za vrijeme duljih sušnih razdoblja.

Uspoređujući nivograme Save s nivogramima razina podzemne vode mjerenih na piezometrima u neposrednoj blizini Save duž cijelog toka na istraživanom području, zapaža se iznimno dobra povezanost vodostaja Save i razina podzemne vode. Miletić i Bačani (1999.) na osnovi vodne bilance za 1998. godinu zaključuju da doprinos Save u obnavljanju količina podzemne vode iznosi oko 73 posto.

www.giomag.eu

23 - 2010.

51

G & O RESURSI

Kretanje razina podzemnih voda Analiza kretanja razina podzemne vode u razdoblju od 1950. godine, tj. od kada mjerenja traju pa do danas, pokazala je da su razine podzemne vode od 1950. godine opadale sve do sredine 1993. godine u prosjeku 0,5 m svakih 10 godina na području cijelog vodonosnika. Početkom devedesetih trend opadanja razina nakratko je zaustavljen izgradnjom vodnih stuba na rijeci Savi kod termoelektrane-toplane (TE–TO) Zagreb i to na području uzvodno od vodnih stuba, no ubrzo nakon izgradnje trend opadanja je nastavljen sličnim intenzitetom (slika. 1). Razlozi opadanja razina podzemne vode mogu se najvećim dijelom potražiti u: • procesu snizivanja korita rijeke Save koje je najvećim dijelom uzrokovano izgradnjom akumulacija na Savi uzvodno od Zagreba, regulacijom pritoka i šljunčarenjem iz korita Save, a za posljedicu ima snizivanje vodostaja rijeke Save; • izgradnji nasipa za obranu od poplava duž rijeke Save koji su spriječili povremena plavljenja zaobalnog područja, a time i potencijalnu infiltraciju vode s poplavljenih područja u vodonosnik te u • sve većoj eksploataciji podzemne vode za potrebe vodoopskrbe Grada Zagreba. Ukupna crpna količina na zagrebačkim crpilištima se od 1983. godine, kada je iznosila oko 3.300 l/s, povećala do danas na oko 4.700 l/s, a 1993. godine iznosila je oko 4.000 l/s što znači da se kontinuirano povećavala za oko 700 l/s svakih 10 godina. To povećanje crpne količine nije povezano samo s ubrzanim razvojem grada i povećanjem broja stanovnika nego i sa sve starijom vodoopskrbnom mrežom čiji procijenjeni gubici prema podacima Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o. (2003.) iznose oko 40 posto.

52

23 - 2010.

www.giomag.eu

Vodne stube kod zagrebačke termoelektrane-toplane izgrađene su u svrhu zaustavljanja trenda opadanja razine podzemnih voda.

Utjecaj vodnih stuba na razine podzemne vode

Položaj filtra zdenaca u odnosu na razine podzemne vode

Na razine podzemne vode zagrebačkog vodonosnika u velikoj mjeri utječu vodne stube kod termoelektrane-toplane (TE–TO). Prosječni pad vodostaja Save duž toka na području Zagreba iznosi oko 0,4 m/km, a na dijelu toka od hidrološke stanice “TE–TO dovodni kanal” do hidrološke stanice “TE–TO donja voda”, čija je međusobna udaljenost oko 620 m, iznosi u prosjeku oko 5 m ili 8 m/km. Takva razlika vodostaja Save na tako maloj udaljenosti uzrokuje oko 20 puta veći prosječni pad vodostaja Save nego na ostalim dijelovima toka, što se u velikoj mjeri odražava i na razine podzemne vode. Čipčić (2008.) određuje i kvantificira utjecaj vodne stube na razine podzemne vode na osnovi analize nivograma piezometara na području uzvodno i oko vodne stube i zaključuje da se područje utjecaja vodne stube nalazi uzvodno od vodne stube sve do podsusedskog praga, a bočne granice su odsjeci savske terase s time da je utjecaj najveći u neposrednoj blizini vodne stube i iznosi nešto više od 3 m, a kod podsusedskog praga približava se nuli.

Zbog kontinuiranog snizivanja razina podzemne vode ugrožena je izdašnost pojedinih crpilišta. Naime, tijekom sušnih razdoblja vodna ploha se spušta ispod kote gornjeg ruba filtra u pojedinim zdencima što smanjuje izdašnost. Za identifikaciju odnosa minimalnih razina i položaja filtra u zdencima analizirani su nivogrami zdencima najbližih piezometara.

Podaci o razinama u samim zdencima nisu bili dostupni.

Crpilište Mala Mlaka sastoji se od deset kopanih i osam bušenih zdenaca. Tijekom sušnih razdoblja razina podzemne vode u svim se kopanim zdencima i u tri bušena zdenca spušta ispod kote gornjeg ruba filtra. Za ilustraciju odnosa odabran je jedan kopani i jedan bušeni zdenac (sl. 2 i 3).

Na crpilištu Sašnjak za sada se samo na jednom od šest zdenaca razina podzemne vode spušta ispod kote gornjeg ruba filtra (sl. 4), a na crpilištu Zapruđe u dva od tri zdenca (sl. 5).

Na crpilištu Petruševec minimalne razine podzemne vode nalaze se između 2,7 i 8 m iznad kote gornjeg ruba filtra, što ovisi o položaju filtra u pojedinim zdencima. Na crpilištu Velika Gorica minimalne razine su između 1,7 i 7,1 m iznad kote gornjeg ruba filtra, ovisno o zdencu, a na crpilištu Žitnjak minimalne razine su više od 12 m iznad kote gornjeg ruba filtra.

Treba naglasiti da je analiza rađena s obzirom na razine u piezometrima, a ne u zdencima, što znači da je realna situacija nepovoljnija.

Posavec (2006.) na osnovi recesijske analize zaključuje da je na crpilištima Petruševec, Velika Gorica i Žitnjak moguće nesmetano crpljenje u sljedećih dvadesetak godina uz uvjet zadržavanja istog trenda snizivanja razina podzemnih voda.

Lijevo gore: Slika 2 - Crpilište Mala Mlaka - usporedba kote gornjeg ruba filtra u kopanom zdencu B-5 i nivograma u piezometru 5259 udaljenom od zdenca 140 m Lijevo dolje: Slika 3.- Crpilište Mala Mlaka - usporedba kote gornjeg ruba filtra u bušenom zdencu B-29 i nivograma u piezometru 95 udaljenom od zdenca 25 m Desno gore: Slika 4. - Crpilište Sašnjak - usporedba kote gornjeg ruba filtra u zdencu B-4 i nivograma u piezometru 735 udaljenom od zdenca 280 m Desno dolje: Slika 5. - Crpilište Zapruđe - usporedba kote gornjeg ruba filtra u zdencu B-3 i nivograma u piezometru 724 udaljenom od zdenca 43 m

www.giomag.eu

23 - 2010.

53

G & O RESURSI

OBNOVLJIVE ZALIHE

Zalihe podzemnih voda

150E+06 137E+06

123E+06 3

Volumen [m ]

116E+06 109E+06 97E+06

100E+06

104E+06 100E+06

99E+06

79E+06

050E+06 1997

1998

1999

2000

71E+06

2001

2002

2003

2004

2005

2006

OBNOVLJIVE ZALIHE

CRPLJENJE

160E+06 140E+06 120E+06 100E+06 080E+06 060E+06 040E+06 020E+06 000E+00 1997 1998 1999 2000 2001

Godina

2002

2003

2004

2005

CRPLJENJE OBNOVLJIVE ZALIHE

2006

2007

Gore: Slika 6 - Obnovljive zalihe zagrebačkog vodonosnika Dolje: Slika 7.- Usporedba promjenjivih zaliha s crpnom količinom

Zaključak Analiza podataka o razinama podzemne vode na području grada Zagreba pokazala je da su se razine podzemne vode u razdoblju od 1950. godine do danas u prosjeku snizivale 0,5 m svakih 10 godina.

Razlozi opadanja razina jesu: • snizivanje korita rijeke Save koje je najvećim dijelom uzrokovano izgradnjom akumulacija na Savi uzvodno od Zagreba, regulacijom pritoka i šljunčarenjem iz korita, • sve veća eksploatacija podzemne vode za potrebe vodoopskrbe Grada Zagreba te • izgradnja nasipa za obranu od poplava duž rijeke Save koji su spriječili povremena plavljenja zaobalnog područja, a time i potencijalnu infiltraciju vode s poplavljenih područja u vodonosnik.

Uzvodno od vodnih stuba TE-TO Zagreb razina podzemne vode je viša nego što bi bila da vodnih stuba nema, s time da je utjecaj najveći u neposrednoj blizini vodnih stuba i iznosi nešto više od 3 m, a kod podsusedskog praga približava se nuli.

Tijekom sušnih razdoblja razina podzemne vode spušta se ispod kota gornjeg ruba filtra u zdencima crpilišta Mala Mlaka, Zapruđe i Sašnjak,

54

23 - 2010.

www.giomag.eu

2007

Godina

Volumen [m3]

Stalne (neobnovljive) zalihe podzemnih voda u otvorenom vodonosniku kakav je zagrebački predstavljaju volumen vode koji se nalazi u porama vodonosnog sloja ispod najnižega zabilježenog vodostaja. Analizom vodnih ploha kod minimalnih razina podzemnih voda te podine zagrebačkog vodonosnika u razdoblju od 1977. do 2007. godine utvrđeno je da se taj volumen postupno smanjuje (sl. 6). Ukupno se u razdoblju od 1977. do 2007. godine smanjio za oko 7 posto.

Prirodno napajanje vodonosnika ili tzv. obnovljive (sezonske) zalihe predstavljaju količinu vode koja tijekom vlažnog razdoblja godine uđe u vodonosnik, a određuje se kao volumen vode koji se nalazi u području kolebanja razine podzemne vode odnosno između najnižeg i najvišeg vodostaja u promatranoj godini. Analizom vodnih ploha kod minimalnih i maksimalnih razina podzemnih voda u razdoblju od 1997. do 2007. godine utvrđeno je da sezonske zalihe nemaju izraženi trend što je i razumljivo, jer one ovise o godišnjoj količini oborina (sl. 7).

Usporedba prirodnog napajanja vodonosnika s prosječnom godišnjom crpnom količinom zagrebačkih crpilišta za razdoblje 1997. do 2007. godine pokazuje da su crpne količine veće od sezonskih zaliha podzemnih voda. To znači da se dio crpne količine koji premašuje obnovljive zalihe nadoknađuje iz stalnih zaliha koje nisu obnovljive, zbog čega dolazi do njihova smanjivanja u vremenu, što znači da se zagrebački vodonosnik „precrpljuje˝.

136E+06

čime se izdašnost tih crpilišta smanjuje. Na crpilištima Petruševec, Žitnjak i Velika Gorica kote gornjeg ruba filtra u zdencima prosječno su nekoliko metara ispod minimalnih razina podzemne vode, što osigurava nesmetano crpljenje u sljedećih dvadesetak godina uz uvjet zadržavanja istog trenda snizivanja razina podzemnih voda.

Godišnje ukupne količine crpljenja svih zagrebačkih crpilišta premašuju godišnje obnovljive zalihe podzemnih voda, što znači da se zagrebački vodonosnik „precrpljuje˝. Dio crpne količine koji premašuje obnovljive zalihe nadoknađuje se iz stalnih, neobnovljivih zaliha. Volumen stalnih zaliha 1977. godine iznosio je 1,81 km3, a 2007. godine 1,68 km3, što znači da se u tridesetak godina smanjio za oko 7 posto.

Zaključno se može reći da su ukupne količine podzemnih voda u zagrebačkom vodonosniku relativno velike, međutim prisutnost negativnog trenda razina podzemnih voda i precrpljivanje vodonosnika zahtijevaju oprez, što podrazumijeva kvalitetan monitoring, ali i sustavnu analizu i interpretaciju rezultata monitoringa, čime se osiguravaju aktualne podloge za optimalno upravljanje tim strateškim resursom Hrvatske.

Kako osigurati miran i siguran rad vašega plinskog bojlera?

U ovom broju donosimo vam nekoliko jednostavnih savjeta stručnjaka za održavanje plinskih bojlera; riječ je o pravilima koja će vam osigurati toplinu i sigurnost doma, a ne iziskuju prevelike troškove.

Plinski bojler uređaj je kojim se u svojem kućanstvu vjerojatno najmanje bavite tijekom godine, a koji u odnosu na druge uređaje zasigurno ima najviše radnih sati, pogotovo u zimskim mjesecima. Iako vam pogled često padne na plinski bojler, vjerojatno ne razmišljate o njemu često tijekom godine. No ako bojler prestane raditi, tada nastaju veliki problemi; nedostatak tople vode i/ili grijanja može uistinu biti velik problem, i to ne samo u zimskim mjesecima. A zastoj plinskog bojlera ne možete rješavat sami po načelu „popravi sam“, jer koliko god plinski bojleri bili tihi i samozatajni, ne znači da su jednostavni za popraviti i da to može učiniti svatko tko se zna služiti alatom. No njihovo održavanje svakako je jednostavno za ovlaštenog stručnjaka, a jedino redovito održavanje pruža vam jamstvo da ćete izbjeći navedene neugodne situacije u slučaju zastoja vašega plinskog bojlera. Kako bismo bili sigurni da ćemo dobiti pravilne upute o održavanju plinskih bojlera, kontaktirali smo sa Zvonkom Babićem, pročelnikom Sekcije plinoinstalacija pri Udruženju obrtnika grada Zagreba.

www.giomag.eu

23 - 2010.

55

G & O GRIJANJE Kad je riječ o samome tržištu, gospodin Babić nam je istaknuo da u Hrvatskoj konvencionalne i kondenzacijske plinske bojlere prodaju samo vrhunski europski proizvođači, što znači da nema nekih većih razlika u kvaliteti, učinkovitosti i stupnju iskoristivosti. Što se tiče ostalih značajki osim nabrojenih, a koje su mjerljive u klasičnom smislu, po pitanju kvalitete ne postoji znatnija razlika između proizvođača koja bi jednoga izdvojila ispred drugih.

Pitali smo gospodina Babića što je potrebno za dugotrajnost bojlera i odgovor je također bio prilično jasan; pravilna montaža te puštanje u rad i pravilna regulacija uređaja. Također, vrlo je bitan ispravan i redovito održavan zrakodimovodni sustav i, naravno, redovito servisiranje bojlera od ovlaštenog servisera. Tu treba istaknuti da osim što je to u pravilu struke i upute proizvođača navode da intervencije na bojlerima smije obavljati samo ovlašteni serviser .

Dakle, što još dodati? Nemojte čekati zimu i završiti u hladnoj kući, stanu ili bez tople vode; obavite servis danas, čime ćete si uštedjeti troškove i anulirati moguće neugodne situacije.

Troškovi održavanja No koliko košta redoviti servis?

Prema informacijama koje nam je dao gospodin Babić (koji ujedno vodi i tvrtku Plinoservis Babić), godišnji pregled s otklanjanjem manjih kvarova ovisno o vrsti bojlera iznosi između 250 i 350 kuna. Veliki servis na tzv. kombi aparatima iznosi od 550 do 700 kuna, ovisno o tome je li aparat konvencionalan ili kondenzacijski, a obavlja se svake dvije do tri godine. Treba reći da su posljedice krivog održavanja nesiguran rad bojlera i mogućnost češćih kvarova, što na kraju povećava troškove održavanja za vlasnika. Kao što smo već istaknuli, svi proizvođači imaju popis ovlaštenih servisera koji su birani prema stručnim kompetencijama i redovito se educiraju; popise možete naći na službenim stranicama proizvođača, a može se kontaktirati i predstavništvo pojedine kompanije.

Prema gospodinu Babiću, svi turbo bojleri, bili konvencionalni ili kondenzacijski, potpuno su pouzdani te je bitno samo slijediti upute proizvođača, a montažu obaviti prema pravilima. Babić ističe da su dosadašnja iskustva servisera o navedenim bojlerima vrlo dobra. Mali broj kvarova banalne je prirode i najčešće se odnosi na elektroniku, što nije problem za ovlaštenog servisera koji je opremljen potrebnim pričuvnim dijelovima.

56

23 - 2010.

www.giomag.eu

Budućnost cijene plina u Republici Hrvatskoj i utjecaj ulaska u Europsku uniju Kao dodatak temi o održavanju plinskih bojlera prenosimo vam mišljenje o budućnosti cijena plina u Republici Hrvatskoj diplomiranog inženjera, prof. dr. sc. Miljenka Šunića, predsjednika Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) te člana Međunarodne plinske unije (IGU) koji u plinskom gospodarstvu djeluje više od 43 godine. Profesor Šunić svoje je mišljenje iznio u stručnom časopisu Vaillanta Hrvatska iz kojeg vam prenosimo, prema našem mišljenju, najzanimljivije dijelove.

Dugoročni odnos cijena energenata Prema profesoru Šuniću, raspoloživost energenata i ekološka komponenta umnogome će utjecati na odnos cijena u budućnosti. Danas su cijene ugljena i nuklearnoga goriva na svjetskom tržištu vrlo niske, ali su postrojenja za transformacije vrlo skupa (nuklearno postrojenje od 1000 MW stoji više od 5.109 EUR). Kod korištenja ugljena za proizvodnju konkurentne električne energije jedva se postigne energetska učinkovitost od 35 do 38 posto, a i dalje ostaje problem CO2 i ostalih vrsta zagađenja. U slučaju povećanja upotrebe tih energenata zasigurno bi i njihova cijena porasla.

Za očekivati je da bi energetski sustavi, posebno centralizirani, trebali biti vrlo pouzdani u opskrbi, što je gotovo nemoguće postići samo s električnom energijom. Vjerujem da će gospodarski oporavak, do kojega mora doći, više utjecati na rast plinofikacije nego što to može porast cijene plina do tržišnog iznosa. Međutim, sprega gospodarske recesije i rasta cijena ipak može samo usporiti tijek plinofikacije.

Utjecaj rasta cijena plina na proces plinofikacije u Republici Hrvatskoj

Europska unija zahtijeva što učinkovitiju uporabu svih energenata, pa i plina, te znatno smanjenje emisije CO2 u atmosferu. Poznat je zahtjev za smanjenjem potrošnje energije od 20 posto, zatim zahtjev za smanjenjem emisije CO2 u atmosferu te za uporabom obnovljivih izvora energije od 20 posto, uz pouzdanu i sigurnu uporabu do 2020. godine.

- Cijena plina u Hrvatskoj više nikada neće biti tako niska kao u prošlosti, ali bi mogla zadržati isti odnos prema konkurentnim energentima - tvrdi profesor Šunić. - Konkurenti plinu su električna energija i loživo ulje te drvo i pelete. Drvo i pelete mogli bi uvijek biti jeftiniji od plina, ali njihova uporaba u urbanim središtima teško da će imati veći udio zbog problema s komocijom. Loživo ulje derivat je nafte i do sada je uvijek bilo 30 do 50 posto skuplje od plina. Međutim, kvaliteta plina i komocija daju mu mogućnost da bude skuplji od lož ulja 10 do 20 posto, što je doista teško očekivati. Električna energija uvijek je bila skuplja od plina, za jednaku energetsku jedinicu od 200 do 300 posto, a u nekim zemljama i 500 posto. Nije za očekivati da će se kabelskom mrežom prenositi električna energija koja će se upotrebljavati kao toplinska, za grijanje, a ako do toga i dođe, cijena električne energije bit će još veća.

Kakve nam promjene u uporabi plina donosi budućnost u Europskoj uniji?

Plin je jedini energent koji se vrlo lako može uklopiti u te zahtjeve: • ima ga u ogromnim količinama u svijetu i to za više od 200 godina (standardni izvori, hidrati); • bioplin je obnovljiv energent, bez obzira na to od čega se proizvodio; • emitira najmanje CO2 u atmosferu za jednaku jedinicu energije; • plinske naprave (uređaji) imaju vrlo učinkovitu transformaciju • u toplinsku energiju (više od 95%), a u električnu energiju 58%.

www.giomag.eu

23 - 2010.

57

G & O TEHNO

Građevinarstvo kao jednu od najpropulzivnijih djelatnosti na svijetu ukorak prati i tehnologija digitalne fotografije, tehnologija koja ju nadopunjuje i nalazi svoju primjenu u izgradnji svijeta Fotografija je prošla uistinu mnogo razvojnih stupnjeva; počevši kao svojevrsna zabilješka i memento, pretvorivši se u granu umjetnosti da bi na kraju postala svakidašnja pojava u ljudskom životu koji često i olakšava. Pogotovo u profesionalnom smislu. Danas je fotografija primjenjiva u gotovo svakom zanimanju i pomaže profesionalcima različitih struka diljem svijeta da budu bolji u onome što rade, dajući im jednu novu, drugačiju perspektivu. Kao što stara izreka kaže; slika govori više nego tisuću riječi.

Fotografija je našla svoje mjesto i u djelatnostima usko vezanim uz građevinarstvo, arhitekturu ili geodeziju. Naravno, ovdje nećemo govoriti o umjetničkom aspektu fotografije, pravilima kadriranja ili o umjetničkom odnosu fotografije i arhitekture, nego ćemo se orijentirati na tehničku evoluciju koja je pogodovala približavanju fotografije praktičnoj primjeni u građevinarstvu te njezinim srodnim djelatnostima. Ukratko, predstavit ćemo vam specijalizirane objektive razvijene sa svrhom da vam omoguće gotovo savršeno prenošenje zapažanja s mjesta gradnje ili arhitektonskog ureda do potencijalnog kupca, klijenta ili pak suradnika na projektu.

Naravno, postoji mnoštvo različitih objektiva i izabrati onaj pravi koji će zadovoljiti sve vaše potrebe nije lako. S obzirom na važnost čimbenika cijene pri odabiru opreme, ovaj put ćemo objektive najvišega cjenovnog razreda ostaviti po strani.

58

23 - 2010.

www.giomag.eu

DIGITALNA FOTOGRAFIJA u službi građevinarstva, arhitekture i geodezije Tekst: Hrvoje Perinić Foto: dm

www.giomag.eu

23 - 2010.

59

G & O TEHNO

Građevinarstvo - Kako staviti u kadar neboder od 20 katova?

Građevinarstvo je u posljednjih desetak godina doživjelo pravi bum na ovim prostorima, od stanogradnje, preko gradnje trgovačkih centara, nebodera s poslovnim prostorima do megaprojekata kao primjerice autocesta. Veliki projekti, ili pak više manjih projekata koji se izvode istovremeno, zahtijevaju angažman velikog broja ljudi, kako u samoj gradnji, tako i u nadzoru, ali i u ostalim fazama gradnje. Zato je logično da se kao osnovni preduvjet uspjeha nameće uspješna i učinkovita komunikacija svih uključenih. Budući da fotografija nema premca kad je riječ o vjerodostojnosti ili točnosti i kada uzmemo u obzir da fotografija ne zaboravlja te nije podložna subjektivnim tumačenjima, tada je odmah jasno koliko je danas fotografija bitna u građevinarstvu. Uostalom, koji je najjednostavniji način za zabilježiti pojedinu fazu izgradnje? Odgovor je nepotreban.

Fotoaparat danas predstavlja sastavni dio opreme gotovo svake građevinske jedinice na terenu. No kakav vam aparat, ili točnije objektiv, zapravo treba?

Pri fotografiranju jednostavnijih, manjih objekata poput kuće ili urbanih vila u pravilu nema velikih komplikacija, ali objekti poput nebodera ili trase autocesta traže malo drugačiji pristup.

Stoga smo ovu temu odlučili započeti nedavno nagrađenom objektivu Tamron, modela 18270 mm s ugrađenom VC optičkom stabilizacijom, koji je 2009. godine dobio prestižnu nagradu EISA za najbolji objektiv u svojoj klasi. Taj objektiv razvijen je upravo s ciljem da zadovolji specifične potrebe koje traži fotografija u građevinarstvu. Zamolili smo stručnjake iz renomirane tvrtke Bratulić d.o.o. Svijet digitalne fotografije da nam objasne koje su to prednosti toga nagrađenog objektiva koje ga čine idealnim za upotrebu u građevinarstvu. Taj objektiv ima, prije svega, komparativnu prednost pred ostalima u svojoj klasi u rasponu zooma te predstavlja jednu klasu objektiva koja u posljednjih godinu dana doživljava „veliki bum“. Riječ je, naime, o višenamjenskom zoom-objektivu, što nam automatski, kao prvi kriterij pri odabiru objektiva za studiozniju fotografiju većih, kompleksnijih građevinskih objekata postavlja širinu objektiva.

Objektiv Tamron 18-270 mm VC

60

www.giomag.eu

23 - 2010.

Idealan objektivi za fotografiranje većih objekata i tzv. „cijelosti“ su širokokutni objektivi. Za laike je najlakše reći da su to oni objektivi koji imaju žarišnu duljinu od 10 do 35 mm. Što je manji broj milimetara, to je veći vidni kut koji ćete moći pokriti objektivom, tako da neki objektivi mogu pokriti vidni kut od impresivnih 114°. Idealno ako želite u kadar smjestiti neboder od 20 katova a da se pri fotografiranju ne morate udaljiti od njega stotinjak metara. Također, uputna je upotreba takvih objektiva prilikom fotografiranja interijera koji su često malih dimenzija i vrlo teško ih je obuhvatiti u jednom kadru. Doduše, prilikom uporabe širokokutnih objektiva često može doći do izobličavanja perspektive, što je značajka svih širokokutnih objektiva, no to nije ništa što petominutno učenje malih tajni fotografije ne bi uklonilo.

Također, treba istaknuti da pri upotrebi navedenog modela objektiva Tamron zbog njegovih višestrukih odlika imate zaista široku paletu mogućnosti njegove uporabe u građevinarstvu. Taj objektiv nudi iznimno velik raspon zooma, čime pokrivate područje od širokokutne do telefoto fotografije te dobivate mogućnost izvrsnog zumiranja različitih detalja.

www.giomag.eu

23 - 2010.

61

G & O TEHNO

Fotografija pri završnim radovima ali i detalja interijera i eksterijera

Kada su radovi na gradilištima u završnoj fazi, često je potrebno više pozornosti posvetiti detaljima interijera i eksterijera. U tom su slučaju nezamjenjiva klasa objektiva makroobjektivi koji imaju veliku mogućnost povećanja subjekta, do takvih razmjera da neki detalj možete prikazati u cijelom kadru. Oni nude iznimnu kvalitetu fotografija budući da su u pravilu makroobjektivi optički iznimno kvalitetni. Tim povećanjem možete istaknuti različite instalacije, spojeve vodovodnih cijevi, keramičke radove, detalje na fasadama i sl. U pravilu su ti objektivi fiksne žarišne duljine sa velikim otvorima blende što laičkim jezikom znači da ćete bez problema moći fotografirati u interijerima gdje nema previše svjetla bez gubitaka na oštrini same fotografije. Najbolja žarišna duljina je oko 90 ili 105 mm, kao idealna kombinacija veličine samog objektiva koji zbog jasnih razloga ne smiju biti preveliki te zbog same njihove iskoristivosti.

62

www.giomag.eu

23 - 2010.

Objektive takvih žarišnih duljina imaju svi renomirani proizvođači, barem po jedan model, Nikon 105 mm, Canon 100 mm, Tamron 90 mm. Od novosti u tom segmentu objektiva ističemo Tamron objektiv žarišne duljine 60 mm, što daje 90 mm ako se koristi na najnovijim digitalnim fotoaparatima. To je objektiv s trenutačno najvećim otvorom blende (f/2.0) od svih makroobjektiva, što znači da ćete imati još veće mogućnosti fotografiranja u raznim podrumskim prostorijama koje su u pravilu imaju vrlo malu količinu svjetla.

Što se tiče širokokutnih objektiva, svi veliki proizvođači fotoopreme imaju ih u svojoj ponudi.

Canon 10 – 22 mm, Nikkor 12 - 24, Sigma 10 - 22, a ponovno bismo ovdje istaknuli Tamronov model širokokutnog objektiva kao model s najvećim rasponom zooma SP AF 10 – 24 mm.

www.giomag.eu

23 - 2010.

63

G & O TEHNO

Geodezija - Fotografija otvorenog i vizualizacije prostora

Za razliku od prije opisanih građevinara, geodeti većinu svog posla obavljaju na otvorenom prostoru. Budući da im se često posao sastoji od premjeravanja površinski izrazito velikih prostora, logično je zaključiti da će oni najveću korist izvući od širokokutnih objektiva s velikim vidnim kutom. Bilo da se mjerenja rade u gradu, među zgradama, ili se pojavila potreba za uklanjanjem planine zbog trase autoceste, vrlo je bitno da se u jednoj fotografiji pokrije što veći dio potencijalnog gradilišta. Iako su moderni geodetski programi dovoljno usavršeni da se za različite izračune koriste fotografije s Google Eartha, ponekad je nužnost prikazivanja gradilišta iz ljudske perspektive nezamjenjiva. Shodno tome, preporuka objektiva u svakom bi slučaju išla u smjeru prethodno spomenutoga ultraširokokutnog objektiva raspon zooma od 10 do 24 mm. Uz te, ili kao zamjenu za njih, moguće je rabiti tzv. standardne zoom-objektive koji su najčešće u rasponu žarišne duljine 17 - 50, 18 - 55 ili 17 - 85. Ti objektivi nude u jednom tijelu raspon od širokog kuta snimanja, a zumiranjem do njihovih krajnjih točaka dobivate mogućnost izdvajanja pojedinih segmenata kadra. Ti objektivi mogu se pokazati izrazito korisnima pri mjerenjima koja obavljate na gradskim ulicama budući da pri određenim žarišnim duljinama daju vidni kut koji je jednak kutu gledanja ljudskog oka, čime se olakšava vizualizacija prostora. Budući da su to objektivi koji ulaze u klasu tzv. standardnih zoom-objektiva, svi proizvođači imaju nekoliko modela koji se razlikuju po rasponu žarišne duljine, otvoru blende, kvaliteti izrade itd. Tako Canon i Nikon imaju modele 17-85, 18-55, 16-85 itd. s promjenjivim otvorom blende i oni su neka vrsta početničke klase po kvaliteti. Skuplji su modeli 17-55 s fiksnim F/2.8 otvorom blende koja je prilično važna kada svjetlosni uvjeti nisu optimalni. Od ostalih proizvođača još se ističu Olympus s modelima 14 - 54 mm i 12 - 60 mm. Oba su redom vrhunski objektivi i u radu s njima zbog Olympusova 2x crop faktora dobivate ekvivalent žarišne duljine od 28 do 108 ili 24 do 120 mm. Tamron je u tom segmentu zastupljen s modelom 17-50 s fiksnom f/2.8 blendom i dolazi u dvije varijante sa i bez VC optičkog stabilizatora slike. Već godinama, prema recenzijama i iskustvima profesionalnih fotografa, slovi za jedan od najboljih objektiva u klasi i unatoč tome ima vrlo konkurentnu cijenu koja je čak i nekoliko tisuća kuna manja nego kod konkurencije.

64

www.giomag.eu

23 - 2010.

www.giomag.eu

23 - 2010.

65

Ova fotografija slikana je uz pomoć objektiva Tamron 10-24 mm

G & O TEHNO

Arhitektura – Fotografija zahtjevnih interijera

Fotografija je u arhitekturi najčešće zastupljena u fotografiranjima interijera. U tome će posebno korisnu primjenu naći oni arhitekti i dizajneri koji su se specijalizirali za uređivanje, odnosno projektiranje unutrašnjosti različitih uredskih prostorija, stanova, kuća itd. U prvim fazama pripreme za rad arhitekti često odlaze u snimanja objekta, a budući da su moderni uredski prostori često poprilično malih dimenzija, dovoljnih da u njima boravi jedna do dvije osobe, nužno se postavlja pitanje kako obuhvatiti cijeli prostor u jednom kadru. Naravno da se nameće logično rješenje, a to je nabava širokokutnih objektiva koji su prethodno spomenuti.

66

23 - 2010.

www.giomag.eu

Mnogi od vas će se složiti da je ponekad ljepota prisutna u detaljima. To će vrlo često priznati arhitekti koji su barem jednom radili na restauraciji nekog objekta. Vrlo često upravo detalji daju posebnu ljepotu nekoj građevini i upravo oni traže vjerni prikaz na fotografiji da bi se mogli vjerno restaurirati i reproducirati. Kad smo kod detalja, veliki arhitektonski uredi uglavnom rade umanjene makete svojih budućih projekata, što znači da će se prilikom prezentacije projekata pridavati velika pozornost isticanju različitih detalja. Naravno, makroobjektivi u takvim će se situacijama pokazati kao jedino rješenje. Sa svojom iznimnom optičkom kvalitetom, visokom rezolucijom i mogućnošću makropovećanja u punom omjeru 1 : 1 svaki detalj bit će prikazan u vrhunskoj kvaliteti. Također, bitno je napomenuti da se makro objektivi mogu koristiti stalno kao uvjetno rečeno „normalni“ objektivi samo što uza sve funkcije nude i mogućnost velikih povećanja.

www.giomag.eu

23 - 2010.

67

G & O TEHNO

68

www.giomag.eu

23 - 2010.

S time bi završili pregled objektiva koje nam se nude danas a koji su razvijeni u skladu s potrebama koje traži fotografija u građevinarstvu i srodnih granama. Sve navedene objektive pronašli smo i testirali u Bratulić d.o.o., našoj vjerojatno najopskrbljenijoj trgovini za specijaliziranu fotografiju čije je osoblje pokazalo zavidnu razinu znanja, ali i strpljenja pri odabiru određenog objektiva za pojedinu svrhu.

Objektivi su koštali od 1.050 do 9.000 kuna, a tijelo samog fotoaparata imalo je početnu cijenu oko 3.000 kuna. Kao što smo naveli na samom početku, orijentirali smo se na srednju klasu visokokvalitetnih objektiva, svojevrstan „best buy“. Također, nismo previše analizirali cijene pojedinih modela jer njihova ukupna cijenu ili cijena prateće opreme ovisit će ponajprije o namjeni za koju ga kupujete, no uputno je da svoju opremu za fotografiranje kupujete kod stručnjaka koji zna što prodaje.

Jedno je sigurno, tehnologija koja danas prati fotografiju dosegnula je nevjerojatnu razinu, upravo kao i građevinarstvo. Želite li nešto zabilježiti u svoj njegovoj veličanstvenosti i u digitalnom formatu, to danas više nije nemoguće i - što je najbolje - nećete izgubiti ni jedan jedini detalj dostupan vašem oku.

www.giomag.eu

23 - 2010.

69

G & O VIJESTI

Zaštita nacionalne imovine Burj Khalifa sa stogodišnjom trajnošću Uzdižući se 828 metra u visinu, s više od 160 katova, tornjevi Burj Kalifa najviša su građevina na svijetu: jedna jedina zgrada na kraju će biti dom 12.000 ljudi. Važnost projektiranja i izgradnje najviše zgrade na Zemlji, koja je koštala više od 5,5 milijardi AED (1,5 milijardi američkih dolara), u međuvremenu je postala pitanje nacionalnog ponosa pa je tako i zaštita te nacionalne imovine prioritet za Vladu Ujedinjenih Arapskih Emirata, investitore i turističku industriju. “Kombinacija traženoga stogodišnjeg vijeka zgrade i agresivnih atmosferskih uvjeta u Dubaiju razlozi su zašto je arhitekt morao pomnjivo razmotriti trajnost temelja zgrade”, kaže dr. James Aldred iz tvrtke GHD Consulting Engineers, voditelj Agencije za nezavisne provjere i testiranja (IVTA) za projekt gradnje Burj Kalife.

Temelji građevina u Dubaiju i cijeloj zaljevskoj regiji izloženi su utjecaju podzemnih voda s visokom koncentracijom soli što dovodi do korozije čeličnih armatura. Kako bi se taj rizik spriječio, upotrijebljen je visokokvalitetan beton pripremljen s cementom i mineralnim dodacima u temeljima tornja, zajedno s drugim mjerama za poboljšanje trajnosti - da bi

70

23 - 2010.

www.giomag.eu

se omogućila i osigurala željena trajnost. Među tim mjerama migrirajući inhibitori korozije (MCI), koje dobavlja tvrtka United Corrosion Technologies, dodani su u mješavinu betona. MCI razvija i proizvodi američka korporacija Cortec, čiji su proizvodi za zaštitu armatura zasnovani na obnovljivim izvorima.“U okrutnoj klimi naše regije čelične armature mogu brzo korodirati, što bi ugrozilo strukturnu snagu i uzrokovalo skupe popravke. Izvrsna građevinarska stručnost temeljena na iskustvu pri projektiranju uvijek vodi računa o zaštiti od korozije jer je to nužno za očuvanje struktura i za smanjenje operativnih troškova”, kaže Usama Jacir, izvršni direktor tvrtke United Corrosion Technologies.

Posljednje dostignuće laboratorija Cortec Corporation, migrirajući inhibitor korozije dobiven iz obnovljivih izvora, upotrijebljen je u projektu gradnje najviše građevine na svijetu, Burj Khalife. Cortec Corporation sa sjedištem u Minnesoti u SAD-u u vlasništvu je Borisa Mikšića koje je 1975. godine utemeljio Cortec i koji je i izumitelj MCI® tehnologije.

Cortec Corporation već je 30 godina prisutna na hrvatskom tržištu te izvrsno surađuje i s hrvatskim sveučilištima na zajedničkim istraživanjima i obrazovanju studenata i nastavnog kadra.

Godine 2006. na prostoru poslovne zone Belog Manastira pokrenuta je greenfield-investicija, projekt izgradnje tvornice biorazgradivih folija. Tvornica je počela s radom 2007. godine, a vrijednost same investicije prelazi 10 milijuna EUR-a. EcoCortec, s instaliranim kapacitetom od 5.000 t godišnje, logistička je i informatička okosnica Cortecove distribucije u Europi te je 95% proizvodnje namijenjeno izvozu. Tvornica biorazgradivih folija u Belom Manastiru predstavlja konkretnu izgradnju i ulaganje u Hrvatsku kao zemlju izvoznicu gotovih proizvoda.

Fero-Term u sisačkom salonu otvorio EE kutak u suradnji s UNDP-om 2. travnja 2010. godine u prodajnom salonu tvrtke Fero-Term, u centru Siska, u suradnji s UNDP-om (Program Ujedinjenih naroda za razvoj) otvoren je kutak energetske efikasnosti. EE kutak predstavlja simulaciju kuće s energetski efikasnim proizvodima i sustavima u kojem se građani mogu upoznati s istima te pronaći informativno-edukativne materijale kao i dobiti savjet stručnjaka.

Svečano otvorenje započelo je pozdravnim govorom gospodina Šime Gudeljevića, direktora i osnivača tvrtke Fero-Term, koji se brojnim uzvanicima zahvalio na potpori i izrazio svoje oduševljenje ovim projektom: ‘’Znamo da je u Europskoj uniji tema dana ušteda i racionalno raspolaganje energijom, a Hrvatska je sve bliže Europskoj uniji, stoga počnimo već sada razmišljati i djelovati u tom smjeru kako bismo što bezbolnije prihvatili standarde koji nas očekuju u EU. Moram naglasiti da mi je osobito zadovoljstvo što tvrtka Fero-Term sudjeluje u ovako značajnom projektu zelene ekonomije koji je današnji zalog za budućnost svih nas. Tijekom gotovo dva desetljeća našeg poslovanja naglasak je uvijek bio na visoko kvalitetnim i energetski efikasnim proizvodima. Ponosan sam što smo partneri ovog hvalevrijednog projekta te što imamo mogućnost zajed-

ničkim snagama utjecati na ekološku i energetski učinkovitu budućnost.’’

Brojnim uzvanicima obratili su se i gospodin Đorđe Balabušić iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, gospodin Željko Kučiš iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, gospodin Allessandro Fracassetti iz Programa Ujedinjenih naroda za razvoj Hrvatskog poduzetništva, gospodin Drago Martinac zamjenik gradonačelnika Grada Siskate gospodin Zoran Bogujević iz programa Poticanja energetske efikasnosti u Hrvatskoj. Na kraju programa svim partnerima projekta uručene su zahvalnice za doprinos i potporu pri osnivanju info kutka energetske efikasnosti.

Ovo je prvi EE info kutak u prostorijama tvrtke Fero-Term koji se otvorio u sklopu projekta Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj (SGE projekt) kao dio nacionalnog EE projekta koji već više godina zajednički uspješno provode UNDP Hrvatska i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva uz potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Globalnog fonda za okoliš.

U idućem se razdoblju očekuje produbljenje suradnje s tvrtkom FeroTerm te otvaranje novih EE kutaka u sklopu prodajnih salona na području cijele Hrvatske.

VODEĆA TVRTKA ZA MONTAŽNU GRADNJU

KONTAKT PON-PET OD 07:00-15:00 Tel: 049/588-800 Fax: 049/588-850 e-mail: m-profil@m-profil.hr www.m-profil.hr

M-PROFIL d.o.o.

Prilaz dr. F. Tuđmana 11 49210 Zabok

Trgovački centri Prodajno-izložbeni prostori

• sandwich paneli fasadni i krovni • limovi (trapezni, u obliku crijepa) • čelične konstrukcije • profili za suhu gradnju • armaturne mreže • geotekstili • betonitni tepih

Industrijski objekti Proizvodni pogoni Skladišta

SVE NA JEDNOM MJESTU

www.giomag.eu

23 - 2010.

71

G & O VIJESTI

U tradicionalnom proljetnom terminu, od 14.- 17.04.2010., na Zagrebačkom velesajmu održat će se TEGRA - 34. Međunarodni sajam graditeljstva i opremanja. Novosti ovogodišnjeg sajma su: • sajam traje 4 dana (srijeda-subota) a ne 5 kao do sada što će pridonijeti većoj poslovnosti sajma • sajam se održava u istom terminu sa sajmovima Obrtništva, Biamalatni strojevi i alati, Zavarivanja, INGA-inovativna gastronomija, CROTOUR-turizam, VINOVITA, Hotel&gastroteh tako da možemo govoriti o najvećoj sajamskoj manifestaciji Zagrebaćkog velesajma u 2010. godini.

• zbog velikog broja specijaliziranih sajmova u istom terminu očekuje se znatno bolja posjećenost sajma nego do sada • ulaz za poslovne posjetitelje je besplatan

BIAM-ZAVARIVANJE TEGRA Sajam graditeljstva TEGRA najznačajniji je poslovni događaj graditeljske struke u Hrvatskoj a uživa ugled i u svijetu. Održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske. Na sajmu će ove godine nastupiti 140 izlagača koji će biti tematski podijeljeni po paviljonima: Paviljon 9 - građevinski materijali, opeka, crijep Paviljon 11A - prozori i vrata, zidne i podne obloge, kamini, alati, vodovodne instalacije, grijanje Otvoreni prostor - građ. mehanizacija, oplate, skele, montažne kuće

Sajmovi BIAM-ZAVARIVANJE vodeći su specijalizirani sajmovi ove vrste u regiji na kojima se mnogobrojnim posjetiteljima prezentiraju suvremena tehnološka dostignuća i postupci na području alatnih strojeva, zavarivanja i antikorozivne zaštite.

Zbog toga su u proteklim godinama i postali nezaobilazno mjesto i vrijeme intenzivnih poslovnih susreta proizvođača, stručnjaka i poslovnih ljudi. Na sajmu će ove godine nastupiti 160 izlagača koji će tematski biti podijeljeni po paviljonima: Paviljon 8 - alatni strojevi, pribor i komponente Paviljon 8A - alati, oprema za zavarivanje i antikorozivnu zaštitu

Prvi europski projekt na temu sandwich konstrukcija gostuje u Hrvatskoj U sklopu projekta EASIE (Ensuring Advancement in Sandwich Construction Through Innovation and Exploitation) koji ima službenu i financijsku podršku Europske komisije, po prvi puta u Europi tvrtka M-Profil kao domaćin, organizira radionicu/seminar koji će sudionicima ponuditi proširenje stečenih znanja iz područja gradnje sandwich panelima. Radionica/seminar će se održati 22. travnja ove godine u hotelu Antunović u Zagrebu. Turska, Hrvatska i Španjolska su jedine lokacije Europi gdje će se tijekom seminara prezentirati rezultati projekta.

Tijekom seminara biti će održano osam predavanja koja će izlagati vodeća imena u industriji sandwich panela. Prof.dr.ing Lange s Tehničkog Sveučilišta u Darmstadt-u Njemačka, uvodničar je predavanja Reakcije na opterećenja te će iznijeti funkcionalnosti sandwich panela. Inovativnost, unapređenje i razvoj sandwich panel tehnologije, sve su to teme o kojima će se raspravljati tijekom seminara. Uporaba sandwich panela u građevinarstvu kontinuirano raste, a kao rezultat toga se uočavaju nova područja primjene pri izgradnji industrijskih, rezidencijalnih i poslovnih objekata.

Istraživačke aktivnosti projekta su podijeljene u tri kategorije: • Poboljšanje dimenzioniranja sandwich panela i alata za dimenzioniranje koji će promovirati i pojednostaviti uporabu sandwich elemenata • Ušteda energije tijekom proizvodnje kao i nakon ugradnje sandwich elemenata • Procjena životnog vijeka proizvoda kako bi se osiguralo sigurno dimenzioniranje kao i efikasna zamjena proizvoda 72

23 - 2010.

www.giomag.eu

Isto tako će se razmatrati utjecaj karakteristika otpornosti poput posmične i aksijalne otpornosti na stabilizaciju panela.

Održiva gradnja te energetska učinkovitost sve više dobivaju na značenju u Europskoj uniji pa tako i na našim prostorima. Povećana uporaba sandwich panela, omogućiti će građevinskoj industriji prilagodbu klimatskim promjenama smanjujući emisiju CO2 kroz bolju izolaciju i hermetičnost objekata.

Cilj projekta je razviti nova rješenja, kao i tehničke smjernice koje bi se implementirale prilikom revizije standarda EN 14509, obznanjenog u prosincu 2008. godine.

Drugi je cilj projekta implementacija novih informacija u praksi, koja će se realizirati kroz seminare, praktične instrukcije te e-learning module, za što postoji veliki interes kako građevinskih tvrtki tako i ostalih krajnjih potrošača. Projekt predstavlja smjernice tema dobivene na temelju istraživanja primjene postojećeg standarda, a koje će biti implementirane u novi standard, vrlo važan za praksu. Praktične smjernice i seminari će pomoći i proširiti saznanje o ispravnoj i sigurnoj uporabi sandwich panela u Europi.

U konačnici, osim znanstveno tehničkih prednosti, projekt će pridonijeti značajnom napretku u promjeni uvriježenog načina razmišljanja i percepciji sandwich panela, koja koče širu primjenu sandwich panel tehnologije pri izgradnji građevinskih objekata.

Seminar se održava pod pokroviteljstvom HGK, a domaćin i član projekta je tvrtka M-Profil.

Modularna kupaonica iz Geberita Prilikom preuređenja stana posebna se pažnja posvećuje kupaonici, ona je danas poseban prostor koji osigurava relaksaciju duha i tijela. Uz standardnu kadu i umivaonik oprema za kupaonice je raznovrsna i sadržajna te prvenstveno usmjerena na užitak korisnika. Kako bi oaza za opuštanje bila potpuna, kupaonica mora biti praktično projektirana te izvedena od modernih materijala koji omogućuju jednostavno održavanje. Osim praktičnosti posebna se pažnja poklanja eleganciji, stoga se priključci na vodovodne instalacije i kanalizaciju skrivaju od pogleda. Upravo je iz tog razloga najbolje koristiti modularni fleksibilni sistem gradnje koji omogućava praktičan raspored, čak i tamo gdje klasično izvođenje nije moguće.

Geberitov instalacijski sustav – GIS Česta boljka prilikom preuređenja kupaonica su instalacije koje najčešće treba dovesti na mjesto odakle nema direktnog priključka na kućne vertikale. Upravo su iz tog razloga fleksibilni sastavi za kupaonice idealno rješenje, jer jamče jednostavno i praktično izvođenje te laku i brzu ugradnju.

Jedno od najpraktičnijih i ujedno najkvalitetnijih rješenja je moderan Geberitov instalacijski sustav – GIS, koji ne nameće nikakva ograničenja ni prilikom projektiranja, ni prilikom oblikovanja kupaonice.

Sloboda stvaranja Raspored tuš-kabine, kade, umivaonika, bidea i WC školjke može se individualno projektirati prema individualnim željama i potrebama, jer sistem uključuje konstrukcijske elemente kao što su pregradni zidovi ili kutna rješenja čime je moguće stvoriti nove prostorne strukture. S Geberit instalacijskim sustavom neobični projektni zahtjevi kao što je postavljanje pojedinih sanitarnih elemenata pod kosinom ili u kutu, više nisu neostvarivi.

Prilikom izgradnje nove ili adaptacije postojeće kupaonice, radovi se izvode bez velike buke i svi su sistemi pripremljeni industrijskom predmontažom, što je kvalitetnije, naprednije i brže rješenje koje osigurava ispravnu montažu, smanjuje mogućnost grešaka i olakšava tok gradnje.

www.giomag.eu

23 - 2010.

73

G & O HORTIKULTURA

TRAVNJACI Tekst: Vlatka Pavlinić, dipl. ing. agr., Vrtni centri Kalia Foto: dm

Jonathan Swift je 1726. godine rekao: „Onaj koji uspije na mjestu jedne travke uzgojiti dvije, učinit će više koristi svojoj zemlji od cijele svite političara.“

74

www.giomag.eu

23 - 2010.

Možda se njegova izjava danas čini malo pretjeranom, ali mnogo je dokaza da je g. Swift znao o čemu govori. Travnjak površine 200 m2 proizvede dovoljno kisika za četveročlanu obitelj na dan, a osim toga služi kao prirodni filtar za ugljični monoksid i nitrate. Travnjaci pomažu u pročišćavanju vode koja ulazi u podzemlje jer korijenje trava i mikroorganizmi u tlu zadržavaju mnoge onečišćivače.

Također, čiste prašinu iz zraka, a upravo je nedostatak travnjaka razlog zbog kojeg se događaju pješčane oluje u pustinjama i na ostalim planetima Sunčeva sustava bez biljnog pokrova.

Trava je i izvrstan klima-uređaj ljeti i grijač zimi - zadržava temperaturu između 10 i 23 oC, a temperatura pločnika i kolnika varira od 38 oC ljeti pa do -1 oC zimi.

Prema provedenoj anketi, kupci nekretnina u SAD-u smatraju da njegovan travnjak povećava vrijednost kuće za 15 posto. Rezultati te iste ankete pokazali su da je ulaganje u novi ili obnovu starog travnjaka najisplativiji oblik ulaganja u kućanstvo - poboljšanja se vide u vrlo kratkom roku i povrat uloženih sredstava vidljiv je kroz povećanje vrijednosti nekretnine.

www.giomag.eu

23 - 2010.

75

G & O HORTIKULTURA

Novi travnjaci

Tajna lijepog i zdravog travnjaka u budućnosti dobra je priprema prije njegova sijanja, stoga se vrijedi potruditi oko obrade tla i odabira sjemena.

Kvalitetnom obradom tla treba ukloniti napasne korove i na dubinu od otprilike 15 centimetara unijeti organsko ili mineralno gnojivo jer se upravo do te dubine razvija korijenje većine trava. Nakon što se grabljama poravna tlo te odstrane nepoželjne tvari (kamenje, biljni ostaci, korijenje drugog bilja...), ručno ili sijačicom, sije se sjeme trava. Pri odabiru mješavine sjemena valja voditi računa o namjeni travnjaka (ukrasni travnjak, sportsko igralište ili oboje...), položaju (sunce ili sjena) i o podneblju gdje će travnjak biti. Nakon sjetve površinu je dobro povaljati valjkom ili daskama pričvršćenim na potplate cipela.

76

www.giomag.eu

23 - 2010.

Da bi proklijalo, sjeme se mora zaliti prskalicom s finim mlazom jer će inače doći do poplave. Ovisno o vremenskim uvjetima, zalijevanje se mora ponavljati čak i nekoliko puta na dan sve dok trava ne razvije nekoliko listića. Mladi su travnjaci osjetljivi na kemikalije pa prvih šest tjedana nemojte koristiti pesticide ni gnojiva. Otprilike nakon tog vremena možete početi i s prvim košnjama, a prva tri mjeseca trebalo bi izbjegavati intenzivno gaženje travnjaka. Kosilica za košnju trave trebala bi imati uvijek oštar nož- tupi noževi oštećuju i „melju“ vlati trave koje su zbog toga podložnije bolestima. Prvu kosilicu za travu patentirao je Edwin Budding početkom 19. stoljeća, a do njegova otkrića umjesto kosilice za travu na travnjacima ispred Bijele kuće pasla je ovca. www.giomag.eu

23 - 2010.

77

G & O HORTIKULTURA

Njega već zasnovanih travnjaka

U već zasnovanim travnjacima vrijeme je prvih radova. Na zbitim tlima potrebno je prozračiti travnjak, a za tu se svrhu, osim specijalnih alata, možete poslužiti i običnim vilama. U pravilu, prozračivanje nije nužna mjera njege travnjaka.

Iznimke su sportski tereni i često gaženi travnjaci koji se zbog zbijenog tla ipak trebaju redovito prozračivati.

Grabljama treba ukloniti mahovinu i mrtve biljne ostatke, a na mjestima većih praznina posijati novu travu. Ako se ne posije trava, na tom će mjestu niknuti korov.

78

www.giomag.eu

23 - 2010.

Izbor gnojiva za prihranjivanje travnjaka zaista je širok i u gotovo svakom vrtnom centru mogu se pronaći specijalna gnojiva za prihranjivanje travnjaka. Najbolji izbor za prvu proljetnu prihranjivanje su gnojiva s ujednačenim sadržajem NPK elemenata. Preporučljivo ih je primijeniti neposredno prije kiše ili nakon rasipanja granula obilnije zaliti travnjak.

Nakon svake dvije košnje poželjno je prihraniti travnjak nekim dušičnim gnojivom ako se želi zadržati lijepa boja i izgled trave. Nakon košnje trava se ne mora skupljat i- mikoorganizmi će preraditi biljni materijal i time obogatiti tlo hranjivim elementima. Problem se može pojaviti kada ima mnogo otkosa, u tom se slučaju ipak preporučuje pograbljati travu i višak odložiti negdje drugdje.

www.giomag.eu

23 - 2010.

79

G & O GHORTIKULTURA

Travne mješavine

Često je, i vrlo pogrešno, mišljenje da je sve sjeme trava jednako. Travne mješavine razlikuju se po sastavu, kvaliteti, otpornosti na bolesti i predviđenoj upotrebi. Također, selekcionirane su vrste trava koje i u suhim i vrućim klimama daju zelen i bujan travnjak.

Kao glavna komponenta svih travnih smjesa najčešće se koristi engleski ljulj (Lolium perenne).

Zbog brzog rasta i razvoja, najraširenija je trava u Europi. Uspijeva na svim vrstama tla (najbolje ipak uspijeva u područjima s umjerenom klimom), a slabije podnosi vruće i suho vrijeme. U usporedbi s drugim travama, ima relativno kratak vijek trajanja (3 - 5 godina) pa ga je potrebno češće obnavljati. Zbog sposobnosti brze regeneracije, vrlo je otporan na gaženje.

80

www.giomag.eu

23 - 2010.

Rosulje (rod Agrostis) su također čest sastojak smjesa za ukrasne travnjake zbog svojih mnogih prednosti: otporne su na gaženje, mogu se kositi vrlo nisko a da ih se pritom ne ošteti, imaju vrlo gust korijenski sustav i lijepu tamnozelenu nijansu. Koriste se na golf-terenima i površinama koje moraju imati lijepu zelenu boju.

Vlasulje (rod Festuca) su trave raširene uglavnom u umjerenim i hladnijim klimatskim područjima. Osim kao ukrasna trava za travnjake i golf-terene, koriste se i za kontrolu erozije tla te hranidbu stoke - posebno konja. Dodaju se kao komponenta travnim mješavinama namijenjenim sjeni jer čak i u uvjetima slabijeg svjetla zadržava lijepu zelenu boju.

Od važnijih komponenti travnih smjesa treba izdvojiti i vlasnjače (rod Poa). Najbolje uspijevaju na plodnim i dobro dreniranim tlima. Formiraju vrlo guste busene i zbog toga su izvanredno otporne na gaženje.

Osim navedenih, u već gotovim mješavinama za sjetvu travnjaka dolaze i mnoge druge vrste trava. Razmjerno broju zastupljenih vrsta u travnoj mješavini raste kvaliteta, ali i cijena sjemena za travnjak. Prilikom izbora sjemena trava treba se držati preporučenih količina sjemena po jedinici površine (otprilike je 1 kg sjemena dovoljna za 50 m2) jer će u protivnom umjesto željenih vrsta trava niknuti korovi koje je kasnije teško suzbiti.

www.giomag.eu

23 - 2010.

81

PRETPLATA NA ČASOPIS POVEĆAVA RIZIK OD BOLESTI KRVOŽILNOG SUSTAVA ... no ipak uživam u činjenici da po svoj omiljeni časopis ne moram do obližnjeg kioska, već višak kalorija trošim na obiteljske šetnje. (D.P. (47), pretplatnica)

www.giomag.eu