G&o br 24 by GIOMAG

RUJAN 2010.

INTERIJERI GRADITELJSTVO ENERGETIKA PROJEKTIRANJE ARHITEKTURA

BROJ 24 RUJAN 2010. GODINA IV. CIJENA 25 kn www.giomag.eu

GRAĐENJE&OPREMANJE. STRUČNI ČASOPIS

Rasvjeta

GRAĐENJE&OPREMANJE. STRUČNI ČASOPIS

Kako do idealnog životnog prostora?

Dizalice topline Energetska učinkovitost

Otkrivamo Najneobičnije svjetske građevine

Programi EU

0 0 9 1 0 9 77184 6 3 7 500 3

ISSN 1846-3754

GODINA IV. - BROJ 24

Inteligentna energija u Europi

PLUS: RAZVOJ PROMETNE INFRASTRUKTURE DUBROVNIKA • STONSKE ZIDINE • KRUZERI U HRVATSKOJ

Bjelovar, Velike Sredice 31, Tel: 043 217 130 * Karlovac, Dubovac 10, Tel: 047 648 550 * Osijek, Gundulićeva 33, Tel: 031 252 222 * Sesvete, Zagrebačka 49, Tel: 01 4343 030 * Sisak, Trg S. i A. Radića 8, Tel: 044 523 047 * Slavonski Brod, Petra Svačića 6b, Tel: 035 410 212 * Split, Stobrečka 5, Sirobuja, Tel: 021 453 100 Sveta Nedelja, F. Tuđmana 10, Tel: 01 3335 460 * Šibenik, Ražinski put bb, Tel: 022 351 067 * Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 12, Tel: 01 6213 808 Zagreb, Buzin, Bani 106, Tel: 01 6608 388 * Zagreb, Dubrava 35, Tel: 01 2990 965 * Zagreb, Ilica 265, Tel: 01 3908 999 * Zagreb, Ilirska 3, Tel: 01 3639 555 info@fero-term.hr * www.fero-term.hr

GLAVNI UREDNIK Krunoslav Majcan kruno@gradjenje-opremanje.hr WEB DIZAJN I FOTOGRAFIJA Darko Majcan darko@gradjenje-opremanje.hr STRUČNI SURADNICI Hrvoje Perinić hrvoje.perinic@gradjenje-opremanje.hr Dario Srebačić, dipl. ing. redakcija@gradjenje-opremanje.hr Svetozar Popović, ing. građ. redakcija@gradjenje-opremanje.hr LEKTURA Multikatedra d.o.o. Hercegnovski put 41 10000 Zagreb info@multikatedra.hr MARKETING marketing@gradjenje-opremanje.hr PRETPLATA pretplata@gradjenje-opremanje.hr DIREKTOR Marija Majcan marija@gradjenje-opremanje.hr GSM: + 385 98 1710-315 GSM: + 385 91 6050-999

SADRŽAJ 4

STONSKE ZIDINE

Najduži fortifikacijski zid u Europi

12 VIJESTI 16 RAZVOJ PROMETNE INFRASTRUKTURE DUBROVNIKA

Tramvajem od Pila do Lapada i Gruža, vlakom u Konavle

20 ENERGETSKA UČINKOVITOST DIZALICA TOPLINE 27 DIZALICE TOPLINE S TOPLINSKOM SONDOM DUBINE 100m

Pilot projekt na Fakultetu strojarstva i brodogradnje

36 KRUZERI U HRVATSKOJ

Jesmo li dovoljno odgovorni?

45 RASVJETA

Kako do idealnog životnog prostora?

54 PROGRAMI EU

Inteligentna energija u Europi

60 NEOBIČNE GRAĐEVINE

Najčudnije svjetske građevine

NAKLADNIK Mari Media d.o.o., Husinečka 1, HR-10040 Zagreb, Tel: + 385 1 2993-516, Fax: + 385 1 2993-517, info@gradjenje-opremanje.hr Žiro-račun: 2484008-1103616814 Devizni račun: IBAN: HR0924840081103616814, SWIFT: RZBHHR2X ISSN 1846-3754 Kopiranje, umnožavanje dijela ili cijelog sadržaja bez dozvole nakladnika nije dopušteno. Podaci o proizvođačima i distributerima, te cijene navedene u časopisu točni su u trenutku odlaska u tisak te ne odgovaramo za njihovu točnost u trenutku korištenja. Nakladnik ne odgovara za moguće tiskarske pogreške. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju. TISAK Alka Print d.o.o., Šibička 25/A, HR-10290 Zaprešić DISTRIBUCIJA Tisak d.d., Slavonska avenija 2, HR-10000 Zagreb; Distri Press d.o.o., Žitnjak bb, HR-10000 Zagreb Godišnja pretplata za Hrvatsku: 125,00 kn (cijena s PDV-om), Godišnja pretplata za inozemstvo: 55 EUR Naslovnica: Peter Krasilnikoff

G & O GRAĐENJE

24 - 2010.

www.giomag.eu

Stonske zidine NajduĹži fortifikacijski zid u Europi, a nakon Kineskog zida drugi po veliÄ?ini na svijetu!

www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O GRAĐENJE

Kada je 1334. godine Dubrovačka Republika u svoj državni teritorij kupnjom uključila poluotok Pelješac sa Stonom i njegovom solanom, ona je postala trajnom brigom Republike do njezina utrnuća 1808. godine. U gospodarskom životu Dubrovačke Republike sol je imala iznimno važno mjesto i bila je glavni izvozni proizvod kojim se trgovalo na trgu Driva (Forro Narenti), današnja Gabela, odakle se sol prevozila u unutrašnjost. Sol je donosila i do 2/3 ukupnog prihoda Dubrovačke Republike. Za ilustraciju, 1611. godine proizvedeno je 96.642 modija soli ili nešto više od 6.000 tona (1 modij = 62,5 kg), a 2008. godine u solani se proizvelo oko 600 tona soli. Kako bi Republika zaštitila svoje strateške interese, Senat (Umoljeno vijeće) donosi odluku da se odmah krene u izgradnju obrambenog bedema. Tako je započela gradnja najdužega fortifikacijskog zida u Europi, a nakon Kineskog zida drugog po veličini na svijetu. Ukupna dužina Stonskih zidina s predziđima iznosi 7.000 metara i sasvim sigurno predstavljaju najveći graditeljsko urbanistički pothvat onoga doba vrijedan svakog divljenja. U samoj gradnji sudjelovali su neki od najpoznatijih graditelja onoga doba koji su sudjelovali u gradnji Dubrovačkih bedema i utvrđivanju Grada. Prvi projektanti bili su župani Bunić i Mihač, Talijan Onofrio iz Napulja (velika i mala Onofrijeva česma u Dubrovniku), Bernardin iz Parme te Firentinac Michelozzo, a u usavršavanju i dogradnji zidina sudjelovali su protomajstori Juraj Dalmatinac i Paskoje Miličević. U prvoj fazi izgrađen je zid koji preko brda povezuje Ston i Mali Ston dužine oko 5,5 km te su uređene urbane jezgre obaju naselja. Osmišljena planska gradnja unutar zidina, kao uostalom i u samom Dubrovniku, gdje se u potpunosti poštuje ortogonalna geometrija gradskih blokova, svrstava Ston među rijetke idealne gradove u Europi.

24 - 2010.

www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O GRAĐENJE

Fortifikacijski sustav stonskih zidina sastoji se od triju tvrđava, Velikog kaštija, Podzvizda i Korune (u Malom Stonu), sedam polukružnih bastiona (Sokolić, tri bastiona Velikog Kaštela, Arcimon u Stonu, bastion Podzvizda i malostonski bastion), četiriju predziđa (istočno i jugozapadno u Stonu, jedno pred Malim Stonom i jedno pred Korunom) te vodenog jarka koji je opasivao zapadni, istočni i južni bok Stona. Zidine su svom dužinom bile ojačane s deset okruglih kula i 31 četvrtastom kulom. Nakon pada Dubrovačke Republike i dolaska Napoleonove vojske zidine gube svoju vojnu funkciju pa se više i ne održavaju i obnavljaju. Nakon odlaska Francuza i uspostave Austro-Ugarske Monarhije Carskim dekretom iz 1858. godine utvrde preuzima Uprava državnih dobara Austro-Ugarske, koja je rasprodala cijeli sklop zidina, a kamen kao građevni materijal za gradnju civilnih objekata. Zidine su devastirane i za vrijeme Drugog svjetskog rata kada su ih za svoje potrebe „preuređivali“ Talijani, a zatim i Nijemci.

24 - 2010.

www.giomag.eu

Osim od ljudske ruke, zidine su velika oštećenja pretrpjele i u potresu 1667. godine (tzv. Velika trešnja), kada se urušilo gotovo pola kilometra zida, te u potresima koji su pogodili Ston 1979. i 1995. godine. Tek početkom ovog stoljeća, kada brigu o zidinama preuzima Društvo prijatelja dubrovačke starine, započinje se sa sustavnom zaštitom i obnovom zidina. Pripremni radovi započeli su digitalizacijom stare dokumentacije, a konkretni radovi 2003. godine obnovom predziđa od kule Arcimon do Sokolića. U posljednje dvije godine u obnovu dijela zidina iznad samog Stona, koju je u ožujku za javnost otvorio ministar kulture Božo Biškupić, uloženo je 2,5 milijuna kuna, a za obnovu Velikog zida od Stona do Malog Stona utrošeno je više od 5,5 milijuna kuna. Svi radovi na obnovi izvedeni su na tradicionalan način, klesanjem kamena i ručnom ugradnjom, kao i u 14. stoljeću kada je započeta gradnja.

www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O GRAĐENJE

Otvaranjem zidina za javnost otvara se mogućnost naplate ulaznica, a time i priljev više sredstava koja će omogućiti završetak radova i mogućnost obilaska cijelog zida do Malog Stona te kvalitetno održavanje toga jedinstvenoga graditeljskog spomenika. Kako je prilikom otvorenja naglasio i ministar Biškupić, u što skorijem roku pripremit će se potrebna dokumentacija za upis stonskih zidina zajedno sa stonskom solanom, koja je također zaštićeni spomenik kulture, na Unescovu listu zaštićene svjetske baštine.

24 - 2010.

www.giomag.eu

Proizvodnja podnih rešetaka, stepenica Podesti i elementi za spajanje Otirači za čišćenje obuće Profilirani kanali sa rešetkastim pokrovom brisači - otirači u kućištima otirači - gumeni, četkasti podne rešetke podesti i stepenice - pocinčani i od inoxa Primjena u: • Kućanstvu • Kemijskoj industriji • Graditeljstvu • Skladištima • Autopraonicama • Brodogradnji • Rudarstvu • Termoelektranama

PRETPLATA NA ČASOPIS POVEĆAVA RIZIK OD BOLESTI KRVOŽILNOG SUSTAVA ... no ipak uživam u činjenici da po svoj omiljeni časopis ne moram do obližnjeg kioska, već višak kalorija trošim na obiteljske šetnje. D.P. (47), pretplatnica

www.giomag.eu/pretplata

06728_HR_Inserat_PR_183x125_001 1

01.06.2010 13:24:12 Uhr

Prezentacija - g. Miran Medved Geberit Monolith sanitarni modul Krajem svibnja tvrtka Geberit predstavila je novi dizajnerski sanitarni modul Geberit Monolith. Prezentacija je održana u prodajnom salonu tvrtke Fero-Term u Sesvetama, gdje je i izložen prodajni model Geberit Monolith sanitarnog modula. Okupljene je novinare direktor tvrtke Geberit Prodaja d.o.o., g. Miran Medved ukratko proveo zanimljivim putem razvoja tvrtke Geberit u svijetu, ali i u Hrvatskoj gdje je tvrtka Geberit prisutna više od deset godina. ‘’Geberit je aktivan u 41 državi sa svojim predstavništvima, a posjeduje 15 tvornica u osam država. Glavnina proizvodne grupe nalazi se u Njemačkoj, Švicarskoj i Austriji, a na europskom tržištu leži i težište prodaje, no najveći porast prodaje bilježi se

upravo izvan glavnih tržišta, među tržištima tranzicijskih zemalja istočne i jugoistočne Europe. Predstavništvo u Hrvatskoj nudi stalnu izobrazbu primjene Geberitovih naprednih sanitarnih tehnologija. Provodimo stručna usavršavanja za projektante, arhitekte, instalatere, trgovce, ali i druge koji su na bilo koji način povezani s projektiranjem, ugradnjom ili korištenjem naših proizvoda’’, istaknuo je g. Medved, direktor tvrtke Geberit za Sloveniju. Okupljenima se obratio i g. Nenad Momčilović, voditelj predstavništava tvrtke Geberit za Hrvatsku koji je svojim stručnim izlaganjem predstavio revolucionarni dizajn sanitarnog modula Geberith Monolith i time pojasnio zašto je Monolith već osvojio prestižnu iF

nagradu za produkt dizajn kao i mnoge druge međunarodne nagrade za dizajn. ‘’Sanitarna tehnologija tvrtke Geberit postavlja nove trendove u kupaonici i upravo je sanitarni modul Geberit Monolith idealno rješenje za sve koji jednako cijene kvalitetu i ljepotu dizajna. Monolith je inovativan sustav za kupaonice s integriranim spremnikom za vodu, i koji se, između ostalog, odlikuje impresivnim, mnogostruko nagrađivanim dizajnom. Idealan je za osuvremenjivanje prostora prilikom renoviranja, ali i za novogradnje. Njegova praktičnost primjene, kvaliteta izvedbe i ljepota dizajna jamče savršenu kupaonicu’’, pojasnio je g. Momčilović. Geberit Monolith, inovativni je sustav za kupaonice s integriranim

Lijevo: Desno:

Novi sanitarni modul Geberit Monolith

spremnikom za vodu koji je domišljato skriven iza staklene ploče vrhunske kvalitete. Svojim jedinstvenim dizajnom unosi harmoniju u kupaonicu te zadovoljava i najzahtjevnije ukuse, a montira se brzo, jednostavno i čisto. Može se spojiti na postojeći dovod i priključak za vodu bez dodatnih adaptacija građe stambenog objekta tako da se toaletni sustavi sa spremnicima vode smještenima ispred zida mogu vrlo lako osuvremeniti. Kolekcija sanitarnog modula Monolith dostupna je u tri klasične boje - crnoj, bijeloj i boji mentola te se lako prilagođava svim interijerima. Korišteni materijali – sigurnosno staklo za prednju ploču te brušeni aluminij ili plastika za bočne ploče te poklopac, naglašavaju čiste linije kolekcije i osiguravaju njezinu dugotrajnost.

VODEĆA TVRTKA ZA MONTAŽNU GRADNJU

KONTAKT PON-PET OD 07:00-15:00 Tel: 049/588-800 Fax: 049/588-850 e-mail: m-profil@m-profil.hr www.m-profil.hr

M-PROFIL d.o.o. Prilaz dr. F. Tuđmana 11 49210 Zabok

Trgovački centri Prodajno-izložbeni prostori

• sandwich paneli fasadni i krovni • limovi (trapezni, u obliku crijepa) • čelične konstrukcije • proﬁli za suhu gradnju • armaturne mreže • geotekstili • betonitni tepih

Industrijski objekti Proizvodni pogoni Skladišta

SVE NA JEDNOM MJESTU

G & O VIJESTI

Vaillant predstavio drugu generaciju kompaktnoga solarnog sustava auroSTEP plus Jednostavno i učinkovito rješenje za korisnike “početnike” u području uporabe solarne energije • • •

Proizvodni program proširen prema zahtjevima korisnika Pogonska potrošnja energije prepolovljena zahvaljujući visokoučinkovitoj solarnoj crpki Jednostavna instalacija i puštanje u rad zahvaljujući tvorničkoj predmontaži, punjenju i pretprogramiranju

Vaillant, stručnjak za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju, upravo je predstavio drugu generaciju kompletnoga solarno termičkog sustava auroSTEP plus za pripremu potrošne tople vode. Osluhnuvši zahtjeve tržišta, Vaillant je proširio svoju ponudu i sada nudi sustave sa spremnicima od 150, 250 i 390 litara zapremnine. Nova visokoučinkovita solarna crpka prepolovila je potrošnju pogonske energije, a ujedno je povećana visinska razlika do 12 m. Dodatno, auroSTEP plus nudi mogućnost spajanja i okomitih “drain-back” solarnih kolektora. Time je taj solarni sustav moguće prilagoditi individualnim, projektno specifičnim zahtjevima. Cijeli taj solarno termički sustav već se pokazao povoljnim rješenjem za korisnike “početnike” u području uporabe solarne energije, posebice zbog jednostavne i brze instalacije. “Posljednjih se godina sve više instalatera okreće brzorastućem solarnom tržištu i instalacijama kompaktnih solarnih rješenja poput naših auroSTEP sustava“, ističe Mario Opačak, direktor Vaillanta GmbH, predstavništva u Republici Hrvatskoj. “Stoga smo organizirali i specijalna školovanja na području solarne tehnologije i naših solarnih sustava. Termini koje smo ponudili našim partnerima već su popunjeni te očekujemo više od 500 instalatera u našim edukacijskim centrima u Zagrebu, Osijeku i Zadru. auroSTEP plus sustav umnogome će pridonijeti popularizaciji uporabe solarne energije. Taj cjeloviti solarni sustav isporučuje se s maksimalnim brojem predmontiranih elemenata i tehnički promišljenim “drain-back” rješenjem. Time smo eliminirali sve probleme koji mogu nastati između prve faze planiranja/projektiranja i konačne instalacije solarnog sustava. Teško će se naći bilo koji solarni sustav na tržištu koji će ponuditi bolji odnos cijene i performansa.” Kompletan solarno termički sustav sastoji se od solarnog spremnika za pripremu potrošne tople vode, pločastih kolektora auroTHERM, integrirane visokoučinkovite solarne crpke te savršeno prilagođene solarne regulacije. Gotovo sve potrebne komponente već su integrirane u spremniku tople vode. Zahvaljujući promišljenom tehnološkom rješenju, sustav radi bez ikakvih dodatnih komponenata, npr. ekspanzijske posude, što pojednostavnjuje instalaciju kao i mogućnost pogreške pri samom odabiru sustava.

24 - 2010.

www.giomag.eu

Za razliku od drugih solarnih sustava, auroSTEP plus nije pod tlakom te nema isparavanja solarne tekućine budući da je riječ o zatvorenom hidrauličnom sustavu s “mješavinom” zraka i solarne tekućine. U sustavu se također već nalazi i antifriz, a pri puštanju u rad nije više potrebno odzračivati sustav. Sve te prednosti osiguravaju kvalitetan rad samog sustava te savršenu usklađenost pojedinih komponenata unutar sustava. Sustav je posebno zanimljiv za obiteljske kuće koje žele “zakoračiti” u svijet solarne energije, ali prije svega za vikendice ili objekte koji se koriste samo povremeno tijekom godine. Solarni spremnik, solarna crpka i integrirana regulacija već su predmontirani pri isporuci i time omogućuju iznimno brzu instalaciju. Čak je i regulacija već parametrirana da odgovara najvećem broju standardnih zahtjeva. Dodatna namještanja parametara time su svedena na minimum. Svi modeli također imaju ugrađen električni grijač za potporu grijanju tople vode u slučaju niskog prinosa solarne energije. Za još lakše održavanje, spremnik tople vode ima i zaštitu protiv kamenca. Na raspolaganju su i dva montažna seta za montažu kolektora na ravan krov ili na kosi krov. Naravno da se auroSTEP plus sustav može kombinirati s bilo kojim već postojećim Vaillantovim uređajem zahvaljujući pretprogramiranoj regulaciji.

Roca predstavila tri nove kolekcije U prostorima Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu održano je svečano predstavljanje novog asortimana tvrtke Roca, vodećega svjetskog proizvođača ekskluzivne kupaoničke opreme. Prisutni su mogli razgledati tri nove linije proizvoda Roca: W+W (umivaonik + WC), New Meridian i Happening. Nove predstavljene linije istaknule su važnost dizajna, inovacije i demonstrirale vodeću svjetsku ulogu brenda Roca na području održivih rješenja za kupaoničke prostore. Direktor tvrtke Ignacio Franquesa tom je prigodom istaknuo: “Roca je duboko predana izvrsnosti u proizvodnji i dizajnu svojih proizvoda s ciljem da svojim klijentima ponudi prostore u kojima mogu doživjeti jedinstvena iskustva. Rocin status vodećega svjetskog brenda odražava se u tome da stvara raznolike proizvode koji se mogu lako prilagoditi navikama potrošača diljem svijeta te ponuditi rješenja za sve zahtjeve, kako današnjice, tako i sutrašnjice.” Poseban gost Roce bio je poznati svjetski dizajner Antonio Bullo koji se u zanimljivu izlaganju osvrnuo na važnost i ulogu modernog dizajna u stvaranju ponude opreme za kupaonice. Rocin W+W (umivaonik + WC), inovativan i kreativan koncept koji povezuje dva ključna elementa u svakom kupaoničkom prostoru u jedinstvenu cjelinu: umivaonik i WC. Ta kombinacija uspijeva dodati prostor u manje kupaonice, no ne nauštrb dizajna, i istodobno omogućuje njegovu ugradnju u postojeće i u nove kupaonice. Idealan je za javne i privatne, odnosno stambene ili uredske kupaoničke prostore. Osim očite prednosti u smislu udobnosti i funkcionalnosti, kombinacija umivaonika i WC-a u jedinstvenom elementu omogućuje primjenu Rocine nove održive tehnologije „Ponovno iskorištavanje vode“ tako da se štedi voda smanjivanjem potrošnje do 25 posto i time ujedno pridonosi zaštiti okoliša. W+W ponovo upotrebljava već iskorištenu vodu iz umivaonika za punjenje vodokotlića, a ima i automatski sustav za čišćenje koji eliminira neugodne mirise i bakterije u vodi, što je dodatni čimbenik njegove izvrsne kvalitete.

Taj jedinstveni koncept, koji je kreirao Inovacijski laboratorij, podružnica za istraživanje i razvoj Rocina Centra za dizajn, dizajnirali su Gabriele i Oscar Buratti (Battiston arhitekti), a logičan je izbor ako su prioriteti inovacija, dizajn i održivost. W+W je osvojio nagradu Design Plus na ISH 2009. sajmu u Frankfurtu, natjecanju koje se održava svake dvije godine i koje organizira Vijeće za dizajn i njemačko udruženje Gospodarskih komora u industriji i trgovini. Međunarodni ocjenjivački sud sastavljen od profesionalaca iz svijeta dizajna odgovoran je za dodjelu nagrada za najinovativniji dizajn u koji je istovremeno uključena briga o okolišu. Uz to, W+W je dobio prestižnu nagradu Designpreis Deutschland 2010., najviše njemačko javno priznanje na polju dizajna. Kolekcija New Meridian obuhvaća širok izbor umivaonika, WC-a i bidea koje je moguće koristiti kako bi se dodala jedinstvena i osobna nota bilo kojem kupaoničkom rješenju. Nova kolekcija Meridian sastoji se od 36 dijelova koji nude širok izbor modernih proizvoda s mekanim linijama koje se savršeno prilagođavaju svakom kupaoničkom prostoru. Moguće ih je kombinirati na mnogo načina kako bi se zadovoljile potrebe današnjih modernih i funkcionalnih domova. Linija Happening kompaktnog je dizajna, a svi proizvodi nadahnuti su prirodom. Jednostavni, temeljni oblici dizajnirani su kako bi se neprimjetno stopili u prostor svake kupaonice. Uglovi i zaobljeni oblici nadopunjuju se na način koji ne dovodi do nesklada, nego stvara osjećaj cjelokupne proporcionalnosti. Prevladavaju vodoravni oblici u odnosu na okomite. Idealna ljepota na čelu je koncepcije dizajna, no oblik je uvijek u službi funkcionalnosti. www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O PROMET

Razvoj prometne infrastrukture Dubrovnika Tramvajem od Pila do Lapada i Gruža, vlakom u Konavle U Dubrovniku je u sklopu održavanja godišnje skupštine Hrvatske komore inženjera građevinarstva održan okrugli stol i prezentacija projekata na temu razvoja prometne infrastrukture grada Dubrovnika i okolice. Skup je kao moderator vodio dr. sc. Davorin Kolić, predsjednik Hrvatske udruge za betonsko inženjerstvo i tehnologiju gradnje. Osim renomiranih domaćih stručnjaka iz područja prometa i graditeljstva na skupu je bio i Olivier Vion, izvršni direktor Svjetske organizacije za tunele i podzemne građevine ITA. U sklopu prezentacija predstavljeni su neki primjeri rješavanja prometa u gradovima uz obalu (Alicante, Španjolska) te koncepti prometnih rješenja Dubrovnika i okolice. Posebnu pozornost prisutnih izazvala su predavanja prof. dr. Stjepana Lakušića o povratku tramvaja na dubrovačke ulice te predavanje dr. sc. Davorina Kolića o željezničkoj pruzi od Gruža do Zračne luke Ćilipi. Na primjeru Nice i Bordeauxa pročelnik Odjela za željeznice Građevinskog fakulteta u Zagrebu prof. Lakušić predstavio je suvremene tramvajske linije u gradovima sa zaštićenom spomeničkom jezgrom. Glavna ideja vodilja bila je obnova nekadašnje pruge koja je povezivala staru gradsku jezgru s Lapadom i Gružem. Stariji Dubrovčani, a i mnogi turisti još se s nostalgijom prisjećaju starog “Žuće” i njegovih otvorenih vagona koji su bili atrakcija i zaštitni znak Dubrovnika. Dubrovački 16

24 - 2010.

www.giomag.eu

tramvaj ukinut je 1970. godine i zamijenjen autobusima. Zahvaljujući ekološkim trendovima koje financijski podupire Europska unija znatnim sredstvima, a odnose se ponajprije na uklanjanje automobilskog prometa iz gradskih središta, i Dubrovnik je u prilici uz dobru pripremu i izradu kvalitetnog projekta doći do sredstava iz fondova Europske unije. Prema riječima prof. Lakušića, vrijednost investicije iznosila bi otprilike 25 milijuna eura (30 milijuna s izgradnjom nove remize), a zasniva se na zagrebačkom primjeru i cijeni tramvajskog vozila od 1,6 milijuna eura. Europski projekt Civitas, čiji je član i grad Zagreb, nudi do 2012. godine znatna sredstva za financiranje takvih projekata. Za ilustraciju o kolikim je sredstvima riječ, u projektima vrijednim oko 25 milijuna eura Civitas sudjeluje u financiranju s čak 18 - 20 milijuna eura, a ostatak financiraju gradovi ili namiču sredstva iz drugih izvora financiranja.

Gore: Dolje:

Tunelski bušaći stroj Herrenknecht S-300 Koncept pruge Gruž - Stari grad - Konavli – Cavtat - Ćilipi

Drugi zanimljiv, ali i znatno veći i skuplji projekt koji je prezentirao dr. sc. Davorin Kolić jest izgradnja željezničke pruge GružDubrovnik-Cavtat-Ćilipi. Vrijednost tog projekta iznosila bi prema procjenama dr. Kolića od 300 do 350 milijuna eura. Dužina trase iznosila bi 23.600 metara, od čega šest kilometara tunela. Trasa bi kretala s nadzemnog terminala u Gružu te zatim ulazila u tunel do Ploča dužine 3000 m, s postajama na cijeloj trasi. Drugi tunel bio bi Orsula-Čibača, dužine 2600 metara, a dalje bi trasa do Zračne luke bila nadzemna. Projekt bi se mogao završiti u cijelosti u roku od pet godina. Najveće dvojbe vezane su uz gradnju tunela u blizini stare gradske jezgre i u gusto naseljenim dijelovima grada. Dr. Kolić predlaže gradnju tunela modernim tunelskim rotacijskim bušaćim strojevima (TBS), čija upotreba potpuno isključuje potrebu za miniranjem stijenske mase te nastanak možebitnih oštećenja na objektima iznad trase. Takvi strojevi primjenjuju se već desetljećima na svim većim projektima u urbanim sredinama u Europi i svijetu. Primjenjivani su tako pri gradnji i produženju postojećih trasa metroa u Parizu, Rimu, Seulu te mnoštvu drugih prometnih i tehničkih tunela. www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O PROMET

Uzimajući u obzir specifičan geografski položaj Dubrovnika, vrlo malu udaljenost od mora do Srđa kao prirodnu barijeru širenju grada te prometne gužve kroz grad u vrijeme turističke sezone, to se rješenje nameće kao jedina alternativa jer Dubrovniku je nužna brza veza između grada i zračne luke preko koje dolazi gotovo 60 posto turista u Dubrovnik. Dobar primjer takve željeznice je CAT (City Airport Train) u Beču, gdje se od Zračne luke Schwehat do samog središta stiže za šesnaest minuta. Osim gostiju koji ostaju u Dubrovniku, tako bi se omogućio i brz prijevoz gostiju iz luke Gruž brodovima do krajnjeg odredišta na otocima dubrovačkog arhipelaga. S druge strane, to bi pridonijelo turističkoj valorizaciji Konavala kao destinacije sa sasvim drugim tipom turizma od elitnoga dubrovačkoga, zasnovanog na očuvanom krajoliku, ekologiji, ali i međusobnom prožimanju obaju trendova. Što se financiranja tiče, bez obzira na velike brojke, zanimljivo je spomenuti da je španjolski Alicante za svoj projekt Tram-Train od Europske unije dobio sredstva u iznosu 500 milijuna eura. Kao što su naglasili sudionici okruglog stola, tu je najveća odgovornost lokalne uprave da kvalitetno pripremi takve velike i ozbiljne projekte, a zatim realizaciju prepusti struci.

Gore: Dolje:

Gradnja metroa u španjolskom Alicanteu financirana je od EU City Airport Train koji povezuje grad Beč sa zračnom lukom jedno je od rješenja povezivanja Dubrovnika i zračne luke

Pozdrav iz VILANOVE Vilanova s ponosom predstavlja i nudi jedno od najboljih rješenja za poboljšanje funkcionalnosti vaših prozora i vrata na tržištu. Vilanova nudi rješenja dodataka za objekte i plovila, i to za sve već postojeće ili nove prozore, vrata, krovne prozore, balkone i klizne stijene. Vrsta materijala na koju ugrađujemo dodatke može biti drvo, PVC, aluminij ili bilo koji drugi suvremeni materijal od kojeg su izrađeni vaši prozori ili vrata. Primjenu nalazimo u cijelom spektru djelatnosti: u kućanstvima, javnim institucijama, hotelijerstvu, u mesnicama i restoranima, proizvodnim postrojenjima, vikend kućama, apartmanima i plovilima. U rješenjima zaštite od kukaca i sunca danas na tržištu postoji mnoštvo različitih sustava. Najčešći sustavi zaštite od kukaca koji se nude na tržištu dobro su poznati rolo sustavi koji mogu biti vodoravni, najčešće za vrata ili okomiti, najčešće za prozore. Vrlo su praktično rješenje zaštite jer se lako uklanjaju i ponovo navlače na prozor ili vrata. Često ih nije moguće naknadno ugraditi u postojeću stolariju jer zahtijevaju za to predviđen dodatni prostor. Također, u sebi ne sadržavaju zaštitu od sunca. Klasični fiksni sustavi danas se na modernoj stolariji izbjegavaju zbog načina pričvršćivanja na sam prozor: leptir zakačkama za nutarnju gumenu brtvu prozora, čime se remeti osnovna funkcija brtvljenja prozora, ili izravnim pričvršćivanjem vijcima na prozor.

Klizni sustavi zaštite najčešće se koriste za ulazna i balkonska vrata. Okretni sustavi zaštite, na pante, također se najčešće koriste za ulazna i balkonska vrata. Magnetni sustavi zaštite predstavljaju novu tehnologiju na tržištu koja je primjenjiva u gotovo svim situacijama te takva zaštita može biti i u kombinaciji s protusunčanom zaštitom. Kao kompromis svih tržišnih tehnologija našim kupcima nudimo cijeli navedeni spektar mogućih rješenja, tj. preporučujemo optimalno rješenje na osnovi uvida na licu mjesta. Izrada zaštite vrši se po mjeri i s trenutačnom montažom – bez čekanja! Naši su proizvodi zaštitne mreže protiv kukaca i vanjskih alergena, mreže protiv sunčeva zagrijavanja, zaštitne stijene protiv vjetra i sunca, disperzatori zračnog toka za klimauređaje, trake protiv propuha za obične prozore te krovne prozore i vrata-razvijamo kvalitetne, praktične i štedljive proizvode i usluge za vaš dom ili poslovne prostore. Pritom veliku pozornost posvećujemo dobrim odnosima s klijentima i njihovu krajnjem zadovoljstvu. Štedimo vaš novac tako što smanjujemo zagrijavanje kroz prozore i vrata tijekom ljetnih mjeseci, a time i potrebu za stalnim hlađenjem. U uredima i klimom hlađenim prostorijama sprječavamo izravno strujanje hladnog zraka tako da više nema negativnog utjecaja na zdravlje ljudi.

Našu paletu proizvoda, vrlo jednostavnu za upotrebu, dopunjuje izvrsno educirano osoblje koje vam postavlja i po potrebi servisira naše proizvode. Skupina stručnih montera radi izmjeru, procjenu, sastavljanje, postavlja i servisira svaki naš proizvod, bilo kada i bilo gdje na teritoriju Hrvatske. To možemo ostvariti jer smo razvili pokretan proizvodni i dostavni sustav! Svaki naš proizvod izrađen je točno po mjeri i isti dan postavljen u vaš prostor! Naš monter će vam predstaviti postupak izrade i jednostavno vam objasniti koji su proizvodi za vas primjereni te istaknuti njihove specifičnosti. Tako proizvode možete vidjeti i opipati ih prije nego što budu postavljeni. Grupa Vilanova svoje montere osposobljava u školskim radionicama i na terenu, zato su njihova spretnost i stručno znanje na visokoj razini, a usluge besprijekorne. Na poslovnom području rada s prozorima i vratima imamo iskustvo dulje od 25 godina, zato jamčimo da su naši sustavi proizvoda jedni od najbolje prianjajućih montažnih sustava prisutnih diljem Europe. Svaki monter poduzeća Vilanova osposobljavanjem u našoj grupaciji prolazi program teoretske i praktične edukacije te napreduje od vježbenika s jednom zvjezdicom do stručnog montera s tri zvjezdice. Svojom preciznošću, prilagodljivošću i iskustvom pružamo vam najviši stupanj profesionalnosti i uspješno obavljanje zadanog posla.

• Osjećate li tijekom noći nelagodu pri pomisli na kukce ili gmazove bi se mogli ušuljati u vaš dom? • Bude li se vaša djeca s alergijskim reakcijama na ubod kukaca? • Čistite li često vaš prostor od paučine, vanjske prašine i alergena ili mrlja na zidovima? ZAŠTITITE SVOJE NAJMILIJE I SEBE NA NAJBOLJI NAČIN!

www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O ENERGIJA

Energetska učinkovitost dizalica topline

Tekst:

Dario Hrastović, dipl. ing. stroj., ovl. ing. stroj., en. cert. , Hrastović inženjering d.o.o. Gojko Šimunović, dipl. ing. stroj., Vaillant Hrvatska, Zagreb

Cijene energenata na svjetskom tržištu podložne su stalnim promjenama zbog raznih utjecajnih čimbenika, što projektantima strojarskih instalacija stvara velike probleme pri odabiru primarnog energenta za termo-tehnički sustav koji pokriva potrebe za grijanjem, hlađenjem i potrošnom toplom vodom u stambenim i poslovnim građevinama. Investitoru je nužno predložiti tehničko rješenje koje je u skladu s njegovim financijskim mogućnostima i koje će uz najmanja ulaganja imati najmanje pogonske troškove, male troškove održavanja uz maksimalnu udobnost koju pruža projektirani sustav. Cijene energenata u svim zemljama izravno ovise o poreznom sustavu pojedine zemlje jer porezne stope na sve energente određuje država. Pod pretpostavkom kada bi svi korisnici koji se koriste sustavima grijanja na plin prešli na sustave s kompresorskim dizalicama topline, bilo bi realno za očekivati da bi cijena električne energije znatno porasla, no opet ostaje mogućnost ugradnje fotonaponskog sustava s ciljem održivosti cjelokupnog sustava. Cijena izvedbe sustava s geotermalnim dizalicama topline relativno je visoka, ako se uspoređuje s klasičnim sustavima grijanja čija su trošila vezana na distribucijsku plinsku mrežu kao i toplinske mreže kogeneracijskih elektrana (daljinsko grijanje). U sljedećim primjerima usporedit ćemo nekoliko sustava i varijanti dizalica topline s klasičnim sustavima grijanja uz više analiza isplativosti s obzirom na pogonske troškove i emisiju onečišćujućih tvari koje se ispuštaju u atmosferu (CO2, SO2, NOx) 20

24 - 2010.

www.giomag.eu

Početna investicija u niskotemperaturne toplinske sustave s geotermalnom dizalicom topline kao generatorom rashladne i ogrjevne energije u niskoenergetskim građevinama (maks. 50 kWh/m²a ili klasa B građevine) dvaput do triput je veća u odnosu na klasični sustav grijanja s plinskim uređajem kao generatorom toplinske energije. Na cijenu izvedbe cjelokupnog sustava s geotermalnom dizalicom topline utječe više čimbenika kao što su tip izvora topline: površinski kolektor, okomita sonda, sustav međusobno povezanih bunara (upojni i izljevni bunar). Njihov odabir određuje instalirani toplinski učinak sustava, vrsta i sastav tla, postojanje dostatnih količina voda na prihvatljivim dubinama (maks. 25 m). Najskuplji sustavi sa sondom kao izvorom topline, s obzirom na značajke kao što su izdašnost, pouzdanost i mogućnost pasivnog hlađenja, potpuno su opravdali svoju primjenu. Površinski kolektori našli su primjenu samo u ruralnim sredinama gdje postoje veće površine tla koje se mogu koristiti kao površinski toplinski izvor. Geotermalni sustavi s vodom kao toplinskim izvorom za geotermalne dizalice topline usko su vezani za područja bogata plitkim podzemnim vodama izuzev zaštićenih vodocrpilišnih područja. Vrlo je zanimljivo područje za primjenu toga toplinsko-rashladnog izvora priobalni dio Jadrana, a gledajući s ekonomske strane, tu se krije najveći potencijal za primjenu dizalica topline voda-voda (slana ili boćata voda). Cijena ukupne investicije sustava s geotermalnom dizalicom topline znatno raste ako sustav pokriva i potrebe za rashladnom energijom, sustavom površinskog visokotemperaturnog sustava hlađenja (zidni i stropni sustav distribucije rashladne i ogrjevne energije). Tako da udio troškova za taj tip distribucije topline s nužnom regulacijom često prelazi i 50 posto od ukupne vrijednosti investicije. Visoka udobnost koju pružaju nisko-temperaturni sustavi grijanja i hlađenja uz male pogonske troškove geotermalne dizalice

topline i njihov praktično zanemariv utjecaj na okoliš zaštitni je znak tog sustava. Investicije koje se odnose na sustave s dizalicama topline zrak-voda niže su za cijenu izvedbe toplinskog izvora (sonda, kolektor, voda). Nedostatci kao što su veći troškovi održavanja, buka, manji stupanj korisnosti (COP), narušavanje izgleda građevine zbog elemenata čija je ugradnja nužno vanjska itd. ograničila je masovniju primjenu tih sustava. Zadaća je svakog projektanta strojarskih termo-tehničkih sustava osmisliti i projektirati sustav koji će imati što kraće vrijeme izjednačavanja troškova početne investicije pogonskim uštedama projektiranoga visokoučinkovitog toplinskog sustava. To vrijeme mora biti u okvirima trajnosti opreme da bi se uopće moglo raspravljati o kvalitetnom i racionalnom tehničkom rješenju. U razdoblju od izjednačenja do kraja pogonskog vijeka uređaja dolazi do trajne uštede koja je rezultat kvalitetnoga tehničkog rješenja. Na osnovi trajanja tog vremena egzaktno se može kvalificirati izvedeni sustav i opravdanost njegove primjene. S obzirom na to da je teško doći do relevantnih i kvalitetnih podataka vezanih uz promjene tržišne cijene energenata u Hrvatskoj, promatrana je globalna promjena cijene energenata. Izvor podataka je Ministarstvo rada SAD-a, logika promjene cijene se može predočiti na globalnu razinu te prenijeti i na stanje u Hrvatskoj. Cijene u Hrvatskoj će se mijenjati sličnom logikom i pratit će stanje na globalnom tržištu, no određeni utjecaj na formiranje cijena imat će porezi te dodatni elementi za stvaranje krajnje cijene. Kod analize odnosa cijena najvažnija je procjena porasta cijene pojedinog energenta da se ustanovi iznos uštede tijekom godina za odnos dvaju različitih toplinskih pogona.

www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O ENERGIJA

Plinska energija

Cijena električne energije stalno raste u skladu s inflacijom, cijena porasta je stabilna i prati određeni trend. Dijagram je napravljen za razdoblje od 1978. do 2010. i predstavlja realnu bazu za pretpostavku, ocjenu koliko i kako će se mijenjati cijena električne energije u sljedećih trideset godina. Analizom je dobiven prosječni porast cijene električne energije od: 3,5 posto godišnje odnosno 270 posto u 32 godine.

Cijena plinske energije ne raste u skladu s inflacijom i cijena je godinama održavana na niskoj razini da bi u proteklom desetljeću naglo porasla. Dijagram je napravljen za razdoblje od 1978. do 2010. i realna je osnova za pretpostavku i ocjenu koliko i kako će se mijenjati cijena plinske energije u sljedećih 30 godina. Analizom je dobiven prosječni porast cijene plinske energije od pet posto godišnje odnosno 410 posto u 32 godine.

70 60

(SAD) CIJENA ZA 10 MBtu

(SAD) CIJENA ZA 500 kWh

Električna energija

50 40 30 20 1981 1984 1987 1990 1993 1996 1999 2002 2005 2008 GODINE

150 100 50 1981 1984 1987 1990 1993 1996 1999 2002 2005 2008 GODINE

Prognoza promjene cijene fosilnih goriva prema IEA World Energy Outlooku 2009. uz godišnju inflaciju 2,3 posto od 2008. SAD dolar/jedinici

Jedinica

2000.

2008.

2015.

2010.

2025.

2030.

IEA sirova nafta

barrel

34,30

97,19

86,67

100,00

107,50

115,00

SAD

MBtu

4,74

8,25

7,29

8,87

10,04

11,36

Europa

MBtu

3,46

10,32

10,46

12,10

13,09

14,02

Japan

MBtu

5,79

12,64

11,91

13,75

14,83

15,87

Uvoz prirodnog plina

Realno je za očekivati da će doći do porasta cijene električne energije na godišnjoj razini od 3 do 4 posto, ovisno o zemlji te se može očekivati porast cijene plinske energije na razini 4 -5 posto godišnje. Podaci o promjenama cijena izrazito su bitni kod dugoročnog planiranja sustava grijanja građevina,te kod odabira odgovarajućeg sustava grijanja da bi troškovi pogona bili što manji jer se građevine koriste 100 - 150 godina, ali sustavi grijanja u tom se razdoblju nekoliko puta moraju rekonstruirati zbog dotrajalosti opreme. Prosječni vijek trajanja toplinskih sustava je od 20 do 25 godina. Potrebno je upozoriti investitora na razlike u cijenama pogona te na razlike u investicijskim troškovima. Kod velikih razlika u cijenama pogona može se dugoročno uštedjeti, no potrebno je uzeti u obzir i kakva je energetska učinkovitost sustava te koliki je utjecaj na okoliš primijenjenoga tehničkog rješenja.

Tehničke značajke sustava Investicije u sustave dizalica topline kreću se na razini 500 kn/m2, ovisno o složenosti instalacije i tipu regulacije sustava, čak do 1.900 kn/m2. Investicija u klasični radijatorski sustav grijanja s kondenzacijskim plinskim aparatom iznosi od 250 do 350 kn/m2. Za ekološke i učinkovitije energetske sustave (standardna rješenja) početna je investicija dvaput ili čak triput veća nego za klasični sustav grijanja, ali se zato u samom pogonu može ostvariti znatna ušteda sa sustavom dizalice topline. Kod najsloženijih toplinskih sustava, koji su izvedeni prema standardima koji pružaju najvišu udobnost s elementima inteligentne regulacije cjelokupnog sustava u objektu (grijanje, rasvjeta, hlađenje, odvlaživanje, ventilacija, rekuperacija itd.) nije moguće govoriti o povratu investicije za vrijeme trajanja pojedinih elemenata sustava jer je početna investicija ponekad, realno gledajući, neprihvatljiva, što znači da postoji ekonomska granica primjenjivosti tih sustava. Ekonomska opravdanost uvođenja instalacije moguća je samo ako se uzmu u obzir moguće subvencije fondova, države za poticanje korištenja obnovljivih izvora energije. Gledano s ekološke strane, sustavi dizalica topline imaju manji utjecaj na okoliš zbog smanjenja emisije CO2 u atmosferu. Procjene vrijednosti strojarskih instalacija uspoređene su s ponudama izvođača i u realnom su trenutačnom tržišnom okviru. 22

24 - 2010.

www.giomag.eu

Energetska bilanca građevine Da bi se mogla napraviti kvalitetna analiza isplativosti alternativnog tehničkoga rješenja, potrebno je izvršiti energetsku analizu građevine. Dostatan energetski podatak dobiva se unutar energetske iskaznice građevine. Iz potrebne energije za grijanje i hlađenje može se dobiti mnoštvo parametara ako se promatraju cijene svakog energenta ili ako se promatra emisija stakleničkih plinova. Najčešće se uspoređuju samo potrebne energije za grijanje jer se klasični energenti koriste samo u ogrjevnim sustavima. ΘH,nd [kWh/a] ili godišnja potrebna toplinska energija za grijanje za stvarne klimatske podatke ΘC,nd [kWh/a] ili godišnja potrebna toplinska energija za hlađenje građevine za godinu dana

Bilanca energenata i emisije CO2 Usporedili smo nekoliko tipova klasičnih sustava grijanja sa sustavima geotermalnih dizalica topline. Primijenjene su postojeće cijene energenata na hrvatskom tržištu za ekonomsku analizu na osnovi cijene izvedbe sustava, pogonskih troškova i emisije onečišćujućih tvari (CO2).

Klasični sustavi:

Alternativni sustavi

Zemni plin

2,77 kn/m³

Dizalica topline zrak-voda

COP = 3,3

UNP

5,9 kn/kg

Dizalica topline tlo (sonda)-voda

COP = 4,3

Loživo ulje

5,23 kn/L

Dizalica topline voda-voda

COP = 5,5

elektrootporno

0,72 kn/kWh, srednja

Usporedbom cijena energenata i potrebne energije za grijanje dobiva se i pogonski trošak; najgrublja analiza pokazala je da i najlošija zračna dizalica sa COP 3,3 može konkurirati svim današnjim klasičnim energentima (plin, ulje, elektrootporno grijanje). Nedostatak je zračnih dizalica zaleđivanje u funkciji grijanja, no i taj nedostatak rješava se odgovarajućom konstrukcijom i razdiobom radnog medija unutar uređaja pa se dizalice zrak-voda mogu koristiti i u hladnijim klimatskim zonama. Postoje tehnička rješenja na tržištu koja osiguravaju rad na nižim vanjskim temperaturama zraka. Po cijeni investicije dizalice topline zrak-voda nalaze se u rangu toplinskih generatora konkurentnih energenata. Ako se promatra emisija CO2, najmanju ima dizalica topline voda-voda sa COP 5,5, što je vrlo bitno ako se odabir sustava vrši prema tom kriteriju, a istovremeno sustav voda-voda ima i najmanje pogonske troškove.

Cijena pogona (kn/god) kWh/god

UNP

EL LU

DT 3,3

DT 4,3

DT 5,5

5000

1.752

2.724

2.564

3.600

1.091

837

655

10000

3.504

5.448

5.127

7.200

2.182

1.674

1.309

50000

17.521

27.242

25.637

36.000

10.909

8.372

6.545

100000

35.041

54.483

51.275

72.000

21.818

16.744

13.091

500000

175.206

272.417

256.373

360.000

109.091

83.721

65.455

1000000

350.411

544.833

512.745

720.000

218.182

167.442

130.909

Emisija CO2 (kg/god) kWh/god

UNP

EL LU

DT 3,3

DT 4,3

DT 5,5

5.000

1.202

1.339

1.275

1.512

458

352

275

10.000

2404

2678

2549

3024

916

703

550

50.000

12.018

13.390

12.745

15.120

4.582

3.516

2.749

100.000

24.035

26.780

25.490

30.240

9.164

7.033

5.498

500.000

120.177

133.900

127.451

151.200

45.818

35.163

27.491

1,000.000

240.354

267.799

254.902

302.400

91.636

70.326

54.982

Uzimajući u obzir cijenu pogona i emisiju stakleničkog plina CO2, najprihvatljivije je grijanje putem dizalice topline. Cijena ukupne investicije raste sa složenošću sustava i regulacije koja upravlja sustavom. Dodatne subvencije na kamate, zajmovi ili donacije za smanjenjem investicije znatno bi pridonijele širenju te učinkovite i nadasve ekološki prihvatljive tehnologije. Dodatne subvencije smanjile bi početni investicijski trošak i približile troškove izvedbe sustava dizalica topline drugim energetskim sustavima. U pripremi je odluka EU da se elektrootporno grijanje ograniči i potpuno zabrani istekom 2015. godine. Iako su početna ulaganja u taj sustav najmanja, visoki pogonski troškovi uz visoku emisiju CO2 s pravom ga svrstavaju u sustave bez budućnosti. Grijanje na zemni plin, loživo ulje i UNP može doći u obzir samo ako u blizini postoji distribucijski sustav tih energenata. Centralni plinski opskrbni sustav pokazao je sve svoje nedostatke u ukrajinsko-ruskoj krizi, tako da je nestašica plina poljuljala povjerenje u plin kao energent za grijanje na područjima koja su bila pogođena nestašicom plina. www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O ENERGIJA

Tehničko-ekonomska analiza U dijagramima će biti prikazana usporedba toplinskih sustava s uređajima na izgaranje tekućih i plinskih energenata (zemni plin, UNP, lako loživo ulje) i dizalica topline koje koriste električnu energiju kao pogonski energent. Pretpostavljena je promjena cijene električne energije na razini 3,5 posto godišnje, a promjena cijene plina pretpostavljena je na razini 5 posto godišnje. Također će se na uštedu i investiciju dodati godišnja kamata od 5 posto da bi se napravila usporedba kamatnih krivulja. Kod novih građevina promatra se razlika u investicije dvaju pogona te razlika u cijenama energenata dvaju različitih sustava. Kod određivanja početne investicije potrebno je napraviti grubu procjenu koliko bi neki sustav koštao te kada bi se anulirala početna investicija u odnosu na postignutu uštedu u pogonu. Što je veća površina građevine, to će se javljati i veća razlika u pogonu dvaju energenta te će se brže podizati krivulja uštede. Kod malih objekata treba paziti da se ne pretjera sa stupnjem složenosti instalacije jer se nikada neće postići izjednačenje zbog malog utroška energije. Pravilnim odabirom složenosti sustava mora se postići da se izjednačenje dogodi barem u dvije trećine trajanja instalacije i uređaja da bi se moglo govoriti o uštedi u pogonu. Važna stavka kod sustava dizalica topline su subvencije Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, subvencije lokalne uprave za sustave obnovljivih izvora topline. Bilo koji oblik subvencije na kamate i razni poticaji smanjuju opterećenje na početnu investiciju te time smanjuju vrijeme presijecanja krivulja investicije i uštede te ujedno olakšavaju odluku investitora da uloži veći iznos u obnovljive sustave grijanja. Postoji izrazito veliki broj kombinacija instalacija, ali je prikazano nekoliko grubih modela instalacija da se dobije slika kako se ponašaju krivulje investicije i uštede. Za pojedini slučaj potrebno je napraviti detaljnu tehničko-ekonomsku analizu sustava da se dobije realna slika sustava.

MODEL 1A ZEMNI PLIN – DIZALICA TOPLINE

Klasična obiteljska kuća površine 200 m2 s godišnjom potrebom na razini od ΘH,nd = 100 kWh/m2a ili ΘH,nd = 20000 kWh/a, sustav: dizalica topline zrak-voda COP 3,3, podno grijanje i PTV u rangu 450 kn/m2. Klasičan plinski sustav grijanja vrijedio bi oko 350 kn/m2. Promatra se razlika između dvaju sustava.

HRK

MODEL 1A

45.000 40.000 35.000 30.000 25.000 20.000 15.000 10.000 5.000 0 1

GODINE kamatna krivulja uštede kao posljedica razlika u pogonu kamatna krivulja razlike investicija razlika investicija, može se spuštati dodatnim subvencijama

MODEL 2A ZEMNI PLIN – DIZALICA TOPLINE

MODEL 2A Klasična obiteljska kuća površine 200 m s godišnjom potrebom na razini od ΘH,nd = 100 kWh/m2a ili ΘH,nd = 20000 kWh/a, sustav: dizalica topline tlo (sonda)-voda COP 4.3, podno grijanje i PTV oko 650 kn/m2. Klasičan plinski sustav grijanja vrijedio bi oko 350 kn/m2. Promatra se razlika između dvaju sustava.

24 - 2010.

www.giomag.eu

HRK

180.000 160.000 140.000 120.000 100.000 80.000 60.000 40.000 20.000 0 1

9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 GODINE

kamatna krivulja uštede kao posljedica razlika u pogonu kamatna krivulja razlike investicija razlika investicija, može se spuštati dodatnim subvencijama

MODEL 3A ZEMNI PLIN – DIZALICA TOPLINE

MODEL 3A

700.000

Klasična obiteljska kuća površine 200 m s godišnjom potrebom na razini od ΘH,nd = 100 kWh/m2a ili ΘH,nd = 20000 kWh/a, sustav: dizalica topline tlo (sonda)-voda COP 5,5, podno grijanje i PTV oko 950 kn/m2. Klasičan plinski sustav grijanja vrijedio bi oko 350 kn/m2. Promatra se razlika između dvaju sustava.

600.000

HRK

500.000 400.000 300.000 200.000 100.000 0 1

11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 GODINE

kamatna krivulja uštede kao posljedica razlika u pogonu kamatna krivulja razlike investicija razlika investicija, može se spuštati dodatnim subvencijama

Što je građevina manja, to se sporije podiže krivulja uštede jer je ta krivulja usko vezana uz godišnju potrebu energije. Te se iz količine energije i potrebnih energenata dobiva cijena pogona, a iz razlike cijena pogona i krivulja uštede. Kako raste površina građevina, tako opada i specifična cijena investicije po m2. U sljedećih nekoliko modela bit će prikazana građevina nešto veće površine da se dobije osjećaj kretanja krivulja.

MODEL 1B

ZEMNI PLIN – DIZALICA TOPLINE

MODEL 1B

1.000.000 HRK

1.200.000

800.000 600.000 400.000 200.000 0 1

10 11

GODINE kamatna krivulja uštede kao posljedica razlika u pogonu kamatna krivulja razlike investicija razlika investicija, može se spuštati dodatnim subvencijama www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O ENERGIJA

MODEL 2B MODEL 2B

ZEMNI PLIN – DIZALICA TOPLINE 14.000.000 12.000.000 HRK

Moderna niskoenergetska višestambena građevina površine 5.000 m2 grijanja s godišnjom potrebom na razini od ΘH,nd = 40 kWh/m2a ili ΘH,nd = 200000 kWh/a, te investicijom u sustav: dizalica topline voda-voda COP 5,5, zračno grijanje i hlađenje u iznosu od 950 kn/m2. Klasičan plinski sustav grijanja imao bi vrijednost 350 kn/m2. Promatra se razlika između dvaju sustava. No treba istaknuti da sustav s dizalicom topline u ovom primjeru daje puno više nego što to može dati klasično grijanje te ta dva sustava uopće nisu usporediva.

10.000.000 8.000.000 6.000.000 4.000.000 2.000.000 0 1

Kod niskoenergetskih i pasivnih građevina javljaju se problemi niskoga temperaturnog opterećenja pa je pri projektiranju potrebno optimizirati ogrjevno-rashladne površine tako da ne narušimo visok stupanj ugode u boravišnom prostoru. Predimenzionirati ogrjevnorashladne površine znači povećati stupanj ugode u prostoru (smanjenje temperature ogrjevnog medija), ali i izravno povećati cijenu cjelokupne instalacije tako da se u tom slučaju traži osobita pozornost projektanta. Plošna grijanja i hlađenja najbolje su rješenje u kombinaciji s dizalicama topline jer se kod sondi i bunara može dobro iskoristiti pasivno hlađenje. Također, kod takvih je građevina potrebno koristiti rekuperatorske jedinice za obradu zraka zbog smanjenja toplinskih gubitaka nastalih dovođenjem svježega vanjskog zraka u stambeni prostor građevine. Rekuperatorske jedinice obvezno se koriste kod pasivnih građevina, a kod niskoenergetskih to dodatna je opcija za povećanje udobnosti. Kao kvalitetno rješenje za pasivne građevine nameću se sustavi grijanja, hlađenja i odvlaživanja putem centralnih klima-komora. Dizalice topline imaju mogućnost grijanja i hlađenja, što im daje prednost u odnosu na klasične uređaje za grijanje (plinski i uljni kotlovi). Dizalice topline imaju veliku prednost kod građevina koje istovremeno imaju zahtjev za grijanjem i hlađenjem jer sam sustav funkcioniranja dizalice topline omogućuje prijenos energije iz jednog dijela zgrade u drugi. Kod modernih građevina s visokim zahtjevima za stupnjem ugode prostora i održavanjem mikroklimatskih uvjeta u uskim temperaturnim granicama kao jedino logično rješenja nude se sustavi zasnovani na dizalicama topline. Hoće li taj sustav biti s dizalicom topline zrak-voda ili geotermalnom dizalicom (tlo-voda, voda-voda), ponajprije ovisi ispunjavanju nužnih uvjeta za primjenu nekog od navedenih tipova sustava i financijskim mogućnostima samog investitora za realizaciju projekta.

24 - 2010.

www.giomag.eu

GODINE kamatna krivulja uštede kao posljedica razlika u pogonu kamatna krivulja razlike investicija razlika investicija, može se spuštati dodatnim subvencijama

Geotermalna dizalica topline u sustavu otpadne vode ribogojilišta Kanjiška Iva

Dizalica topline tlo (sonda) - voda u kombinaciji s kondenzacijskim plinskim aparatom i solarnim toplovodnim sustavom - primjer proizvođača Vaillant Moderne niskoenergetske građevine potpuno su izmijenile pristup u načinu projektiranja postrojenja za grijanje, hlađenje, pripremu i potrošne tople vode. Relativno nizak utrošak toplinske i rashladne energije za zagrijavanje i klimatizaciju objekta s jedne strane i visoka potrošnja toplinske energije za zagrijavanje bazenske i potrošne tople vode standardni su problemi koji se stavljaju pred projektante. Da bismo što vjernije prikazali problematiku u fazi projektiranja, izvedbe i kontrole nakon puštanja sustava u pogon, uzeli smo za primjer niskoenergetsku stambenu obiteljsku građevinu u podsljemenskoj zoni. Projektni zadatak dodijeljen je projektantskom odjelu Vaillanta u Republici Hrvatskoj, koji je u suradnji s projektantskom kućom Eksperterm izradio projekt strojarskih instalacija, a geotehnički radovi povjereni su tvrtki Geoservis As iz Sesvetskog Kraljevca. S obzirom na relativno veliku stambenu površinu troetažnog objekta od 580 m² ukupnoga toplinskog opterećenja od 28 kW (norma HRN EN 12 8319), rashladnog opterećenja od 20 kW (norma HRN EN 15 241), vanjski bazen 14x5,5x1,6 metara i tri kupaonice, topla voda za perilice rublja i posuđa samo su neki od zahtjeva koji su uzeti u obzir kao primarni u razradi projekta. Ilustracija 2. Vanjski bazen za kupanje U projektiranju građevine primijenjena su pravila energetski učinkovitog projektiranja, tako da je investitor imao iste zahtjeve u pogledu projekta strojarskih instalacija.

Gore: Dolje:

Niskoenergetski stambeni objekt - Podsljemenska zona Vanjski bazen za kupanje

www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O ENERGIJA

Kombinirani sustav s geotermalnom dizalicom topline tlo (geotermalna sonda)-voda, solarnim sustavom i kondenzacijskim plinskim aparatom nametnuo se kao kvalitetno rješenje s obzirom na opisane energetske zahtjeve građevinskog objekta. Sustav grijanja projektiran je tako da maksimalno toplinsko i rashladno opterećenje objekta pokriva dizalica topline tlo- voda, a solarni je sustav u funkciji grijanja objekta u zimskom razdoblju i glavnog izvora toplinske energije za zagrijavanje bazenske i potrošne tople vode u ljetnom razdoblju. Funkcija je kondenzacijskoga plinskog aparata u toplinskom sustavu pokrivanje vršnoga toplinskog opterećenja ako vanjska temperatura

padne ispod -18 ºC. Osim te funkcije kondenzacijski aparat podiže razinu pouzdanosti sustava; s obzirom na toplinski učinak od 37 kW samostalno može pokriti toplinske gubitke objekta i za relativno kratko vrijeme podići temperaturu bazenske vode na odgovarajuće vrijednosti za kupanje od 28 do 32 ºC (proljeće-jesen). Za distribuciju topline odabran je niskotemperaturni plošni sustav grijanja (podno-zidno-stropna kombinacija) jednostavno zato što se tim univerzalnim sustavom riješilo grijanje i hlađenje objekta uz istovremenu maksimalnu iskorištenost solarnog sustava u razdoblju grijanja objekta.

Gore: Gore lijevo: Dolje lijevo:

24 - 2010.

www.giomag.eu

Pasivni sustav hlađenja Stropno-zidna kombinacija površinskog sustava grijanja-hlađenja Sustav distribucije topline preko podnog grijanja

Sustav grijanja i hlađenja objekta - osnovni podaci o opremi

Centralni dio toplinsko-rashladnog sustava čine Vaillantova geotermalna dizalica topline geoTHERM VWS 300/2, multispremnik VPA 1500, kondenzacijski zidni plinski cirko aparat ecoTEC VU INT 376/3-5 H, kolektorsko polje koje čini sedam pločastih kolektora aunje proizvoda - ploËasti kolektor auroTHERM VFK 145 V izvoda roTHERM VFK 145 V i solarna regulacija auroMATIC 560/2.

ene bruto

sno strukturirano ,2 mm ma za grijanje

a na krov, u krov

tažu i, crno eloksirani

slojeviti minija i bakra

Gore: Lijevo:

trukcije

inalnu Vaillantovu e protivnom ne amstvo.

Korisničko sučelje dizalice topline geoTHERM VWS 300/2 Pločasti kolektor auroTHERM VFK 145 V

auroTHERM VFK 145 V

Tehnički opis sustava Narudžbeni br. 0010004455

jedinice

auroTHERM VFK 145 V

Površina (bruto, neto)

2,51 / 2,35

Sadržaj apsorbera

1,85

16 (G¾”) Kompletna oprema sustavaDNgrijanja (dizalica topline, kondenzacijDebljina izolacije mm 40 ski ogrjevne vode, pumpne i solarne Radniplinski tlak maks. aparat, multispremnik bar 10 Solarno sigurnosno staklo transmisija (Tau) % 91 cijevne grupe, mjerna i regulacijska oprema i sustav pasivnog hlaApsorpcija apsorbera % 95 đenja nalazi se u strojarnici koja je 5zasebna cjelina u podrumskom Emisija apsorbera % Uvodnica solarnoga osjetnika mm 6 dijelu objekta. Solarno kolektorsko polje koje čini sedam pločastih Stagnacijska temperatura °C 171 (sukladno EN 12975-2) kolektora vezanih u seriju smješteno je na ravnom krovu objekta 0,791 Konverzijski faktor (sukladno EN 12975) na konstrukciji namijenjenoj za montažu kolektora na ravne krovo2,41 Linerani koeficijent prijelaza topline k1 W/m K Bakreni cijevni prikljuËak

mnik all A 1500 145 V (okomito)

ski protok [l/h]

W/m2 K2

0,049

Visina

2033

Širina

1233

Dubina

Težina

Kvadratni koeficijent prijelaza topline k2

ve. Stabilnost nosive konstrukcije od klizanja i prevrtanja koje može prouzročiti vjetar osigurava pijesak koji se nasipava u posude koje su sastavni dio opreme za montažu na ravne krovove. Broj posuda za pijesak i količina pijeska određuje se na osnovi proračuna uzgonske i sile klizanja za brzine vjetra od 150 km/h. Taj je proračun iznimno važan s obzirom na sigurnost sustava i neposrednu okolinu u kojoj je sustav instaliran.

Dimenzije kolektora

Gore: Desno:

Multispremnik ogrjevne vode allSTOR VPA 1500 Raspored instalirane opreme u strojarnici objekta

www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O ENERGIJA

Analiza sustava u pogonskim uvjetima Sustav je pušten u pogon sredinom listopada 2009. godine. I nakon kontinuiranog praćenja i kontrole toga kombiniranog sustava u trajanju od četiri mjeseca nisu zapaženi nikakvi nedostaci u smislu funkcionalnosti. Sustav površinskog grijanja i hlađenja opravdao je uložena sredstva udobnošću koju je pružio u odnosu na klasične sustave grijanja (radijatorsko i ventilokonvektorsko grijanje). Geotermalna dizalica topline tlo(sonda)-voda nametnula se kao standard u takvim niskoenergetskim građevinama. S obzirom na temperaturu polaznog voda od samo 35ºC za koju je projektiran sustav niskotemperaturnog grijanja, dizalica topline pokazala je sve prednosti u odnosu na klasične toplinske uređaje na izgaranje. Sustav pasivnog hlađenja koji je postao zaštitnim znakom Vaillantovih dizalica topline u praksi se pokazao najpouzdanijim i najisplativijim sustavom za hlađenje objekata u kombinaciji s površinskim sustavima distribucije toplinske i rashladne energije. Solarni sustav opravdao je očekivane rezultate s obzirom na mali broj sunčanih dana od studenoga do početka veljače. Zbog smanjenja toplinskih gubitaka, solarni je cjevovod izoliran dvoslojnom difuzijski otpornom toplinskom izolacijom u plaštu od aluminija. Temperatura polaznog solarnog voda od 68 ºC na vanjskoj temperaturi od -4 ºC i na temperaturi u dnu spremnika od 24 ºC uz dt = 20 ºC u solarnom izmjenjivaču dovoljan je argument profesionalnosti projektanata koji su projektirali taj sustav. Program upotrijebljen za dimenzioniranje toga i drugih solarnih sustava rezultat je rada Vaillantovih inženjera iz Predstavništva u Republici Hrvatskoj i u njegovu izradu uloženo su sva znanja, iskustvo i dugogodišnji rezultati iz područja solarnih toplinskih sustava. Ekonomska opravdanost solarnih toplinskih sustava za PTV i grijanje nije uopće upitna, što pokazuje i taj projekt ako se stvore nužni uvjeti za njihovu primjenu i poštuju jasna pravila struke pri projektiranju solarnih toplinskih sustava.

24 - 2010.

www.giomag.eu

Gore: Dolje:

Solarno toplinsko kolektorsko polje Nosiva konstrukcija kolektorskog polja za ravan krov

Pilot projekt „Dizalice topline s toplinskom sondom dubine 100 m“ na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Tekst:

doc. dr. sc. Vladimir Soldo, doc. dr. sc. Miroslav Ruševljan Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu

Dizalice topline smatraju se visokoučinkovitim sustavima za proizvodnju toplinske energije. Primjenjuju se u svim veličinama, od onih najmanjih za grijanje stanova pa sve do sustava koji služe za grijanje cijelih naselja. Koriste se za niskotemperaturne sustave grijanja, s temperaturom polaznog voda već od 35 °C u slučaju površinskog grijanja te s temperaturom polaznog voda do 55 °C kod zagrijavanja PTV-a. Učinkovitost dizalica topline bitno ovisi o vrsti izvora topline. Dizalice topline koje su povezane s tlom imaju znatno veći toplinski množitelj od npr. dizalica topline koje koriste zrak kao izvor topline. Uporaba dizalica topline s tlom ili vodom kao izvorom topline bilježi jedan od najbržih porasta u području primjene obnovljivih izvora energije, mjereno brojem instaliranih jedinica u svijetu. Procjenjuje se da je u svijetu instalirano 1,7 milijuna geotermalnih dizalica topline s tlom ili vodom kao izvorom topline, učinka grijanja 18 GW, [J. Spitler, 2008.] Takvi su sustavi široko prihvaćeni u tehnološki razvijenom svijetu, primjerice u Švedskoj, SAD-u, Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji i Francuskoj. Europska direktiva pod nazivom Directive 2009/28/EC of the European Parliament and of the Council on the promotion of the use of energy from renewable sources dizalice topline svrstava u obnovljive izvore energije ovisne o minimalnoj vrijednosti prosječnoga sezonskog toplinskog množitelja. Eksperimentalna istraživanja, izdavanje publikacija, popularne prezentacije te visokostručna praktična primjena tehnologija vezanih za dizalice topline trebaju pomoći boljem razumijevanju ove tematike. S ciljem istraživanja novih tehnologija primjene dizalica topline izveden je i ispitni sustav s dizalicom topline na Fakultetu strojarstva i brodogradnje.

Općenito o dizalicama topline Dizalica topline posreduje u prijenosu topline između dvaju toplinskih spremnika, niskotemperaturnoga toplinskog izvora kojemu se toplina oduzima i visokotemperaturnog toplinskog ponora kojemu se toplina predaje. U praksi su najviše u primjeni kompresijske električne dizalice topline. Na slici 1. shematski je prikazana kompresijska dizalica topline. Učinak dizalice topline najviše ovisi o temperaturama toplinskih spremnika, odnosno o temperaturi toplinskog izvora i temperaturi toplinskog ponora. Što su temperature toplinskih spremnika bliže jedna drugoj, to je učinkovitost ljevokretnog rashladnoga/ogrjevnoga procesa veća. Što se te temperature više razlikuju, učinkovitost, koja se izražava toplinskim množiteljem je manja. Toplinski množitelj, koji se još zove i faktor grijanja dizalice topline, definiran je izrazom Φkond εgr = Pkomp

kao omjer ukupno dobavljene toplinske energije pomoću dizalice topline tijekom godine (∑QDT) i tijekom godine ukupno utrošene energije (∑Ε) za pogon kompresora, crpki, ventilatora te sustava za odleđivanje isparivača. Prosječni toplinski množitelj, ovisno o temperaturama toplinskog izvora i ponora, najčešće doseže vrijednosti od 3 do 4, a nerijetko i više. To npr. znači da za 1 kW snage kompresora snaga grijanja na kondenzatoru može biti i nekoliko puta veća, odnosno 3 do 4 kW. Učinkovitost dizalice topline smanjuje se s padom temperature toplinskog izvora, ali i s porastom temperature ogrjevnog medija na izlazu iz kondenzatora. Sustavi za grijanje s dizalicom topline najčešće su namijenjeni za niskotemperaturno grijanje prostora i zagrijavanje potrošne tople vode. 

pri čemu učinak grijanja predstavlja učinak kondenzatora, a iznosi Φkond = Φisp + Pkomp , [W]

m P

Od maksimalnoga toplinskog množitelja relevantniji je prosječni godišnji toplinski množitelj (engl. Seasonal performance factor) koji se koristi za potrebe vrednovanja energetske učinkovitosti dizalice topline, a definiran je izrazom εgr,G

ΣQDT = ΣΕ

 Slika 1. Ljevokretni ogrjevni proces

Slika 1.:

Ljevokretni ogrjevni proces

Učinak dizalice topline najviše ovisi o temperaturama toplinskih spremnika, odnosno o temperaturi toplinskog izvora i temperaturi toplinskog ponora. Što su24temperature www.giomag.eu - 2010. toplinskih 31 spremnika bliže jedna drugoj, to je učinkovitost ljevokretnog rashladnoga/ogrjevnoga procesa veća. Što se te temperature više razlikuju, učinkovitost, koja se izražava toplinskim

G & O ENERGIJA

Izvori topline za dizalice topline 3. IZVORI TOPLINE ZA DIZALICE TOPLINE PLINE ZA DIZALICE TOPLINE

Kao niskotemperaturni toplinski spremnici koriste se voda (riječna, Dizalice topline povezane s tlom mogu se podijeliti na: Kao niskotemperaturni toplinski spremnici koriste se voda (riječna, jezerska, morska i • ili otvorene sustave jezerska, morska i spremnici podzemna), zrak, otpadna i sunčeva toplimperaturni toplinski setoplina voda (riječna, jezerska, morska i podzemna), zrak, koriste otpadna toplina i sunčeva toplina, se toplina isparivaču dovodi • zatvorene sustave. na, ili se toplina isparivaču dovodi posredstvom izmjenjivača topline zrak, otpadna posredstvom toplina i sunčeva toplina isparivaču dovodi izmjenjivačatoplina, topline kojiilisese polaže u zemlju, pri čemu tlo predstavlja toplinski spremnik. koji se polaže u zemlju, tlo predstavlja toplinski spremnik. izmjenjivača topline koji pri sečemu polaže u zemlju, pri čemu tlo predstavlja toplinski Da bi ekonomičan se osigurao rad ekonomičan rad dizalice toplinesustavi se postavlja zahtjeva, Otvoreni dizalicaviše topline mogu koristiti podzemne (slika 3a) Da bi se osigurao dizalice topline, na izvortopline, toplinena se izvor među kojima su najvažniji sljedeći: ili površinske vode (slika 3b) kao postavlja višerad zahtjeva, među kojima su najvažniji sljedeći: urao ekonomičan dizalice topline, na izvor topline se postavlja više zahtjeva,  toplinski izvor treba osigurati potrebnu količinu topline u svako doba i to na što izvor višoj topline. Temperatura podze• toplinski izvor temperaturi; treba osigurati potrebnu količinu topline u svako mne vode iznosi u većini slučajeva od 8 do 12 °C i ovisi o dubini iz su najvažniji sljedeći:  što troškovi za priključenje na dizalicu bitisešto manji; kojetopline crpi. temperatura tijekom cijele godine neznatno dobaosigurati i to na višoj temperaturi; ki izvor treba potrebnu količinutoplinskog topline izvora u svako doba i se tovoda natrebaju što Ta višoj  energija za transport topline od izvora do isparivača dizalice topline treba biti što izvor topline za pogon diraturi; • troškovi za priključenje toplinskog izvora na dizalicu topline tre- mijenja pa je podzemna voda najpovoljniji manja. zalice topline. baju bititoplinskog što manji; izvora na dizalicu topline trebaju biti vi za priključenje što manji; Za crpljenje podzemne • energijatopline za transport izvora do isparivačadizalice dizalice to-topline a za transport od topline izvoraoddo isparivača treba biti štovode potrebna su dva bunara, crpni i ponorni. Razmak između tih bunara treba biti što je moguće veći, a po mogućpline treba biti što manja. nosti ne manji od 10 m. Crpni bunar treba davati u svim vremenima pogona dovoljnu količinu vode, odnosno izdašnost crpnog bunara je najvažnija za projektiranje takvog sustava s dizalicom topline. Potopljena crpka ugrađuje se obično do dubine 15 m da bi se smanjili pogonski troškovi crpljenja. Ispod crpke ostavlja se slobodna visina bunara koja omogućuje nakupljanje pijeska i nečistoća. Promjer buSlika 2. Kvalitativan prikaz djelotvornosti i raspoloživosti izvora topline nara obično je 220 mm ili veći. Dizalice topline povezane s tlom mogu se podijeliti na:

Zatvoreni sustavi mogu se podijeliti prema načinu izvedbe izmjenjivača u tlu na: vodoravnu izvedbu izmjenjivača topline, slika 4a; ka 2. Kvalitativan prikaz djelotvornosti i raspoloživosti izvora • topline Slika 2.: Kvalitativan djelotvornosti i Otvoreni sustaviprikaz dizalica topline mogu koristiti podzemne (Slika 3a) ili površinske vode • okomitu izvedbu izmjenjivača topline (s toplinskom sondom), (Slika 3b) kao izvorizvora topline. Temperatura podzemne vode iznosi u većini slučajeva od 8 do raspoloživosti topline slika 4b. e povezane s tlom mogu se podijeliti na:  

ne sustave ene sustave.

otvorene sustave zatvorene sustave.

12 °C i ovisi o dubini iz koje se voda crpi. Ta se temperatura tijekom cijele godine neznatno mijenja pa je podzemna voda najpovoljniji izvor topline za pogon dizalice topline.

stavi dizalica topline mogu koristiti podzemne (Slika 3a) ili površinske vode o izvor topline. Temperatura podzemne vode iznosi u većini slučajeva od 8 do o dubini iz koje se voda crpi. Ta se temperatura tijekom cijele godine neznatno davatitopline u svim vremenima pogona dovoljnu količinu vode, odnosno izdašnost crpnog bunara podzemna voda najpovoljniji izvor za pogon dizalice topline.

je najvažnija za projektiranje takvog sustava s dizalicom topline. Potopljena crpka ugrađuje se obično do dubine 15 m da bi se smanjili pogonski troškovi crpljenja. Ispod crpke ostavlja se slobodna visina bunara koja omogućuje nakupljanje pijeska i nečistoća. Promjer bunara obično je 220 mm ili veći. Zatvoreni sustavi mogu se podijeliti prema načinu izvedbe izmjenjivača u tlu na: 

vodoravnu izvedbu izmjenjivača topline, Slika 4a;

SlikaPodzemne 3. a) Podzemne vode kao izvor topline; b) Površinske vodekao kao izvor topline  kao okomitu izvedbu izmjenjivača topline (s toplinskom sondom), Slika 4b. Slika 3a: vode izvor topline Slika 3b: Površinske vode izvor topline Za crpljenje podzemne vode potrebna su dva bunara, crpni i ponorni. Razmak između tih bunara treba biti što je moguće veći, a po mogućnosti ne manji od 10 m. Crpni bunar treba

a) Podzemne

Slika 4a: Dizalica topline tlo-voda: vodoravna kaoizvedba topline vode izvorizmjenjivača topline; b) Površinske

vode kao izvor topline Slika 4b: Dizalica topline tlo-voda:

Slikabunara, 4. Dizalicacrpni toplineitlo-voda: a) vodoravna izvedba izmjenjivača; b) izmjenjivača okomita izvedba podzemne vode potrebna su dva ponorni. Razmak između tihizvedba okomita topline biti što je moguće veći, a po mogućnosti ne manji od 10izmjenjivača m. Crpnitopline bunar treba 32

24 - 2010.

Tlo predstavlja ogroman toplinski spremnik koji se može koristiti kako za grijanje, tako i za hlađenje prostora. Iako se hlađenje može ostvariti neposrednom uporabom izmjenjivača topline u tlu, za svrhu grijanja je u pravilu potrebno upotrijebiti dizalicu topline. Ugradnjom prekretnog ventila, dizalica topline se načelno zimi može koristiti za grijanje, a ljeti za hlađenje. Glavna je prednost tla kao izvora ili ponora topline u njegovoj relativno stalnoj temperaturi već na dubini od 2 m (od 7 do 15 °C), koja omogućuje rad dizalice topline u optimalnoj projektnoj točki, bez dnevnih i sezonskih varijacija. Vodoravna izvedba izmjenjivača topline zahtjeva niže investicijske troškove, ali zbog nedostatka potrebne slobodne površine često nije primjenjiva, osim u ruralnim područjima. Najčešće se izmjenjivač topline polaže u tlo u obliku snopa vodoravnih cijevi na dubini od 1,2 do 1,5 m, s međusobnim razmakom cijevi od 0,5 do 1 m, ovisno o sastavu i vrsti tla. Promjer polietilenske cijevi većinom iznosi 25 ili 32 mm. Učinak vodoravnog izmjenjivača topline, ovisno o svojstvima tla, kreće se u granicama od 15 do 35 W/m2, pri čemu se najbolje učinkovitosti dobivaju za glineno tlo i tlo s podzemnim vodama. Izmjenjivačke sekcije mogu se postavljati i u kanale (rovove), čime su potrebe za slobodnom površinom smanjenje. Regeneracija toplin-

skog izvora događa se zahvaljujući sunčevu zračenju, kiši ili rosi. Vertikala izvedba bušotine (Slika 4b) u koju se ulaže izmjenjivač od 60 do 150 m (200 m) dubine često je prihvatljiva u gusto naseljenim područjima, pogotovo na mjestima gdje je okoliš uređen, pri čemu dolazi do minimalnih promjena vanjskog izgleda okoline. Kod instalacija s izmjenjivačem topline u okomitoj bušotini, kod normalnih se hidrogeoloških uvjeta za manje sustave uzima da je srednji učinak izmjenjivača s dvostrukom „U-cijevi“ 50 W/m (prema smjernici VDI 4640). Pouzdaniji se rezultati dobivaju in-situ mjerenjima svojstava tla. Parametri dizalice topline s okomitim bušotinskim izmjenjivačem topline Učinak okomitog izmjenjivača

20 ÷85 W/m

Vanjski promjer PE cijevi:

25, 32, 40 mm

Promjer bušotine

80 ÷ 150 mm (250 mm)

Ispuna bušotine:

specijalna smjesa betonita i cementa s aditivima

Toplinska vodljivost tla

1 ÷ 4 W/(m K)

Izvedba ispitnog sustava s bušotinskim izmjenjivačem topline - toplinskom sondom Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, u Laboratoriju za toplinu i toplinske uređaje, u sklopu znanstvenog projekta koji se provodi uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa pod nazivom Dizalice topline s korištenjem tla kao obnovljivog toplinskog spremnika izvedena je dizalica topline s bušotinskim izmjenjivačem topline (BIT) dubine 100 m. U suradnji s tvrtkom FIL.B.IS. Hidro-Geo u neposrednoj je blizini laboratorija u bušotinu promjera 152 mm postavljen okomit bušotinski izmjenjivač u obliku dvostruke U- cijevi. Prije polaganja izmjenjivača u bušotinu provedena je tlačna proba dvostruke U-cijevi s vodom tlaka 6 bara u trajanju dva sata. Cijevi sonde napunjene su vodom prije njezina polaganja u bušotinu. Uz izmjenjivač topline u bušotinu su vlastitom originalnom tehnologijom položeni i temperaturni osjetnici koji omogućuju mjerenje temperature tla na različitim dubinama: od 1,5 m pa do 100 m (Slika 6a).

Slika 5a: Bušenje u zaštitnoj koloni

Slika 6a: Polaganje izmjenjivača topline i temperaturnih osjetnika www.giomag.eu

24 - 2010.

Vertikalni bušotinski izmjenjivac

G & O ENERGIJA

Poprecni presjek bušotine

Temperaturni osjetnici omogućuju dugoročno praćenje promjene 3 temperature na površini kontakta između tla i bušotine tijekom nje2 2 4 zine eksploatacije. Razmačne obujmice postavljane su na razmacima od 2,5 m, zbog što Slika 6b: Dvostruka U-cijev s utegom boljeg centriranja sonde u bušotini i održavanja razmaka između PE- 32 152 mm cijevi. 1 - uteg Nakon polaganja toplinske i temperaturne sonde bušotina je zapu2 - U cijev njena specijalnom smjesom bentonita i cementa dobre toplinske 3 - obujmica 4 - ispuna vodljivosti (2,0 W/(mK)). Cementiranje bušotine provedeno je po1 moću pete cijevi, promjera 32 mm, koja se uvlači između cijevi to- izmjenjivača topline i Slika 6a. Polaganje Slika 6b. Dvostruka U-cijev s temperaturnih osjetnika utegom plinske sonde. Tijekom cementiranja peta cijev se postupno izvlači van. Temperaturni osjetnici omogućuju dugoročno praćenje promjene temperature na površini Toplinska sonda spojena je s dizalicom kontakta topline elektrofuzijskim zaizmeđu tla i bušotine tijekom njezine eksploatacije. varivanjem njezinih cijevi s polaznom i povratnom cijevi, kojepostavljane su RazmačnePEobujmice su na razmacima od 2,5 m, zbog što boljeg centriranja sonde u bušotini i održavanja razmaka između PE-cijevi. uvedene u zgradu laboratorija ispod temelja na dubini 1,5 m. Dizalica topline voda-zrak (Carrier RHE 036) postavljena je unutar laNakon polaganja toplinske i temperaturne sonde bušotina je zapunjena specijalnom boratorija i spojena je na izmjenjivač topline u bušotini. Koristeći tlo smjesom bentonita i cementa dobre toplinske vodljivosti (2,0 W/(m K)). Cementiranje bušotine provedeno je pomoću pete cijevi, promjera 32 mm, koja se uvlači između cijevi kao toplinski spremnik, dizalica topline ima mogućnost rada u režimu toplinske jesonde. Tijekom cementiranja peta cijev se postupno izvlači van. hlađenja i režimu grijanja (slika 7.), a opremljena temperaturnim osjetnicima, mjerilom električne snage elektromotora kompresora teje s dizalicom topline elektrofuzijskim zavarivanjem njezinih cijevi s Toplinska sonda spojena protokomjerom na strani vode. Svi su osjetnici putem akvizicijskog polaznom i povratnom PE cijevi, koje su uvedene u zgradu laboratorija ispod temelja na dubini 1,5 m. Slika 7. Dizalica topline voda-zrak s mjernom opremom uređaja vezani na računalo, čime je omogućeno trenutačno praćenje temperatura procesa i temperatura tla, Dizalica učinka izmjenjivača topline topline voda-zrak (Carrier RHE 036) postavljena je unutar laboratorija i spojena je na u tlu, protoka glikolne smjese, električneizmjenjivač snage kompresora, topline učinka u bušotini. Koristeći tlo kao toplinski spremnik, dizalica topline ima 5. REZULTATI MJERENJA mogućnost rada grijanja, toplinskog množitelja, te spremanje svih veličina. u režimu hlađenja i režimu grijanja (Slika 7.), a opremljena je temperaturnim

Rezultati mjerenja

temperatura rasla sve do 100 m. Izmjerena temperatura tla na dubini od 50 m iznosila je 13,5 °C. Temperatura tla na dubini od 100 m bila je 15,2 °C.

Toplinsko smirivanje bušotine nakon cementiranja praćeno je mjerenjem temperature tla po visini bušotine (Slika 8.). Na dubini od 1,5 i 5 metara primjetan je utjecaj temperature okoline na temperaturu tla. Od 10 do 50 metara temperatura tla pada, da bi nakon 50 metara dubine temperatura rasla sve do 100 m. Izmjerena temperatura tla na dubini od 50 m iznosila je 13,5 °C. Temperatura tla na dubini od 100 m bila je 15,2 °C. Nakon potpune temperaturne stabilizacije tla, a prije početka eksploatacije sustava, proveden je višednevni test s narinutim konstantnim toplinskim tokom, tzv. test toplinskog odziva (engl. thermal response test). Prema rezultatima mjerenja proračunata je prosječna vrijednost toplinske vodljivosti tla duž bušotine dubine 100 m na lokaciji FSB, Ivana Lučića 5, u iznosu od l = 1,70 W/(m K).

Temperatura tla, °C 11 12 13 14 15 16

0 10

Dubina (pozicija termopara), m

Slika 7:

osjetnicima, mjerilom električne snage elektromotora kompresora te protokomjerom na strani vode. Svi su osjetnici putem akvizicijskog uređaja vezani na računalo, čime je omogućeno Toplinsko smirivanje bušotine nakon cementiranja praćeno je mjerenjem temperature tla po trenutačno praćenje temperatura procesa i temperatura tla, učinka izmjenjivača topline u tlu, visinivoda-zrak bušotine (Slika 8.). Naelektrične dubini od 1,5kompresora, i 5 metaraučinka primjetan jetoplinskog utjecaj temperature okoline Dizalica topline s mjernom opremom protoka glikolne smjese, snage grijanja, množitelja, na temperaturu tla.svih Odveličina. 10 do 50 metara temperatura tla pada, da bi nakon 50 metara dubine te spremanje

20 30 40 50 60 70 80 90

03. travnja 2009. 22. travnja 2009. 13. svibnja 2009.

100 34

24 - 2010.

www.giomag.eu

Slika 8. Rezultati mjerenja temperature tla po visini bušotine prije eksploatacije

Temperatura tla po visini bušotine, FSB 14.05.2010.

13 12 11

Temperatura, °C

Na slici 9. prikazani su primjeri rezultata mjerenja 10 temperature tla po visini bušotine za vrijeme eksploatacije bušotine. Rezultati su dani za jedan karakterističan 9 Tok, °C dan (14. svibnja 2010.), s uključivanjem uređaja u 7.00 Nakon potpune temperaturne stabilizacije tla, a prije10 m početka eksp 8 5m sati i isključivanjem uređaja u 20.00 sati iz rada. Rezultati proveden je višednevni test s narinutim konstantnim toplinskim tokom, t 50 m 7 pokazuju da se promjena sastava tla, a time i njegove 40 m odziva (engl. thermal response test). Prema rezultatima mjerenja prorač 20 m toplinske vodljivosti uzduž bušotine odražava kroz nevrijednost mmna lokaciji FS 6 toplinske vodljivosti tla duž bušotine dubine 10030 85 m jednoliku promjenu temperature tla po visini bušotine. u iznosu5od  = 1,70 W/(m K). 70 m Najviše temperature tla u radu sustava javljaju se na du100 m; T, °C tla po Na Slici 9. prikazani su primjeri rezultata mjerenja temperature 4 bini od 10 i 50 m, što upozorava na prisutnost podzevrijeme eksploatacije bušotine. Rezultati su dani za jedan karakterističa 2 4 6uređaja 8 12 sati 14 i isključivanjem 16 18 20 22 24 u 2 mnih tokova vode na navedenim dubinama. 2010.), s 0uključivanjem u10 7.00 uređaja h tla, a time i njegove toplinsk Mirovanjem sustava tijekom noći, tlo se oporavlja, Rezultati pokazuju da se promjena Vrijeme, sastava

Temp. glikolne smjese – POLAZ, °C Temp. glikolne smjese – POVRAT, °C Temperatura grijanog prostora, °C Temperatura okoline, °C Učinci Učinak izmjenjivača u tlu, kW El. snaga kompresora, kW Učinak kondenzatora, kW Toplinski množitelj, -

7,0

Dubina (pozicija termopara), m

odnosno raste mu temperatura, što za posljedicuSlika ima bušotine odražava kroz nejednoliku promjenu tla po visini 10. Promjena temperature tla duž bušotine tijekom 24temperature sata intermitentnog rada ure Slika 10.: temperature tla duž bušotine tijekom 24 sata (uključivanje u 7.00 sati, isključivanje 20.00 sati, 14. 10 svibnja temperature tlaPromjena u radu sustava javljaju seu na dubini od i 50 2010.) m, što upozo najveću vrijednost učinka izmjenjivača u tlu, ali i toplin tokova intermitentnog uređaja podzemnih vode narada navedenim dubinama. skog množitelja kod uključivanja uređaja u rad u 7.00 Tablica 2. Parametri dizalice topline za karakterističan dan, 14. svibnja 2010. sati. Učinak bušotinskog izmjenjivača topline kod pokretanja uređaja iznosi 6,62 kW, a toplinski množitelj je Temperatua 14. tla, 5. °C2010. Mjerene veličine 4,42 (Tablica 2.). Tijekom eksploatacije sustava zemlja se 4 5 6 7 8 7.00 9 sati 10 11 20.00 12 13sati14 Temp. glikolne smjese – POLAZ, °C 7,0 1,13 pothlađuje pa učinak izmjenjivača pada. Na kraju dana, 0 Temp. glikolne smjese – POVRAT, °C 11,5 4,66 13,39 u 20.00 sati, kada regulacija sustava isključuje uređaj iz 8,05 Temperatura grijanog 22,1 23,413,68 rada, učinak izmjenjivača u tlu iznosi 5,04 kW, a toplin10prostora, °C 8,2613,3 Temperatura okoline, °C 12,1 ski množitelj 3,89. Isključenjem uređaja iz rada dolazi do Učinci 12,20 7,08 20 oporavka bušotine, pri čemu iz sata u sat raste temperaUčinak izmjenjivača u tlu, kW 6,62 5,04 tura tla duž bušotine (slika 10). El. snaga kompresora, kW 1,94 1,75 11,82 6,82 30 Učinak kondenzatora, kW 8,56 6,79 Parametri dizalice topline za karakterističan dan, 14. svibnja 2010. Toplinski množitelj, 4,42 3,89 11,93 7,11 40 Mjerene veličine 14. 5. 2010. 12,14 7,58 50 6. ZAKLJUČAK 07:00 20:00

1,13 Pilot projekt Dizalice topline s 60 toplinskom sondom dubine 100 m jedinstven takve vrs 11,5 Republici 4,66 Hrvatskoj, realiziran je u Laboratoriju za toplinu i toplinske uređaje Faku 14. svibnja 2010.; strojarstva23,4 i brodogradnje. 6,31 12,06 70 22,1 07.00 sati Prva mjerenja pokazuju znatan pad učinka izmjenjivača u tlu s vremenom eksploatacije t 14. svibnja 2010.; 13,3 12,1 prijelaz topline u tlu duž bušotine. različit lokalni 80 20.00 sati Intermitentni rad uređaja pokazao je da 6,38 se učinak i toplinski množitelj dizalice to 12,37 smanjuju od 15 do 25 posto na kraju dana, nakon višesatnoga kontinuiranog rada sustav 90 6,62 5,04 odnosu na učinak u jutarnjim satima. 12,08 Dugoročna1,75 mjerenja u režimu grijanja (ali i režimu će kako će se pros 5,00 hlađenja) pokazat 1,94 100 tijekom eksploatacije. učinak toplinske sonde u tlu mijenjati 8,56 6,79 Slika 9. Razdioba temperature tla uzduž pri Slika 9. Razdioba temperature tla uzduž bušotine pribušotine uključivanju uređaja u 4,42 3,89 uključivanju uređaja u radmjereno u 07:00 te na kraju na kraju dana u 20.00 sati, 14. svibnja 2010. dana u 20:00.

Mirovanjem sustava tijekom noći, tlo se oporavlja, odnosno raste mu te posljedicu ima najveću vrijednost učinka izmjenjivača u tlu, ali i toplinsk uključivanja uređaja u rad u 7.00 sati. Učinak bušotinskog izmjenj pokretanja uređaja iznosi 6,62 kW, a toplinski množitelj je 4,42 (Ta Zaključak eksploatacije sustava zemlja se pothlađuje pa učinak izmjenjivača pada 20.00 sati, kada regulacija sustava isključuje uređaj iz rada, učinak izmje Pilot projekt Dizalice topline s toplinskom sondom dubine 100 m jedinstven takve vrste u Republici Hrvatskoj, realiziran je 5,04 kW, a toplinski množitelj 3,89. Isključenjem uređaja iz rada dolazi do u Laboratoriju za toplinu i toplinske uređaje Fakulteta strojarstva i brodogradnje. pri čemu iz sata u sat raste temperatura tla duž bušotine (Slika 10). Prva mjerenja pokazuju znatan pad učinka izmjenjivača u tlu s vremenom eksploatacije tla te različit lokalni prijelaz topline u tlu duž bušotine. Intermitentni rad uređaja pokazao je da se učinak i toplinski množitelj dizalice topline smanjuju od 15 do 25 posto na kraju dana, nakon višesatnoga kontinuiranog rada sustava, u odnosu na učinak u jutarnjim satima. Dugoročna mjerenja u režimu grijanja (ali i režimu hlađenja) pokazat će kako će se prosječni učinak toplinske sonde u tlu mijenjati tijekom eksploatacije.

www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O EKOLOGIJA

Kruzeri u Hrvatskoj: Dok jedni zagovaraju rast i razvoj kruzinga zbog njegove korisnosti za lokalna gospodarstva, drugi ističu da neposredni pozitivni učinci, od kojih su najvažniji prihod od potrošnje posjetitelja s kruzera u destinaciji te prihod od lučkih naknada i usluga takvim brodovima, ne dosižu negativne učinke koje takav turizam ima na ostale gospodarske aktivnosti, lokalnu zajednicu i okoliš. Tekst: Hrvoje Perinić Foto: dm

24 - 2010.

www.giomag.eu

Jesmo li dovoljno odgovorni? Katastrofa u Meksičkom zaljevu koja je nastala izljevom nafte na platformi British Petroleuma najnoviji je podsjetnik koliko ljudska nepažnja može biti opasna. More je jedna od najvećih i najraznovrsnijih prirodnih blagodati koje ima Republika Hrvatska i katastrofa takvih razmjera zauvijek bi uništila Jadransko more, a posljedično i hrvatski turizam te zauvijek promijenila lice Mediterana. Iako ne postoje bušotine takvih kapaciteta kod nas, postavlja se pitanje jesmo li mi dovoljno odgovorni prema našem moru? U posljednje vrijeme u ovim ljetnim mjesecima često su se spominjali kruzeri koji dovode ogroman broj turista kod nas, ali je li to sve što oni donose sa sobom? Nažalost nije. Jedan od svježijih primjera koji vrlo slikovito prikazuje rizike koji oni donose sa sobom je upravo onaj kojem su svjedočili prošlog ljeta kupači na Sv. Jakovu kod Dubrovnika kada ih je neugodno iznenadila lavina pepela koja se sručila na plažu. Iz kruzera Crystal Serenity sukljao je dim, a more je prekrio pepeo i crne mrlje, što je kupačica koja je bila na plaži i snimila i stavila na internet. Dubrovacki.hr kontaktirao je autoricu šokantnog videa i njezina prijatelja koji su svjedočili i zabilježili zagađenje Belvederea i Svetog Jakova uzrokovano kruzerom Crystal Serenity. Navode kako nikada u životu nisu vidjeli ništa slično, izgledalo je kao da je vulkan eruptirao te da je cijela plaža bila prekrivena pepelom. Mogli su se čuti i zaključci da se kojim slučajem to dogodilo u Americi, kompanija toga kruzera bila bi prinuđena platiti astronomske kazne od 100 – 200 tisuća dolara.

www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O EKOLOGIJA

Ovakve vijesti zvuče krajnje alarmantno, no tom fenomenu treba postupiti sustavno i profesionalno. Kruzeri su velika financijska korist za našu zemlju, no kako iskoristiti njihov kapacitet bez nanošenja štete prirodi i je li to uopće moguće? Odgovor na to pitanje probala je dati i Studija održivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj koju je naručila Zajednica lučkih uprava Split 2007. godine. U skladu s porastom broja kružnih putovanja i putnika na takvim putovanjima u svijetu i na Mediteranu, i Hrvatska posljednjih godina bilježi znatan porast kružnih putovanja stranih brodova. U javnosti postoje različita mišljenja o korisnosti razvoja kruzinga u nas. Dok jedni zagovaraju rast i razvoj kruzinga zbog njegove korisnosti za lokalna gospodarstva, drugi ističu da neposredni pozitivni učinci, od kojih su najvažniji prihod od potrošnje posjetitelja s kruzera u destinaciji te prihod od lučkih naknada i usluga takvim brodovima, ne donose negativne učinke koje takav turizam ima na ostale gospodarske aktivnosti, lokalnu zajednicu i okoliš.

24 - 2010.

www.giomag.eu

Prosječna potrošnja gostiju s kruzera na kopnu oko 39 eura Prosječna potrošnja gostiju s kruzera na kopnu, bez provizije brodara u cijeni organiziranih izleta/razgleda, iznosi 39 eura, od čega se 7 eura ili 18% odnosi na cijenu organiziranog izleta/razgleda. Najveći dio potrošnje gostiju, oko 19 eura (49%) odnosi se na troškove kupnje, slijede izdaci za hranu i piće u ugostiteljskim objektima (10 eura ili 26%) te ostali izdaci, uključujući i izdatke za prijevoz i ulaznice. Putnici troše u prosjeku oko 41 euro po osobi, a članovi posade troše oko 29 eura po osobi. Među putnicima najbolji potrošači su gosti iz Velike Britanije (51 euro u prosjeku po osobi), SAD-a (49 eura u prosjeku po osobi) i Francuske (46 eura u prosjeku po osobi). Prosječna potrošnja po osobi obrnuto je proporcionalna veličini broda (s veličinom broda pada prosječna potrošnja po osobi), a proporcionalna duljini boravka u destinaciji (s porastom duljine boravka u destinaciji raste i prosječna potrošnja po osobi). Destinacije u kojima gosti s kruzera u prosjeku najkraće borave, Dubrovnik i Korčula, bilježe nižu potrošnju svojih gostiju. Najmanje troši gost s kruzera u Korčuli - 34 eura u prosjeku po osobi, a gost Dubrovnika oko 37 eura u prosjeku po osobi. U Zadru je prosječna potrošnja oko 82 eura, a u Splitu oko 71 euro.

www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O EKOLOGIJA

Utjecaj na okoliš U Hrvatskoj za sada ne postoje istraživanja o utjecaju kruzing turizma na okoliš (more, kopno i zrak). Stoga se, da bi se moglo govoriti o kakvim je utjecajima riječi što sve treba imati u vidu prilikom planiranja održivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj, u nastavku iznose iskustva iz svijeta. Postoje različiti izvori procjena o tome koliko kruzing brodovi i njihovi turisti utječu na okoliš. Sigurno je da kruzeri zagađuju zrak od ispušnih plinova svojih motora i spaljivanja otpada. U gradovima poput Vancouvera studije pokazuju da onečišćenje zraka koje dolazi s brodova pridonosi učinku staklenika grada s 58% i sudjeluje u emisiji sumpornih plinova s oko 95%, ili slikovito prikazano, veći brod dolazeći u luku može u jedan dan emitirati sumpornih oksida (SOx) koliko 2.000 automobila i kamiona na godinu. Otpadne vode s plovila potencijalno su opasne kako za ekosustave, tako i za čovjeka koji ovisi o tim ekosustavima. Postoje tri glavne skupine otpadnih voda: crne i sive vode te brodska kaljuža. Svaki putnik na tipičnom kruzeru dnevno proizvede od 20 do 40 litara crne vode (voda koja sadržava fekalije iz WC-a) te otprilike 120 - 340 litara sive vode (tuševi, perilice za rublje, perilice za posuđe, pranje i ispiranje brodskih površina, saune, kupke, bazeni itd.). Sadržaj otpadnih (crnih i sivih) voda kao što su teški metali, bakterije i patogeni organizmi talože se na morskom dnu i predstavljaju potencijalnu opasnost jer se lako prenose na školjke koje konzumiraju ljudi. Sastav otpada kruzera sličan je komunalnom otpadu (ostaci hrane, papira, kartona,

boca, konzervi itd.). Dnevna akumulacija takvog otpada za kruzere kapaciteta 3.000 putnika procjenjuje se na oko 3 do 4 kg po putniku. Oko milijun tona otpada godišnje odlaže se na moru, od toga je 24% s kruzera. Otpad podrijetlom s kruzera uglavnom se spaljuje (75%85%), a pepeo se baca u more. Procjenjuje se da brod s 3.000 putnika proizvede od 55 do 85 litara posebno opasnog otpada na dan. Jadransko more i cijelo Sredozemlje uvrštavaju se u osjetljive i vrijedne ekosustave za koje je predviđena zaštita na različitim razinama. Potencijalne opasnosti za poremećaj tog sustava koje nosi kruzing jesu: balastne vode, buka, hranjive tvari, bioakumulacija, sidra, havarije i katastrofe. Hrvatska je potpisnica najvažnijih međunarodnih konvencija i protokola o zaštiti okoliša. Konzultacije s lokalnom zajednicom i glavnim nositeljima razvoja kruzinga u tri različite destinacije na hrvatskoj obali i jednom otoku (Dubrovnik, Split, Pula i Korčula) pokazale su da nijedna od tih destinacija ne osporava razvoj kruzinga, ali se u Dubrovniku i Korčuli već javljaju mišljenja da bi daljnji razvoj kruzinga trebalo ograničiti i zadržati na prihvatljivoj razini za grad, a u ostala dva grada želi se vidjeti što veći broj kruzera i to što prije. Posebno su istaknuti problemi upravljanja lukama, jer luke nisu pod mjerodavnošću gradova, a posljedice upravljanja lukama znatnijim se dijelom odražavaju na gradove.

Talijanski kruzer Costa Serena uplovljava u dubrovačku luku

24 - 2010.

www.giomag.eu

Predviđeni prihod Ukupni bi prihod od međunarodnog kruzinga u Hrvatskoj u 2017. godini iznosio najmanje oko 75 milijuna eura, ne uzimajući u obzir povećanje prosječne potrošnje po posjetitelju ni mogućnost da neke od luka postanu polazne luke (čime se povećava ukupni prihod od kruzinga), rast cijena lučkih pristojbi i naknada, neizravni prihod od međunarodnog kruzinga (prijašnje transakcije) te inducirani prihod od povećane potrošnje građana. Kad bi se u obzir uzeo i neizravni prihod od međunarodnog kruzinga, tada bi ukupni prihod iznosio oko 150 milijuna eura u 2017. godini, prema toj minimalnoj varijanti, a uz razumno povećanje prosječne potrošnje posjetitelja s kruzera, mogućnost da neke od luka postanu polazne te rast cijena lučkih pristojbi i naknada, što se realno može očekivati, ukupan bi izravni i neizravni prihod od međunarodnog kruzinga mogao doseći 200 milijuna eura. Takav bi prihod generirao minimalno 1.500 radnih mjesta. Najmanje 100 tisuća novih stacionarnih gostiju u 2017. godini došlo bi u Hrvatsku kao posljedica njihova posjeta Hrvatskoj na kruzeru u prijašnjim godinama. Negativni učinci kruzinga na okoliš trebali bi se smanjiti uvođenjem niza različitih mjera koje se predlažu u toj Studiji.

www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O EKOLOGIJA

Zaštita okoliša od negativnog utjecaja kruzera u Republici Hrvatskoj Lučke uprave trebaju u svojim planovima predvidjeti investicije vezane uz preuzimanja tzv. crnih i sivih voda te nerazgrađenih taloga jer te vode predstavljaju veliku opasnost za Jadran. Takve investicije trebale bi se realizirati što prije i mogle bi biti samoisplative, odnosno one predstavljaju mogućnost dodatne zarade lučkim upravama. Lučke uprave bi trebale tražiti od poduzeća koja preuzimaju, odvoze i odlažu otpad iz luke poštovanje načela odvojenog prikupljanja i odlaganja otpada (reciklaža) kao što je to predviđeno Zakonom o otpadu. Kako bi kvalitetnije mogle kontrolirati stanje, lučke uprave trebale bi bilježiti s kojeg kruzera je preuzeto i koliko otpada. Na taj način bi se mogao uspostaviti indikator koji bi omogućivao kvalitetniji nadzor i upravljanje otpadom. Zagađenje zraka znatno bi se moglo smanjiti kada bi se kruzerima (oni koji imaju tu mogućnost) omogućilo spajanje na izvor kopnene

električne energije dok su u luci. Zabrana svih vrsta ispuštanja, odnosno odlaganja u more otpada, pepela, sivih i crnih voda, opasnih tvari itd. Kruzerima treba omogućiti odlaganje otpada, otpadnih voda i drugih tvari u lukama na odgovarajući način, odrediti uporabu čišćeg goriva (kako bi smanjili onečišćenja zraka pet do deset puta) za vrijeme plovidbe u teritorijalnim vodama Republike Hrvatske i boravka u lukama, kao što su to prije nekoliko godina i provele relevantne institucije i uprave Bermuda, Aljaske i Seattlea. Sadašnji i budući problem onečišćenja s kruzera vezani su i za područje izrade, provedbe i nadzora zakona te posebno MARPOL konvencije. Ako su mjerodavnosti nejasne ili provedba nedjelotvorna, rješenje se može pronaći i u izradi novoga zakonskog akta ili pravilnika. Sličnu inicijativu pokrenuli su i kongresmeni SAD-a prijedlogom zakona koji su nazvali The Clean Cruise Ship Act – Zakon o zaštiti okoliša od zagađenja s kruzera.

Kruzer Crystal Serenity je prošle godine pepelom i naftnim mrljama onečistio more i plažu na otočiću Sveti Jakov kod Dubrovnika

24 - 2010.

www.giomag.eu

Mjere zaštite okoliša Uvođenje načela „zagađivač plaća“: • izraditi model optimalne naplate naknade te istražiti potrebe postojećih institucija (također lučkih uprava, lokalne samouprave, istraživačkih institucija, udruga za zaštitu prirodne i kulturne baštine) za sredstvima kako bi se unaprijedila provedba zakonodavstva; • omogućiti brzo i učinkovito sankcioniranje prekršitelja zakona i međunarodnih konvencija.

Kvalitetniji nadzor kretanja kruzera: • za različite veličine kruzera odrediti dozvoljena područja zadržavanja i sidrenja te koridore kretanja-plovidbe; • uspostaviti strog i stalan nazor kruzera s obzirom na njihov kumulativni utjecaj na okoliš; neposredan nadzor kruzera mora uključivati nadzor brodskih dnevnika i procedura te izvješćivanje mjerodavnih tijela o aktivnostima na brodu, stanju opreme, upravljanju otpadnim vodama, otpadom i opasnim tvarima, • te svakako kao jednu od najvažnijih mjera treba spomenuti i poticanje dolazaka manjih i tehnološki (s obzirom na utjecaj na okoliš) prihvatljivijih brodova.

www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O EKOLOGIJA

Kruzeri ili ne, jesmo li dovoljno odgovorni? Iako je jasno da u izboru tog puta Hrvatska nije potpuno autonomna, nego da u velikoj mjeri ovisi i o stajalištima brodarskih kompanija i njihovim razvojnim mogućnostima, ipak na taj razvoj ona može bitno utjecati. Pri tome dobra organizacija ponude, odnosno cijelog sustava kruzinga te u skladu s tim odgovarajući marketing i planiranje razvoja infrastrukture i suprastrukture, posebno luka, ali i turističkih destinacija s njihovim funkcionalnim okruženjem, može znatno pridonijeti boljoj poziciji Hrvatske u suradnji s brodskim kompanijama u području planiranja razvoja međunarodnog kruzinga na području naše zemlje. Na kraju treba reći da bi bilo pogrešno prestati s daljnjim istraživanjima i praćenjem razvoja međunarodnog kruzinga u Hrvatskoj i nakon Studije iz koje smo crpili prve ovakve znanstveno utvrđene činjenice i zaključke. U toj je turističkoj aktivnosti veliki potencijal za gospodarski boljitak znatnog broja naših turističkih destinacija i Hrvatske u cjelini, ali samo pod uvjetom da se njezinim razvojem dobro upravlja. I naravno, najvažnija stvar, odgovornost. Bilo da je riječ o građevinskom sektoru, turizmu ili bilo kojoj drugoj gospodarstvenoj grani, odgovornost prema prirodi ključni je čimbenik pri svakom djelovanju. Stoga je pitanje kruzera zapravo svedeno na pitanje jesmo li dovoljno odgovorni. Takav turizma moguć je u Hrvatskoj, no jesmo li mi dovoljno odgovorni za njega, to je pitanje koje nam ostaje da na njega sami odgovorimo.

Slika:

Američki kruzer ms Nieuw Amsterdam u dubrovačkoj luci

24 - 2010.

www.giomag.eu

Rasvjetom do idealnoga životnog prostora Tekst: Hrvoje Perinić Foto: dm

Načini rasvjete mogu biti različiti, a svakako se bitno razlikuje organizacija rasvjete u radnim prostorima od onih koji npr. služe isključivo za odmaranje i opuštanje. Najbolji izbor je organizacija rasvjete koja može funkcionirati fleksibilno i multifunkcionalno, a to znači spoj različitih vrsta rasvjetnih tijela.

U dvadesetom stoljeću umjetno je osvjetljenje postalo glavnim izvorom unutarnje rasvjete i danas se samo primjerice u Sjedinjenim Američkim Državama koristi otprilike 22 posto od ukupne količine električne energije za rasvjetu. Povijesno gledano, osvjetljivanje je zasnovano na upotrebi prirodne svjetlosti. Rimljani su uočili važnost „prava na svjetlo“ već u 6. stoljeću i engleska Uredba iz 1832. godine nastavak je tog prava. Danas se ponovo vraćamo takvim načinima osvjetljivanja, no zbog sasvim drugih razloga, o čemu će biti riječi u nastavku. Kada napokon završite građevinske radove, kupite namještaj i pogledate svoj novi životni prostor, interijer u kojem ćete boraviti, na redu su finese – među kojima i rasvjeta. Za razliku od 19. stoljeća, mogućnosti su danas nebrojene. U modernoj arhitekturi rasvjeta ima više funkcija – osim osvjetljivanja, uloga joj je i dekoracija prostora svjetlosnim efektima te dizajnom rasvjetnih tijela. Iako se različiti svjetlosni efekti češće koriste u javnim i poslovnim objektima, mjesto gdje ćete ih najintenzivnije osjetiti i uživati u njima upravo je ambijent vašeg doma.

www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O OPREMANJE

Osnovna pravila osvjetljenja Načini rasvjete mogu biti različiti, a svakako se bitno razlikuje organizacija rasvjete u radnim prostorima od onih koji npr. služe isključivo za odmaranje i opuštanje. Najbolji izbor je organizacija rasvjete koja može funkcionirati fleksibilno i multifunkcionalno, a to znači spoj različitih vrsta rasvjetnih tijela kojima ćete u danom trenutku iskoristiti ono najbolje za postizanje pravog ozračja ili efekta. Svaka prostorija stana ili kuće može dobiti novu dimenziju svjetlosnim efektima. Postavljanje središnje rasvjete u većini prostorija vrlo je praktično rješenje koje uz odabir efektnog lustera, diskretne plafonijere ili nekoga drugog elementa daje željeni efekt, a to je jaka osvijetljenost prostora. Nužna je u kuhinji kod radnih ploha, u blagovaonici i kupaonici, u radnim prostorijama, ulaznom dijelu, dječjoj sobi i dnevnom boravku prema želji. Ulazni prostor možete obogatiti neizravnom ili točkastom rasvjetom postavljenom u spušteni strop ili dobro dizajniranom zidnom svjetiljkom sa ili bez sjenila. Kuhinjsku rasvjetu organizirajte kao multifunkcionalnu te osim jake središnje postavite rasvjetu uz radne plohe. Ako je povezana s blagovaonicom i dnevnim boravkom, možete se poigrati različitim stropnim svjetlosnim efektima koji će u određenim trenucima biti jedini izvor osvjetljenja cijelog prostora i time stvoriti intimnije ozračje dnevnog boravka. Kupaonica, uz nužnu dobru osvijetljenost cijelog prostora, a posebno umivaonika sa zrcalom, pruža mogućnosti diskretnije rasvjete kade kako bi trenuci opuštanja u njoj bili upotpunjeni svjetlosnim efektima. Dječje sobe trebaju biti dobro i ravnomjerno osvijetljene. Radni stol treba dodatno osvijetliti, npr. zglobnom pomičnom rasvjetom, a pokoja svjetiljka uz krevet ili fotelju za čitanje također je preporučljiva. Spavaće sobe trebaju imati ugodno intimno ozračje koje se može postići različito postavljenim svjetiljkama u prostoru, a idealno je omogućiti njezino prilagođavanje iz postelje.

24 - 2010.

www.giomag.eu

Rasvjeta dnevnog boravka – igralište za svjetlost Rasvjeta dnevnog boravka pruža najviše kreativnih mogućnosti, možete se poigrati efektima koje će stvoriti svjetiljke različitog tipa i oblika te jačine i boje svjetlosti, zatim rasvjetom ugrađenom u strop, pod ili elemente namještaja s izravnim ili neizravnim odsjajem, postizanjem efekata s rasvjetom akvarija, staklenih pregrada, svjetlećih panoa u prostoru ili efektima vanjske rasvjete koji se ostavljaju dojam i u unutarnjem prostoru. U svakom slučaju, mogućnosti su bezgranične, a osjećaji koji se pobuđuju vrijedni su truda. Ako niste sami dovoljno vješti ili kreativni, potražite pomoć arhitekata ili specijaliziranih tvrtki koje će svjetlosnim efektima dati vašem prostoru kvalitetu više. www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O OPREMANJE

Upotreba sunčeva svjetla – tehnika u službi prirode i interijera Sustavi za rasvjetu dnevnim svjetlom prikupljaju i raspodjeljuju sunčevu svjetlost kako bi osigurali unutarnju rasvjetu i postaju sve popularniji u osvjetljivanju životnoga, ali i poslovnog prostora. Ti sustavi izravno umanjuju upotrebu energije zamjenjujući umjetnu rasvjetu i posredno umanjuju potrošnju energije smanjujući potrebu za rashladnim sustavima. Iako nije lako u dovoljnim količinama osigurati prirodno osvjetljenje, ako ga usporedimo s umjetnom rasvjetom, ono nudi i fiziološke i psihološke dobrobiti. Dizajn rasvjete dnevnim svjetlom pažljivo odabire vrstu, veličinu i orijentaciju prozora, a obuhvaća i vanjske predmete i uređaje za zasjenjivanje. Pojedini elementi dizajna uključuju nazubljene krovove, krovna svjetla i svjetlosne cijevi. Ti se elementi mogu ugraditi u postojeće strukture ili, najučinkovitije, integrirani u paket sunčeva dizajna u obzir uzimaju čimbenike poput dobivanja i gubljenja topline i vremena upotrebe. Kad su, vezano uz osvjetljenje danjim svjetlom, pravilno upotrijebljeni, može se smanjiti potreba za energijom za rasvjetu za 25 posto. Ta ušteda od 1 EJ nije zanemariva u usporedbi s cjelokupnom godišnjom potrošnjom električne energije od 8,6 EJ (u SAD-u). Hibridna rasvjeta suncem (HRS) aktivan je način upotrebe sunčeve svjetlosti za osiguranje osvjetljenja. Ti sustavi skupljaju sunčevu svjetlost upotrebom fokus-zrcala koja prate sunce i upotrebljavaju optička vlakna za prijenos svjetlosti u unutrašnjost zgrade da zamijene konvencionalnu rasvjetu. U jednokatnim objektima ti sustavi mogu prenijeti 50 posto primljene svjetlosti.

Svjetlosne cijevi No, koncentrirajmo se na trenutak na svjetlosne cijevi. Riječ je o svjetiljkama koje preusmjeruju najveću moguću količinu vanjske svjetlosti s vašeg krova u unutarnje prostore i omogućuje izvrsnu prirodnu rasvjetu od svitanja do zalaska sunca. Kod takvih svjetiljki nužno je da imaju izvrsne

24 - 2010.

www.giomag.eu

toplotne provodne značajke, jer ne prenose vanjsku temperaturu u prostor ni unutarnju iz njega. Neke od prednosti sustava svjetlosnih cijevi: • toplinska provodljivost od 0,2 do 0,4 W/m²K (minimalni toplinski gubici i toplinski dobici); • prirodna svjetlost ravnomjerno se raspršuje po prostoru; • ne propušta štetne UV zrake (boje u prostoru ne blijede); • učinkovito osvjetljenje prostora (s cijevima za produljivanje do 15 m u dubinu). • potrebno minimalno održavanje; • desetogodišnje jamstvo na sve sastavne dijelove svjetlosnoga tunela i petogodišnje jamstvo za električne komponente. Riječ je također o izvrsnom rješenju kada želite stambene i radne prostore preplaviti dnevnim svjetlom. U ponudi se najčešće mogu naći u tri dimenzije, i to promjera 250 mm, 350 mm i 530 mm. Za veće prostore i višu poziciju osvjetljenja izaberite one najvećeg promjera, 530 mm. Patentirani međuelement omogućuje prijelaz okrugle cijevi u 60 cm raspršivač kvadratnog oblika i time omogućuje jednostavnu montažu na otvorene i ugradnju na spuštene stropove. Izvrsno će osvijetliti i veće stambene prostore, visoke ulaze i stubišta. Takvi elementi pogodni su za montažu otvorenih stropnih konstrukcija, npr. u skladište ili garažu.

Nepropusni krovni obrubi – detalj koji osigurava dugotrajnost takvih sustava Krovni obrubi su nešto na što morate obratiti pozornost pri kupnji takvih sustava. Moraju biti izrađeni od visokokvalitetnog čelika. Često su napravljeni od jednog komada i zato sprječavaju puštanje ili nakupljanje kondenzata. Mnogi otporni krovni obrubi omogućuju brzu i jednostavnu montažu na gotovo sve vrste krovova s različitim nagibima. Krovovi na koje ih možete ugraditi, uključuju krovni pokrov s različitim montažnim elementima – kom-

pleksnim krovnim sustavima: od šindre i drugih ploča te škriljevca i metalnih do krovne opeke itd. Takvi sustavi solarne rasvjete nude raznolike mogućnosti ugradnje na stropove te ćete u ponudi zasigurno naići na modularni oblik koji je moguće vrlo jednostavno i brzo ugraditi kako na otvoreni, tako i na spušteni ili tvrdi strop.

Hibridni sustavi rasvjete Nadalje, kod takvih rješenja vrijedno je spomenuti i hibridne sustave rasvjete. Dok su neki sigurni samo u teoretski koncept hibridne rasvjete, neki su već pokrenuli i proizvodnju. Riječ je ustvari o kombinaciji umjetnog i prirodnog svjetla. Premda se ta definicija može primijeniti i na koncept umjetne rasvjete upravljane senzorima rasvijetljenosti prema dopiranju prirodnog svjetla kroz prozore, ipak pravu vrijednost dobiva ako govorimo o svjetiljkama koje istodobno omogućuju primjenu umjetnog i prirodnog svjetla ovisno o osvijetljenosti prostora i bez obzira na to ima li prostor prozore ili nema. Iako se u prvi mah pitate kako je to moguće, takvi sustavi ipak postoje. Jedinstveni sustav solarnih kolektora koji prikupljaju prirodnu svjetlost i optičkih kabela koji je prenose do svjetiljki kako biste i u najmračnijim hodnicima imali doživljaj jedinstvene prirodne svjetlosti. Kako stvar funkcionira? Na krov, fasadu ili prozor vaše zgrade ili kuće postavite solarni kolektor koji optičkim kabelom povežete sa svjetiljkom koju postavljate kao i svaku drugu svjetiljku. Tako dobivate jedinstveni osjećaj prirodnoga sunčeva svjetla u unutarnjem prostoru. Postavljanjem otprilike šest posebno izvedenih solarnih kolektora možete prirodnom rasvjetom postići 300 luxa u prostoriji od 180 m2. Na tržištu ćete naići na osnovni tip takve svjetiljke koja svijetli samo dok ima sunca, ali i na hibridne verzije koje daju prirodno svjetlo dok ima sunca i umjetno svjetlo u nedostatku prirodne svjetlosti. Može se reći da je jedino ograničenje dužina optičkog kabela koja iznosi maksimalno 20 m.

Rasvjeta radnog prostora: od teorije do praktičnih savjeta (izvor FER) Mnoštvo je problema za koje postoje jasno definirani i otklonjivi uzroci i posljedice koji se javljaju pri (ne)osvijetljenosti radnog prostora u kojem se koristi računalo. Stoga ovaj dio posvećujemo samo toj tematici. Za samo osvjetljenje dokazano je da znatno utječe na produktivnost rada, zadovoljstvo radnika i, što je bitno, smanjuje pogreške u samom radu.

Osvjetljenje i sjajnost Osvjetljenje je količina svjetla koja pada na određenu površinu, a mjeri se luksmetrom u luksima (lx). Da bi se stekla određena predodžba o tome kolika je osvijetljenost u pojedinim situacijama koje su vam poznate, navest ćemo nekoliko primjera. Vedar i sunčan dan ima osvijetljenost 100.00 lx, a oblačan dan samo 10.000 lx. Nadalje tipičan ured pokriva od 100 do 1.000 lx, a ulična rasvjeta od 1 do 10 lx. Treba naglasiti da osvijetljenost opada s kvadratom udaljenošću. To znači da će na udaljenosti dvostruko većoj od istoga mjernog mjesta luksmetar pokazivati četverostruko manju vrijednost. Sjajnost (luminancija) je količina svijetla koja dolazi s promatrane površine. Mjeri se mjeračem sjajnosti, u kandelima po kvadratnom metru (cd/m2). Sjajnost od 100 cd/m2 može se predočiti ako se kao površina zamisli list bijelog papira za ispis pri uobičajenoj uredskoj rasvjeti. Sjajnost ne opada s udaljenošću kao osvijetljenost, nego je uvijek ista bez obzira na to s koje je udaljenosti mjerili. To znači da se sjajnost dokumenta s kojeg se podaci unose na računalo ne mijenja bez obzira na kojoj se udaljenosti nalazili od njega. Standard ISO 9241 određuje da omjer osvijetljenosti između radne površine i neposredne okoline ne smije prelaziti omjer 3 : 1. Prosječna osvijetljenost često korištenih radnih ploha (zaslon monitora, dokumenti) i ukupnoga radnog prostora ne smije prelaziti omjer 10 : 1. Veći omjeri osvijetljenosti od onih propisanih standardom dovode do znatnijeg pada radnog učinka i porasta broja pogrešaka pri radu. Međutim, treba napomenuti da je jedna američka studija pokazala da to nije potpuno točno. Naime, provedena su mjerenja učinkovitosti zaposlenika jedne

programerske tvrtke u situacijama kada se rasvjeta radnog prostora mijenjala od stanja loše osvijetljenosti do stanja dobre osvijetljenosti. Rezultat je bio gotovo iznenađujući, pokazalo se da je produktivnost rasla s porastom razine svjetla. Stručnjaci su zaključili da je prevladao utjecaj promjene ozračja samoga radnog prostora nad čimbenikom osvjetljenja. Osim osvijetljenosti i sjajnosti, na radnom se mjestu određuju jednolikost osvijetljenosti, sjenovitost te čimbenici refleksije od stropova, zidova, poda i radnih ploha i uspoređuju sa standardima prema tipu djelatnosti.

Dinamično radno mjesto Sada, kad je objašnjena razlika osvijetljenoga i sjajnoga, treba pokazati i samu primjenu teorije o rasvjeti. Danas možemo većinu radnih mjesta okarakterizirati riječju dinamična. Sveopći napredak tehnologije učinio je cijeli svijet jednim globalnim radnim mjestom. Danas se poslovi obavljaju uz pomoć prijenosnih računala i mobilnih telefona sa svih lokacija. Službenici (bar oni u razvijenijim zemljama) rabe računala za obavljanje raznih transakcija u svim poljima poslovanja. Čak se i djeca u vrtićima (razvijene zemlje) okupljaju oko monitora, a sve se češće mogu naći i učenici osnovnih škola s prijenosnim računalima u školi. Skladišni radnici upotrebljavaju računala za čitanje barkodova. Iz toga se vidi nov način organiziranja posla u kojem je naglašena promjena klasičnoga dosadašnjeg uredskog obavljanja većine poslova. Kad razmišljamo o rasvjeti radnog prostora, vjerojatno je prvo što nam padne na pamet fizički utjecaj koje ona ima na nas. Neprimjereno osvjetljenje može dovesti do većeg broja problema, od pogoršanja vida pa do muskulatornih problema. Istraživanja su pokazala da je više od dvije trećine osoba koje su vezane za uredski posao s upotrebom računala imalo vrlo izražene zdravstvene tegobe koje su bile posljedica slabo osvijetljenoga radnog prostora u kojem su te osobe radile. S lokacijskog stajališta, teorija je jednostavna: neodgovarajuća rasvjeta u prostoru s računalima dovodi do brzog zamora očiju, pada koncentracije, glavobolje i drugih smetnji. Za razliku od tradicionalnih

uredskih aktivnosti pisanja i čitanja dokumentacije koje zahtijevaju što je više moguće svjetla, pri radu s računalima treba razmotriti dodatne činjenice: • dovoljno svjetla na površini dokumenta; • uklanjanje blještavila uzrokovanog od lokalne i opće rasvjete; • uklanjanje blještavila s površine zaslona; • jednolična rasvjeta u radnoj prostoriji. Da bi se izbjeglo bliještanje i osigurao dobar kontrast znakova na površini zaslona, opća osvijetljenost oko računala treba biti razmjerno niska. Istodobno površina dokumenata treba biti dobro osvijetljena, što znači da treba osigurati dodatnu rasvjetu na radnom mjestu. Ne bi se trebalo čuditi, jer kada govorimo o dinamičkom radnom mjestu, također bi trebalo reći da je za takvo mjesto potrebna i dinamična rasvjeta koja će udovoljavati standardima. Svaka rasvjeta trebala bi zadovoljiti sljedeće uvjete (ili se bar približiti što je moguće više tim uvjetima): 1. potpora za poslove nadohvat ruke 2. postojanje integrirane kontrole rasvjete 3. energetski učinkovita i ekološki prihvatljiva rasvjeta 4. laka za održavanje i podnošljivog utjecaja na okolinu 5. dobro integrirana s arhitekturom prostora 6. poboljšavanje imidža organizacije 7. uzimanje u obzir početne troškove i troškove održavanja 8. uzimanje u obzir prirodnog svijetla 9. mogućnost ponovne periodične rekonfiguracije. Nijedan od tih uvjeta ne predstavlja neki novi pristup, nego samo pokazuje otprije definiranu listu uvjeta koja je realizirana i od proizvođača namještaja. Nijedan od njih nije ni rješenje samo za sebe, nego može biti rješenje samo kao cjelina s drugim uvjetima. Svako rješavanje problema rasvjete uvođenjem jednog izvora svjetla završilo bi lošim rezultatima u odnosu na definirane uvjete i postojeće standarde. To znači da se za rasvjetu radnog mjesta treba konstruirati takvo rješenje koje uzima u obzir višeslojnu tehniku rasvjete, tj. rasvjetu iz više izvora. Da www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O OPREMANJE

bi se to razjasnilo, potrebno je prvo objasniti pojmove opće, dnevne i lokalne rasvjete.

Opća rasvjeta Optimalna rasvjeta za određeni tip posla ovisi, primarno, o vizualnoj složenosti i težini vidnog zadatka te o stanju korisnikova vidnog aparata. Standardi za opću rasvjetu grupirani su prema skupinama zanimanja i vidnim zahtjevima za pojedine tipove posla. Istraživanja su pokazala da je uobičajena opća rasvjeta u uredima u kojima se ne koriste računala neodgovarajuća za radna mjesta, posebno ona na kojim se koriste računala koja imaju zaslone s negativnim kontrastom. Da bi čitanje s takvih zaslona bilo moguće, opća rasvjeta ne smije prelaziti 200 – 300 lx. Za postizanje homogene osvijetljenosti radnog prostora preporučuje se izravno-neizravan tip rasvjete. Tu treba uzeti u obzir i čimbenik sjajnosti. Velika razlika u sjajnosti izaziva pojačan vidni napor. Ako su zidovi i uredska oprema previše svijetli, oko će se automatski prilagoditi njima i pojavit će se dodatni napor oka pri čitanju tamnog zaslona.

zaslona s pozitivnim kontrastom. Višeslojna tehnika rasvjete pruža primarna i sekundarna sredstva rasvjete za odgovarajuće osvjetljenje radnog mjesta. Kombinacije lokalne rasvjete s rasvjetnim tijelima koja su montirana tako da svijetle ili prema podu ili neizravno u prostor (tj. ne izravno u zaslon), rasvjetna tijela pričvršćena na pokućstvo (pri čemu snop svjetla može biti usmjeren prema dolje ili prema gore) i rasvjetna tijela koja se mogu pomicati po potrebi koriste se u tehnici višeslojne rasvjete u raznim kombinacijama. Posebno je zanimljivo napomenuti da se rasvjetna tijela koja se dodaju na stol kao tijelo za rasvjetu određenog predmeta (najčešće nekog dokumenta) često izostavljaju da bi se smanjili inicijalni troškovi opreme, uz «obećanje» kupca da će tu napravu dodati kasnije. Novije ponude svjetski poznatijih proizvođača, kao što su Knoll i Steelcase, nastoje riješiti takve i slične probleme nudeći tržištu rasvjetna tijela za određenu namjenu koja su estetski usklađena s postojećim namještajem i, što je još važnije, daju potrebnu osvijetljenost prostoru.

Individualna kontrola rasvjete

•

kontrastno (nastaje zbog prevelike razlike u sjajnosti dijelova vidnog polja).

Sve tri vrste bliještanja javljaju se pri upotrebi računala. Korisnici mogu i bez mjernih instrumenata vidjeti kakvo je, eventualno, bliještanje na radnom mjestu. Ako je papirnati (ili kakav drugi) dokument zasjenjen i u tako zasjenjenom dokumentu detalji se razabiru bolje nego kad nije zasjenjen, najvjerojatnije je riječ o efektu bliještanja. S efektom bliještanja često se susrećemo i u računalnom okruženju, a obično se pojavljuje prilikom krivog pozicioniranja monitora u odnosu na vanjsko svjetlo koje ulazi kroz prozor. Ako se zaslon nalazi usporedo (ravnina zaslona je paralelna s ravninom prozorskog okna) s prozorom i to tako da je pogled usmjeren u okno, oči su neprekidno dok radimo zabljesnute dnevnom rasvjetom i s velikim naporom čitaju tekst na zaslonu. Efekt bliještanja pojavljuje se i kad svjetlo izravno udara u zaslon monitora. No, bliještanje se ne pojavljuje samo u tim, ekstremnim slučajevima nego i u slučajevima kad se i najmanja količina svjetla reflektira o zaslon računala. Bliještanje se može mjeriti istim instrumentom koji se mjeri sjajnost.

Dnevna rasvjeta Dnevna rasvjeta ulazi u prostoriju kroz prozore koji mogu biti krovni ili na bočnim zidovima. Da bi se smanjili čimbenici refleksije u prostoriji, preporučuje se bojenje zidova pastelnim bojama (npr. tirkizno zelenom, plavom). To se preporučuje i za uredski namještaj, osobito za radne površine.

Lokalna rasvjeta Sredstva lokalne rasvjete moraju biti takva da omogućuju prilagođavanje osvijetljenosti s obzirom na trenutačnu potrebu. Postoje i razlike među osobama prema potrebi za osvijetljenošću radnog mjesta, a s obzirom na stanje vidnog aparata, dob, umor i sl., jakost lokalne rasvjete u pravilu mora biti u rasponu 500 – 800 lx. Lokalna rasvjetna tijela moraju biti ergonomski oblikovana i funkcionalno prilagođena zahtjevima vidnih zadataka pri radu s računalom. Svjetiljke koje zauzimaju najmanje prostora i čiji se položaj može regulirati su one koje se pričvrste na rub radne plohe. Lokalna rasvjeta nije potrebna pri upotrebi 50

24 - 2010.

www.giomag.eu

Izraz se odnosi na kontrolu rasvjete radnog mjesta kada se ono dijeli s drugim osobama. Razlozi su uvođenju takvog tipa rasvjete, prije svega, ekonomskog značaja. Američka poduzeća koja su kupila uređaje za ručnu kontrolu rasvjete objavila su da je povećana produktivnost radnika i da su smanjeni troškovi električne energije. Drugi proizvod koji omogućuje kontrolu odnosa rasvjete okolnog prostora i samog prostora koji se koristi oko računala je također pušten u prodaju, ali se čini da će proći još dosta vremena dok poduzeća dopuste široku upotrebu takvih naprava premda rezultati pokazuju njihovu opravdanost. Rasvjeta ovisi i o dobi osobe na radnom mjestu s računalom. Sljedeći grafikon pokazuje ovisnost osjetljivosti oka na svjetlinu povezanu sa starenjem, s godinama ta osjetljivost raste.

Bliještanje Postoje tri vrste bliještanja: • izravno (potječe od samog izvora svjetla); • neizravno (nastaje refleksijom svjetla od različitih površina u prostoriji);

Prilagođavanje rasvjete U uredu bilo kojih dimenzija najbolje je rješenje za blještavilo i refleksiju na ekranu i za najbolju moguću vidljivost detalja na ekranu stropno rasvjetno tijelo neizravno usmjereno s obzirom na zaslon monitora. Takav tip rasvjete ponekad se naziva «uplighting». Boja tijela svjetiljke mora biti jednaka kao i boja stropa. Poželjno je montirati i zidnu rasvjetu, budući da se potrebna količina rasvjete za rad razlikuje kod svakog pojedinca. Jedna od glavnih stvari koja se uzima u obzir je monitor i njegov položaj u odnosu na rasvjetu. Pri uporabi monitora poželjan je visoki kontrasta jer se njime postiže bolja vidljivost slova iz pozadine, ali kad se želi razlikovati ono što je prikazano na ekranu od kontrasta koji se dobije refleksijom svjetlosti, dolazi se do obrnutog zaključka: kontrast je veliki problem. Kontrast koji se reflektira s monitora «natječe» se za korisnikovu pozornost s kontrastom slike na monitoru. Veliki je problem stropnog osvjetljenja njegov veliki kontrast s ostatkom stropa. Taj se kontrast može reflektirati na ekran monitora.

Mnogi vodiči pogrešno specificiraju samo parametar osvjetljenja za strop i zidove. Iako je osvjetljenje iznimno bitno, smanjenje kontrasta ipak se pokazalo važnijim problemom. Postavljenje rasvjete svijetle boje na stropove prostorija gotovo odmah znači pojavu refleksije na ekranu monitora. Taj je problem možda lako rješiv za male urede gdje je moguće premjestiti stolove ili maknuti reflektirajuće površine, ali to može postati veliki problem za veće urede i prostore jer u njima je gotovo uvijek moguće samo premještanje rasvjetnih tijela. Premještanjem rasvjetnih tijela samo se prenosi problem s jednoga radnog mjesta na drugo. U mnogo slučajeva moguće je zamijeniti obične leće lećama parabolično-kockastog oblika. Ako tada kut odrezivanja (kut iznad kojeg se ne može vidjeti žarulja rasvjetnog tijela) odgovarajući, refleksija svjetlosnih zraka iz rasvjetnog tijela sa zaslona monitora bit će eliminirana. U drugim slučajevima moguće je postaviti zaštitne slojeve pred zaslon monitora da se smanji ili eliminira efekt refleksije. Promjena položaja monitora ponekad može biti dobro rješenje, što bi svakako trebalo uzeti u obzir prilikom planiranja rasvjete radnog prostora. Zaštita zastorima pojedinih dijelova radne prostorije kojim se ustvari štiti od refleksija može također biti učinkovita kao i zamjena običnih žarulja žaruljama s lećama parabolično-kockastog oblika. Postoje i monitori s posebnim protubliještećim staklima, ali se njihova kupnja treba valjano razmotriti i procijeniti isplativost, jer se upotrebom drugih jeftinijih proizvoda možda postiže jednak učinak. Neka od takvih stakala smanjuju blještavilo čak za 99 posto, ali i to ne mora biti dovoljno za iznimno jak izvor svjetlosnih zraka. Treba uzeti u obzir da je prednja strana monitora ipak staklo i da će se uvijek nešto od njega reflektirati. Svrha je na najmanju moguću mjeru smanjiti kontrast u tim refleksijama. Izravno-neizravna kombinacija rasvjete ne rješava problem jer ona uvijek stvara visoke kontraste. U posljednje vrijeme provedeno je mnoštvo istraživanja o utjecaju rasvjete na učinkovitost rada. Jedna od takvih studija pokazala je opravdanost upotrebe neizravne rasvjete jer je radna produktivnost skupine s neizravnom rasvjetom porasla za 2 - 3 posto u odnosu na

skupinu s izravnom rasvjetom. Očito je da jake refleksije na zaslonu monitora smanjuju mogućnost vidljivosti svih detalja na monitoru. A ako nije moguće vidjeti sve detalje, tj. ako postoji izraženije naprezanje, produktivnost rada opada. Odgovarajuće postavljena neizravna rasvjeta odstranjuje bliještanje koje je čimbenik smanjenja radnog učinka na loše osvijetljenomu radnom mjestu. Većina preporuka o rasvjeti uredskih i inih radnih prostora prepuna je brojki, poput: osvjetljenje treba biti između 200 i 500 lx. Takve podatke obično ističu dizajneri rasvjete kako bi upozorili na to da njihov uradak zadovoljava standarde. Primarna funkcija rasvjete u radnom prostoru potpora je radu. Najvažniji kriteriji za pravilnu rasvjetu radnog prostora trebali bi biti zadovoljstvo krajnjeg korisnika rasvjetom i korisnikova radna učinkovitost. Bitna je značajka pri osvijetljenu i temperatura boje. Temperatura boje pojedinog izvora svjetlosti predstavlja stupanj topline ili hladnoće pojedine boje svjetlosti gdje veći broj predstavlja hladniju boju. Sljedeća tablica prikazuje temperature boja, njihove «predstavnike» u izvorima svjetlosti i preporučljivu upotrebu takvih izvora svjetlosti. U prilagodbi rasvjete posebno je bitno izabrati odgovarajuća rasvjetna tijela kako bi se postigli navedena svojstva rasvjete. Takva rasvjetna tijela daju univerzalni izgled svakom uredu. Ugrađeni zglob daje mogućnost precizne ergonomske rotacije i pozicioniranje. Obijanje svjetla od površine ili ekrana VDT-a minimizirano je upotrebom parne distribucije svjetla. Ugrađena je aluminijska parabolička površina za sprječavanje bliještanja i smanjenje odbijanja svjetlosti. Jačina svjetiljke je 18 W, a temperatura svjetla 4.100 oK. U ovom je dijelu naglasak na monitorima, jer su najosjetljiviji na rasvjetu zbog svojeg dizajna. Isto tako jedan od bitnih parametara je i osvjetljenje slovišta, koje nije tako zahtjevno budući da se gotovo uvijek dobrom rasvjetom radnog prostora s računalom postiže zadovoljavajuća rasvjeta slovišta te ostalih dijelova računalne opreme.

Dizajn rasvjete

mnoštvo specijaliziranih tvrtki koje zapošljavaju za to kvalificirane osobe. Ovdje je naglasak na onim uredima u kojima se koriste računala u radu. Svako dizajniranje svjetla u uredu treba uzeti u obzir navede činjenice i zahtjeve kako bi uredi zadovolji propisane norme. Za tu se svrhu koriste napredni računalni programi koji pružaju gotovo idealne mogućnosti dizajniranja s obzirom na ulazne parametre koji proizlaze iz zahtjeva osoba koje zatraže dizajn osvjetljenja. Jedna od vodećih svjetskih dizajnerskih kompanija u dizajniranju osvjetljenja uredskog prostora je Wampfler. Tvrtka je vodeća u svijetu kad je riječ o dovođenju električne energije i uređivanja osvjetljenja radnog prostora. Da bi se stekla predodžba o ozbiljnosti koju pridaju osvjetljenju, treba reći da je na poslovima dizajna osvjetljenja zaposleno 600 ljudi koji rade u prostoru veličine 52.000 m2. Pri dizajniranju osvjetljenja koriste se napredni korisnički programi koji uzimaju u obzir veliki broj parametara. U primjeru koji slijedi osvjetljenje je dizajnirano u omjeru 1 : 50, a neki od ulaznih parametara jesu: visina radnog prostora sa spuštenim stropom (3 m), koeficijenti refleksije površina radnog prostora (strop , zidovi, ormari, boje površina). U osnovu planiranja ulaze radna mjesta s monitorima, raspored potrebnih rasvjetnih tijela i zahtjevi korisnika. U obzir se uzima da jačina osvjetljenja za pisanje i čitanje mora biti oko 500 lx, a za rad u prostoru s monitorom taj se iznos kreće između 300 i 600 lx . Projektira se osvjetljenje tako da 60 posto svjetla dolazi iz glavnog izvora (primarnog), a ostatak iz pomoćnih (sekundarnih) rasvjetnih tijela na svakom radnom mjestu. Time su ispunjeni zahtjevi da ne dođe do zasljepljenja putem neizravno usmjerenoga glavnog izvora osvjetljenja ili putem individualnoga prilagodljivog izvora (stolna svjetiljka). Individualna regulacija jačine svjetla dovodi do štednje energije i provodi se pomoću elektroničkog (I-BUS) sustava. Takav sustav sastoji se od senzora koji šalju podatke o jačini prirodnog svjetla koje dolazi kroz prozorska okna te se tada, na osnovi tih podataka, regulira jačina umjetnog osvjetljenja. Izvedba osvjetljenja sastoji se od odabira rasvjetnih tijela, veličine i načinu osvjetljivanja, boje reflektirajućih ploha i rasporeda izvora prirodne svjetlosti (prozorska okna).

Dizajniranjem uredskog osvjetljenja bavi se www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O OPREMANJE

Zdravlje i rad s računalom Kad se govori o zdravlju i radu s računalom, najčešće se spominju problemi s vidnim organima. Oči su te koje najviše trpe, tj. one bi to trebale biti, ali prisutni su i drugi problemi, vezani uz nepravilno sjedenje, nepravilan položaj tijela i sl. Budući da rasvjeta ima utjecaj na stanje vidnog sustava čovjeka, u ovom ćemo se dijelu posvetiti toj problematici. Najčešći problemi na tom polju jesu: sušenje očne površine (dry eye), kratkovidnost, zamor očnih mišića te glavobolja, a najčešća smetnja tzv. presbiopija. To je stanje u kojem normalan gubitak vida povezan sa starenjem rezultira nemogućnošću fokusiranja bližih objekata u sceni. Obično se taj nedostatak vidnog sustava rješava upotrebom višefokalnih naočala. Jačina upotrijebljenih leća na naočalama ovisi o stanju vidnog sustava osobe, ali i o udaljenosti koju ta osoba treba vidjeti dobro fokusiranu. Kada osoba prijeđe dobnu granicu od 60 godina, jačina leća gotovo potpuno ovisi o udaljenosti koju treba jasno vidjeti. Najprimjenjivija je metoda za propisivanje i dizajniranje bifokalnih naočala ona koja će omogućiti jasan vid na udaljenosti do 40 cm (to je standardna udaljenost koju liječnici uzimaju za testiranje očiju). Najčešće su bifokalne naočale sa zakrivljenim lećama, ali koje imaju ravan vrh. Problem je s presbiopijom kod osoba koje se koriste računalima što ne mogu upotrebljavati naočale koje zadovoljavaju njihove potrebe u normalnim uvjetima, tj. u uvjetima kada se ne koriste računalom s VDT-om. Udaljenost VDT-a obično je veća (50 - 70 cm) nego što je uobičajena udaljenost teksta koji se čita, a za koji su naočale, tj. leće prilagođene. Zato se takve osobe moraju približiti VDT-u i zabaciti glavu, čime se u loš položaj stavljaju leđa i vrat. Progresivne leće još su jedna mogućnost korekcije presbiopije. Te leće imaju optičke prednosti u odnosu na standardne bifokalne leće, ali njihov je nedostatak gotovo stalan loš položaj vrata, jer te leće omogućuju najuže područje jasnog pogleda. Stoga korisnik mora stalno pomicati vrat ne bi li dobio cijelu sliku koja se vidi na VDT-u. Mnogi ljudi, a vjerojatno i većina onih koji se koriste VDT-om, a koji

24 - 2010.

www.giomag.eu

istodobno rabe bifokalne leće, trebaju posebne leće za rad s VDT-om. Pritom je bitno znati koja je udaljenost VDT-a od oka i udaljenost oka od referentnih dokumenata koji se koriste pri radu s VDT-om. Postoje mnogi poslovi u kojima se koriste računala (VDT) i može doći do problema s vidnim sustavom. Da bi se postigao maksimalan radni učinak, sve osobe koje mogu imati korist od sredstava za korekciju trebaju ih koristiti. Jedan je od načina za postizanje tog cilja uklanjanje financijskih granica pri očnom pregledu, kada je pregled potreban, liječenja vidnog sustava i vizualnih problema. Kao dio programa za vidni sustav potrebno je odrediti je li određena smetnja uzrokovana mjestom rada i hoće li se rješenjima specifičnim za probleme vezane uz rad za VDT-om riješiti taj problem. Zahtijeva li pojedini vidni problem korekciju uz pomoć naočala ili neko drugo rješenje, ovisi o nalazima pregleda stručnjaka. Sljedeći kriteriji pomažu pri određivanju je li uzrok povezan s radom s VDT-om. Ti kriteriji imaju izvor u pojedinačnim dijagnozama i/ili propisanim terapijama. Preporučljivo je provesti preglede kako bi se na vrijeme spriječile teže posljedice vezane za vidni sustav osoba koje rade s VDT-ima. Naočale ili drugi načini terapije vezani su za rad s VDT-om: • ako osoba nema potrebu za njihovo korištenje za manje zahtjevne vizualne poslove ili • ako naočale koje se koriste za rad s računalom imaju drugačiju fokalnu dužinu od onih koje se koriste za ostale poslove. U studiji koju je proveo Američki nacionalni institut zdravlja i zaštite na radu navedeno je da 91 posto osoba koje se koriste računalom pati od nekog problema s očima. Ističu da je to rastući problem s kojim samo u SAD-u ima problema više od 66 milijuna ljudi. Gledanje u VDT nekoliko sati na dan može znatno utjecati na nastanak očnih problema. Američka optometrička udruga definirala je bolesti oka i bolesti vida vezane uz upotrebu VDT-a kao «Computer Vision Syndrome» (CVS).

G & O ENERGIJA

Programi Zajednice Programi koji će oblikovati budućnost Europske unije i sektora građevinarstva i energetike u Hrvatskoj Riječ je o skupini programa Europske unije koji su dominantni za kreiranje zajedničkih politika i ciljeva u bliskoj budućnosti, a pritom osiguravaju financiranje za projekte vezane za građevinski sektor. U prošlom broju pisali smo o novim mogućnostima koje pružaju pretpristupni instrumenti Europske unije IPA i nakon nje Strukturni fondovi Europske unije za građevinski sektor u Republici Hrvatskoj. Koncentrirali smo se na građevinske radove za koje se mogu natjecati domaće tvrtke, a realiziraju se unutar projekata financiranih od EU te pokušali upozoriti na to gdje će se i kada otvoriti natječaji za projekte koji su već u tijeku u Hrvatskoj te na one koji će se tek pokrenuti. U ovom broju pokušat ćemo vam približiti fondove Europske unije koji su dominantni za kreiranje zajedničkih politika i ciljeva u bliskoj budućnosti, a pritom osiguravaju financiranje za projekte vezane za građevinski sektor. Vrlo je bitno pritom istaknuti da postoje natječaji koji potiču projekte u kojima su građevinske djelatnosti spojene s inovacijskim rješenjima. U nekim fondovima pozornost je usmjerena na uštedu energije u već izgrađenim stanovima, a u drugima se veliki dio sredstava ulaže u područje u kojem se udružuje građevinarstvo i informacijsko komunikacijska tehnologija (IKT ili ICT engl.), o čemu ćemo pisati više u sljedećem broju. Stoga ovaj put nećemo govoriti o pretpristupnom instrumentu IPA ili Strukturnim fondovima, nego o fondovima koji nas čekaju kada Republika Hrvatska postane punopravna članica Europske unije i putem kojih će se formirati budući propisi vezani uz izgradnju i energetiku, a koji su nam već sada dostupni s obzirom na poodmakli proces integracije, a s njima naravno i novi izvori financiranja. 54

24 - 2010.

www.giomag.eu

Programi Zajednice – programi koji će oblikovati budućnost Europske unije Prije svega treba objasniti što su programi Zajednice; riječ je o naprednom fondu Europske unije koji je osmišljen kao financijska potpora za poticanje suradnje između država članica u različitim područjima povezanim sa zajedničkim politikama Europske unije. Vlada Republike Hrvatske omogućila je svim zainteresiranim subjektima sudjelovanje u tom fondu još od 2008. godine i to kroz više različitih područja. Mi ćemo se osvrnuti na fond nazvan Inteligentna energija u Europi koji je dio šireg okvira za poticanje konkurentnosti i inovacija.

Inteligentna energija u Europi CIP IEE (eng. Intelligent Energy Europe - ISEE) Program Inteligentna energija u Europi čini treću komponentu Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (eng. Competitiveness and Innovation Framework Programme CIP). Predviđeno trajanje programa je od 2007. do 2013. godine, a ukupni proračun programa je 730 milijuna eura, što se raspoređuje po godinama trajanja. Provodi ga Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije (eng. Executive Agency for Competitiveness and Innovation - EACI), uz suradnju i nadzor Glavne uprave za promet i energetiku (DG TREN). Program CIP IEE pridonosi ostvarenju ciljeva europske energetske i ekološke politike promoviranjem uporabe obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti te energetski učinkovitog prijevoza putem financiranja aktivnosti koje pridonose uklanjanju tržišnih prepreka, promjenama u ponašanju, stvaranju povoljnoga poslovnog okruženja za rast energetske učinkovitosti i tržišta obnovljivih izvora energije. Republika Hrvatska sklopila je 3. listopada 2007. godine Memorandum o razumijevanju između Europske zajednice i Republike Hrvatske o sudjelovanju Republike Hrvatske u Programu Zajednice „Inteligentna energija - europski program za konkurentnost i inovacije (2007. – 2013.)“ koji je Hrvatski sabor ratificirao na sjednici 12. listopada 2007. godine (NN-MU 11/07). Potpisivanjem i stupanjem na snagu tog Memoranduma, Hrvatska je postala punopravnom članica programa Inteligentna energija – europski program (IEE) te su nam se otvorili ovi fondovi i prije stjecanja punopravnog članstva. Subjekti koji sudjeluju u Programu moraju biti pravne osobe, javne ili privatne, sa sjedištem u jednoj od zemalja članica EU, u zemljama Efte (Norveška, Island i Lihtenštajn) i u Hrvatskoj. Subjekti u ostalim zemljama kandidatkinjama, zemljama zapadnog Balkana te trećim zemljama imat će pravo sudjelovanja ovisno o ispunjavanju uvjeta za pristupanje Programu. Pravo sudjelovanja također imaju i međunarodne organizacije. EU tim programom sufinancira aktivnosti u sljedećim područjima: Potprogram SAVE: jačanje energetske učinkovitosti i racionalnog korištenja resursa u industriji i građevinarstvu. Uključuje

provedbu dugotrajnih trening programa za izgradnju radne snage i aktivnosti s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti u kućanstvima te izgradnje tržišta za energetski učinkovite proizvode. Prioriteti koji se pokušavaju postići tim programom su sljedeći: • energetski učinkovite zgrade • industrijska izvrsnost u energiji • u okviru ovog poziva/natječaja ne financiraju se energetski učinkoviti proizvodi. Potprogram ALTENER: akcije su usmjerene na promociju i potporu korištenju izvora obnovljive energije i energetske diversifikacije za proizvodnju električne i toplinske energije. Prioriteti koji se pokušavaju postići su sljedeći: • električna energija iz obnovljivih izvora energije • grijanje/hlađenje iz obnovljivih izvora • kućanske i ostale aplikacije užih razmjera • biogoriva. Spomenut ćemo i program STEER koji sam po sebi nije namijenjen građevinskom sektoru, no može se kombinirati s prethodno navedenim programima. Taj program osmišljen je za promoviranje učinkovitijeg korištenja energije u prometu te primjenu novih i obnovljivih goriva u prometu. Prioriteti unutar njegu usmjereni su na sljedeće ciljeve: • alternativna goriva i čista vozila • širenje načela energetski učinkovitog transporta • izgradnju/unaprjeđenje znanja lokalnih i regionalnih agencija u području održive mobilnosti. Kao što je spomenuto, podupiru se i INTEGRIRANE AKTIVNOSTI u smislu kombinacija navedenih područja, ali samo za određene prioritete koji su također navedeni taksativno: • osnivanje lokalnih i regionalnih energetskih agencija • europsko umrežavanje lokalnih akcija • inicijativa bio-business (bioenergija, biomasa) • potpora razvoju energetskih usluga • edukacija na području inteligentne energije (samo za sveučilišne profesore) • inicijative vezane za standarde proizvoda • kombiniranje toplinske i električne energije.

www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O ENERGIJA

Gore:

Primjer uličnog plakata kojima se podiže svijest građana o potrebi racionalnijeg korištenja prirodnih resursa

Uvidom u područja koja se financiraju tim programom, ne morate se pitati kako osmisliti projekt, tj. kako ga pozicionirati u sklopu navedenih ciljeva EU jer je i to detaljno propisano. Programom se financiraju aktivnosti kao što su: • međunarodni prijenos iskustava • promicanje najbolje prakse • obrazovanje i osposobljavanje • jačanje i izgradnja institucionalnih kapaciteta • širenje informacija i jačanje svijesti • analize i pokazatelji za razvoj politike • stvaranje novih standarda i normi itd. Ne financiraju se aktivnosti kao što su: • ulaganje u infrastrukturu • projekti istraživanja i tehnološkog razvoja (RTD), to područje pokriva FP7 program • studije izvedivosti • investicijski troškovi za projekte održivih izvora energije • promocija posebnih proizvoda/brendova • uredska oprema, računala. 56

24 - 2010.

www.giomag.eu

Aktivnosti se mogu prijaviti u tri osnovna oblika: 1. Projekti promocije i diseminacije: sudjelovanje najmanje triju subjekata iz triju različitih država. EU sufinancira najviše 75 posto troškova ukupne vrijednosti projekta: • strateške studije • kreacije, proširivanje i reorganizaciju struktura i instrumenata za razvoj OIE • promocije sustava i opreme održive energije • razvoj struktura za informiranje, obrazovanje i treninge. 2. Projekti tržišne replikacije: projekti namijenjeni lokalnim vlastima za uvođenje novih tehnologija, procesa, koncepata i proizvoda na tržište. 3. Osnivanje lokalnih ili regionalnih energetskih agencija: dovoljno je jedno tijelo lokalne ili regionalne razine. EU sufinancira najviše 75 posto troškova ili u ukupnom iznosu najviše 250.000,00 eura. U Republici Hrvatskoj trenutačno djeluju četiri energetske agencije osnovane uz potporu programa Inteligentna energija u Europi. Bitno je istaknuti da projekti ne smiju generirati izravan profit.

Objavljene natječaje možete pronaći na službenim internetskim stranicama Programa gdje je dostupna i baza projekata uz pomoć koje je moguće pronaći informacije o financiranim projektima uključujući i sve projekte u kojima sudjeluju hrvatski partneri. Aplikant prilikom javljanja na natječaj za taj fond treba pokazati da zadovoljava sljedeće uvjete: 1) financijsku sposobnost (dokaz da ima financijske mogućnosti za provedbu projekta (pojednostavnjeno financijsko izvješće i godišnja izvješća: račun dobiti/gubitka i bilanca) - ako nisu tijelo javne uprave ili međunarodna organizacija) 2) organizacijsku i tehničku sposobnost (životopisi tima koji će raditi na projektu, opis projekata i aktivnosti aplikanta u posljednje tri godine). Također, jedan od bitnih uvjeta tog fonda jest da maksimalno trajanje aktivnosti u projektu može biti 36 mjeseci. Subjekti koji sudjeluju u programu moraju biti pravne osobe, javne ili privatne, sa sjedištem u jednoj od zemalja članica EU, u zemljama Efte (Norveška, Island i Lihtenštajn) i u Hrvatskoj. Subjekti u ostalim zemljama kandidatkinjama, zemljama zapadnog Balkana te trećim zemljama imat će pravo participacije ovisno o ispunjavanju uvjeta za pristupanje programu. Pravo sudjelovanja također imaju međunarodne organizacije. Nijedan od navedenih prioriteta ne uključuje ulaganje u infrastrukturu te projekti ne smiju generirati izravan profit, stoga projekt mora biti dobro sročen u odnosu na zadane uvjete i ciljeve tog programa.

Dosadašnje sudjelovanje tvrtki iz Republike Hrvatske – 20 projekata u tijeku U pravilu, prvi susreti s takvim konceptom financiranja rezultiraju s mnoštvom pitanja i nejasnoća, čine se kompliciranim, sadržavaju puno uvjeta i propisa te velik broj zainteresiranih odustaje upravo nakon toga prvog koraka – inicijalnog upoznavanja sustava unutar CIP IEE fonda. U tom slučaju treba imati na umu konkretne činjenice, a ne razmišljati o tome kao da je riječ o prekompleksnim sustavima. Poduzetnicima koji su sudjelovali na inozemnim velikim tenderima te procedure neće biti novost, no za one neiskusnije svakako treba naglasiti da je riječ o vrlo realnim mogućnostima financiranja. Što nam, dakle, govore podaci o prvim iskustvima sudjelovanja subjekata iz Republike Hrvatske? Prema službenim podacima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, u 2008. godine od 44 projektna prijedloga podnesenih iz RH prihvaćeno je 16, što predstavlja stopu uspješnosti od 36 posto. Iznos sredstava koje je EU sufinancirala projekte u Hrvatskoj putem fonda CIP IEE za tu godinu iznosi 885.985 eura. Noviji podaci iz 2010. godine pokazuju da je trenutačno sveukupno u provedbi više od 20 projekata, osnovane su četiri energetske lokalne/regionalne agencije, a uključeno je u proces više od 20 institucija. www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O ENERGIJA

I zaključno, treba istaknuti koje su prednosti sudjelovanja u toj vrsti programa na ukupnoj razini: doprinos stvaranju mreže lokalnih i regionalnih agencija u području OIE i EE (nisu nužno specijalizirane agencije) i uključivanje malog i srednjeg poduzetništva u energetske projekte/aktivnosti. Stvara se potpora u provedbi acquisa u okviru primjene zakonodavnog okvira i propisa u području OIE EE (obnovljivih izvora energije/električne energije), čak i za razdoblje nakon 2010. godine (novi ciljevi u području OIE EE). Pridonosi se u velikoj mjeri informativnoedukacijskoj programskoj osnovi za bolje razumijevanje i korištenje OIE EE. Stvaraju se i unaprjeđuju partnerske veze s javnim i privatnim sektorom, znanstveno-istraživačkim, nevladinim i ostalim organizacijama u EU i, naravno, prenose znanja, razvijaju vještine i primjenjuju vrijedna stečena iskustva kao preduvjet za bolje iskorištavanje sredstava iz europskih fondova nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Dolje:

Na individualnoj razini tvrtke sudjeluju u oblikovanju budućih javnih politika koje će se stvarati upravo na osnovi iskustava prikupljenih na njihovim projektima. Time sami poduzetnici pomažu u stvaranju što realnijeg okruženja putem inputa za buduće javne politike EU. Postiže se financijsko odterećenje za tekuće projekte tvrtke (financiraju se intelektualne usluge, plaće zaposlenih na projektu itd.). Osim toga, svaka tvrtka koja sudjeluje u takvim projektima steći će međunarodnu referencu, iskustvo u poslovanju u sklopu EU, pogotovo na području sufinanciranja, te ući u međunarodne baze podataka. Informacije o tom fondu možete dobiti putem sljedećih kontakata: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagreb Igor Raguzin e-mail: igor.raguzin@mingorp.hr, (tel.: 6106-713, telefaks: 6109-113) i Domagoj Validžić e-mail: domagoj.validzic@mingorp.hr, (tel.: 6109-579)

Smanjenje zagađenja uporabom alternativnih izvora energije jedan je od najvažnijih ciljeva Programa

24 - 2010.

www.giomag.eu

bauMax-imalno niska cijena građevinskog materijala bauMax-imalan asortiman U skladu sa specifičnim potrebama svojih kupaca, na svakom pojedinom području, bauMax pomnjivo bira sve svoje proizvode u centrima kako bi zadovoljio sve potrebe svojih kupaca za gradnju, alate, stanovanje i vrt.

Gradnja Kupci mogu pronaći sve za gradnju i uređenje kuće ili stana u jednom od šest bauMaxovih prodajnih centara. Potražnja građevnog materija je velika, zato je Odjelu gradnje posvećen najveći dio prodajne površine u svakom centru. Kupci mogu birati između širokog asortimana proizvoda za gradnju koji se u centrima nalaze na zalihi u velikim količinama.

Drive-In Gradnja Zagreb - Sesvete, Varaždin i Osijek Posebnost prodajnih centara u Sesvetama, Varaždinu i Osijeku je drive-in gradnja. Kupcima je omogućeno da se dovezu izravno do odabranog materijala (unutar prodajnog centra), natovare ga te se odvezu. Takav sustav kupovanja osobito je praktičan za kupovanje velikih količina robe, npr. cementa, ljepila za pločice, OSB ploča, opeke ili ploča za suhu gradnju.

centrima. Ponudili smo im širok asortiman u području stanovanja i uslugu šivanja zavjesa, koja je kod naših kupaca bila vrlo dobro prihvaćena. Nudimo savjetovanje o kvaliteti tekstila i modnim trendovima, mjerenje na samom mjestu montaže te cjelovito šivanje. Šivamo i veće količine zavjesa za velike kupce, npr. hotele i apartmane, i to sve u roku od 14 dana.

Projektno savjetovanje Svim svojim kupcima bauMax omogućuje projektno savjetovanje. U svakom prodajnom centru stručni su suradnici obučeni za pružanje pomoći kod izvedbe velikih projekata. Savjetovanje obuhvaća gradnju: izolaciju, prozore, vrata, grijanje, fasadu; unutarnje uređenje stanova i kuća: parket ili laminatni pod, pločice, opremu za kupaonice, boje, ukrasna rasvjetu i dekorativne proizvode i uređenje okućnice: ograde, podne ploče, garniture, markize… Projektni savjetnici su stručna terenska ekipa koja dolazi i na samo mjesto gradnje odnosno obnove i daje vam savjete. U bauMaxu su svjesni potrebe za brzim odgovorom na zahtjeve, zato vam projekte pripreme u roku od 24 sata za robu na zalihama.

bauMax-imalno niska cijena svaki dan Usluge bauMax se odlikuje po tome da kod ponude robe i usluga posebice uzima u obzir specifične potrebe kupaca, različite u pojedinim regijama i državama. To je izrazito prisutno pri određivanju cijena i asortimana. U našim prodajnim centrima imamo i centar za miješanje boja i centar za miješanje fasada s cjelokupnim pratećim asortimanom. Nismo zaboravili ni na „nježniji spol“ koji kupuje u našim prodajnim

Ponovnim otvaranjem prodajnih centara u Varaždinu i Osijeku, bauMax sada u cijeloj Hrvatskoj pruža poseban paket cijena i usluga za profesionalce i kućne majstore. Proizvodi i njihove cijene ne smatraju se više običnim akcijskim proizvodima. Proizvode želimo cijelo vrijeme nuditi po povoljnim, trajno sniženim cijenama. Paleta tih proizvoda stalno će se nadopunjavati.

www.giomag.eu

24 - 2010.

www.giomag.eu

24 - 2010.

NE AĐ O EV BIČ IN NE E , će ... ju ne ju e, eb vl uć di juj os Za un šne lo p zb ije , vr sm rlo

G & O ARHITEKTURA

Arhitektura je vrlo ozbiljna znanost unutar koje je kreativnost bitna značajka uspjeha – no ponekad je za izdvajanje iz gomile potrebno mnogo hrabrosti i vrlo dobra ideja. U ovom broju vam donosimo pregled 20 najzanimljivijih svjetskih građevina po izboru uredništva i čak i ako se ne slažete s našim izborom najčudnijih građevina, teško je ne složiti se da je svaka od njih jedinstvena.

www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O ARHITEKTURA

Elephant Building

Bangkok Tajland

24 - 2010.

www.giomag.eu

Poznat i pod imenom Chang Building (zgrada Chang), ovaj je neboder među najimpresivnijim obilježjima Bangkoka. Tri tornja tvore oblik slona, nacionalne životinje na Tajlandu, vidljiv gotovo iz svakog dijela grada. Na desnoj strani zgrade nalaze se čak i oči i kljove kako bi dojam bio potpun. Izgrađena 1997., ova je zgrada visoka 102 m (32 kata), a uz stambeni dio sadržava i uredske prostore te trgovački centar. Iako je mnogi svrstavaju na popise najružnijih svjetskih građevina, svojom jednostavnošću privlači poglede – a to je i bio cilj arhitekta. Unutrašnjost samog objekta otkriva i njegovu pravu namjenu; moderni sustavi pročišćivanja vode i njezina kasnijeg recikliranja, štedljiv sustav rasvjete i sustav osvjetljivanja prirodnom svjetlošću otkrivaju komercijalnu (na tajlandski način) namjenu ove građevine.

Conch Shell House Isla Mujeres Meksiko

Kuća u obliku školjke najimpresivnija je originalna kuća na otoku Isla Mujeres u Meksiku. Okružena Karipskim morem (a more je jedino što i možete vidjeti kroz prozore) daje jedinstvenu priliku doživljaja života u morskoj školjci. Vlasnik kuće, Octavio Campos, poznati je umjetnik, a kuću je sagradio uz pomoć brata Eduarda koji je arhitekt.

Unutrašnjost kuće, poput vanjskog dijela, podsjeća na školjku, a poseban je doživljaj okrugla dnevna soba bez ijednog kuta. Kuća je izgrađena od betona, a za uređenje su korišteni pronađeni i reciklirani materijali (većinom školjke) kako bi se dobila što je moguće bolja povezanost s okolišem.

Kako sam vlasnik ne živi u kući, ona je dostupna za iznajmljivanje (pogotovo za romantična morska vjenčanja) pa nije naodmet napomenuti da vas tamo očekuje i bazen u stražnjem dijelu dvorišta, dvije kupaonice i dvije spavaće sobe, ukupne površine 510 m2.

www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O ARHITEKTURA

Jedina građevina u ovom izboru koja nosi potpis arhitekta iz naše države je Plešuća kuća u Pragu koju potpisuje češkohrvatski arhitekt Vlado Milunić u suradnji s proslavljenim Frankom Gehryjem. Zgrada je 1996. godine sagrađena uz rijeku Vltavu (na mjestu zgrade koje je bila uništena tijekom bombardiranja Praga 1945.). Vrlo netradicionalan dizajn bio je kontroverzan u to vrijeme i otvorio je veliku javnu raspravu (vrijedi spomenuti da je dizajn podupro i tadašnji češki predsjednik Václav Havel, čiji je dom desetljećima bio na udaljenosti od nekoliko desetaka metara). Originalno nazvana „Fred i Ginger“ (prema Fredu Astaireu i Ginger Rogers – jer zgrada nalikuje na plesni par), ova građevina ističe se među neobaroknim i neogotičkim susjednim zgradama. Zgrada trenutačno ima ponajprije poslovnu namjenu, ali i francuski restoran na vrhu, s kojeg se pruža prekrasan pogled na rijeku Vltavu, Češki parlament i panoramu grada.

Plešuća kuća (Tančicí dům)

24 - 2010.

www.giomag.eu

Prag Češka

Tokio Japan

Nakagin Capsule Tower Završen 1972. godine, ovaj je poslovno-stambeni toranj jedan od rijetkih izgrađenih primjera japanskog metabolizma – pokreta u arhitekturi čija se ideja zasniva na prirodnom procesu rasta. Ova je građevina i prvi primjer kapsularne arhitekture, izgrađena za stvarnu uporabu, no iako je još u uporabi, trenutačno je u vrlo ruševnom stanju, bez naznake temeljite rekonstrukcije. Toranj se ustvari sastoji od dvaju međusobno spojenih betonskih stupova od jedanaest i trinaest katova, u koje je umetnuto 140 kapsula, od kojih svaka predstavlja jednu sobu dovoljnu za život pojedinca (prema japanskim standardima, naravno). Svaka je kapsula spojena na betonsku jezgru i ima izlaz u glavni hodnik, a tehnološko rješenje spajanja omogućivalo je izmjenu kapsule novom kada bi postojećoj istekao vijek trajanja (sam smisao ove zgrade bio je pokazati da se može napraviti životni prostor koji će se moći zamijeniti i reciklirati, tj. stvoriti prototip održive arhitekture. Premda je prvotno bila zamišljena kao hotel za poslovne ljude, nakon nekog vremena dobila je svoje stalne stanare, koji se sada svim silama trude (s obzirom na to da posljednje 33 godine nije bila održavana) dobiti odobrenje za rušenje zgrade i izgradnju modernije i prostranije građevine. To će im vjerojatno i uspjeti jer će bez daljnjeg održavanja (a prijedlog arhitekta zgrade Kurokawe za zamjenu postojećih kapsula novima su glatko odbili) ovaj rijetki primjer arhitekture nepovratno nestati. www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O ARHITEKTURA

Casa do Penedo

Je li ovo prava kuća obitelji Kremenko? Možda nije baš primjereno opisivati ovu prekrasnu građevinu referiranjem na mnogo poznatiju kuću iz crtanog filma „Obitelj Kremenko“, no način na koji je ova građevina uklopljena u prirodni okoliš prkosi uobičajenom načinu opisivanja. Smještena u sjevernom Portugalu (Nas montanhas de Fafe) izgrađena je između četiriju stijena koje su se nalazile na tom mjestu. Iako se kuća čini rustikalnom, uopće nije tako pa se vlasnik može pohvaliti kaminom, ali i bazenom urezanim u jednu od stijena. Kuća je izgrađena 1974., a vlasnik, Vitor Rodrigues izgradio ju je kako bi u njoj živio tijekom svoje mirovine – no nažalost, ili nasreću, njezin izgled počeo je privlačiti sve veći broj turista pa se i sam vlasnik morao odseliti u potrazi za mirnijim životnim prostorom. Usporedo s turistima, kuća je počela privlačiti i lopove pa je nakon nekoliko provala koje su redovito završavale uništenjem interijera došlo do izmjena na samoj kući koja je sada zaštićena željeznim vratima i prozorima na kojima je staklo otporno na metke. Unutrašnjost je ipak ostala netaknuta i posebna, budući da je kamen glavni materijal i kod oblikovanja interijera.

24 - 2010.

www.giomag.eu

Fafe Portugal

Hellam SAD

Haines Shoe House

Kuća u obliku cipele nalazi se na u SAD-u u državi Pennsylvaniji, a sagradio ju je Mahlon Haines 1948. Kao što i pretpostavljate, gospodin Haines bavio se prodajom cipela, a kuću u obliku cipele naručio je za marketinške svrhe. Kuća, točnije cipela, visoka je gotovo osam i dugačka petnaest metara, a vlasnik ju je zamislio kao vikend odmaralište – svake godine je 38 starijih parova bilo pozvano da provedu vikend u kući, a posebno su bili pozivani i tek vjenčani parovi koji su cijeli vikend mogli uživati u kući hotelu; čak je postojala i posluga i privatni batler. Nakon njegove smrti kuća je prodana privatnom vlasniku koji ju je pretvorio u neku vrstu muzeja koji je otvoren od lipnja do kraja srpnja svake godine.

www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O ARHITEKTURA

UFO kuće

Sanjhih Tajvan

Ovo je naselje građeno od 1978. godine i trenutačno ga, nažalost, više nema, budući da je krajem prošle godine, zbog dotrajalosti i financijske krize tvrtke koja je bila vlasnik, srušeno. Zamišljen kao odmaralište, ovaj je kompleks već od početka radova bio „uklet“ (priče kažu kako je tijekom iskapanja temelja pronađeno dvadeset tisuća kostura te kako su tijekom izgradnje bili česti pokušaji ubojstava između radnika) i zapravo nikada nije ni bio dovršen, nego je tridesetak godina nedovršen propadao, da bi prošle godine bio sravnjen sa zemljom zbog odluke triju banaka (novih vlasnika) da sagrade „normalniji“ hotelski kompleks. Tako je propala jedna izvrsna arhitektonska ideja o pomalo čudnim rezidencijama koje nalikuju na frizbi, a koje su posjetitelje redovito asocirale na svemirske brodove. Svaki od tih „brodova“ bio je izgrađen od armiranobetonske konstrukcije prekrivene materijalom sličnim fiberglasu. Osnovni problem takve gradnje, koji ni arhitekt, niti izvođači nisu mogli prevladati, bila je osjetljivost na potrese koji u tom području nisu rijetki i koji bi oštetili vanjski „oklop“ tako da je bilo nemoguće spriječiti prokišnjavanje i uništenje interijera. Tu je bio i početak kraja ovoga čudnog naselja koje sada možemo promatrati samo na slikama.

24 - 2010.

www.giomag.eu

Montreal Kanada

Habitat 67 je kompleks zgrada izgrađen kao jedna od glavnih tema izložbe Expo 67 u Montrealu, s idejom integracije različitosti i raznovrsnosti raspršenih privatnih domova u modernom apartmanskom naselju i s ciljem kreiranja cijenom prihvatljivog doma s bliskim, ali opet privatnim stanovima koji imaju svoj vrt. Zbog svojega arhitektonskog pečata, potražnja za stanovima bila je mnogostruko veća od ponude pa su stanovi bili mnogo skuplji od prvotno planirane cijene. U ovom su kompleksu tijekom trajanja Expoa 67 svoje privremene domove pronašli i mnoge poznate ličnosti koje su posjećivale EXPO 67. Tijekom trajanja izložbe zgrada je bila jedan od glavnih tematskih paviljona koji su posjetile tisuće posjetitelja izložbe i, kao i tada, i danas je poseban događaj vidjeti je. Arhitekt kompleksa, Moshe Safdie, kaže kako je ovo samo dio onoga što je trebalo biti izgrađeno – od prvotnih planova koji su dosezali brojku od tisuću stanova, samo ih je 158 izgrađeno i to od ukupno 354 armiranobetonskih modula povezanih čeličnim kablovima i poslaganih u naoko zbunjujućem redu, ili pak neredu. Arhitekt je i danas aktivan na ovom projektu te vlasnike stanova savjetuje na koji način najlakše i najbolje preurediti odnosno popraviti stan bez diranja u vanjski izgled kompleksa, koji je identičan cijelo vrijeme postojanja zgrade.

Habitat 67

www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O ARHITEKTURA

London UK

Container City

Život u kontejneru

24 - 2010.

Jedan je od najintrigantnijih graditeljskih projekata u posljednje vrijeme, kojem je cilj postati savršenim primjerom održive gradnje, izgradnja malog naselja od brodskih kontejnera. Uporaba kontejnera kao osnovne ćelije zgrade potpuno je opravdan potez – dimenzijama ne predstavlja problem kod manipulacije na gradilištu, dovoljno je čvrst da podnese sva potrebna opterećenja i relativno je lagan (masa kontejnera, ovisno o dimenzijama, kreće se između

www.giomag.eu

1,5 i 3,3 t). Željezo od kojeg je napravljen je nehrđajuće, tako da se potrebno održavanje svodi na nanošenje sloja boje svakih pet do sedam godina. Također, prilikom gradnje nisu potrebni posebno čvrsti temelji, baš zbog male težine kontejnera u odnosu na standardnu betonsku konstrukciju zgrada. Container City sastoji se od 20 kontejnera, od kojih je izgrađeno 15 stanova poslovno-stambene funkcije. Izolacija s unutarnje strane podrazumijeva premaz antikorozivnom zaštitom, izolacijski sloj mineralne vune te gips-kartonske ploče, čime se neugledni kontejner pretvara u uobičajen životni prostor. Vrata kontejnera zbog svoje su čvrstoće pogodna za „ugradbene balkone“ koji se mogu koristiti prema potrebama stanara, a to je još jedan od aduta takvog načina gradnje. Kada svim tim elementima dodamo i činjenicu da su kontejneri zapravo od stopostotno recikliranog materijala, jasno je zašto su svi stručnjaci koji su se susreli s tim tipom gradnje složni u pohvalama takvim projektima – živjeti „u kutiji“ nikada nije bilo tako povoljno, jednostavno i prirodno.

Dome House Pensacola SAD

Otkada je sagrađena na obali Pensacola na Floridi, kuća zvana „The Dome“ (kupola) ne prestaje intrigirati prolaznike. Razlog gradnje takve neobične građevine zapravo je vrlo jednostavan – vlasnici Mark i Valerie Siegler htjeli su sagraditi dom koji će se moći othrvati uraganima koji vrlo često haraju tim prostorima, a tijekom kojih vjetar snage do 480 km/h sruši gotovo 80 posto postojećih građevina. Iako su mnogi bili skeptični prema njihovom najavama, nakon što je uragan Ivan 2004. protutnjao obalama Floride, njihova je kuća i dalje ponosno stajala na istom mjestu. A tajna je u obliku same kuće. Mark Siegler godinama je razmišljao kako sagraditi jednu

od najotpornijih građevina na svijetu, istraživao materijale koje bi mogao iskoristiti u izgradnji, ali i razmišljao kako da izgradi kuću koja ne troši mnogo energije. Nakon svih istraživanja shvatio je da je najbolji oblik građevine armiranobetonska kupola (nešto vrlo nalik vojnim bunkerima na našim prostorima), ali i da su potrebni posebno čvrsti materijali kako bi to zdanje ipak izgledalo kao kuća i imalo sve potrebne funkcije kuće; tako da je upotrijebljeno posebno staklo otporno na udarce vjetra tijekom uragana, izolacija koja se nanosi štrcanjem, podne obloge i gips-kartonske ploče otporne na vlagu, a pritom su izostavljeni svi materijali na koje bi mogli utjecati vanjski čimbenici. Interijer je primjeren namjeni i položaju kuće i sve je podređeno uživanju u životu uz plažu. Jedino što ovu kuću razlikuje od susjednih jest njezin specifičan vanjski izgled i jamstvo vlasniku da je neće morati obnavljati nakon prolaska uragana.

www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O ARHITEKTURA

Mushroom House

Ovu kuću, nazvanu kuća-gljiva zbog bočnog dijela koji neodoljivo podsjeća na gljivu, sagradio je Terry Brown, profesor arhitekture i dizajna interijera na sveučilištu Cincinatti. Kuća s jednom spavaćom sobom nalazi se u inače tradicionalnom dijelu Cincinattija, Hyde parku, i svojim izgledom privlači pozornost od početka radova, koji su trajali od 1992. do 2006. godine. Kuća je služila kao arhitektov drugi dom do njegove smrti 2008. godine, kada je i ponuđena na prodaju. Kombinacija materijala koja ju čini posebnom glavno je obilježje Brownova rada: uporabom drva, obojenog stakla, školjaka i sličnih materijala stvoriti organsku kuću koja pomiče granice viđenoga – njegovo je stajalište bilo da arhitekt svojem klijentu mora ponuditi rješenja koja se čine nemogućima, neostvarivima i time unaprjeđivati ideje klijenata o tome što bi kuća koju žele zapravo trebala biti. I u tome je definitivno uspio, barem ako se pita kritičare, studente ili zadovoljne klijente.

24 - 2010.

www.giomag.eu

Cincinnati SAD

La Pedrera Barcelona Španjolska

Casa Mila, poznatija pod nazivom La Pedrera, najveća je stambena zgrada koju je dizajnirao poznati Antoni Gaudi. Sagrađena između 1906. I 1910. Ova građevina bila je posljednji Gaudijev projekt prije nego što se posvetio projektu katedrale Sagrada Familia. Bogat poslovni čovjek Pedro Mila i Camps, impresioniran ranijim Gaudijevim radovima, naručio je izgradnju stambene zgrade u Barceloni i rezultat je bio više nego dojmljiv; zgrada je bila sve samo ne konvencionalna. Posvađana s tradicionalnom arhitekturom jer ne prati ravne linije, nema nosive zidove (cijela se oslanja na stupove i lukove), ova je zgrada u to vrijeme naprednom uporabom čelika dovedena do

apsurda, zbog nepravilnog tlocrta, ali i činjenice da gotovo ne postoje dvije prostorije iste visine. Izvana pak valovita fasada s balkonima od kovanog željeza (koji nisu unaprijed projektirani, nego su improvizirani na licu mjesta) izgleda kao nakupina morskih valova ili velika stijena sa špiljama. Vjerojatno najposebniji dio zgrade (otvoren za javnost), potkrovlje, u kojem se nalazi izložba Gaudijevih radova s fotografijama i modelima građevina te krov koji sa svojim ekstravagantnim nadrealnim dimnjacima koji podsjećaju na ratnike iz SF filmova te otvorenim pogledom na četvrt Eixample, privlači mnogobrojne turiste.

www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O ARHITEKTURA

WoZoCo apartments Amsterdam Nizozemska

Nizozemski arhitektonski studio MVRDV autor je dviju posebnih građevina koje su zaslužile naći se u ovom izboru. Wozoco apartmens je apartmanska zgrada za ljude starije dobi koja je potpuno prilagođena i zakonskim odredbama i željama investitora. Naime, investitor je poželio zgradu u kojoj će biti sto stanova, a odredba zakonodavstva prema kojoj svaki od njih mora biti prirodno osvijetljen tako da sama zgrada pritom ne smije blokirati sunčevu svjetlost potrebnu susjednim zgrada stvarala je probleme u kombinaciji s veličinom gradilišta. No arhitekti su se dosjetili rješenju i predložili kocke „nalijepljene“ na fasadu – nakon analize troškova ta je ideja u cijelosti prihvaćena pa je nakon završetka izgradnje Amsterdam dobio „viseću kuću“ koja privlači turiste, a investitor je sigurno bio prezadovoljan činjenicom da su troškovi izgradnje (po kvadratno metru) najniži u usporedbi sa svim postojećim zgradama u Amsterdamu.

24 - 2010.

www.giomag.eu

U suradnji sa španjolskom arhitekticom Blancom Lleó, MVRDV je u rezidencijalnom predgrađu Madrida, Sanchinarro, projektirao još jednu zgradu koja privlači poglede. Kako bi je izdvojili iz okolnih zgrada koje izgledaju uniformno, arhitekti su odlučili stvoriti rupu unutar same zgrade i u nju smjestiti vrt za stanare te omogućiti izvanredan pogled i na panoramu Madrida, ali i na planine Guadarrama, budući da je zgrada najviša u bližoj okolici. Prilikom izrade fasade posebni su dijelovi zgrade obojeni različitim bojama pa je tako cijeli sustav hodnika i stubišta crvene boje, što se primjećuje već s udaljenosti od nekoliko kilometara. Na svojih 22 kata zgrada ima 165 stanova koji stanarima pružaju vrhunsku kvalitetu života i prekrasan pogled te vrt na visini od 40 metara. Zgrada je dobitnica nekoliko nagrada za arhitekturu i smatra se jednom od najinovativnijih građevina u Španjolskoj.

r o d ra

Madrid Španjolska

www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O ARHITEKTURA

Plougescrant Francuska

Castel Meur Ova prekrasna kuća na obali, smještena između dviju gigantskih granitnih stijena, nalazi se u mjestu Plougescrant na sjeverozapadu Francuske. Kuća je izgrađena 1861. godine i u privatnom je vlasništvu obitelji koja ju je na tom mjestu sagradila da bi bila zaštićena od jakih vjetrova i oluja. Svjetski je poznata postala kada su gradske vlasti odlučili staviti je na razglednice koje su puštene u slobodnu prodaju no to je donijelo i negativne učinke, turisti koji su dolazili vidjeti ovo remek-djelo građevinarstva čak su se i penjali na samu kuću kako bi imali što autentičnije fotografije pa je tijekom nekoliko godina kuća pretrpjela znatna oštećenja izazvana nemarom turista. Vlasnik je stoga prije nekoliko godina zabranio prilaz kući i objavljivanje fotografija za komercijalne svrhe.

24 - 2010.

www.giomag.eu

Hanoi Vijetnam

Hang Nga hotel Hang Nga, ili luda kuća, kako je još nazivaju vjerojatno je najčudnija građevina u Vijetnamu ikad sagrađena. Arhitektica i vlasnica Hang Viet Nga, (kći bivšega vijetnamskog predsjednika) u ovoj je građevini pokazala svoj vrlo šarolik stil, kombinaciju Gaudija, Disneyjevih crtića i hipi kulture, a s obzirom na to da u njoj i živi, vjerojatno je smatra i svojim najvažnijim djelom. Hang Nga hotel je vrlo čudna peterokatnica izgrađena od ferobetona, materijala od kojeg se izgrađuju brodovi ili pak bazeni, oblikovanih u formu velikog drveta s tunelima koji putuju kroz trupce unutar kojih se nalaze sobe – točnije mali apartmani koje je moguće iznajmiti, a koji su različiti po tome da se u sredini svakog nalazi kip životinje, kukca ili biljke koja je poslužila kao glavna ideja dizajnerskog uređenja. Poželite li se, dakle, probuditi uz tigra ili klokana, ovo je pravo mjesto za vas. www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O ARHITEKTURA

Berkeley SAD

Tsui House

Ova kuća može vam izgledati poznato ako znate bilo što o tardigradi, mikroskopskoj životinji koju nazivaju najizdržljivijim bićem na zemlji, a i jedinim koji može preživjeti u svemiru. Ova kuća površine 185 m2 dizajnirana je kako bi bila najsigurnija kuća na svijetu. Njezin aerodinamični oblik i materijali od kojih je izgrađena jamstvo su, prema riječima vlasnika, otpornosti na vatru i vjetar, a svi unutarnji komadi namještaja ugrađeni su u samu strukturu kuće kako bi se izbjegla mogućnost padanja ili razbijanja namještaja u slučaju potresa. Prema riječima arhitekta, zidovi su zakrivljeni četiri stupnja prema unutra kako bi pomogli stvaranju niskog težišta same zgrade, čime se dobiva još veća otpornost na bočne sile koje uzrokuju prevrtanje tijekom jakih potresa. Koliko vam se dizajn sviđa i je li zaštita od vremenskih nepogoda dovoljno dobar razlog da poželite živjeti u takvoj kući, prosudite sami.

24 - 2010.

www.giomag.eu

Düsseldorf Njemačka

Neuer Zollhof

Nova zgrada Carine u njemačkom gradu Düsseldorfu, projekt je kojeg se prihvatio proslavljeni Frank Gehry. Rezultat? Tornjevi koji su izvitopereni, nakrivljeni i prepuni kutova i uglova. Gotovo nemoguć oblik karakterizira ove tri zgrade koje su postale novim simbolom luke. Gehryjeve zgrade, kako ih tamo zovu, izgrađene su u smjeni milenija i postale su modernim simbolom luke, baš kao što je tradicionalni simbol luke ostao stari dvorac nekoliko stotina metara nizvodno, koji je bio prijašnje sjedište Carine. Ono što je kod ovog projekta zadivljujuće jest da, iako je na prvi pogled riječ o trima potpuno različitim zgradama koje povezuje samo položaj, nijedna od njih samostalno ne bi ostavljala dojam koji ostavljaju kao cjelina sa svojim različitim fasadama, a opet identičnom idejom za sve. Spomenimo samo gotovo 1600 prozora, od kojih je 1531 morao biti proizveden prema posebnim mjerama, te unutrašnjost koja je savršeno funkcionalna iako se izvana čini da unutra nećemo zateći nijedan pravi kut. Jasno nam je da su to zgrade koje su ponovo pokrenule normalan život toga dijela grada jer se u njima uz zaposlenike Carine smjestilo i gotovo 600 tvrtki te svi popratni gospodarski sadržaji – kafići, lounge barovi, restorani, čak i diskoteka.

www.giomag.eu

24 - 2010.

G & O ARHITEKTURA

Mill Run SAD

Fallingwater Kuća koja je izgrađena iznad vodopada zanimljiva je i samo kao ideja, a kada je još projektira Frank Lloyd Wright, onda je to i mamac za znatiželjnike svih vrsta. Izgrađena za bogatog trgovca, još je u doba kada je bila u privatnom vlasništvu, zainteresirala mnoge samom činjenicom da izvana ostavlja dojam da lebdi iznad vodopada, pogotovo nakon što je osvanula na naslovnici magazina Time 1938. Budući da je sin investitora bio jedan od Wrightovih učenika, a znali su da voli prirodu i jedan je od rijetkih stručnjaka koji uvijek teže inovativnim rješenjima, relativno su lako dogovorili suradnju naglašavajući da im je vodopad najdraži dio imanja. Sve ostalo spada u povijest arhitekture, u poglavlja „Djela koja su obilježila 20. stoljeće“.

24 - 2010.

www.giomag.eu

Cista Provo Hrvatska

Brod Mirko Jelin I u Hrvatskoj ima čudnih građevina. Jedna od najčudnijih je zasigurno brod „Mirko Jelin“, betonski brod usidren u kamenjaru. Iako podataka nema puno, riječ je o brodu kući obitelji Vučak u mjestu Čista Velika u zapadnom dijelu Imotske krajine, koji je svojedobno bio restoran i diskoteka te, naravno, velika lokalna atrakcija. Danas je izvan uporabe i polako propada.

www.giomag.eu

24 - 2010.