Gradska knjižnica Marka Marulića Split
NEVENA PETRA PILIŽOTA
MOZAIK MISLI
Detalj slike 15.9.2017. (Jabuka)
10. travnja 2020.
Predgovor
Globalizacija je kao proces cirkulirajućih središta i aktera, proces u kojem prevladavaju „gospodarski, tehnologijski, informatički, komunikacijski fenomeni i procesi, a manje autentični kulturni, jer duhovna je kultura oduvijek po svojoj biti i univerzalna i posebna“. (Skledar, 2012:147) Upravo duhovna kultura, kojoj pripada i umjetnost, ukazuje na koje je sve načine čovjek u stanju odgovoriti na dramatične i kompleksne situacije u svrhu oplemenjivanja vlastitog života, a ne isključivo preživljavanja. Tako je proučavanje stvaralačkog rukopisa Vesne Parun proces koji također ide dalje. Kao što navodi u knjizi „Morska kočijica“: „Misao uvijek iznova stvara čovjeka, kao val što uči.“
Za život kao objektivnu i subjektivnu zbilju nužan je čovjek u svim svojim dimenzijama, stoga teorija čovjeka povlači za sobom i čovjeka kao „prirodno biće i kao biće kulture, kao proizvoditelja ali i proizvoda kulture“ (Skledar, 2012:160). I danas je aktualno naglasiti svrhu i zadaću umjetnosti: prema Aristotelu radilo bi se o pročišćenju od negativnih emocija i strasti. Uz to, emocije su „ljepilo koje vezuje ljude i generira predanosti društvenim i kulturnim strukturama velikog opsega“ (Turner, 2010:21). Čak i na taj način, svijet umjetnosti nadilazi mehaničko oponašanje i funkcionira kao putokaz u spoznajnim labirintima.
Izložba „Mozaik misli“ u Gradskoj knjižnici Marka Marulića Split četvrta je koju sam posvetila heroini hrvatskog pjesništva, budući da svježinom i univerzalnošću svojih misli zahtijeva ponovno vraćanje, ponovno prepoznavanje i upoznavanje. Sa „saberi se u sebe, istino čovjekova“, ona nadilazi desetljetne čvorove ovih krajeva i poziva nas da stojimo uspravni. Spoznajne labirinte u kojima se čovjek svakodnevno zapliće možemo tretirati i kao emocije, „načine funkcioniranja cijele psihološke arhitekture“ (Hrgović i Polšek, 2004:285). A propos naslova izložbe, dvadeset i dva rada (slike, crteži, akvareli i kolaži) funkcioniraju kao transponiranje života u umjetničko djelo. Pri tome naglasak nije na Leonardovim razlikama poezije i slikarstva (u uvodnom dijelu „Traktata o slikarstvu“) nego na sljedećem zaključku: „slika je pjesma koja se vidi a ne čuje, a pjesma je slika koja se čuje, a ne vidi…“ (Maroević, 2007:14). Neraskidiva isprepletenost poezije i slikarstva zapravo je jedna od činjenica, aktivnosti „koje ne postoje izvan kulturno-povijesno-društvenog okvira, ali ni izvan čovjeka. One su u čovjekovu posjedu kao zbir i kontinuitet svih pozitivnih ljudskih dostignuća, pa istinske vrednote i dobra transcendiraju svoje vrijeme i prostor te su svjetionicima i putokazima budućim generacijama u njihovim ljudskim i uljudbenim pregnućima i stremljenjima. To je opći i osnovni smisao kulture.“ (Skledar, 2012:160)
21.9.2016.
23.11.2014.
RijeÄ? je i glazba i boja i miris, a slike su sinestezijska koncentracija. (Parun, 1996:12)
30.4.2014.
3.11.2014. … i crteži (su) mozaik, i Panoptikum je mozaik – kao i život, kao i priroda, kao i povijest. (Parun, 1990:283)
10.3.2017.
More od juÄ?e mrmori moru od danas. (Parun, 1966:20)
19.11.2014.
8.2.2015.
Vrijeme je tu, gdje stojiĹĄ. Knjiga je rastvorena. (Parun, 1959:196)
26.3.2017.
Ljubav, zahvalna kiĹĄa, mirisni vrt Ĺživota. (Parun, 1966:28)
Space
Jer i kamen ne ostaje kamen, Jer se i kamen nekuda seli. (Parun, 2010:49)
24.5.2014. (stranica projekta „Regesta“)
Nikad se dakle nećemo više ničeg sjećati. Samo ćemo živjeti. (Parun, 1966:73)
Adam i Eva
I ljepota čovjeka i žene, mirna i blaga u nepresušnom djevičanstvu ljubavi. (Parun, 1955:50)
21.3.2019. (Haliotis)
Priroda je ogledalo svega duboko skrivenog u nama, ona je naliÄ?je naĹĄeg disanja. (Parun, 1990:325)
15.9.2017. (Jabuka)*
Snoviđenje. Stijena. (Parun, 1966:28)
* Vulkanski otočić Jabuka, zapadno od Visa, „izložena je svim vjetrovima, a kako na pučini čak i najslabiji vjetrovi dižu velike valove, potrebno je mnogo znanja i sreće želite li ovdje pristati“. [https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Jabuka_(otok)]
21.9.2018. (Plitičarska hrid Taljurić)
Tko ne poznaje vodu Što nikad nije mirna? Vodu što uzaludno traži mir. (Parun, 2010:43)
18.2.2019. (GlamoÄ?)
Tko zna što je otok, zna i što je Kozmos. Možda su to oni koji se ni jednom ni drugom nikad neće približiti. Iz daljine se zna. Odblizu se sluti. (…)
Čovjek je otok koji je pružio stopalo preko mora, i krenuo nekamo…
(Parun, 1990:246)
Greta
Gledajte moja ramena. OĹžiljci na njima isti su kao i vaĹĄi. (Parun, 1955:93)
12.5.2016.
Promatrači
Sjedili smo u parteru i potpuno indiferentni zurili u pozornicu. Ništa nismo čuli, ništa osjetili. Nitko se nije pomakao s mjesta, predstava se zvala: „Tuđa koža“.
(Parun, 1959:171)
9.8.2014.
One su budne, izrasle iz stijene (Parun, 2010:33)
10.3.2014.
Misao uvijek iznova stvara čovjeka, kao val što uči. (Parun, 2001:434)
23.7.2016.
Papir je skup. Istina je jeftina. Pa ipak, papir se u izobilju troĹĄi svakodnevno, a istina je jedva dopustiv luksuz. (Parun, 1959:205)
3.7.2013.
Priviđenja
Koliko smo bunara potrošili, koliko se zamorili Dok smo saznali ono što su svi oko nas (postojaniji Od nas u svojoj biljnoj i ptičjoj sramežljivosti) Znali od samog početka ove igre: Da se život sastoji od lomnih komadića Sunca, od kojih svakog dana iznova Treba sastaviti jedan jedini Mozaik.
(Parun, 1966:22)
31.8.2016. (NP Krka)
Čovjek postaje življenjem simbol nečega. (Parun, 1990:263)
Literatura
Skledar, N. (2012). Sociologija kulture: pojmovi, teme, problemi. Zagreb: PLEJADA. Turner, J. H. (2010). Sociologija emocija. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo. Maroević, T. (2007). Napisane slike: likovna umjetnost u hrvatskoj književnosti od Moderne do Postmoderne. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. Hrgović J. i Polšek D. (ur.) (2004). Evolucija društvenosti. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. Parun, V. (2010). Ja koja imam nevinije ruke. Zagreb: Naklada Zoro. Parun, V. (2001). Morska kočijica. Zagreb: Mozaik knjiga. Parun, V. (1996). Ptica vremena. Zagreb: Mozaik knjiga. Parun, V. (1990). Nedovršeni mozaik. Zagreb: Mladost. Parun, V. (1966). Gong. Zagreb: Naprijed. Parun, V. (1959). Koralj vraćen moru. Zagreb: Naprijed. Parun, V. (1955). Crna maslina. Zagreb: Društvo književnika Hrvatske.
Detalj crteža 10.3.2017.
Životopis
Nevena Petra Piližota rođena je 1986. godine u Šibeniku, gdje je završila OŠ Petra Krešimira IV i Gimnaziju Antuna Vrančića. Godine 2010. završila je preddiplomski sveučilišni studij Slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti (Zagreb), 2011. godine diplomski sveučilišni studij Slikarstva ALU Zagreb. Godine 2012. magistrirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nagrađena je sa Otkupnom nagradom Rektorata za najbolji rad 2010. i Otkupnom nagradom Erste fragmenti 7, stipendijom Nacionalne zaklade za osobito nadarene studente za akademsku godinu 2009/10., Rektorovom nagradom u akademskoj godini 2008/09… Izlagala je na petnaest samostalnih izložbi i četrdesetak skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.
E-mail: np.pilizota@gmail.com Web: https://m.facebook.com/nevena.petra.pilizota/ https://nevenapetrapilizota.blogspot.com/
Detalj slike Space (uzorak cells)
Popis radova
Slike u tehnici ulja na medijapanu
Akvareli na papiru
Adam i Eva. 2013. 60 x 90 cm.
21.3.2019. (Haliotis). 40 x 30 cm.
Greta. 2019. 41 x 40 cm.
21.9.2018. (Plitičarska hrid Taljurić).
Space. 2013. 60 x 45 cm.
30 x 22,5 cm.
18.2.2019. (Glamoč). 28 x 21 cm. 15.9.2017. (Jabuka). 21 x 28 cm.
Stranica projekta „Regesta“ 24.5.2014. novinski materijal na papiru. 28 x 21 cm.
Crteži projekta „Dnevnik“ (olovka i novinski materijal na papiru) 26.3.2017. 65 x 90 cm.
19.11.2014. 56 x 42 cm.
10.3.2017. 67 x 95 cm.
3.11.2014. 42 x 56 cm.
21.9.2016. (Vesna Parun). 60 x 45 cm.
9.8.2014. 56 x 42 cm.
31.8.2016. (NP Krka). 45 x 60 cm.
30.4.2014. 42 x 56 cm.
23.7.2016. 45 x 60 cm.
10.3.2014. 60 x 45 cm.
12.5.2016. 60 x 45 cm.
3.7.2013. 50 x 30 cm.
8.2.2015. 56 x 42 cm. 23.11.2014. 60 x 45 cm.
Autorica izložbe, predgovora i fotografija: Nevena Petra Piližota
Detalj slike 18.2.2019. (Glamoč)
Travanj 2020. Gradska knjižnica Marka Marulića Split www.gkmm.hr