Stručni skup GKMM-a: "Uloga nove generacije knjižničara u razvoju knjižnica budućnosti"

Uloga nove generacije knjižničara u razvoju knjižnica budućnosti

Gradska knjižnica Marka Marulića Split 22. studenog 2021. u 9.00

Stručni skup povodom 70 godina GKMM-a Split: Uloga nove generacije knjižničara u razvoju knjižnica budućnosti Programska knjižica Organizator: Gradska knjižnica Marka Marulića Split Programsko-organizacijski odbor: Nikolina Grgić Lucija Marin Maruška Nardelli Katarina Sovulj Tomislav Staničić Maja Stazić Financijska potpora: Ministarstvo kulture i medija RH Grad Split

Split, 2021.

Tema skupa

Problematici istraživanja pozicije i utjecaja knjižnica u 21. stoljeću nerijetko se prilazi s aspekta korisnika, no često je zanemareni dio u vrednovanju knjižničnog poslovanja ispitivanje uloge samih knjižničara u formuliranju i oblikovanju inovativnih praksi i pristupa. Knjižničari su aktivni nositelji promjena u upravljanju knjižnicama te je važnost osvješćivanja te funkcije iznimno značajna za budućnost struke: ključni pokretači dolaze iznutra, kao inovatori i inicijatori.

Knjižnica, poglavito narodna, ostvaruje svoj značaj kao jedna od fokalnih točaka u zajednici, kao mjesto okupljanja, učenja, razmjene iskustava i predstavljanja stvaralaštva u različitim oblicima. Glavni su akteri tih događanja knjižničari, koji u 21. stoljeću moraju biti dovoljno kreativni i domišljati kako bi planiranje, izvedbu i idejnu konceptualizaciju programa i projekta uskladili sa zahtjevima korisnika.

Stručni skup tematski je orijentiran na predstavljanje praksi i metoda mladih kolega u struci, ističući važnost cjeloživotnog obrazovanja knjižničara i osobina posebno značajnih za uspješno vođenje poslovanja: proaktivnost u realizaciji, domišljatost i svestranost u implementaciji i prilagodljivost u izgradnji. Vodeći se važnošću sintagme o suradnji kao „izranjajućoj strategiji 21. stoljeća“, poseban je naglasak na prikazivanju načina povezivanja knjižnica za postizanje zajedničkih ciljeva, te na oblicima suradnje knjižnica s drugim ustanovama unutar, ali i izvan, baštinskog područja.

Osnovni ciljevi stručnog skupa: • istaknuti važnost uloge knjižničara u razvitku modernih knjižnica • prikazati različite načine na koje knjižničari mogu doprinijeti redefiniranju tradicionalnih knjižnica • doprinijeti u razumijevanju temeljnih načela potrebnih za formuliranje inovativnih pristupa razvoju knjižnica budućnosti • ukazati na razine osposobljenosti mladih knjižničara u izvanrednim situacijama (s posebnim osvrtom na rad u vrijeme pandemije koronavirusa) • istaknuti kompetencije tradicionalnog i suvremenog knjižničara • istražiti odnos tradicionalnog i suvremenog obrazovanja knjižničara te obilježja obrazovnih praksi struke u svijetu • razmijeniti mišljenja, ideje, stručna znanja i primjere dobre prakse za daljnji kvalitetan razvoj struke

Programsko-organizacijski odbor

Izlagači

Kompetencije knjižničara u svjetlu novog normalnog Dr. sc. Dijana Machala Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dmachala@nsk.hr Javnozdravstvena globalna kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID 19 paradigmatski mijenja dosadašnji okvir djelovanja knjižnica te pred knjižničnu djelatnost postavlja zahtjeve razvoja i oblikovanja knjižničnih usluga primjerenih zahtjevima novog normalnog. Novo normalno urušava modernističku vizuru knjižnica kao „trećeg prostora“, ograničava usluge temeljene na društvenoj interakciji te teži razvoju digitalnih, mobilnih i uklopljenih usluga upravljanja znanjem, usluga na zahtjev, na daljinu, knjižničnih proizvoda lišenih dijaloške heuristike te temeljenih na skupim visokim tehnologijama te elektroničkim izvorima znanstvenih informacija.

10.00

U okviru EBLIDA-ine Europske knjižnične agende za doba koje slijedi nakon COVID-19 krize postavlja se imperativ usklađivanja poslovanja knjižnica u skladu s pet značajki novog normalnog: porastom društvenog distanciranja te razvojem umreženih knjižnica s uslugama na distanci od dva metra; tehnologijama koje mijenjaju i preoblikuju knjižnice na nove načine; ekonomskom neizvjesnošću te nužnošću razmatranja novih izvora financiranja; distribuiranim upravljanjem knjižnicom uvažavajući podjednako lokalne i središnje izvore upravljanja te spremnošću na nove izazove i ugroze klimatskih promjena. U kontekstu naznačenih preporuka, izlaganje donosi komparativnu analizu tradicionalnih i suvremenih knjižničarskih kompetencija, s posebnim osvrtom na primjenu digitalnih kompetencija knjižničara kroz prikaz primjera razvoja portala Knjižnice u doba COVID-19 (http://covid19.hkdrustvo.hr) te Virtualno HKD (https://virtualno.hkdrustvo.hr/).

Dr. sc. Dijana Machala pomoćnica je glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za djelatnost središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu te aktualna predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva. Znanstvena je suradnica u području informacijskih i komunikacijskih znanosti te knjižničarska savjetnica. Bila je dugogodišnja voditeljica Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara u Republici Hrvatskoj, potom knjižničarska savjetnica za knjižnično-informacijski sustav Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Autorica je jedne samostalne knjige te više od 30 stručnih i znanstvenih radova. Članica je IFLA-ine Sekcije za upravljanje knjižničarskim udrugama (IFLA MLAS).

Uloga visokoškolskog knjižničara u razvoju i promicanju informacijske pismenosti kod studenata: usporedba praksi Hrvatske i Norveške Glorija Bakk, mag.bibl.

Kristiania University College, Bergen (Norway) glorijabakk@gmail.com Poznavanje informacijske pismenosti neizbježno je za uspješno studiranje, stoga visokoškolski knjižničar snosi veliku odgovornost kao ključan faktor u promicanju informacijske pismenosti i poučavanju studenata u svladavanju tih vještina. Pomoć u pretraživanju i pronalaženju stručne literature, upoznavanje studenata s bazama podataka, citiranjem i alatima za referiranje literature, samo su neke od brojnih zadaća visokoškolskog knjižničara.

Uloga knjižničara u usmjeravanju studenata pri pisanju seminarskih, završnih i diplomskih radova iznimno je značajna, posebice u usmjeravanju studentskih grupa kojima informacijska pismenost nije dio nastavnog kurikuluma. Shodno tome, izuzetno je važno uključivanje visokoškolskih knjižničara u nastavni program kao voditelja tečaja za promicanje informacijske pismenosti.

10.30

Ovo izlaganje također će se osvrnuti i na primjere prakse visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica u Norveškoj, uz usporedbu s praksom hrvatskih knjižnica.

Glorija Bakk, mag. bibl., diplomirala je na Sveučilištu u Zadru na studiju informacijskih znanosti – smjer knjižničarstvo 2016. godine. Nakon odrađene stručne prakse u Bergenu, Norveška, preko Erasmus+ programa, odlučuje se vratiti u Norvešku i započeti knjižničarsku karijeru u Skandinaviji. Radno iskustvo započinje kao knjižničarka u narodnim knjižnicama, a istovremeno se dodatno školuje u suvremenoj književnosti za djecu i mlade na Norsk Barnebokinstitutt.

Nakon toga prelazi na radno mjesto srednjoškolskog knjižničara, gdje se prvo počinje baviti promicanjem informacijske pismenosti kod srednjoškolaca i pripremanjem njih za odlazak na daljnje obrazovanje na sveučilišta i visoke škole.

U jesen 2021. prelazi na radno mjesto visokoškolskog knjižničara (spesialbibliotekar) na Høyskolen Kristiania (Kristiania University College), Campus Bergen.

Digitalni laboratorij NSK – je li drugačiji način razmišljanja dovoljan?

Dragana Koljenik, mag.informatol., dipl.knjiž.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dkoljenik@nsk.hr Digitalni laboratorij NSK program je Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, osnovan pod Centrom za razvoj Hrvatske digitalne knjižnice. Djeluje od 2019. godine, isprva pružajući uslugu 3D ispisa za svoje korisnike, prvu takvu uslugu u Republici Hrvatskoj. S vremenom Digitalni laboratorij postaje multifunkcionalni fizički i virtualni prostor s trima temeljnim razinama djelovanja – uslužnom, edukativnom i razvojnom.

Prvi veliki projekt Digitalnoga laboratorija NSK bio je SMART sustav Smart Library NSK, koji se oslanja na tehnologiju interneta stvari (engl. Internet of Things ili skraćeno IoT), a čiji je rezultat mobilna aplikacija Smart Library NSK. Jedan je od aspekata rada Digitalnog laboratorija NSK rad na inovacijama u primjeni digitalnih tehnologija za kreativnu nadogradnju digitalnih sadržaja i pripremi skupova podataka (data sets) za istraživanja u području digitalne humanistike. U tom smislu Digitalni laboratorij NSK dio je međunarodne zajednice International GLAM Labs Community, koja broji više od 60 institucija iz preko 30 zemalja, a okuplja inovacijske laboratorije u kulturnome sektoru koji zajedno rade na promicanju upotrebe kulturne baštine za istraživanja.

11.00

Aktualni projekt Digitalnog laboratorija NSK je „Podcast u Digitalnom laboratoriju NSK – produciranje i distribucija kulturnih i obrazovnih sadržaja“, koji financijski podržava Ministarstvo kulture i medija RH. Glavni je cilj projekta omogućiti tehničku infrastrukturu i know-how za stvaranje, produkciju i distribuciju digitalnog sadržaja visoke kvalitete putem podcast formata za ustanove, organizacije, udruge i pojedince koji djeluju unutar sektora kulture i kreativnih industrija te sektora znanosti i obrazovanja.

Digitalni laboratorij NSK nastao je zbog potrebe za većom fleksibilnosti, otvorenosti i prilagodljivosti u sadržajnom i organizacijskom smislu poslovanja suvremenih knjižnica, pogotovo pod utjecajem brzo mijenjajuće tehnološke okoline koja zahtijeva stvaranje novih obrazaca rada.

U digitalnom laboratoriju NSK potiče se istraživanje ne samo novih proizvoda i usluga, nego i istraživanje novih načina razmišljanja o knjižnicama, korisnicima i samima sebi.

Dragana Koljenik, mag. informatol., radi kao diplomirana knjižničarka u Odsjeku za marketing Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. S profesionalnim interesom u području novih tehnologija i pozitivne organizacijske disrupcije kroz digitalizaciju knjižničnog poslovanja s metodama poput design thinkinga, sudjelovala je i vodila brojne projekte, uglavnom se usmjeravajući na nove tehnologije, a od 2020. je voditeljica programa Digitalni laboratorij NSK.

Kompetencije mladih magistara knjižničarstva za rad u narodnim knjižnicama Lucija Marin, dipl.knjiž.

Marinela Radoja, univ. bacc. bibl.

Gradska knjižnica Marka Marulića Split lmarin@gkmm.hr; mradoja@gkmm.hr Primjena teorijskog znanja i vještina stečenih tijekom studija predstavlja veliki izazov na početku radnog vijeka. Nakon stečene diplome mladim knjižničarima nije lako asimilirati se i odgovoriti na zahtjeve i potrebe tržišta rada. Studij u određenoj mjeri ne priprema na svakodnevne izazove struke i očekivanja lokalne zajednice. Mladim knjižničarima predstoji nadopunjavati stečena znanja i usvajati nove vještine koje će primjenjivati u stvarnim situacijama.

U ovom izlaganju govorit će se iz perspektive dviju mladih knjižničarki o prednostima i nedostacima formalnog stručnog obrazovanja knjižničara u Hrvatskoj, te o primjeni usvojenih znanja i vještina u svakodnevnim poslovima s kojima se mladi knjižničari susreću tijekom rada u narodnim knjižnicama.

Osvrnut će se na razvijanje stečenih kompetencija koje su dobivene na studiju informacijskih znanosti – knjižničarstva na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru i studiju informacijskih i komunikacijskih znanosti – bibliotekarstva na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Okosnica izlaganja je pitanje jesu li mladi knjižničari pripremljeni na izvršavanje poslova u narodnim knjižnicama nakon završetka studija.

11.30

Lucija Marin, magistra bibliotekarstva i magistra muzeologije i upravljanja baštinom. Radi kao diplomirana knjižničarka na Odjelu za odrasle Gradske knjižnice Marka Marulića Split od 2019. godine. Usavršava se u području stručne obrade građe na Odjelu obrade. Vodi čitateljski klub „Bookun libra“ zajedno s tri kolegice. Područja interesa su joj rad s odraslim korisnicima, stara i rijetka građa te stručna obrada građe.

Marinela Radoja, završila je preddiplomski studij Informacijskih znanosti i knjižničarstva na Sveučilištu u Zadru i diplomski studij Muzeologije i upravljanja baštinom na Sveučilištu u Zagrebu. Zaposlena je od 2019. godine u Gradskoj knjižnici Marka Marulića Split, te trenutno završava diplomski studij bibliotekarstva na Sveučilištu u Zagrebu. Područja interesa su joj rad s korisnicima na Odjelu za odrasle i informacijsko opismenjavanje.

Upravljanje promjenama - vizije, izazovi i koncept razvoja knjižnice za nove generacije (na primjeru Gradske knjižnice Požega) Aleksandra Šutalo, dipl.knjiž.

Gradska knjižnica Požega gkpz@gkpz.hr Promjene u potrebama i očekivanjima korisnika prema knjižničnim uslugama, prostorima i stručnjacima u posljednjih dvadesetak godina mijenjaju knjižnice iz posudionica knjiga u kulturna i informacijska središta zajednice u kojima korisnik želi boraviti, učiti, družiti se, zabaviti se i čitati. Ako knjižnice žele ostati i/ili postati važne u svojoj zajednici, nužno je osmisliti i provesti transformaciju prostora, radnog procesa, ali i djelatnika. Nužno je, doista, uskladiti kvalitetu knjižnične usluge, udobnost prostora, ponudu programa s očekivanjima i potrebama korisnika 21. stoljeća.

12.15

Gradska knjižnica Požega obnovljena je i dograđena te je otvorena za korisnike u ožujku 2021. godine. Stručni knjižnični djelatnici su tijekom pandemijske 2020. godine radili na razvoju koncepta nove knjižnice jer su bili svjesni da nova zgrada neće sama po sebi dovesti do željenog usklađivanja s očekivanjima korisnika te da su nužne promjene u kvaliteti usluge, unutarnjoj organizaciji ustanove, zaduženjima djelatnika, ulozi korisnika u samom sustavu te u ponudi programa. Bilo je potrebno raditi i na osnaživanju kolektiva, motivaciji djelatnika, uspostavi novih djelatnosti te na planu vidljivosti same ustanove, kako lokalno, tako i nacionalno, nakon što se nova knjižnica otvori.

U ovom će se izlaganju predstaviti vizija nove knjižnice i što je sve bilo potrebno pripremiti, promijeniti, ponovno ustanoviti i organizirati da bi se otvaranjem nove zgrade knjižnice u Požegi njezinim korisnicima i posjetiteljima mogla ponuditi i potpuno nova, kvalitetnija, snažnija knjižnica obogaćena novim programima i povećanom kvalitetom usluge. Bit će riječi i o izazovima s kojima se potrebno nositi kad se rukovodi velikim promjenama, o modelima zagovaranja, metodama motivacije djelatnika, uspjesima i neuspjesima na dugom putu transformacije jedne knjižnice. Budući da je na početku tog puta stajala vizija: povećati kvalitetu usluge, povećati otvorenost na svim razinama u konceptu rada, idejama i programu, povećati učinkovitost u organizaciji rada i kod djelatnika osobno, povećati broj aktivnosti i programa, povećati suradnje s pojedincima, udrugama i ustanovama, oformiti i organizirati modele unutarnje organizacije komunikacije, timskog rada i praćenja rada djelatnika u kojima svi jednako sudjeluju, jasno je o koliko se dugom i izazovnom putu radilo.

Zaključno, izložit će se i rezultati rada na promjenama koji su dobiveni nakon polugodišnjeg iskustva rada u novoj zgradi i novoj knjižnici s novim konceptom.

Aleksandra Šutalo je dipl. knjižničarka i dipl. novinarka. Od 2013. godine ravnateljica je Gradske knjižnice Požega. Voli izazove, bicikliranje, fotografiju, knjige i kuhanje.

Surađujmo digitalno: web alati za promociju fonda Sveučilišne knjižnice u Splitu Jelena Madunić, dipl.knjiž.

Matija Sovulj, dipl.knjiž.

Sveučilišna knjižnica u Splitu jmadunic@svkst.hr; msovulj@svkst.hr Jedna je od ključnih uloga Sveučilišne knjižnice u Splitu kao baštinske ustanove, s posebnim fokusom na zavičajne zbirke, omogućavanje pristupa informacijskim izvorima, kako sveučilišnoj, tako i široj zajednici. Jedan je od načina za predstavljanje fonda široj populaciji osmišljavanje i kreiranje tematskih zbirki korištenjem različitih web alata. Pored dostupnosti i lakoće korištenja, prednost korištenja web alata u knjižničnom okruženju je suradnička komponenta.

12.45

Na primjeru dviju tematskih zbirki oblikovanih korištenjem dvaju alata: edukativno-prezentacijskog alata (Sutori) i sustava za upravljanje sadržajima otvorenog koda (Omeka), opisat će se postupak odabira alata, izbora građe, obrade i prilagodbe građe, integracije u mrežne stranice ustanove te završna diseminacija. Korištenje odabranih alata pokazalo se kao vrlo prikladno rješenje za izradu ad-hoc mrežnih izložbi manjeg opsega i repozitorija s ograničenim brojem jedinica, a suradnička funkcionalnost omogućila je brzu komunikaciju između knjižničara s različitih odjela.

Jelena Madunić magistra je informacijskih znanosti – smjer bibliotekarstvo i magistra edukacije engleskog jezika i književnosti (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2002.). Nakon više od 10 godina rada u školskim knjižnicama, gdje se bavila razvijanjem kurikularnih aktivnosti iz područja informacijske i medijske pismenosti i uređivala školski list nagrađen na državnoj smotri „Lidrano“, prelazi u Sveučilišnu knjižnicu u Splitu. Pored redovnog rada na Odjelu za nabavu i obradu omeđenih publikacija, uređuje Facebook i Instagram profile SVKST-a i surađuje s kolegama pri osmišljavanju informacijskih sadržaja za korisnike. Sudjeluje u radu radnih skupina HKD-a i sustava Dabar i do sada je predstavljala primjere dobre prakse na skupovima u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Filozofskog fakulteta u Splitu. Područja kojima se želi baviti u budućnosti su digitalno pripovijedanje i vizualna pismenost u knjižničnom kontekstu.

Matija Sovulj po zanimanju je diplomirani knjižničar. Diplomirao je u srpnju 2017. godine na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i od prosinca te godine bio je na stručnom osposobljavanju u Novom kampusu Sveučilišne knjižnice u Zadru. Od 2019. do 2020. godine radio je kao školski knjižničar u jednoj splitskoj osnovnoj školi, a trenutno je zaposlen kao diplomirani knjižničar Sveučilišne knjižnice u Splitu, na Odjelu periodike. U budućnosti se želi baviti projektima digitalizacije i edukacije korisnika.

Novi oblici poticanja čitanja kod djece i mladih na primjeru GISKO tjedna Harryja Pottera Ivana Turk, dipl.knjiž.

Katarina Jukić, dipl.knjiž.

Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek turki@gskos.hr; katarinam@gskos.hr Gradska i sveučilišna knjižnica već šest godina zaredom organizira „GISKO tjedan Harryja Pottera“. Tijekom manifestacije održavaju se različite radionice, organizirane izložbe knjiga, kolekcionarskih predmeta i plakata, igraonice društvenih igara na temu Harryja Pottera te brojne druge aktivnosti.

Izlaganje donosi pregled održanih radionica, metoda oblikovanja, provođenja aktivnosti te pregled kompetencija knjižničara uključenih u organizaciju Tjedna. Radionice su razvijane s namjerom poticanja čitanja, povezivanja djece oko pisane riječi, socijalizacije i igre. Specifične stručne kompetencije, kao i cjeloživotno obrazovanje knjižničara izvan uskih okvira struke rezultirali su preoblikovanjem nekih već postojećih knjižničnih programa, ali i osmišljavanjem potpuno novih aktivnosti i radionica.

13.15

Ovim projektom već šest godina promoviramo pisanu riječ, posebno onu namijenjenu djeci i mladima. Svake godine dolaze novi korisnici, a prijave za radionice, od kojih su neke podržavale i do 40 sudionika, popunjene su već u prva dva dana nakon otvaranja prijava. Iskustvo nam pokazuje da popularnost malog čarobnjaka Harryja ne opada s protekom vremena. S obzirom na brojne pozitivne komentare, kako sudionika na radionicama tako i ostalih korisnika koji su prošetali izložbom, namjera je projekt nastaviti.

Ivana Turk, dipl. knjiž., studirala je na Filozofskom fakultetu u Osijeku jednopredmetni studij informatologije. Poslije završetka studija završila je Program pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke izobrazbe te je od 2016. godine zaposlena na Odjelu obrade Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek.

Katarina Jukić, dipl. knjiž., studirala je na Filozofskom fakultetu u Osijeku jednopredmetni studij informatologije. Nakon završetka studija završila je Program za pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičku izobrazbu te je zaposlena na Odjelu za rad s djecom i mladima Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek.

An Ode to self-management – a new way to work Oda self-managementu – prikaz novog načina rada Riikka Leskinen, Pedagogical Information Specialist, M.A. Helsinki City Library (Finland) riikka.leskinen@hel.fi Središnja knjižnica Oodi važno je gradsko okupljalište u samom srcu Helsinkija.

Jedna je od 37 ogranaka gradske knjižnice u Helsinkiju i dio je knjižnične mreže helsinškoga gradskog područja (Helmet). Oodi godišnje primi 2,5 milijuna posjetitelja, a svaki mjesec organizira više od 100 događanja. Vodeća je knjižnica finskih javnih knjižnica i njezina je uloga razvijati ne samo nove usluge za korisnike knjižnica, nego i nove načine rada za knjižnične stručnjake.

U ovom izlaganju autorica će govoriti o modelu timskog rada usvojenom u Oodiju, odnosno što self-management znači u svakodnevnom radu, koji su se izazovi pokazali kao najveći i što se na kraju dobije takvim načinom rada. Osim toga, autorica će raspravljati o važnosti stvaranja zajedničke kulture rada i zajedničkih vrijednosti te o tome kako je raspodijeljeno odlučivanje promijenilo uloge svih djelatnika knjižnice, od upravitelja do ostalih zaposlenika.

13.45

Gradska knjižnica u Helsinkiju također je usvojila model timskog rada. Model uključuje stručnjake iz različitih ogranaka koji rade na postizanju zajedničkih ciljeva. Ovaj „model regionalnog tima“ donekle se razlikuje od Oodijeva modela, apstraktniji je i još uvijek je u fazi nastanka. Autorica će podijeliti saznanja o tome kako model funkcionira i kako je implementiran.

Riikka Leskinen, pedagoška informacijska stručnjakinja, M.A., radi u Gradskoj knjižnici u Helsinkiju od 2010. godine. U središnjoj knjižnici Oodi počela je raditi 2018. godine, prije nego što je nova zgrada knjižnice uopće bila dovršena. U Oodiju joj je uloga usredotočiti se na knjižnicu kao mjesto učenja – kako za korisnike, tako i za osoblje.

Riikka je trenutno privremeno preuzela drugu ulogu u Gradskoj knjižnici u Helsinkiju, kao glavna informacijska stručnjakinja u području pedagogije. Na svojem sadašnjem radnome mjestu koordinira pedagoške usluge knjižnice i razvoj kompetencija knjižničnog osoblja. Jedan joj je od ciljeva i unaprjeđenje i uspostavljanje timskog modela rada u široj organizaciji knjižnične mreže, s iskustvom stečenim u Oodiju.

Program

9.00 – 9.30

Prijava sudionika

9.30 – 10.00

Uvodna riječ: Grozdana Ribičić, ravnateljica GKMM-a Split Pozdravne riječi uzvanika

10.00 – 10.30 Dijana Machala

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Kompetencije knjižničara u svjetlu novog normalnog

10.30 – 11.00 Glorija Bakk

Kristiania University College, Bergen (Norway)

Uloga visokoškolskog knjižničara u razvoju i promicanju informacijske pismenosti kod studenata: usporedba praksi Hrvatske i Norveške 11.00 – 11.30 Dragana Koljenik

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Digitalni laboratorij NSK – je li drugačiji način razmišljanja dovoljan?

11.30 – 11.45 Lucija Marin, Marinela Radoja

Gradska knjižnica Marka Marulića Split

Kompetencije mladih magistara knjižničarstva za rad u narodnim knjižnicama

11.45 – 12.15 Pauza

12.15 – 12.45 Aleksandra Šutalo

Gradska knjižnica Požega

Upravljanje promjenama vizije, izazovi i koncept razvoja knjižnice za nove generacije (na primjeru Gradske knjižnice Požega) 12.45 – 13.15 Jelena Madunić, Matija Sovulj

Sveučilišna knjižnica u Splitu

Surađujmo digitalno: web alati za promociju fonda Sveučilišne knjižnice u Splitu

13.15 – 13.45 Katarina Jukić, Ivana Turk

Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek

Novi oblici poticanja čitanja kod djece i mladih na primjeru GISKO tjedna Harryja Pottera

13.45 – 14.00 Riikka Leskinen

Helsinki City Library (Finland)

An Ode to self-management – a new way to work (Oda self-managementu – prikaz novog načina rada) 14.00 – 14.30 Pauza

14.30

Podjela potvrda o sudjelovanju na stručnom skupu

Radni jezici stručnog skupa su hrvatski i engleski

Gradska knjižnica Marka Marulića Split 22. studenoga 2021. od 9:00 do 15:00