GODINA IX. • BROJ 86 • STUDENI 2012.
Vaillant
Peri sistemi
86-2012.
Gradnja Solarni termalni HEP-ovog kompleksa sustavi
IT home Rješenje za siguran i štedljiv dom
Tema broja:
Pasivna kuæa i obnova faktor 10
10000 Zagreb, Maksimirska 11 • tel: 0385/01-23 00 096 / 23 95 861 • fax: 0385/01-23 45 918 • klima-buhin@zg.t-com.hr • http://www.klima-buhin.hr
Medijski pokrovitelj
GRADNJA
Struèni èasopis za graditeljstvo Godina IX, broj 86, studeni 2012. Impressum Urednica izdanja Sanja Pakrac Kramariæ, 01/3863-638 e-mail: sanja@letak-naklada.hr e-mail: redakcija@letak-naklada.hr Grafièki urednik Boris Èepin, 01/3863-639 e-mail: boris@letak-naklada.hr Prodaja, marketing, promocija Ljilja Budisavljeviæ, 01/3863-642
Sadraj
ljilja@letak-naklada.hr Direktorica Ljilja Budisavljeviæ Voditelj proizvodnje Boris Èepin, 01/3863-639 e-mail: oglasi@letak-naklada.hr boris@letak-naklada.hr
info
Grafièka priprema LN design Redakcija Letak naklada d.o.o. 10000 Zagreb, Mostarska 1
Odran njemaèko hrvatski simpozij u Zagrebu
Nijemci i Hrvati uspješno razmijenili iskustva iz podruèja energetske uèinkovitosti
fax: 01/3863-631
Tisak MediaPrint Tiskara Hrastiæ tel.: 01/6609-641
Montane kuæe, Fasade, Stolarija, Grijanje, Podovi...)
9
i na bilo kojem jeziku, zabranjeni su bez pismene dozvole
ilustracije i fotografije ne vraæamo.
Promocija u Zagrebu
Geberit predstavio AquaClean partner koncept
Korištenje i pretisak cjeline ili izvadaka, u bilo kojem obliku
Redakcija pridrava pravo kraæenja dopisa. Rukopise,
10
Hrvatski proizvoðaèi namještaja
www.progradnja.hr
11
5. konferencija dimnjaèara Hrvatske
Obnovljivi izvori energije i nove tehnike sanacije dimnjaka u fokusu GRADNJA STUDENI 2012.
Pazite èime gradite danas, kako biste jeftinije rušili sutra!
sajam 16 Odran 17. meðunarodni sajam SASO u Splitu SASO dokazao ilavost i prilagodljivost poduzetnika
19 Vinarija Horvatoviæ Najbolja vina za poklon
Oèuvanje industrije namještaja od strateškog je interesa za hrvatsko gospodarstvo
Posjetite nas na našoj web stranici
4
6. hrvatski forum o odrivoj gradnji
Uklanjanjem vlage do zdravog ivljenja
adrese èitatelja.
izdavaèa.
14
8 Air Max Ambiance
Posebna izdanja èasopisa PRO Gradnja (Beton, Krovovi, izlaze periodièno i besplatno se distribuiraju na poslovne
Obiteljsko imanje u Hercegovini osvojilo CEMEX-ovu nagradu u Meksiku
6
e-mail: redakcija@letak-naklada.hr
Murati 16, 10010 Zagreb
12 CEMEX Building Award
pasivna kuæa i obnova faktor 10 20
5. dani pasivne kuæe u Hrvatskoj
Trodnevni ‘maraton’ posveæen pasivnoj kuæi i obnovi ‘faktor 10’
Èasopis PRO Gradnja preporuèuju:
22
Schöck Isokorb® XT za pasivne kuæe
50 Jedinstvo d.d. Montani objekti za sve namjene
Nosivi termoizolacijski element za prekid toplinskih mostova
sanitarije &instalacije
24 Daikin
Zašto je 150.000 kuæanstava izabralo Daikin dizalicu topline
52
Geberit AquaClean
25
Keratek d.o.o.
Sistem koji omoguæava uitak, higijenu i relaksaciju
28
Living by Danfoss
poslovna vozila
Prva pasivna zgrada u Hrvatskoj s vjetrenom keramièkom fasadom Nova kvaliteta ivljenja
konstrukcije &tehnologije 32
Sigurno. Brzo. Efikasno.
Doka na gradilištu stadiona za Svjetsko nogometno prvenstvo 2014.
34 Doka Hrvatska d.o.o.
Gradilište s pogledom na more
38 Ind – Eko d.o.o.
Sanacija kanalizacije CIPP metodom
41
Keratek d.o.o.
44
PERI oplate i skele d.o.o.
Novi sistem izvedbe vjetrenih kamenih fasada Primjena PERI sistema pri gradnji Poslovnog kompleksa HEP-a u Zagrebu
54
Novi Opel Combo
Kompaktan, prostran i funkcionalan
grijanje &klima 56 Vaillant Solarni termalni sustavi
60 Danfoss Kontinuirana ušteda energije kroz dosljedan hidraulièki balans
e-news 64 IThome Pametno rješenje za štedljiv i siguran dom
STUDENI 2012. GRADNJA
5
info Tekst: Sanja Pakrac Kramariæ
Odr an njemaèko-hrvatski simpozij u Zagrebu
Nijemci i Hrvati uspješno razmijenili iskustva iz podruèja energetske uèinkovitosti Jednodnevni simpozij na temu ‘Energetska uèinkovitost u zgradarstvu i uèinkovita rasvjeta u javnom sektoru’, odr an je 20. studenog ove godine u zagrebaèkom hotelu International, a okupio je 200 sudionika iz Hrvatske i Njemaèke
N
jemaèko-hrvatski simpozij odr an je u sklopu projekta poticanja suradnje na podruèju energetske uèinkovitos ti koji provodi Njemaèko-hrvatska industrijska i trgovinska komora po nalogu njemaèkog Saveznog ministarstva gos podarstva i tehnologije te u suradnji s tvr tkom eclareon GmbH. Prisutnima se predstavilo 11 predstavnika njemaèkih institucija, tvrtki i udruenja. Hrvatske boje zastupale su pak uglavnom pripadnice ljepšeg spola – Ana Pavièiæ-Ka selj iz Ministarstva graditeljstva i prostorno ga ureðenja, Margareta Zidar s Energetskog instituta Hrvoje Poar, eljka Hrs Borkoviæ iz tvrtke Planetaris d.o.o. te Vlasta Zanki iz tvrtke HEP ESCO d.o.o. Kratko predavanje odr ao je i Silvio Novak iz tvrtke Knauf In sulation. Dugogodišnja sur adnja i razmjena iskustava dviju prijateljskih zemal ja U svom obraæanju prisutnima, Stefan Kapfe rer, dravni tajnik u Saveznom ministarstvu
6
GRADNJA STUDENI 2012.
gospodarstva i tehnologije kazao je kako je dugogodišnja suradnja izmeðu Njemaèke i Hrvatske prerasla u pravo prijateljstvo te da se Nijemci vesele skorašnjem ulasku Hrvat ske u EU. ‘Hrvatska je do sada provela brojne refor me i Njemaèka ju je uvijek u tome podupirala kroz brojne projekte. No, proces nije zavr šen ulaskom u EU! Pristup svjetskom trištu je veliki izazov, a upravo su podruèja energet ske uèinkovitosti i obnovljivih izvora energije (OIE) veliki potencijali. Njemaèka je to veæ spoznala i vrlo je uspješna na tim poljima te je spremna podijeliti svoja iskust va s Hrvat skom’, naglasio je Kapferer. Ispred Ministarstva graditeljstva i pros tornoga ureðenja prisutnima se obratila Ana Pavièiæ-Kaselj. ‘Bez konkurentnog gospodarstva nema mo što traiti u EU. A to ne moemo postiæi bez racionalnog korištenja resursa. Moramo smanjiti potrošnju energije, kao i emisije CO2, a na tom putu nam kao uzor moe posluiti Njemaèka’, kazala je Pavièiæ-Kaselj te potom predstavila Program energetske obnove jav
nih zgrada u RH, koji je izazvao veliko zani manje gostiju iz Njemaèke. Inicijativa Energy efficiency – Made in Germany Dirk Kalusa iz konzultanske tvrtke eclareon GmbH, koja je fokusirana na OIE i energetsku uèinkovitost predstavio je inicijativu Energy efficiency – Made in Germany (www.effi ciency-from-germany.info), koju podr avaju brojna njemaèka ministarstva i druge vane institucije. Cilj inicijative je što lakše stupanje u kon tak t s njemaèkim tvrtkama i struènjacima iz oblasti energetske uèinkovitosti i OIE, u koji ma je Njemaèka lider. Kalusa je kazao kako se Njemaèka u pot punosti okreæe obnovljivim izvorima energi je, kao i gradnji klimatski neutralih objekata. Visoke cijene energenata, koje su poskupjele od 40 do èak 210 posto, ambiciozno postav ljeni planovi (zatvaranje nuklearnih elektra na...), te dravne subvencije i povoljni krediti omoguæuju Nijemcima da svoje naume dois ta i realiziraju.
Margareta Zidar s Energetskog instituta Hrvoje Poar naglasila je kako Hrvatska tre ba dodatno postroiti graðevinske regulative radi postizanja što boljih energetskih karak teristika objekata. Takoðer, istaknula je i ka ko nije moguæe obnoviti èak tri posto zgrada bez konkretnog plana provedbe i adekvatnih mehanizama sufinanciranja. ‘Naši su ljudi ja ko zainteresirani za obnove zgrada, ali trae pouzdane partnere i dravne poticaje’, napo menula je Zidar. Zidar je prisutnima predstavila i projek te IRH Med te Greenbuilding Plus te je na konkretnim primjerima pokazala kako se jednostavnim mjerama mogu postiæi brojne energetske uštede te smanjenje CO2. Cil jevi moderne gradnje – poveæati uštede, ali i komfor O energetskoj uèinkovitosti nestambenih zgrada govorio je Michael Krause s Instituta Fraunhofer IBP koji je kazao kako je cilj mo derne gradnje postiæi brojne uštede, a pritom poveæati komfor. Krause je pokazao brojne uspješno izvedene primjere novogradnje, kao i obnove u Njemaèkoj te naglasio kako energetski uèinkovite zgrade ne moraju nu no biti skuplje u odnosu na standardne, bilo da je rijeè o gradnji ili o obnovi. Takoðer, is taknuo je i kako treba nauèiti ljude stanovati u novim, pametnim i ‘štedljivim’ objektima. Steffen Engler i Marko Schneider iz tvrtke EnglerSchneider Energieplanung došli su na simpozij potraiti poslovne partnere u Hrvat skoj. Dvojac projektanata energetski uèinko vite gradnje prikazao je impresivne projekte na kojima su radili. Rijeè je o vrlo zahtjevnom projektu u srcu Berlina, zgradi od 260 sta nova koja je nakon renovacije postala objek t bez CO2 emisija te projektu obnove škole iz 1880. godine, u kojoj su postignute uštede od èak 85 posto, a da je pritom u potpunosti saèuvan izgled te povijesne zgrade. ‘Lijepo je kada su ljudi ekološki osviješte ni, no budimo realni – nama se ljudi obraæaju za pomoæ jer prije svega ele uštedjeti. Od poèetka planirani bolji energetski razredi ne moraju podiæi cijenu gradnje, odnosno ob nove objekta, a omoguæavaju velike uštede korisnicima tijekom eksploatacije istog’, ka zao je Engler. Hrvatska je veliki potencijal za korištenje OIE ‘Hrvatska je lijepa zemlja s puno sunèanih dana i bilo bi pravo zadovoljstvo raditi u njoj’, kazao je dipl. ing. Thomas Wahlbuhl iz nje maèke tvrtke PBW Planungsbüro Wahlbuhl.
Strojar Wahlbuhl došao je na simpozij tako ðer u potrazi za partnerima iz Hrvatske, jer ‘osim što je Hrvatska lijepa zemlja, ona je i veliki potencijal za primjenu raznih sustava za korištenje obnovljivih izvora energije, prije svega fotonaponskih. Primijetio je i kako je hlaðenje solarnom energijom jako malo zas tupljeno kod nas, što je veliki propust jer je taj vid hlaðenja idealan za sve u Hrvatskoj, posebice za hotele i apartmane na Jadranu. eljka Hrs Borkoviæ predstavila je tvrtku Planetaris d.o.o koja nudi cjelovita rješenja za uštedu energije u zgradama, usmjerena na dugoroèno smanjenje potrošnje i troško va za energiju vlasnika i korisnika zgrada uz poveæanje kvalitete ivota i udobnosti borav ka u njima. Na konkretnim primjerima obno ve Iblerovog nebodera te poslovne zgrade u Belom Manastiru, pokazala je kako i hrvatski struènjaci itekako dobro znaju postiæi velike uštede energije. Silvio Novak iz novomarofske tvrtke Knauf Insulation predstavio je ukratko tvrtku iz ko je dolazi, izolacije koje ista nudi, kao i novi projek t u kojem sudjeluje. Rijeè je o projektu ECO-SANDWICH, u kojem Knauf Insulation sudjeluje zajedno s Graðevinskim i Arhitek tonskim fakultetom u Zagrebu te tvrtkama Beton Luèko i Eurco. ECO-SANDWICH je odr ivi predgotovljeni betonski sendviè zid vrlo velikog toplinskog otpora, izraðen od re cikliranog betona i opeke. Iznimna toplinska svojstva ost varena su korištenjem mineralne vune nove generacije te inovativnim naèinom sprezanja komponenti zidnih panela. Energetski uèinkovita boja za unutarnju i vanjsku primjenu Wolfgang Bonder iz tvrtke MIG Material In novative Gesellschaf t mbH predstavio je pak energetski uèinkovitu boju za unutarnju i vanjsku primjenu. Rijeè je o boji koja štedi energiju – zimi grije, a ljeti hladi. Zahvaljujuæi toj boji moe se uštedjeti i do 30 posto ener gije, a ista je pravi hit u Africi. Multidisciplinarno poduzeæe iproplan Pla nungsgesellschaf t mbH nudi cjelokupna rje šenja za gradnju energetski uèinkovitih i od rivih objekata, kao i za energetske obnove starih zgrada. Osim u Njemaèkoj, djeluje i na podruèju Rusije, Èeške, Sirije, Katra, Kam bode, Kine, Vijetnama i Albanije, a trae i partnere u Hrvatskoj. Predstavljeni su brojni, zavidni projekti na kojima je ova tvrtka radila i za koje je dobila i brojna priznanja i nag rade. Peter Walter iz Udruenja javno-privatnog partnerstva Hessen /Thueringen govorio je o
energetskoj uèinkovitosti kroz javno-privat no partnerstvo, te pozvao prisutne na surad nju, jer imaju jako razgranatu mreu partnera po cijeloj Europi. Kontak t e-mail glasi: info@ ppp-verein.de. Partnera u Hrvatskoj trai i tvrtka Licht Minus Strom GmbH, koja nudi energetski uèinkovitu rasvjetu. Ista je radila na brojnim projektima optimizacije rasvjete, za Lufthan su, Siemens, itd... Osim megapopularne LED tehnologije, tvrtka nudi i druga uèinkovita rješenja. Tako je na simpoziju predstavila europski patent – energetski štedljivi reflek tor COSINO, koji postie uštedu energije i do 50 posto. Tvrtke Hess AG i Franz Sill GmbH takoðer se bave rasvjetom, prije svega LED, te su pri kazale brojne atraktivne projekte u kojima su sudjelovale. Njihovi predstavnici zakljuèili su da baš kao i u Njemaèkoj, i u Hrvatskoj veliki potencijal lei u obnovi uliène rasvjete. Završna rijeè na simpoziju pripala je Vlasti Zanki iz tvrtke HEP ESCO, koja je predstavi la tvrtku iz koje dolazi kao i projekte obno ve zgrada i rasvjete u kojima je sudjelovala. Zanki je najavila i otvaranje brojnih HEP ES CO centara diljem Lijepe naše, gdje æe kupci moæi dobiti korisne informacije iz domene energetske uèinkovitosti i OIE.
Popis njemaèkih tvrtki koje su sudjelovale na simpoziju, a koje su zainteresirane za suradnju s hrvatskim firmama: eclareon Gmbh www.eclareon.eu Franz Sill GmbH www.sill-lighting.com /de EnglerSchneider Energieplanung www.engler-schneider.de Hess AG www.hess.eu Licht Minus Strom GmbH – Energetski uèinkovita rasvjeta www.licht-minus-strom.de MIG Material Innovative Gesellschaft mbH www.mig-mbh.de PBW Planungsbüro Wahlbuhl www.pbw-nb.de iproplan Planungsgesellschaft mbH www.iproplan.de
STUDENI 2012. GRADNJA
7
info Air Max Ambiance
Uklanjanjem vlage do zdravog ivljenja Air Max Ambiance – nova linija sakupljaèa vlage atraktivnog dizajna prikladna za sva mjesta u domu Air Max Ambiance, zahvaljujuæi jedin stvenoj tehnologiji cirkulacije zraka, brzo absorbira vlagu te optimizira razinu vlage zraka u domu i pomae u stvaranju zdravog ivotnog ok ruenja
V
laga se nalazi u svakom do mu i svakoj prostoriji. Pri sutna je ne samo na mjesti ma s malo ili bez ventilacije, veæ i u dnevnim prostorima, poput spavaæih soba, dnevnih boravaka, kuhinja i kupaonica. Previše vlage šteti domu, uzroku je neugodan i ustajali miris. Vlano okruenje je nezdravo, èini nas pod lono prehladama i jaèa simptome alergija i bolesti, kao što su astma i artritis. Air Max suzbija vlagu, te je uèin kovito sredstvo za suzbijanje kon denzacije, mirisa plijesni i ustajalog zraka. Air Max Ambiance, zahvalju juæi jedinstvenoj tehnologiji cirkula cije zraka, brzo absorbira vlagu te optimizira razinu vlage zraka u do mu i pomae u stvaranju zdravog ivotnog okruenja.
100% PROTIV VLAGE – AIR MA X Zbog svog privlaènog izgleda Air Max Ambiance se moe smjestiti na vidljiva mjesta u dnevni boravak, spavaæu sobu, kuhinju, kupaonicu; bez potrebe za skrivanjem iza fote lja, trosjeda, ormariæa. Dostupan je u pakiranju kao baza od 500 g za veæe prostore te 100 g za manje. Punjenja u obliku tablete dostup na su u tri mirisa: Neutral, Blue Sky te Spring Blossom (2 x 500 g i 2 x 100 g). U Air Max Ambiance bazu se osim tablete, mogu postaviti i punje nja u obliku vreæica s granulama. Preporuèljiva maloprodajna cije na za Air Max Ambiance od 500 g iznosi 99 kuna, a od 100 g iznosi 49 kuna. Više informacija potraite na www.airmax.hr.
8
GRADNJA STUDENI 2012.
Promocija u Zagrebu
Geberit predstavio AquaClean partner koncept Novi salon Špine u Zagrebu nedavno je bio poprište ekskluzivnog predstavljanja AquaClean proizvoda i Aquaclean partner koncepta
G
eberit je odabrao idealni scenarij za predstavlja nje AquaClean proizvoda i Aquaclean partner koncep ta. Voda je oduvijek bila glavna kari ka, glavni pokretaè svih Geberitovih proizvoda i slogan ‘I love water’ koji predstavlja liniju proizvoda Geberit AquaClean idealno se uklapa u tu filozofiju. Novi salon Špine u Zagrebu, ko ja je ujedno i partner Geberita, bilo je poprište ekskluzivnog predstav ljanja proizvoda koji æe promijeniti buduænost i higijenski pristup ka upotrebi sanitarnih proizvoda. AquaClean linija proizvoda je buduænost sanitarnih sustava, vr hunski proizvodi koji modernu teh nologiju koriste kao vodilju ka sav ršenstvu. Opuštenost, udobnost, dizajn i osjeæaj svjeine neke su od pred nosti ovih jedinstvenih proizvoda koji æe potpuno izmijeniti pogled na sanitarne proizvode. Predstavl jena testna zona gdje se mogu isprobati AquaClean proizvodi Na samom dogaðanju predstav ljen je i Geberit AquaClean partner koncept koji kupcima omoguæava savjetovanje od strane struèno os posobljenih trgovaca i testnu zonu gdje se mogu isprobati AquaClean proizvodi. Prikazana je i cijela linija
AquaClean linija proizvoda je bu duænost sanitarnih sustava. Opuštenost, udobnost, dizajn i osjeæaj svjeine neke su od prednosti ovih jedinstvenih proiz voda koji æe potpuno izmijeniti pogled na sanitarne proizvode
proizvoda koji su pravo osvjeenje na podruèju sanitarne industrije. Jana Pogaèar, voditeljica mar ketinga u Geberitu, predstavila je u nekoliko toèaka Geberit AquaClean partner koncept i kratko se osvrnula na 100. godišnjicu vodokotliæa, jer je prije toèno 100 godina patentiran prvi vodokotliæ, i to od strane Alber ta Emila Geberta. Model ‘Phoenix’ davne 1912. godine bio je prava inovacija na podruèju sanitarnih
proizvoda, ali nitko nije ni slutio da æe ta inovacija postati neizbjena u svakodnevnoj upotrebi. Nakon kratkih povijesnih po dataka uslijedila je prezentacija i demonstracija proizvoda i njihove funkcionalnosti od strane Daniela Radevskog, koji je vrhunske proiz vode predstavio na vrhunski naèin. Higijena nikad nije bila vizualno ljep ša i toliko uèinkovita kao s proizvo dima iz linije AquaCleana. Predstav ljena je i test zona Geberita u sklopu salona, koja u potpunosti doèarava doivljaj korištenja higijenskih pros tora. Goste je pozdravio i Rober t Juri ševiæ, direktor trgovaèkog poduze æa Špina, èiji je salon u Zagrebu prvi u nizu Geberit AquaClean partner salona u Hrvatskoj. Lider u sanitarnoj industriji Geberit je još jednom dokazao i po kazao zašto je baš on lider u sani tarnoj industriji. Idealno kombinira dizajn, funkcionalnost, uštedu pri rodnih resursa, tradiciju i higijenu. Sve je to idealno upakirano u kom pletni proizvod, savršeni brend koji nas iz godine u godinu iznenaðuje nekim novim, zapanjujuæim novos tima s podruèja sanitarne industri je. Više o tvrtki Geberit, kao i njezi nim proizvodima, potraite na www. geberit.hr. STUDENI 2012. GRADNJA
9
info Hrvatski proizvoðaèi namještaja
Oèuvanje industrije namještaja od strateškog je interesa za hrvatsko gospodarstvo Nedavno je u zagrebaèkom hotelu Sheraton predstavljena udruga Hrvatski proizvoðaèi namještaja
K
ako bi osigurali daljnji razvoj i napredak industrije namješ taja, 15 vodeæih kompanija i poduzetnika iz tog sektora osnovalo je udrugu naziva Hrvat ski proizvoðaèi namještaja. Udruga okuplja èlanove koji zapošljavaju više od 4.500 radnika te ost varuju gotovo 1,1 milijuna kuna prihoda. Industrija proizvodnje namješta ja u Hrvatskoj suoèena je s velikim izazovom opstanka u ovim otea nim uvjetima poslovanja te skorog ulaska u Europsku uniju. U posljed nje dvije godine industrija biljei gubitke veæe od 70 milijuna kuna godišnje, nisko je profi tabilna, uvoz je bitno veæi od izvoza, a zabrinjava juæi je i pad broja zaposlenih. Nai me, ova je industrija 1990. godine zapošljavala ukupno 50.000 radni ka, dok je danas ta brojka 20.000, a samo u posljednje tri godine došlo je do trajnog gubitka više od 2.000 radnih mjesta.
Trai se direktna intervencija dr ave kroz nove strukturne potpore ‘Unatoè teškoj situaciji u kojoj se trenutno nalazimo naša industrija ima velik potencijal – imamo siro vinsku osnovu, tehnologiju, znanje i tradiciju. Jedan smo od najveæih ge neratora zapošljavanja u nerazvije nim i ruralnim podruèjima Hrvatske, a više od 70 posto naše proizvodnje
10
GRADNJA STUDENI 2012.
se izvozi. Smatramo da je oèuvanje naše industrije od strateškog intere sa za hrvatsko gospodarstvo, stoga je potrebna direktna intervencija dr ave kroz nove strukturne potpore jer je sadašnji sustav nedovoljan za opstanak i razvoj kompletnog sek tora. Potrebno je stvoriti sustav u kojem æe što više hrvatskog drve ta zavr šiti u namještaju’, kazao je Renato Radiæ, predsjednik udruge Hrvatski proizvoðaèi namještaja. ‘Pokretanjem potrebnih promje na industrija bi u narednih tri do pet godina mogla poveæati izvoz od 50 pa èak do 100 posto, a isto ta ko i broj zaposlenih. U tom sluèaju planiramo u investicije uloiti dvije do tri milijarde kuna, a prvi se re zultati mogu oèekivati veæ u prvom polugodištu iduæe godine. Ali, ako sva ova nastojanja ne ost varimo i ne pokrenemo potrebne promjene, smatramo da naše industrije jed nostavno više neæe biti’, zakljuèio je Radiæ. Dodao je i kako je ovo prva Vlada koja je saslušala poduzetnika i shvatila suštinu problema. ‘elimo biti partner Vladi i ostalim institu cijama vlasti u donošenju odluka vanim za naš sektor’, poruèio je Radiæ. Èlanovi udruge Hrvatski proizvoðaèi namještaja Èlanovi udruge Hrvatski proizvoðaèi namještaja su: AG DINAS, Beljevina;
‘elimo biti par tner Vladi i ostalim institucijama vlasti u donošenju odluka vanim za naš sektor’, poruèio je Radiæ
BOR d.o.o., Novi Marof; BRESTO VAC d.d., Brestovac; BRESTOVAC PIL ANA, Brestovac; BRESTOVAC TN Brestovac; CIPRIJANOVIÆ d.o.o., Orahovica; DI ÈAZMA, Èazma; DI KLANA, Klana; DIN NOVOSELAC, Novoselec; LIPA d.o.o., Novi Ma rof; PRIMA COMMERCE, Bjelovar; PRIMA NAMJEŠTAJ, Zagreb; SPIN VALIS, Poega te TVIN d.o.o, Viro vitica.
Renato Radiæ, predsjednik udruge Hrvatski proizvoðaèi namještaja
5. konferencija dimnjaèara Hrvatske
Obnovljivi izvori energije i nove tehnike sanacije dimnjaka u fokusu Hrvatska dimnjaèarska udruga i agencija Avrion organiziraju 5. konferenciju dimnjaèara Hrvatske, koja æe se odr avati od 28. veljaèe do 1. oujka 2013. godine u hotelu Kaj u Mariji Bistrici
P
otaknuti uspjehom prošlih konferencija dimnjaèara Hr vatske koje su okupile preko 150 sudionika svaka i ove godine nastavljamo dobru tradici ju. Konferencija je nastala idejom o godišnjem okupljanju struke te sta njem u dimnjaèarstvu i potrebom za dodatnom edukacijom kroz upozna vanje s novim zakonskim regulativa ma, s pravilima struke i europskim normama te upoznavanjem s novim tehnologijama dimnjaka, loišnih ureðaja i upotrebe u radu.
Aktualne teme Prezentiranjem stanja u susjednim dravama i cijelom podruèju Europe pokušavamo predoèiti organizira nost dimnjaèarske slube i potak nuti naše mjerodavne institucije da uvae europske norme i standar de vezane za dimnjaèarski slubu. Neujednaèenost oko tumaèenja is tih propisa stvara dodatne proble me i sumnje u ispravnost postupaka sudionika. Zato pokušavamo u ras pravama na okruglom stolu dobiti ispravna i vjerodostojna tumaèenja novodonesenih zakona i pravilnika. Osnovna bit svega je da se svi po našaju po donesenim i uvrijeenim normama i standardima koje je Re
Na konferenciji æe se obraditi sljedeæe teme: tehnièki pravil nik za dimnjaèarstvo, primjena vaeæih propisa u praksi, ob novljivi izvori energije i ekološka goriva te nove tehnike sanacije dimnjaka
publika Hrvatska prihvatila. Neki ih ne ele primjenjivati ili ih ne poznaju pa time doprinose konfuznosti i po javi problema oko naèina rada dim njaèarske struke. Nadamo se da æe i ovaj skup dijelom doprinjeti unap reðenju i razvoju struke što nam je i osnovni zadatak i cilj. Na 5. konferenciji dimnjaèara Hr vatske dotaknut æemo sljedeæe te me: Tehnièki pravilnik za dimnja èarstvo Primjena vaeæih propisa u praksi Obnovljivi izvori energije i eko loška goriva Nove tehnike sanacije dimnja ka. Kome je konferencija namijenjena Konferencija dimnjaèara namijenje na je prvenstveno dimnjaèarskim obr tima i tvrtkama koje se bave dimnjaèarskim radovima te svima èija djelatnost zadire u podruèje dimnjaèarstva: proizvoðaèima dim njaka i prateæe opreme, zastupnici ma prateæe opreme, plinskih ureða ja i mjernih instrumenata, plinskim serviserima, upraviteljima stambe nih zgrada, projektantima…
Takoðer, na konferenciji veæ tra dicionalno kao gost Hrvatske dim njaèarske udruge sudjeluju uèenici Obr tnièke i industrijske graditeljske škole iz Zagreba – smjer dimnjaèar, kojima æe ovo biti idealna prilika da se poblie upoznaju sa svojim bu duæim zanimanjem. Kontak t za predavaèe i sponzore Program konferencije bit æe objav ljen poèetkom 2013. godine. Sve koji se ele aktivno ukljuèiti u rad konferencije putem predavanja ili sponzorstva, pozivamo da se jave organizatorima. Za sve dodatne informacije stoji mo vam na raspolaganju na tel/fax: 01/3646-375, odnosno e-maila av rion@avrion.hr. Više informacija moete pronaæi i na www.hrvatski-dimnjacari.org.
STUDENI 2012. GRADNJA
11
info CEMEX Building Award
Obiteljsko imanje u Hercegovini osvojilo CEMEX-ovu nagradu u Meksiku Tomislav Æurkoviæ i Zoran Zidariæ iz arhitektonskog studija Dva arhitekta nedavno su osvojili nagradu u kategoriji Stambenih graðevina na 21. meðunarodnom natjecanju CEMEX Building Award u Meksiku Arhitektonski jezik je elementaran, mini malistièki, puristièki kako dolikuje škrtom krajoliku s naglaskom na low tech. Projek tirano je tako da sve mogu izvesti ruke lokalnih graditelja
O
d èak 634 projekata iz 13 zemalja svijeta, obiteljsko imanje na Bijaèi u Herce govini, koje potpisuje zag rebaèki dvojac – Tomislav Æurkoviæ i Zoran Zidariæ iz arhitektonskog studija Dva arhitekta, pobjednik je u kategoriji Stambenih graðevina na 21. meðunarodnom natjecanju CE MEX Building Award u Meksiku! O projektu Kompleks obiteljskog imanja prosti re se na jednom od zapadno-herce govaèkih breuljaka, obuhvaæajuæi priblino 35.000 m2 površine. Program je objedinjavao brojne sadr aje – obiteljska kuæa za vlas nike, kuæa za goste, gospodarske graðevine, kuæa upravitelja (doma ra), voænjak, povr tnjak, vinograd, te brojni športski i rekreacijski tereni s popratnim sadr ajima. Tema matri ce raštrkanih sela okolice inspiracija je za kompoziciju koju èini niz za sebnih volumena razlièitih sadr aja. Sve jedinice kompozicije paljivo su pozicionirane tako da je omoguæen pogled na toèke fokusa po elji in vestitora. Na najvišoj i najudaljenijoj
12
GRADNJA STUDENI 2012.
O nagradi
G
raditeljska nagrada CE
MEX uspostavljena je prije 21 godinu sa svr hom prepoznavanja naj
kvalitetnijih radova na podruèju graditeljstva sjevernog Meksika, matiène zemlje tvrtke CEMEX, koja je od 2005. vlasnik CEMEX Hrvatske. Dodjeljuje se najus pješnijim svjetskim projektima u toèki nalaze se tri graðevine èija fun kcija primarno trai najbolju vizuru. Glavna kuæa vlasnika je stoga u potpunosti fokusirana svojom du om stranom na jugozapad. Rezul tat odnosa ova tri volumena je me ðuprostor koji predstavlja mjesto moguæe ekspanzije za sva tri sad raja, povezujuæi ih funkcionalno u zajednièku cjelinu. Njegova ambi jentalnost oslanja se na tradiciju, memoriju mjesta, hercegovaèko selo, gdje su upravo ovakvi prosto ri bili mjesta socijalnih kontakata i društ venih dogaðanja. Arhitektonski jezik je elementa ran, minimalistièki, puristièki kako dolikuje škrtom krajoliku s naglas kom na low tech. Projektirano je ta ko da sve mogu izvesti ruke lokalnih graditelja! Poveznica s graditeljskim naslje ðem ovog kraja prisutna je u oda biru materijala i arhitektonskih ele
Poveznica s gradi teljskim nasljeðem ovog kraja prisutna je u odabiru materijala i arhitektonskih ele menata kao dijelova kompozicije pojedine graðevine
menata kao dijelova kompozicije pojedine graðevine. Za parterno poploèenje i proèelje korišten je (isti i jednako obraðen) kamen iz lokalnog kamenoloma ve zujuæi se tako s kamenom ‘in situ’ kojeg nalazimo u starom i novom su hozidu po èitavoj parceli. Svi otvori su uokvireni kako dolikuje kuæama u tom kraju s tim da su loggia-u dobile samo reprezentativne graðevine. Samo imanje, uz sve navedene sadr aje, u potpunosti funkcioni ra samostalno i neovisno uzgojem poljoprivrednih proizvoda i ostalih prehrambenih namirnica. Buduæi da je kompleks smješten u kršu i slabo naseljenom krajoliku, ova inicijativa predstavlja pozitivni primjer razvoja malog gospodar stva koristeæi ono što su nam priro da i zateèeni lokalni uvjeti dali. Ar hitektura je nastojala biti integralni dio ovog koncepta.
kategorijama Stambene graðe vine, Javne i poslovne graðevine te Infrastrukturne graðevine, a posebne nagrade dodjeljuju se i projektima koji poštuju naèela odr ive gradnje te dostupnosti objekata osobama s posebnim potrebama. Danas ova nagrada predstavlja jasan odraz i opred jeljenje CEMEX-ovog aktivnog sudjelovanja u meðunarodnoj graditeljskoj kulturi. Investitor: privatni Izvoðaè: T&D company d.o.o. Arhitektonsko rješenje: Dva arhitekta d.o.o. – Tomislav Æurkoviæ i Zoran Zidariæ
STUDENI 2012. GRADNJA
13
info 6. hrvatski forum o odr ivoj gradnji
Pazite èime gradite danas, kako biste jeftinije rušili sutra! Graðevinski fakultet u Zagrebu i Holcim Hrvatska organiziraju šesti po redu Forum o odr ivoj gradnji, koji æe se odr ati 1. prosinca ove godine na Graðevinskom fakultetu u Zagrebu, a bit æe posveæen vrlo aktualnoj temi – recikliranju graðevinskog materijala
S
ukladno regulativi Europske unije, od 2020. godine, najmanje 70% graðe vinskog materijala morat æe biti re ciklirano, a taj æe se cilj ost variti sa mo ako veæ danas krenemo planirati u tom smjeru. Tako se ovogodišnji Forum odr ava pod motom ‘Pazite èime gradite danas, kako biste jeftinije rušili sutra!’. I ove godine Forum se odr ava uz viso ko pokroviteljstvo predsjednika Republike Hrvatske, Ive Josipoviæa, Ministarstva gra diteljstva i prostornoga ureðenja te Ministar stva zaštite okoliša i prirode, a meðu njego
vim sudionicima oèekuju se i predstavnici jedinica lokalne samouprave, krajobrazni ar hitekti te relevantni struènjaci graðevinskih znanosti. Svoja æe iskust va s okupljenima podijeliti i predsjednik austrijskog Udruenja za reciklirani graðevinski materijal Günterom Gretzmacherom. Informacije, kotiz acija, bodovi Sudionicima skupa bit æe dodijeljeno 7 bo dova u skladu s Pravilnikom o struènom is pitu te upotpunjavanju i usavr šavanju znanja osoba koje obavljaju poslove graditeljstva,
Program dogaðanja na 6. hrvatskom forumu o odrivoj gradnji 9.00 – 9.30 Registracija sudionika 9.30 – 9.45 Pozdravni govor domaæina Prof.dr.sc. Vesna Dragèeviæ, dekanica Graðevinskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu Mario Grassl, predsjednik Uprave Holcim Hrvatska 9.45 – 11.15 Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureðenja – predstavnik Ministarstvo zaštite okoliša i prirode – predstavnik Ing. Günther Gretzmacher – predsjednik austrijskog Udruenja za reciklau graðevinskog otpada 11.15 – 11.30 Pauza za kavu 11.30 – 13.00 Uvodno predavanje: mr.sc. Petra Škevin, dipl. ing. arh. (Filipoviæ savjetovanja) Projek t urbane regeneracije u Sesvetama Panel rasprava: Grad kao rudnik?
14
GRADNJA STUDENI 2012.
NN 24/08. Kotizacija iznosi 400 kuna (PDV je ukljuèen). Za studente je sudjelovanje bes platno uz obveznu prethodnu prijavu (stu dentima se smatraju osobe u procesu pred diplomskog i diplomskog studija). Potvrdu o uplati kotizacije treba poslati na e-mail moreno.bartolic@holcim.com ili na faks 052/876-240 najkasnije do utorka 27. studenog ove godine. Prijave se nakon tog datuma neæe zaprimati. Broj mjesta je ogra nièen. Više informacija moete dobiti putem e-maila iva.belusic@holcim.com, odnosno putem telefona na broj 052/876-802.
Sudjeluju ing. Günther Gretzmacher, prof.dr.sc. Dubravka Bjegoviæ, mr.sc. Petra Škevin 13.00 – 13.45 Pauza za ruèak 13.45 – 16.00 Edukacija ... stanje u Hrvatskoj ... vizija Prof.dr.sc. Nina Štirmer i prof.dr.sc. Dubravka Bjegoviæ (Graðevin ski fakultet Zagreb) Gospodarenje graðevinskim otpadom i moguænosti upotrebe gra ðevinskog otpada Mr.sc. Hrvoje Sironiæ (Institut IGH Rijeka) Moguænosti primjene recikliranog betona u Hrvatskoj Ivana Milièeviæ, dipl. ing. grað. (Graðevinski fakultet Osijek) Upotreba opekarskog loma Prof.dr.sc. Stjepan Lakušiæ i Ana Barièeviæ dipl.ing.grað. (Graðe vinski fakultet Zagreb) Projekt CIP Eco Innovation RUCONBAR Prof.dr.sc. Ivana Banjad Peèur (Graðevinski fakultet Zagreb) Projekt CIP Eco Innovation ECO SANDWICH SUPEUS – vizija studenata Diskusija
Intervju s Günterom Gretzmacherom, predsjednikom austrijskog Udruenja za recikliranje graðevinskog materijala Zašto je danas vano reciklirati graðevinski otpad? Günter Gretzmacher: Oèuvanje resursa je jedan od najvanijih priori teta u EU. Recikliranje betona, asfalta, cigle i kamena za zidanje, u od govarajuæoj kvaliteti i uz kontrolirani utjecaj na okoliš, mogu zamijeniti prirodne materijale i smanjiti volumen odlagališta. Kako stvari stoje na tom polju u Austriji? Günter Gretzmacher: Kako to obièno biva, odluèujuæu je ulogu odig rala politika. Prekretnica se dogodila 1989. sa Zakonom o saniranju deponija otpada i 1990. s novim Zakonom o gospodarenju otpadom, a stvari su se promijenile i 1996. s Pravilnikom o odlagalištima. Tim su zakonima predviðene pristojbe za odlaganje graðevinskog otpada na odlagalištima, reciklaa je postala obavezna (osim u iznimnim sluèajevima), a regulirana je i opremljenost razlièitih vrsta odlagališta, kao i kvaliteta pohranjenog otpada. Je li teško dobiti dozvole za korištenje recikliranog graðevinskog materijala? Günter Gretzmacher: Ovdje je bitno reæi da su tehnièke osnove za re ciklirane graðevinske materijale ukljuèene u europsku normu EN 13242 za agregate pa su tako reciklirani graðevinski materijali izjednaèeni s prirodnim agregatima. Drugim rijeèima, tehnièke osnove su dostupne, a o razini zaštite okoliša u ovisnosti o gospodarskoj situaciji pojedine se drave èlanice EU-a još moraju izjasniti. S administrativne toèke gledišta, tko je nositelj aktivnosti vezanih uz recikliranje graðevinskog otpada? Günter Gretzmacher: Ako su reciklirani graðevinski materijali konkurentni prirodnim materijalima, graðevinska æe industrija zasigurno eljeti upotrijebiti one koji su povoljniji. U cilju njihove primjene i promocije, korisno je imati udruenje èije su èlanice tvrtke za reciklau ili graðevinske tvrtke. Takvo udruenje obièno odraðuje PR i lobira, ali i organizira edukacije i razne prateæe dogaðaje. U EU postoji udruenje EQAR – European Qualit y Association for Recycling. To je platforma koju èine udruenja za reciklau, ali i pojedinaène tvrtke iz razlièitih eu ropskih zemalja, kroz koju se razmjenjuju informacije i iskust va. Osim toga, EQAR pokušava sudjelovati i u donošenju europskih propisa i standarda (vidi www.eqar.info). (Razgovarala: Petra Švarc)
STUDENI 2012. GRADNJA
15
sajam Foto: Boris Èepin
Odr an 17. meðunarodni sajam SASO u Splitu
SASO dokazao ilavost i prilagodljivost poduzetnika Cemex, Tondach, Sika, Vaillant, Lager Bašiæ, Schwarzmüller, Bosch... samo su neki od izlagaèa koji su predstavili svoje proizvode i usluge na ovogodišnjem sajmu SASO
O
vogodišnji 17. po redu Meðunarodni specijalizirani sajam SASO, odr avao se od 24. do 28. listopada u Splitu. Sajam SASO obuhvaæa u sebi niz meðunarodnih specijaliziranih sajmova: Sa jam graditeljstva, Sajam drvne industrije, Sajam metalne industrije, Sajam alata, stro jeva i opreme, Sajam obr tništ va, male priv rede i poduzetništ va, Sajam elektrotehnike, energetike i telekomunikacija, SAFIR – Sa jam financija, investicija i razvoja, te SEKOSajam ekologije. Ovogodišnji sajam je okupio 1297 izlagaèa i suizlagaèa iz 11 zemalja. 'SASO je sajam koji uvijek pokazuje tren dove u gospodarstvu. Tako je na ovogodiš njem sajmu ponovno nastavljen trend po rasta izlagaèa iz sektora obnovljivih izvora energije za 2,5 posto u odnosu na prošlo godišnji sajam', istaknuo je Bogdan Šariæ, direktor sajma SASO.
Bogati progr am dogaðanja Na sajmu SASO 2012. odr ao se bogati program dogaðanja, struènih konferencija i gospodarskih susreta: 10. dan arhitekata, 8. energetski summit, 6. dan graðevinara, 5. dan ekologije, Dan kamena, Gospodarski susreti B2B@SASOfair, radionice i prezen tacije.
16
GRADNJA STUDENI 2012.
Samo na struènim skupovima sudjelovalo je više od 200 predstavnika tvrtki, te više od 2000 sudionika. Sudjelovanje na konferen cijama bilo je besplatno, èime je svim zain teresiranima omoguæena dostupnost novim znanjima i trendovima. Posebnu pozornost privukao je susret predsjednika Republike Hrvatske, dr.sc. Ive Josipoviæa s gospodarstvenicima, gdje je sudjelovalo stotinjak direktora i vlasnika tvr tki. 'SASO je po broju izlagaèa, velikom broju sklopljenih poslova te uspješnom struènom programu još jedanput dokazao da je jedan od najznaènijih gospodarskih dogaðaja u re giji. Unatoè krizi, na sajmu se mogla uoèiti prilagodljivost i ilavost dijela poduzetnika iz sektora graditeljstva i metalnog sektora. Po duzetnici su izloili niz inovativnih i funkcio nalnih proizvoda što je oduševilo posjetitelje sajma', kazao je Šariæ.
6. dan graðevinar a Središnji dogaðaj 6. dana graðevinar a bio je okr ugli stol na temu 'Prostorno-prometna studija šireg podr uèja Grada Split a'. Potom je odr ano predavanje na temu 'Sanacija armir ano-betonskih kons trukcija', a struè ni progr am zavr šio je okr uglim stolom na temu 'Cestovni rasplet Ploèe-Pelješac-Dub rovnik '. Kako su prometne studije jedno od vitalnih pitanja urbanih sredina na okruglom stolu 'Prostorno-prometna studija šireg podruèja Grada Splita' govorilo se o nedavno završe noj prostorno-prometnoj studiji Grada Spli ta, te što ona donosi u smislu razvoja Splita i upanije. Govorilo se o planu razvoja cestovne i e ljeznièke mree grada i upanije, prometu u mirovanju (parkiranje), razvojnim opcijama i koncepcijama gradske luke, razvojnim opci jama i koncepcijama obalne linije splitskog
STUDENI 2012. GRADNJA
17
sajam poluotoka te poveæanju sigurnosti i udob nosti ivota. U sklopu predavanja 'Sanacija armiranobetonskih konstrukcija' obraðene su sljedeæe teme: priprema podloge, sanacija pukotina, statièka ojaèanja, reparaturni mortovi te zaš titni i dekorativni premazi. Na okruglom stolu 'Cestovni rasplet Plo èe-Pelješac-Dubrovnik ' prikazne su osnovne znaèajke cestovnog raspleta s naglaskom na podruèje Neuma i Pelješca. Kvalitetna pro metna infrastruktura kao kapitalna pretpos tavka u regionalnom razvoju junih podruèja RH, ali i BiH, olakšat æe primjereni pristup ljudi i roba lokacijama od znaèaja za ekono miju i društ vo. Cestovni rasplet Ploèe–Pe lješac–Dubrovnik svakako je bitan segment ove problematike koji uz nuno definiranje kontaktnih toèaka meðudr avnih korido ra mora odrediti konaèan odnos autocesta, brzih i dravnih cesta te lokacija graniènih prijelaza. 10. dan arhitek ata Na 10. danu arhitekata odrano je niz prezentacija: Nautièka luka Martinis Marchi, Maslinica, Otok Šolta, Memorijalni centar Faust Vranèiæ u Prviæ Luci, Otok Prviæ – projek t fi nanciran sredstvima Europske unije, Društvo arhitekata Zagreb predstavilo je program Ar tur, Hrvatska komora arhitekata predstavila je dokument Apolitika. Takoðer, predstavljeni su projekti Anatomija otoka te je odr ano preda vanje Kultura izrade projekta. Središnji dogaðaj 10. dana arhitekata bio je okrugli stol na temu 'Je li turizam potrošaè prostora'. Sudionici okruglog stola pokušali su od govoriti na aktualna pitanja vezana uz razvoj turizma i planiranje: kako odr ivo razvijati turizam, kako pritom u prostornim plano vima te arhitektonskim rješenjima zadr ati prepoznatljivost destinacije, kako æe se pla nirana izgradnja turistièkih objekata i turis tièkih kompleksa odraziti na arhitektonske, urbanistièke, kulturne, razvojne i ekonomske pokazatelje na našem dijelu obale, što dono si novi GUP Splitsko-dalmatinske upanije, što za urbaniste i arhitekte donosi Strategija razvoja hrvatskog turizma èiji nacr t je nedav no predstavljen, kako zaštititi obalni pojas i otoke, problemi legalizacije, uloga arhitekata u novoj zakonskoj regulativi, itd... Artur – Arhitektur a i Turiz am Arhitektura zbog svoje sveprisutnosti utjeèe na društ vo u cjelini. Kvalitetna i prepoznat ljiva arhitektura ima potencijal pokretanja nacionalnog razvoja i napretka, te pozitivni utjecaj na kvalitetnije pozicioniranje Hrvat ske na meðunarodnom planu. Društ vo arhitekata Zagreba – DAZ, kao krovna strukovna udruga zagrebaèkih arhi
18
GRADNJA STUDENI 2012.
tekata, pokrenulo je program pod nazivom Artur – arhitektura i turizam. Ciljevi Artura su promicanje kvalitetnog prostornog planiranja i arhitekture kao pre duvjeta za razvoj i odr ivost turizma, sud jelovanje arhitektonske struke u kreiranju strategija za planiranje i oblikovanje prostora vezanog za razvoj hrvatskog turizma te stva ranje struènog, društ venog i zakonodavnog okvira za razvoj i zaštitu hrvatskog turistiè kog prostora.
destrukciju gradova koji postaju sve veæi, ne humaniji, sve se više betoniraju te imaju sve manje prostora za parkove i zelenilo. Verti kalni i krovni vrtovi postaju veliki potencijal za razvoj arhitekture krajolika u buduænosti. Osim estetske vrijednosti ozeljenjavanje ima svoje dokazane koristi za ekologiju, bioraz nolikost te zdravlje graðana.
5. dan ekologije U sklopu 5. dana ekologije odr ane su pre zentacije: 'Znaèaj plana intervencija kod izne nadnog oneèišæenja mora', 'Sanacija oneèiš æenja kod izlijeva goriva s MT Tin Ujeviæ' i 'Vertikalno ozeljenjavanje u urbanim mjesti ma'. Vertikalno ozelenjavanje jedan je od naèina na koji moemo sprijeèiti ili ublaiti ekološku
PROJEKT KAMEN – EKSPLOATACIJA I OBRADA KAMENA
U
sklopu ovogodišnjeg sajma SASO, Javna ustanova RERA S.D. u suradnji s par tnerima na Projektu KAMEN (Hrvatska gospodarska komora – K Split, Klesarska škola Puèišæa, Gospodarska komora Hercegovaèko-neretvanske upanije i razvoj na agencija HORAG), odr ala je prigodni program i prezentaciju analize iz sektora eksploatacije i obrade kamena. Program je obuhvaæao niz zanimljivih tema kao što su moguænosti financiranja iz EU fondova, znaèaj tradicijske obrade kamena u obnovi objekata od znaèaja za kulturnu baš tinu, rudarsko-geološka osnova i potencijali, stanje zakonske regulative, prigode za pok retanje klastera, kako poboljšati suradnju s graðevinskim sektorom... Takoðer, sudionici su upoznati s iskustvima s ovogodišnjeg sajma Mramomacc i trendovima na svjetskom i europskom trištu kamena i kamenih proizvoda.
O projektu Kamen Projek t Kamen financira se sredstvima Europske unije putem IPA programa prekograniène suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina, a cilj mu je doprinijeti razvoju gospodarstva u prekograniènom podruèju Dalmacije i Hercegovine kroz razvoj i promociju poduzetništva u sektoru eksploatacije i obrade kamena. Ukupna vrijednost projekta Kamen je 560.478,03 eura ili cca. 4.150.000,00 kuna. EU financira 85% sredstava od ukupne vrijednosti projekta, a 15% su vlastita sredstva korisnika projekta. Projek t je nastao kao odgovor na brojne probleme u sektoru obrade i eksploatacije ka mena kao što su: nedostatna institucionalna suradnja za dugoroèno odr ivo planiranje i provedbu razvojnih projekata pograniènih podruèja, nepostojanje sustavno osmišljene ba ze podataka kao osnove za planiranje buduæih aktivnosti u razvoju sektora kamenoklesar stva, nedostatak meðusobne suradnje malih i srednjih poduzeæa u sektoru eksploatacije i obrade kamena u smislu razvoja izvoznih usluga i zajednièkog nastupa na trištu, sve veæi uvoz obraðenih kamenih proizvoda s jedne strane te sve veæi izvoz primarnih neobraðenih sirovina s druge strane, manjak legalnih polja kamenolom za eksploataciju kamena, ne dostatne usluge javnog sektora u smislu pristupa financiranju, potpore tehnološkim inova cijama i poticanju umreavanja i suradnje MSP-a, problem dostupnosti kvalificirane radne snage u sektoru kamenoklesarstva, te nepostojanje obrazovnog sustava u BiH koji bi mogao zadovoljiti potrebe sektora obrade i eksploatacije kamena. Više informacije o projektu Kamen moete pronaæi na web stranici www.eu-kamen. com.
Vinarija Horvatoviæ
Najbolja vina za poklon Ususret nadolazeæim blagdanima predstavljamo vam Vinariju Horvatoviæ, èija su vina idealan izbor kako za uivanje, tako i za darivanje
V
inarija Horvatoviæ obitelj sko je gospodarstvo koje se bavi uzgojem vinove loze te proizvodnjom predikatnih, vrhunskih i kvalitetnih vina. Njezin osnivaè i utemeljitelj je Ðu ro Horvatoviæ koji nastavlja tradiciju poznatih iloèkih vinogradarsko-vi narskih obitelji: Skeledjiæ, Meštro viæ i Horvatoviæ. Osim osn ivaèa, èlan ov i gos podars tva su njeg ova supr uga i djeca te njih ov i ivotn i sup utn ici koji akt ivn o sudjeluju u svim fa zama nast ajanja ovih vrh unskih proizvoda.
U raznolikom asor timanu Vinarije Horvatoviæ moete naæi èuvenu Iloèku graševinu, Rajnski rizling, Chardonnay, Zeleni silvanac, nei zostavni Traminac, Crni pinot te Cabernet Sauvignon
nih medalja na regionalnim i drav nim natjecanjima. Odlièan izbor za sve prigode Vinarija Horvatoviæ prodaje svo ja vina za sve prigode i pakira ih u dogovoru s vama, u amabalae od 0,2, 0,75 te 1 l.
Vina moete kušati i kupiti u nji hovim prostorima u Velikoj Gorici, Zagrebu i Iloku uz prethodnu najavu na telefone: Ðuro – 098/259-719, Katarina – 098/222-424, Lovro – 099/666-5432, Marin – 091/507-3072, te na fiksni telefon 01/6252-681
Neodol jive arome vina iz Iloka Lokalitet svjetskog glasa Ilok, poz nat po vinima još od rimskog cara Probusa, uz odabair vrhunskih sor ti, te ulaganje neizmjerno puno ra da i ljubavi omoguæili su stvaranje neodoljivih sorti vina, koja se lako zavole i nikada ne zaborave! Vina iz bogatog opusa Vinarije Horvatoviæ osvojit æe vas svojim osebujnim aromama i zagrijati pu noæom, a upravo æe vas ti osjeæaji uèiniti vjernim konzumentom. U raznolikom asortimanu Vinari je Horvatoviæ moete naæi èuvenu Iloèku graševinu, Rajnski rizling, Chardonnay, Zeleni silvanac, nei zostavni Traminac, Crni pinot te Ca bernet Sauvignon, koji mogu stati uz bok svojim imenjacima svjetskog glasa, na što su u Vinariji Horvato viæ osobito ponosni. Osim aromatiènošæu, ova se vina odlikuju i brojim odlièjima i prizna njima, te pregrštom osvojenih zlat STUDENI 2012. GRADNJA
19
pasivna kuæa i obnova faktor 10 5. dani pasivne kuæe u Hrvatskoj
Trodnevni 'maraton' posveæen pasivnoj kuæi i obnovi 'faktor 10' Na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu od 9. do 11. studenog ove godine odr avali su se peti po redu Dani pasivne kuæe
T
ko je odluèio provesti petak, subotu i nedjelju – 9., 10. i 11. studenoga ove godine – na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu te odslušati baš sva preda vanja na temu pasivne kuæe i obnove do tzv. ‘faktora 10’, mogao je doivjeti 'overdose' in formacijama. Arhitek t koji potpisuje najviše pasivnih ku æa u Hrvatskoj, prof. Ljubomir Mišèeviæ, dipl. ing.arh. i glavni 'krivac' za odr avanje Dana pasivne kuæe u Hrvatskoj, sloio je valjda najaktivniji program dogaðanja do sada. U samo tri dana, u sklopu 5. dana pasivne ku æe odr ano je 56 predavanja i prezentacija, dva struèna obilaska gradilišta i dovršene plus energetske kuæe u Zagrebu. Odr ana je i izloba s dvadesetak izlagaèa. Oko 250 pos jetitelja, predavaèa i izlagaèa iz pet drava je sudjelovalo u trodnevnom programu. Odr ani ‘maraton’ predavanja i prezentaci ja bio je pravo vrelo informacija.
Predstavl jen konzorcij ‘Pasivna kuæa Hrvatska’, obil jeena 20. obl jetnica projekta ‘Energetska kuæa’ Veæ na samom poèetku obiljeena je 20. obljetnica projekta ‘Energetska kuæa’, pred stavljen je konzorcij ‘Pasivna kuæa Hrvatska’ te donatorska konferencija za višenamjensku zgradu Sunèica na jezeru Bundek u Zagrebu koja je gotovo nulta ogledna pilot graðevina energetskog standarda pasivne kuæe, a ujed no i istraivaèki projek t u okviru EU projekta PassREg koji provodi Grad Zagreb.
20
GRADNJA STUDENI 2012.
Uz Grad Zagreb, prisutnima je svoje pro jekte energetski uèinkovite gradnje predsta vio i Grad Koprivnica te Sveta Nedelja. ‘U Hrvatskoj nemamo puno vrata pasivnih kuæa za otvoriti. Šparna hia u Koprivnici je prva zgrada energetskog razreda A+ izgra ðena u Programu društ veno poticane sta nogradnje (POS) u Republici Hrvatskoj. Ako je to moguæe izvesti u Koprivnici, mora biti moguæe izvesti i svim ostalim dijelovima Hr vatske’, naglasio je Mišèeviæ te dodao: ‘Pre ma Passivhaus institutu Dr. Wolfganga Fei sta, pasivna kuæa je skuplja samo 7,0 posto od standardne (sada 3-litarske kuæe) u Nje
maèkoj. U našim okvirima, gradnja pasivne kuæe je skuplja do maksimalno 15 posto od standardne (danas 6-litarske), no ta se in vesticija vrlo brzo vraæa kroz uštede’, rekao je Mišèeviæ. ‘Grijemo se na djecu i friider Umjesto ‘školskog’ predavanja na temu pa sivne kuæe, Mišèeviæ je radije (i mudrije) odabrao korisnike pasivnih kuæa da svjedoèe o brojnim prednostima iste. Tako je Mladen Viliæ iz Buzeta govorio o svom iskust vu ivota u pasivnoj kuæi. ‘Tro šimo mizerne kolièine energije. U našoj kuæi
Prof. Ljubomir Mišèeviæ, dipl.ing.arh. i prof. dr. sc. Ivana Banjad Peèur, dipl. ing. grað.
nikada nije ispod 22 Celzijeva stupnja, bez obzira koliko je vani hladno. Takoðer, u ljet nom periodu nije nam potrebno hlaðenje’, zadovoljno je kazao Viliæ te otkrio da nema tradicionalan sistem grijanja, nego da se ‘gri je na djecu i friider’. Buduæi da prednosti pasivne kuæe doista više nisu upitne, problem je kako u Hrvat skoj postiæi što više realizacija novogradnje i obnova u standardu pasivne kuæe. Odgovor na to pitanje dala je gošæa iz Slovenije, prof. dr.sc. Martina Zbašnik-Senegaènik, dipl. ing. arh. iz Konzorcija pasivna hiša Slovenija. ‘Godine 2008. uveli smo subvencije za gradnju niskoenergetskih i pasivnih kuæa, kao i za obnovu faktor 10, što je bilo kljuèno za porast zanimanja graðana za gradnjom, odnosno obnovom po tim standardima’, ka zala je Zbašnik-Senegaènik, Na to se nado vezao Mišèeviæ rekavši da ‘svaka odgovorna i inteligentna drava treba osigurati subven cije za gradnju niskoenergetskih i pasivnih kuæa’.
Rijeè je o prvoj obnovi samo jednog stana u višestambenoj zgradi u srcu Beèa po stan dardu pasivne kuæe. Brojni primjeri uspješnih obnova starih zgrada u Europi, kao i spora realizacija na javljenog Programa energetske obnove jav nih zgrada u RH, usudila bih se reæi, pobudili su kod arhitekta Mišèeviæa ne toliko osjeæaj ljutnje, koliko zabrinutosti. ‘Obnova javnih zgrada u RH je veliki de bakl i neobjašnjiva neuspješnost u odnosu na politièka obeæanja. Skele još uvijek nisu postavljene niti na jedno jedino proèelje od 11.000 zgrada koje su u vlasništ vu RH’, ko mentirao je Mišèeviæ te dodao da se o tome više ne smije šutjeti. ‘Kod nas je još uvijek dozvoljeno graditi èak šest puta lošije zgrade od pasivne ku æe, koje umjesto 15 kWh/m2, troše èak 90 kWh/m2. U isto vrijeme EU se okreæe ‘goto vo nultoj’ (nearly zero) gradnji’ koja mora biti uèinkovitija od 3-litarske potrošnje, kazao je Mišèeviæ.
minjski A+ zaivio, planir a se gradnja Centra pasivne kuæe Pozitivan primjer novosagraðene pasivne zgrade predstavili su predstavnici tvrtke Ru dan d.o.o. Rijeè je o poslovno-edukacijskom centru u minju, koji osim energetskog raz reda A+ krasi i vjetrena keramièka fasada! To je prva pasivna zgrada u Hrvatskoj s vjetrenom keramièkom fasadom, koja je os mišljena s konaènim ciljem minimalne pot rošnje u svakom smislu: struje, vode i top linske energije. Krunoslav Flegar, direktor tvrtki Flemo nt d.o.o i Pasivna kuæa d.o.o. najavio je pak gradnju Centra pasivne kuæe, koji æe imati ‘showroom’ za proizvoðaèe opreme za pa sivne kuæe, urede za projektante pasivnih kuæa te dva stana za najam. ‘Stanovi su namijenjeni za najam skeptici ma na odreðeno vrijeme kako bi se uvjerili u prednosti ivota u pasivnim kuæama’, otkrio je Flegar.
Projekti CROSKILLS i ECO-SANDWICH Ono što pak EU muèi isto kao i nas jest ne dostatak educiranih radnika. ‘Nestruèno izvedena ‘poboljšanja’ na zgra dama vrlo èesto rezultiraju graðevinskom štetom’, kazala je prof. dr. sc. Ivana Banjad Peèur, voditeljica projekta CROSKILLS na Graðevinskom fakultetu. Cilj projekta je os posobljavanje radnika u energetskoj uèinko vitosti. ‘Zadnjih godina biljeimo pad interesa za zanimanjima zidara i fasadera. Poraavajuæi je podatak da se u zadnjih 7 godina školo vao samo jedan fasader’, naglasila je Banjad Peèur te pokazala kako izgleda nestruèno iz vedena fasada na jednoj zgradi u Vukovaru... Kao da je ponovno nastradala u ratu! Više o projektu CROSKILLS moete doz nati na www.buildupskills.eu. Podjednako hvalevrijedan projek t, tako ðer predstavljen na 5. danima pasivne kuæe u Zagrebu je i ECO-SANDWICH. Projek t je predstavio znanstveni novak s Graðevinskog fakulteta u Zagrebu, Bojan Milovanoviæ, dipl. ing. grað. ‘ECO-SANDWICH je ventilirani predgotov ljeni zidni panel izraðen od betona s recik liranim agregatom te sloja mineralne vune proizvedene korištenjem inovativne ECOSE tehnologije. ECO-SANDWICH je idealan izbor za obnove zgrada, kao i gradnju pasivnih ku æa’, kazao je Milovanoviæ. Kako se proizvod sastoji od recikliranog graðevinskog otpada, Milovanoviæ je ukazao
‘Obnova javnih zgrada u RH je na alost neobjašnjivo neuspješna’ Osim primjera novogradnje, tema energetski uèinkovite obnove (modernizacije) do ener getskog standarda pasivne kuæe ili tzv. ‘fak tor 10’, zauzela je posebno mjesto i u ovogo dišnjem programu. Osobiti interes izazvalo je predavanje Ivi ce Dijaniæa iz tvrtke Isover, koji je predstavio izvrstan primjer obnove Roberta Schildta.
na èinjenicu da Hrvatska reciklira samo 7 posto graðevinskog otpada. ‘Usporedbe radi, Velika Britanjia recik lira èak 90 posto graðevinskog otpada. Do 2020. trebamo reciklirati èak 70 posto gra ðevinskog otpada, a o tome se uopæe ne pri èa’, upozorio je Milovanoviæ. Novi materijali za pasivne kuæe ‘Made in Croatia’ Podjednako kao i predavanje o ECO-SAN DWICHU, panju je privukla i prezentacija Dinka Klasana, vlasnika bjelovarske tvrtke Troha-Dil d.o.o. poznate po BLUEGreen liniji prozora za pasivne i niskoenergetske kuæe, cert ficiranih na Passivhaus institutu Dr. Wol fgang Feist. Tvrtka Troha-Dil otišla je korak dalje pa sada proizvodi i stakla za pasivne i niskoenergetske kuæe. ‘Razvili smo vrhunske prozore, a kako na našem trištu nismo mogli naæi adekvatno staklo za naše okvire, uloili smo 6 milijuna kuna u halu i liniju za proizvodnju viskokvali tetnog stakla’, objasnio je Klasan. I tvrtka Lokve d.o.o. poèela je pripreme za proizvodnju prozora za pasivne kuæe – ALU LOK MEGA. Rijeè je o prozoru koji je kom binacija drva i aluminija, te postie najbolje U-vrijednosti. Uz to je otporan na potres i poar, kao i provale jer je robusne konstruk cije. ALULOK prozori, prema rijeèima Franje Mihelèiæa, direktora tvrtke Lokve, veæ su os vojili Korejce, koji su na mnoge svoje objekte postavili prozore iz Gorskog kotara. Lijepa vijest takoðer je najavljena od di rektora tvrtke KARL BACHL d.o.o., Borisa Koprivnjaka. Nakon prezentacije profesio nalne toplinske izolacije koju njegova kuæa proizvodi, a koja se naveliko koristi upravo pri gradnji niskoenergetskih i pasivnih kuæa, Koprivnjak je najavio da æe se dio BACHL proizvoda uskoro poèeti proizvoditi i u Hrvat skoj.
Rock woolov štand na 5. danima pasivne kuæe u Zagrebu
STUDENI 2012. GRADNJA
21
pasivna kuæa i obnova faktor 10 Schöck Isokorb® XT za pasivne kuæe
Nosivi termoizolacijski element za prekid toplinskih mostova Schöck Isokorb® XT u vrhu je toplinske i zvuène izolacije konzolnih balkona kod pasivnih kuæa. Certificiran je kao 'konstrukcija minimalnih toplinskih mostova' od Passivhaus instituta Dr. Wolfgang Feist
P
oèevši od ekonomskog gledišta, kon stantni porast cijena energenata kao i ukupnih energetskih troškova u ku æanstvu moe se smanjiti u velikoj mjeri prihvaæajuæi energetski uèinkovitu gradnju koja osim što je ekološki prihvatljiva doprinosi zaštiti okoliša i odr ivom razvoju. Energetski i ekološki pristup arhitekturi dio je strategije odr ivog razvoja prihvaæen diljem Europe. Zahvaljujuæi energetski efi kasnim materijalima i opremi, stalnom raz
voju i napretku u projektiranju, energetska efikasnost sve više dobiva na znaèaju. Pri projektiranju i gradnji pasivnih kuæa kriteriji koje je potrebno zadovoljiti iznimno su striktni i visoki, posebice kada govorimo o detaljima, u ovom sluèaju balkonima, loða ma, nadstrešnicama i slièno. Primjenom Schöck Isokorb® elemenata sada je i to moguæe bez bojazni da æe se na rušiti bilo koji kriterij pasivne kuæe. Schöck Isokorb® XT u vrhu je toplinske i zvuène izo-
Schöck Isokorb® – Nosivi toplinsko izolacijski element za prekid toplinskih mostova kod armiranobetonskih konstrukcija.
22
GRADNJA STUDENI 2012.
lacije konzolnih balkona kod pasivnih kuæa. Certificiran je kao 'konstrukcija minimalnih toplinskih mostova' od Passivhaus instituta Dr. Wolfgang Feist iz Darmstadta. Isti insti tut certificirao je i Schöck Isokorb® QXT, za podupr te balkone kao 'konstrukciju bez toplinskih mostova'. Osim toplinskih svojsta va, Isokorb® XT odlièna je zvuèna izolaci ja – postie se 50% bolja zaštita od udarne buke. Poboljšan izolacijski materijal (Neopor), prilagoðena debljina izolacije (120 mm), op timirana nosiva armatura i HTE Modul omo guæuju odliènu kombinaciju visoke nosivosti i optimirane toplinske izolacije. Ovo inovativno rješenje za prekid toplin skih mostova omoguæuje slobodu projekti ranja i kod pasivnih kuæa. UGLJAN – stambena zgrada Predstavljamo projek t slobodnostojeæe stambene zgrade s jednom stambenom je dinicom kao osnovnom graðevinom i dvije samostojeæe pomoæne graðevine u funkciji osnovne graðevine. Stambena zgrada sklad no je oblikovana. Arhitektonska su obiljeja dijelom nadahnuta oblicima i materijalima iz regionalnog tradicijskog mediteranskog ok ruenja, uz primjenu recentnih dostignuæa u suvremenoj tehnologiji graðenja i upotre bi trajnih i kvalitetnih gradbenih materijala. Zgrada ima prizemlje i jedan kat (katnost P+1). Vertikalna komunikacija ost varena je unutarnjim stubištem. Osnovna graðevina, odnosno dvije po moæne graðevine imaju trakaste armira nobetonske temelje i nadtemeljne zidove,
zidane nosive zidove od opeènih blokova, s vertikalnim i horizontalnim armiranobeton skim serklaima, armiranobetonske grede, nadvoje i stupove, ravne i kose pune armi ranobetonske meðukatne, odnosno krovne ploèe, istaknute armiranobetonske krovne vijence i unutarnje armiranobetonsko stu bište. Vijenci krova istaknuti su 30 cm od ravnina fasada, a na zabatima 10 cm. Zgra da je u prizemnom nivou du èitave zapadne dvorišne strane obgrljena trijemom, s kosim krovnim plohama na stupovima. Vanjski zi dani zidovi toplinski su izolirani izolacijskim ploèama ekspandiranog polistirena, a sve su vanjske plohe fasada i vanjski stupovi oblo eni prirodnim kamenom. Ugraðeni materijali i cjelokupna konstruk cija stambene zgrade osigurat æe kvalitetnu toplinsku i zvuènu zaštitu. Upravo u seg mentu toplinske izolacije i pomno biranih graðevinskih materijala, kako bi se prekinuli toplinski mostovi na spojevima kosih armi ranobetonskih krovnih ploha u prizemnom dijelu objekta, ugraðeni su Schöck Isokorb® A-Q elementi, u ukupnoj duljini od 30 meta ra. Na prikazanim presjecima vidljiv je spoj unutarnje stropne ploèe i ploèe kosog krova pomoæu Isokorb elementa. Konstruktivno je prekinut toplinski most, sigurnost i dugoroè na kvaliteta zajamèeni.
Arhitektura: Arhitektonski studio Penat d.o.o. Gorki Èimbur i Maja Èimbur Površina: 310 m2 Tip: Stambena zgrada
Nosivi graðevinski elementi d.o.o. Tel: +385 1 3378924 Fax: + 385 1 3378 925 E-mail: info@schoeck.hr www.schoeck.hr
!
Schöck Isokorb® XT. Nova generacija toplinske izolacije.
Schöck Isokorb® XT: Novi termoizolacijski elementi za konzolne balkone razvijen za pasivne kuće. Potvrđen certifikatom od Passiv House Institute* kao „konstrukcija s minimalnim toplinskim mostovima“. *Passivhaus Institut, Darmstadt, www.passiv.de Schöck Bauteile Ges.m.b.H � Thaliastraße 85/2/4 � 1160 Wien � Tel. partner u Hrvatskoj: +385 98 256760 � www.schoeck.hr
STUDENI 2012. GRADNJA
23
pasivna kuæa i obnova faktor 10 Daikin
Zašto je 150.000 kuæanstava izabralo Daikin dizalicu topline Daikin Altherma je najprodavanija dizalica topline zrak-voda sustava u cijeloj Europi, s više od 150.000 isporuèenih sustava do danas
T
radicionalni sustavi grijanja koriste fosilna goriva, èineæi ih skupom i neodr ivom op cijom za okoliš. Ljudi posta ju sve svjesniji troškova grijanja, te ih ele minimalizirati. Nova rješenja dolaze u vidu niskotemperaturnih dizalica topline.
Daik in Altherma – niskotem per aturna diz alica topline Sa sustavom dizalice topline Alther ma, Daikin ima savršeno rješenje. Dizalica topline koristi besplatni izvor energije – zrak i zahtjeva mi nimalno odr avanje. Štoviše, bu duæi da dizalice topline troše manje energije od tradicionalnih sustava za grijanje, takoðer stvaraju i ma nju emisiju CO2 te su time ekološki prihvatljive. Daikin Altherma sustav 3 u 1 nudi grijanje, hlaðenje i pripremu PTV-a za potpuni komfor 365 dana u go dini. Objedinjuje prednosti vodenih (plinski ili uljni sustavi) i freonskih sustava (split sustavi), te omogu æava spajanje svih vrsta ogrjevnih tijela (podno, zidno ili stropno grija nje, niskotemperaturne radijatore te ventilkonvektore). Daikin pokreæe poboljšanu ver ziju dizalica topline koje nude naj bolje u kontroli klime. Nova Daikin Altherma, niskotemperaturna diza lica topline, daje inovativna i sves trana rješenja u kontroli klime koja su nam dostupna danas, pruajuæi
24
GRADNJA STUDENI 2012.
Daikin Altherma sustav 3 u 1 nudi grijanje, hlaðenje i pripremu PTV-a za potpuni komfor 365 dana u godini
najbolju energetsku uèinkovitost u klasi u svim vremenskim uvjetima. Daik in Altherma LT Split – prirodni odabir Pogodna za nove, a naroèito za nis koenergetske kuæe, Daikin Altherma nudi novi inverter širokog modulira juæeg podruèja. Time se ost varuje najveæa uèin kovitost sustava tijekom cijelog vremena, a ne samo pri nominalnim uvjetima. Jedinice 4-8 kW griju vo du do 50°C, a 11-16 kW i do 55°C, bez upotrebe pomoænog el. gri jaèa i kod vanjske temperature od –20°C. Split sustav Split sustav izvedba 'sve u jednom' sadr i integriranu unutarnju jedinicu koja osim hidroboxa sadr i sprem nik potrošne tople vode, vrlo male ugradbene dimenzije (170 x 74 x 60 cm).Takav sustav omoguæava brzu i jednostavnu montau. Zapremine spremnika PTV-a su 180 ili 260 l. Kod sustava koji koriste direktno sunèevu energiju putem solarnih kolektora koristimo zidnu izvedbu hidroboxa. Vanjska jedinica je po sebno paljivo dizajnirana i za teš ke zimske uvjete, te jamèi rad i do vanjske temperature od èak –25°C. Nova serija ima i novi poboljšani upravljaè koji pomae pri puštanju u pogon olakšavajuæi instalaciju sustava. Sustav se na taj naèin op-
timizira za postizanje najveæe uèin kovitosti, te se prilagoðava potre bama korisnika. Sustav preko ovog upravljaèa daje podatke i o potrošnji energije. O tvrtki Daik in Daikin je poznat po pionirskom pris tupu razvoju proizvoda nenadmašne kvalitete i svestranosti svojih integ riranih rješenja. S više od 50 godina iskust va u dizajniranju tehnologija proizvoda za grijanje i hlaðenje Dai kin je trišni lider u tehnologiji dizali ca topline. Danas je Daikin Altherma najprodavanija dizalica topline zrakvoda sustava u cijeloj Europi, s više od 150.000 isporuèenih sustava do danas. Za više informacija o Daikin Al therma, posjetite www.daikin.hr.
!
Klima Buhin Maksimirska 11 10 000 Zagreb Tel: 01/2395-861, 2300-096 Fax: 01/2345-918 E-mail: klima-buhin@zg.t-com.hr www.klima-buhin.hr
Tekst: dr. Miljenko Urlièiæ, dipl. ing. kemije
Keratek d.o.o.
Prva pasivna zgrada u Hrvatskoj s vjetrenom keramièkom fasadom Hrvatska je odnedavna bogatija za još jednu pasivnu zgradu, koju osim energetskog razreda A+ krasi i vjetrena keramièka fasada! Rijeè je o poslovno-edukacijskom centru u minju, koji je izgradila tvrtka Rudan d.o.o.
U
zadnje se vrijeme sve više govori o uštedi energije i smanjenju stakleniè kih plinova u zgradarstvu. Zemaljska kugla se zagrijava, led na polovima se otapa, nivo mora se podie, koralji u moru zbog poveæanja kiselosti mora i temperature nestaju, a rezerve fosilnih goriva se sve bre smanjuju. Najveæi dio energije èovjek troši na grija nje i hlaðenje objekta, èime nemilosrdno tro ši zadnje rezerve fosilnih goriva. Ako bi se utrošak energije u zgradarstvu smanjio s prosjeènih 150 kWh/m2 na 50 kWh/m2 uštedjeli bismo èak 75% troškova za grijanje. Nije realno za oèekivati da æe se odmah prijeæi na izgradnju pasivnih kuæa s potrošnjom energije ispod 15 kWh/m2, ali se sanacijom fasade, prozora i krovova kod svih starih objekata mogu postiæi znaèajne ušte de energije i do 50%. Veæ s toplinskom izolacijom od mineralne vune debljine 16 cm i s trostrukim staklom smanjit æemo gubitak energije zgrade za 50 i više posto. Sloit æete se sa mnom da nije svejedno iznose li raèuni za plin i struju mje seèno 800 ili 250 kuna. Takoðer, ušteda za 10 godina je tolika da moemo isplatiti inves ticiju, posebice ako stanujemo u višestam benoj zgradi gdje je uèešæe vanjskih zidova i prozora puno manje nego u privatnim ku æama. Veæina zgrada raðeno u zadnjih 50 godi na gotovo da i nema toplinsku izolaciju pa je
u tim zgradama potrošnja energije i do 200 kWh/m2. Primjer minjske pasivne zgrade Kao jedan od najboljih primjera poslovanja, sukladno visokim parametrima koje ener getska uèinkovitost postavlja pred poslovne subjekte, jest tvrtka Rudan d.o.o. iz minja
u Istri. Rijeè je o tvrtki koja svoje komplet no poslovanje bazira na energetskoj uèinko vitosti, odnosno na uštedi potrošnje vode i drugih energenata. Tvrtka Rudan d.o.o. svoje poslovanje pot puno organizira po strogim pravilima uštede energije i u tom kontekstu je pred realizaci jom novog projekta: poslovno – edukacij
Presjek vanjskog zida
STUDENI 2012. GRADNJA
25
pasivna kuæa i obnova faktor 10
skog centra u minju energetskog razreda A+. To je jedna od jedinstvenih poslovnih zgra da u Istri i Hrvatskoj koja je od samog po èetka, odnosno raðanja idejnog koncepta,
osmišljena s konaènim ciljem minimalne potrošnje u svakom smislu: struje, vode i toplinske energije. Cijeli projek t i nadzor nad gradnjom odradio je projektantski duo – Da vor Mileta, dipl. ing. grað. i Darijan Èekada,
Pripremljena potkonstrukcija za ljepljenje ploèa
26
GRADNJA STUDENI 2012.
dipl. ing. arh. – iz tvrtke AGM Projek t d.o.o. iz Labina. Iza ovog kompleksnog posla stoji ci jeli projektantski tim suradnika koji su mak simalno akceptirali sve dostupne inovacije i sve ukomponirali u ovaj izuzetan projekt. U suradnji s Ljubomirom Mišèeviæem, dipl. ing. arh. s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu korištene su sve preporuke da se postigne standard pasivne kuæe. Toplinskom izolacijom od mineralne vune debljine 20 cm s vanjske strane i 5 cm s unu tarnje strane, trostrukim staklom i vjetrenom keramièkom fasadom od bijele keramike iz raèunat je utrošak energije od 14 kWh/m2 za poslovni dio i 12 kWh/m2 za stambeni dio. Ako uzmemo da veæina zgrada u Hrvatskoj i svijetu sada troši oko 150 kWh/m2, pasivna zgrada iz minja ost varuje èak deseterostru ku uštedu energije! Dodatnom ugradnjom fotonaponske cen trale na krovu, solarnim grijanjem i rekupe ratorom zraka postaje jedna od prvih zgrada neovisna od vanjskog napajanja energijom. Zgrada je ujedno 'pametna' i u potpunosti je osvijetljena LED rasvjetom.
O autoru
Prva vjetrena ker amièk a fasada na pasivnoj zgradi Investitor je htio da njegov objek t bude ne samo prvi po uštedi energije nego da ima i najfunkcionalniju i najlakšu oblogu, tj. vjetre nu keramièku fasadu. Glatka površina kera mièkih ploèa osigurava samoperivost fasade, velika gustoæa keramike otpornost na mraz i lako èišæenje od grafi ta. Nakon traenja naj prihvatljivije ponude za vjetrenu keramièku fasadu u Hrvatskoj više puta je pregledao Keratekove reference i odluèio se za Keratek ne samo iz razloga što je bio najpovoljniji, nego i iz razloga najk valitetnije ponude. Keratek d.o.o. nastupa u Hrvatskoj s nje maèkom tvrtkom BWM – Fasadna tehnika koja je izradila statièki proraèun, plan mon tae i detalje te dala 10 godišnju garanciju sistema. Odabr an je sistem ATK 100 lijepljenja bi jeloglaziranih ker amièk ih ploèa dimenzija 120x60x1,1 cm sa SikaTack®-Panel ljepi lom. Sve špalete su izvedene u ker amici, takoðer lijepljenjem sa SikaTack®-Panel sistemom. Èak 60 m² ploèa u podgledu je, radi sigurnosti, dodatno osigur ano kopèa ma u boji ploèa. Klupèice su izvedene od plastificir anog aluminijskog lima u boji pre
ma RAL-u bravar ije. Buduæi da je Ker atek izveo veæ više objekat a lijepljenjem sa Si kaTack®-Panel sistemom tzv. nevidljive ili sakr ivene mont ae ploèa, s tvrtkom Sika smo imali dobr u sur adnju kod ugr adnje go tovo 800 m² fasadne obloge i gotovo 300 m špalet a od ker amièk ih ploèa. Kod ugr adnje nosive potkons trukcije ATK 100 za vjetr enu ker amièk u fasadu kor išteni su termostop umetci ispod L-dr aèa i time postignuti mi nimalni hladni mostovi. Treba posebno naglasiti da je fasadna ob loga projektirana u modulu 60x120 cm što je doprinijelo estetskom izgledu i olakšalo montau! Bijeloglazirane ploèe su odabrane zato što se bijela fasada ljeti ne zagrijava više od 55°C, a poznato je da se tamne fasade ljeti zagriju i do 80°C. Time su bijele ploèe dop rinijele manjem zagrijavanju fasadne obloge za gotovo 25°C i uštedi energije za hlaðenje ljeti, tj. grijanje zimi. Ova prva pasivna zgrada s vjetrenom ke ramièkom fasadom u Hrvatskoj je dobar primjer ostalim arhitektima i investitorima u kojem pravcu treba izvoditi buduæe zgrade i time doprinijeti uštedi energije i smanjenju staklenièkih plinova.
Dr. Miljenko Urlièiæ, dipl. ing. kemije je direktor tvrtke Keratek d.o.o. Zagreb. Diplomirao je na Tehnološ kom fakultetu u Zagrebu i doktorirao ke miju silikata u Heidelbergu. Èak 25 godi na proveo je kao rukovodi telj primjene i marketinga za Istoènu Eu ropu i Bliski istok u švedskoj firmi Höga näs. Godine 1991. osnovao je u Hrvatskoj tvrtku Keratek d.o.o. specijaliziranu za izvedbu keramièkih podova u industriji i vjetrenih keramièkih fasada. Više o tvrtki potraite na www.keratek.hr.
!
KERATEK d.o.o. Lavoslava Ruièke 32 10 000 Zagreb Tel: 01/6198-229 Fax: 01/6198-231 E-mail: keratek.ing@gmail.com www.keratek.hr
STUDENI 2012. GRADNJA
27
pasivna kuæa i obnova faktor 10 Living by Danfoss
Nova kvaliteta ivljenja Nova serija Danfossovih termostata pod nazivom 'Living by Danfoss' prua novu kvalitetu ivljenja, što zapravo znaèi poveæanje udobnosti u boravišnim prostorima uz znaèajne uštede na energiji Living by Danfoss, nova serija termos tata, uvodi tradicio nalnu radijatorsku termostatsku glavu u digitalno doba i omoguæuje lakšu i precizniju regulaciju grijanja kuæe
Living by Danfoss proizvodi
Danfoss termostatske glave kroz povijest
28
GRADNJA STUDENI 2012.
N
adogradnja starih radijator skih termostatskih ventila s najnovijim inteligentnim termostatima iz Danfossa moe dovesti do znaèajnih ušteda u grijanim prostorima! Naime, Living by Danfos s ®, nova ser ija termost at a, uvodi tra dicionalnu radijatorsku termost at sku glavu u digit alno doba i omo guæuje lakšu i precizniju regulaciju grijanja kuæe. Digitalni zaslon na prednjoj stra ni svakog termostata omoguæuje vam da za svaku prostoriju postavi te toèno eljene sobne temperature prema vremenskom satu, èime se lakše postie optimalna udobnost i ušteda energije. Prema studiji Njemaèkog sveuèi lišta znanosti u Aachenu, zamjena ruènih kola, odnosno starih termos tatskih glava s novim Danfoss eco/ connect glavama moe znaèiti zna
èajne uštede na raèunima za grija nje od 16 do 46 posto, ovisno o prethodno ugraðenoj opremi za re gulaciju sobne temperature. Svojstva Living eco termostatske glave Living eco® termostatska glava ima niz novih odliènih svojstava: štedi novac i energiju preciznije regulira temperatu ru koristeæi pogon (PID regulacija) najmanji elektronièki radija torski termostat na trištu koristi dva temperaturna os jetnika funkcija otvorenog prozora funkcija prorade ventila u ljet nom periodu nizak nivo buke< 30dB adaptivna funkcija vijek trajanja baterije dvije go dine ogranièavanje minimalne i maksimalne temperature
Living eco termostatska glava
Mnoga kuæanstava uštedjet æe 23 posto na svojim raèunima za grijanje i na taj naèin zamjena starih radijatorskih termos tatskih glava moe biti jedno od najpro fitabilnijih ulaganja u dom s vrlo brzim povratom investicije
blokiranje postavki funkcija odsustnosti: godišnji odmor zaštita od smrzavanja osvijetljeni zaslon predinstalirani štedni progra mi s podesivim temperaturnim sni enjem. Moguænosti 'inteligentnih' termostata Korištenjem malog elektronièkog zaslona na prednjoj strani termos tata korisnici mogu lako povisiti ili sniziti temperaturu u prostoriji ili odabrati jednu od dvije unaprijed programirane postavke: jednu ko ja automatski sniava temperaturu noæu i drugu koja ju ponovno sni
ava tijekom dnevnih sati, kada su mnoge obitelji na poslu i u školi. Termostati mogu osjetiti nagli pad temperature u prostoriji, kada je u blizini otvoren prozor i automatski æe iskljuèiti grijanje te time sprijeèiti rasipanje energije (funkcija otvore nog prozora). Naèelo rada je pritom sljedeæe: kod promjene temperatu re od 0,45 Celzijevih stupnjeva u tri minute termostat aktivira funkciju otvorenog prozora i zatvara ventil, a iskljuèuje je nakon 30 minuta ili ka da se prozor zatvori. Adaptivna funkcija omoguæu je dostizanje eljene temperature prostora u toèno odreðeno vrije me prema elji korisnika. Ukoliko se sustav grijanja pokrene prerano
Living eco na radijatoru štedi vaš novac
STUDENI 2012. GRADNJA
29
pasivna kuæa i obnova faktor 10
Podešavanje temperature dolazi do neeljenog utroška ener gije, a ako se sustav grijanja pok rene prekasno dolazi do smanjenja komfora. Mnoga kuæanstava uštedjet æe 23 posto na svojim raèunima za grijanje i na taj naèin zamjena sta rih radijatorskih termostatskih glava moe biti jedno od najprofi tabilnijih ulaganja u dom s vrlo brzim povra tom investicije. Danfoss link – nov i inovativan naèin upr avl janja grijanjem Samostalan sustav za beièno up ravljanje radijatora i podnog grija nja. Danfoss Link CC je središnja jedinica sa zaslonom u boji, osjet ljivim na dodir, putem kojeg koris
Odabir prostorije
30
nik moe jednostavno kontrolirati grijanje, tj. temperaturu i površinu u svakoj sobi stambenog prostora ili kuæe za odmor – dnevni boravak, spavaæa soba, kupaona, djeèja so ba, kuhinja, itd... Osim grijanja takoðer omoguæava upravljanje elektronièkim ureðajima kao što su elektrièni zidni radijator, ukljuèivanje i iskljuèivanje svjetla, podizanje i spuštanje prozorskih sjenila, odr avati temperaturu ba zena, itd... Grijanje i kontrola, kao i štednja energije, nikad nisu bili tako jednos tavni i priblieni korisniku. To znaèi da ne morate programira ti svaki termostat u kuæi pojedinaè no, a istovremeno daje moguænost povezivanja više razlièitih tipova
Podešavanje Dnevni raspored Tjedni raspored temperature grijanja grijanja
GRADNJA STUDENI 2012.
Danfoss Link je idealan sistem za regulaciju tempera ture u objektima koji kombiniraju razne izvore grijanja, npr. radijatorsko grijanje, podno vodeno grija nje, podno elektrièno grijanje i slièno
grijanja u jednom sustavu te voðenje temperature svake prostorije po dru gom vremenskom programu ovisno o korištenju prostorija. Danfoss Link je idealan sistem za regulaciju temperature u objektima koji kombiniraju razne izvore grija nja, npr. radijatorsko grijanje, podno vodeno grijanje, podno elektrièno grijanje i slièno. Living connect Living connect ® je proizvod u seriji Living by Danfoss koji, osim funkci ja kao kod living eco modela, omo guæuje beiènu komunikaciju kojom je moguæe regulirati temperaturu prostorije i vremenske programe prostorija na svim radijatorima pre ko jednog Danfoss Link centralnog regulatora. Living connect: beièno šalje podatke o tem peraturi prostora temperaturu prostora mjeri u jednominutnim intervalima koristi Z-wave beiènu komu nikacijsku tehnologiju baterijsko napajanje (2x1.5V AA) digitalni zaslon s osvjetljenjem prikazuje postavljenu temperaturu.
Danfoss Link RS – sobni osjetnik Sobni termostat mjeri temperaturu zraka u prostoriji i podatke beièno šalje središnjoj jedinici. Danfoss Link RS: omoguæuje promjenu postav ki temperature zraka digitalni zaslon s osvjetlje njem baterijsko napajanje (2x1.5 V AA) omoguæava razne moguænosti pozicioniranja termostata u pros toru. Danfoss na YouTubeu Odaberite za ivot Danfoss i proiz vode koji kombiniraju iznimnu isko ristivost i savršenstvo estetike, koji su ocijenjeni od strane meðunarod nih struènjaka. Više o regulaciji 'Living by Dan foss', ali i o potencijalnim uštedama koje se njezinom primjenom mogu postiæi u domu moe se pronaæi na stranicama: www.living.danfoss.eu i na stranicama YouTube:
Living connect je proizvod u seriji Living by Danfoss koji, osim funkcija kao kod living eco modela, omoguæuje beiènu komunikaciju kojom je moguæe regulirati tempe raturu prostorije i vremenske programe prostorija na svim radijatorima preko jednog Danfoss Link centralnog regulatora http://www.youtube.com / watch?v=-hDtLaaQM_A http://www.youtube.com / watch?v=OgL X2eB8gVY http://www.youtube.com / watch?v=9TUeoRHIiIE http://www.youtube.com/ watch?v=bFwPFFsYKfI.
!
Danfoss d.o.o. Magazinska 9 a 10000 Zagreb Tel: 01/606 40 76 http://grijanje.danfoss.com /
STUDENI 2012. GRADNJA
31
konstrukcije &tehnologije Sigurno. Brzo. Efikasno.
Doka na gradilištu stadiona za Svjetsko nogometno prvenstvo 2014. Èetverodijelni zidovi jezgre izvode se primjenom Doka samopenjajuæeg oplatnog rješenja i to u èetverodnevnom taktu s odsjeècima betoniranja površine 968 metara
B
razilska graðevinska tvrtka Odebrecht ima poseban gra ðevinski zadatak – osim što je odgovorna za izgradnju stadiona profesionalnog nogomet nog kluba Corinthians Sao Paulo s ukupno 48.000 mjesta za potrebe Svjetskog nogometnog prvenstva 2014. u Brazilu, treba dodatno priv
remeno poveæati broj mjesta i to ni više ni manje nego na 68.000! Tvrtka Odebrecht poèela je u svibnju 2011. punim tempom s ra dovima na izgradnji ovog prestinog projekta za èiju je izvedbu angaira no gotovo 1.700 osoba na samom gradilištu. Rok izgradnje – 31. pro sinac 2013. – sve je blii i stvara
Doka Brazil ponudila je u praksi veæ doka zano oplatno rješenje – kombinaciju Doka oplate od nosaèa Top 50 i Doka penjajuæe oplate MF240
visoki vremenski pritisak bez obzira što je u primjeni velik broj gotovih dijelova. Osobito veliki izazov pred stavlja izvedba AB zidova èetverodi jelne jezgre lijevanih na licu mjesta, izvedenih veæinom u kvaliteti vidlji vog betona. Jezgra graðevine ima visinu 43 m, a ukljuèuje šahtove di zala kao i stubišta novog stadiona. Model opl atnog rješenja u prirodnoj velièini Za dovoljne kapacitete krana tvrtka Odebrecht pobrinula se veæ unap rijed: tim na gradilištu raspolae s dva fiksna krana, jednim teleskop skim kao i jednim mobilnim kra nom. Kako bi se našlo optimalno oplatno rješenje za izvedbu zidova od vidljivog betona, razmatrani su oplatni koncepti od ukupno èetiri ponuðaèa. Doka Brazil ponudila je u prak si veæ dokazano oplatno rješenje – kombinaciju Doka oplate od no saèa Top 50 i Doka penjajuæe op late MF240, koje je konaèno i pre vagnulo u odnosu na konkurenciju.
32
GRADNJA STUDENI 2012.
i primjenu oplatnih rješenja. Zahva ljujuæi nadasve uspješnoj suradnji izmeðu Doke i izvoðaèa radova tvrtke Odebrecht, sveèanom otvorenju Svjetskog nogometnog prvenstva 2014. i to upravo na ovom stadionu, više ništa ne stoji na putu.
Odluèujuæi za ovaj uspjeh bili su ne samo uvjerljivo izvrsni rezultati vid ljivog betona veæ i izuzetno pozitiv na iskust va koje je tvrtka Odebrecht veæ imala u pogledu primjene Doka oplatnih sustava kod velikih infras trukturnih projekata u Brazilu (Ponte do Paiva, Recife) i Portugalu (Ponte Vasco da Gama). Kako bi se klijentu potpuno jasno prikazali prednosti i benefi ti, tim Doke Brazil unaprijed je izradio oplatno rješenje u originalnoj velièini. Na temelju ovog prethodno izraðenog modela oplate, inenjeri tvrtke Odebrecht mogli su se osob no uvjeriti u sve njegove prednosti, ali i razjasniti sva eventualno otvo rena pitanja. Konstantna 'full-time' Dok a podrška Zidovi èetverodijelne jezgre gra ðevine oplaæuju se primjenom Do ka penjajuæeg oplatnog rješenja u èetverodnevnom taktu uz odsjeè ke betoniranja velièine 968 m2. Za oplaæivanje svakog pojedinog od ukupno èetiri dijela jezgre primje
Kako bi se klijentu potpuno jasno prika zali prednosti i bene fiti, tim Doke Brazil unaprijed je izradio oplatno rješenje u originalnoj velièini
njuje se po jedna jedinica oplate od nosaèa velièine 242 m2 s kutovima za skidanje oplate I, postavljena – montirana na platformu za okna. Zahvaljujuæi kutovima za skidanje oplate s podesivim vretenima, kom pletna se oplata jednostavno odvaja od betona bez potrebe za potpunim rastavljanjem. Potom se cijela op latna jedinica jednim potezom di zalice podie u slijedeæi odsjeèak betoniranja, gdje se platforma za okna uèvršæuje zaponima unutar uštednih kutija. Jednostavnim okre tanjem vretena na kutovima za ski danje oplate, šaht dizala oplaæuje se ponovno u roku par minuta. Jezgra zgrade na ovaj se naèin gradi bre nego što je planirano – pridr avaju æi se istovremeno najviših odredbi zaštite na radu. Kako bi se u samoj startnoj fazi gradnje omoguæila nes metana primjena oplate, klijentima je pruena podr ška od strane Doka tehnièara i to na samom gradilištu. Doka tehnièar bio je na raspolaga nju kao kompetentan savjetnik te je ujedno koordinirao isporuke, ali
Doka. Struènjaci za oplate.
D
oka je jedno od vodeæih svjetskih poduzeæa u raz voju, proizvodnji i proda ji oplatne tehnike za sva podruèja gradnje. Uz vrhunske oplatne sustave, Doka takoðer nudi usluge struènog konzaltin ga i planiranja oplate. S više od 160 prodajnih i logistièkih sje dišta u preko 70 zemalja svijeta, Doka Grupa posjeduje uèinko vitu prodajnu mreu i garantira time maksimalnu profesional nost, brzu raspoloivost materi jala i usluga uz struènu tehnièku podr šku. Doka je èlan Umdasch Grupe i zapošljava preko 5600 djelatnika diljem svijeta.
!
DOKA HRVATSKA d.o.o. Radnièka cesta 173/g 10000 Zagreb Tel: 01/2480-020 Fax: 01/2480-025 E-mail: Zagreb@doka.com www.doka.com Poslovnica Split Kninska 7 21204 Dugopolje Tel: 021/668-668 Fax: 021/668-669
Predstavništ vo u Bosni i Hercegovini Ašikovac 6 71 000 Sarajevo Tel/Fax: +387 (0) 33 443 688
STUDENI 2012. GRADNJA
33
konstrukcije&tehnologije Doka Hrvatska d.o.o.
Gradilište s pogledom na more Uèinkovita primjena Doka oplatnih sustava na gradilištu novog pogona tvornice Sardina, Postira: Doka nosiva skela Staxo 100 – velika nosivost u kombinaciji s maksimalnom sigurnošæu
G
raðevinska èestica na otoku Braèu, u mjestu Dol iznad Postire, unutar pos lovne zone Ratac, prenamijenjena je za izgradnju najmodernije tvornice ribe u Europi. Betonski radovi su u punom tijeku, a planirani završetak radova je do ljeta 2013., uoèi ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Izvoðaè radova na ovom projektu, tvrtka Lavèeviæ d.d., i ovaj se puta oslonio na pouzdana oplatna rješenja isporu èena od Doke.
Najveæa investicija u povijesti domaæeg ribarstva Najnovija investicija najstarije domaæe tvrtke za preradu ribe ujedno je najveæa investicija u povijesti domaæeg ribarstva. Novi pogon prostirat æe se na 12.000 èetvornih meta ra te æe koristiti najmoderniju tehnologiju u Europi. U gradnju novog pogona, tvornica Sardina u Postiri ukupno ulae 250 miliju na kuna – financirat æe ih dijelom vlastitim sredstvima, dijelom kreditom HBOR-a ali i iz
fondova EU. Dosadašnja tvornica, uz samu obalu, svoja postrojenja seli na novu lokaciju u poslovnu zonu Ratac, oslobaðajuæi staru lokaciju u samom srcu Postira za turistièke svrhe. Na investiciju su se, kako kau, odluèi li zbog poveæane potranje za njihovim proiz vodima. Tvornica trenutaèno zapošljava 250 radnika, a širenjem kapaciteta i asortimana nakon otvaranja novog pogona u njoj æe rad no mjesto pronaæi još 100 ljudi, veæinom s otoka Braèa. Sardina je jedna od rijetkih tvr tki koja se ujedno bavi ulovom, marikulturom i preradom ribe. Trenutaèno preraðuju 2700 tona ribe na godinu, a realizacijom nove in vesticije prerað ivat æe èak 5000 tona. Cilj im je prerað ivati sve više sitne plave ribe jer je ona tzv. 'obnovljivi izvor '. Iako je gradnja nove tvornice riskantan posao u ovo vrijeme, imaju veliku šansu jer projek t potièe proizvodnju na otoku te osigu rava sigurna radna mjesta domicilnom sta novništ vu, èime ih zadr ava na otoku. Tvrtka proteklih godina biljei rast unatoè krizi, jer primjenjuju novu tehnologiju i zapošljavaju visokoobrazovani kadar. Gotovo 70 posto konzervi s naljepnicom postirskih riboprera ðivaèa završi u izvozu: osim u Europu, svoje proizvode izvoze na svjetska trišta od Japa na do Australije. Šest dil atacijskih cjelina Izvoðaè radova na izgradnji novog pogona tvornice Sardina u Postiri je tvrtka Lavèeviæ d.d. Betonski radovi su u punom tijeku, a s obzirom na dugogodišnja pozitivna iskust va u radu s Doka oplatnim sustavima, izvoðaè radova tvrtka Lavèeviæ d.d. i kod ovog se projekta opredijelio za oplatna rješenja ispo ruèena od Doka struènjaka za oplate. Graðevina tlocr tnih dimenzija 125,95 × 85,90 m izvodi se u 6 dilatacijskih cjelina èija je konstrukcija usklaðena s tehnološkim zahtjevima prostora unutar tih cjelina:
34
GRADNJA STUDENI 2012.
Tvornica Sardina, Postira: betonski radovi u punom tijeku – u primjeni je ukupno 1.500 okvira Doka nosive skele Staxo 100 Dilatacija D1 Dilatacija D1 je tlocr tnih dimenzija 50,00 × 26,50 m i visine 8,48 m do ozelenjenog krova, te 12,38 m do visine neprohodnog krova. Ovdje je predviðen je prostor za smr zavanje ribe u donjem prizemlju, laboratorij ski prostori u gornjem prizemlju te poslovni prostori na katu. Dilatacija D2 Dilatacija D2 tlocr tnih dimenzija 30,80 × 50,10 m te najveæe visine 9,40 m nalazi se tlocr tno u produetku dilatacije D1 i u njoj je smješten prostor za prijem i razvrstavanje svjee ribe te prostor za obradu i proizvodnju slane ribe – inæuna. Dilatacija D3 Dilatacija D3 tlocr tnih dimenzija 30,80 × 75,85 m i najveæe visine 9,40 m nalazi se za padno od dilatacije D2 i u njoj su predviðeni prostori za proizvodnju i uskladištenje ribljih konzervi, prostor za uskladištenje riblje hra ne te pogon za proizvodnju i uskladištenje ribljeg brašna. Dilatacija D4 Dilatacija D4 središnja je dilatacija tlocr tnih dimenzija 29,55 × 77,05 m i visine 3 etae i to donje prizemlje – proizvodni pros
tor za preradu plave ribe, gornje prizemlje – ulazni prostor i skladišta potrošnog ma terijala, te kat – prostorije uprave, kuhinja s restoranom, garderobe i sanitarije za proiz vodne radnike. Dilatacija D5 Dilatacija D5 tlocr tnih dimenzija 36,50 × 30,70 m i prosjeène visine 8,30 m omeðena je dilatacijama D1, D4 i D6. U ovom dijelu objekta prema tehnološkom projektu smješteni su prostori kotlovnice, strojarnice hladnjaèa, prostori mehanièke radionice te prostori za odr avanje ribarskih mrea. Dilatacija D6 Dilatacija D6 tlocr tnih dimenzija 50,05 × 28,70 m i prosjeène visine od 9,30 m smješ tena je neposredno uz dilataciju D1. U ovom dijelu objekta prema tehnološkom projektu smješteni su prostori hladnjaèa i tu nel za smrzavanje. Dok a nosiva skel a Staxo 100 – izbor broj 1 za nosivu konstrukciju S obzirom na vremenski rok i potrebe gradi lišta, kljuèni dio konstrukcije objekta je izvo
ðenje dijela stropne konstrukcije projektiran sustavom SWEDECK u ukupnoj površini od cca. 3.400,00 m2, od èega je preko 2.200,0 m2 visine podupiranja 8,48 m. Kao glavni nosivi sustav odabrana je prov jerena nosiva skela Staxo 100 koja zado voljava sve zahtjeve izvoðaèa i projektanta konstrukcije: jednostavnu i brzu montau, visoku razinu sigurnosti prilikom montae i demontae uz istovremeno veliku nosivost, te optimalnu kolièinu nosive skele i oplate na gradilištu. Jedna od bitnih prednosti Staxo 100 no sive skele je jednostavna i brza predmonta a u horizontalnom poloaju što je na ovom projektu iskorišteno do maksimuma. Pred montirani tornjevi se dizalicom premještaju i postavljaju na toèno projektirano mjesto. Zahvaljujuæi integriranim vlaèno èvrstim spojevima izmeðu Staxo 100 okvira, tornjevi nosive skele vrlo se lagano podiu u eljenu poziciju ali i premještaju jednim potezom di zalice. Osim toga, zbog malobrojnih komponen ti sustava Staxo 100, vrlo je jednostavno pripremiti radni prostor za predmontau i organizirati radni proces uz logièan redosli STUDENI 2012. GRADNJA
35
konstrukcije&tehnologije
Nosivi sustav u izvedbi stropne konstrukcije na gradilištu tvornice Sardina u Postirama: Doka nosiva skela Staxo 100 jed radnih operacija, što dodatno utjeèe na uèinkovitost i ubr zanje radnih procesa na gradilištu. Dok a logistièk a podrška 'just-in-time' Izuzetno bitno u kvalitetnom voðenju projek ta je i planiranje isporuka i optimalne kolièine materijala na gradilištu, što je takoðer jed na od prednosti jednostavnog sustava kao što je Staxo 100. Uz to, logistièke prednosti skladišta smještenog blizu samog gradilišta ovdje su dodatan kljuèni faktor u optimiza ciji radnih procesa. U tom smislu, za 'justin-time' isporuke i punu logistièku podršku pobrinuo se struèni tim Dokine poslovnice u Dugopolju, Kninska 7, gdje se nalazi novi po gon s unutarnjim i vanjskim skladištem. 'Struèni tim Dokine poslovnice u Dugopo lju i na ovom projektu iskazao se u izvrsnoj logistièkoj potpori izvoðaèu radova kroz pri
36
GRADNJA STUDENI 2012.
lagodljivost zahtjevima izvoðaèa, struènim savjetima, brzini isporuke potrebne opreme, susretljivosti djelatnika što u konaènosti do vodi do optimalnih troškova u procesu iz gradnje samog objekta' povratna je informa cija dobivena direktno od izvoðaèa radova tvrtke Lavèeviæ d.d. Dok a. Struènjaci za opl ate Doka je jedno od vodeæih svjetskih poduzeæa u razvoju, proizvodnji i prodaji oplatne tehnike za sva podruèja gradnje. Uz vrhunske oplat ne sustave, Doka takoðer nudi usluge struè nog konzaltinga i planiranja oplate. S više od 160 prodajnih i logistièkih sjedišta u preko 70 zemalja svijeta, Doka Grupa posjeduje uèin kovitu prodajnu mreu i garantira time mak simalnu profesionalnost, brzu raspoloivost materijala i usluga uz struènu tehnièku pod ršku. Doka je èlan Umdasch Grupe i zapošlja va preko 5600 djelatnika diljem svijeta.
konstrukcije&tehnologije Tekst: Velibor Trbojeviæ, Slobodan Štrbac, Brajan Glaar, Zoran Butorac, eljko Šmitran
Ind – Eko d.o.o.
Sanacija kanalizacije CIPP metodom CIPP metoda je brz, praktièan i ekonomièan naèin obnove kanalizacije
K
od slomljenih, napuknutih, ošteæenih ili nepravilno ug raðenih kanalizacijskih cijevi CIPP metodom eliminira se infiltracija i eksfiltracija i poboljša vaju se mehanièka svojstva cijevi. CIPP obnova izvodi se poliester skom fleksibilnom cijevi impreg niranom poliesterskom ili viniles terskom smolom, a primjenjuje se za cijevi promjera od 100 do 2.500 mm, duljine do 500 metara.
van rad. Ukoliko rezultati ispitivanja ne zadovoljavaju kanalizaciju je potrebno sanirati. CIPP (cured-in-place-pipe) me toda omoguæava sanaciju kanaliza cijskih cjevovoda bez iskopavanja, odnosno omoguæava da se posto jeæim kanalizacijskim cjevovodima vrati nepropusnost, a mehanièka svojstva i hidraulièka svojstva po boljšaju i da se time omoguæe uvjeti za ispravan rad kanalizacije.
CIPP (cured-in-place-pipe) metoda Kanalizacijski sustavi grade se kako bi se postiglo kontrolirano prikup ljanje i odvoðenje otpadnih voda do mjesta obrade. Da bi kanalizacija ispravno funkcionirala potrebno je da bude pravilno izvedena, redovno odr avana i tijekom cijelog perioda eksploatacije mora biti vodonep ropusna. Propusna kanalizacija ne moe ispravno funkcionirati, a mo e prouzroèiti zagaðenje podzemnih i površinskih voda i druge štete u okolišu. Infiltracija podzemne vode u kanalizaciju uzrokuje neispravan rad ureðaja za proèišæavanje otpad nih voda, poveæava rizik od izlijeva nja kanalizacije u okoliš i poplava. Eksfiltracija iz kanalizacije zagaðuje tlo i podzemne vode i smanjuje sta bilnost tla. CCTV inspekcijom i ispitivanjem vodonepropusnosti kod primop redaje novoizgraðene kanalizacije se dokazuje kvaliteta izvedenih ra dova, a kod kanalizacije u upotrebi utvrðuje se stanje kanalizacije, od nosno moguæa ošteæenja i neispra
Svojstva Insituform je 70-tih godina prošlog stoljeæa uveo na trište Insituform® CIPP – novu vrstu fleksibilnih cijevi (linera) koje imaju takva strukturna i hidraulièka svojstva koja im daju velike prednosti u odnosu na dru ge tehnike, naroèito kod primjene u gravitacijskim kanalizacijskim cje vovodima. Osim minimalnog sma njenja promjera cijevi, takvi lineri opæenito su dovoljni za stabiliza ciju postojeæe strukture tla i cijevi, zaustavljaju daljnju infiltraciju i ek sfiltraciju, sprjeèavaju internu koro ziju kao glavne razloge degradacije veæine postojeæih cjevovoda. CIPP metoda koristi se za sanaci ju kanalizacijskih cjevovoda naziv nih velièina od 100 do 2.500 mm, svih vrsta popreènih presjeka i svih materijala cijevi. Moguæe je odjed nom sanirati cjevovode duljine do 500 m, s više promjena pravca i bez prekida kroz više šahtova.
38
GRADNJA STUDENI 2012.
Materijali CIPP cijev se sastoji od jednog ili više slojeva fleksibilnog upijajuæeg
CCTV inspekcijom i ispitivanjem vodo nepropusnosti kod primopredaje novoiz graðene kanalizacije se dokazuje kvaliteta izvedenih radova, a kod kanalizacije u upotrebi utvrðuje se stanje kanalizacije, odnosno moguæa ošteæenja i neispra van rad
a – unutarnja membrana b – kompozit (smola u impreg niranom noseæem materijalu – filcu) c – vanjska membrana d – postojeæa cijev Slika 1. Presjek cijevi obnovljene CIPP metodom netkanog filca i konstruirana je ta ko da podnese instalacijske tlakove i temperature, te ima dovoljnu èvr stoæu da premosti dio cjevovoda koji nedostaje i da se rastegne kod neispravnih dionica cjevovoda. Ci jev se proizvodi u takvoj velièini da, kad je montirana, èvrsto prilijee uz unutrašnju povr šinu originalnog cjevovoda. Vanjski dio cijevi je pres vuèen plastiènom oblogom koja je
kompatibilna sa smolom koja se ko risti za impregnaciju CIPP cijevi. Smola potrebna za impregnaci ju CIPP cijevi je termoregulirajuæa nezasiæena poliesterska ili viniles terska smola bazirana na stirenu. Izbor smole zavisi o temperaturi i kemijskom sastavu efluenta. Dimenzionir anje CIPP liner a Proraèun debljine CIPP vrši se prema stanju postojeæe cijevi u skladu sa standardom ASTM F1216. CIPP cijev se dimenzionira s predvi ðenim rokom trajanja od 50 godi na. Za potrebe odreðivanja debljine stjenke, postojeæe cijevi se dijele na dvije kategorije prema stupnju ošte æenja: djelomièno oslabljene cijevi i potpuno oslabljene cijevi. Djelomièno oslabljenim cijevima smatraju se postojeæe cijevi koje mogu nositi pritisak tla i drugih op tereæenja tokom cijelog predviðenog ivotnog vijeka CIPP cijevi. Tlo oko postojeæe cijevi mora pruiti adek vatnu boènu potporu cijevi. Cijev moe imati longitudalne pukotine i promjenu u nazivnom promjeru do 10%. CIPP cijev se dimenzionira da podnese negativni tlak podzemnih voda, buduæi da vanjska optereæe nja i optereæenja tla nosi postojeæa cijev. Prije proraèuna potrebno je utvrditi nivo podzemnih voda. Potpuno oslabljenim cijevima se smatraju cijevi koje nisu strukturno stabilne i ne mogu nositi pritisak tla i drugih optereæenja. Takvo stanje je evidentno kada nedostaju dijelo vi cijevi, kada je cijev izgubila svoj oblik, kada je cijev korodirala uslijed medija, atmosfere, tla, itd. CIPP ci jev se proraèunava da izdri hidrau lièko optereæenje, optereæenje tla i prometna optereæenja. Prije izrade proraèuna potrebno je utvrditi nivo podzemne vode, vrstu i dubinu tla i postojeæa prometna optereæenja. Duljina CIPP linera je duljina cje vovoda izmeðu ili više šahta i od reðuje se prema moguænostima instalacije, a najveæe dimenzije mo gu biti ogranièene moguænostima transporta ili kapacitetom energet ske jedinice.
CIPP (cured-in-pla ce-pipe) metoda omoguæava sanaciju kanalizacijskih cjevo voda bez iskopavanja, odnosno omoguæava da se postojeæim kanalizacijskim cje vovodima vrati nepro pusnost, a mehanièka svojstva i hidraulièka svojstva poboljšaju i da se time omoguæe uvjeti za ispravan rad kanalizacije
Slika 2. Djelomièno oslabljena cijev
Slika 3. Potpuno oslabljena cijev
Izr ada i ugr adnja CIPP cijevi Fleksibilna cijev – liner izraðen pre ma potrebnim dimenzijama puni se smolom i impregnira postupkom vakuumske impregnacije, te kalib STUDENI 2012. GRADNJA
39
konstrukcije&tehnologije CIPP metoda sanacije ne zahtjeva ishodova nje graðevinske doz vole niti suglasnosti vlasnika ili korisnika druge podzemne in frastrukture
rira provlaèenjem kroz valjke s po desivim razmakom. Vakuumskom impregnacijom sprjeèava se nas tajanje mjehuriæa zraka, odnosno osigurava se homogena struktura CIPP cijevi. Kalibriranjem izmeðu valjaka s podesivim razmakom istiskuje se višak smole i osigurava eljena debljina stjenke CIPP linera. CIPP lineri transportiraju se u kontrolira nim uvjetima hladnjaèom na mjesto ugradnje. Instalacija CIPP linera vrši se 'inverzijom', odnosno izvrtanjem u postojeæu cijev pomoæu tlaka vode ili zraka, pri èemu CIPP liner popri ma oblik i dimenzije postojeæe cijevi koja slui kao kalup za CIPP cijev. Otvrdnjavanje, odnosno polimeriza cija smole izvodi se pomoæu ener getske jedinice grijanjem i cirkulaci jom vode pod instalacijskim tlakom uz stalnu kontrolu temperature i tla ka vode i temperature smole. Nakon završetka postupka otvrdnjavanja vrši se obrada krajeva CIPP cijevi i otvaranje lateralnih prikljuèaka, a nakon zavr šne kontrole obnovljena cijev stavlja se u funkciju. Postupak instalacije, otvrdnjava nja i zavr šne obrade CIPP cijevi ug lavnom se izvodi u jednom danu, a najèešæe traje manje od 12 sati. Zakl juèak CIPP metoda sanacije kanalizacij skih cjevovoda omoguæava da se postojeæim cjevovodima bez isko pavanja vrate sva potrebna svojstva u izuzetno kratkom vremenu, uz minimalni utjecaj na okolinu, bez ri zika za ošteæenje podzemne infras trukture. CIPP metoda sanacije ne zahtjeva ishodovanje graðevinske dozvole niti suglasnosti vlasnika ili korisnika druge podzemne infras trukture èime se priprema postupka sanacije znaèajno pojednostavnjuje i pojeftinjuje. Liter atur a 1.ASTM International, Standard Practice for Rehabilitation of Existi ng Pipelines and Conduits by Inver sion and Curing of Resin-Impregna ted Tube, ASTM F 1216-05 2.HRN EN 13566-4:2003 Plas tièni cijevni sustavi za obnavljanje podzemnih netlaènih mrea za od vodnju i kanalizaciju – 4. dio: Ob navljanje nanošenjem strukturiranih duromernih slojeva na terenu (EN 13566-4:2002).
40
GRADNJA STUDENI 2012.
Tekst: dr. Miljenko Urlièiæ, dipl. ing. kemije
Keratek d.o.o.
Novi sistem izvedbe vjetrenih kamenih fasada Nije mala stvar kada se investitor pismeno zahvali i pohvali kvalitetu i izgled fasade! Upravo to se nedavno dogodilo tvrtki Keratek iz Zagreba koja je postavila atraktivnu vjetrenu kamenu fasadu na obiteljsku kuæu u Matuljima
P
ojam vjetrenih fasada je donedavno bio vezan uz lagane obloge (teine do 30 kg/m²) izvedenih s velikoformat nim keramièkim ploèama, ploèama od vlaknocementnih ploèa, aluminija, alco bonda, polilaminata i slièno, postavljenih na aluminijsku potkonstrukciju i provjetravane zraènim prostorom izmeðu toplinske izolaci je na nosivom zidu i vanjske obloge. Da se i kamene ploèe teine do 100 kg/m² i više mogu izvoditi kao ventilacijske fasade s ostojanjem od zida i do 30 cm, moemo zahvaliti novom sistemu potkonstrukcije fir me BWM i novom sistemu nevidljivog kopèa nja kamenih ploèa tvrtke Keratek Zagreb. Kamene ploèe se klasièno ugraðuju na fa sadu ankerima i trnovima ispod ili sa stra ne ploèe. Ugradnja ankera se vrši bušenjem rupa u nosivom zidu za svaki anker te ug radnjom ankera u brzovezni mor t. Ugradnja ankera je ovisna od vanjske temperature i ispod + 5°C dolazi tee do stezanja morta. Ugradnja ide k tome sporo i ogranièena je na manje povr šine. Ako se trai veæa udaljenost od nosivog zida, što je danas sve više slu èaj, radi debljine mineralne vune (20 i više centimetara), onda su ti ankeri vrlo skupi i montaa je oteana. Nova tehnologija postavl janja kamenih ploèa Kako se danas od fasadne obloge trai da bude gotova u što kraæem vremenu, sa sta rom tehnologijom, pogotovo zimi, se ne mo
gu zadovoljiti rokovi. Jedan od problema je i oslabljen nosivi zid, kroz veliki broj rupa kao i hladni mostovi koji teško zadovoljavaju ter miku. Keratek je prije gotovo 10 godina uveo novu tehnologiju postave kamenih ploèa za vjetrene fasade s BWM potkonstrukcijom ATK 102 Minor. Postava te potkonstrukcije je suha montaa u svim vremenskim uvje tima s debljinom toplinske izolacije i do 30
cm. Prijenos teine kamene obloge na no sivu podlogu se vrši preko vertikalnih T ili U profila i draèa uèvršæenih na zid preko ter mostop podloški, odgovarajuæim plastiènim tiplima i èeliènim vijcima s cca. 70% manje rupa u nosivom zidu. Velika prednost ovog sistema je to što se svaka ploèa na fasadi podizanjem do gornje ploèe da izvaditi i ponovo vratiti bez ošteæe nja. To je postignuto zato što je donja kopèa STUDENI 2012. GRADNJA
41
konstrukcije&tehnologije
42
GRADNJA STUDENI 2012.
visine 8 mm, a gornja 12 mm. Zato i fuge moraju po horizontali biti širine minimalno 8 mm. Primjer obiteljske kuæe u Matul jima Poèetkom lipnja 2012. izvršena je primopre daja fasadne obloge privatne kuæe u Matu ljima, Matuljska cesta 37, arhitekta projek tanta Siniše Zdjelara iz Rijeke. Projektirana je obloga od Fibre C ploèa iz jednog komada od vrha do dna fasade s ploèama duine i do 5 m, širinom od 30 do 120 cm i lanim hori zontalnim fugama. Zbog visoke cijene traila se zamjena s ka menim ploèama, a da se zadri efek t projek tirane fasade s lanim fugama. Keratek je predloio 'Avorio' èetkani kamen s otoka Braèa, debljine 3 cm, šlican s gornje i donje strane za nevidljive inoks kopèe. Boja kamena idealno odgovara pejzau. Investitor je odabrao obradu èetkanog kamena i radi lakšeg odr avanja. Velike kamene ploèe su rezane na Braèu i dovezene u Zagreb na rezanje toèno po spe cifikaciji iz projekta i mjera uzetih na objek tu. Ukupno je bilo preko 650 kamenih ploèa razlièitih dimenzija. Statièki proraèun i plan montae s detaljima izvedbe dostavila je tvr tka BWM – Fasadna tehnika. Najprije su montirane donje ploèe. Gornji se red ploèa pripremao tek kada je bila go tova montana greda atike i aluminijski lim s okapnicom. Atika je dodatno pokrivena ka menim ploèama širine 30 cm lijepljenih na aluminijski lim sa Sika ljepilom. Problem je stvarala i kosina od 75% na sjevernoj strani fasade kao i ploèe u pogle du vrata koje je trebalo osigurati dodatnim sidrima. Smatramo da smo ideju arhitekta u pot punosti ost varili i da je s domaæim kame nom napravljena najljepša vjetrena kamena fasada u Hrvatskoj, a i šire. Investitor se i pismeno zahvalio i pohvalio kvalitetu i izgled fasade.
KERATEK d.o.o. Lavoslava Ruièke 32 10 000 Zagreb Tel: 01/6198-229
!
Fax: 01/6198-231 E-mail: keratek.ing@gmail.com www.keratek.hr
STUDENI 2012. GRADNJA
43
FLEX konstrukcije&tehnologije kružna oplata uirano podesiva kružna oplata juse od minimalno 1,00 m Tekst: Vedran Mikulec, ing. grað., Robert Šimunec, grað. teh.
PERI oplate i skele d.o.o.
Oplate Skele Inženjer www.peri.com.hr
Primjena PERI sistema pri gradnji Poslovnog kompleksa HEP-a u Zagrebu Tijekom zadnjeg kvartala 2012. godine tvrtka PERI uz mnoge je projekte sudjelovala kao dobavljaè oplate na projektu izgradnje Poslovnog kompleksa HEP-a koji izvodi tvrtka Tehnika d.d.
K
ao dobavljaè opreme uvedeni smo u posao krajem srpnja 2012. godine ka da su poèeli radovi na izvoðenju kon strukcije garae.
Tehnologija izvoðenja konstrukcije Sam naèin izvoðenja radova na konstrukciji podzemne garae kao i odabrana tehnologija graðenja tipa 'Top down' postavili su pred iz voditelja niz tehnoloških i operativnih izazova koji su uspješno svladani. Zemljani radovi poèeli su u jami koja je za suta šljunkom do kote –6,30 što odgovara visini potrebnoj za postavljanje oplate ploèe stropa etae –2, a na istoènoj strani objekta iskop je izveden do kote –7,80 što odgovara koti stropa etae –3. Daljnji iskop i izvoðe nje radova od spomenute kote –6,30 do kote –21,40 na zapadnoj strani te od kote –7,80 do kote –20,40 na istoènoj strani izvodili su se metodom 'Top down', to jest potkopava njem prethodno izvedenih stropnih ploèa. Prilikom iskopa horizontalni transpor t is kopanog materijala obavljao se mini dam perima i bagerima, a vertikalni transpor t i utovar kamiona izveden je pomoæu speci jalno konstruiranog kontejnera i sistema za podizanje materijala i utovar u kamione. Sam sustav sastoji se od kontejnera za rasuti ma
44
GRADNJA STUDENI 2012.
terijal koji se na 4 stupa hidraulikom podie s mjesta iskopa i punjenja na povr šinu do visine iznad tla od oko 3,5 m. Kontejner je zapremine oko 10 m³ materijala. Nakon podizanja zatvara se èelièna plo èa iznad otvora za spuštanje kontejnera na koju ulazi kamion te se isti puni otvaranjem vrata za istovar na dnu kontejnera. Kontej ner se nakon toga vraæa na mjesto punjenja. Ova tehnologija vrlo je uspješno primijenjena i prilikom izgradnje objekta Centar Cvjetni. Opl ata stropnih ploèa Na poziciji postojeæeg širokog iskopa na koti –6,30 izvedeni su piloti sa èeliènim nastav cima na koje se oslanja konstrukcija objekta u fazi same izgradnje. Nakon izvoðenja pilota i nastavka izvedeni su temelji dim. 80x80x30 cm za oslanjanje potkonstrukcije i oplate stropnih ploèa. Oplata je bila montirana i sloena tako da kasnije tijekom gradnje ima funkciju viseæe oplate. Sama potkonstrukcija, tj. oplata stropnih ploèa sastavljena od oplatnih stolova dimen zija 6,50 x 4,0 m predviðena je za ovjes na samo 4 mjesta. Ovakva velièina oplatnih stolova prema projektima izvoðaèa tvrtke Tehnika d.d. (voditelj projektiranja Miroslav Bjelobrk; samostalni projektant Ðuro Trep šiæ) po prvi je put primijenjena u Hrvatskoj.
Velièina oplatnih stolova omoguæila je bre spuštanje u sljedeæu poziciju kao i slobodan prostor iznad istih obzirom na mali broj jedi nica i sidara za spuštanje i ovjes. Konstrukcija platformi izvedena je od èe liènih profila NPU 200 (260,160) postavljenih u dva okomita smjera te meðusobno pove zanih vijcima koji su ujedno sluili i za ovjes platformi. U donjem dijelu konstrukcije bila su dva para profila, a u smjeru okomitom na njih tri para profila formirana u NPU nosaèe meðusobno spojene vijcima preko razdjel nika od 25 mm èime se omoguæilo central no postavljanje vijaka za ovjes i spuštanje platformi te upotreba standardnog spojnog materijala za spoj èeliènih i drvenih VT 20 nosaèa. Sama oplata platforme bila je sastavljena od drvenih PERI VT 20 nosaèa uèvršæenih na èelik preko PERI UNI HBU 24 spojnice, a na njih je vijcima uèvršæeno oplatno platno od troslojnih ploèa. Tvrtka PERI oplate i skele d.o.o. isporuèi la je uz nosaèe VT 20 i spojnice UNI HBU i kompletan ovjesni sistem stolova (sidra spe cijalnih duina DW 15 i DW 20) koji se prim jenjivao do kraja izvoðenja konstrukcije. Spuštanje samih stolova nakon betonira nja i potkopavanja (iskopa) izvedeno je kroz otvore promjera 75 mm u ploèama s 4 lan
Spuštanje stropnih stolova u sljedeæi tak t. èane dizalice ovješene na nosaèe nosivosti 2 tone. Samo spuštanje u sljedeæu fazu be toniranja (zahvaljujuæi dobrom tehnološkom projektu) izvedeno je bez deformacija samih stolova što je inaèe gotovo uvijek praksa na sliènim projektima. Opl ata AB zidova i stupova Zbog specifiènosti tehnologije izvoðenja (ne moguænost punjenja zidova s gornje strane zbog 'Top down' tehnologije) kao i visokih zahtjeva za površinom betona korišten je samozbijajuæi beton (SCC – Self Compacted Concrete): beton konzistencije vode kojem ne treba dodatno zbijanje vibratorima. Pred PERI kao dobavljaèa oplate postav ljeno je više zahtjeva koje je odabrani oplatni sistem morao zadovoljiti. Oplata je trebala imati veliku otpornost na pritisak svjeeg betona (korištenje SCC betona), moguænost ruènog premještanja i montae, moguænost izvoðenja jednostrane oplate (uz rubne zido ve objekta prema dijafragmi) te moguænost punjenja konstruktivnih elemenata prikljuè kom stacionarne pumpe za beton na samu oplatu. Za ispunjavanje gore navedenih zah tjeva odabran je sistem TRIO u aluminijskoj
TRIO Alu za visoku kvalitetu otiska betona.
STUDENI 2012. GRADNJA
45
konstrukcije&tehnologije
Aluminijska izvedba TRIO oplate stupa.
TRIO Alu oplata zidova etae.
46
GRADNJA STUDENI 2012.
Èelièna izvedba TRIO oplate stupa.
varijanti te dijelom èelièni TRIO sistem (mali elementi). Sistemska dopuna TRIO Alu proizvodi se u visinskom modulu od 1,20 i 2,70 m te u širinama 90, 72, 60 i 30 cm. Odlikuje se ve likom nosivosti pritiska svjeeg betona (60 kN/m²) te malom teinom elemenata (najtei element tei 70 kg). Potpuno je kompatibilna sa èeliènim TRIO elementima i primjenjiva je i u okomitom i polegnutom poloaju. Sami elementi praškastim su premazom zaštiæeni od prijanjanja betona. Kao dopuna TRIO Alu sistemu korišteni su TRIO èelièni elementi malih dimenzija (ele menti visine 120, 90 i 60 cm, širine 30, 60, 90 i 120 cm) nosivosti pritiska svjeeg beto na od 80 kN/m². Oplatna ploèa u elementima je FinPly op latna ploèa debljine 18 mm koja omoguæuje velik broj primjena i vrlo visoku kvalitetu zav ršnog otiska betona. Za potrebe gradilišta definiran je tak t beto niranja od 350 m² oplate, odnosno izvoðenje jedne etae podzemne garae u 6 taktova.
Betoniranje primjenom BPA prikljuèka. Punjenje zidova odozdo prema gore Problem punjenja zidova i stupova podzem ne garae riješen je primjenom PERI BPA prikljuèka (BPA = Betonpumpenanschluss). Spomenuti artikl omoguæuje prikljuèak be tonske pumpe na samo oplatno platno i pu njenje zidova odozdo prema gore. Za razliku od sliènih konkurentskih proizvoda, predno st BPA prikljuèka lei u èinjenici da je zasebni dio PERI sistema i moguæe ga je primijeniti na bilo kojem oplatnom elementu kao i dijelu konstrukcije, a u sluèaju eventualnih proble ma kod ugradnje isti je moguæe demontirati i premjestiti za 15 minuta. Na samom gradilištu korišteno je ukupno 20 BPA prikljuèaka za pumpanje betona kako bi se maksimalno ubr zao rad i obr taj oplate. Kod jednostranih zidova garae, zbog ne moguænosti manipulacije klasiènim siste mom podupiranja jednostrane oplate, preu zimanje pritiska svjeeg betona tehnološki je riješeno korištenjem dijelova sistema VA RIOKIT. Sidrenje jednostrane oplate izvedeno je pomoæu RCS šine duljine 2,48 m (RCS šine visine 20 cm korištene su radi velikog opte reæenja SCC betona na oplatu) na naèin da je u gornjem dijelu oplate (ispod stropa) preu zimanje optereæenja riješeno pomoæu SLS 80-140 vretena za teška optereæenja sidre nog u betonsku stropnu ploèu preko stope za rešetkaste konstrukcije HD prièvršæene za beton pomoæu vijaka prema statièkom proraèunu. Sidrenje donjeg dijela jednostra
Detalj BPA prikljuèka na oplatu.
STUDENI 2012. GRADNJA
47
konstrukcije&tehnologije
Konstrukcija podzemne garae nakon završetka radova.
Jednostrana oplata zidova TRIO Alu. tvrtke Tehnika d.d., pod rukovodstvom ine njera gradilišta Krešimira Grubeše, radove je izveo kvalitetno, brzo i struèno. Ovom prilikom zahvaljujemo se tvrtki Teh nika d.d. na ukazanom povjerenju u PERI sis teme i proizvode te korektnoj suradnji prili kom realizacije ovog sloenog projekta.
PERI oplate i skele d.o.o. Dolenica 20 10250 Luèko - Zagreb tel: 01 655 36 36 info@peri.com.hr www.peri.com.hr
!
HR PERI 12.276
ne oplate izvedeno je pomoæu DW 20 sida ra betoniranih u samu stropnu konstrukciju donje etae i sidrenih preko zateznog vratila SRU za RCS profil. U konstrukciju podzem nog dijela objekta ugraðeno je preko 10.000 m³ betona, a usprkos zahtjevnosti konstruk cije i same tehnologije gradnje operativni tim
Vijadukt Martinščica, Rijeka, Hrvatska
VARIOKIT koncept: sistemska rješenja za mostogradnju VARIOKIT dopušta fleksibilna i troškovno povoljna rješenja za kolne konstrukcije mostova te oplate vijenca savršeno prilagođene individualnim zahtjevima gradilišta.
VARIOKIT modularni sistem Fleksibilna i troškovno povoljna rješenja oplate za svaki projekt mostogradnje
Oplate Skele Inženjering www.peri.com.hr
48
GRADNJA STUDENI 2012.
konstrukcije&tehnologije JEDINSTVO d.d.
Montani objekti za sve namjene Montani objekti namijenjeni su za škole, djeèje vrtiæe, urede, bolnice, sportske ili zdravstvene centre. Mogu biti privremeni ili trajni objekti koji imaju moguænost demontae i premještanja na drugo mjesto Prednost montanih objekata je moguæno st njihove demontae i premještanja na drugu lokaciju u is tom ili promijenjenom obliku
Montani objek t u olimpijskom parku, München, Njemaèka
M
ontani naèin izgradnje postaje sve traeniji za objekte koji moraju biti u kratkom roku u funkciji. Inozemno trište ih prihvaæa kao škole, djeèje vrtiæe, urede, ambu lante, bolnice, hotele, sportske cen tre, itd. Radi se o modularnim jedinicama koje se u visokoj fazi gotovosti dop remaju na gradilište. Postavljaju se na pripremljene temelje i meðusob no spajaju u projektirane prostore. Preostaje samo unutarnje ureðenje i opremanje. Zahvaljujuæi raznovrsnosti ma terijala i njihovim karakteristikama, montani objekti zadovoljavaju zah tjeve toplinske i zvuène izolacije, vatrootpornosti i drugo. Prednosti montanih objek ata Prednost montanih objekata je moguænost njihove demontae i premještanja na drugu lokaciju u is tom ili promijenjenom obliku. Mogu se montirati pojedinaène modularne jedinice te manji ili veæi objekti. Vrlo èesto se postavljaju kao privremeni objekti za vrijeme sana cije ili rekonstrukcije klasièno izgra ðenih objekata. Montani objekti mogu biti iznaj mljeni na odreðeno vrijeme. Dobro se uklapaju kao dogradnja veæ postojeæih modularnih ili klasiè no izgraðenih objekata. Montani objekti mogu biti jed noetani ili višeetani.
50
GRADNJA STUDENI 2012.
Djeèji vrtiæ KITA, Bremen, Njemaèka Visoka škola B. A. Krèeliæ, Zaprešiæ
U proizvodnji smo potpuno fleksi bilni prema zahtjevima i potrebama kupaca. Individualne dimenzije vra ta i prozora, vanjska boja modula, unutarnje zidne i stropne oplate. Stabilnost modula u skladu je s pro jektom i statièkim proraèunom ov laštenog statièara. Specijalni montani objekti za tehnièk e namjene Osim za stambene, montani objek ti se koriste i za specijalne tehnièke namjene. Za ovakve objekte su postavljeni posebni tehnièki zahtjevi. Koriste se za smještaj opreme zahtjevnih karakteristika kao što su: generatori, elektrooprema, plin ski analizatori, mjerna i regulacijska oprema, telekomunikacijska i labo ratorijska oprema. Izvedba tehnièkih modularnih jedinica mora zadovoljiti zahtjeve vatrootpornosti, velikih podnih op tereæenja, nepropusnosti zraka, ot pornosti na eksploziju i slièno.
Jedinstvo d.d. Tel: 049 374 100, 374 111 E-mail: jedinstvo@jedinstvo.com www.jedinstvo.com
Osim za stambene, montani objekti se koriste i za specijalne tehnièke namjene
Primjena montanih objekata za specijalne tehnièke namjene
! STUDENI 2012. GRADNJA
51
sanitarije &instalacije Geberit AquaClean
Sistem koji omoguæava uitak, higijenu i relaksaciju Odr avanje higijene nikad nije bilo toliko opuštajuæe kao sada. Naðite vremena za sebe, u miru svoje kupaonice. Upotrijebite blagodati vode, osjeæajte se slobodno i opušteno, dok æe se Geberit AquaClean pobrinuti za ostalo Geberit AquaClean je proizvod koji vas kompletno i temeljito oèisti vodom. Opuš teno moete sjesti na njega i on æe vas oèistiti na najprirod niji naèin
S
vako jutro èekaju vas regu larni i pomalo dosadni rituali. Pripremanje za novi radni dan ipak ima i onu posebnu, èa robnu stranu. Prije nego stignete do tog spomenutog èarobnog trenutka morate se svakako zapitati, koliko zapravo imate vremena samo i is kljuèivo za sebe? Iskreno, jako malo vremena vam ostaje u sve kraæem danu, jako malo vremena za vas i vaše potrebe. U tom trenutku jedino rješenje je kupaonica. To posebno mjesto je poprište tih èarobnih tre nutaka, kada si moete priuštiti nje gu tijela i odr avanje higijene. Ku paonica je vaše malo skrovište koje vam prua mir i istovremeno slobo du da opušteno uivate, pripremite se za radni dan ili pak predahnete nakon napornog radnog dana.
Odr avanje higijene na najprirodniji naèin Geberit je oduvijek bio korak ispred ostalih. Svojim inovacijama, pre poznatljivim stilom i profesional nošæu se tijekom godina uzdigao iznad drugih. AquaClean je jedan od onih proizvoda koji odr avaju Geberit
52
GRADNJA STUDENI 2012.
na visokom nivou, te zaèuðuje ka ko zapravo toliko jednostavno, a u isto vrijeme uèinkovito moe jedan proizvod garantirati sigurnost u od ravanju higijene. Kupaonica je, kao što smo veæ rekli, vaše malo skrovište, tamo gdje vam je dovoljan mir kako bi se osjeæali ugodno. Miru i tišini u vašim trenucima opuštanja moe te slobodno pridodati sjajni Gebe rit AquaClean. Rijeè je o proizvodu koji vas kompletno i temeljito oèisti vodom. Opušteno moete sjesti na njega i on æe vas oèistiti na najpri rodniji naèin. Voda je oduvijek bila izvor higijene i u ovom sluèaju se koristi maksimalno u sustavu koji osim što je kompletan WC proizvod, uklapa se i u dizajnerski koncept ko ji ga istièe od drugih. Sjajan proiz vod koji vam prua više od obiène, klasiène WC školjke, jer dodamo li i dasku uz dizajnerski izgled, onda je to kompletan sanitarni proizvod.
AquaClean ima šest razlièitih modela koji se razlikuju funkcija ma koje pruaju. Od modela 4000, preko 5000 i 5000plus do najistaknutijih mode la 8000 i 8000plus
no i zadovoljno. Jedna od karakte ristika ovog proizvoda je i daljinski upravljaè kojim podešavate poziciju tuša koji vas revitalizira i osvjea va putem iznimnog pulsirajuæeg mlaza. Vaše iskust vo i odr avanje higijene æete privesti kraju fenom za sušenje s podesivom temperatu rom zraka, dok se za poklopac ne trebate brinuti – laganim potezom ruke ga gurnete kako bi se on laga
no spustio, bez ikakvih problema. Odr avanje higijene nikad nije bilo toliko opuštajuæe kao sada. Naði te vremena za sebe, u miru svoje kupaonice. Upotrijebite blagodati vode, osjeæajte se slobodno i opuš teno, dok æe se Geberit AquaClean pobrinuti za ostalo. Više informacija o ovom jedin stvenom proizvodu potraite na www.geberit.hr.
Šest razlièitih model a AquaClean ima šest razlièitih mode la koji se razlikuju funkcijama koje pruaju. Od modela 4000, preko 5000 i 5000plus do najistaknutijih modela 8000 i 8000plus. AquaC lean 8000plus je maksimum što jedan ovakav proizvod moe pru ati. Neke od funkcija koje dokazuju iznimnu kvalitetu su podesiva tem peratura vode (neæete se više boja ti hladne vode) uz podesivi pritisak mlaza. Od trenutka kada sjednete na ovaj èudesan toaletni sistem od mah æete se osjeæati sigurno, ugod STUDENI 2012. GRADNJA
53
poslovna vozila Novi Opel Combo
Kompaktan, prostran i funkcionalan Dvije duljine, dvije visine, pet motora, MTA dostupan za 1.6 CDTI 90 KS i nosivost do 1 tone – nova gospodarska vozila Opel Combo imaju sve. elite više? Sve je veæ spremno i èeka
D
izajniran kako bi se pobrinuo za vaš teret, ljude i poslovnu imovinu i stoga – novi Opel Combo èini veliku razliku.
4,6 m3 i 1 tona tereta Kompaktan, prostran i lak za utovar, Opel Combo moe prihvatiti teret do
1 tone, a 4,6 m3 prostora pomièe ga korak ispred segmenta u pogledu kapaciteta. To je dovoljno za pobrinuti se o veæini potreba normalnog malog transporta, a èak daje i rezervu za prilike koje zahtijevaju dodatni pros tor ili kapacitet.
Kompaktan, prostran i lak za utovar, Opel Combo moe prihva titi teret do 1 tone, a 4,6 m3 prostora po mièe ga korak ispred segmenta u pogledu kapaciteta
Ol akšava ivot Lak za utovar, jednostavan za kon figuriranje i uistinu svestran, novi Opel Combo nudi pravi izbor fun kcionalnosti, velièina karoserije i opreme. Svje i spreman za posao Novi Opel Combo vodi brigu o svom teretu, ljudima i drugim sudionicima u prometu. To ne smanjuje radno optereæenje, ali je ipak dobro znati. Sjajna kombinacija Kapacitet, praktiènost, izdrljivost i funkcionalna elegancija savršeno su objedinjeni u odliènom dizajnu novog Opel Comba. Vozite dal je, uštedite više S malom potrošnjom goriva, dugim servisnim intervalima i jamstvom protiv prohrðavanja, novi Opel Combo snizuje troškove vašeg pos lovanja. Dostupne izvedbe Dobro opremljen èak i u osnovnoj izvedbi, novi Opel Combo je pri lagodljiv baš kao i vaše poslovne potrebe. Odaberite iz ponude nap rednih znaèajki udobnosti i sustava za zabavu i informiranje, i prilagodi
54
GRADNJA STUDENI 2012.
te ih toèno u skladu s vozilom i va šim potrebama. Nizak ili visok krov, duga ili kratka karoserija, ostakljena ili neostakljena vrata, te standardna ili poveæana nosivost. Sve je tako lako. Više o novom Opel Combu pot raite na http://www.opel.hr/vehic les/opel_range/vans/novi-combo/ index.html.
S malom potroš njom goriva, dugim servisnim intervalima i jamstvom protiv prohrðavanja, novi Opel Combo snizuje troškove vašeg pos lovanja
STUDENI 2012. GRADNJA
55
grijanje &klima Tekst: Dalibor Crniæ, dipl. ing. stroj.
Vaillant
Solarni termalni sustavi Uzevši u obzir da Vaillant u svojoj ponudi ima više vrsta ploèastih i vakuumskih kolektora s priborom za sve naèine montae, te spremnike za PTV ili kombinirane spremnike rijeè je o najpotpunijoj ponudi od strane jednog proizvoðaèa
D
anas kada je energija sve skuplja svi razmišljamo o moguænostima uštede, ali da se pritom zadr i odgo varajuæi komfor ivljenja. Korištenje obnovljivih izvora energije (OIE) je od primarnog globalnog znaèaja te je i Hrvatska u zadnjih nekoliko go dina na razini upanija raspisivala i dalje raspisuje natjeèaje za razlièite sustave (solarne, geotermalne i dr.)
koji su subvencionirani u odreðenom postotku ukupne investicije ili do od reðenog maksimalnog iznosa. O potencijalu korištenja solarne energije dovoljno govori solarna karta Hrvatske u kojoj je vidljivo da veæi dio kontinentalnog podruèja ima prosjeènu godišnju ozraèeno st vodoravne površine od 1200 do 1300 kWh/m², a primorsko podruè je od 1300 do 1600 kWh/m².
Termosifonski sustav auroSTEP pro
56
GRADNJA STUDENI 2012.
Vaillant je u segmen tu preddefiniranih solarnih sustava zastupljen s termo sifonskim auroSTEP pro proizvodima. Njihova je odlika povoljna cijena i jed nostavna instalacija, no u odnosu na ostale solarne sustave imaju i niu uèinkovitost
Preddefinir ani i projektir ani sol arni sustavi Vaillant kao vodeæi europski proiz voðaè sustava grijanja i pripreme potrošne tople vode (PTV) oduvijek je nudio inovativne sustave koji su svojim tehnièkim rješenjima i kvali tetom bili korak ispred ostalih te su korisnici dobivali dodatnu vrijedno st za uloena sredstva. Prodajni program tvrtke Vaillant se u osnovi moe podijeliti u dvije osnovne kategorije: Preddefinirani solarni sustavi – prodaju se u paketima i nema moguænosti za proširenje – samo za pripremu PTV Projektirani solarni sustavi – svaka komponenta se dimenzionira u skladu sa zahtjevom – za pripre mu PTV ili za grijanje i PTV. Vaillant je u segmentu preddefi niranih solarnih sustava zastupljen s termosifonskim auroSTEP pro proizvodima. Njihova je odlika po voljna cijena i jednostavna instala cija, no u odnosu na ostale solarne sustave imaju i niu uèinkovitost. Preddefiniran solarni sustav au roSTEP plus za pripremu PTV ima integriranu tzv. 'drain back ' tehnolo giju èija prednost se oèituje u èinje
auroSTEP plus nici da solarna instalacija nije pod tlakom i nema isparavanja solarne tekuæine jer je u zatvorenom hidrau lièkom sustavu 'mješavina' zraka i solarne tekuæine. Prilikom pogonskog rada zrak se nalazi u gornjem dijelu solarnog iz mjenjivaèa topline dok kroz donji dio izmjenjivaèa, solarnu crpku, ko lektore i spojne cijevi cirkulira samo solarna tekuæina. Sustav MSS objedinjuje više razlièitih izvor a energije Kao rezultat Vaillantove dugogo dišnje prakse, ali i vizije stvaranja
Preddefiniran solarni sustav auroSTEP plus za pripremu PTV ima integriranu tzv. 'drain back ' tehnologiju èija prednost se oèituje u èinjenici da solar na instalacija nije pod tlakom i nema isparavanja solar ne tekuæine jer je u zatvorenom hidrauliè kom sustavu 'mješa vina' zraka i solarne tekuæine
Regulacija auroMATIC 620/3
STUDENI 2012. GRADNJA
57
grijanje&klima inteligentnih sustava u svrhu ener getske uèinkovitosti uz minimalno optereæenje okoliša koncipiran je sustav MSS koji objedinjuje više razlièitih izvora energije uz konti nuirano prilagoðavanje trenutnim prinosima i potrebama, odnosno stvoren je sustav koji uèi i suklad no tome upravlja s komponentama sustava kako bi se mogla osigurati maksimalna moguæa uèinkovitost. Sustav se u osnovi sastoji od èe tiri komponente: Prva komponenta je meðus premnik ogrjevne vode allSTOR VPS…/2 koji je ujedno i 'srce' sus tava, a èija je funkcija akumuliranje topline. Osnovni, iako ne nuni, izvor toplinske energije je solarna energi ja koja se koristi za predgrijavanje / zagrijavanje ogrjevne vode. Druga i treæa komponente sustava su solarna podstanica VPM S i podstanica za PTV VPM W èi ja se osnovna prednost oèituje u promjenjivom, odnosno prilagodlji vom naèinu rada ovisno o prinosi ma i potrošnji energije. Èetvrta komponenta je regula cija auroMATIC 620/3 koja je 'mo zak ' i upravlja sa svim komponenta ma u skladu s potrebama. Uzevši u obzir da Vaillant u svojoj ponudi ima više vrsta ploèastih i vakuum skih kolektora s priborom za sve naèine montae, te spremnike za PTV ili kombinirane spremnike rijeè je o najpotpunijoj ponudi od strane jednog proizvoðaèa. Zašto Vaillant? Jer Vaillant misli dalje.
!
Više o tvrtki Vaillant, kao i njezinim proizvodima, potraite na www.vaillant.hr.
58
GRADNJA STUDENI 2012.
Meðuspremnik ogrjevne vode allSTOR VPS sa podstanicama VMP S i VPM W
Zašto Vaillant auroSTEP plus sustav? Jer je uvijek spreman za rad.
Brine 24 sata za Vaš komfor: auroSTEP plus sustav s „drainback“ tehnologijom. auroSTEP plus s „drainback“ tehnologijom je neovisan solarni sustav za pripremu potrošne tople vode koji zagrijava vodu kada su uobiËajeni sustavi veÊ iskljuËeni. „Drainback“ tehnologija onemoguÊuje isparivanje solarnog medija kada sustav nije u pogonu. Korisnik više ne mora brinuti o pregrijavanju sustava a isti je uvijek spreman za rad. Dodatne pogodnosti auroSTEP plus sustava su visoko uËinkovit rad te jednostavna i brza instalacija buduÊi da su sve komponente veÊ integrirane u sustavu. auroSTEP plus je idealan izbor za kuÊe sa stalnim ali i sa povremenim boravkom. Više informacija potražite na www.vaillant.hr
grijanje&klima Danfoss
Kontinuirana ušteda energije kroz dosljedan hidraulièki balans Danfoss je razvio novi ventil za hidraulièki balans koji smanjuje troškove grijanja, poveæava komfor i eliminira buku na radijatorskim ventilima – AB-PM ventil – tri funkcije, jedan ventil. Idealno rješenje za grijanje u stambenim zgradama, pouz dan i jednostavan za odr avanje
T
vrtka Danfoss je 2004. godine pred stavila prvi tlaèno neovisan regulacij ski ventil AB QM. Ventil AB QM je ventil s dvostrukom funkcijom – balansira sustav i regulira protok na ogrjevno-rashladnom tijelu s velikim po tencijalom za uštedu energije. Primjenom ventila AB QM za regulaciju i balans sustava omoguæilo se projektiranje sustava u varijabilnom protoku s automat skim balansom hidraulièke mree sustava. Razlika sustava s promjenjivim protokom od dotadašnjih sustava s konstantnim proto kom je da se u sustav pumpa samo ona koli èina energije prema trenutnim potrebama, a ne uvijek maksimalna, neovisno o trenutnim potrebama objekta. Automatski balans je ujedno riješio klasiè ni problem u radu sustava u konstantnom protoku u prijelaznim periodima proljetnog i jesenskog rada pri èemu je dolazilo do nep ravilne raspodjele energije unutar objekta te se jedan dio pregrijavao, a u drugom dijelu je bilo prehladno. Dovoðenjem u red balansa sustava rezul tiralo je poveæanjem komfora korisnika sa znaèajnim energetskim uštedama i do 40 posto! Prepoznavanjem potreba i daljnjim unap reðenjem sustava, Danfoss je razvio novi AB
60
GRADNJA STUDENI 2012.
PM ventil koji nudi jednostavno i povoljno rješenje za razne aplikacije. AB-PM automatski bal ans ventil – za pouzdan i energetski štedl jiv sustav grijanja AB-PM ventil – tri funkcije, jedan ven til. Idealno rješenje za grijanje u stambenim zgradama, pouzdan i jednostavan za odr a vanje. Rješenje koje pomae u smanjenju troškova grijanja, poboljšava komfor i elimi nira buku na radijatorskim ventilima. Danfoss je razvio novi ventil za hidraulièki balans koji moe uèiniti sve navedeno. AB-PM ventil je kombinirani automatski balans ventil. Ventil se sastoji od regulatora diferencijalnog tlaka, ogranièivaæa protoka i zonskog regulatora. Sve tri funkcije u jednom ventilu. AB-PM je jednostavno savr šeno rješenje za: horizontalni radijatorski dvocijevni sustav sustave podnog grijanja sustave grijanja s kondenzacijskim kotlom. AB-PM ventil pretvara neuravnoteen sustav s varijabilnim protokom u pouzdan i uravnoteen sustav grijanja s pravilnom ras podjelom topline, èak i pri djelomiènim op
tereæenjima. Zahvaljujuæi stabilnom niskom diferencijalnom tlaku preko svih termostat skih radijatorskih ventila, buka je takoðer eli minirana iz cijelog sustava grijanja. Funkcija zonskog regulatora omoguæuje regulaciju sobne temperature tijekom dana ili noæi. To je omoguæeno tako da se sobni ter mostat povee s termièkim pogonom koji se ugraðuje na ventil, èime osiguravamo uštedu energije i dobar komfor. Tijekom blagdana, zonski ventil se moe koristiti kako bi se osi gurala minimalna temperatura radi zaštite ci jevi od zamr zavanja. AB-PM ventil uèinkovito zamjenjuje tri odvojena ventila. Zbog njegove kompak tne izvedbe jednostavno se i brzo ugraðuje
i idealan je za skuèene prostore, kao što su razvodni ormari. Jednostavno dimenzionir anje, podešavanje i ugr adnja Koristeæi tablicu za dimenzioniranje i oda bir, moete brzo ugraditi i podesiti AB-PM ventil, bez potrebe za sloenim izraèunima. Jednostavno utvrdite potreban protok i dife rencijalni tlak u usponskom vodu i podesite AB-PM u skladu s tim. AB-PM æe voditi brigu o ostalom, bez potrebe za daljnje puštanje u rad. Tako je jednostavno! AB-PM izbor temelji se na: potrebnom protoku u usponskom vodu / krugu grijanja – (l / h) potrebnom diferencijalnom tlaku u us ponskom vodu / krugu grijanja – (kPa) Podešavanje AB-PM ventila je brzo i jed nostavno, bez kompliciranog izraèuna. Jed nostavno okrenite kolo za podešavanje na eljenu vrijednost, ovisno o potrebnom pro toku i diferencijalnom tlaku u krugu grijanja.
Ugradnja je takoðer jednostavna, brza i laka. Uz AB-PM, trebate samo jedan ventil umjesto tri odvojena ventila. To æe znaèaj no smanjiti vrijeme ugradnje i troškove rada. Takoðer æete trebati manje dijelova i spojnih elemenata. Nakon ugradnje i podešavanja AB-PM-a, nema potrebe za ikakvim daljnjim puštanjem u pogon. Preporuèena aplik acija 1: Horizontalni dvocijevni radijatorski sustav grijanja U novim višestambenim zgradama horizon talni dvocijevni radijatorski sustav obièno ima zasebni prikljuèak za svaki stan. Na sre
dišnjem mjestu u stanu instaliran je razdjel nik gdje su svi prikljuèci na jednom mjestu. Ovakav sustav omoguæuje kontrolu potrošnje energije za svaki stan zasebno. Termostatski ventili na radijatorima pretvaraju sustav gri janja iz statièkog u dinamièki, sustav varija bilnog protoka. Kod adaptacije, konvencionalni sustavi s pojedinaènim kotlovima u svakom stanu mogu biti zamijenjeni s jednim centralnim kotlom zbog poveæanja uèinkovitosti. Svaki stan zadr ava izvorni cijevni sustav, ali sada æe imati svoju vlastiti prikljuèak. Koje su koristi od AB-PM-a? AB-PM instaliran u dvocijevni radijatorski sustav osigurava stabilan pritisak za termos tatske radijatorske ventile, pomauæi im da rade bolje i eliminiraju probleme s bukom. Takoðer, osigurava ogranièenje protoka za jednostavno i precizno balansiranje za svaki pojedini stan. Dodavanjem termièkog pogona (TWA-Z) na AB-PM, spajanjem na sobni termostat ili vremenski programator, dobivamo dodatne funkcije poput zonske regulacije, noæno sni enje temperature ili praznièni mod rada. Krajnji korisnici imaju dodanu korist – pouzdani sustav grijanja, jednoliku raspodje lu topline i smanjenu potrošnju energije. AB-PM: Regulator diferencijalnog tlaka s limitacijom protoka i zonskom regulacijom Adapter: prikljuèak za impulsnu kapilaru Opcija: Zaporni ventil (MSV-S) TRV: Termostatski radijatorski ventil PST: Prograbimilni sobni termostat Samo jedan regulacijski element moe biti korišten unutar jedne sobe (PST ili TRV) ako e limo osigurati pravilnu regulaciju temperature.
STUDENI 2012. GRADNJA
61
grijanje&klima Preporuèena aplik acija 2: Podno grijanje Sustavi podnog grijanja sve su više zas tupljeni, zahvaljujuæi svojoj sposobnosti da osiguraju veæu udobnost pri niim razina ma potrošnje energije od tradicionalnih rje šenja sustava grijanja. Ovi sustavi obièno imaju razdjelnik s jednim cijevnim krugom za svaku sobu. Sa sobnim termostatom u svakoj sobi, unutarnja temperatura regulira se pomoæu zonskog ventila na svakom po
jedinom krugu. Zbog toga se sustav mijenja iz statièkog u dinamièki, sustav varijabilnog protoka, koji zahtijeva automatski hidraulièki balans. Ugradnja AB-PM ventila ispred raz djelnika osigurava automatsko balansiranje za svaki stan, neovisno od ostalih stanova u istoj zgradi. Koje su koristi od AB-PM-a? Zahvaljujuæi integriranom regulatoru dife rencijalnog tlaka, AB-PM pomae u izbjega vanju uobièajenih problema, kao što su ne ravnomjerna raspodjela topline i meðusobni utjecaj izmeðu stanovima u istoj zgradi osi guravajuæi pravilan protok, bez obzira na op tereæenje u sustavu. AB-PM-ova funkcija ogranièenja protoka jednostavna je za korištenje i osigurava pra vilan balans u cijelom sustavu grijanja te nu di moguænost zonske regulacije. Krajnji korisnici imaju dodatnu korist – stabilan sustav grijanja i uštedu energije. AB-PM: Regulator diferencijalnog tlaka s limitacijom protoka i zonskom regulacijom Adapter: prikljuèak za impulsnu kapilaru CF2: Prograbimilni sobni termostat CF-MC: Master regulator CF2
62
GRADNJA STUDENI 2012.
Preporuèena aplik acija 3: Kondenz acijski kotlovi Kondenzacijski kotlovi se danas kor iste u obiteljskim kuæama i višest ambenim zgra dama zahvaljujuæi njihovoj visokoj uèinko vitosti i jednost avnoj ins talaciji. Meðutim, velik i izmjenjivaè topline u kotlu zahtijeva crpku s prilièno visokom visinom dobave. Na djelomiènim opter eæenjima to znaèi da se razlika tlaka prenosi na termost atske ra dijatorske ventile, što uzrok uje probleme buke i prekomjernog protoka u sust avu, a rezultir a neujednaèenom raspodjelom topli ne i previsokom temper aturom povr at a. Koje su koristi od AB-PM-a? Ugradnjom AB-PM ventila ispred kruga grijanja odr avat æe se stabilan diferencijalni tlak i automatski æe se riješiti problemi s bu kom i neujednaèenom raspodjelom topline. Funkcija ogranièivaæa protoka s dodatkom QT elementa na AB-PM ventilu pomae odr ati nisku povratnu temperaturu. To rezultira veæom uèinkovitošæu kondenzacijskog kotla i smanjuje potrošnju energije. Na taj naèin, AB-PM u kombinaciji s QT elementom pretvara sustav kondenzacijskog kotla u vrlo uèinkovito rješenje sustava za grijanje koji donosi najniu moguæu potroš nju energije.
Krajnji korisnici imaju koristi od energetski vrlo uèinkovitog kondenzacijskog sustava grijanja, bez buke. AB-PM+QT: Regulator diferencijalnog tlaka s limitacijom protoka i termostatom bez pomoæne energije TRV: Termostatski radijatorski ventil
Danfoss d.o.o. Magazinska 9 a 10000 Zagreb Tel: 01/606 40 76 http://grijanje.danfoss.com /
!
elektro news IThome
Pametno rješenje za štedljiv i siguran dom U ovom broju PRO Gradnje predstavljamo vam inovativno hrvatsko IThome rješenje 'Pametan dom' – koncept modernog doma i ureda koji zbog svoje energetske uèinkovitosti donosi znatne financijske uštede, èak i do 30%, te omoguæava poveæanje sigurnosti i kvalitete boravka u prostoru Ugradnja IThome sustava je iznimno jednostavna, primje njiva i u veæ gotovim stanovima, i to bez ikakvih graðevinskih zahvata
64
GRADNJA STUDENI 2012.
I
novativno IThome rješenje u stambenom prostoru povezuje i kontrolira gotovo sve tehnièke sustave stanovanja što znaèi da je u domu ili uredu moguæe pu tem mobitela upravljati rasvjetom, utiènicama, grijanjem, klimom, ro letama, tendama, ali i 'nadgledati' sigurnosni sustav – protuprovalu, vatrodojavu, alarmiranje kod istje canja vode, SOS dojave. 'Prvo hrvatsko rješenje za pame tan dom – IThome potièe ne samo znatne energetske uštede nego po veæava sigurnost i podie kvalitetu stanovanja, a tehnološki se bazira na cloudu i wirelessu što inaèe nije sluèaj s postojeæim sliènim rješenji ma', kazao je Davor Prpiæ, direktor tvrtke Inteligentna kuæa, èiji je ine njerski tim posljednje dvije godine marljivo radio na izradi pametnog tehnološkog rješenja. 'Ovo rješe nje omoguæuje korisniku da putem jednostavnog klika na smartphoneu upravlja, primjerice, rasvjetom ili grijanjem u domu i to bez obzira gdje se nalazi, a njegova dodatna pogod nost je izuzetno niska cijena, èak 30
puta manja u odnosu na stranu kon kurenciju', dodao je Prpiæ. Aplik acija na mobitelu potrebna za IThome rješenje je besplatna Nakon što korisnik dobije korisnièko ime i lozinku, upisuje ih u besplatnu aplikaciju na svom mobitelu. 'Aplikacija se preuzima s App Sto rea za iPhone, odnosno Play Storea za Android, a IThome gateway se, koristeæi GPRS komunikaciju, spaja na naše servere te time omoguæa va 'komunikaciju' izmeðu korisnika i njegovog doma', pojasnio je Marko Kozlina, tehnièki direktor tvrtke. Gateway sustav pritom zahti jeva SIM karticu odgovarajuæeg mobilnog operatera, a to su Tele2, Tomato i VIP. Nakon pritiska tipke na mobitelu i, primjerice, paljenja rasvjete, naredba se šalje na server te biva prosljeðena gatewayu u ko risnikovom domu. Gateway prima naredbu, odašilje ju modulu preko RF-a, koji istu izvršava, odnosno pali rasvjetu. Jednostavna instal acija rješenja i znatne energetske uštede Ugradnja IThome sustava je iznim no jednostavna, primjenjiva i u veæ gotovim stanovima, i to bez ikakvih graðevinskih zahvata. 'Sama instalacija sustava je vrlo jednostavna, pa je primjerice kod modula za rasvjetu, koji se ugraðuje iza postojeæih prekidaèa za svjetlo, potrebno skinuti prekidaè, prespojiti ga na modul i zatim vratiti na njegovo mjesto', pojasnio je Kozlina, dodajuæi kako je sam modul rasvjete malih dimenzija i stoga stane u razvodne kutije. U ovu prednost, kao i optimizaciju troškova koje ko rištenje IThome rješenja donosi, uv jerili su se njegovi brojni korisnici. 'Više mjeseci kor istim ovaj sus tav i mogu reæi da mi se višestru ko isplatio jer smo u obitelji s njim uspjeli ost var iti i do 30% ušteda na kuænom budetu, što nije mala stvar ', rekao je Nikola Šoško, ko risnik IThome rješenja 'Pamet an dom', osobito iz sadašnje perspek tive nadolazeæeg posk upljenja gri
Zbog toga što omogu æava znatne energet ske uštede, IThome rješenje uvelike pridonosi i oèuvanju okoliša
janja i do 37% u nekoliko hrvatskih gradova. Vrijednost ovog prvog hrvatskog iznimno povoljnog sustava za pa metan dom oèituje se i u njegovoj 'ekološkoj osviještenosti'. Zbog to ga što omoguæava znatne energet ske uštede, IThome rješenje uvelike pridonosi i oèuvanju okoliša. 'Energija nam je svakim danom sve potrebnija i trošimo je sve vi še i više, ali èesto to èinimo neod govorno i nekontrolirano u svojim domovima i uredima èime dodatno ispuštamo štetni ugljièni dioksid u atmosferu te pridonosimo klimat skim promjenama i globalnom zag rijavanju, pa su pametna tehnološka rješenja poput IThome sustava i vi še nego dobrodošla jer pored omo guæavanja sustavnog gospodarenja energijom, kvalitetno upravljaju i tzv. 'skrivenim gutaèima' energije, poput brojnih ureðaja koje imamo u svojim uredima i domovima u 'stan dby modeu“ poruèio je Zoran Bogu noviæ iz UNDP-a, predstavnik me ðunarodne organizacije koja više od 6 godina sustavno provodi program poticanja energetske uèinkovitosti u Republici Hrvatskoj. Cjenovna pristupaènost IThome rješenja i moguænost njegove nadogr adnje Naposljetku, dodatna pogodnost IT home sustava se oèituje u moguæ nosti njegove nadogradnje, odnos no naknadnog dodavanja pojedine
opreme veæ postojeæoj inteligen tnoj kuæi. IThome rješenje ukljuèu je kompletnu opremu – hardware i soft ware – kao i naknadu za prvu godinu korištenja (kasnije se plaæa 635 kuna godišnje), dok njegova in stalacija košta 299 kuna. Sukladno tome, 'Pametan dom' dostupan je u nekoliko paketa. Osnovni paket, BA SICline (IThome GSM (Mobile) Ga teway, beièni termostat ili AC/klima kontroler, beièna rasvjeta, beiène utiènice, iPhone i Android aplikacija za upravljanje domom, moguænost postavljanja razlièitih scena) dos tupan je po cijeni od 2.599 kuna, a njegova poboljšana verzija HOMEli ne po cijeni od 3.399 kuna, što su cijene malo boljeg mobitela. Napos ljetku, HOMEline securit y ukljuèuje, uz sve prethodno navedeno, i sigur nosnu komponentu (SMS i e-mail dojavu alarma, beièni digitalni senzor pokreta-detektor provale, te beièni senzor istjecanja vode) i iz nosi 3.999 kuna.
!
Inteligentna kuæa d.o.o. Sveti Duh 36 10 000 Zagreb Tel: + 385 95 4321 000 Fax: + 385 1 5560 732 E-mail: info@ithome.hr www.ithome.hr
STUDENI 2012. GRADNJA
65
Svakog mjeseca potraite novi broj èasopisa PRO Gradnja i na web stranici
www.progradnja.hr elite li Vašu vijest objaviti na web stranici www.progradnja.hr, pišite nam na e-mail: redakcija@letak-naklada.hr
elite li Vaš baner objaviti na web stranici www.progradnja.hr, obratite nam se na e-mail: marketing@letak-naklada.hr
Poveite se!!!
10000 Zagreb, Maksimirska 11 • tel: 0385/01-23 00 096 / 23 95 861 • fax: 0385/01-23 45 918 • klima-buhin@zg.t-com.hr • http://www.klima-buhin.hr
GODINA IX. • BROJ 86 • STUDENI 2012.
Vaillant
Peri sistemi
86-2012.
Gradnja Solarni termalni HEP-ovog kompleksa sustavi
IT home Rješenje za siguran i štedljiv dom
Tema broja:
Pasivna kuæa i obnova faktor 10