Karmelski Vjesnik

XXXIII, 2/2013

RijeČ oca provincijala

2/2013.

Drage sestre i braćo,

RijeČ oca provincijala

1

IZ SREDIŠNJICE REDA

2

PRILOZI

10

IZ ZAJEDNICA BR AĆE

41

IZ SESTARSKIH K ARMELA

48

SVJETOVNI RED – OCDS

68

SUSTAVNI STUDIJ DUHOVNOSTI

70

IZ VOJNOG ORDINARIJATA

71

DODATCI

74

NAJAVE

76

Karmelski vjesnik * Glasilo hrvatskih karmelićana i karmelićanki OCD i Svjetovnog reda OCDS * Izdavači: Hrvatska karmelska provincija (HKP) sv. Oca Josipa, Udruga "Bl. Alojzije Stepinac" bosonogih karmelićanki u RH i BiH, Svjetovni red OCDS HKP * Urednik: Dražen Marija od Milosrđa Euharistijskog Isusa (Vargašević), OCD (bdrazenMarija@gmail.com); Pri uređenju ovog broja surađivali: Bernard Čović (fotografije na str. 38.-39. i na 4. str. ovitka), Senka Blažeković, Zlatko od sv. Josipa (Žuvela), OCD, Ivan od Presvetog Trojstva (Pleše), OCD; Adresa: Česmičkoga 1, HR-10000 Zagreb; Tel. (01) 4500-500; Fax. (01) 4580-953; E-mail: provincija@karmel.hr; www. karmel.hr * Tisak: Grafocentar * Ovitak: "Gospa Karmelska", Remete, sakristija (str. 1.); Škapulari (str. 2.); klaustar Karmela sv. Josipa u Breznici Đakovačkoj; mladomisnički blagoslov 15. lipnja 2013. u Remetama, s. Anđela Marija od Djeteta Isusa i Svetog Lica; oblačenje Škapulara 11. lipnja 2013. u Remetama (str. 3.); svećeničko ređenje u zagrebačkoj katedrali 15. lipnja 2013. (str. 4.).

na logu Godine vjere simbolom lađe na valovitom moru prikazana je Crkva. Slika valovitoga mora prikladno oslikava izazove s kojima smo suočeni u svakodnevici vjere. Ne smijemo zatvoriti oči pred brzim i složenim društvenim promjenama kojima se ponekad dovode u pitanje i temeljne ljudske vrijednosti. Naprotiv, te promjene trebamo promatrati i razabirati, ispravno ih vrednovati, dobro u njima prihvaćati, a ono što se protivi našoj vjeri odlučno odbacivati. Papa Franjo pruža nam pregršt poticaja na osobno promišljanje. Njegova jednostavna i prodorna upozorenja dotiču bolne probleme naše svakodnevice i nude Kristov lijek: biti u službi Evanđelju, a ne služiti sami sebi.

Porukom bremenit susret poglavara OCarm i OCD u Ayelsfordu upravo na tom tragu govori o „oslobađanju karizme za obnovljeni pogled na život“. Misli se na oslobađanje kontemplativnog i misionarskog potencijala od površnosti i sebičnosti kako bi se svijetu pokazalo jedno novo čovještvo. To novo čovještvo je kontemplativno. Dok se danas načelno vrednuje čovjek kao takav, zaboravlja se na Boga.

Kontemplativna humanost prolazi iz susreta s Bogom i prepoznavanjem njegove slike u čovjeku. Takva se humanost, naime, okreće Ocu i svakog brata i sestru promatrala s kristovskim suosjećanjem kao suputnika na životnom hodočašću.

Kontemplativna humanost rađa misionarski duh, duh koji odlučno napušta usmjerenost na sebe te uprisutnjuje trojstvene odnose zajedništva i jednostavnosti.

Tako, na olujnom moru svakodnevice, ne otuđujući se od svijeta niti se utapajući u njemu, plovimo onako kako su nam jedra vjere razapeta.

Događaji proteklog tromjesečja pokazuju raznolikost pučine po kojoj plovimo: ona je molitvena, ali i intenzivno aktivna; bogato crkvena, ali i međureligijska; zauzeto domovinska, ali i međunarodna. Oni pokazuju da se i među nama događaju i globalizacija i mobilnost. Zbog toga smo

svjesni stalne potrebe za osobnim i zajedničkim propitivanjem. To nam propitivanje, uvijek u službi reafirmiranja, pomaže doći do one jasnoće usmjerenja, vitalnosti vjere i čvrstine hoda prema vrhu Karmela koji su karizmatski i institucionalno prepoznatljivi u Crkvi i društvu. Pomladak u našim zajednicama – koji je uvijek izvor radosti, pogotovo naši mladomisnici – treba i s pravom traži takvu prepoznatljivost.

Osnutak Prve katoličke osnovne škole u Gradu Zagrebu događaj je o kome su pisali i govorili mnogi crkveni i društveni mediji, pa ga ne treba posebno isticati. Ipak, vrijedno je spomenuti da su već sada popunjeni svi razredi, od prvog do osmog, što samo po sebi govori o opravdanosti poduzete inicijative. Zahvalni smo zagrebačkom nadbiskupu, kardinalu Josipu Bozaniću, koji je odobrio i podržao ovaj projekt, kao i svima onima koji su doprinijeli njegovom ostvarenju. Do početka nastave ima još dosta posla pa se i nadalje preporučamo u Vaše molitve.

Neka nas u našim plovidbama prati zagovor Zvijezde mora, istinske kontemplativke i neumorne misionarke, da ostanemo vjerni Crkvi, podrška Papi u služenju Kristu kormilaru i pouzdano okrilje putovanja svoj braći i sestrama.

Vaš br. Vinko Mamić, provincijal

3

IZ SREDIŠNJICE REDA

PISMO GENERALNOG DEFINITORIJA (17) Briga o registrima u karmelskim zajednicama; “susreti zajednice moraju biti česti”; nastojanja oko “Teresianuma”; potrebni redovnici za Svetu Zemlju; sljedeći izvanredni generalni definitorij u J. Koreji; na pomolu osnutak u Istočnom Timoru; objavljen plan terezijanskih čitanja za 2013.2014.; priprema se ažuriranje mrežnih stranica Reda Generalna kuća Bosonogih Karmelićana Corso d’Italia 38 00198 Rim – Italija + 16. lipnja 2013.

Predraga braćo i sestre u Karmelu: MIR! Od 8. do 14. lipnja okupili smo se u Rimu na našem 17. susretu Generalnog definitorija, kojemu je predsjedao N. O. General Saverio Cannistrà. Bili su nazočni svi definitori. Zahvaljujemo našem tajniku

4

Karmelski vjesnik

2/2012.

o. Silvanu Vescoviju i zamjeniku tajnika o.

Gini Pirolu, za njihovu trajnu pomoć.

Suočili smo se ovih dana s dugim popisom pitanja kojima smo se trebali pozabaviti i koje sada dijelimo s vama.

Ponajprije smo podnijeli izvještaje o posjetima ostvarenim u ovom razdoblju: o. General posjetio je Angloirsku provinciju, o. Emilio posjetio je Lombardijsku provinciju i Srednjetalijanski komesarijat koji uključuje Toskansku i Rimsku provinciju; o. Albert Wach izvijestio nas je o svome posjetu Mađarskoj i o. Marcos Jüchem o posjetu Meksiku, gdje je imao priliku sudjelovati na jednom kongresu duhovnosti u pripravi Terezijanskog jubileja. Sa svoje strane, o. George Tambala pohodio je Povjerenstva i Misije Burundija-Ruande, Tanzanije i Kameruna, kao i Madagaskarski komesarijat. Konačno, o. John Grennan izvijestio nas je o posjetu Malti.

P. Augustine Mulloor obavio je posjet Međunarodnom zavodu sv. Ivana od Križa i podnio nam vrlo pozitivni izvještaj, bilo

o kakvoći izgradnje, bilo o posvećenosti i suradnji među studentima u pogledu njihova karizmatskog i intelektualnog rasta.

Na ovom susretu uveli smo neke promjene u odgojnoj zajednici. Onima koji odlaze zahvaljujemo za njihovo služenje Redu i za tako važne zadaće koje su obavljali ovih godina; izražavamo dobrodošlicu novim odgojiteljima, moleći Gospodina da ih prosvijetli u njihovu djelovanju.

Imena novih odgojitelja priopćit ćemo vam kada promjene budu konačne. Željeli bismo više poglavare i mjesne poglavare podsjetiti na važnost posvećivanja pozornosti registrima koji svjedoče o životu naših okruga i zajednica.

Naši zakoni pomažu nam podsjetiti se na one knjige koje ne smiju uzmanjkati niti u jednoj našoj zajednici. Nužno je imati knjigu misnih nakana, gdje se točno sabiru preuzete i odslužene nakane (usp. kan. 957-958; Odredbe 269), kao i knjigu zakladnih Misa (usp. Odredbe 273); usto, nužno je imati knjigu pokojnika Reda (usp. Odredbe 46§a) i još jednu za pokojnike Zajednice (usp. Isto, §2) u koje se upisuju nekrologiji pokojne braće.

Preslika tih nekrologija mora se poslati Generalnom predstojniku. Jednako su važne ekonomske knjige (usp. Odredbe 247) i u kućama novicijata još jedna knjiga u koju se zapisuju imena novaka i datum njihova ulaska u novicijat (usp.

Odredbe 81); zavjeti se uvijek moraju

upisati u isprave (usp. Odredbe 107) i sačuvati u arhivu.

Na jednak način naši nas zakoni podsjećaju da susreti zajednice moraju biti česti (usp. Odredbe 238) i da se moraju sabirati zapisnici rada tih susreta (acta, usp. Odredbe 242§a). Uvijek se savjetuje da svaka zajednica posjeduje knjigu ljetopisa u koju bilježi vlastitu povijest i zajednički život.

Briga o registrima nije ponajprije obveza nametnuta zakonskim imperativom: njihovo pozorno ispunjavanje i čuvanje u arhivu na odgovarajući način služenje je prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, jer nam omogućuje dodirnuti puls našega života, ostaviti trag našega prolaska kroz život onima koji će nas naslijediti. Taj traga mogao bi ih prosvijetliti, pomoći im i također podsjetiti ih na one koji su dali svoj život radeći za dobro Reda i Crkve.

Njihova imena sabrana u knjigama pokojnih ne će ostati zaboravljena, nego će se izgovarati u molitvi braće svaki put kad budu čitali te registre.

U skladu s naznakama koje je dao Generalni kapitul, Definitorij, a napose o.

Saverio kao Generalni predstojnik i veliki kancelar, nastavljaju raditi na porastu kvalitete Fakulteta “Teresianum”. Obnavljamo profesorski zbor i, u dijalogu s Poglavarima, nadamo se postojećoj skupini predavača ubrzo pridružiti neke mlade.

Ovih dana pozabavili smo se i ekonomskim pitanjima. Velikodušnost naših sestara bosonogih karmelićanki i pomoć nekih Provincija omogućili su nam predstaviti sanirani polugodišnji proračun.

Tako smo 52 500 € mogli pomoći braću koja studiraju za magisterij i doktorat; s 217 724 € “Teresianum” i mogli smo platiti obroke CITeS-ova duga. Namijenili smo usto 53 719 € klauzurnim samostanima u potrebi. Među ostalim izlazima, namijenili smo 20 438 € troškovima za pripravu Petstote terezijanske obljetnice.

Podsjećamo Provincije koje još nisu izvršile uplatu njihovih godišnjih doprinosa da to učine što prije. Svima hvala za vašu pomoć.

Osim što smo se bavili pitanjima koja se tiču naše nazočnosti u Svetoj Zemlji,

5

IZ SREDIŠNJICE REDA suočili smo se iznova s razvojem projekta Stella Maris u dijalogu sa Svetom Stolicom. Pomaka nažalost nema i rješenje se čini vrlo teškim zbog velikih potreba i s jedne i s druge strane. O. Attilio Ghisleri posjetit će Izrael između 22 i 29 lipnja u svojstvu generalnog ekonoma te će pokušati iznaći rješenja za trenutno stanje te tako nastaviti s projektom preustroja Wadi En Siaha, koji dobro napreduje.

Važnije od ekonomskoga stanja je stanje osoblja. Potrebni su nam redovnici koji će, imajući poziv da rade u Svetoj Zemlji, Isusovoj zemlji i kolijevci Reda, taj poziv njegovati te obznaniti svoju raspoloživost svojim poglavarima na način da, u dijalogu s o. Generalom, mognemo povećati našu tamošnju prisutnost koja je tako znakovita i tako potrebita osoba.

IZ SREDIŠNJICE REDA Ovih dana odlučili smo o datumu i mjestu gdje će se slaviti sljedeći Izvanredni generalni definitorij: bit će to od 26. kolovoza (dolazak) do 3. rujna (odlazak) 2014. u Daejonu (Južna Koreja). Što se tiče misionarskoga širenja Reda, o. Augustine Mulloor ostvario je prve susrete i kontakte s ciljem započimanja s dvjema prisutnostima terezijanskoga Karmela u Šri-Lanci i Bangladešu. Njegov rad omogućio je napredak pothvata u nadi da će se ubrzo moći započeti s dvama iskustvima.

Isto tako primili smo pismo Predsjednika Iberijske konferencije provincijala, u kojemu on od Definitorija traži ovlaštenje za započimanje s nužnim koracima u vidu osnutka u Istočnom Timoru. Generalni definitorij ovlašćuje i s radošću podržava tu odluku iberijskih provincijala.

Broj dokumentiranih žrtava u 813 dana sirijskoga građanskog rata (do 7. lipnja 2013.) je 70108. U Aleppu, gdje su bosonoge karmelićanke, broj žrtava je veći od 10 tisuća. Izvor: http://www.syrianshuhada.com/

Nastavljaju se radovi na osnutku u Albaniji i već se pripremaju neke skupine redovnika i laika koje će nastaviti svoj misionarski rad na sjeveroistoku te zemlje.

Ostvaruju se čvrsti koraci s ciljem preobrazbe Generalnog izaslanstva Konga u komesarijat. U tom smislu, porasla je i zamjetljivo se poboljšala briga oko karmelićanskog identiteta, pastorala i oblikovanja zvanja. U vidu veće ekonomske neovisnosti, Izaslanstvo je zamolioa pomoć za proširenje Kinshaskog “Teresianuma” s ciljem poboljšanja usluga koje se ondje pružaju i povećanja ulaza za uporabu strukture. Prvi projekt u iznosu 325 000 $ pokušat će sakupiti uz određenu pomoć, premda Izaslanstvo može pokriti dobar dio troškova.

U ovom zasjedanju pokušali smo odgovoriti na neka pitanja u svezi Svjetovnoga reda koja se odnose na razne okruge. Na našem idućem zasjedanju željeli bismo posvetiti više prostora razmjeni nekih intuicija s našom svjetovnom braćom o njihovome pozivu i poslanju.

6

Karmelski vjesnik

2/2012.

U odnosu na bosonoge karmelićanke, o.

General imao je razne susrete s europskim udrugama i o. Emilio susrest će se uskoro s Lombardijskom udrugom kako bi razgovarao o važnim pitanjima glede posljednjih dokumenata koje je izdala CIVCSVA (Kongregacija za ustanove posvećenog života, nap. prev.). Na isti način o. General susreo se s Generalnim poglavarima onih obitelji koje imaju kontemplativne monahinje, kako bi pripravio skorašnji susret s Tajnikom spomenute Kongregacije i, moguće, s Predstojnikom iste.

Razgovarali smo i o našim klauzurnim samostanima u arapskim zemljama.

Posebno je zabrinjavajuće stanje u Aleppu (Sirija), gdje su naše sestre suočene s ratnim stanjem, premda nam prilikom posljednje komunikacije koja je s njima ostvarena poručuju da su usprkos stanju koje ih okružuje – dobro.

Nastavljaju se radovi na pripravi Terezijanskog jubileja te ćete na mrežnoj stranici Reda koju obnavljamo moći pronaći izbor tekstova koje predlažemo čitavom Redu za

7

IZ SREDIŠNJICE REDA sljedeću godinu na raznim jezicima: španjolskom, talijanskom, engleskom i portugalskom (brazilsko izdanje tekstova).

Ubrzo se nadamo dodati druge jezike.

Na jednak način želimo podsjetiti na neke značajne datume o kojima trebamo voditi računa u vidu jubilejskih proslava: 23. travnja 2014.: Četiristota obljetnica proglašenja sv. Terezije blaženom.

21. rujna 2014.: Četiristota obljetnica smrti o. Jeronima Gracijana. Tom prigodom slavit će se u Bruxellesu spomendan i u crkvi bosonogih karmelićana istaknut će

se spomen ploča. Za tu prigodu oci Generali OCD i OCarm napisat će zajedničko pismo.

15. listopada 2014.: Otvaranje Jubilarne proslave petstote obljetnice rođenja sv.

Terezije.

28. ožujka 2015.: Petstota obljetnica rođenja sv. Terezije od Isusa.

4. travnja 2015.: Petstota obljetnica krštenja sv. Terezije od Isusa (podudara se s Vazmenim bdijenjem).

Od 2. do 24. svibnja 2015.: Generalni kapitul u Avili.

15. listopada 2015.: Zatvaranje Terezijanskog jubileja.

8

Karmelski vjesnik

2/2012.

2/2013.

IZ SREDIŠNJICE REDA Osim tih datuma, obavještavamo vas da se 2014. godine navršuje šesto godina od rođenja br. Lovre od Uskrsnuća i 28. svibnja 2015. četiristo godina od smrti časnoga sluge Božjega Josipa od Isusa i Marije.

Madagaskarska biskupska konferencija, pod ravnanjem mons. Fabiena OCD, zatražila je od Svete Stolice da Sinoda biskupa 2015. bude posvećena temi kršćanske molitve, budući da se obilježava tijekom Terezijanskog jubileja.

S obzirom na obnovu mrežne stranice Reda, ovih smo dana dočekali tehničare iz Skupine UNDANET iz Salamanke (Španjolska) koji u suradnji s tajnikom za informacije, g. Juanom Borregom, pripremaju ažuriranje stranice. Uskoro ćemo vam moći ponuditi ono što se tehnički zove beta inačica, to jest pokusnu inačicu sa svim raspoloživim funkcijama na način da korisnici mogu zamijetiti manjkavosti ili stvari koje se mogu popraviti. Očekujemo vašu suradnju.

Razmatra se i objavljivanje aplikacije za pametne telefone (Smartphone) i tablet uređaje, kojom će se na tim uređajima učiniti dostupnim Časoslov na raznim jezicima, uključujući i Vlastiti Časoslov Reda, kao i neki tekstovi naših svetaca.

Obavijestit ćemo vas o daljnjem razvoju.

Podsjećamo više poglavere da je već predstavljen program Prvoga kongresa Reda o komunikaciji koji će se održati u CITeS-u u Avili od 17. do 21. rujna 2013.

Za sve one koji se još nisu upisali podsjetnik da to još mogu učiniti. Želeći vam sretan blagdan naše Presvete Majke Karmelske, ostajemo povezani u zajedništvu s Kristom. +

Poruka s dva Generalna vijeća, OCarm i OCD, cijeloj Karmelskoj obitelji Aylesford, 10-17. svibnja 2013.

U ovoj Godini vjere, mi, članovi dvaju Generalnih vijeća karmelićanskih redova OCarm i OCD, došli smo na hodočašće u engleski Aylesford. Riječ je o mjestu važnom za cijelu Karmelsku obitelj. Točnije, na ovome istom mjestu s kojeg vam pišemo ovu poruku na blagdan sv. Šimuna Stocka, nalaze se ostaci drevne karmelićanske kuće, koju su 1242. godine osnovali hodočasnici-pustinjaci s gore Karmela.

Njihov povratak iz Svete zemlje u Europu, njihov postupni prelazak iz pustinjačkog u prosjački život, njihovo iskustvo Boga i prije svega, njihova ponizna i bratska vjera u Mariju u vremenu kulturne krize, bili su za nas izvor nadahnuća. Dali su nam razmišljati i o novom shvaćanju naše misije u današnjem svijetu – bila je to tema kojoj smo posvetili najviše radnih sesija. Pri tome nas je usmjeravao kombonijanski misionar otac Benito De Marchi.

U Aylesfordu nam je domaćin bila lokalna zajednica braće OCarm, kojima želimo od srca zahvaliti na toploj i brižnoj dobrodošlici. Bilo je ovo vrijeme molitve, bratstva, meditacije, tijekom kojeg smo doživjeli i dva značajna ekumenska događaja. Slavili smo Prvu Večernju nedjelje zajedno s našom anglikanskom braćom u drevnoj rochesterskoj katedrali (osnovanoj ljeta Gospodnjeg 604.). Drugi je događaj bio sastanak u Cambridgeu s Lordom Rowanom Williamsom, kenterberijskim nadbiskupom emeritusom, profinjenim teologom i izuzetnim poznavateljem kar-

Vaša braća: o. Saverio Cannistrà, General o. Emilio J. Martínez P. Albert Wach o. Augustine Mulloor P. Robert Paul o. Marcos Juchem o. Peter Chung o. George Tambala o. John Grennan

9

IZ SREDIŠNJICE REDA melićanske duhovnosti i svetaca. Ta dva susreta u molitvi i teološkom promišljanju pomogla su nam shvatiti da se današnje poslanje mora ostvarivati u tijesnoj suradnji s ostalim kršćanskim skupinama, u duhu ekumenske otvorenosti.

Iz našeg hodočašća u korijene Karmela u Europi proizašlo je ponizno uvjerenje da ova epoha, koju karakteriziraju globalizacija, pokretljivost u svim smjerovima, erupcija “drugoga” u našem životu, afirmacija vrijednosti “subjekta” i gubitak osjećaja Boga, zahtijeva novi misionarski duh. Odnosno, zahtijeva srce koje je više evanđeosko, a manje sigurno u sebe. Ono što želimo podijeliti s drugima zapravo nisu nazori o svijetu niti stavovi o onome starom sebi, već novo čovještvo koje nam je Otac dao kao dar kroz svojega Sina koji je umro i uskrsnuo i koje bez prestanka oblikuje Duh Sveti. U svojem vrlo zapaženom obraćanju Biskupskoj sinodi u listopadu 2012. godine, govoreći o sv. Edith Stein, Rowan Williams nazvao je to novo čovještvo “kontemplativnim”.

Preuzimajući taj izraz i dajući mu tipično karmelićanski štih, pokušali smo opisati u svojim promišljanjima čovještvo koje zaboravlja sebe, u tišini i koje je slobodno od zamorne potrage za osobnim zadovoljstvom i od tvrdnje da usrećuje druge namećući im zamisli i projekte. To novo čovještvo, okrenuto Ocu, može vidjeti sve ljude, a osobito one siromašne, marginalizirane i trpeće, očima punim Milosrđa. To je gostoljubivo čovještvo, spremno krenuti na trajno hodočašće zajedno sa ženama i muškarcima našeg vremena kako bi pronašlo put koji nas vodi dublje u srce trojstvenoga života.

Nama je nemoguće zamisliti to novo čovještvo bez “oslobađanja karizme za novi i obnovljeni pogled na život” (Benito De Marchi). Odnosno, bez oslobađanja njegova kontemplativnog i misionarskog potencijala od svake plitkosti, arogancije i sebičnosti, koji mu ne daju da vidi trojstvenu ljubav i da zatvori u sebi taj autoreferencijalni krug.

10

Karmelski vjesnik

2/2012.

2/2013.

IZ SREDIŠNJICE REDA S druge, pozitivnije strane, osloboditi karizmu znači jasnije doživjeti trojstvene odnose bratstva i zajedničkog života. To znači iznova otkriti radost naviještanja Evanđelja i uživati u doživljaju jedinstva i jednostavnosti koji postoje između Oca, Sina i Duha Svetoga. Na taj ih način mi možemo svjedočiti u svakom vremenu i na svakom mjestu, i u svakom kontekstu u koji smo poslani.

U svemu tome prati nas Marija Majka Božja, i naša Majka. Ona je za karmelićane uzvišeni model čovještva koje sluša Riječ i promišlja živoga Boga. Ona je kontemplativni ideal, koji unatoč tome pristupa svakome od nas da kroči zajedno s nama kao hodočasnica. Ona nas grli svojom majčinskom i bratskom ljubavi, paleći u našim srcima taj plamen ljubavi. Siromašna i ponizna, ona jednostavnim znakom Škapulara štiti taj plamen u našim krhkim ljudskim tijelima i preobražava ga u goruću strast za evangelizacijom i misionarstvom. Njezina diskretna ali rječita prisutnost u našem životu znači da su oni koji nose Škapular pozvani posvetiti svoj život ljubavi prema svojem bližnjem. U tom smislu Karmelska Djevica je bila nazivana i “Misionarkom među ljudima“(Oscar Romero).

Draga braćo i sestre, napuštamo Aylesford s obnovljenom sviješću o daru svojega poziva i misije koja je s njime povezana. Uskrsli Gospodin poziva nas da se ne bojimo teškoća na koje ćemo naići i da se ne obeshrabrimo kada se suočimo s neizbježnim kušnjama i mogućim neuspjesima. Ma koliko beznačajni i siromašni, u svima nama postoji snažnija sila, koja je osvojila svijet. To je sila Očeve ljubavi za nas, sila njegove Riječi i njegova Duha koja nas pokreće naprijed prema svijetu i otvara nas prema svima onima koje Gospodin dovede na naš put. Na nas čekaju brojne žene i muškarci, očekujući da im Karmelska obitelj pokaže Božju nježnost.

Neka nam Gospodin pomogne da ne utrnemo njihovu nadu! + Prijevod s engleskog: DĆ

11

PRILOZI

Mons. Nikola Eterović pohodio Karmel sv. Josipa Na blagdan Božanskog milosrđa, 7. travnja 2013., mons. Nikola Eterović, glavni tajnik Biskupske sinode u Rimu i naslovni cibalski nadbiskup, zajedno s mons.

Marinom Srakićem, đakovačko-osječkim nadbiskupom, posjetio je zajednicu sestara karmelićanki u Karmelu sv. Josipa, u Breznici Đakovačkoj.

Srdačnim riječima dobrodošlice priorica, s. M. Ljiljana od Duha Svetoga (Prelić) izrazila je zahvalnost nadbiskupu Marinu za očinsku brigu i dobrotu kojom prati zajednicu sestara, a kojoj je znak i njegov posjet s nadbiskupom Eterovićem prigo-

dom njegova kratkog boravka u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji. Mons. Eterović sestrama je govorio o svojoj zahvalnosti što je tijekom službe u Rimu imao čast surađivati s papom Ivanom Pavlom II. te se osvrnuo na nedavna događanja u Rimu.

Veličina Božjeg milosrđa

Govoreći o Ivanu Pavlu II. nadbiskup Eterović priznao je kako je duhovno dirnut veličinom Božjeg milosrđa upravo na blagdan Božanskog milosrđa koji je Ivan Pavao II. promicao zahvaljujući mističnom iskustvu Faustine Kowalske, redovnice koja je na neki način anticipirala ono što je kasnije i crkveno naučiteljstvo te što će teolozi razvijati - da je Bog ne samo pravedan, svemoguć, nego u prvom redu - milosrdan. „To smo već znali iz Starog

zavjeta, ali u pashalnom otajstvu Isusa Krista, Njegove muke, smrti i uskrsnuća, zahvaljujući mističnom iskustvu redovnice Faustine, Crkva je otkrila tu istinu koja je bila latentna u Svetom pismu, u crkvenoj tradiciji. To nam govori kako je Duh Sveti uvijek prisutan u Crkvi, kako nas vodi u spoznanje punine istine.

Uvijek smo znali da je Bog milosrdan, ali ova pobožnost i naglasak upravo na veličini Božanskog milosrđa je novost. Božja riječ je živa!“ Objašnjavajući pojam nove evangelizacije nadbiskup je napomenuo da „to nije neko novo evanđelje, već evanđelje Isusa Krista koje je uvijek isto - uvijek je novo zato što je Isus Krist uvijek nov“ te navodeći poznatu izreku sv. Ivana od Križa „Isus Krist nepresušni je izvor s kojeg uvijek dolaze novi izvori Božje milosti“ primijetio da smo upravo toga svjedoci na nedjelju Božanskog milosrđa Isusa Krista.

Zahvalno govoreći i o susretu s bl. Majkom Terezijom Kalkutskom, mons. Eterović primijetio je da su sveci prisutni među nama i istaknuo: „Ako smo svi pozvani na svetost, to osobito vrijedi za sestre koje su izabrale put svetosti“, te je potaknuo karmelićanke da izabirući ‘mala, uska vrata’ na putu savršenstva, na herojski način žive obećanja poslušnosti, čistoće i siromaštva kako bi mogle biti žive svjedokinje Uskrsloga Gospodina i naviještati Božansko milosrđe svim ljudima dobre volje. Podsjetio je i da su svi zadnje pape naglašavale važnost redovničkog kontemplativnog života za obnovu Crkve i pozvao sestre da budu velike, ne samo u velikim idealima, već i u malim stvarima.

Mons. Eterović o papi Franji

Nadbiskup Eterović sestrama je govorio i o svojim zapažanjima prigodom nedavnog odreknuća Benedikta XVI., konklava, izbora pape Franje i prvih koraka njegova pontifikata. Papa Franjo mons. Eteroviću nije bio nepoznat kao mnogima jer ga je upoznao na biskupskim sinodama kao nadbiskupa i kardinala Buenos Airesa te

12

Karmelski vjesnik

2/2013.

predsjednika Biskupske Konferencije Latinske Amerike.

Njegove jasne ideja i otvorenost za suradnju te pastoralne smjernice donesene u Aparecidi za cijeli kontinent Latinske Amerike mons. Eterović sažeo je u nekoliko važnih riječi: „Jedna od važnih ideja kontinentalna je permanentna misija.

Crkva ne može biti samo malo stado koje se okuplja u župama, u malim grupama, nego se te grupe moraju otvoriti i ići u svijet, naviještati Blagu vijest onima koji su se udaljili. To je dalo jedan novi polet Crkvi u Latinskoj Americi.

Druga ideja je da svi kršćani trebaju biti učenici i misionari. Dakle, ne živjeti kršćanstvo samo za sebe, nego stvarno biti svjedok i misionar u ambijentu, području gdje djeluje – od obitelji do zajednice, župe, društveno-političkih odnosa… Sve to onda zahtjeva pastoralno obraćenje jer nije Crkva samo ona koja se brine da zadrži vjernike koji su ostali, već ide u traženju onih koji su se udaljili.

Sadašnji Papa kada je bio kardinal govorio je da je situacija danas potpuno drugačija nego ona koju je živio Isus kad je ostavio 99 ovaca i išao u potragu za jednom ovcom. Jer danas se često događa da nam je ostala jedna ovca, a 99 ih je izvan.

Bogu hvala, to nije još u Hrvatskoj, ali u nekim zemljama jest…“ Nadbiskup Eterović opisao je kako je papa Franjo u Buenos Airesu, gradu s oko

13

PRILOZI

PRILOZI

Izlet krčke zajednice na Cres i Lošinj

15 milijuna stanovnika, bio „lider“ u konkretnoj pastoralnoj skrbi za ljude koji su se udaljili od Crkve. „To su nove situacije, novi izazovi. To je osobito pastoral velikih ogromnih gradova - megapola. Nešto se slično događa i ovdje u Hrvatskoj sad u vrijeme sekularizacije“, pojasnio je karmelićankama. Primijetio je da je novi Papa „u malo vremena pobudio veliki interes i simpatiju u svijetu“ te ustvrdio: „Neće to uvijek biti tako. Kad počne govoriti o nekim problemima onda će vjerojatno i njega kritizirati. Ali dobro, kritizirali su i Isusa, pa će onda i svakog tko je na Kristovoj liniji, no evanđelje nam kaže: ´Ne bojte se!´ Mi smo svi jadni, krhki i slabi, ali Bog je s nama, Uskrsli je s nama – to je naša snaga!“ Tom prilikom mons. Srakić sestrama je darivao fotografije pape Franje kao uspomenu na događaj njegova uvođenja u službu rimskog biskupa, kojemu je osobno nazočio.

Mons. Eterovića zanimalo je iz kojih krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine sestre dolaze i što rade za svoje uzdržavanje. Uslijedilo je zajedničko fotografiranje, nakon kojega je naslovni cibalski nadbiskup obećao da će Svetom Ocu, prigodom skorog susreta, prenijeti pozdrave sestara i ukrašenu svijeću s likom sv. Josipa.

Izrazio je uvjerenje da će papi Franji biti drago čuti da zajednica karmelićanki iz Hrvatske moli za njega i da ga duhovnom povezanošću prati na prvim koracima njegove nove, odgovorne pastirske službe rimskog biskupa. +

14

Karmelski vjesnik

2/2013.

Pohod židovskoj vjerskoj zajednici

Dana 11. travnja krčka zajednica je pošla na jednodnevni izlet trajektom sa Krka na Cres, da bi potom sa Cresa došla na Lošinj.

Stigavši trajektom na Cres prvo smo posjetili drevnu osorsku biskupiju gdje smo se upoznali sa bogatom sakralnom zbirkom i prekrasnom osorskom katedralom u kojoj se nalazi tijelo osorskog biskupa sv. Gaudencija iz 11. st. izložiti Presveto - tako da smo imali milost pri posjeti crkvama uz razgledavanje i Gospodinu se pokloniti. Nakon kratkog predaha i okrijepe zaputili smo se iz Malog Lošinja prema gradiću Cresu. Tamo smo obišli staru gradsku jezgru te posjetili župnu crkvu, pozdravili župnog vikara i na neobičan i zanimljivi način susreli gospođu koja se bavi preradom ovčje vune i izradom vunenih odjevnih predmeta.

Draga gospođa nas je upoznala sa svojim radom. Pokazala nam je kako izrađuje vunene odjevne pre dmete te nas upoznala sa radionicama za djecu.

Nakon svih tih događaja koje nam je udijelio Gospodin ispunjeni radošću i zahvalnošću vratili smo se trajektom kući na Krk. +

Razgledavši Osor zaputili smo se prema Velom Lošinju gdje smo kratko bili gosti sestara milosrdnica koje su nas srdačno primile. Župnik Velog Lošinja otvorio nam je vrata crkve sv. Antuna Pustinjaka i u njoj pokazao puno vrijednih sakralnih predmeta. Vidjevši ljepote Velog Lošinja zaputili smo se prema Malom Lošinju u kojem smo posjetili crkvicu u kojoj je bilo izloženo Presveto. U cijeloj biskupiji se u ovoj godini vjere u svim crkvama nastoji

O. Jure Zečević, u svojstvu tajnika Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog, zajedno s predsjednikom istoga Vijeća, mons. Vladom Košićem, biskupom sisačkim, u prijateljskom i radnom pohodu Židovskoj vjerskoj zajednici Bet Israel u Zagrebu O. Jure Zečević, u svojstvu tajnika Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog, zajedno s predsjednikom istoga Vijeća, mons. Vladom Košićem, bio je u utorak 16. travnja 2013. u prijateljskom i radnom posjetu Židovskoj vjerskoj zajednicu Bet Israel u Hrvatskoj.

U srdačnom druženju s domaćinima - rabinom dr. sc. Kotelom Dadonom, predsjednikom vjerskog odbora Bet Israela Aleksandrom Mihaelom Srećkovićem i glasnogovornicom Jasminkom Domaš - gosti su razgledali prostore zajednice u Mažuranićevoj ulici br. 6 i u razgovoru se upoznali s djelovanjem zajednice, njenim aktivnostima i aktualnostima, a razmijenjeni su i prigodni darovi. Sudionici susreta su odgovarali i na pitanja prisutnih novinara. Istakli su da je ovaj bilateralni susret članova dviju vjerskih zajednica jedan od izraza uzajamnog poštivanja i otvorenosti za međusobnu suradnju u bilateralnim i u multilateralnim međureligijskim okvirima. Susret je istovremeno i izraz nastojanja dviju vjerskih zajednica da budu konstruktivni i kohezioni čimbenik hrvatskog društva i znakom zdravih odnosa u njemu. Gospodin rabin, dr. sc.

Kotel Dadon, u ovoj je prigodi priopćio da će Židovska vjerska zajednica Bet Israel u

15

PRILOZI

PRILOZI

Slavlje o 50.

Svjetskom danu molitve za duhovna zvanja (Preuzeto s: www.redovnistvo.hr, 18. travnja 2013.) svojstvu domaćina pozvati vjerske zajednice u Hrvatskoj na Deveti međureligijski susret Visokih predstavnika vjerskih zajednica u Hrvatskoj, vjerojatno u svibnju, nakon što se sa svima usuglasi termin.

Domaćini i gosti su potom u ozračju povjerenja i srdačnosti podijelili iskustvo blizine i kod zajedničkog stola, blagujući košer-hranu pripremljenu na tradicionalni židovski način. +

16

Karmelski vjesnik

2/2013.

U zagrebačkoj prvostolnici u četvrtak, 18. travnja euharistijsko slavlje o 50. Svjetskom danu molitve za duhovna zvanja predvodio je pomoćni biskup zagrebački Valentin Pozaić. Tom prigodom je u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu 18. travnja premijerno prikazan dokumentarni film “Susret. Darivanje Boga čovjeku” redatelja Roberta Knjaza.

Na svetoj misi u katedrali koncelebriralo je dvadesetak svećenika među kojima i predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica o. Vinko Mamić, OCD, povjerenik za pastoral duhovnih zvanja Zagrebačke nadbiskupije DubravkoŠkrlin Hren, rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa Anđelko Koščak, rektor Međubiskupijskog sjemeništa Domagoj Matošević.

Uvodeći u misno slavlje, biskup Pozaić je naglasio kako je ovo okupljanje u duhu ispunjenja Isusove želje “Molite Gospodara žetve, da pošalje radnika u svoju žetvu”.

U prigodnoj homiliji pak se osvrnuo na misna čitanja. Podsjetio je, kako u sakramentu Euharistije Isus prinosi sama sebe kao obilan kruh za naš zemaljski i vječni život.

No, mi možemo zanemariti, odbaciti taj kruh. Odbiti Isusa, Kruh života teški je grijeh, i znači odbiti istinski život sada i u vječnosti.

Prihvatiti Isusa u svoj život, zalog je ne samo nepresušne hrane na ovom zemaljskom putovanju, nego i jamstvo zajedništva i života u vječnosti, posvijestio je.

Nadalje, govoreći o odazivu, biskup je podsjetio kako Dobri Pastir traži vjerne i odvažne suradnike. Njegov glas odjekuje

kroz vremena i prostore ove naše Zemlje: “Koga da pošaljem? I tko će nam poći?” To je čuo mladi Izaija i nije ostao nijem, nego je progovorio: “Ja rekoh: Evo me, mene pošalji” (Iz 6,8).

Sudbina poziva i poslanja vezana je uz duhovno stanje i zrelost i odvažnost pozvanih “Tko ima uši, neka čuje!” Ti koji čuju, bit će baštinici brojnih milosti i blagoslova, za sebe i za druge “Blago vašim očima što vide, i ušima što slušaju” (Mt 13,16-17).

Da takvi pozivi uvijek iznova snažno odjekuju, i da se čuju, i da njih budu dani isto tako snažni, velikodušni odgovori, hrabri i ponosni odgovori: danas posebno molimo, naglasio je, te podsjetio na riječi iz Kane Galilejske: “Što god vam rekle, učinite” (Iv 2,5) i dodao “Majčinski savjet, najbolji je savjet”.

Uz Godinu vjere propovjednik je naglasak stavio na Božji dar vjere i naš vjernički odgovor povjerenja i pouzdanja u Boga Gospodara i Ljubitelja života. Na temeljima vjere živi i cvate nada u blagoslov molitve za navjestitelje i svjedoke evanđelja i ljubav prema svim ljudima, svoj djeci Božjoj, kojima je potrebna radosna vijest spasenja i preobrazbe života, rekao je, te pozvao na promišljanje o bitku temelj-

nog sakramenta Crkve, koja je sazdana od vidljivog i nevidljivog zalaganja za Božje kraljevstvo na zemlji, i za njegove brojne i vrijedne poslenike u vinogradu Gospodnjem, kao i na one koji u tišini žrtve i ljubavi prizivaju blagoslov.

Zvanja su dar Srca Isusova, dar za koji Crkva moli iz dana u dan. Kao u početku, tako i danas crkvena zajednica, okupljena oko Djevice Marije, Kraljice Apostola moli za procvat novih zvanja i časnih sestara i redovnika i svećenika koji će htjeti čuti i radikalno živjeti svoj sveti poziv u vjeri i ljubavi darovanog poslanja, rekao je na kraju homilije biskup Pozaić.

Prije blagoslova vlč. Škrlin zahvalio je predvoditelju misnog slavlja, kao i svima koji su dali doprinos za obilježavanje Dana molitve za duhovna zvanja, kao i onima koji će slijedeće nedjelje u župama organizirati proslova nedjelje Dobrog Pastira.

Posebno je zahvalio svim redovničkim kandidatima i kandidaticama, bogoslovima i sjemeništarcima na čelu s njihovim odgojiteljima i poglavarima.

17

PRILOZI

PRILOZI

Upravo su ti mladi ljudi u našem vremenu konkretni primjer Božjeg zova i ljudskog odgovora. Oni koji u današnje vrijeme polaze za Isusom dokaz su da Dobri Pastir ne šuti. On i danas prolazi uz obale, uz gradove i predgrađa i zove.

Oni su čuli njegov glas, rekao je Škrlin, te zahvalio i na molitvenom praćenju svim vjernicima laicima. Ohrabrio je i sve one koji se ove godine spremaju ući u bogoslovije, sjemeništa i samostane.

Misno slavlje pjevanjem su uveličali zagrebački bogoslovi.

Na je premijernoj projekciji filma “Susret. Darivanje Boga čovjeku” nakon riječi dobrodošlice rektora Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa mr. Anđelka Košćaka, predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica dr. o. Vinko Mamić posebnu je zahvalu uputio voditeljici Povjerenstva za promicanje zvanja HKVRPP s. Ani Begić koja je zajedno s o. Antonijem Marijom Čirkom, OCD idejni začetnik dokumentarnog filma.

Govoreći o samom filmu, dr. Mamić rekao je kako on želi predstaviti redovništvo danas.

No, da bi se izbjegao isključivo informativni karakter s puno podataka koji ponekad opterećuju gledatelja, film opisuje redovništvo kroz četiri osobne životne priče.

Svoja svjedočanstva iznijele su redovnice s. Maja Pavla Bašić i s. Valerija Kovač te redovnici don Mladen Delić i fra Jozo Čirko.

“Oni nam govore o tome kako su odrastali u ovom i ovakvom svijetu, ne razliku-

18

Karmelski vjesnik

2/2013.

jući se ni po čemu posebno od većine svojih vršnjaka i kako su u jednom trenutku odlučili ostaviti sve. Govore o tome kako su došli do tako radikalne odluke i o načinu na koji su se susreli s redovništvom kao svojim životnim odabirom. Četiri su to vrlo različite povijesti kojima je samo jedna stvar zajednička, a to je oduševljenje za osobu Isusa Krista”, rekao je dr. Mamić.

Pojasnio je i kako je taj dokumentarni film dio zajedničkog projekta HKVRPP i KVRPP BiH na području promicanja duhovnih zvanja, a cijeli opus obuhvaća časopis “Susret” te mrežnu i facebook stranicu.

U glazbenom dijelu programa sudjelovali su zbor učenica Ženske opće gimnazije iz Zagreba i Bogoslovski oktet, a program je vodio Ante Novak.

U prepunoj dvorani među kojima posebno valja istaknuti mnoštvo mladih, na projekciji su bili biskupski vikar za osobe posvećenog života zagrebački pomoćni biskup Valentin Pozaić, kao i provincijali i provincijalke, odgojitelji bogoslovije i sjemeništa. Nazočio je i izaslanik Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica Bosne i Hercegovine fra Zdravko Dadić. +

Zahvalno hodočašće odgajanika i odgojitelja u hrvatsko nacionalno marijansko svetište Mariju Bistricu Pošto je Onaj “koji je stvorio ljeto i zimu” (Ps 74,17) dopustio da ove godine zima potraje malo dulje, tako se i naše peto zahvalno hodočašće Majci Božjoj Bistričkoj pomaklo s korizmenog vremena na vazmeno vrijeme. U subotu 20. travnja 2013. sunčane zrake su već od 6 sati ujutro naviještale da nas očekuje divan dan. Tako je i bilo.

Pozdravivši Kraljicu neba i uz molitvu Pozivnika, uputili smo se u 6. 15 sati već poznatim nam putem prema Bešićima, Markuševcu, Vidovcu, Mariji Snježnoj, Lazu – mjestima na putu do Marije Bistrice. Bilo nas je petnaest odgajanika i dva odgojitelja. Pozdravljajući Krista ili njegovu Majku kratkom molitvom kod svakog raspela ili kapelice, diveći se svemu stvorenju koje se budi nakon zimskog počinka, stigli smo oko 9 sati do kapelice Marije Snježne gdje smo napravili stanku od sat vremena koju smo iskoristili za okrjepu tijela i duše. Stradao je po koji sendvič, napunili smo boce svježom izvorskom vodom, a molitvom Jutarnjih hvala dali smo hvalu Bogu te se duhovno pripremili za najtežu dionicu koja je bila pred nama, uspon koji je najzahtjevniji od svih uspona na putu. Ne traje dugo, no “iako je duh voljan, tijelo je slabo” (ne za sve) pa nekima od nas dah nestaje.

Ovaj dio puta provodimo u šutnji kako bismo se više oslonili na Boga. Uspon na

goru uvijek podsjeća i na naše duhovne uspone. Bude teško, ponekad se spotakne, teško se diše, možda se i padne, no ako se ne prestane hodati, makar stopu pred stopu, dođe se do kraja, a onda – osjećaj punine, zadovoljstva, radosti, samopouzdanja, zahvale Bogu. Nešto čega

19

PRILOZI

PRILOZI

ne bi bilo da nije poteškoća. Kakva li je tek nagrada za oči kad nakon teškog uspona na neku planinu pukne predivan pogled na neki proplanak, dolinu, kada se otvori novi horizont kojeg nikad ne bismo vidjeli da nismo krenuli uspinjući se makar dobili i žuljeve. Koji će tek biti pogled, kad nakon trajnog životnog duhovnog uspinjanja ugledamo Stvoritelja, Oca, novo nebo i novu zemlju.

Nastavili smo molitvom krunice, pjesmom i bratskim razgovorima kroz zelenilo šume i polja, ponekad malo blatnjavom stazicom, ali srca radosna i spokojna, prema Lazu gdje nas je opet očekivala stanka od oko 45 minuta i to kraj crkve sv.

Andrije apostola, pored kipova kardinala hodočasnika: bl. Alojzija Stepinca, Franje Šepera te Franje Kuharića. Nakon osvježenja sladoledom i odmora, izmolili smo Srednji čas i krenuli ubrzanijim korakom prema cilju koji nije bio daleko. Zvonike bistričke bazilike ugledali smo oko 14.30 sati.

Ušli smo u svetište pjevajući pjesmu bistričkih hodočasnika, Marijinih putnika, koji se utječu njezinom zagovoru i srcem je pozdravljaju pružajući joj svoje ruke. Nakon toga smo ostali u osobnoj molitvi, koliko je tko htio, da bi slijedeća postaja bio samostan naših sestara karmelićanki.

20

Karmelski vjesnik

2/2013.

Prvo smo slavili Večernje pohvale, a nakon toga svetu misu koju je predslavio o. Zlatko Pletikosić, prefekt dječačkog sjemeništa, koji je toga dana imao mali jubilej – pet godina od njegova prezbiterskog ređenja. On je putem napravio križ od grana koje je našao, okitio ga cvijećem koje smo nalazili putem i donio ga u samostansku crkvu te se u propovjedi osvrnuo na simboliku križa i podijelio s nama razmišljanja koja su ga vodila dok je križ “nastajao” hodom prema odredištu.

Nakon svete mise uslijedila je večera, a onda rekreativno druženje sa sestrama uz priču, šalu i pjesmu. Vrijeme povratka se brzo približilo pa je uslijedio povratak, ovaj puta automobilima, a za što smo zahvalni braći koja su došla po nas.

Bog je divan u djelima svojim! I ovaj put nas je milovao zrakama sunca, zelenilom tek razlistane šume koje odmara oči, žuborom bistrih potočića, mirisom šumskoga cvijeća, pjevom ptica, tišinom i riječju koju smo kao braća i sestre mogli razmijeniti i dati nešto od sebe jedni drugima.

Zahvaljujemo i ovaj put sestrama koje su nas radosno primile i ugostile te kao zahvalu i ovim putem molimo Gospodina da ih sve vodi “pravim putem svetosti” i blagoslovi novim zvanjima.

Bio je to dan što ga učini Gospodin!

Amen. Aleluja! +

Tribina na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (Preuzeto s: www.ika.hr, 24. travnja 2013.)

“Oproštenje grijeha, uskrsnuće tijela i život vječni” bila je naslovna tema pete i posljednje tribine u povodu Godine vjere Zagreb, (IKA) - “Oproštenje grijeha, uskrsnuće tijela i život vječni” bila je naslovna tema pete i posljednje tribine u povodu Godine vjere održane na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu u srijedu 24. travnja.

Sudjelovali su dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu dr. fra Ante Vučković i docent na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. Igor Mikecin.

Promišljajući temu uglavnom s pozicije platonističke filozofije, dr. Mikecin je, kako je izvijestio portal Glasa Koncila, razlagao pojmove čovjekove duše, tijela, grijeha, (be)smrtnosti i života. “Posve je bjelodano kako nešto kao duša opstoji, ali je filozofsko pitanje što se točno misli pod pojmom grč. psihe, kako stoji s duševnom moći i u pogledu njezine smrtnosti”, protumačio je dr.

Mikecin Platonovo poimanje duše kao onoga što sebe samoga pokreće, “najpokretljivijeg od svega”, prvog uzroka kretanja koji u svome vlastitome “biti” sebe samog uspostavlja.

Predavač je govorio o “duši svega”, misli koja se susreće posvuda u grčkoj filozofiji, raščlanjenoj na tri dijela: razabirući, čuvstvujući i žudeći vid duše. Naveo je kako ono što preostaje kao besmrtno jest razabirući vid, dok preostala dva odumiru.

Dr. Mikecin je ukazao na razliku između dvije vrste tijela, kako filozofija tumači, ono zemaljsko (duševno) i duhovno tijelo, kao razliku između propadljivoga i nepropadljivoga. “U filozofiji se odnos

duše i tijela razumije tako da duša nije u tijelu. Duša je sama, i nema nikakve duše koja na neki način ne bi bila tjelesna, i tijelo koje bi bilo bez duše”, zaključio je.

Dr. Vučković je uporište za tri naslovne sintagme “oproštenje grijeha, uskrsnuće tijela i život vječni” promatrao kroz vlastito vjerovanje. Napomenuo je kako vjerniku katolička ispovijed omogućuje iznijeti ono što tišti, i ništa taj prozor ne može zamijeniti. Ispričao je iskustvo ubojice iz diska koji je, unatoč nevjeri, imao potrebu barem jednom čovjeku ispričati svoju priču.

“Netko tko je opterećen grijehom ne može dobro misliti. Oproštenje grijeha je prilika čovjeku da ponovno dobije šansu koju je bio prokockao”, naglasio je predavač. Također je etimološki razlagao pojam oprosta i opraštanja, ističući teret krivnje kao jedan od najtežih.

Glede uskrsnuća tijela, naznačio je teološko shvaćanje kao uskrsnuće osobe i cjelovitog čovjeka. “Vjera se može osloniti na zbunjenost pisaca evanđelja, fenomen je nadišao njihova shvaćanja, lakše bi im bilo povjerovati da je Isusovo tijelo ukradeno, misliti o drukčijem tijelu”, naglasio je dekan splitskog KBF-a. Zaključio je kako osobno o životu vječnom može domisliti samo vjerom kao osloncem da je Isus živ.

U međusobnoj raspravi dodatno se produbljivalo filozofsko i teološko poimanje grijeha, vjere i duše. +

21

PRILOZI

PRILOZI

Otvorena izložba “Tradicijski nakit Hrvata u BiH”

Karmelski razgovori (Preuzeto s: www.katolik.hr, 28. travnja 2013.)

(Preuzeto s: www.bljesak.info, 25. travnja 2013.)

Pod pokroviteljstvom počasnog konzula Republike Mađarske u Mostaru Vlade Lukića, a u sklopu programa Dana Matice hrvatske Mostar 2013. godine, večeras je u Mostaru otvorena izložba “Tradicijski nakit Hrvata u BiH”.

Tim povodom u izjavi za Fenu autor izložbe otac Zvonko Martić iz samostana Karmel sv. Ilije, kazao je kako je izložba presjek tradicijskog nakita Hrvata u BiH prikazan na jedan mu lt i m e d ij a l an način.

Po njegovim riječima, izložba je dio etnografske zbirke hrvatskih pučkih nošnji i nakita tomislavgradskoga samostana Karmel sv. Ilije.

Zbirka svoje po-

22

Karmelski vjesnik

2/2013.

četke bilježi u Oštroj Luci i Boku u okolici Orašja, gdje se od 1999. do listopada prošle godine o prikupljenom blagu brinula u svojoj obiteljskoj kući majka Luca Šošić.

“Iako je nastala spontano, zbirka je poprimila nacionalno etnografski karakter sa 140 cjelovitih pučkih nošnji i više od 500 primjeraka različitog nakita iz brojnih hrvatskih sredina u BiH”, kazao je otac Zvonko.

Dodao je kako se postav zbirke već mogao vidjeti u Hrvatskoj, Francuskoj, Filipinima i Kini.

Izložba je postavljena u Klubu “Aluminij” i bit će otvorena do 13. svibnja. +

Pod okriljem zidova jednog hrvatskog Karmela, razgovarali smo s bosonogom karmelićankom, prolazeći kroz teme poziva, molitve, karmelske duhovnosti i svetačkih uzora.

Kako jedna karmelićanka doživljava svoje poslanje u Crkvi?

Svoje „biti karmelićankom“ osjećam kao prebivanje u srcu Crkve. Osnova poziva je nasljedovanje Isusa Krista. Kao karmelićanka nastojim na intenzivan način živjeti ono što smo svi primili u krštenju – ucjepljenje u Krista. Nastojim preslikati život Kristov u svoj, ali možda više kroz vid Kristove molitve na gori i povlačenja u osamu. To je poziv svima koji su posvećeni kontemplativnom životu – nasljedovanje Krista molitelja. Naš nadbiskup, kardinal Josip Bozanić rekao nam je jednom prilikom da je naš zadatak svjedočiti na tihi način kako je lijep život s Bogom.

Osjetite li plodove svojih molitvi ili živite samo od vjere?

Najčešće je to život iz vjere. To mora biti život iz vjere jer je apsurd živjeti u Karmelu, a ne imati vjeru. Ali doživljavamo i to da ljudi, koji su nam se preporučili u molitve, znaju doći ili nazvati i obavijestiti nas o uslišanju. Po vjeri, po molitvi događaju se čudesa i to nam je veliki poticaj za zahvalnost Bogu.

Je li Učiteljstvo u zadnje vrijeme govorilo o važnosti kontemplativnog života u Crkvi?

Nama, sestrama važan je dokument Verbi Sponsa koji govori o klauzuri monahinja. Papa Benedikt XVI. je u posljednje vrijeme na katehezama govorio o molitvi.

Po tome se vidi koliko je Svetome Ocu stalo do molitvene dimenzije u Crkvi koja je danas dosta zanemarena. Nakon Drugog vatikanskog sabora otišlo se u krajnost jednog aktivizma gdje se previše oslanjalo

na ljudske mogućnosti, a zanemarilo molitvu. Laž današnjeg svijeta je da sve može sam, da mu Bog nije potreban – time nažalost katkada bivaju poneseni i vjernici.

Važan je i dokument Vita Consecrata u kojem se papa Ivan Pavao II. u jednom dijelu obratio kontemplativnim monahinjama. Ali i u papinu konkretnom pozivu kontemplativnim redovnicama da dođu u Vatikan i ondje mole za njega i njegovo poslanje, možemo iščitati koju važnost Sveti Otac pridaje ovoj dimenziji.

Svjedoci smo povećanog interesa za kontemplativne redove, ali i nastanku novih.

Osjećaju li se takva gibanja i u Karmelu? Što se tiče Karmela u Hrvatskoj, Bogu hvala, nije bilo velikog vremenskog razdoblja u kojem nije bilo interesa i novih zvanja. Duh potiče mlade ljude da se odazovu na takav poziv. Često imamo priliku ugostiti djevojke, koje se dvoume o svome pozivu, tako da ovdje proborave nekoliko dana i u tišini mole kako bi spoznale volju Božju.

Kako spoznati Božju volju: Zove li me Gospodin u posvećeni život?

To je stvar nutrine svake osobe – to ne može nitko izvana nekome reći ili nametnuti. Može postojati tiha želja od malena koja pomalo usmjeruje osobu. Važno je pratiti i pomoći mladima koji imaju takav interes. Ovo predstavlja redoviti put, ali Bog progovara i kroz neočekivana prosvjetljenja i obrate u životu. Osoba se već priprema za brak, a onda prisustvuje re-

23

PRILOZI

PRILOZI To je velika opasnost jer zatvaramo mogućnost da nam se na nešto ukaže ili otvore novi horizonti. Ako smo uvjereni da mi najbolje znamo što je za nas dobro, koji sustav duhovnosti njegovati, onda se zatvaramo. Izvana se prilagode, ali unutra ostaje navezanost na sebe. Lijek za ovo je biti poput otvorene knjige, biti iskren, spreman prihvatiti ono novo što mi se nudi i to primijeniti u životu. Tada se grade zdravi temelji za budući redovnički život. Ako toga nema, sadi se, ali se ne ubiru plodovi. Primjećuje se i afektivna nezrelost – kao da se granice sazrijevanja pomiču. Katkad je potrebno neke temeljne, čisto naravne stvari izmijeniti, a to može biti teško, napose ako je osoba već u zrelijim godinama.

đenju ili zavjetovanju i osjeti duboku želju da i ona pođe tim putem. Želja za brakom proizlazi iz naravi, dok redovnički poziv ne može biti bez Duha Svetoga, jer je to nešto nadnaravno. Osjećaj dubokog mira i radosti pokazuje da sam na pravome mjestu. Zaljubljenost, zagledanost u Krista je temelj bez kojega bi sve ovo bila samo iluzija. Što prije svega privlači mlade ljude u klauzurne samostane?

Radikalnost… život u kojem će čovjek pustiti sve i poći za Gospodinom. Isto tako i potreba: biti s Bogom. Kada osoba uvidi da je jedino Bog može istinski usrećiti, a da joj ostalo ne može dati pravu sreću.

Spoznaja da je Bog najveća vrijednost, da je život s Bogom nešto najljepše – to je ključno.

Koje su najčešće poteškoće s kojima se moraju suočiti pridošlice u samostanu?

Najčešće su to životne navike koje treba mijenjati i prilagoditi ih ritmu zajednice.

Najviše se primjećuje samosvijest mladih i navezanost na svoje mišljenje.

24

Karmelski vjesnik

2/2013.

Postoje li neka mjesta, profesije, zajednice odakle uglavnom dolaze kandidatice za Karmel?

Primjećuje se velika različitost mjesta odakle su sestre – cijela Hrvatska. U zadnje vrijeme u našoj zajednici dosta dolaze djevojke iz Frame, imamo nekoliko sestara iz nje. Opazili smo da se djevojke iz neokatekumenskog pokreta također dosta interesiraju za Karmel. Što se tiče profesije – primjećuje se da u posljednje vrijeme većinom dolaze fakultetski obrazovane osobe.

Mnogi prepoznaju Karmel kao mjesto molitve. Koji su temelji, ali i specifičnosti molitvenoga hoda u Karmelu?

Sveta Terezija je naučiteljica Crkve u odnosu na molitvu, tako da se može reći da crpimo iz pravoga izvora. Terezija je proizašla iz karmelske loze koja stavlja naglasak na nutarnji život, život u Božjoj prisutnosti – korijeni za ovo su u proroku Iliji i njegovom: „Živ je Bog pred čijim licem stojim“. Terezija je to obogatila, kao i svaki svetac, tako da karmelska duhovnost nije nešto statično, već dinamično. Pravilo nas poziva da dan i noć razmatramo zakon Gospodnji, a da bi se to moglo, potrebno je imati čisto srce. Terezija progovara o važnosti pripreme za molitvu, asketski je vid kod nje dosta naglašen. Na početku

svoje knjige „Put savršenosti“ govori o tri stvari: poniznosti, ljubavi i nenavezanosti.

To su tri kreposna temelja neophodna za molitvu. Ako nema poniznosti, tj. ako nisam u istini ili ću se Boga bojati i bježati od Njega ili ću u oholosti zaboraviti na Njega. Terezija je jako inzistirala na „biti u istini“ kada sam pred Bogom: uviđala je svoju bijedu, ali i to da je njezina duša prekrasan zamak, dragulj, nešto Bogu predragocjeno. Spoznaja Božje ljubavi, da je Bog spreman za nas dati svoji život, budi u nama potrebu da ga molimo, slušamo, budemo s Njime. Terezija bi kazala: „Ljubav budi ljubav“. Bez ljubavi nema molitve. U Osnucima kaže da se moliti može svugdje jer je molitva ljubav. Iz ljubavi prema Bogu proizlazi i ljubav prema čovjeku. I na kraju, nenavezanost na stvari, osobe, sebe – ne zarobljavati druge u svome srcu. Treba ostaviti da bi se natrag primilo stostruko.

Ovo su neophodni preduvjeti za molitvu.

Nadalje, Terezija govori kako Boga osjeća u svome srcu, shvaća da Bog nije negdje daleko, već u njenoj duši. Za ovo otkriće, do kojeg je došla čitajući Augustina, kaže da je to ranije znala da ne bi ostavljala Gospodina toliko puta samoga i bila tako nevaljala, što često kaže za sebe.

rila je o opasnostima molitvenih metoda koje se udaljuju od konkretnog i evanđeoskog Krista i zalaze u apstrakciju ili idu mimo Krista čovjeka. Voljela je reći da je molitva razgovor s Bogom – s Onim za koga znamo da nas ljubi. Svijest da te Bog gleda kao otac, da te Krist gleda kao zaručnicu, prijateljicu – svijest o ljubežljivom pogledu Božjem koji počiva na tebi, to je veoma važno. Tu se onda razvija spontani razgovor pun povjerenja i ljubavi. Sluga Božji o. Gabrijel od sv. Marije Magdalene je dosta dobro razradio molitvenu metodu u svojevrsnom katekizmu karmelske molitve gdje govori o čitanju, meditaciji, čuvstvenom razgovoru, zahvali, prikazanju i prošnji.

Koji su problemi u molitvenom hodu?

Molitva ponekad bude teška, što može biti uzrokovano umorom, psihičkom slabošću, rastresenošću. Kod umora se dobro naspavamo, ali s rastresenošću nije lako jer misao ne možeš zaustaviti, tu moramo nastaviti molitvu boreći se i uporno se vraćajući Gospodinu. Važno je imati čvr-

Možete li nam dati neke praktične smjernice kako razmatrati – kako je sveta Terezija poučavala svoje kćeri?

U Putu savršenosti Terezija nudi dobru metodu: na početku ispitati savjest, izmoliti Ispovijedam se i prekrižiti se, a onda potražiti Gospodinovo društvo. To ne znači da On nije tu, već mi sebi moramo posvijestiti da je On već tu. Gledajte ga, govorite mu, slušajte ga. Savjetuje da se uživimo u neki evanđeoski prizor i budemo s Gospodinom u njemu. Kaže: „Ako ste vesele – gledajte ga uskrsloga; ako ste žalosne – gledajte ga kako nosi križ“. U bilo kakvom stanju bili, uvijek možemo biti s Gospodinom. Terezija se često navraćala prizoru u Maslinskom vrtu. Ovakva metoda je veoma efikasna jer posadašnjuje i poosobljuje biblijski tekst – Bog meni upravo sada nešto govori. U molitvi je bila kristocentrično usmjerena – govo-

25

PRILOZI

PRILOZI

stu odluku da ću svaki dan odvojiti određeno vrijeme za molitvu. Ako molitva ne mijenja naš život, to se onda ne može nazvati molitvom. Molitva mora biti utemeljena u mojoj konkretnoj životnoj situaciji – dolazim pred Isusa sa svojom istinom, a ne nekim apstrakcijama. Puno pomaže pitati se što bi Isus učinio u ovoj mojoj konkretnoj situaciji. Autentična molitva mora se očitovani u plodovima Duha Svetoga: ako nema ljubavi, mira, radosti onda nešto nije u redu s molitvom. Danas je često opasnost zaustaviti se samo na afektivnoj molitvi koja ostaje samo na razini osjećaja, ali ne mijenja život.

Recite nam nešto o Maloj Tereziji i malome putu?

Mala je Terezija živjela Evanđelje. Unišla je u njegovu logiku i bila sva obuzeta Kristom. Hranila se Svetim Pismom. Njezin se mali put temelji na spoznaji vlastite malenosti i slabosti, a s druge strane Božjeg milosrđa. Bila je realna, stajala u svojoj istini, ali je imala i silne želje vinuti se u visine. Uvidjela je da je samo Bog može ondje uzdignuti te mu se u svojoj realnosti posve predala, ali i činila što može.

Nije mogla činiti velike stvari, ali je zato bila velemajstor u činjenu malih stvari s ljubavlju. Nije propustila niti jednu sitnicu gdje bi se mogla samozatajiti iz ljubavi prema Bogu. Zato što je ukazala na važnost koju imaju u Božjim očima male stvari, učinjene s ljubavlju, postala je toliko obljubljena među ljudima. Za svetost nisu potrebne velike stvari, već velika ljubav. Svaku gestu, misao pretvarala je u ljubav. Kaže da nije prošlo ni tri minute, a da ona nije pomislila na Božju prisutnost.

Ona nije neka sladunjava svetica, već herojska svetica, jer za velike stvari primimo ljudsko divljenje, ali za sitnice ljudske oči ne mare i tu je potreban heroizam vjernosti u sivilu svakodnevnice.

Iako među pukom nije jako poznata, teolozima je veoma interesantan lik blažene Elizabete od Trojstva. Možete li nam ga predstaviti?

Ona je na tragu karmelske tradicije ži-

26

Karmelski vjesnik

2/2013.

vjela snažnu svijest Božje prisutnosti. Dok je još bila mala, jedan joj je svećenik objasnio značenje njezina imena: Elizabeta – kuća Božja, i to ju je fasciniralo. Stalno se navraćala na misao da je ona obitavalište Božje, da je Bog u njoj. Pobožnost prema Presvetom Trojstvu je došla malo kasnije.

To je bila klica njezinog zvanja. Morala se dosta boriti s obitelji kako bi ušla u Karmel. U svojoj glasovitoj molitvi Presvetom Trojstvu, napisanoj u času nadahnuća, izrazila je na prekrasan način svoj odnos prema trima božanskim Osobama. U jednom svome pismu definira karmelićanku kao osobu koja se zagledala u Raspetoga, dragovoljno prigrlila križ kako bi se suobličila Njemu.

Znala se nazivati pohvalom Slave. Ovaj izraz je našla u poslanicama svetoga Pavla, na kojima se jako nadahnjivala. Shvatila je da je stvorena kako bi njezin život postao proslava Boga – to je krajnji poziv kršćanina, postati laudem Gloriae. Poznata je njezina izreka u kojoj govori da je ona već u nebu jer je Bog u njenoj duši. Ipak, njezino nebo je bilo ispunjeno križevima: zbog bolesti na želucu umrla je praktički od gladi, iscrpila se kap po kap, poput Krista na križu kojemu se uvijek čeznula suobličiti.

Možete li nam kazati o odnosu blaženog kardinala Stepinca i Karmela?

Kardinal je imao veliku ljubav prema Karmelu. Doveo je prve sestre u Brezovicu i očinski se za njih brinuo, gradio novi samostan u ratnim okolnostima. Posjećivao je često sestre i proviđao im hranu i nadzirao gradnju.

Svake subote je s njima na koljenima molio sva tri otajstva krunice pred Presvetim. Kada je imao kakve poteškoće dolazio je u Karmel – to sve opisuje o. Benigar u svojoj knjizi. Kada su ga pitali koje je njegovo najveće ostvarenje, mnogi su očekivali da će reći osnivanje novih župa, jer današnje najveće i najpoznatije gradske župe je osnovao upravo on, ali on je rekao da je Karmel njegovo životno djelo. Bio je molitelj koji je znao cijeniti molitvu.

Sestrama je povjerio nakane i odredio ih za svaki dan. Mi smo zadržale te nakane: ponedjeljkom molimo za sve svećenike, bogoslove i sjemeništarce; utorkom za redovnike, srijedom za obitelji, četvrtkom za mlade, petkom za biskupe, misije i misionare; subotom za potrebe Karmela, a nedjeljom za osnutak novih župa u Zagrebu. Osjećao je duboku potrebu za molitvom te je u pismu sluzi Božjem o. Anti Antiću otkrio da planira osnovati još tri Karmela koji će biti poput utvrda na sve četiri strane njegove biskupije.

Sveti Ivan od Križa je podučavao svoju duhovnu djecu uz pomoć skice uspona na goru Karmel. I kardinal Stepinac je če-

sto razmatrao ovaj crtež. Možete li nam ga rastumačiti?

Prikazuje put ogoljivanja, čišćenja duše. Djelo Uspon na goru Karmel govori o oslobađanju duše kako bi mogla biti prosvjetljenja. Crtež prikazuje tri puta: put zemaljskih dobara (život, zdravlje, imovina), put nadnaravnih dobara (viđenja, vlastite kvalitete) i put odricanja. Ako se nalijepimo na stvari s puta zemaljskih ili nadnaravnih dobara, ne možemo doći do vrhunca gore – sjedinjenja s Bogom. Npr. mogu biti navezana na vlastite kreposti, dar govora u jezicima – te smatrati da je to najveći

27

PRILOZI

PRILOZI

vrhunac svetosti – tada mi ova dobra ništa ne koriste. Stoga će Ivan ponavljati: ništa, ništa, ništa. Kako bi došla do vrhunca moram ići putem vjere, nade i ljubavi. Mi prečesto na mjesto cilja, a to je slava Božja, postavimo sredstva. Moram biti zahvalna na dobrima koje mi je Bog dao, ali moj identitet nije u tim dobrima.

Moj identitet nije u tome da mi drugi govore da sam kreposna, da imam lijepi glas, jer se na to mogu navezati… i sve propadne u vodu. Sve mora biti na slavu Božju.

Sve treba usmjeriti na slavu Božju – to je mistika svakidašnjeg života, u svakoj stvari svoga života prepoznati Božju ruku. Terezija, govoreći o nenavezanosti, govori isto to, ali onako kako je znala, dok je Ivan bio teolog pa je to sistematizirao. Sveti Ignacije Loyola govori o svetoj ravnodušnosti.

Začetnici obnovljenoga Karmela poznati su kao oni koji su obilovali mističnim fenomenima. Susreće li se i danas među njihovom duhovnom djecom sudioništvo u tim darovima?

Karmel je prije svega put u vjeri, nadi i ljubavi. Ipak je teško znati, posjeduje li pojedina sestra neke od tih darova, osim ako je očit, poput levitacije. Uvijek ostaje Ivanova pedagogija da se na izvanredne fenomene ne treba uopće obazirati. Sveta Terezija je malo blaža te govori da ako mi ti darovi pomažu da budem bliže Bogu, neka budu. Našalit će se da se možemo okoristiti i lažnim viđenjem ako me ona potiču na ljubav prema Bogu. U hrvatskom Karmelu kod sluge Božjega o. Gerarda Stantića možemo uvidjeti različite ovakve fenomene, ali pretpostavljam da i danas ima toga.

I za kraj – što je najljepše u životu jedne karmelićanke?

Spoznaja da je Bog sve – to pruža nutarnju i tihu radost koja daje snagu živjeti svakidašnjicu s velikodušnošću i predanjem Bogu u čiju smo prisutnost uronjeni. Čovjek na trenutke osjeti kako je to u Božjem srcu. + Spectrum (2012.) 3-4, 149.-154.

28

Karmelski vjesnik

2/2013.

Karmelski doprinos “Osmom međureligijskom susretu visokih predstavnika vjerskih zajednica u Hrvatskoj” Na Osmom međureligijskom susretu visokih predstavnika vjerskih zajednica u Hrvatskoj s glavnom temom “Zajedničke religijske vrijednosti u službi društvene pravednosti”, održanom u utorak 7. svibnja 2013., u prostorijama Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Zagrebu, Mažuranićev trg 6 sudjelovao je i član Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa o. Jure Zečević. Uz o. Juru na susretu su sudjelovali visoki predstavnici iz 11 kršćanskih crkava: Msgr. Vlado Košić, predsjednik Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog, sisački biskup; Mevludin ef. Arslani, član Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj; Dr. Kotel Da Don, rabin Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj; Luciano Moše Prelević, rabin Koordinacije židovskih općina u RH; o. Slobodan Lalić, protojerej stavrofor Srpske pravoslavne Crkve; o. Kirko Velinski, protojerej Makedonske pravoslavne

Crkve - Ohridske arhiepiskopije; Branko Berić, izabrani biskup Evangeličke Crkve u RH; Branimir Bučanović, tajnik Sinode Reformirane kršćanske (kalvinske) Crkve u Republici Hrvatskoj; Toma Magda, predsjednik Saveza baptističkih Crkava; doc. dr.

Vedran Đulabić, tajnik Evanđeoske pentekostne Crkve u RH i Srećko Kuburić, tajnik Jadranske unije konferencija Kršćanske adventističke Crkve.

Uvodni, protokolarni dio susreta koordinirala je gospođa Jasminka Domaš, glasnogovornica navedene vjerske zajednice.

Pozvala je dr. Vladimira Šalamona, Predsjednika židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj, koja je bila domaćin susreta, da se obrati prisutnima. Dr. Šalamon je pozdravio sve nazočne, poželio im dobrodošlicu, istaknuo da su ovakvi susreti i njihove teme rezultat obilježja vremena i stanja u kojemu živimo te prisutnima poželio uspješan zajednički rad. Gospođa Domaš zamolila je potom gosp.

Kotela Da Dona, rabina Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj, da uputi svoj pozdrav sudionicima susreta, koji je svima poželio srdačnu dobrodošlicu i naznačio kontekst u kojem se ovaj susret događa.

Radni dio susreta kooordinirao je prof. dr. sc. Jure Zečević, Tajnik Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog i Predsjedatelj Ekumenskog koordinacijskog

odbora crkava u Hrvatskoj. Predložio je metodoligiju rada i predstavio polazni tekst Zajedničke izjave koji je pripravljen na prethodnom zajedničkom radnom susretu. Predstavnici vjerskih zajednica informirali su jedni druge o aktualnostima u svojim zajednicama. Među ostalim, kao primjer višestrano zrelih odnosa i međusobne otvorenosti hrvatske sredine istaknut je primjer otvorenja Islamskog centra i džamije u Rijeci, a kao neprihvatljive navedene su pojave antisemitizma, islamofobije, kršćanofobije i ksenofobije u pojedinim zemljama Europe. Nakon dorade i usuglašavanja glasovanjem je jednoglasno usvojena i javnosti predstavljena Zajednička izjava pod naslovom “Zajedničke religijske vrijednosti u službi društvene pravednosti”. Potom su sudionici susreta bili na raspolaganju prisutnim novinarima, a nakon toga uslijedio je prijateljski razgovor i druženje oko stola s

29

PRILOZI

PRILOZI

O. Vinko Mamić održao predavanje na 10.

Međunarodnom simpoziju o mistici u Rimu Pod naslovom „Zamak duše: duhovno praćenje mističnog razvoja“, od 7. do 9. svibnja u Rimu je održan 10. Međunarodnom simpoziju o mistici. Seminar se odvijao na Papinskom institutu za duhovnost „Teresianum“, a dio je pripreme za proslavu 500. godišnjice rođenja sv. Terezije Avilske, čije će završno slavlje biti 2015. u Avili.

Najzrelije i najpoznatije djelo sv. Terezije „Zamak duše“ analizirano je u kontekstu suvremenih duhovnih, eklezijalnih i kulturno-socioloških kretanja. Na Seminaru su predavanja imali stručnjaci s područja duhovnosti, psihologije i Svetog pisma.

O. Vinko Mamić održao je predavanje na

Jedinstven kulturni i međureligijski događaj kod Tomislavgrada temu „Krist je ta kuća (5M 2,4): Biblijski pristup molitvi ujedinjenja“. Osnovna teza predavanja bila je da se – sudeći po indikacijama evanđeliste Luke – terezijanski način mentalne molitve u bitnim elementima podudara s marijanskim, te da je upravo takva molitva potrebna suvremenom čovjeku radi obnove vlastite nutrine, njegovog ili njenog holističkog rasta, te humanizacije društva u cjelini.

Seminar je organiziran i kao radionica, pa je nakon svakog predavanja bilo prilike za razgovore i promišljanja na dotičnu temu.

Slijedeći, 11. Međunarodni seminar o mistici, predviđen je za svibanj slijedeće godine. +

Povodom Međunarodnoga dana muzeja, u Duhovnom centru Karmel sv. Ilije na Buškom jezeru kod Tomislavgrada organiziran je program pod nazivom “I za prošlost i za budućnost”. Uz folklorne skupine iz Tomislavgrada i Livna, sudjelovali su i derviši Rifaijsko-bedevijske tekije iz Vareša, što je svjetski raritet, i karmelićanski bogoslovi iz Zagreba.

O. Dario Tokić predvodio duhovnu obnovu i formaciju za rad u grupama u Bugarskoj 13 i 14 svibnja o. Dario Tokić, na poziv Konferencija viših poglavara i poglavarica Bugarske, održao je duhovnu obnovu i predavanja o metodi rada u grupama redovnicima i redovnicama koje djeluju u Bugarskoj. U Bugarskoj ima 108 redovnika i redovnica. U radu Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica, iako to nije obavezno, sudjeluju skoro svi predstavnici Redova prisutnih u Bugarskoj. Naše sestre karmelićanke, u skladu sa svojom karizmom, ne sudjeluju aktivno u radu Konferencije, nego sve aktivnosti Konferencije prate molitvama i žrtvama.

Ovaj susret je bio organiziran u Rakovskom, u blizini Plovdiva, u samostanu franjevaca konventualaca. Na susretu je sudjelovalo 44 redovnika i redovnica.

Svoja predavanja o. Dario je održao na talijanskom jeziku uz simultano prevođenje

Prije otvorenja izložbe i kulturno-zabavnog programa upriličena je molitva na kojoj su prisustvovali i derviši, a nakon toga je upriličeno otvorenje novog postava u etnografskoj zbirci Karmela Sv. Ilije “Tradicijska odjeća i nakit Hrvata, Srba i Bošnjaka u Bosni Hercegovini”.

Nakon toga uslijedio je program, jedinstven i ekskluzivan u svijetu, budući da derviši svoje svečane odore ne iznose iz tekije.

Za ljubav oca Zvonka Martića učinili su ne samo to, nego su i nastupili u sklopu kulturno-umjetničkog programa. Tako se pjesma derviša zaorila u Karmelu Sv. Ilije na obali Buškog jezera. +

30

Karmelski vjesnik

2/2013.

31

PRILOZI

PRILOZI O. Dario u pratnji o. Srećka posjetio je i grad Plovdiv gdje se je upoznao sa ljepotama staroga grada kojega nazivaju bugarskim Jerihonom jer je star oko 7000 godina. Plovdiv je poznat po svome vlastitom stilu gradnje, a sadašnje kuće, u starome dijelu, potječu najčešće iz 19. stoljeća.

O. Dario posjetio je naš samostan “sv.

Josipa” u Sofiji, kao i naše sestre karmelićanke iz samostana “Sv. Duh” i nakon toga se vratio u Hrvatsku.

Budući da su se sudionicima susreta svidjela predavanja, izrazili su nadu da će opet imati priliku čuti tako korisna i zanimljiva predavanja o. Darija. +

na bugarski. Prvi dan bio je dan duhovne obnove. O. Dario, u svome poznatom živom stilu, govorio je o dinamici opraštanja. Predavanje je bilo jasno i razumljivo, s raznim primjerima iz života koji su ilustrirali rečeno, a to se sudionicima jako svidjelo jer su primjeri bili iz pastoralnog života s kojima su se i oni susretali. Na susretu je bio prisutan i Nikopolski biskup mons. Petko Hristov, koji je predsjednik komisije za Bogu posvećeni život BK Bugarske. Biskup je predslavio oba dana sv.

Euharistiju.

Drugoga dana o. Dario je govorio o tome kako organizirati i voditi biblijsku grupu u župi te je govorio i o metodama rada s Biblijom. Predavač je iznio niz praktičnih savjeta koji su jako važni za formiranje i vođenje biblijske grupe. Po podne je bio praktični dio. Učesnici su bili podijeljeni u četiri grupe i svaka grupa je imala zadatak da pokuša u praksu provesti ono što su čuli na predavanjima prije podne. Na kraju svi su se skupili u dvorani i predstavnici grupa su podnijeli izvješće o radu u grupama.

Sudionici susreta su bili jako zadovoljni onim što su čuli i naučili od o. Darija, a to će im biti od koristi u njihovom pastoralnom radu. Na kraju su svi tražili da imaju predavanja o. Darija, a on je ostavio svoja predavanja i skriptu o metodama rada s biblijom. Predavanje i skripta će biti prevedeni na bugarski jezik i biti će poslani redovničkim zajednicama.

32

Karmelski vjesnik

2/2013.

Izlet i hodočašće novaka u Mariazell Dana 20. svibnja na Duhovski ponedjeljak nakon objeda zaputili smo se (novaci, magistar, o. Endre i P. Michael) u Mariazell i okolicu. Vozeći se prema Mariazellu, najvažnijem hodočasničkom mjestu u Austriji, uživali smo u ljepoti prirode: zelenilu šuma i pašnjaka te bijelim vrhuncima Alpa. Na putu su se smjenjivali sun-

ce i kiša. A čekala su nas i stanovita lijepa, ugodna i ona manje ugodna iznenađenja.

Grad Mariazell udaljen je 143 km od Graza, a smješten je u dolini Salza, usred sjevernih Štajerskih Alpa. U blizini grada nalazi se alpsko jezero Erlaufsee.Osim iznimnog značenja za Austrijance, ovo marijansko svetište također ima veliko značenje i za katolike iz susjednih istočnih zemalja. Centralna figura svetišta je Marijin kip, isklesan u lipovom drvu. Prije pet godina (2007.) Svetište je slavilo 850. obljetnicu svoga osnutka. Tom prigodom posjetio ga je i sam papa Benedikt XVI. Po dolasku u svetište zatekli smo lijep broj hodočasnika iz raznih dijelova Austrije a bila je i jedna grupa iz Slovačke.

Nakon osobne molitve i pobožnosti naš prior P. Michael je bio ugodno iznenađen susrevši se u svetištu sa svojim ocem, setrom i bratom koji su s jednom grupom hodočasnika pješice stigli u Svetište. Zadržavši se u ugodnom razgovoru s rodbinom P. Michaela i napravivši nekoliko fotografija, zaputili smo se prema bivšoj Kartuziji u Gamingu. Prošavši pored jezera Erlaufsee kojeg smo ipratili samo pogledima iz auta ubrzo smo stigli do jednog potoka gdje smo se zaustavili te prošetali do obližnjeg vodopada. Tu, pokraj vodopada, na kratko, smo imali dojam da smo na Plitvičkim jezerima. Po povratku prema autima čekalo nas je novo iznenađenje. Frau Marianne Weinberger, redovita

gošća našeg samostana u Krku, prolazeći tom cestom u autu prepoznala je nekog od novaka te se zaustavila da nas pozdravi. I s njom smo se zadržali u kraćem razgovoru te fotografiranjem zabilježili taj nenadani susret.

Stigavši pak u Gaming, bivšu kartuziju čekalo nas je i treće iznenađenje. Nakon što smo izmolili Večernju molitvu u samostanskoj crkvi, susreli smo naše franjevce trećoredce iz Hrvatske: novog Provincijala, fra Nikolu Baruna, Iliju Živkovića, Zvonimira Brusača i Petra Bašića. Oni su zajedno s provincijalima i delegatima iz drugih provincija sudionici Generalnog Kapitula njihovog reda koji se odvija u ovom zdanju.

Provincijal TOR fra Nikola Barun nas je ukratko upoznao sa sadašnjim stanjem bivše kartuzije koju su 1984. kupili franjevci trećoredci iz SAD te je pažljivo obnovili. Samostan je pretvoren u hotel s 4 zvjezdice unutar kojega se nalazi restoran i pivovara čije ukusno pivo smo i sami kušali.

Inače ovaj Kartuzijanski samostan osnovao je Albrecht II, vojvoda od Austrije 1332. U njemu su 452 godine živjeli kartuzijanci, tj. sve do 1984. kada je prešao u vlasništvo američkih trećoredaca. Samostan je jedan od najvažnijih i najljepših spomenika u Srednjoj Europi. Sa svojim

33

PRILOZI

PRILOZI

U Karmelu Svete Male Terezije u Kloštar Ivaniću izabrano novo vodstvo

gotičkim krovom „Kartause Gaming“ je povijesni dragulj umjetnosti. U crkvi “Maria Thron” pokopani su suosnivač Austrije, vojvoda Albrecht II, i njegova supruga Ivana Pfirt te Elizabeta od Češke, kći cara Karla IV. Nakon bivše kartuzije svratili smo još do rodne kuće P. Michaela a potom s njegovim tatom otišli na večeru na drevno obiteljsko imanje. U kući koja datira iz 1637. godine, a koja je pretvorena u Etno restoran, mogli smo kušali specijalitete domaće austrijske kuhinje.

U povratku za Graz u kasnim večernjim satima doživjeli smo još jedno – ovaj puta manje ugodno – iznenađenje. Nestalo nam je goriva a prve dvije crpke na koje smo naišli bile su zatvorene jer je u Austriji Duhovski ponedjeljak neradni dan. Nije nam drugo preostalo nego šlepanje do prve otvorene benzinske crpke. Srećom to nije potrajalo više od pola sata. Riješivši problem s gorivom zahvalni Bogu i puni dojmova brzo smo stigli do Graza i još brže uronili u san. +

34

Karmelski vjesnik

2/2013.

Sisački biskup Vlado Košić izvršio je, u srijedu 22. svibnja, redovitu kanonsku vizitaciju Karmela Svete Male Terezije u Kloštar Ivaniću.

Biskup je razgovarao sa svim sestrama i upoznao se sa stanjem samostana. Poslije vizitacije, u prisutnosti kancelara Sisačke biskupije mons. Marka Cvitkušića, sestre su pristupile izborima za vodstvo svog samostana u novom trogodišnjem razdoblju.

Nakon zaziva Duha Svetoga i svetaca Karmelskog reda, koji je predvodio biskup Košić, izabrana je s. Danijela Terezija Licul, dosadašnja priorica, za novu prioricu samostana, a za savjetnice su izabrane: s.

Ana Marija Štefanac, prva savjetnica, s.

Kristina Tropp, druga savjetnica i s. Lidija Bakula, treća savjetnica. Biskup je potvrdio prioricu s. Danijelu Tereziju i sestre savjetnice u novom mandatu uprave Karmelom Svete Male Terezije te na sestre

zazvao Božji blagoslov, dok je kancelar ovjerio samostanske knjige biskupijskim pečatom i sastavio Zapisnik o održanim izborima. +

Otvara se Prva katolička osnovna škola u Gradu Zagrebu U Zagrebu se otvara Prva katolička osnovna škola. S radom će započeti od rujna ove godine, u školskoj godini 2013./2014.

Osnovna škola bit će smještena u Kulturnom centru Peščenica, Ivanićgradska

41a, a vodit će je oci karmelićani. Škola je besplatna. U njoj će biti organiziran produženi boravak za učenike od 1. do 4. razreda, a cijena boravka bit će slična onoj u državnim školama. Kako postoji interes roditelja iz raznih dijelova grada, predviđen je školski autobus za učenički prijevoz.

Sve informacije mogu se dobiti na broju mobitela 099 7780 888, slanjem upita na email adresu katolickaskola@gmail.com te na mrežnoj stranici www.katolickaskola. com. Škola će izvoditi program Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, uz dodatnu mogućnost učenja latinskog i grčkog, zatim suvremenih jezika u popodnevnim terminima te dopunske nastave.

U objektu osnovne škole je i Glazbena škola Zlatka Balokovića, što će pomoći organizaciji učenja sviranja pojedinih instrumenata u popodnevnim terminima. Škola je organizirana u sklopu Kulturnog centra Peščenica s kazališnim, glazbenim i likovnim radionicama, što također otvara različite mogućnosti za usavršavanje učenika.

S osnutkom ove škole osiguran je kontinuitet katoličkih obrazovnih institucija u Zagrebu, od vrtića do sveučilišta. Naime, do sada su postojali vrtići, gimnazije i sveučilište, ali je u lancu obrazovanja nedostajala katolička osnovna škola.

Nije potrebno posebno napominjati koliko je važan uspostavljeni kontinuitet, kao i obrazovni i odgojni utjecaj na intelektualnu, humanističku i katoličku formaciju učenika u razdoblju od 1. do 8. razreda. +

35

PRILOZI

PRILOZI

Tragom životnih putova Marice Stanković

36

(Preuzeto s: www.ika.hr, 26. svibnja 2013.)

Susreti mladih pod vodstvom otaca karmelićana

Zagreb, (IKA) - U sklopu “Molitvenog svibnja”, na svetkovinu Presvetog Trojstva, 26. svibnja, u župnoj crkvi u zagrebačkim Remetama održan je recital “Tragom životnih putova Marice Stanković”. Tekstove u izboru Žarka Brzića recitirala je Ankica Jukić, dramaturginja je bila Jelena Tenodi Vertuš, a redatelj Boris Čataj.

Recital je obuhvatio izabrane izvorne tekstove službenice Božje Marice Stanković u kojima govori o svome životu, počevši od najranijih dana u obiteljskom krugu, preko burnih mladenačkih vremena obilježenih djelovanjem Katoličke akcije i stvaranjem prvoga hrvatskog svjetovnog instituta “Suradnica Krista Kralja”, do vremena njezina progona, zatočeništva i smrti. +

Mladi karmelske molitvene zajednice ZaMaK molitve, pod vodstvom redovnika karmelićana iz zagrebačke župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Remetama, o. Dražena Marije Vargaševića i o. Zlatka Pletikosića boravili su u Slavoniji 25. i 26. svibnja. Susreli su se s mladima iz nekoliko slavonskobrodskih župa i zajedno sudjelovali u duhovnom programu pod geslom „Povjeri se Mariji“ održanom u Centru za duhovne obnove „Marijin dom“ u Podvinju. Susret u „Marijinu domu“ organizirali su Slavonskobrodski dekanat i Hrvatska karmelska provincija sv. Josipa, u suradnji sa Zajednicom karmelskih laika Božanskog Srca Isusova iz Slavonskog

Karmelski vjesnik

2/2013.

(Preuzeto s http://djos.hr – 26. svibnja 2013.)

Broda. Zbog kiše, izostala je planirana hodočasnička procesija od župne crkve Sv. Antuna Padovanskog do Marijina doma, no program je bio ispunjen molitvom, prigodnim nagovorom i klanjanjem pred Presvetim, uz pjevanje i sviranje sestara uršulinki Ksenije i Monike. Na kraju večeri, oci karmelićani s brda su blagoslovili grad Slavonski Brod, kako je to često činio pokojni mons. Ivan Šešo, utemeljitelj i prvi voditelj „Marijina doma“.

U nedjelju su se članovi ZaMKa molitve uputili sestrama karmelićankama u Đakovačku Breznicu gdje su s nekolicinom mladih iz Osijeka, Ovčare i Strizivojne, sudjelovali na misnom slavlju o svetkovini Presvetoga Trojstva. Nastojeći uroniti u tajnu i otajstvo Trojedinoga Boga, pod zaštitom sv. Josipa, čuvara ovog Karmela i plaštem Gospe Karmelske, a na temelju homilije o. Dražena, mladi su promišljali o Božjem životu začetom u njihovim srcima, kao i potrebi njegovanja i puštanja tog Božjeg života da se rodi na svijet. Nakon mise uslijedilo je druženje sa sestrama, upoznavanje s putem nastanka samostana u Breznici, povjeravanje molitvenih nakana, ali i raz-

mišljanje o novim susretima i inicijativama povezivanja mladih kako bi se zajedno napajali na izvorima karmelske duhovnosti. Svoj boravak u Karmelu mladi su zaključili polusatnom osobnom molitvom u tišini, a potom su posjetili i Svetište Božanskog Milosrđa na Ovčari. + Ivica Vlašić/M. Kuveždanin

“Večeras oblačim Škapular!” – na sebe i na Domovinu U utorak 11. lipnja u Karmelu u Remetama održana je 11. Karmelska večer pod naslovom: “Škapular Gospe Karmelske”.

Na početku ovog duhovno-kreativnog susreta za mladež mladi su postavili pitanje: “Što obući večeras?”. Njihov odgovor bio je neuobičajen: “Večeras oblačim Škapular!” Kroz glazbu, sliku, glumu i riječ, te

37

PRILOZI

PRILOZI

dojmljiva osobna svjedočanstva, prikazana je svrha i snaga nošenja tog malog komada platna.

Prema Gospinu obećanju, tko ga nosi, ima njezinu zaštitu u ovom životu, te tko u toj odjeći umre uživa njezinu zaštitu i poslije smrti. Šesnaestero vjernika, mahom mladih, predalo se Majci Mariji primivši svečano Škapular, uz molitvu i potporu prisutnih.

Budući da Marija vodi k Isusu, večer je nastavljena u adoraciji, uz pjesme zahvalnosti za primljena dobra. Pred kraj večeri Gospina zaštita simboličnim je činom zazvana na cijelu Hrvatsku. Mladi su se posložili u geografski lik Hrvatske, zastupajući tako u molitvi sve svoje sunarodnjake, a potom je na njihova ramena položen veliki Škapular. Ovim činom mladi su htjeli podsjetiti na važnost Gospine zaštite svoje Domovine pred izazovima koji se pred njom postavljaju uoči ulaska u Europsku uniju. Na kraju ovog duhovnog susreta, sudionici su se družili i izmijenili svoja iskustva i dojmove. Video inserte ovog događaja možete pogledati na Youtube kanalu: “Karmel Mladi”. +

38

Karmelski vjesnik

2/2012.

Novaci na hodočašću u Lorettu i u posjeti franjevcima i bivšoj karmelićanskoj pustinji Na spomendan sv. Antuna padovanskog, 13. lipnja bili smo pozvani od franjevaca OFM (Franziskanerplatz, 1) u njihov samostan da zajedno s njima sudjelujemo u liturgiji časova, Euharistijskom slavlju i svečanom objedu, čemu smo se vrlo rado odazvali.

Franjevački samostan u Grazu je jedan od samostana sv. Franje Asiškog koji je osnovan u samim počecima Reda, u prvoj polovici 13. stoljeća. Samostan je sagrađen na obalama rijeke Mure u centru grada. To je ujedno i prvi izgrađeni vjerski objekt u

gradu Grazu. Samostanska crkva sa svojim prepoznatljivim zvonikom je i župna, a posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije.

U subotu, 15. lipnja sudjelovali smo u hodočašću što ga je organizirao Karmelski svjetovni red iz Austrije (Graz, Beč i Linz) u Loretto u Burgelandu. Mi (novaci, magister, P. Michael i članovi OCDS) iz Graza putovali smo mini busom, dok su drugi uglavnom pristizali osobnim automobilima. Euharistijsko slavlje koje j ezapočelo u 10:00 predslavio je austrijski provincijal o. Paul uz koncelebraciju o. Michaela, o.

Aleksandra i o Petra. Po završetku svete Euharistije zaputili smo se u obližnji restoran gdje smo okrijepili tijelo. Nakon objeda odvezli smo se do Mannersdorfa, parka prirode koji se nalazi istočno od

Beča, smještenog u dunavskoj regiji Donje Austrije, na zapadnim obroncima planine Leitha. Veliki dio područja današnjeg parka prirode pripadao je bosonogim karmelićanima koji su ovdje imali samostan– pustinju kroz period od oko 140 godina.

Samostan je dala sagraditi 1644. Eleonora od Mantove i služio je kao „pustinja“ dok ju nije ukinuo car Josip II., 1783. Točno sto godina prije ukinuća a svega 39 godina nakon osnivanja samostan je bio spaljen i uništen od Turaka 1683., da bi u vrijeme vladavine Marije Terezije doživio svoj procvat. U samostanu-pustinji („St. Anna in der Wüste“) koja se nalazila na 106 hektara zemljišta (livade i šume) čiji je opseg zida iznosio 4,5 km, živjelo je istovremeno i do 37 redovnika. Od 1984. bivša „pustinja“ pretvorena je u Nacionalni park. To

39

PRILOZI

PRILOZI

je najmlađi park prirode u Donjoj Austriji.

Samostan je danas mjesto mira ali i kulturnih zbivanja. Njegove velike listopadne šume, travnjaci i aleje pružaju prigodu za odmor i duge šetnje u još uvijek netaknutoj prirodi.

Naš posjet bivšoj karmelićanskoj pustinji završio je Večernjom molitvom, nakon koje je uslijedio agape uz druženje i rekreaciju.

Puni dojmova i zahvalni Bogu na lijepo provedenom danu vratitli smo se u naš samostan u Graz u ranim večernjim satima. +

Dvojica novih svećenika u vrtu Karmela Subota, 15. Lipnja 2013l, bila je svečan i radostan dan, kako za cijelu Zagrebačku nadbiskupiju, tako i za našu karmelsku

40

Karmelski vjesnik

2/2012.

Provinciju. Naime, taj je dan zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić zaredio jedanaest novih svećenika, a među njima i dvojicu naših karmelićana, o. Danijela Saleškog od Božje Ljubavi (Čolu) i o. Stipu od Božanskog Srca Isusova (Tomića).

U zagrebačkoj prvostolnici na svečanom misnom slavlju, uz uzoritog gosp.

Kardinala, koncelebrirali su pomoćni zagrebački biskupi, provincijali i 150 svećenika, kao i nemali broj trajnih đakona.

Osim toga, prvostolnica je bila ispunjena mnoštvom vjernika, među kojima su bili članovi obitelji, rođaci, prijatelji i župljani naših ređenika.

Neposredno prije homilije uslijedilo je pojedinačno prozivanje kandidata za ređenje, pri čemu je svaki od njih svojim „Evo me!“ potvrdio svoju spremnost da se posve preda Bogu u službi svećeništva.

Nakon toga je uslijedila propovijed u kojoj je Uzoriti podsjetio na smisao službe prezbitera riječima: „Oni će biti suobličeni Kristu, vrhovnom i vječnom svećeniku, bit će sjedinjeni s biskupskim svećeništvom, posvećeni za prave svećenike Novog za-

vjeta da propovijedaju Evanđelje, da pasu Božji narod i da, osobito euharistijskom žrtvom, slave bogoslužje.“ Promišljajući o odgovornosti iste službe i njezinom značenju u suvremenom svijetu, Kardinal je posebno istaknu važnost molitve za život svećenika. „Razmatrajući Evanđelja nije teško primijetiti da je molitva imala veoma važno mjesto u Isusovu životu. Evanđelisti ga često predstavljaju u molitvenom zajedništvu s nebeskim Ocem, posebno u ključnim trenucima njegova poslanja. Isus je u Getsemanskom vrtu pozvao apostole: »Bdijte i molite da ne padnete u napast« (Mt 26,41). Molitva je, dakle, za apostole morala biti konkretan način sudjelovanja u »Isusovu času«. Tako treba biti i za nas svećenike. Bez molitve prijeti opasnost da se podlegne istoj napasti u koju su upali i apostoli kad su se suočili sa »sablazni križa« (usp. Gal 5,11).“ Stoga je Uzoriti očinski potaknu ređenike na ustrajnu molitvu riječima: „Dragi ređenici, poput Krista koji je poslanje što mu ga je povjerio Otac nebeski usko povezao s molitvom, dugom i postojanom, noći je provodio u molitvi, i vi ste pozvani u temelj svoje svećeničke egzistencije staviti molitvu. Ona će vam pomoći da uskladite život sa službom, da očuvate identitet i autentičnost svoga svećeničkog zvanja i poslanja.“ Nakon homilije je uslijedio sam obred ređenja. Prije svega obećanja vezana za svećeničku službu i poslušnost biskupu, koji su dali ređenici. Zatim je uslijedila prostracija kojim su oni izrazili svoje potpuno predanje Bogu, dok cijela Crkva molila za njih pjevane litanije. Nakon toga uslijedio je središnji dio obrede ređenja – polaganje biskupovih ruku u tišini kojim se predaje dar svetog reda. Nakon što je biskup položio svoje ruke, u znak svećeničkog zajedništva, svi prisutni pomoćni biskupi i svećenici su položili ruke na naše ređenike. Nakon toga su novozaređenim svećenicima braća svećenici pomogli da obuku svećeničko ruho. Našim novim karmelićanskim ocima Danijelu i Stipi su pomogli naš provincijal, o. Vinko

41

PRILOZI

KARMEL remete Dvojica mladomisnika; posjet o. Đuri; ekumenske aktivnosti o. Jure U ovome broju našega vjesnika želio bih ukratko spomenuti nekoliko značajnih događaja u ovih proteklih mjeseci koji nas sve podsjećaju na ljepotu komplementarnog zajedništva koju ostvarujemo životom u samostanu.

Mamić, i odgajatelj bogoslova, o. Stjepan Vidak. Kad su novi svećenici bili obučeni Kardinal je svakom pojedinom pomazao ruke, i pružio kalež s vodom i vinom i pliticu s hostijom. Na kraju obreda ređenja uslijedio je cjelov mira Kardinala i novih svećenika.

Nakon obreda ređenja nastavljeno je euharistijsko slavlje, a naši novu svećenici su po prvi puta sudjelovali u prinosu euharistijske žrtve, a na kraju misnog slavlja, poslije Kardinalovog blagoslova, i oni su po prvi puta podijelili svoj mladomisnički blagoslov okupljenom mnoštvu.

Ispred katedrale su se naši ređenici imali prilike susresti s obiteljima, rodbinom i prijateljima, a potom su se sa subraćom i užom obitelji povukli u lijepi remetski samostan, gdje je bio upriličen svečani ručak.

Ako ste pomislili da je time ova radosna priča zaokružena, malo ste se prevarili. Na-

42

Karmelski vjesnik

2/2012.

Najprije se radujemo našim mladomisnicima o. Danijelu Čoli i o. Stipi Tomiću koji su 15. lipnja zaređeni za svećenike u zagrebačkoj katedrali. Njih dvojica svoj put prema redovništvu i svećeništvu najviše su ostvarivali u remetskoj zajednici. Zato smo ponosni i Bogu zahvalni na njihovoj ustrajnosti, nesebičnosti i ljubavi prema Provinciji koja se očitovala svih ovih godina njihove formacije. Neka ih dobri Bog blagoslovi u njihovom služenju, a Marija Kraljica Karmela zagovara.

Imendani su uvijek važna stvar u našoj Provinciji. Tako smo i ove godine proslavili zaštitnika naše subraće o. Đure Filipo-

ime, isti dan predvečer naši novi svećenici, o Danijel i o. Stipe su po prvi puta slavili svoju misu u okrilju starog nam svetišta Majke Božje Remetske, a tom prigodom je otac Provincijal propovijedao i ukratko iznio srž svećeničke službe. To je tzv. mlada misa za remetsku župnu zajednicu, a poslije nje su naši novi svećenici pojedinačno podijelili mladomisniči blagoslov svojoj subraći i svim prisutnim župljanima. Time je ovaj svečani i radosni dan završio.

I dok naše ređenike preporučujemo i dalje u vaše molitve (jer bez molitve nema ni svećenika) oni, radosni s primljenih milosti, zahvaljuju dragom Bogu na svemu, i sve vas izručuju u Božansko Srce, da vam ono uzvrati svakim dobrom za podršku koju ste im pružali.

Video zapis izabranih dijelova Mlade Mise u Remetama možete pronaći na Youtube kanalu: “Karmel Mladi” +

43

IZ ZAJEDNICA BR AĆE vića i o. Jure Zečevića – svetog Jurja. Tom prilikom posjetili smo, gotovo svi članovi naše zajednice, našega subrata o. Đuru u Cugovcu. Kako smo već ranije pisali on se nakon moždanog udara nalazi u Cugovcu na oporavku kod časnih sestara iz Njemačke kongregacije svetoga Franje. Bilo nas je oko 20. Slavili smo Euharistiju, te se nakon toga družili na zajedničkoj večeri na kojoj smo svi osjećali posebnu Božju prisutnost preko molitve i bratske blizine. O. Đuru i dalje preporučamo u vaše molitve.

Naš o. Jure, kojega smo kao zajednica na određeni način darovali Crkvi na ekumenskom području, neumorno nas zastupa na značajnim ekumenskim zbivanjima kod nas i u inozemstvu. Dana 10. siječnja 2013. sudjelovao je na skupu „Odgoj i obrazovanje u svjetlu svetih knjiga“, kojega je organizirala „Mitropolija Zagrebačko ljubljanska“, sudjelovao je predavanjem „Izabrane teme odgoja i obrazovanja“; dana 21. siječnja bio je predstavnik Katoličke Crkve na središnjem molitvenom slavlju za jedinstvo kršćana u pravoslavnom hramu Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu; od 18. do 20. travnja 2013. sudjelovao je na međunarodnom znanstvenom skupu „Za slobodu nas Krist oslobodi! Nova evangelizacija u svjetlu djelovanja svete braće Ćirila i Metoda“, kojega su u Srijemskoj Mitrovici i Beogradu zajednički organizirali Beogradska nadbiskupija, Srijemska biskupija i Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu povodom 1700. obljetnice Milanskog edikta i 1150. obljetnice dolaska sv. braće Ćirila i Metoda u Panoniju, među ostalim i predavanjem „Traženje jedinstva u različitosti; od 24. do 26. svibnja 2013. godine, na „Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu u Beogradu“ (PBF) sudjelovao je u radu međunarodnog znanstvenog skupa „Crkva u doba Svetoga cara Konstantina Velikog“ predavanjem „Milanski edikt u kontekstu jedinstva Crkve i društvenog suživota u svoje vrijeme i danas“.

Približava nam se naša najveća svetkovina - Karmelska Gospa. Neka nas sve prati njezin zagovor kako bismo, slijedeći Marijin život, bili putokaz ljudima k Isusu.

O. Antonio-Mario Čirko, prior

44

Karmelski vjesnik

2/2012.

2/2013.

IZ ZAJEDNICA BRAĆE

KARMEL krk Izmjena sastava zajednice; molitveni život; dolazak gostiju; vrednovanje postulanata; izlet; Svjetovni red (OCDS); Svetkovina Karmelske Gospe Braći i sestrama u Karmelu, pozdrav s Krka, Odlaskom braće novaka naše provicije u Gradački samostan Austrijske provincije izmjenio se je sastav naše zajednice u Krku. U osoblju i brojčano.

U Graz su otišli novaci: br. Krešimir Josip, br. Petar Đonlić, br. Mate Danolić, br. Ivan Živković, br. Ivan Pleše, br. Željko Bezić, br. Nikola Grizelj i njihov magistar o. Petar Janjić.

Na mjesto o. Petra došao je iz Remeta o.

Ervin. Nakon đakonskog ređenja u zajednicu je došao i br. Danijel Čolo - đakon.

Zajednica je obogaćena s dvojicom postulanata, koji su na svetkovinu sv. Josipa primljeni u postulaturu. To su gospoda: Venceslav Arangelov Nikolov i Tomislav Atelj. Tako se je oblikovao sljedeći sastav zajednice: o. Vjenceslav Mihetec – prior; o. Ervin Ukušić – I. savjetnik; o. Ivan Podgorelec – II. savjetnik; br. Danijel Čolo – đakon; br. Miroslav Pejić – III. savjetnik i gospodarstvenik; br. Marko Anišić – junior.

Molitveni život teče po ustaljenom rasporedu. Uspijevamo se okupiti na molitvu i onda kada su u kući gosti. Neki od njih uzimaju udjela bilo u Časoslovu, bilo u Euharistiji. Korizmu smo slavili ozbiljno. Ponekad smo bili pozvani na koju župu uglavnom za ispovijedanje. Vazmeno trodnevlje bilo je svečano slavljeno u Krčkoj katedrali pa smo po običaju uzimali udjela u slavaljima od Cvjetnice do Uskrsa. Br. Danijel - đakon vršio je đakonsku službu na svim katedralnim slavljima.

U zajednicu dolaze gosti bilo p o j e d i n a č n o, bilo u skupinama. Pojedinci traže sudjelovanje u zajedničkom životu, kako bi nas upoznali. Skupine traže po koji nagovor i Euharistiju. Uglavnom uspijevamo odgovoriti na zadatke. Početkom ožujka ugostili smo skupinu prijatelja Karmela (“Zajednica karmelskih

laika”) koju vode sestre karmelićanke Božanskog Srca Isusova s Vrhovca. Jednodnevna duhovna obnova. Vrijeme im nije nikako poslužilo. Druga, značajnija, skupina bili su provincijali Srednjoeuropskih provincija, koji su u našoj kući održali svoj redoviti susret. Došao je Vrhovni definitor za naše područje o. Albert Wach, koji je predsijedao skupu. Zatim provincijali: o.

Vinko Mamić i njegov zamjenik o. Antonio Mario te provincijali Njemačke, Austrije, Mađarske, poljskih provincija Varšave i Krakova, te predstavnici poljskih samostana u Bjelorusiji, Ukrajini i Slovačkoj. Oni su slijedili svoj raspored i otišli su od nas veoma zadovoljni. U Uskrsnom tjednu su nas posjetili naša braća klerici iz Remeta. Nekolicina njih zajedno s o. magistrom bili su kod nas u Spasovskom tjednu. Imali su najbolju nakanu pomoći nam urediti samostanski vrt, ali vrijeme nije dozvolilo. Njima srcem zahvaljujemo, jer su nam uljepšali molitvu, život i rad.

Više puta u korizmi nas je posjetio o.

Drago Marić. S nama je na blagdan sv.

Josipa radnika proslavio i svoj prezbiterski jubilej; 45. obljetnicu prezbiterskog ređenja.

Na jednom od samostanskih kapitula vrednovali smo naše postulante. O rezultatima razgovora i savjetovanja izvjestili smo o. Provincijala. On je nakon toga razgovarao s postulantom Venceslavom i prenio mu mišljenje zajednice. Na koncu je Venceslav uvidio da ipak nije pozvan u karmelski red, te se, u dogovoru s o. Provincijalom, odlučio vratiti u Bugarsku.

Kao što je običaj u našim zajednicama jedan dan u uskrsnom vremenu posvetili smo odmoru i otišli na izlet. Posjetili smo otoke Cres i Lošinj. U Osoru smo razgledali katedralu sv. Gaudencija, renesansno djelo Jurja Dalmatinca (autora Šibenske katedrale). Uz Osorske glazbene večeri, koje se održavaju u Katedrali, ta je crkva i riznica kako prevrijednog crkvenog ruha i inventara, tako i suvremene sakralne umjetnosti. Pravo duševno osvježenje. U Velom Lošinju smo razgledali crkvu sv.

Antuna pustinjaka. Građena je u slogu

45

PRILOZI

PRILOZI

Mletačkog baroka a kroz nju nas je proveo župnik. Kod toga nam je pomogao i bivši sjemeništarac Tomislav Kuliš, župnikov pomoćnik.

Počeli su dolaziti gosti u skupinama i pojedinačno. Oko njih pomaže nekoliko ljudi izvana. Loše vrijeme je onemogućilo dolazak ljudi u svibnju i prvim danima lipnja. Trudimo se biti im pri ruci u svakom pogledu.

Uz zajednicu se okuplja i skupina koja se zanima i priprema za Svjetovni red (OCDS). Šest će ih 28. srpnja dati prva obećanja.

Brat Danijel se od početka lipnja po predviđenome rasporedu počeo pripremati za prezbitersko ređenje. To uključuje duhovne vježbe i liturgijske pripreme. U subotu 15. lipnja zaređen je u zagrebačkoj prvostolnici a u nedjelju je slavio Mladu misu u svojoj župi u Trnovčici. U tim slavljima u ime zajednice udjela su uzeli o. Ervin i br. Miroslav. Vratili su se puni snažnih dojmova.

Naši postulanti, Tomislav i Leopold (koji je u zajednicu došao nakon maturalnih ispita) otići će tijekom dva tjedna u svoje obitelji prije novicijata. Duhovne vježbe za novicijat obavit će u Grazu zajedno s novacima koncem kolovoza.

Najbliža nam je sada svetkovina Karmelske Gospe. Mi nemamo svoje crkve, pa čak ni prostranije kapele na dostupnom mjestu, tako da nam priprema ostaje u datim okolnostima u zajednici.

Na svetkovinu ćemo ugostoprimiti gospodina biskupa i svećenike grada i otoka Krka, predstavnike gradskih vlasti i prijatelje. Koristimo zgodu da subraći i susestrama u Karmelu poželimo blagoslov svetkovine za sretnu budućnost pod Božjim blagoslovom i zagovorom Majke i Kraljice Karmela.

Eto, živimo i radimo. Trudimo se Bogu na slavu i čast Blažene Djevice Marije.

Preporučamo se vašoj bratskoj i duhovnoj pomoći. + U ime subraće u Krku: br. Vjenceslav Mihetec, ocd. prior

46

Karmelski vjesnik

2/2012.

KARMELIĆANSKI NOVICIJAT U GRAZU Draga braćo i sestre, prošlo je više od šest mjeseci od našega posljednjeg javljanja. Mnogo se toga u međuvremenu dogodilo što želimo s vama podijeliti. Kako bismo to što vjernije prenijeli, posegnut ćemo u našu Kroniku gdje bilježimo sve događaje i uspomene.

Najveća novost i promjena koja nas je zadesila jest preseljenje novicijata u Graz.

Sredinom siječnja nam je naš provincijal o. Vinko potvrdio naše skoro preseljenje, a nakon posjeta vrhovnog poglavara Reda, o. Saverrija bilo je sve konačno potvrđeno i dogovoreno.

Karmelski samostan u Grazu (Austrija) postao je nova kuća novicijata. Događaj je to od velike važnosti za naš Red jer se tim potezom, između ostalog, nastoje ojačati veze s Austrijskom karmelskom provincijom koja oskudijeva zvanjima.

U Graz smo otišli, nakon napornih poslova oko preseljenja stvari, sredinom ožujka. Samostanska zajednica i vjernici vrlo su nas srdačno dočekali te im na tome zahvaljujemo.

U Grazu nas je dočekao prior o. Michael Obermayr. U samostanu smo još zatekli starog prijatelja, o. Oktavija, a konventualnost su dobili o. Petar, magistar novaka, i o. Endre. Prior nas je upoznao s lokalnom vjerničkom zajednicom koja se okuplja u samostanskoj crkvi, svetištu Majke Božje Snježne (Maria Schnee). Bogu hvala, karmelska zajednica i vjernici vrlo su nas srdačno i toplo dočekali. Tako smo već prvoga dana probili led i, znajući da smo lijepo primljeni, lakše i radosnije nastavili novicijatski hod u tom posve novom i nepoznatom okruženju.

Vjerujemo da smo se dobro snašli u novim okolnostima i da smo se uspješno integrirali u zajednicu. Jezična nam je barijera svakim danom sve manja jer pohađamo tečaj njemačkog jezika.

Redovito imamo predavanja koja nam drži o. Petar, magistar. Početkom prosinca odslušali smo sva predavanja na temu “Teologija i duhovnost posvećenog života”, što je temelj za bolje razumijevanje Karmelski vjesnik

2/2013.

smisla redovničkog života i upoznavanje vlastita poziva. Također smo učili i o Svetom Pismu u Općem uvodu u Bibliju, a u siječnju smo dublje obradili nauk i djela sv. Ivana od Križa.

U travnju smo bolje upoznali Malu Tereziju, kroz izlaganja oca magistra i zajedničko čitanje “Povijesti jedne duše”, a krajem svibnja počeli smo s temom Uvod u djela i nauku sv. Terezije Avilske. Od ostalih predavača ugostili smo u veljači o. Stjepana, koji nas je poučio o temi “Bratski život u zajednici”, a u svibnju nam je o. Vjenceslav održao predavanja o Teologiji zavjeta. O. Endre nam je u ožujku predavao o Teološko-kanonskim elementima posvećenog života, a o. Dominik nas je posjetio u travnju i poučio nas o važnosti crkvenih otaca za razumijevanje Sv. Pisma. O. Dražen Marija nas je početkom veljače - na vrlo zanimljiv i pristupačan način - pobliže upoznao s nekim važnijim temama iz bogate duhovne nauke našega sv. oca Ivana od Križa.

47

PRILOZI

PRILOZI

Što se tiče duhovnog života, nastojimo svakodnevno napredovati u služenju Bogu i ljudima te se učimo bratskom životu u zajednici. Središte svakog našeg dana jest Euharistija koju slavimo ujutro i koja nam daje snagu da se suočavamo s izazovima svakoga dana. Časoslov, koji molimo četiri puta na dan, također nam je okosnica svakodnevnog življenja jer se tako moleći učimo posvećivati vrijeme i ljude Bogu.

Povremeno napravimo koji izlet. U posebno lijepu nam je sjećanju ostao izlet u Mariazell, o kojem podrobnije možete čitati u ovom broju Karmelskog vjesnika.

Osim Mariazella, toga smo dana posjetili bivšu kartuziju u Gamingu te prošli čitavu Štajersku uzduž i poprijeko, uživajući u prirodnim ljepotama koje su nas ostavljale bez daha i budile u nama divljenje i zahvalu Tvorcu svega stvorenoga.

Svake subote poslijepodne imamo prigodu prošetati do grada pa nastojimo dobro iskoristiti vrijeme za upoznavanje prirodnih i povijesno-kulturnih ljepota Graza. Grad ima oko 250 000 stanovnika raznih kultura i nacija, uključujući i više od 5000 Hrvata. Graz se prvi put spominje 1128. godine, a tada su ga naseljavali pretežno slavenski stanovnici. U 12. stoljeću počeo je proces kolonizacije južnoalpskog prostora.

Izvorište kolonista bilo je njemačko govorno područje. S jačanjem obrta i trgovine dolazi do doseljavanja bavarskih

48

Karmelski vjesnik

2/2012.

kolonista u podgrađe koje se ubrzano razvijalo. Oni su postupno potisnuli slavenske starosjedioce. To je osim iz brojnih dokumenata vidljivo i u nazivu jer se jedno vrijeme mjesto nazivalo Bavarski Gradec (Bayrisch-Grätz). Ipak je u gradskoj toponimiji bila i dalje jasno vidljiva slavenska osnova na koju se postupno nadograđivalo njemačko govorno nazivlje.

U 12. stoljeću, u vrijeme grofa Otokara III. Traungovca, postao je glavni grad Štajerske. Pripadnik obitelji Habsburg Leopold III. proglasio je 1379. godine štajerski Gradec-Graz prijestolnicom svoje države.

Car Fridrik III. deset je godina iz Graza kao prijestolnice vladao Svetim Rimskim Carstvom. Car Ferdinand I. svom je sinu Karlu II. dao na upravu unutarnjoaustrijske zemlje (Štajerska, Koruška, Kranjska i Istra) a on je 1564. godine odabrao Graz za glavni grad zemalja kojima je vladao. U Grazu, koji je tada imao 30.000 stanovnika, došlo je do izgradnje reprezentativnih građevina. Karla je naslijedio sin Ferdinand, koji je kasnije postao car. On je izgradio poznati mauzolej kraj katedrale u kojem je pokopan. Nakon njega Graz je prestao biti prijestolnica.

U tom je značajnom razdoblju u Gradcu bio 1608. osnovan hrvatski kolegij, koji je djelovao do 1624., kad se preselio u Beč.

Potkraj 16. stoljeća Graz je postao središtem zapovjedništva koje je zapovijedalo i hrvatskim područjem - Slavonska Vojna Krajina. Iz grada se zapovijedalo glavnim utvrdama Varaždin, Koprivnica, Križevci i Ivanić. Zanimljivo je da su u spomenutim utvrdama od 16. do 18. stoljeća zapovjednici bili najčešće časnici podrijetlom iz Graza i njegove štajerske okolice. Od 16. do 20. stoljeća mnogo je hrvatskih studenata studiralo u Grazu pa i danas ima relativno brojna hrvatska studentska zajednica u ovom gradu“ (http://hr.wikipedia.org/ wiki/Graz).

Mjesto u kojem se okupljaju brojni Hrvati jest Hrvatska katolička misija koju vode oci franjevci Ćirilo-Metodske provincije, točnije fra Franjo Jurinec. Dosad smo dva puta sudjelovali u slavlju svete Euharistije u HKM-u (nedjelja duhovnih zvanja i Dan Hrvata Štajerske) i bili smo vrlo sretni što možemo među našim ljudima u stranoj zemlji svjedočiti o Karmelu i ljepoti Božjega poziva. U HKM-u sreli smo i upoznali brata našeg oca Anđelka, Martina Jozića i njegovu obitelj, koji su nas pozvali na kavu i druženje. Nismo se još uspjeli odazvati, ali uskoro ih namjeravamo posjetiti.

Ovih je dana naša novicijatska zajednica u kojoj je bilo sedam novaka umanjena za jednog člana. Naime, 10. lipnja napustio nas je br. Petar Džonlić, kojemu želimo obilje blagoslova u budućnosti i preporučujemo ga u molitve.

Od 5. do 12. lipnja u našoj je zajednici boravio đakon Danijel Čolo, kojemu je o.

Endre propovijedao duhovne vježbe kao pripravu za svećeničko ređenje. Trebao je doći i drugi naš đakon, br. Stipe Tomić, ali zbog zdravstvenih razloga bio je spriječen.

Na dan sv. Antuna Padovanskog, 13. lipnja, bili smo pozvani od franjevaca OFM (Franziskanerplatz, 1) da zajedno s njima sudjelujemo u liturgiji časova, Euharistijskom slavlju i svečanom objedu, čemu smo se vrlo rado odazvali.

U subotu, 15. lipnja sudjelovali smo u hodočašću što ga je organizirao Karmelski svjetovni red iz Austrije (Graz, Beč i Linz)

u Loretto u Burgelandu. Euharistijsko slavlje predslavio je austrijski provincijal o. Paul uz koncelebraciju o. Michaela, o.

Aleksandra i o. Petra.

Nakon objeda u obližnjem restoranu otišli smo do Mannersdorfa, mjesta gdje je nekoć bila jedina karmelska pustinja na području današnje Austrije dok je nije ukinuo car Josip II. 1783 godine. Od 1984. bivša pustinja pretvorena je u Nacionalni park.

Eto, nadamo se da ste u ovom kratkom presjeku kroz proteklo razdoblje novicijata mogli uvidjeti nešto od našeg novicijatskog hoda. Subraću, koja su već završila novicijat, ovo će podsjetiti na njihove novicijatske dane, ali želimo i da one koji su još neodlučni u tome da odgovore na Božji poziv potakne na velikodušni odaziv Gospodinu; uostalom, to je jedan od razloga zašto zapisujemo svoje uspomene i radosno ih dijelimo s vama.

Sve u svemu, radosni smo i zadovoljni zbog preseljenja u Graz te u tom duhu nastavljamo koračati s Gospodinom u preostalom dijelu novicijata. Na kraju, želimo zahvaliti krčkoj zajednici, na čelu s priorom o. Vjenceslavom za provedeno razdoblje na Krku koje nam je ostalo u divnom sjećanju. + Veliki pozdrav iz karmelskog novicijata u Grazu!

49

IZ SESTARSKIH K ARMELA pjesmama i susretima, a Vazmena oktava bila je prava lepeza dinamičnih liturgijskih susreta s raznim predvoditeljima misnih slavlja i propovjednicima.

Tih su dana bili kod nas svjedoci Uskrsloga: o. Alojz Ćubelić, OP, o. Zdravko Barić, SMM, msgr. mr. Antun Sente, župnik, vlč. Borna Puškarić, vlč. Ivica Zlodi, župnik, don Pejo Orkić, SDB, Provincijal i don Anto Stojić, SDB, koji su svaki dan slavili Euharistiju uz prigodnu homiliju.

KARMEL BREZOVICA

Novicijat pomalo raste

Nakon uskrsnih slavlja; novicijat pomalo raste; 50. svjetski dan molitve za duhovna zvanja; “Stepinčeva Crkva”; susret s rektorom bogoslovije i Oktetom bogoslova; nakon sakramenta sv. Potvrde; zaštitnica našega Grada; naši mladomisnici: o. Danijel Čolo i o. Stipe Tomić; čestitka uz svetkovinu Gospe Karmelske Dragi naš Oče Provincijale, drage naše sestre i braćo!

U tijeku bliže pripreme za Petu skupštinu Udruge “Bl. Alojzije Stepinac” bosonogih karmelićanki u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini“ kao i daljnje pripreme za najveću svetkovinu Karmela, Gospu Karmelsku, evo nas na trenutak i na stranicama našega Karmelskog vjesnika. Želja nam je da i tako dotaknemo i susretnemo Božju dobrotu, mudrost i ljepotu, kako bismo bili još više svjedoci Boga živoga i njegove prisutnosti u nama i oko nas. I dok motrimo život oko nas, njegove zahtjevnosti, napore i uspone, radujemo se novom prodoru Božje milosti u naša srca i u ove vruće ljetne dane. Usprkos svemu vjerujemo da je već na putu do nas blagi

50

Karmelski vjesnik

2/2013.

Ilijin lahor s gore Horeba, koji će nas na božanski način osvježiti. U tom ljetnom predahu možete uzeti u ruke i naš Karmelski vjesnik za duhovni odmor i okrjepu. Tu ćete naći, između ostaloga, i donje retke.

Nakon uskrsnih slavlja

Bogatstvo i dinamika blagdanske i dnevne liturgije, u kojoj smo susretali Uskrsloga, kao i svjedoke njegova uskrsnuća, otkrivalo nam je snagu naše vjere, njezinu unutarnju dubinu i veličinu te naš cilj koji nam je Uskrsli pokazao, naše uskrsnuće.

Tu smo istinu svjedočili jedni drugima, kao i onima koji su nam tih dana čestitali blagdane ili su se preporučivali u naše molitve. Uskrsna radost odjekivala je u našim

A onda se zbilo i ovo: u krugu naše redovničke zajednice u nedjelju 14. travnja primila je karmelsko redovničko odijelo i započela svoj put u novicijat dosadašnja naša postulantica Blaženka Bašić iz Slavonskog Broda. Njezina posveta Gospodinu nadahnjuje se na vjeri, molitvi i služenju Presvete Djevice Marije, kao i na duhovnosti bl. Elizabete od Presvetog Trojstva. To potvrđuje i njezino novo ime: s. Marija Karmela od Riječi Božje, a jednako tako i njezin moto ulaska u redovnički život: “Bog u meni, ja u Njemu“ (bl. Elizabeta, OCD).

Zanimljiv je Gospodin u odabiru svojih suradnika: uz ostala zanimanja kojima je obdario naš Karmel, izabrao je i jednu pravnicu da bi se borila za Božja i ljudska prava u tišini Karmela. I dok s. Marija Karmela započinje svoj novicijat, tu su već, u

drugoj godini novicijata, sestre novakinje: s. Marija Regina od Presvete Euharistije, s. Marija Jelena od Milosrdne Ljubavi i s.

Ana Marija od Presv. Srca Isusova. A po završetku tromjesečnog karmelskog iskustva krenule su put postulature postulantice Marija Mustapić iz Metkovića i Ksenija Marinković iz Splita.

Našim novakinjama i postulanticama želimo od srca hrabrost i radost svakodnevnog uspona na brdo Karmel. Dakako, i vjernost i ustrajnost na karmelskom putu.

Sve ih preporučamo vašim molitvama i duhovnoj podršci, a one vas ne zaboravljaju u svojim susretima s Gospodinom.

Na 50. Svjetski dan molitve za duhovna zvanja

Svečanim euharistijskim slavljem koje je predslavio don Anto Stojić, SDB, proslavili smo, na četvrtu Vazmenu nedjelju 21. travnja 2013., zajedno s brojnim vjernicima, 50. Svjetski dan molitve za duhovna zvanja. Propovjednik je naglasio da je čitava Crkva veliko Kristovo stado, koje sluša Kristovu riječ, koje nalazi u njoj snagu i koje s njom svladava smrt i zlo, kako bi stiglo do uskrsnuća.

51

IZ SESTARSKIH K ARMELA

IZ SESTARSKIH K ARMELA se slijediti Isusa i kročiti zahtjevnim i hrabrim putovima ljubavi i velikodušnog zauzimanja! Tako ćete biti sretni što služite, bit ćete svjedoci one radosti koju svijet ne može dati, bit ćete živi plamenovi jedne beskrajne i vječne ljubavi, naučit ćete dati ‘obrazloženje nade koja je u vama’ (1 Pt 3, 15).”

Iz dana u dan

Jednako tako pozvao je sve prisutne na molitvu za duhovna, svećenička i redovnička zvanja te da učine ono što oni mogu kako bi u Crkvi uvijek bilo dobrih svećenika i redovnika. „Svećenici se svojim poslanjem bore da ljudi imaju život vječni. Oni su nam potrebni da nam po Euharistiji, po Riječi Božjoj i sakramentima komuniciraju vjeru. Isto tako i ljudi koji se oduševljavaju Kristovim životom i koji ga izbliza nasljeduju. To su redovnici i redovnice. Svjedočanstvo redovnika i redovnica može biti jače od svake riječi“, naglasio je, između ostaloga, don Stojić i zaželio da Božja ljubav dođe i danas na svijet, osobito po ljudima koje Bog poziva u duhovni poziv.

Uz euharistijsko slavlje te cjelodnevno klanjanje i razmjenu duhovnih iskustava toga smo dana promišljali i razmatrali poruku Sv. Oca pape Benedikta XVI. na temu “Zvanja su znak nade utemeljene na vjeri”. Papa Benedikt, iako svjestan realnosti društva u kojemu žive današnji mladi, ima silno povjerenje u njih, optimistički gleda na budućnost Crkve, na vjeru mladih, koja raste iz osobnog susreta s Kristom te iz povjerljiva dijaloga s Njime u kršćanskim zajednicama prožetim vjerom i nadom.

Na završetku svoje poruke Papa Benedikt XVI. poručuje mladima, a s njima i svima nama, ovo: „Dragi mladi, ne bojte

52

Karmelski vjesnik

3/2012.

Netko je rekao da od teorije do prakse treba preplivati more. S druge strane, ni praksa nije uspješna ako nije utemeljena na teoriji. Budući da smo još uvijek na putu prema savršenstvu, koristiti se moramo i jednim i drugim da bi ono Božje više zaživjelo u nama. U tome su nam i u ovom razdoblju pomogli i unaprijedili nas naši vrsni predavači.

Tako smo u ponedjeljak 15. travnja slušali predavanje p. Ivice Muse, DI na temu „Židovi i kršćani,“ a naš mp.

Otac Provincijal Vinko Mamić, OCD održao nam je u srijedu 17. travnja, u sklopu sakramenta pomirenja, predavanje pod naslovom „Isus, Kruh života“, dok nam je o. Vjenceslav Mihetec, OCD, također u srijedu, 24. travnja, održao predavanje „O poniznosti u djelima naše sv. Majke Terezije”. Akademik prof. Franjo Šanjek, OP, održao nam je u srijedu 1. svibnja aktualno predavanje: „Hrvatska pred ulazak u Europu“, koje je izazvalo našu pojačanu pozornost”. „Proroci i njihovo vrijeme za naše vrijeme“ bilo je zapaženo predavanje P. Marka Matića, DI, održano u utorak 14. svibnja, a o „Molitvi sjedinjenja s Bogom“, prema „Zamku duše“ (V. odaje, 2, 4.), govorio nam je, u četvrtak, 16. svibnja, naš mp. Otac Provincijal. O. Vjenceslav Mihetec, OCD održao nam je u utorak, 21. svibnja, uvjerljivo predavanje na temu: „Spoznaja samog sebe u poniznosti“, prema sv. Majci Tereziji (Ž.13,1), dok nam je o. Dario Tokić, OCD također u utorak, 4. lipnja, znalački tumačio „Poučne umetke u knjizi Osnutaka“, a o slušanju te o „Ljubavi prema Bogu i čovjeku“ imali smo

prigodu čuti našeg mp. o. Vinka Mamića, OCD u četvrtak 6. lipnja 2013. godine. Sve su to bili orijentiri na cesti našega života, u hodu prema savršenstvu.

“Stepinčeva Crkva”

Župljani župe „Bl. Alojzije Stepinac“ iz Koprivnice pod vodstvom vlč. gospodina župnika Krunoslava Pačalata, u sklopu redovnog godišnjeg planiranja pastoralne godine 2013/2014., osobito koordinacijsko vijeće, njih oko pedesetak, posjetili su u srijedu 1. svibnja 2013. godine naše svetište i samostan. Bilo je to i njihovo studijsko putovanje koje su započeli susretom s Majkom i Kraljicom Karmela, kao i sa sestrama, u čije su se zagovorne molitve ponovno preporučili te ga završili susretom sa sv. Antunom Padovanskim u Lasinji.

Vlč. župnik predstavio je svoju župu i župno koordinacijsko vijeće, kao i bogat svestrani život župe, uz jaku dinamiku pastoralnih djelatnosti, što nas je ugodno iznenadilo i zadivilo. Upravo zbog te dinamike i zauzetosti za duhovno dobro i rast župe preporučili su se vlč. Krunoslav

i župljani još snažnije u naše molitve, koje im, kako rekoše, puno znače, osobito u životnim iskušenjima.

Uz svoje preporuke i zanimanje za naš duhovno-molitveni život darovali su nam i svoj lijepi pastoralni župni list „Stepinčeva Crkva“ te pokazali da stvarno nasljeduju vjerom i životom svoga nebeskog zaštitnika bl. Alojzija Stepinca.

Susret s rektorom bogoslovije i Oktetom bogoslova Prijatelji Karmela, slično kao ono Isus za svoga zemaljskog proputovanja, rado svraćaju k svojim sestrama. Tako su nas vedra lica i radosne duše posjetili u nedjelju 14. travnja, na povratku sa svečanog misnog slavlja u župi Uznesenja BDM u Brezovici, prečasni gospodin mr. Anđelko Košćak, rektor u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu, domaći vlč. gospodin župnik Zvonko Vuković i Oktet zagrebačkih bogoslova.

53

IZ SESTARSKIH K ARMELA Aktualnosti iz njihova i našega života te iz života Crkve bile su predmetom našeg susreta, naših nada i očekivanja. Jednako tako ojačali smo svoju vjeru i molitvu, kao i muđusobnu podršku u ostvarenju povjerene nam zadaće u Crkvi.

Nakon sakramenta sv. Potvrde

Djelitelj sakramenta sv. Potvrde u našoj župi Uznesenja BDM u Brezovici, msgr.

Mijo Gabrić, posjetio je u subotu 18. svibnja i našu karmelsku zajednicu. U njegovoj pratnji bili su domaći gospodin župnik, vlč. Zvonko Vuković, zatim dekan Svetonedjeljskog dekanata, vlč. Dragutin Bubnjar, vlč. mr. Mijo Matošević i vlč. Mihajlo Simunović iz Križevaca.

U vrlo srdačnu razgovoru svećenici su podijelili s nama svoja duhovno-pastoralna iskustva, obnovili svoje uspomene, zanimali se za naš molitveni i svakidašnji život te se s povjerenjem preporučili u naše daljnje molitveno suputništvo, dok nam je msgr. Gabrić iznio ohrabrujuća iskustva s brezovičkim krizmanicima.

IZ SESTARSKIH K ARMELA Sente nam je ocrtao Mariju kao vjernicu i učiteljicu vjere u svim situacijama njezina života, od anđelova navještenja do Isusova uznesenja na Nebo. Tako je, između ostaloga, rekao i ovo: „Dragi Bog je Mariju vodio putem iskušenja, ali joj je darovao i svoje osvježenje.

Tako On postupa i s nama: nakon naših križeva šalje nam lahor, znak svoje prisutnosti. Mariji vjernici suobličimo našu vjeru. Jer Marija je Majka, po njoj i mi primamo novo osvježenje vjernosti njezinom Sinu, našemu Bratu.

Zaštitnica našega Grada

Nakon svečanih misnih slavlja i homilija na nedjelju Presvetog Trojstva i na svetkovinu Tijelova, koja su predslavili mp. Otac Provincijal Salezijanaca, don Pejo Orkić, SDB i vlč. gospodin Domagoj Matošević, rektor dječačkog sjemeništa na zagrebačkoj Šalati, slavili smo Srce našega grada Zagreba, a onda i sviju nas, Majku Božju od Kamenitih vrata. Sjedinili smo svoja srca, svoje molitve, pjesme i svečanu euharistiju s našim Zagrepčanima i zahvalili smo Isusovoj i našoj Majci Mariji što stoljećima bdije nad našim gradom, čuva ga i štiti od svih vrsta požara koji nasrću na život naših sugrađana.

Svečanu euharistiju predslavio je, u petak, 31. svibnja, msg. mr. Antun Sente, župnik sv. Barbare u Zagrebu, a naš zbor pratio ju je prigodnim pjesmama. Msgr.

54

Karmelski vjesnik

2/2013.

Naši mladomisnici: o. Danijel Čolo i o. Stipe Tomić Radost koju se živi i dan koji se pamti darovao nam je Gospodin u nedjelju 16. lipnja. Naime, naša subraća karmelićani o. Danijel Saleški od Božje Ljubavi, Čolo, OCD i o. Stipe od Božanskog Srca Isusova, Tomić, OCD slavili su u našem svetištu svoju Mladu Misu.

Euharistijsko slavlje predslavio je radosno o. Stipe, a o. Danijel je propovijedao.

Nadahnjujući se na misnim čitanjima te nedjelje, o. Danijel uvjerljivo je govorio o Bogu ljubavi i milosrđa, o Bogu, milosrdnom Ocu, kojega bi svećenici trebali posebno nasljedovati jer smo, naglasio je

o. Danijel, “doživjeli radost Božjega Milosrđa i to želimo dati drugima.“ Zatim je obrazložio Isusove odgojne metode prema grješnici i Šimunu, pozivajući nas na život vjere, molitve i krjeposti.

Jednako tako zaželio nam je da „rastemo u ljubavi Božjoj, jer je to jedino što vrijedi za vječnost.“ Pri kraju euharistijskog slavlja naši su nam se mladomisnici predstavili i podijelili nam svoj mladomisnički blagoslov.

Među onima koji su primili mladomisnički blagoslov bila je i naša ministrantica Karmela Matijević, dvanaestogodišnja djevojčica koja je čudesno ozdravila zagovorom Gospe Karmelske, nakon teške prometne nesreće u kojoj je njezin život bio liječnički beznadan, a danas je prvi put, nakon dva mjeseca, sudjelovala na sv.

Misi.

Radost euharistijskog susreta nastavila se u našoj govornici, gdje su nas mladomisnici upoznali sa svojim putom do svećeništva te smo zbog njih još više slavili Gospodina i veličali njegova čudesna djela

u našim životima. Cjelokupni susret bila je prava duhovna obnova za našu karmelsku obitelj, rekoše sestre. Duhovno-molitvena pratnja nastavlja se još intenzivnije i zauzetije, a našim mladomisnicima želimo radost Božje milosrdne ljubavi u njihovu služenju Kristu Gospodinu i braći ljudima te predanje Gospodinu u svim situacijama života, po uzoru na Presvetu Djevicu Mariju.

Čestitka uz svetkovinu Gospe Karmelske

U hodu vjere i molitve mislimo na sve vas i želimo vam snagu Marijine ljubavi, poniznosti i jednostavnosti u vašem duhovnom i radinom životu. Neka vas njezin škapular odjene u njezine vrline i obnovi savez ljubavi i vjernosti njoj i njezinu Božanskom Sinu. S tim mislima stavljamo vas pod njezino okrilje. + Vaše sestre iz Karmela-Brezovice

55

IZ SESTARSKIH K ARMELA

KARMEL KLOŠTAR IVANIĆ Posjet mons. Nikole Kekića, biskupa križevačkoga; predavanja p. Mije Nikića, DI i o. Darija Tokića, OCD; kanonska vizitacija sisačkoga biskupa; susret s prvopričesnicima Mnogopoštovani i dragi oče Provincijale, draga braćo, drage sestre!

U ovom javljanju dijelimo s vama protekle događaje u kojima prepoznajemo Božju ljubav i Njegovu prisutnost.

Svećenici Gornjogradskoga dekanata Zagrebačke nadbiskupije družili su se 8. travnja u Marči, nekadašnjem sjedištu Marčanske grkokatoličke biskupije. Tom prigodom nakratko su posjetili i naš samostan. “Neka uskrsli Gospodin sve nas vodi u život vječni!”, zapisao je u knjigu dojmova Nikola Kekić, biskup križevački.

“Pozvani na svetost”, bila je tema predavanja koje je 26. travnja održao p. Mijo Nikić, DI. Govorio nam je o tome kako je čovjek stvoren na sliku Božju i kako u njegov identitet pripada sličnost Bogu.

Budući da je Bog apsolutno savršen u svemu po svojoj naravi, čovjek je pozvan približiti se tom idealu, pozvan je na svetost. Biti svet zapravo znači biti u milosti Božjoj; biti dobar čovjek; živjeti u istini; biti u miru s Bogom i ljudima; živjeti u slobodi; živjeti po svojoj savjesti; opraštati drugima i moliti za oprost; vjerovati u Boga i vjerovati Bogu; predati

56

Karmelski vjesnik

2/2013.

IZ SESTARSKIH K ARMELA se Božjoj providnosti; ljubiti Boga iznad svega, a bližnjega svoga kao samoga sebe.

Dana 29. travnja o. Dario Tokić, OCD predstavio nam je “Notu s pastoralnim smjernicama za Godinu vjere” Kongregacije za nauk vjere, kroz predavanje “Godina vjere – što je to?” Potom je uslijedilo još zanimljivije predavanje “Vjera u Evanđelju po Luki”. O. Dario govorio je o vjeri u Lukinu prikazu Isusova djetinjstva, djelovanja i nauka. Govorio je i o alternativnim prikazima teme vjere u Evanđelju po Luki, kao što su “Vjera i poziv”, “’Vjera u posljednji čas”. Zaključio je kako Luka ne daje posebnu definiciju vjere, već pojam utemeljuje na zajedničkoj sinoptičkoj tradiciji: očitovano pouzdanje u Isusovu dobrotu i moć, ali i nastavlja u smislu da čovjek postane dostojan Božjega povjerenja, da se izgradi u Njegova slugu. Ta izgradnja vjere ide u smjeru osobnog prihvaćanja Božje volje te se očituje u plodovima koji nisu samo individualnoga, nego i komunitarnoga, pa i šireg značaja.

Povodom 920. obljetnice prvoga pisanog spomena Ivanića, u subotu 18. svibnja u Kloštar Ivaniću u župnoj crkvi Marijina uznesenja na nebo, koja se ovdje slavi kao “Majka milosrđa”, održana je osma Smotra crkvenih zborova Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Smotru je organizirao fra Antun Jasenović, povjerenik ove Provincije za kulturu i sakralnu glazbu. Nastupio je rekordan broj zborova, sveukupno 27, od Trsata preko Vukovara,

Iloka, Bača, Zemuna sve do Subotice. Na zborovanju se okupilo oko 750 sudionika.

Nakon održanog programa, sv. Misnog slavlja i domjenka, u poslijepodnevnim satima mnogi su sudionici smotre posjetili naš samostan i kratko se zadržali u srdačnu razgovoru.

U ozračju slavlja svetkovine Duhova, sisački biskup mons. dr. Vlado Košić obavio je 22. svibnja redovitu kanonsku vizitaciju našeg Karmela, a u poslijepodnevnim satima pristupile smo izborima nove Uprave u sljedećem trogodištu. Nakon zaziva Duha Svetoga, pod predsjedanjem sisačkoga biskupa, a u nazočnosti kancelara Sisačke biskupije mons. Marka Cvitkušića, za prioricu je izabrana s. Danijela Terezija od Svete Obitelji (Licul). Za savjetnice izabrane su: s. Ana Marija od Utjelovljenja (Štefanac), s. M. Kristina od Presvetoga Trojstva (Tropp) i s M. Lidija od Duha Svetoga (Bakula). Zahvaljujemo svima za bratsku i sestrinsku molitvenu povezanost.

Dana 25. svibnja posjetili su nas učenici drugih razreda Tehničke i Industrijsko-obrtničke škole u Sisku sa svojom profesoricom Majom Golub. Za većinu tih djevojaka i mladića posjet Karmelu bilo je nesvakidašnje iskustvo. Stoga su se mladi živo zanimali za naš način života. I mi smo u tom susretu osluškivale njihov govor, probleme koji ih muče u obitelji, Crkvi i društvu. Molimo Isusa da te mlade ljude privuče k sebi, k svome Srcu punom ljubavi, koje jedino može ispuniti najdublju čežnju ljudskoga srca.

Mjesec lipanj započeli smo jednim radosnim događajem. Ovogodišnji prvopričesnici župe Sv. Antuna Padovanskog u Zagrebu krenuli su 1. lipnja, zajedno sa

svojim župnikom fra Martinom Jakovićem, OFM Conv., časnim sestrama vjeroučiteljicama i svojim roditeljima na izlet u Kloštar Ivanić i Staru Marču. U svetištu Majke Milosrđa slavili su sv. Misu, a potom su posjetili nas, u samostanskoj kapeli. S djetinjom otvorenošću zanimali su se za iskustvo života u klauzuri. Uz radost i pjesmu te nešto slatkiša mogle smo iskusiti istinitost Isusovih riječi iz Evanđelja: “Ako se ne obratite i ne postanete kao djeca, nećete ući u Kraljevstvo nebesko.” (Mt 18,3) Prijateljskim posjetom 11. lipnja obradovao nas je p. Vatroslav Halambek, DI, urednik hrvatskoga programa Radio Va-

tikana. Pogađate li o kome smo najviše razgovarali? Dakako, o papi Franji!

Još bismo izdvojile susret s nastavnicima Osnovne škole “Stjepan Basariček” u Ivanić Gradu. Susret je organizirao Mileo Todić, vjeroučitelj.

Na kraju ovoga našeg javljanja srdačno vam čestitamo svetkovinu naše Majke, Kraljice Karmela, toplo vas pozdravljamo i molimo za vas! + Vaše sestre iz Kloštra Ivanića

57

IZ SESTARSKIH K ARMELA

IZ SESTARSKIH K ARMELA

KARMEL MARIJA BISTRICA Nagovori za duhovnu izgradnju; hodočašća i posjeti; tijelovska procesija; privremeni zavijeti s. Klementine od Lurdske Gospe Drage sestre i braćo!

Naš svakodnevni život s Gospodinom protkan molitvom, radom i sestrinskim druženjem bio je od vremena do vremena obogaćen i posebnim milosnim trenutcima koje i na ovaj način želimo podijeliti s vama.

Naši su se oci karmelićani svojim predavanjima brinuli za našu trajnu formaciju i bivali nam na raspolaganju za razgovore i ispovijed. Tako nam je o. Stjepan Vidak održao dva predavanja o duhovnom prijateljstvu (10. 4. i 6. 5.), a 18. 4. o. Dražen Marija Vargašević govorio nam je o životu i spisima sv. Terezije Andske. Nakon duže stanke o. Miljenko Sušac nastavio nam je govoriti 23. 4. i 22. 5. o Zamku duše naše sv. Majke Terezije prema knjizi “Želim vidjeti Boga” sl. B. o. Eugena od Djeteta Isusa, OCD. Osim predavanja za duhovnu izgradnju imale smo i jednu praktičnu pouku: gđa Rozalija Kurjaković uputila nas je 2. 5. u

58

Karmelski vjesnik

2/2013.

način izrade raznih šećernih ukrasa.

S mlađom braćom karmelićanima imale smo već tradicionalni susret prilikom njihova hodočašća u Mariju Bistricu, koje je ove godine održano 20. 4. Zajedno smo slavili Večernju molitvu, a zatim i sv. Misu koju je predslavio o. Zlatko Pletikosić, a suslavio je o. Stjepan Vidak. Nakon večere imali smo vrlo srdačan bratsko-sestrinski susret u govornici koji je bio prožet razgovorom, pjevanjem, sviranjem ... čak i glumom.

U nedjelju 2. 6. posjetili su nas i karmelski laici koji se okupljaju kod sestara karmelićanki BSI, a dovela ih je s. Maja Pavla Bašić. Bili su s nama na Večernjoj molitvi, a zatim smo se svi zajedno pridružili mnoštvu vjernika koji su se u isto vrijeme, zajedno sa Svetim Ocem, klanjali pred Presvetim.

Kako je počela hodočasnička sezona na Mariji Bistrici, mnogi hodočasnici rado svraćaju i k nama u Karmel pa nas je tako 7. 4. posjetio biskup Mrzljak te smo s njime porazgovarale o stanju u njegovoj biskupiji, koju je preporučio u naše molitve. Dana 9. svibnja posjetila nas je grupa primalja koje su se okupile iz cijele Hrvatske u Mariji Bistrici na svom kongresu, a 12. 5. skupina od tridesetak studenata sa Hrvatskog ka-

toličkog sveučilišta te skupina sestara karmelićanki BSI. Naš misnik vlč. Antun Motočić posjetio nas je 10. 6. sa svojim kolegama s kojima je prije pedeset godina započeo svoj put prema svećeništvu u Malom sjemeništu na Šalati ... Ukratko, imale smo priliku susresti se s raznim grupama hodočasnika od malene djece, prvopričesnika, krizmanika, učenika, studenata, raznih župa, molitvenih zajednica do umirovljenika i bolesnika. Sve ih trajno uključujemo u svoje molitve i Gospodinu preporučujemo sve njihove nakane i potrebe.

Najuzvišeniji Gost, koji je trajno s nama, sve je uredio da onoga kišnog četvrtka 30. svibnja, kad smo slavili svetkovinu Tijelova, kiša prestane padati točno kad je trebala započeti tijelovska procesija, koja već tradicionalno završava u našem Karmelu. Tako smo najsvečanije dočekali Isusov dolazak u našu kuću dublje si posvijestivši Njegovu trajnu prisutnost među nama.

Na blagdan Pohođenja Bl. Djevice Marije 31. 5. naša je s. Klementina od Lurdske Gospe položila svoje privremene zavjete. Tom su svečanom činu nazočili njezini roditelji, sestra, kumovi i prijatelji. Svetu Misu i obred zavjetovanja predvodio je o. Dražen M. Vargašević, OCD, a suslavili su mons. Juraj Batelja, preč. Josip Golubić, njezin bivši župnik te naš misnik vlč. Antun Motočić.

O. Dražen je u nadahnutoj propovijedi govorio o Marijinoj otvorenosti Duhu Svetomu, otvorenosti koja je preduvjet za Utjelovljenje Isusa Krista. Pozvao je sve okupljene, a osobito nas sestre i s. Klementinu, na takvu otvorenost Bogu koja neće priječiti da se u nama rodi Isus Krist kako bismo Ga, poput Marije, nosili drugima.

Zahvaljujte s nama, drage sestre i braćo, za sva divna djela koja nam učini i koja će činiti Gospodin u našem zajedništvu i u našim srcima. Hvala vam! + Vaše sestre iz Marije Bistrice

59

IZ SESTARSKIH K ARMELA

KARMEL BREZNICA ĐAKOVAČKA Imenovanje novog nadbiskupa đakovačko-osječkog mons. Đure Hranića; ulazak u novicijat s. Anđele Marije od Djeteta Isusa i Svetog Lica; odgovor i zahvala našeg dragog pape Franje; posjeti svećenika i hodočasnika; koncerti Draga naša braćo i sestre!

Vrijeme od našeg zadnjeg javljanja, osim što nam je donijelo obilje kiše, bilo je ispunjeno i obiljem milosti koje nas utvrđuju u tome da „Bog sve čini novo“ i da je najbolje ono i onako kako daje Gospodin, koji upravlja našim putovima na kojima želimo živjeti u zahvalnosti i predanju!

S tim smo osjećajima primile dugo čekanu vijest o imenovanju novog nadbiskupa đakovačko-osječkoga, našeg novog poglavara. U četvrtak 18. travnja apostolski je nuncij našim novim nadbiskupom proglasio dosadašnjeg pomoćnog biskupa mons. Đuru Hranića, što je u našem Karmelu dočekano s velikom radošću i sjećanjem na bratsku ljubav, brižnost i poštovanje s kojima je otac biskup Đuro uvijek dolazio u našu zajednicu. Dok očekujemo

60

IZ SESTARSKIH K ARMELA dan njegova preuzimanja službe 6. srpnja, s osjećajima iskrene zahvalnosti molimo i za našeg dosadašnjeg poglavara mons.

Marina Srakića, nadajući se da će sada, u „umirovljeničkim“ danima, još češće dolaziti u ovaj naš Karmel!

Još jedan dugo iščekivani dan, osobito za našu postulanticu Bibijanu Pernar iz Slavonskoga Broda, bio je dan njezina ulaska u novicijat i primanja svetog odijela našega Reda na nedjelju Dobrog Pastira 21. travnja. Kroz taj korak bliže posvećenju i svetim zavjetima ona je u novoj etapi redovničkog života i svojim novim imenom s. Anđela Marija od Djeteta Isusa i Svetog Lica željela našem Gospodinu predati svoj karmelski put u poniznosti i jednostavnosti božanskog Djetešca, kako bi Njegovo Lice mogla svagda tražiti u skrovitosti ovoga života. Svetu Misu zahvalnicu predslavio je njezin župnik vlč.

David Sluganović, uz sudjelovanje nekolicine prijatelja i članova obitelji.

U svojemu prošlom izvješću pisale smo vam o dragom posjetu mons. Nikole Eterovića iz Rima i svijeći s likom sv. Josipa, koju smo tom prigodom po njemu poslale našem papi Franji na dar. Dana 8. svibnja, na spomendan Blažene Djevice Marije, posrednice milosti i rođendan bl. Alojzija Stepinca, stigao je odgovor i zahvala našeg dragog pape Franje, koji je i time potvrdio svoju naklonost prema malim ljudima i skrivenim služiteljima Crkve. Ne moramo ni spominjati kako je taj dan bila i srijeda, dan posvećen sv. Josipu, i kako našem veselju i ganuću nije bilo kraja! Papa Franjo je molitvama našeg Karmela povjerio svoju službu i čitavu Crkvu sa svim njenim

nakanama, a mi smo kroz te riječi osjetile poziv na još dublje poniranje u otajstvo Crkve, njezinih pastira i mističnih „udova“, osobito onih trpećih i siromašnih.

U tom smo duhu 2. lipnja, pred licem Euharistijskog Spasitelja, našle zajedništvo ljubavi i poklonstva čitave Crkve i Svetog Oca u satu klanjanja, koji nas je ujedinio i na vidljiv način pred Onim koji jest središte i kralj svojih vjernih i svoje Crkve! Jednako tako svoju smo molitvu u spomen-sobi blaženog Pape na blagdan Srca Isusovog ujedinile i s nakanom naših nadbiskupa prigodom desete obljetnice pohoda pape Ivana Pavla II. našoj

nadbiskupiji u zahvalu za sve primljene milosti.

Naš duhovni život obogatili su svećenici koji su u našu zajednicu došli kao ispovjednici, misnici ili predavači. Naš splitski prior o. Branko Zebić zajedno je s nama proslavio treću godišnjicu posvete naše crkve. Vlč. Davor Vuković, župnik u Đakovačkim Selcima i profesor na KBF-u u Đakovu, u svom je predavanju o dogmatskoj konstituciji o božanskoj objavi „Dei Verbum“ pokušao povezati tematiku II. Vatikanskog sabora i godine vjere, stavljajući u središte poziv na jednako čašćenje Kristova Tijela i Božje Riječi. Naš o. Mato

61

IZ SESTARSKIH K ARMELA

Miloš iz Remeta u svom nam je predavanju o zavjetu poslušnosti progovorio o sebedarju iz ljubavi te o prinosu i posvećenju vlastite volje kako bismo se sjedinili sa spasiteljskom Voljom Božjom. Dugogodišnji dragi prijatelj zajednice o. Alfonz Orlić, franjevac iz Pazina, također nam je progovorio o osmišljenosti redovničkog života danas i o zavjetima koji postaju uosobljeni način našega života i oživotvorena čežnja za sličnošću s Isusom.

Kroz više susreta s našim posjetiteljima i hodočasnicima imale smo prigodu posvjedočiti svoj način života. Bili su tu članovi Udruge sv. Vinka iz svih dijelova naše nadbiskupije, dehonijanac p. Zvonko Šeremet s jednom skupinomiz Požege, članovi Franjevačkog svjetovnog reda iz Hercegovine i Dalmacije, dragi posjetitelj sisački biskup mons.

Vlado Košić sa svojim suradnicama i vlč.

Davidom Sluganovićem, naš o.

Dražen Marija s nekoliko članova Zajednice mladih Karmela iz Remeta, sestre Misionarke Ljubavi iz Banja Luke s kojima smo ima-

62

IZ SESTARSKIH K ARMELA le lijep sestrinski susret, te vesela grupa djece iz osječke župe Preslavnog Imena Marijina sa svojim kapelanom vlč. Željkom Šimićem, koji su nam postavljali vrlo raznolika i maštovita pitanja o našem načinu života i o kojima smo morale zaista jako dobro razmisliti!

Gospodin nam je providio i dva koncerta u kojima smo istinski uživale ne samo zbog ljepote glazbe, nego i zbog vrsnoće izvođača. Katedralni koralisti „Coram Domino“ iz Đakova priredili su nam duhovno skazanje u gregorijanskom koralu pod nazivom „Messia“, a skupina od desetak ponajboljih hrvatskih tamburaša i dvije sopranistice izveli su nam koncert klasične glazbe koja u tamburaškoj izvedbi zvuči uistinu prekrasno!

Sa željom da vas sve prati zagovor naše Nebeske Majke i Kraljice, srdačno vas pozdravljamo, zajedno se s vama uspinjući stazama Karmela i moleći za sve vas! + Vaše sestre iz Karmela u Đakovačkoj Breznici

Karmel Sora (Slovenija) Življenje slovenskega mučenca bl. Alojzija Grozdeta Drage naše sestre in bratje, namesto običajnih dogodkov, ki se v klavzurnem samostanu večinoma ponavljajo, bi tokrat želele v glavnih potezah opisati življenje Slovenskega mučenca bl.

Alojzija Grozdeta, po katerem so naše sestre uprizorile igrico, katera je vso skupnost med seboj zelo povezala. Nastala je ob spominu na 70. obletnico Grozdetove mučeniške smrti (1. 1. 1943) in 90. obletnico njegovega rojstva (27. 5. 1923).

Blaženi Alojzij (Lojze) Grozde se je rodil 27. maja 1923 v Gorenjih (danes Zgornjih) Vodalah pri Tržišču (škofija Novo mesto), kot nezakonski sin Marije Grozde in Franca Udovča. Ker je bila pri hiši revščina, je mati Marija kmalu morala iti na dnino po bližnjih vaseh in otroka puščala doma. Za malega Lojzka se je tedaj zavzela Marijina mlajša sestra Ivanka in zanj prav po materinsko skrbela. Kljub temu je bridko občutil pomanjkanje materine in očetove ljubezni, še posebej potem, ko se je njegova mati l. 1927 poročila z Jožetom Kovačem in se preselila v dve uri hoda oddaljeno vas Gornje Impolje. Čeprav je Marija imela Lojzka zelo rada in on njo, ga ni mogla vzeti s seboj, ker njen mož tega ni dovolil. Tako je mali Lojze ostal brez matere v svoji rojstni hiši, kar mu je povzročalo veliko trpljenja in srčnih bolečin.

V starosti 6 let je Lojze začel obiskovati ljudsko šolo, najprej 2 leti v Tržišču, nato pa še 4 leta v Studencu. Rad se je udeleževal pouka, pomagal sošolcem pri učenju in nalogah, se pridno učil in z velikim veseljem prebiral knjige. Pokazal je izredno nadarjenost na vseh področjih. Učitelj je to opazil in ob koncu 6. razreda je njegovim domačim priporočil, naj nadaljuje

s šolanjem na višji šoli. Teta Ivanka se je odpravila služit v Ljubljano z namenom, da bi Lojzetu priskrbela vpis na katero od ljubljanskih šol. Dobila je službo gospodinjske pomočnice pri dobri in verni družini Pogačar. Gospa Karla Pogačar je postala velika Lojzetova dobrotnica in mu z Božjo pomočjo preskrbela vse potrebno za vpis na Klasično gimnazijo v Ljubljani

ter bivanje v Marijanišču, dijaškem zavodu za dečke od 1. do 8. razreda gimnazije. Po uspešno opravljenem sprejemnem izpitu je 12 – letni Lojze l. 1935 prišel v Ljubljano. Sprva se je težko vživel v povsem nov način življenja v zavodu in tudi v šoli je na začetku imel smolo. Toda kmalu je iz plahega in tihega postal živahen, podjeten in samozavesten fant. Z vestnim in marljivim

63

IZ SESTARSKIH K ARMELA

učenjem je bil proti koncu šolskega leta že trden odličnjak z ugledom pri sošolcih in profesorjih. Kmalu po začetku 2. razreda je bil po uspešno opravljenih preizkusih sprejet v zavodsko Marijino kongregacijo Brezmadežne.

V 3. razredu je Lojzetu, ki je bil takrat že v 15. letu, pretila nevarnost, da zaide na kriva pota. Njegovi vzgojitelji in predstojniki so bili zanj v velikih skrbeh in so se spraševali, kako naj ga obvarujejo. Pritegnili so ga k apostolatu v KA (Kat. akciji).

Tako se je Lojze decembra 1937 prvič udeležil sestanka pri KA. Poslanstvo in cilji KA so ga osebno globoko nagovorili in po začetnem omahovanju se je z vso močjo svoje volje odločil stopiti na strmo in ozko po kreposti. V njem je prevladala misel: »Nočem biti povprečnež. Tako velike in lepe naloge, kot si jo je zastavila KA, se splača lotiti, naj stane kar hoče!« Začel je bolj paziti nase v šoli in zavodu. Pazljivo in mirno je sledil pouku, spoštoval je profesorje in predstojnike, jih ubogal, sošolcem je rad pomagal pri učenju, ne glede na njihove idejne nazore, bil natančen in dosle-

64

Karmelski vjesnik

2/2013.

IZ SESTARSKIH K ARMELA den v izpolnjevanju hišnega reda. Kot vzoren član Katoliške akcije in Marijine kongregacije si je v svojem okolju, med sošolci, tovariši in profesorji, prizadeval z besedo in zgledom povsod prinašati Kristusa in luč njegovega nauka. V debatah je odločno pobijal zmote marksistično – materialistične miselnosti in s svojimi sodbami uveljavljal katoliška načela. S tem je hotel svoje sošolce in tovariše iztrgati iz krempljev brezbožnega komunizma, ki se je začel že nevarno širiti tudi po naših krajih. Zgled za trdnost v izpovedovanju katoliških načel in v ravnanju po njih je črpal pri svetniškem škofu Antonu Mahniču. Vendar ni ostal samo pri besedah. Ko je neko stvar spoznal za dobro, je od nje niso mogle odvrniti ne besede drugih ne zgled okolice. S trdno in močno voljo in seveda z Božjo milostjo se je upiral slabim zgledom in mikom ter »plaval proti toku« povprečne večine. Z vso gorečnostjo in navdušenjem je opravljal svoj apostolat pri KA in tudi druge spodbujal in vnemal za njene ideale ter jih pridobival za dobro stvar, za Jezusa Kristusa. Vendar jih je bilo le malo, ki bi hoteli ali zmogli slediti njegovemu zgledu.

Tudi med sošolci in prijatelji ni mogel najti takega, s katerim bi se zaradi večje duševne razvitosti pogovoril o stvareh, za katere se je sam zanimal. Zato je večkrat čutil v duši nekakšno morečo zavest osamljenosti in zapuščenosti. V takih trenutkih se je še bolj oklepal Boga in v molitvi pred Najsvetejšim iskal moči in pomoči pri Njem. Stanovitno se je boril za čistost ter toliko bolj duhovno rastel, kolikor bolj se je moral boriti.

Do deklet je bil vedno zadržan in previden, a brez kakšne nenaravne prisiljenosti.

Na odnos med fantom in dekletom ni gledal pretirano ozkosrčno ampak tako, kot mu je to narekoval zdrav krščanski čut. O vsem tem je imel visoke predstave in ni dovolil, da bi se kdo ob njih malopridno posmehoval. Tudi pri branju knjig je bil zelo izbirčen in se je varoval zlasti takih, ki bi utegnile biti nevarne za čistost. Bral je res le kvalitetne in visoko umetniške knjige. Najraje pa je prebiral Kempčanovo Hojo za Kristusom, ki ga je poleg Svetega pisma od vseh duhovnih knjig najbolj dvignila.

Ves uspeh pri svojem trudu in prizadevanju pa je pričakoval bolj od Božje pomoči kot od lastnega dela.

Molitev, še posebej rožnega venca, ki ga je zelo cenil, obiski Najsvetejšega, vsakodnevna sv. maša in sv. obhajilo, delo na sebi, skrb za lastno posvečenje ter mnoge žrtve, odpovedi in samopremagovanja, ki jih je znal vdano in potrpežljivo nositi, je polagal na oltar pred evharističnim Zveličarjem in vse to obračal v apostolske namene – da bi Jezus Kristus zakraljeval v vseh srcih, v zasebnem in javnem življenju našega naroda. Kljub temu ne smemo misliti, da je bil Lojze kakšen čudak, samotar in nesposoben za družbo. Ne, v

družbi je bil vesel, živahen, šaljivec - včasih še preveč, športnik in telovadec. Kolikokrat se je s prijatelji podil po Marijaniškem dvorišču in se skupaj z njimi smejal!

Slovenski narod in domovino je Lojze zelo ljubil. Kot globoka pesniška duša je znal občudovati njene naravne lepote. V vsem je iskal in gledal Božjo ljubezen in skrb, ki bedi nad njim in vsemi ljudmi. Vsa svoja občutja je lepo in pretresljivo izražal v svojih pesmih, ki jih je tudi objavljal v dijaških glasilih Izvir, Plamen in Christophoros. Znanih nam je 153 njegovih pesmi in 22 proznih besedil (- zbral in uredil

65

IZ SESTARSKIH K ARMELA jih je dr. Anton Štrukelj v knjigi Blaženi Lojze Grozde: Pesmi in proza, Družina 2011) V njih ni opeval samo domovine, ampak tudi lepoto kmečkega, preprostega življenja na vasi, izpovedoval svoja verska občutja, napisal nekaj ljubezenskih in dekliških pesmi ter nekatere priložnostne pesmi. Bil je tudi odličen pevec. Skupaj s svojimi tovariši je rad prepeval zlasti domoljubne pesmi. Vendar je vselej hotel peti po svojem okusu in ni dovolil, da bi se kdaj pelo kakšno nespodobno pesem.

Tudi s tem je opravljal svoj apostolat.

V zadnjem letu njegovega življenja so se v našem narodu začele dogajati strahotne stvari, ki so ga zelo prizadele. Najprej poboji uglednih, znanih ljudi spomladi leta 1942, ki so bili s svojo trdno versko prepričanostjo trn v peti komunističnim privržencem in med katerimi je bilo tudi nekaj takih, ki jih je Lojze od blizu poznal.

Ob tem so vstajale v njem nejasne slutnje, da tudi njega čaka podobna usoda. Poleg tega se je v njem pojavila skrb, kateri poklic naj si izbere. Molil je in prosil Boga za razsvetljenje, ter se obrnil tudi na nekatere znance in prijatelje, da bi spoznal Božjo voljo, v katerem poklicu bi lahko največ

IZ SESTARSKIH K ARMELA napravil za Gospoda, za blagor našega naroda in zveličanje duš. Avgusta istega leta se je zdelo, da je prišel do jasnosti, da se odloči za duhovništvo, po katerem je že od malega hrepenel, toda po kakem mesecu se je v njem zopet pojavil dvom. Ta negotovost je Lojzeta, ki je bil sicer v svojih odločitvah vedno zelo trden in premočrten, zelo mučila. A Bog je vse to dopustil zato, ker je želel, da bi se Lojze v molitvi še bolj zatekal k njemu, odmrl sebi in se še tesneje priklenil Nanj. S tem ga je najučinkoviteje pripravil na poklic, ki mu ga je v svoji previdnosti namenil.

Slutnjo o smrti in celo o mučeništvu je Lojze večkrat izrazil svojim prijateljem.

Zadnjih nekaj mesecev je postal nekam nenavadno resen, tih in zamišljen. Pri sv. maši je njegova velika zbranost pri ostalih nehote zbujala pozornost. Ker je bil v 8. razredu izvoljen za predsednika Marijine kongregacije, so pač mislili, da se hoče kar najbolje pripraviti na praznik Brezmadežne, glavne zavetnice kongregacije. A to je bila v resnici priprava na smrt.

Za božične počitnice si je Lojze želel po več mesecih odsotnosti zopet obiskati svoje domače, še posebej mater. Predstojniki

Mesto v blizini gradu na Mirni - tam so nasli Grozdetovo truplo

66

Karmelski vjesnik

.

2/2013

so ga svarili, naj ne hodi domov, češ, da je zaradi partizanov tam nevarno, a on jih je miril rekoč, da bo ostal kar pri sošolcu, če bo videl, da ni varno. Preden je stopil na vlak, je v samostanski cerkvi v Stični opravil sv. spoved in prejel sv. obhajilo – zadnjo popotnico in opravil spravno pobožnost petih prvih sobot. Ker se je pri Trebnjem vlak ustavil in ni mogel naprej, ker je bila proga poškodovana, je bil prisiljen izstopiti in peš nadaljevati pot. Kmalu je prisedel na neki voz. Toda pri Mirni so voz ustavili partizani in Lojzeta prijeli.

Najprej so ga zasliševali in v neki gostilni pretepli, nato so ga peljali v Sokolski dom, kjer so proti večeru priredili novoletno zabavo, t.i. »Vesela igra« in nanjo vabili vaščane in svoje somišljenike. Na tej zabavi so Lojzeta grozovito mučili in s tem hoteli izvabiti iz njega priznanje, da je belogardist oz. da je vojni obveščevalec in ovaduh, kar pa seveda ni mogel, ker to ni bil. Pri njem niso našli ničesar belogardističnega, ampak le italijansko dovolilnico za bivanje v domačih krajih, latinski misal, Hojo za Kristusom ter nekaj podobic in knjižic o Fatimski Materi Božji. Iz sovraštva do vere so ga ponoči, iz 1. na 2. januar 1943, ko še ni dopolnil niti 20 let, vsega iznakaženega in onemoglega od mučenja odgnali v gozd in ga ob potoku Vejerščica umorili.

Ko se Lojze po božičnih počitnicah ni vrnil v šolo, so pri predstojnikih v Marijanišču, prijateljih in znancih v KA in kongregaciji začele vstajati temne slutnje, da bi utegnil biti tisti dijak, o katerem je prihajalo iz Mirne vse več novic, kako je bil mučen, prav Lojze Grozde. Vse je prevzela globoka žalost, ko so po skoraj dveh mesecih, 23. februarja 1943 našli njegovo truplo, ki je bilo nestrohnjeno. Bog je pač s čudežem hotel ohraniti dokaz o mučeništvu svojega zvestega služabnika. 25. februarja so ga ob navzočnosti tete Ivanke in nekaterih tamkajšnjih vaščanov pokopali na pokopališču v Šentrupertu. Že dobro leto po smrti, l. 1944, je njegov prefekt v Marijanišču, dr. Anton Strle, napisal prvi življenjepis, ki je vse do današnjih dni glavni vir podatkov o Groz-

detu. Ta življenjepis je l. 1950 ljubljanski škof dr. Gregorij Rožman, ki je bil v izgnanstvu, izročil papežu Piju XII. Ob 50. obletnici Grozdetove smrti je nadškofija Ljubljana začela cerkveni postopek za priznanje njegovega mučeništva ter s tem za njegovo beatifikacijo in kanonizacijo. 27. marca 2010 je papež Benedikt XIV. potrdil dekret o mučeništvu Lojzeta Grozdeta. 13. junija 2010 je bil na Slovenskem evharističnem kongresu v Celju mučenec Alojzij Grozde razglašen za blaženega. Njegov god praznujemo na njegov rojstni dan, 27. maja. Na njegov prvi god, 27. 5. 2011, so bile njegove relikvije slovesno prenesene iz pokopališča v Šentrupertu v cerkev Matere Božje na Zaplazu, glavno romarsko cerkev Novomeške škofije.

Pripis: Vlogo Lojzeta Grozdeta je sijajno odigrala s. Favstina, ki je igrico tudi napisala. V ostalih vlogah so se menjale s. Regina, s. Terezija, s. Pija in s. Monika.

Vse so se odlično izkazale s svojimi igralskimi talenti. Bogu hvala za ta dar! Želele smo ga podeliti z vami. Prisrčno vas pozdravljamo! + Vaše sestre iz Sore, SLO

67

IZ SESTARSKIH K ARMELA

karmel NЁNSHAT (ALBANIJA) Molitva za duhovna zvanja; Mlada Misa don Elija Zanolarija; posjet provincijala njemačkih kapucina; priprema gradnje duhovnoga centra i samostana braće karmelićana Draga naša braćo i sestre!

Srdačno vas sve pozdravljamo u ovom vremenu priprave za ljeto, kad Albanija postaje središte raznih kampova i tečajeva, pravo misijsko središte. No iako je to intenzivnije razdoblje posjeta i dolazaka hodočasnika, ni u ovo vrijeme koje je iza nas nije ih nedostajalo.

Bila nam je čast i radost što je naš Karmel ove godine bio mjesto molitve za duhovna zvanja uoči Nedjelje Dobroga Pastira. Naime, članovi pastorala za duhovna zvanja ove su godine odlučili organizirati molitvu u dva klauzurna samostana u Albaniji, kod sestara klarisa u Skadru i u

68

Karmelski vjesnik

2/2013.

IZ SESTARSKIH K ARMELA našoj crkvi, te tako tražiti od Gospodina da pošalje nove radnike u svoju žetvu koja je toliko velika , a radnici nedostaju.

Brojni su se svećenici, redovnici, redovnice i vjernici okupili toga dana, čak i više no što smo očekivale, na Svetoj Misi koju je predslavio biskup Lezhe mons. Otavio Vitale. On je u prigodnoj propovijedi pozvao mlade da se ne boje otvoriti vrata Kristu ako On pokuca na vrata njihova srca te naglasio da je to velik blagoslov i dar za cijelu obitelj. Poslije Svete Mise nastavili smo druženje u vrlo prijateljskom i radosnom ozračju a potom se obogaćeni i s novim snagama vratili svatko na svoje mjesto i u boj za Gospodina.

Kroz uskrsno vrijeme izdvajamo brojne skupine prvopričesnika i krizmanika koji su dolazili u naš Karmel moliti, pripremati se i razmišljati o sakramentu koji su imali primiti, zajedno sa svojim župnicima, sestrama i vjeroučiteljima. Posebnu smo radost doživjele slaveći Mladu Misu don Elija Zanolarija iz biskupije Lugano (Švicarska) i u susretu s kandidatima za đakonsko ređenje zajednice „Tempulli i Zotit“.

Posjetili su nas također i provincijal talijanske kapucinske provincije iz Barija zajedno sa šest kandidata i našim bivšim župnikom p. Sergiom, koji je sada njihov magistar u Italiji. On je poželio da i oni upoznaju Albaniju tijekom nekoliko dana.

Provincijal njemačke kapucinske provincije bio je vrlo zanimljiv i upoznao nas je sa situacijom u Njemačkoj, gdje su se provincije nedavno ujedinile u jednu.

Vrlo je pozitivno govorio o tom iskustvu te rekao da je bilo puno više straha no što je trebalo biti i da se uopće nisu dogodili oni problemi od kojih su svi strahovali, već čisto jednostavni problemi u različitim organizacijama dana itd. Zatim nam je govorio i o tome kako su nadišli skandale koji su se dogodili i među njima te nam potvrdio simpatiju koja se budi u njemačkom narodu za Crkvu.

Budući da je sada, kao što već znate, u pripremi gradnja duhovnoga centra i sa-

mostana braće karmelićana koji su sami mogli napraviti projekt, sve su češći i njihovi posjeti s raznim stručnim i iskusnim osobama i arhitektima.

U nadolazećem vremenu izdvajamo svečane zavjete naše s. Mihaele od Ranjenoga Srca Isusova i Lica Marijina na svetkovinu Gospe Karmelske 16. srpnja te je preporučamo u vaše molitve kako bi njezino predanje bilo potpuno te njezin život i njezino služenje plodno za Crkvu.

Također, 21. svibnja ove godine navršilo se deset godina otkako smo došle u Albaniju, što smo zasad proslavile privatno unutar samostana, a nadamo se da ćemo ovu obljetnicu imati prilike proslaviti i zajedno s braćom koja nam dolaze početkom listopada. Molimo da uvijek budemo na potpunom raspolaganju Bogu kako bi On sam mogao djelovati preko nas i po nama.

Ostajemo povezane sa svima vama, želimo vam blagoslovljenu i plodonosnu

svetkovinu naše drage Majke, Kraljice Karmela: neka nam pomogne i izmoli milost da „budemo na hvalu Slave Njegove“! + Vaše sestre iz Nёnshata

69

SVJETOVNI RED – OCDS

REMETE

Drage sestre i braćo,

Susret s o. Zvonkom Martićem; predavanje Poglavarice o molitvi i radu kod sv. M. Terezije Avilske; redoviti mjesečni susreti Zajednice; IV. sjednica Savjeta u 2012./2013.; “karmelske mrvice” – novi članovi Crkve

70

Karmelski vjesnik

2/2013.

naš je susret u travnju bio posebno radostan jer je s nama bio o. Zvonko Martić, kojega rijetko imamo prigodu vidjeti i čuti; neki su ga od nas tada prvi put susreli i upoznali. Brojnim konkretnim primjerima o. Zvonko nas je podsjetio na istine koje nam nisu strane, ali ih često, zatrpani i opterećeni svakodnevnim obvezama, zaboravljamo, i to redovito baš u trenutcima kad nam je njihovo posvješćivanje najpotrebnije. Važno je biti svjestan da je Bog svakoga trenutka prisutan u našem životu i svaki trenutak svoga života učiniti trenutkom slavljenja Boga. Tada izgovor da nemam vremena za molitvu – “pada u vodu”. Ljudi imaju potrebu upravljati svojim životom i to je đavolska zamka.

Vjernik ne upravlja, nego dopušta Bogu da raspolaže. Što god čini, vjernik čini s ljubavlju, za Boga, i čineći tako, dopušta da Bog razdire Nebesa i siđe u njegovu svakodnevicu. Upitajmo se na kraju dana: “Koliko sam puta danas pomislila/pomislio na Boga? Koliko je moje srce reklo Bogu da Ga ljubi?”

Dana 17. svibnja održana je IV. sjednica Savjeta u 2012./2013. godini. Dogovoreno je da se dokument pristigao iz Generalne kuće u Rimu proslijedi svim članovima Zajednice, kako bi dali svoje mišljenje o prijedlogu umetanja novog poglavlja o zajednici. Potom će Savjet uputiti odgovor Tajništvu Reda. Uz odgovor zatražit ćemo od Generalne uprave smjernice za rješavanje problema koji je u zajednici trajno prisutan: “Što učiniti kad članovi OCDS, čak i oni koji su položili doživotne zavjete, duže vrijeme ne dolaze na susrete i ne javljaju se?” Za prijevod dopisa Generalnoj

upravi zadužena je s. Željka Mihljević. S. Tea Živković, s. Jasna Ivasić i br. Josip Dadić održat će predavanja 21. rujna na proslavi stote obljetnice somborske zajednice Karmelskog svjetovnog reda. Određeni su datumi redovitih mjesečnih susreta i duhovnih vježbi za iduću godinu. Također je utvrđen tijek i sadržaj mjesečnih susreta koji će od jeseni biti ponešto izmijenjen.

Definirano je koje informacije treba sadržavati web stranica OCDS. Na susretu u svibnju poglavarica Remetske zajednice s. Tea Živković održala je predavanje “Sv. Terezija Avilska – pomoć, podrška i poticaj u svakodnevnom radu”. Posebno se osvrnula na Terezijin rad: na osnivanje samostana i na njezinu pouku – kako radu dati vrijednost najuzvišenije kontemplacije, a iz kontemplacije učiniti djelotvorni posao. Razmatrajući njezina djela, s. Tea pronašla je i izdvojila mnogo poticaja za djelotvoran molitveni život: u svemu našem djelovanju trebamo se oslanjati na Gospodina, čija je snaga bezgranična; pogrešne su naše “činjenice” i izgovori (za mene je to preteško…) kojima odbijamo zadatke što nam ih Gospodin želi povjeriti, oduzimajući Mu mogućnost da nešto napravi uz našu pomoć; svaku ozbiljnu odluku dobro je najprije “pretresti” u molitvi; dva su uvjeta za ostvarenje povjerenih nam zadataka – poniznost i samospoznaja. “Djelovanje i kontemplacija postaju jedno, tako što jedno uvijek poziva drugo”.

Ovih dana Zajednica

odiše djetinjom radošću. Četiri karmelske mrvice novi su članovi Crkve! U svetištu Majke Božje Remetske 27. travnja krštena je Pija Marija, kćerkica br. Josipa Dadića, a 8. lipnja proslavili smo krštenje Karla Antonija Pija, Davida Marije i Ede Josipa, trojice sinova s. Tamare Crnko Gmaz i br.

Vlatka Gmaza. Dobri Bog neka ih blagoslovi i čuva. U radosnom molitvenom zajedništvu, srdačan pozdrav! + s. Snježana Foršek, OCDS

71

Završetak sedme akademske godine Sustavnog studija duhovnosti U subotu, 25. svibnja 2013. još je jedna generacija Sustavnog studija duhovnosti u zagrebačkim Remetama izišla iz studentskih klupa.

Nakon posljednjih predavanja održanih u ovoj akademskoj godini uslijedilo je završno druženje kojem su nazočili ravnatelj Studija, provincijal HKP sv. o. Josipa i predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica dr. o.

Vinko Mamić, remetski prior dr. o. Antonio-Mario Čirko, predstojnik dr. o. Franjo Podgorelec, zamjenik predstojnika dr. sc. Stipe Kutleša, prof. književnosti i hrvatskog jezika Matija Grgat i dr. o. Dario Tokić.

O. Vinko u svom je pozdravnom govoru naglasio važnost i potrebu obrazov-

72

no-formativnih ustanova kao što su SSD i “Teologija posvećenog života” – studij koji s radom započinje iduće akademske godine. Zatim je predstavnik studenata Marijan Bišćan, u ime svih polaznika, zahvalio ocima karmelićanima i svim nastavnicima za sjajnu riznicu u koju su ih, u protekle dvije godine, uvodili i poticali ih da blago iz te riznice iznose i nesebično dijele bližnjima, te se na taj način darovano znanje i radost ustostručuju. Predstojnik Studija o. Franjo srdačno je zahvalio Ravnatelju te svim nastavnicima i djelatnicima za trud i sebedarje, kao i svim studentima koji su sudjelovali u pripremi domjenka.

Potom su svi sudionici zajedno zapjevali uz pratnju gitare, na kojoj su se izmjenjivali o. Dario i Ivan Petrović, webmaster nove studijske web stranice koji je ujedno student SSD-a i Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu. Druženje je potrajalo još dugo, a nastavit će se najesen, na susretima „Ex alumna“ Sustavnog studija duhovnosti koji se održavaju jednom mjesečno, tijekom akademske godine. + Snježana Foršek

21. hodočašće Hrvatske vojske i policije u Lourdes U organizaciji Vojnog ordinarijata od 21. do 28. svibnja pod geslom „Lourdes – vrata vjere“ održano je 21. hodočašće Hrvatske vojske i policije u Lourdes.

Hodočašće je započelo u utorak 21. svibnja misnim slavljem koje je u crkvi Uzvišenja sv. Križa u zagrebačkom Sigetu predvodio vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac u zajedništvu s generalnim vikarom Vojnog ordinarijata dr. o. Jakovom Mamićem, biskupskim vikarom don Josipom Stanićem, vojnim i policijskim kapelanima, među kojima i s o. Viktorom Grbešom, OCD, i s drugim svećenicima.

O bogatom sadržaju toga hodočašća možete opširno čitati na mrežnim stranicama Vojnog ordinarijata RH (www. vojni-ordinarijat.hr/index.php/vijesti/21._hodochashe_hrvatske_vojske_i_ policije_u_lourdes), dok ovdje donosimo nekoliko fotografija. +

73

IZ VOJNOG ORDINARIJATA

Hodočašće pripadnika HRZ i PZO u zagrebačke Remete Pripadnici HRZ i PZO uz vojne kapelanije „Sv. Petra i Pavla“ hodočastili su 11. lipnja 2013. godine po trinaesti put u svetište Majke Božje Remetske. Hodočasnici su krenuli pješice od Zagrebačke katedrale gdje su održali prigodnu molitvu uz odar blaženog Alojzija Stepinca. Na putu do svetišta Majke Božje Remetske posjetili su crkvu sv. Ivana Krstitelja u Novoj Vesi i groblje Mirogoj gdje su odali počast prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu te svim poginulim braniteljima iz Domovinskog rata. Uz brojne djelatnike HRZ-a i PZO-a hodočašću su se pridružili i djelatnici ZZP-a i Pukovnije veze.

Među hodočasnicima je bila i narednica Snježana Grahovac iz pukovnije veze koja je ujedno bila i turistički vodič hodočašća. Hodočasnicima je govorila o povijesti, arhitekturi i znamenitostima gradu Zagrebu, zagrebačkoj katedrali, crkvi Sv. Ivana te o Mirogoju.

Misno slavlje u Remetama predvodio je vojni kapelan HRZ-a i PZO-a, o. Viktor Grbeša, a misu je pjevanjem uveličao zbor

74

Karmelski vjesnik

2/2012.

IZ VOJNOG ORDINARIJATA mladih „Sveti Mihael“ iz župe sv. Mihaela iz Dubrave.

Crkva Majke Božje Remetske nalazi se u sjevernom dijelu grada Zagreba u gradskom naselju Remete. Remete su glavno marijansko svetište grada Zagreba i nakon Marije Bistrice drugo po važnosti u središnjoj Hrvatskoj. Gospa Remetska nosi naslov Odvjetnice Hrvatske (Advocata Croatiae) te su joj se kroz povijest molili i utjecali brojni hrvatski velikani, među kojima izdvajamo kardinale Stepinca i Kuharića. + Tekst i foto: L. Tomkić

Raščlamba 21. hodočašća Hrvatske vojske i policije u Lourdes Djelatnici Ministarstva obrane i pripadnici Oružanih snaga RH, predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, vojni i policijski kapelani te pomoćnici vojnih kapelana, djelatnici Samostalne službe MUP-a za suradnju s Vojnim ordinarijatom u RH i Samostalnog odjela MORHa za potporu Vojnom ordinarijatu u RH, predstavnici Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa, te ostalih službi koji su aktivno sudjelovali u organizaciji i provedbi 21. hodočašća Hrvatske vojske i policije u Lourdes, u srijedu 12. lipnja su, okupljeni oko vojnog ordinarija mons. Jurja Jezerinca, u Zagrebu održali raščlambu ovogodišnjeg hodočašća. Hodočašće je provedeno od 21. do 28. svibnja 2013. godine.

Vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac u svom obraćanju istaknuo je da je hodočašće čin vjere, a potom i baština hrvatskog naroda po kojoj smo prepoznati u svijetu i koju je potrebno čuvati.

Raščlambom je koordinirao generalni

vikar Vojnog ordinarijata prof. dr. sc. Jakov Mamić, OCD. Zahvalio je svim ministarstvima i institucijama koje su se uključile u ovogodišnje hodočašće u Lourdes, te zapovjedniku hodočašća brigadnom generalu Ivanu Juriću i zamjeniku zapovjednika brigadnom generalu Mladenu Fuzulu. Pozvao je na vrednovanje hodočašća s aspekata koje ono nosi u sebi: duhovnog, vojnog i redarstvenog, valjanosti smještajnih kapaciteta, međuljudskih odnosa te promoviranja Republike Hrvatske u svijetu.

Hrvatska delegacija, kao jedan od sudionika organizatora 55. međunarodnog vojnog hodočašća, ocijenjena je primjerenom, posebno zbog izvrsne organizacije procesije s Presvetim Oltarskim Sakramentom. Uspješnost se očitovala i u pozitivnim ocjenama crkvenih, vojnih i diplomatskih krugova kao i samih hrvatskih hodočasnika.

Predstavnik MUP-a g. Ivica Franić prenio je zahvalu zamjenika ministra MUPa g. Evelina Tonkovića svim sudionicima hodočašća, te vojno-redarstveno hodočašće smatra primjerom razvoja međuljudskih odnosa i promocije Republike Hrvatske u svijetu.

Ovogodišnji zapovjednik hodočašća general Ivan Jurić bio je spriječen sudjelovati na raščlambi hodočašća zbog drugih obveza, a njegove pozdrave prenio je ča-

snik za vezu bojnik Tihomir Kordić. Izrazio je zadovoljstvo nad uspješno provedenim hodočašćem te zahvalio djelatnicima Vojnog ordinarijata i ostalih službi na uloženom naporu i zalaganju što je pomoglo uspješnosti hodočašća.

Vojni i policijski kapelani, koji su na hodočašću sudjelovali kao voditelji pojedinih grupa, iznijeli su svoja zapažanja te preporuke kako bi i slijedeće 22. hodočašće u Lourdes bilo uspješno provedeno.

Zacrtane su i smjernice za pripremu 22. vojno-redarstvenog hodočašća u Lourdes, koje će biti održano od 13. do 20. svibnja 2014. godine. + Tekst: R. Stipetić, foto: M. Čobanović

75

DODATCI II. Misli o ljubavi Božjoj ili Razmatranja o Pjesmi nad pjesmama 1. poglavlje.

(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Misli o ljubavi Božjoj, u: F. BINIČKI, prir Nav. dj., II., 1. poglavlje)

Terezijansko čitanje predloženo za godinu 2013.-2014.

Generalna kuća objavila je na mrežnim stranicama Reda (www.carmelitaniscalzi. com) izbor tekstova iz kraćih spisa svete majke Terezije od Isusa koje predlaže cijelom Redu za iščitavanje i razmatranje.

Neke od tih tekstova imamo na hrvatskom jeziku pod naslovom „Djela sv. Terezije od Isusa“ u izdanju „Dominikanske naklade ‘Istina’“ u prijevodu Frana Biničkoga iz 1933. godine. Ta su djela izdana u tri sveska, a dijelovi kraćih Terezijinih spisa koje će Karmelski red iščitavati u godini 2013.-2014. nalaze se u II. svesku („Misli o ljubavi Božjoj“, „Vapaji duše k Bogu“) i u III. svesku („Izvještaji“, „Pjesme“ i „Pisma“). U iščekivanju novijeg i cjelovitijeg prijevoda ovo izdanje može biti dragocjeno sredstvo približavanja kraćim Terezijinim spisima na hrvatskom govornom području. Oni koji se služe stranim jezicima na Internetu će moći pronaći veći izbor kraćih spisa na većim svjetskim jezicima.

Ovdje donosimo samo one tekstove predložene od Generalne uprave koje trenutno imamo na hrvatskom jeziku:

I. Izvještaji

- Salamanka, travanj 1571. Pjesmica o trpljenju. Probodenje Djevičino. Ekstaza.

76

Karmelski vjesnik

2/2012.

(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Izvještaji, u: F. BINIČKI, prir., Djela sv. Terezija od Isusa, III., Dominikanska naklada ‘Istina’, Zagreb, 1933., 1. izvještaj) - Sevilja, kraj 1575. ili veljača-ožujak 1576. Izvještaj o njezinu duhovnom životu i ispovjednicima.

(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Izvještaji, u: F. BINIČKI, prir., Nav. dj., III., 2. izvještaj)

III. Vapaji

Vapaj IV. (SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Vapaji duše k Bogu, u: F. BINIČKI, prir., Nav. dj., II., br. IV.) Vapaj XVII. (SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Vapaji duše k Bogu, u: F. BINIČKI, prir., Nav. dj., II., br. XVII.)

IV. Pjesme - Živim ne živeći u sebi (SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Pjesme, u: F. BINIČKI, prir., Nav. dj., III., br.

I.: „Težnja za životom vječnim“) - O, ljepoto što nadvisuješ!

(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Pjesme, u: F. BINIČKI, prir., Nav. dj., III., br.

III.: „Pred ljepotom Božjom“)

V. Pisma

1. Don Lovri de Cepeda, u Quitu, Avila, 23. prosinca 1561.

(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Pisma, u: F. BINIČKI, prir., Nav. dj., III., br.

I.) 6. O. Domingu Banjezu, u Valjadolid, Salamanka, 28. veljače 1574.

(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Pisma, u: F. BINIČKI, prir., Nav. dj., III., br.

IX.) 8. Don Teutoniju de Braganza, u Salamanku, Segovia, 3. srpnja 1574.

(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Pisma, u: F. BINIČKI, prir., Nav. dj., III., br.

X.) 11. Kralju Filipu II., u Madrid, Sevilja, 19. srpnja 1575.

(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Pisma, u: F. BINIČKI, prir., Nav. dj., III., br. XII.) 12. O. Ivanu Krstitelju Rubeu, u Cremonu, Sevilja, siječanj-veljača 1576.

(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Pisma, u: F. BINIČKI, prir., Nav. dj., III., br. XIV.) 15. M. Mariji od sv. Josipa, u Sevilju, Toledo, 7. prosinca 1576.

(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Pisma, u: F. BINIČKI, prir., Nav. dj., III., br.

XV.) 34. Don Lovri de Cepeda, u La Sernu (Avila), Toledo, 10. travnja 1580.

(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Pisma, u: F. BINIČKI, prir., Nav. dj., III., br. XVI.) 49. M. Katarini od Krista, u Soriju (posljednje pismo sv. Terezije od Isusa), Valjadolid-Medina, 15.-17. rujna 1582.

(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Pisma, u: F. BINIČKI, prir., Nav. dj., III., br. XXI.) +

77

NAJAVE Svečani zavjeti s. Mihaele od Ranjenoga Srca Isusova i Lica Marijina u Karmelu u Nёnshatu u Albaniji.

Svete Mise u Karmelu u Brezovici: 11 i 17 sati;

13. srpnja 2013.

15. srpnja.

Polaganje doživotnih zavjeta u Svjetovnom redu s. Blaženke Delija, s. Božice Martinek, s. Zdenke Broz, s. Tamare Crnko Gmaz, br. Vlatka Gmaz i s.

Snježane Foršek u svetištu Majke Božje Remetske.

Treći dan trodnevne duhovne obnove u pripravi za svetkovinu Gospe Karmelske u Karmelu u Brezovici.

16. srpnja.

Svetkovina Gospe Karmelske.

21. srpnja.

Proštenje Gospe Karmelske u Karmelu u Brezovici: Svete Mise u 7, 9, 11 i 17 sati.

2. do 7. kolovoza 2013.

Duhovne vježbe za bogoslove HKP-e sv. o.

Josipa u Karmelu sv. Ilije na Buškom jezeru. Voditelj: o. Zvonko, OCD

3.-10. kolovoza 2013.

X. Karmelijada, godišnji susret Mladih Karmela Božanskoga Srca Isusova i drugih simpatizera karmelske duhovnosti.

Zagreb - Firenza - Rim - Castel Gandolfo San Giovanni Rotondo - Padova - Zagreb.

Prvi dan trodnevne duhovne obnove u pripravi za svetkovinu Gospe Karmelske u Karmelu u Brezovici.

5. – 16. kolovoza.

Proštenje o Velikoj Gospi u Remetama.

7. kolovoza.

14. srpnja.

Drugi dan trodnevne duhovne obnove u pripravi za svetkovinu Gospe Karmelske u Karmelu u Brezovici.

Sv. Albert de Trapani, prezbiter prije Obnove, spomendan.

9. kolovoza.

Sv. Terezija Benedikta od Križa (Edith Stein), djevica i mučenica, suzaštitnica Europe, OCD, blagdan.

78

Karmelski vjesnik

2/2013.

79

NAJAVE

NAJAVE

Ulaz u karmelićanski samostan i duhovni centar u Snagovu u Rumunjskoj.

15. kolovoza.

znesenje Blažene Djevice Marije – VeliU ka Gospa, svetkovina:

20. kolovoza.

Sv. Stjepan kralj. Sombor. Zaštitnik crkve i samostana.

23. - 28. kolovoza.

Susret karmelićanskih bogoslova Europe u Snagovu u Rumunjskoj

24. kolovoza.

Spomen početka terezijanske obnove Karmela osnutkom samostana sv. Josipa u Avili.

25.-30. kolovoza.

Prvi turnus duhovnih vježbi HKP-e sv. o. Josipa u u Karmelu sv. Ilije na Buškom jezeru (početak u nedjelju u 20.00 sati, završetak u petak u 14.00 sati). Voditelj: o. Franjo Podgorelec, OCD.

26. kolovoza.

Probodenje srca naše Sv. Majke Terezije, za sestre spomendan.

80

Karmelski vjesnik

2/2012.

1. rujna.

Sv. Terezija Margareta od Presvetog Srca Isusova (Redi), djevica, OCD, spomendan.

2. - 8. rujna.

Međunarodni terezijanski kongres o „Zamku duše“ u Avili, uz mogućnost on‐line praćenja na španj., eng., franc. i tal.: www. teresadeavila.net.

OVOGODIŠNJA NOVOST: Za sestre i braću OCD on-line sudjelovanje je BESPLATNO. Prevoditelji će biti izvorni govornici, a ova usluga omogućena je uz potporu Generalne kuće i Tajništva za pripravu Terezijanske obljetnice.

Rok za prijave je do 31. srpnja 2013.

12. rujna.

29. rujna

Bl. Marija od Isusa (López Rivas), djevica, OCD, spomendan.

Sveti Mihael, Rafael i Gabrijel, arkanđeli.

Split – Kamen: zaštitnici župe.

17. rujna.

29. rujna - 4. listopada.

Sv. Albert Jeruzalemski, biskup i zakonoša našega Reda, blagdan.

17. - 21. rujna.

Prvi kongres Reda o komunikaciji u CITeS-u u Avili.

21. rujna.

Stota obljetnica osnutka Svjetovnog reda u Somboru.

Drugi turnus duhovnih vježbi HKPe sv. o. Josipa u u Samostanu Gospe Karmelske u Krku (početak u nedjelju u 20.00 sati, završetak u petak u 14.00 sati). Voditelj: o. Franjo Podgorelec, OCD.

1. listopada

Sv. Terezija od Djeteta Isusa i Svetoga Lica (Martin), djevica i crkvena naučiteljica, zaštitnica misija, OCD, blagdan.

4. i 5. listopada.

Upisi na Sustavnom studiju duhovnosti u Duhovnom centru sv. Ivana od Križa, Zg, Remete.

15. listopada.

Sveta Terezija od Isusa, djevica i crkvena naučiteljica, naša Majka, OCD, svetkovina. +

81

NAJAVE

82

Karmelski vjesnik

NAJAVE

2/2012.

83

NAJAVE

84

Karmelski vjesnik

2/2012.