God. XXXVIII
USKRS 2015. BR. I (51)
Sretan Uskrs!
RASPORED SV. MISA NEDJELJOM I BLAGDANOM OD CVJETNICE DO BADNJEG DANA 2015. (od 29. ožujka do 24. prosinca 2015.) 29.3. CVJETNICA sv. misa Drinovci u 11 sati, u 10.45 blagoslov maslinovih grančica 2.4. VELIKI ČETVRTAK Drinovci, sv. misa Večere Gospodnje u 19 sati, Gospin plač 3.4. VELIKI PETAK Drinovci, Obredi Vel. petka u 19 sati i procesija s Presvetim 4.4. VELIKA SUBOTA Širitovci, Vazmeno bdijenje u 19 sati; Drinovci u 21 sati 5.4. USKRS – VAZAM sv. misa Drinovci u 11 sati 6.4. USKRSNI PONEDJELJAK sv. misa Širitovci u 11 sati 12.4. MALI USKRS sv. misa Drinovci u 9.30, Širitovci u 11 sati 19.4. 3. VAZMENA NEDJELJA sv. misa Širitovci u 9.30, Drinovci u 11 sati 26.4. 4. VAZMENA NEDJELJA sv. misa Drinovci u 9.30, Širitovci u 11 sati 3.5. 5. VAZMENA NEDJELJA sv. misa Širitovci u 9.30, Drinovci u 11 sati 10.5. 6. VAZMENA NEDJELJA sv. misa Drinovci u 9.30, Širitovci u 11 sati 14.5. UZAŠAŠĆE – SPASOVO sv. misa Drinovci u 11 sati 17.5. 7. VAZMENA NEDJELJA sv. misa Drinovci u 11 sati, Prva sveta Pričest 24.5. DUHOVI – PEDESETNICA sv. misa Drinovci u 9.30 sati, Širitovci u 11 sati
2
30.5.
KAPELICA U SEPERIMA – GOSPA OD MILOSTI sv. misa u 18 sati 31.5. PRESVETO TROJSTVO sv. misa Širitovci u 9.30 sati, Drinovci u 11 sati 4.6. TIJELOVO sv. misa Drniš u 10 sati, Drinovci u 19 sati 7.6. 10. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Drinovci u 9.30 sati, Širitovci u 11 sati 12.6. PRESVETO SRCE ISUSOVO sv. misa Širitovci u 19 sati 13.6. SVETI ANTE sv. misa i blagoslov djece i cvijeća, Drinovci u 19 sati 14.6. 11. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Širitovci u 9.30 sati, Drinovci u 11 sati 21.6. DAN OSLOBOĐENJA MILJEVACA – NEDJELJA sv. misa Drinovci u 11 sati 24.6. SV. IVAN KRSTITELJ sv. misa Drinovci u 19 sati 28.6. 13. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Drinovci u 9.30 sati, Širitovci u 11 sati 29.6. SV. PETAR I PAVAO – ZAŠTITNICI ŽUPE sv. misa Širitovci u 10 sati 5.7. 14. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Širitovci u 9 sati, Drinovci u 10.30 sati 12.7. - 15. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Drinovci u 9 sati, Širitovci u 10.30 sati 19.7. 16. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Širitovci u 9 sati, Drinovci u 10.30 sati
LIST ŽUPE MILJEVCI GOD. XXXVIII.
USKRS 2015.
BR. I (51)
ŽUPNIKOVA UVODNA RIJEČ
D
ragi Miljevčani u Domovini i svijetu, poštovani prijatelji i čitatelji našeg lista „Miljevci“, sve vas pozdravljam u Godini posvećenog života na početku ovog svetog korizmenog vremena. Korizma je priprava za novo rađanje. Rađanje duha, rađanje iz Duha. Ona je Božji dar; čovjekova prilika za rast, bogaćenje bez zgrtanja. Ona je naša prilika za oprost sebi i drugima. Već na prvim stranicama Biblije možemo čitati od čega boluje naš život i što je posljednji uzrok naše nesreće, koju uvijek pribavljamo sebi i drugima. To je, s jedne strane čovjekova oholost da on sam želi određivati o svom životu i svom svijetu i da želi vladati, a ne služiti; na drugoj strani je laž Zloga na koju uvijek iznova padamo:“ Bit ćete kao Bog“. U biti, svaki je grijeh zapravo nepovjerenje prema Bogu i njegovim namjerama punim ljubavi prema nama. Mi često mislimo kako grijeh daje više slobode i ispunjenosti negoli riječ Božja. No, samo nas istina oslobađa a Bog nas može uvesti u tu slobodu ako mu vjerujemo. Bog ne želi ništa od nas i ne treba ništa od nas. On je dobar i želi da nama bude dobro, jer nas
Milostinja, molitva i post ljubi. Zato nas preko proroka poziva na obraćenje srca kako bi se milosrdna ljubav Božja mogla izliti na njegov narod i da bi svi ljudi mogli spoznati moć njegove ljubavi. Bog nas poziva na pomirenje: „Sada je vrijeme milosti“. On je nama u Kristu dao sve; onoga koji oduzima grijehe svijeta, njega je predao za nas. Preko njega želi nas pomiriti sa sobom i darovati nam sinovstvo, dostojanstvo djece Božje, učiniti nas novim ljudima koji su oslobođeni grijeha. Sv. Pavao nas poziva: „Pomirite se s Bogom!“ A kako se to može dogoditi, Isus nam je to pokazao, sasvim konkretno, pomoću tri sredstva: davanjem milostinje, molitvom i postom. Davanjem milostinje čini nas bogatim kod Boga i jedni za druge. Molitva je disanje naše duše. Ako se čudimo što je naša vjera kratka daha, promislimo koliko malo vremena uzimamo za naš razgovor s Bogom! Na treba Bog nas, mi trebamo Njega i stoga je nutarnja obnova i obraćenje nemoguće bez stvarnoga novog početka u molitvi. Zauvijek ostaje samo ono što činimo s njime. Tjelesna post ili glad treba probuditi nutarnju duhovnu glad
Miljevci
Uskrs
i čežnju za Bogom. Zato je i Isus postio u pustinji. Zato je o sebi mogao reći: „Hraniti mi se valja jelom koje vi ne poznajete“. Jer „jelo je moje vršiti volju onoga koji me posla“. Pravi post, dakle, ima za cilj jesti „pravu hranu“, a to je – vršiti volju Očevu. Ako Adam i nije poslušao Gospodinovu zapovijed „da ne jede sa stabla spoznaje dobra i zla“, postom se vjernik želi ponizno podložiti Bogu, pouzdavajući se u njegovu dobrotu i milosrđe. Sad je vrijeme milosno, sad je vrijeme spasa, govori Gospodin. On svojom dobrotom prati naša pokornička djela. Mi želimo, što izvana činimo, da bude izraz našega nutarnjega obraćenja za oproštenje grijeha. Tada će Trojedini Svemogući Bog pogledati na nas grješne ljude, pružit će svoju moćnu desnicu i blagoslovit će nas. Isus je jamac našeg uskrsnuća jer nam je u njemu zasjala nada blaženog uskrsnuća. Neka ta nada uskrslog Krista bude u svima Vama. U to ime svima Vama u Domovini i inozemstvu kličem: SRETAN USKRS! ALELUJA!
3
Uskrs K
Cvjetnica O
sam dana prije Uskrsa slavimo Cvjetnicu ili Nedjelju muke Gospodnje. Njome započinje Veliki ili Sveti tjedan kada slavimo najveće tajne naše sv. vjere: Isusovu muku, smrt i uskrsnuće. Sadržaj Cvjetnice otkriva svećenikov pozdrav prije samog blagoslova maslinovih grančica, a koji glasi: „Danas se skupljamo kako bi započeli slavlje vazmenog otajstva, muke i uskrsnuća Kristova“. Isus je zato i ušao u svoj grad Jeruzalem, spreman prihvatiti i ponijeti križ kako bi otkupio ljude od zla za slobodu djece Božje. Sv. misa Cvjetnice ima dva posebna dijela: prvi je povorka ili procesija s blagoslovljenim palminim i maslinovim granama, koja spominje Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, a drugi je izvještaj o Isusovoj muci. Oba dijela ili obreda izražavaju dva glavna oblika vazmenog otajstva: Isusovu muku i umiranje, i uskrsnu pobjedu. Na početku obreda blagoslivljaju se maslinove grančice i nose u ophodu u crkvu, spominjući se Isusovog slavnog ulaska u Jeruzalem. A kada te grančice držimo u 4
našim domovima, podsjećaju nas na veliko otajstvo spasiteljske muke koju obnavljamo u bogoslužju Velikoga tjedna i povezuju s Kristom i našim uskrsnim otajstvom. Postoje i običaji da se grančice masline poslije sv. mise nose na njive s vjerom u Božji blagoslov i zaštitu. Uz blagoslov maslinovih grančica, veoma je važan u bogoslužju i navještaj muke koji daje posebnost ovoj nedjelji, jer je ovo jedina nedjelja u godini koja proslavlja otajstvo smrti Gospodinove čitanjem muke. Navještaju muke treba dati središnje mjesto u bogoslužju. Tekstovi muke mogu se i pjevati. Kod evanđeoskih riječi „…i predade duh“, prekine se čitanje i svi nekoliko trenutaka kleknu i nastoje svoje misli usmjeriti na taj veliki trenutak povijesti spasenja. I ne zaboravimo, nekada je šutnja mnogo rječitija od govora. Na Cvjetnicu , boja liturgijskog ruha je crvena, koja nam želi dozvati u pamet muku i smrt Isusovu i cijenu njegove prolivene krvi, kojom je ostvario svoju izreku: „Nema veće ljubavi od ove, položiti život za prijatelje svoje“.
Miljevci
Uskrs
ristovo uskrsnuće je temelj naše vjere. Proslava Uskrsa je glavna proslava kršćanstva. Ako Krist nije uskrsnuo, bez ikakve je vrijednosti naša vjera. Ali, Krist je uskrsnuo od mrtvih treći dan…suglasno sv. Pismu, kako nam svjedoči sv. Pavao u 1. Poslanici Korinćanima, i ukazao se Kefi, potom Dvanaestorici. Zatim se ukazao braći kojih je bilo zajedno više od pet stotina. Potom se ukazao Jakovu pa onda svim apostolima, a na posljetku ukazao se i njemu kao „nedonoščetu“ (usp. 1 Kor 15,3-20). Također, sv. Petar jasno svjedoči o Isusovoj smrti na križu i njegovu slavnom uskrsnuću kad kaže: „I Njega smakoše, objesivši ga na stup! Bog ga uskrisi treći dan i dade mu da se očituje ne svemu narodu, nego svjedocima od Boga predodređenima, nama koji smo s njim zajedno jeli i pili, pošto uskrsnu od mrtvih“ (Dj 2,23-33). Mi vjerujemo svjedočanstvu apostola koji su, od Boga predodređeni, svjedoci Isusova uskrsnuća. Na svakoj sv. misi mi kličemo: „Krist je uskrsnuo! Smrt njegovu
navještamo, uskrsnuće njegovo slavimo, njegov slavni dolazak iščekujemo!“ Aleluja! Krist je doista uskrsnuo. Tu najradosniju vijest ljudske povijesti javlja danas njegova Crkva svijetu i svakom čovjeku i narodu. Krist je ostao s nama živ u sve dane i u svim događajima, do svršetka svijeta. Susreće nas na putovima života, u našim beznađima, razočaranjima i umiranjima. Ide s nama s ljubavlju, zainteresiran za naše muke, križeve i slomljene nade. Uskrsli Krist nam vraća nadu u naše ljudsko dostojanstvo, vjeru u naše obitelji i domovinu. On nas vodi na Božje izvore života. Sjeda za naše obiteljske stolove, blagoslivlja kruh naš svagdanji i blaguje s nama. Obdaruje nas svojom milošću da ga prepoznamo u lomljenju kruha, u zajedništvu njegove Crkve i da nam uskrsnom radošću zagrije i dušu i srce. Krist je doista uskrsnuo. Vjerujemo da On želi svakoga od nas susresti. On želi ući u naše domove i obitelji, biti za stolom naših nada, blagovati s nama, obdariti nas radošću i blagoslovom.
SLAVLJENJE USKRSA Prema odredbi Nicejskoga sabora iz godine 325. Uskrs se slavi u nedjelju iza prvog proljetnog uštapa, tj. nedjelju iza prvog punog mjeseca, iza ekvinocija. Te noći mjesec izlazi neposredno nakon zalaska sunca, a kako puni mjesec osijava svjetlost i svijetli do izlaska sunca, nema noćne tame, nego je neprekinuta svjetlost.
Miljevci
Uskrs
5
VAZMENO TRODNEVLJE
Veliki četvrtak
M
isom Večere Gospodnje na Veliki četvrtak počinje sveto Vazmeno trodnevlje: muke, smrti i uskrsnuća Gospodnjega. Veliki četvrtak je dan spomena na Isusovu Posljednju večeru koju je prije same muke proslavio sa svojim učenicima i ostavio im trostruki dar: Euharistiju (misu i sv. pričest), Svećenički red i Zapovijed bratske ljubavi. Kod ovog misnog slavlja slavimo posljednju Isusovu večeru i mi smo pozvani Gospodinovu stolu kojemu je on nekad pozvao svoje Učenike. Za vrijeme te večere Isus je izgovorio veliku zahvalnu molitvu vazmene večere: „Nema zajedništva bez zahvaljivanja Bogu, bez iskazivanja hvale Njemu, Stvoritelju, Spasitelju“. Te je večeri Isus uputio svojim apostolima riječi: „Ljubite jedan drugoga kao što sam ja ljubio vas!“ i ustanovio sakrament svoga tijela i svoje krvi, želeći tako trajno ostati, na otajstven način, među nama. OBREDOM PRANJA NOGU APOSTOLIMA podsjećamo se Isusova poziva da njegova Crkva, kao nova duhovna obitelj, bude
6
sazidana na temelju uzajamne ljubavi, prihvaćanja, pomaganja i služenja. To je Isusova zapovijed o bratskoj ljubavi koju on daje svojim primjerom služenja: „Ako, dakle, ja – Gospodin i Učitelj – vama oprah noge, treba da i vi jedni drugima perete noge. Primjer sam vam dao da i vi činite kao što ja vama učinih“. Isus je ustanovio Euharistiju ovim riječima: „ Uzmite i jedite od ovoga svi, ovo je moje tijelo koje će se za vas predati!“ i „Uzmite i pijte iz njega svi, ovo je kalež moje krvi, novoga i vječnog a saveza koja će se proliti za vas i za sve ljude na otpuštanje grijeha. Ovo činite meni na spomen.“ Ovim činom ustanovljenja presvete Euharistije Isus je ostavio čovječanstvu znakove svoje trajne prisutnosti u kruhu i vinu i kao polog i garanciju pobjede nad zlom, patnjom i smrću. Poslije popričesne molitve prenose se preostale posvećene čestice za pričest na Veliki petak u pohranu na sredini crkve, na mjesto prikladno za molitvu i razmišljanje. Tabernakul ostaje prazan, oltar se ogoli a križevi se pokrivaju velom. Zvona koja su zvonila dok se pjevala „Slava“ više se ne oglašavaju do vazmenog bdijenja na Veliku subotu. Pjeva se Gospin plač!
Miljevci
Uskrs
njegovim križem, poput ljestava, mogli popeti prema Bogu. Preko križa, Isus ostaje za nas onaj koji spaja nebo sa zemljom. Ostao nam je po čitavoj zemaljskoj kugli postavljeni križ.
Velika subota / vazmeno bdijenje
Veliki petak / petak muke gospodnje Veliki petak je spomendan Isusove muke i smrti. PRATIMO Krista na njegovu putu u smrt. Zajedno s cijelom Crkvom molimo za sve one koji svojim trpljenjem nastavljaju Isusovu muku, za one koji još ne poznaju neizrecivu ljubav Božju, koju nam je posvjedočio u svome Sinu i za sav svijet koji je Isus došao spasiti. Obredi Velikog petka sastoje se od tri dijela: Služba riječi, Klanjanje, ljubljenje križa i pjevanje tužaljki te sv. Pričest. Veliki petak je jedini dan u godini kada Crkva ne slavi sv. misu. Ovaj je dan posebno obilježen postom, nemrsom, molitvom i posebnom ozbiljnošću. Na Veliki petak mi slavimo otajstvo naše sv. vjere. Njegov je temelj Kristova smrt i uskrsnuće. Isus je toga dana na sebe uzeo grijehe svijeta. U njemu nam se objavljuje otajstvo otkupljenja. Veliki petak nas poziva na čvrstu
vjeru koja nas i u iskustvu smrti može voditi u život. U središtu ovog dana je SVETI KRIŽ – Kristov križ, ali i naš križ. To je spasonosno drvo. Ono nas podsjeća na tragično drvo, na prarajsko, pod kojim je nikla smrt, no na ovom „drvu“ nikne život. Veliki petak je veliki dan pomirenja između neba i zemlje, Boga i čovjeka. Uzdignuti Križ ukopan je u zemlju i dodiruje nebo. Veliki petak je dan kad se u povijesti svijeta na križ uzdigla ljubav. To je svima nama poziv da Ljubljenome ljubav uzvratimo tj. da kao On ljubimo Boga i čovjeka. Veliki petak je petak čovjekove zloće! Što li je sve u njoj sadržano! Što li je sve čovjek sposoban učiniti! Puno toga: osuditi, mučiti, ubiti, razapeti, probosti, izdati… Bog Otac je dozvolio da Sin umre na križu i da zbog toga ne uništi čovječanstvo nego, naprotiv, da uskrisi Sina i obnovi čovječanstvo. Isus Krist svojom patnjom ništi sve patnje ovoga svijeta prouzročene našim grijesima, a koje čovjek sam nikada ne bi mogao okajati. Krist se dao razapeti na križ kako bismo se
To je dan Isusova počinka u grobu. Dan mirovanja, koje vazmenim bdijenjem prelazi u veliki obrat, u iznenađenje Isusova uskrsnuća; ono se od davnine slavilo u uskrsnoj noći. U sv. noći s radošću slavimo slavno Gospodinovo uskrsnuće. Isus je umro za naše grijehe ali je iz smrti prešao u život i sve nas sa sobom izveo iz „tame u svoje divno svjetlo“. Isusovo vazmeno otajstvo ujedno je otajstvo našega spasenja. Prije pola noći slavi se Isusovo Uskrsnuće tzv. Vazmenim bdijenjem. U našoj župi je običaj da se obredi priprave za Uskrs (tj. Vazmeno bdijenje) održavaju na Veliku subotu u 19 sati u Širitovcima, a u 21 sat u Drinovcima. Oni počinju blagoslovom novoga ognja/vatre ispred crkve, na kojoj se pali Uskrsna svijeća, a zatim slijedi povorka i pozdrav uskrsnoj svijeći
Miljevci
Uskrs
koja predstavlja Krista, Svjetlo svijeta. Uskrsna se svijeća unosi u crkvu ophodom s trostrukim poklikom „Svjetlo Kristovo“. Ulaskom u crkvu pale se ostale svijeće, a u čast uskrsnoj svijeći pjeva se hvalospjev. Nakon hvalospjeva svijeći slijedi SLUŽBA RIJEČI, razmatranje velikih zahvata Božjih u povijesti spasenja kroz svetopisamska čitanja. Po završetku zadnjeg starozavjetnog čitanja i psalma zapjeva se „SLAVA“, zasvira harmonij i zazvone zvona, a nakon novozavjetnog čitanja zapjeva se svečani uskrsni „ALELUJA“. KRSNA SLUŽBA Blagoslov krsne vode. Budući da je krštenje sakrament kojim prelazimo iz smrti u život, najbolje je da se obavlja u vazmenoj noći jer i zajednica krštenih obnavlja u ovoj noći svoju ispovijest vjere obnovom krsnih obećanja. Običaj je da se krštenje slavi nakon blagoslova vode. EUHARISTIJSKA SLUŽBA Božji narod, nanovo krštenjem rođen, prinosi spomen-čin Gospodina u činu zahvaljivanja i hrani se slavnim tijelom uskrslog Krista.
7
NAŠA CRKVA
Briga za svećenička i redovnička zvanja „Dužnost promicanja svećeničkih i redovničkih zvanja spada na svu kršćansku zajednicu, a to joj je činiti ponajprije punim kršćanskim životom. Tome najviše pridonose kako obitelji, koje oživljene duhom vjere, ljubavi i pobožnosti djeluju kao prvo sjemenište, tako i župe u kojih plodnom životu sami mladi sudjeluju.“ (OT 2) Biti odgovoran Crkva je zajednica Isusovih vjernika. Ne tvore, dakle, Crkvu samo papa, biskupi i svećenici, redovnici i redovnice nego i svi ostali vjernici koji su se po krštenju pridružili Kristu. Ta istina sve više prodire u svijest naroda Božjega. Ali osjećaj da je netko istinski Crkva i u Crkvi, trebao bi nositi sa sobom i skrb za Crkvu. U ovom slučaju to znači da bi se svaki pojedinac u Crkvi trebao brigati o njezinoj misiji, poslanju u svijetu i o svemu onome i o svima onima bez kojih Crkva kao narod Božji ne bi mogla izvršavati svoje poslanje. Svijest o Crkvi i odgovornost za nju trebali bi u svakom Kristovu vjerniku/ci buditi interes i brigu i za svećenička i redovnička zvanja. I to ne bi smjelo biti samo prigodimično i trenutačno, nego naprotiv stalno. Za svećenička i redovnička zvanja trebali bismo se brinuti jednako kao što se brinemo za život,
8
da bismo svakodnevno mogli živjeti.
Zainteresirati se Svaki član Crkve trebao bi voditi brigu o svećeničkim i redovničkim zvanjima. Prvi odgovorni za svećenička i redovnička zvanja su stariji. Njihov život, djelovanje, primjer, pokazuje kako i zašto su zainteresirani. Stariji trebaju postati svjesni ne samo da su u Crkvi nego da i jesu Crkva. U Crkvi ne bi smjelo biti vjernika koji samo gledaju, promatraju i počesto kritiziraju, traže. Naprotiv, istinski vjernik je aktivan, odgovoran, odgovoran za sve ono što se događa u Crkvi. Rad s mladima uključuje rad oko otkrivanja i otvaranja mladih za svećeničko-redovnička zvanja. To ne bi smjela biti neka čista propaganda ili kao kampanja, nešto što se nameće izvana. Bog poziva svakoga. Poziva neke od vjernika da mu se posvete u svećeničkom
Miljevci
Uskrs
ili redovničkom zvanju, ali on taj poziv najčešće upućuje preko kršćanske zajednice. Tako pojedinci, obitelji i kršćanske zajednice – svi postaju su-odgovorni za zvanja. Nitko od Isusovih vjernika nije i ne bi smio sebe isključiti od te odgovornosti za zvanja. Ako Bog mene ne zove u svećenički ili redovnički stalež, ne znači da preko mene ne zove druge. Upravo im, možda, ja mogu olakšati ili otežati da čuju Božji glas, da otkriju svoj poziv. „Crkva je – kako je napisao sv. Ivan Pavao II. u jednoj svojoj poruci – od Krista primila pravo i dužnost da zove i predlaže posvećena zvanja. (…) Mladići i djevojke imaju pravo i dužnost da im se pomogne pri otkrivanju i življenju Božjeg poziva:“
nom svetkovinom, u kojoj se moli, iz koje djeca idu na vjeronauk, koja rado prima svećenika… Prava kršćanska obitelj, uza sve to, trebala bi imati zanimanja, osjetiti se i biti odgovorna za svećeničko-redovnička zvanja. Morala bi pratiti život Crkve, njezine uspjehe i neuspjehe, potrebe i poteškoće, i to ne samo one materijalne, one koje dolaze izvana nego i one iznutra, duhovne. Kršćanska bi obitelj trebala pokušavati tako živjeti da se u njezinu „gnijezdu“ mogu razvijati i jačati klice svećeničkih i redovničkih zvanja koje je Bog, možda, stavio i u srce nekoga od njezinih članova. Pozvana je živjeti i djelovati tako da bi mogla biti posrednik preko kojega Bog poziva nekoga od njezinih članova u svećeničko-redovnički stalež. Svaki rad oko duhovnih zvanja mora polaziti od odgoja u kršćanskim obiteljima. Kršćanska bi obitelj stoga morala biti svjesna i odgovorna za život Crkve u vremenu i prostoru. Zato je jedan od prvotnih zadataka svih pastoralnih radnika i ne samo njih, da pokušavaju organizirati, planski razraditi rad s obiteljima.
Obitelj i zvanja
Župna zajednica i svećeničko-redovnička zvanja
Ne možemo tvrditi da je dobra kršćanska obitelj ona koja redovito ide u crkvu nedjeljom i zapovjed-
Župna zajednica koja se okuplja oko euharistijskoga stola pozvana je da to zajedništvo prenese
u život. Zajedno u euharistiji, ali zajedno i u životu. U euharistiji kršćanin treba sebe prepoznati kao pojedinca u zajednici. Upravo je zajednica sama pozvana da se brine za sve što joj je potrebno kako bi mogla živjeti, očitovati se i rasti kao kršćanska zajednica. A jedan od bitnih činilaca kršćanske zajednice jest euharistija koja je povjerena svećenicima i jedino s njima može biti slavljena. Pastoralni djelatnici morat će učiniti korak naprijed. Brigu za život, očitovanje i rast kršćanske zajednice (župe), morat će podijeliti s cijelom zajednicom. Moguće je da Bog iz svake kršćanske obitelji ne poziva po kojeg člana u svećeničko-redovnički stalež, ali je gotovo nemoguće i teško je vjerovati da iz župne zajednice ne poziva nikoga! Mnoge župne zajednice nisu u cijelosti shvatile svoju ulogu u rastu kako opće tako i pokrajinskih Crkava. Nema pravog i potpunog kršćanskog života u onim kršćanskim zajednicama u kojima nema svećeničkih i redovničkih zvanja. Papa Franjo nas upozorava i potiče: „U mnogim mjestima osjeća se oskudica svećeničkih i redovničkih zvanja. Često se to duguje odsutnosti „zaraznog“ apostolskog žara u zajednici, što ima za posljedicu jenjavanje oduševljenja i privlačnosti tog poziva. Tamo gdje je život, gorljivost, želja da
Miljevci
Uskrs
se donese Krista drugima, ondje se rađaju istinska zvanja. Čak i u župama gdje svećenici nisu vrlo zauzeti i radosni, bratski i gorljivi život zajednice može kod mladog čovjeka probuditi želju za potpunim posvećivanjem Bogu i naviještaju evanđelja, osobito ako ta živa zajednica neprestano moli za zvanje i ima hrabrosti predložiti svojim mladima poseban put posvećenja.“ (RE 107)
Po Marijinu zagovoru Marija nam i u tome može biti uzor. Ona se brinula, žrtvovala i razmišljala o pozivu svoja Sina. Sudjelovala je u njegovu pozivu stavljajući se na Božju stranu. Svojim „da“ prihvaća Božji poziv i tako se uključuje u Kristov poziv. Ona nam postaje i uzor i putokaz kako se živi vlastito zvanje i kako se sudjeluje u zvanju drugoga. Zamolimo je i mi da u današnjem svijetu, u našoj domaćoj Crkvi, našoj župskoj zajednici bude zagovornica kod Gospodina, kako bismo dublje, svjesnije i odgovornije živjeli svoj kršćanski poziv i tako pomogli svima onima koji osjećaju da ih Bog poziva u svećenički i redovnički stalež da velikodušno i radosno prihvate Božji poziv. Molimo: Gospodine Isuse, koji si pozvao koga si htio, pozovi i otvori i danas srca mnogih vjernika da rade za Tebe, da rade s Tobom u svećeničkom i redovničkom staležu. I ako pozoveš koga iz naše kršćanske zajednice u svećeničku i redovničku službu, u službu Tebi i ljudima, neka Tvoja ljubav grije to zvanje od njegova početka i neka mu omogući da raste i ustraje do kraja. Molimo te…
Fra Jure
9
FRAMA
1
Neznanje
Jedan od razloga zašto ljudi ne prihvaćaju Isusa je u neznanju. Nije to neznanje o Bogu ili o Isusu Kristu, već neupućenost u činjenice koje čine kršćansku vjeru valjanom. To neznanje je često samo nametnuto. Neki ne žele jer ih smetaju Isusove tvrdnje, dok drugi odlučno odbijaju vjerovati u njih. Mnogi kažu da imaju intelektualne probleme u vezi kršćanske vjere, a ustvari problem je njihov izgovor. To nije problem uma nego volje. Nije da ne mogu postati kršćani, već ne žele postati kršćani. Biblija kaže da čovječanstvo želi potisnuti istinu o Bogu (Rimljanima 1,18). Ljudi nisu svjesni tko je Isus Krist zato što ne žele biti svjesni.
2
Jednostavnost
Drugi razlog je jednostavnost Evanđelja. Toliko je jednostavno postati kršćaninom, da to može i dijete. Isus je naučavao da ako želimo ući u kraljevstvo nebesko, moramo postati kao mala djeca (Matej 18,3). U jednostavnom se pouzdanju moramo predati Isusu Kristu, bio to doktor znanosti ili čovjek bez osnovnog obrazovanja. O jednostavnosti Evanđelja apostol Pavao je rekao: “Ta gledajte, braćo, sebe, pozvane: nema mnogo mudrih po tijelu, nema mnogo snažnih, nema mnogo plemenitih. Nego lûde svijeta izabra Bog da posrami mudre, i slabe svijeta izabra Bog da posrami jake; i neplemenite svijeta i prezrene izabra Bog, i ono što nije, da uništi ono što jest, da se nijedan smrtnik ne bi hvalio pred Bogom.” (1. Korinćanima 1,26-29).
10
Zašto ljudi odbacuju Krista i kršćanstvo?
dopustiti vam da iznova počnete život oslobođen grešne prošlosti, bez obzira na raniji grješni život.
5
Ljubav prema grijehu
Neki ne žele prihvatiti Krista zbog nekog posebnog grijeha u njihovu životu. Shvaćaju ako postanu vjernici, morat će prekinuti s tim grijehom, a to ne žele. Isus je rekao: “A sud je ovaj što vidjelo dođe na svijet, ali ljudi su više ljubili tamu nego svjetlost jer djela bijahu zla.” (Ivan 3,19). Mnogi toliko vole svoj grijeh da neće steći vječni život. Da bi čovjek postao kršćaninom mora se pokajati (promijeniti svoje osjećaje i um) od svojih grijeha, a to mnogi ne žele učiniti, premda je Isus rekao: “Kažem vam, nego ako se ne obratite, svi ćete tako izginuti.” (Luka 13,3).
3
Pogrešne ideje - loša informiranost
Dalje, ljudi ne postaju kršćanima zbog pogrešne ideje o kršćanstvu. Mnogi smatraju da je kršćanstvo zbroj zapovijedi koje zabranjuju: “Ne smiješ ovo! Ne čini ono!” Ako postanu kršćani misle, povlače se u život tuge i jada, zabrana i dosade, jer nitko ne želi živjeti takvim životom, otpisuju kršćanstvo kojem se ne žele predati. Tužna je činjenica da neki kršćani pružaju svijetu dojam kako se njihova vjera u Isusa sastoji samo od negativnih zapovijedi i zabrana. To je daleko od istine! Kad se čovjek pouzda u Isusa Krista i prihvati ga za svoga Spasitelja, postaje zaista slobodan čovjek . “Ako vas dakle Sin oslobodi, zbilja ćete biti slobodni. “ (Ivan 8,36) Isus Krist oslobađa ljude od svega što ih je držalo u ropstvu, pa postaju ljudi slobode, što im je on namijenio. Kao vjernici smo slobodni da činimo što želimo i ne činimo što ne želimo. Kršćanski život ni u kom slučaju nije dosadan, jer kršćanin svakodnevno doživljava radosne trenutke i ushićuju ga nove spoznaje o Bogu, naročito kad doživljava dobra koja mu Bog daje . “Tješi se Gospodom , i učinit će ti što ti srce želi.» (Psalam 37,4)
Miljevci
Uskrs
6
Ponos i uobraženost
4
Krivica, nemogućnost da se samom sebi oprosti Neki ne žele postati kršćani zbog osjećaja krivnje. Živjeli su u velikim grijesima i počinili mnoga zlodjela, pa ne mogu vjerovati da im Bog može oprostiti, da mogu odsad živjeti poštenim
životom. Biblija, međutim, jasno uči da svatko tko traži Boga i moli da mu oprosti grijehe može postići spasenje. Nema grijeha koji bi bio prevelik i time spriječio čovjeka da dođe do Boga, osim grijeha nevjere. Ako čovjek ne želi povjerovati u Božje sredstvo za otklanjanje grijeha - u osobu Isusa
Krista - tada za njega nema nade. Biblija poručuje: “Jer Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinorođenog Sina , da svaki koji vjeruje ne pogine, nego da ima život vječni.” (Ivan 3,16). U tim su riječima svi uključeni. Ako dođete Isusu, On je obećao da će vam oprostiti vaše grijehe,
Miljevci
Uskrs
Nadalje, ljudi ne žele vjerovati u Isusa zbog uobraženosti. Netko je ispravno rekao: “Kršćanstvo je religija koju je istovremeno najlakše i najteže vjerovati.” Najlakše je, jer je Bog za nas sve učinio što je trebalo učiniti, a nemoguće je dodati bilo što Kristovu djelu. Najteže je, jer moramo priznati sebi i Bogu da nismo kadri učiniti ništa čime bismo se spasili. Naš ponos to ne voli jer želimo sami zaraditi spasenje, na svoj način. Naša ljudska priroda želi da sami postavimo uvjete spasenja, ali Bog će nas prihvatiti jedino pod svojim uvjetima što mnoge zaustavlja da ne uđu u kraljevstvo Božje. Postoje mnogi razlozi zašto ljudi odbijaju Krista, ali nema opravdanih razloga. Mir i dobro! Frama Miljevci, Antonia GVERIĆ
11
PROJEKTI
Investicije u Miljevcima i drniškom kraju
Staza niz ploču
Bogatići cesta
Slobodno penjanje - plan staze
D
ana 11. veljače ove godine raspisan je javni poziv za prikupljanje ponuda za izradu projektne dokumentacije za gradnju Dječjeg vrtića u Drinovcima koji će biti područno odjeljenje Dječjeg vrtića Drniš. Vrtić se planira locirati unutar školskog dvorišta na parceli na kojoj se trenutno nalaze stabla maslina, a iste se planira izmjestiti na drugu lokaciju. Zamišljeno je da vrtić bude projektiran za korištenje cca. 30 djece različitog uzrasta (1-7 godina života). Planirani optimalni objekt trebao bi sadržavati: dvije jedinice (jedinicu za djecu mješovite jaslične dobi od 12 mjeseci do 36 mjeseci života i jedinicu za djecu vrtićke dobi od navršene tri do
12
Drinovci lokacija vrtića sedam godina života), višenamjenski prostor, prostor za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike, gospodarski prostor, ostale prostore, te vanjski prostor uz tlocrtnu bruto površinu građevine 400-500 m2. Vanjski prostor se planira urediti s fiksnim spravama, pješčanicima, prostorom za igru s mobilnim spravama i rekvizitima te zeleni dio za eko program. Valja napomenuti da se ovaj projekt ne planira financirati iz gradskog proračuna već u 100% -om iznosu iz fondova europske unije.
Cesta od Bogatića U prošlom broju miljevačkog lista spomenuli smo nešto i uz
Miljevci
Uskrs
projekt izgradnje lokalne ceste Miljevački Bogatići - Prominski Bogatići koji je evo pred samom realizacijom. Naime za realizaciju istog predviđen je iznos od milijun i pol kuna i planira se realizirati u II. kvartalu ove godine. Rok za izvršenje radova je 60 dana. Bitno je spomenuti da će se kroz 2015. godinu i dalje raditi na rekonstrukciji prometnice Drniš- Roški slap u vidu rješavanja imovinsko pravnih pitanja na području k.o. Širitovci. Naravno da je prioritet Miljevaca cesta Drniš- Roški slap i rak rana u prometnom smislu, ali upravo imovinsko-pravna pitanja usporavaju nastavak gradnje. Realizacijom ceste Miljevački
Bogatići- Prominski Bogatići koja se financira sredstvima županijske uprave za ceste omogućit će se razvoj turizma na rubnom području nacionalnog parka.
Ključica i „Niz ploču“ O projektu “Razvoj turizma na rubnim područjima Nacionalnog parka Krka” koji se sufinancira iz pretpristupnog fonda Europske unije IPA – komponenta III c već smo u više navrata pisali. Podsjećam da je ukupna vrijednost projekta je 632 tisuće eura. Grad Drniš kao i ostali partneri na projektu osigurali su 20 posto sredstava (u dvije proračunske godine), a to su drniška Turistička zajednica, Regionalna razvoj-
na agencija Šibensko kninske županije, županijska Javna ustanova zaštićene prirodne vrijednosti, te Gradski muzej Drniš. Odobren je plan javne nabave te se kreće u natječajni postupak. Ove godina se planira druga faza uređenja poučno pješačkih staza prema Ključici uz uređenje1300 metara puta od završetka asfalta u Ključu do početka novouređene staze. Podsjećam da je zipline adrenalinska zabava gdje se gosti spuštaju kroz kanjon niz čelično uže, osigurani pojasom. Zip line će biti postavljen na stijenu sjeverno od čikolskog mosta, te lokacije za slobodno penjanje, te će na vrhu čikolske strane prema toj stijeni biti ure-
Miljevci
Uskrs
đena pristupna cesta i parking. U tijeku je izgradnja nove pješačke staze u narodu popularno nazvana „Niz ploču“, koja obuhvaća postavljanje drvene ograde na poznatoj stazi kojom su se od davnina koristili mještani Bogatića te uređenja puta poznatog po nazivu „Švapski kolovez“. Ponovno je aktualiziran projekt izgradnje recepcije s velikim parkingom na „Kružinama“području između sela Bogatića i Brištana. Investicije su ovo koje će zasigurno predstavljaju velike preduvjete za bavljenje turizmom na našoj kamenitoj ravnici.
Solari i svinje Da opstanak miljevčana i uopće ljudi u zagori nije moguć bez
13
PROJEKTI
Zip line plan staze novih radnih mjesta ne treba posebno naglašavati. Ovog puta na sjednici Gradskog vijeća Grada Drniša dana je suglasnost na Sporazum o poslovnoj suradnji između tvrtke “Vallis Solaris” d.o.o. za istraživanje i proizvodnju iz Zagreba, Kruge 5 zastupane po direktoru Željku Selaku i Grada Drniša. Radi se naime o proizvodnom pogonu za proizvodnju sistemskih komponenti za fotonaponska polja (FNP) i servisni centar za FNP, a planirani iznos investicije je u prvoj i drugoj fazi ukupno 10 000 000 eura te planirani broj radnih mjesta u prvoj i drugoj fazi ukupno 90 uz potrebnu površinu od 10 000 m2. Pored ovog proizvodnog pogona planirana su i 3 fotonaponska polja uz planirani iznos investicije od ukupno 28 000 000 eura na kojima bi se u sklopu servisnog centra otvorilo 10 radnih mjesta uz potrebnu površinu od 52 ha. Lokacije za realizaciju ovog projekta su za fotonaponska polja u naselju Velušić, te Trbounje
14
Staza uz ploču za realizaciju proizvodnje sistemskih komponenti. Na navedenim projektima se planira zaposliti najveći broj osoba sa završenom srednjom stručnom spremom elektrotehničkog usmjerenja, kao i inženjera te struke. Bitno je ovdje napomenuti da je na istoj sjednici Gradskog vijeća Grada Drniša dana suglasnost na Sporazum o ustupanju dijela novčanih sredstava dobivenih kao naknadu za korištenje prostora radi isporuke električne energije iz vjetroelektrane Danilo (Velika glava, Bubrig i Crni vrh) između Grada Drniša i Vijeća Mjesnog odbora Radonić II kojim Grad Drniš ustupa 50% prikupljenih sredstava vijeću mjesnog odbora na području naselja Radonić kojim će istoimeno naselje iz proračuna Grada dobivati godišnje cca 60 000 kuna za infrastrukturne projekte na svom području. Zanimljivo će biti koliko će koristi ovakvim modelom imati i naselje Velušić kad se uzme u obzir navedeno te projekciju da
Miljevci
Uskrs
će Grad Drniš od fotonaponskih polja godišnje primati uplatu od cca 1 000 000 kuna. Druga izgledna investicija nipošto nije manje važna, a ukoliko bude realizirana označavala bi zaista preporod poljoprivredne proizvodnje na našem području. Grad Drniš je od davnina poznat po tradicionalnoj proizvodnji „Drniškog pršuta“ koji se uglavnom dobivao proizvodnjom svinja na malim obiteljskim gospodarstvima. Najveći rast proizvodnje pršuta bio je 80-tih godina kada je tvrtka „Mesopromet“ – „Salonacoop“ iz Splita izgradnjom vlastite svinjogojske farme (koja se prostirala na površini cca 35.000 m² zatvorenog prostora), kapaciteta cca 100.000 komada tovljenih svinja godišnje, osiguravala potrebni repromaterijal za dvije pršutane kapaciteta 74.000 komada pršuta, a zajedno s dva privatna proizvođača na području Drniša u to vrijeme proizvodilo se cca 103.000 komada pršuta godišnje.
Prostor te farme danas je zbog ratnih događanja iz 90-tih godina devastiran i u vlasništvu tvrtke „KERUM“ d.o.o. iz Splita. U Drnišu danas postoji Udruga proizvođača „Drniškog pršuta“ koja okuplja 10-ak malih proizvođača pršuta koji trenutno proizvode cca 30.000 komada pršuta, pancete i ostalih suhomesnatih proizvoda, a njihovi ukupno instalirani kapaciteti za proizvodnju pršuta su višestruko veći. Grad Drniš u cilju promocije proizvodnje pršuta 2014. godine pokrenuo je i „Međunarodni festival pršuta“ (www.drniskiprsut.com), koji je bio iznimno posjećen. Bitno je napomenuti da se na području Grada Drniša i susjedne nam Općine Ružić prostiru poljoprivredne površine (Petrovo polje ukupne površine cca 5.200 ha), te da je do 90-ih godina postojala tradicija proizvodnje žitarica. Grad Drniš definirao je kao jedan od svojih gospodarskih ciljeva razvoj svih oblika poljoprivrede, te s tim u svezi i jačanje
održivosti malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava na svom području. Naime, tvrtka SANO – MODERNE TIERERNÄHRUNG GmbH iz Njemačke predstavila je Gradu Drnišu Projekt suvremene farme rasplodnih krmača za proizvodnju svinja Projektom je među ostalim predviđena izgradnja moderno opremljene farme, uzgoj 1200 rasplodnih krmača za proizvodnju 30 tisuća tovljenika godišnje, proizvodnja bioplina i proizvodnja stočne hrane. No da bi se projekt ostvario potrebno je osigurati poljoprivredne površine od min. 1000 ha za proizvodnju stočne hrane za spomenutu farmu. Naime Grad Drniš održao je sastanke s predsjednicima pojedinih mjesnih odbora na temu davanja poljoprivrednih površina u zakup ili kooperantski odnos s tvrtkom SANO. Također i mnogi zainteresirani miljevčani koji imaju zemlju u Petrovom polju trebaju ispuniti anketni listić kojeg mogu dobiti od pred-
Miljevci
Uskrs
sjednika mjesnog odbora ili direktno Gradske uprave kojeg se mora ispunjenog vratiti natrag u Grad do 13.04.2015. godine. Na temelju iskaza interesa vlasnika/suvlasnika poljop zemljišta predstavnici tvrtke SANO će donijeti konačnu odluku da li će kod nas završiti projekt ili idu u Slavoniju. Po mom mišljenju, a vodeći se najavama oporezivanja neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, vlasnici bi trebali iskoristiti ovu priliku te za određeni iznos dati u zakup ili stupiti u kooperantski odnos s tvrtkom SANO nego „sutra“ plaćati poreze i time biti financijski opterećeni. Projekcija radnih mjesta direktno zaposlenih u spomenutoj tvrtci jest od 50-70 plus „budući kooperanti“. Planirani iznos investicije je oko 68 000 000 kuna. Mislim da su ovi projekti dobrodošli kako za Grad Drniš tako i cjelokupan ovaj kraj, naravno uz maksimalno poštivanje ekoloških standarda. Ante GALIĆ
15
FRAMA
Primanja i obećanja F
rama Miljevci i ove godine je imala poseban dan u svojoj župi. S radošću vas obavještavam da su se 31. siječnja 2015. god. u crkvi Presvetog Imena Isusova u Drinovcima, dogodila primanja i obećanja u Franjevačku mladež. Taj dan su bila treća po redu
Novoizabrano vijeće Frame Miljevci Milošću Božjom, u bratstvo Franjevačke mladeži Miljevci, dana 31.siječnja, preko svečane sv. Mise, po drugi puta obećani su:
primanja i druga po redu obećanja. Ove godine osam obećanika je odlučilo slijediti put sv. Franje, a na tom putu pridružilo im se i četvero primljenika. Misno slavlje je predvodio fra Ivan Lukač u koncelebraciji s fra Ivanom Vidovićem, fra Mariom
Gverić Antonia Gverić Matea Jurašin Kristina Lovrić Lucija Pulić Barbara Puljić Danijela Vatavuk Maja
Milošću Božjom, u bratstvo Franjevačke mladeži Miljevci, dana 31.siječnja, preko svečane sv. Mise, primljeni su: Gverić Josipa Lovrić Ana Marija Pilić Anđela Višić Zvonimir
Radmanom i fra Damirom Čikarom. U prepunoj crkvi uz roditelje i župljane, framaše su došli podržati braća i sestre iz Frama Drniš, Knin, Lišane i Zadar, te predsjednica Zadarsko – šibenskog područnog bratstva Ivana Vinac u pratnji časne sestre Rite. Fra Ivan Lukač sa svojom propovijedi je uljepšao i uveličao sami
16
Miljevci
Uskrs
događaj, a mladi iz Frame Miljevci i Frame Drniš su pjesmom animirali misno slavlje. Nakon misnog slavlja svi smo se zaputili u župnu vjeronaučnu dvoranu gdje je upriličen domjenak i gdje se nastavilo druženje. Za vrijeme domjenka održali su se izbori za vijeće Frame Miljevci na kojima su pravo glasa
Miljevci
Uskrs
imali samo osam obećanika. Izabrano je vijeće od pet članova kojeg čine predsjednica Barbara Pulić, potpredsjednica Antonia Gverić, voditeljica formacije Kristina Jurašin, tajnica Matea Gverić te blagajnica Maja Vatavuk. Nadam se da će svojom službom ojačati Framu Miljevci i ostvariti što bolju suradnju s drugim framama. Iako se ove godine dvostruko smanjio broj primljenika i obećanika, našim primljenicima i obećanicima, želim da ustraju u vjeri, da slijede put sv. Franje i neka ih Bog blagoslovi! Irena PULIĆ
17
BOŽIĆNI TURNIRI
Drinovci u basketu, Širitovci u nogometu! O ve godine, po prvi put na Miljevcima održan je pored tradicionalnog turnira u basketu i dvoranski turnir u malom nogometu. Vođeni Božićnim duhom miljevčani i naši prijatelji u velikom broju okupili su se za blagdan kako bi sudjelovali u humanitarnom božićnom turniru u svrhu prikupljanja sredstava za pomoć obitelji prerano preminulog hrvatskog branitelja. U turnirskim ogledima ekipa Drinovaca je među najtrofejnijima u basketu i ove godine je osvojila prvo mjesto porazivši ekipu Bogatića u finalnom susretu. Treće mjesto u basketu pripalo je ekipi Ključa, a najbolji strijelac turnira bio je Šimun Bačić iz ekipe Drinovaca. Podsjetimo da je Športsko rekreativno društvo Miljevci postavilo mrežu u koju smo utrošili preko 10 tisuća kuna kako bi ove godine omogućili športsku rekre-
Prvaci prvog dvoranskog turnira u malom nogometu
Finalisti malog nogometa
aciju u malom nogometu svim miljevčanima i našim prijateljima. Temeljem navedenog ove godine održan je prvi miljevački dvoranski turnir u malom nogometu na kojem je premijerno ekipa Širitovaca bila najbolja pobjedivši ekipu Ključa u finalu. Treće mjesto zauzela je ekipa Brištana, a Ivan Lovrić pok. Ante bio je najbolji strijelac i igrač turnira dok je Mariu Lovriću pripala titula najboljeg golmanaobojica iz ekipe Šiirtovaca. Božićni program je završio koncertom grupe Dernis Jam i našeg kantautora Ante Skelina. I ove godine su miljevčani pokazali veliko srce te su kupnjom ulaznice podržali svrhu humanitarnog božićnog programa. Ovim putem zahvaljujemo svim dobrim ljudima koji su pomogli u realizaciji još jednog Božićnog programa za kojeg vjerujemo da će iduće godine biti još veći, kvalitetniji i bolji. Ante GALIĆ
Najbolji strijelac i igrač nogometa Ivan Lovrić pok. Ante i Antonija Vatavuk
Drinovci prvi u košarci, Stipica sin i gradonačelnik
Najbolji golman
Prijelazni pehar Drinovci
Drinovci-Bogatići i najbolji strijelac Šimun Bačić
Najbolji strijelac u basketu Šimun Bačić
Crne mambe - Branitelji revijalna utakmica
18
Miljevci
Uskrs
Voditelj ekipe Širitovci
Miljevci
Voditelj Ante i Antonija
Uskrs
19
NAŠE SVETKOVINE
Misao na vječnost
Proslava imena Isusova
S
veti Franjo Asiški bio je veliki zaljubljenik u Isusa Krista, a posebno u Presveto Ime Isusovo. On je opominjao svoju braću: „Kad Ime Isusovo čujete, poklonite mu se sa strahom i poštovanjem licem do zemlje.“ Presveto Ime Isusovo počelo se osobno štovati, pod utjecajem Franjevaca, od 14. stoljeća. Kao liturgijski blagdan, Ime Isusovo slavi se u Franjevačkom redu od početka 16. stoljeća. Najveći promicatelji štovanja Imena Isusova, uz mnoge druge, bili su: sv. Bernardin Sijenski i sv. Ivan Kapistran. 1721. godine blagdan Imena Isusova uvršten je u opći kalendar katoličke Crkve a reformom pape Pija X. slavi se 3. siječnja. U
20
S
našoj župi na Miljevcima , ovaj se blagdan slavi, kako je svima poznato, 14. Siječnja, po starom kalendaru. S ovim blagdanom u našoj župi završava svečano božićno vrijeme. Cijela župa, za ovaj Blagdan, pripremala se Trodnevnicom koju je predvodio fra Ivan Lukač, župni vikar u Kninu. U koncelebraciji s devetoricom svećenika, procesiju i svečano misno slavlje u 10:45 sati na samu svetkovinu, predvodio je fra Jure dr. Šimunović, meštar novaka na Visovcu. Slavlje su na poseban način uzveličali i novaci s Visovca svojim pjevanjem litanija, čitanjem, molitvom i mnogo drugoga. Pjevanje u procesiji i na sv. misi animirao je župni pjevački zbor
Miljevci
Uskrs
pod ravnanjem gospođe Marije Kulušić, učiteljice, a uz pratnju na harmoniju Jelene Perišić. Gospođe Ružica Kisić, Marica Puljić, Rajna Grabić i druge svečano su uredile crkvu za svetkovinu. Svetoj misi prisustvovala su sva školska djeca sa svojim učiteljima i nastavnicima. Crkva je bila dupkom puna vjernika. U propovijedi je fra Jure pozvao vjernike na čašćenje Presvetog Imena Isusova “jer je ono ime nad svakim imenom, da se na Ime Isusovo prigne svako koljeno, nebesnika, zemnika i podzemnika. I svaki će jezik priznati: “Isus Krist jest Gospodin!“ na slavu Boga Oca.“ Hvala svima!
vi smo se vjerojatno našli u situaciji kad smo uspjeli podići pogled nakon što nas je dnevni napor savladao, nakon što smo se cijeloga dana borili za svoj opstanak na ovom planetu, nekako smo, unatoč umoru i nedostatku volje, uspjeli skupiti još malo snage da na kraju dana pogledamo u noćno nebo. Zanimljivo je kako nam je vid najbolji upravo onda kad mislimo da nemamo snage više gledati. Predivno je zadnji atom snage iskoristiti kako bismo se uzdigli iznad svojih problema i pogledali gore, gore… I što smo tamo vidjeli? Na tisuće i tisuće, milijune i milijarde zvijezda. I još ih je toliko, stoljećima iza naših pogleda. Treptavo sjaje i toplo se smiješe, tiho poput molitve i lagano poput povjetarca, baš kao i njihov Stvoritelj kad nas vidi da smo mu odvojili bar trenutak svoga dana. Cijeli nam je svijet dao i nekad je jednostavno nemoguće ne zastati bar na trenutak i pogledati na taj svijet. Taj svijet, koji smo tolike godine uništavali i nikad ga ne cijenili dovoljno. Često smo se znali ponašati kao da je taj svijet u potpunosti naš, a nije. Dan nam je svijet da njime hodamo… Kad bismo češće gledali u nebo, znali bismo koliko smo mali, u tom beskrajnom prostranstvu ni po čemu značajniji od zrnca prašine ili otpuha vjetra. I unatoč toj ogromnoj manjini, toliko nam je puno dano. Dan nam je svijet da njime hodamo, dani su nam ljudi nama sličnima, da s njima ostvarimo život, dano nam je sve što nam je potrebno da budemo sretni. Da, iako smo samo fragmenti malenog komadića svemira, naše planete, ima Netko kome smo važni toliko da nam je dao slobodu da taj svijet uređujemo baš kako želimo i ostavimo svoj trag na njemu. A zašto…? Tko bi nam drugi dao svijet, ako ne naš Otac, i zašto, ako ne iz beskrajne ljubavi prema nama? Zahvalimo mu se zato pri svakom pogledu u nebo, a najviše mu zahvalimo na snazi koju nam je dao da dignemo taj pogled, čak i kad pod teretom problema radije držimo pognutu glavu. A što se svijeta tiče, hodajmo njime tako da naši koraci putuju prema nebu. Taj nam je put Bog namijenio, a on je dugačak, težak i naporan, ali i jedini čije je posljednje odredište – Vječnost.
Mir i dobro! Frama Miljevci, Antonia GVERIĆ
Fra Ivan, župnik
Miljevci
Uskrs
21
Crkveni zbor Miljevci Uz druženje, pjesmu i probu ušli smo u drugo desetljeće našeg djelovanja. Počeli smo davno s probama, skupilo se nas preko dvadeset uz podršku tadašnjeg župnika fra Ante Vukušića. Družili smo se jednom tjedno, bilo ljeto ili zima, s veseljem smo dolazili. Pjevali smo Bogu, veselili se. S vremenom smo se malo prorijedili, tko zna zašto, svatko ima svoj razlog ali Bogu hvala ima nas upornih i uz našu voditeljicu Mariju polako idemo naprijed. Svake godine idemo u Zagreb na naš Miljevački dan uveličati misu naših dragih koji su gore. Bili smo u gostima u Ogorju na njihovu slavu Sv. Petra, u župi Kljaci na Sv. Iliju a snimili smo i nekoliko pjesama našeg miljevačkog pučkog pjevanja i nadamo se skorom izlasku CD-a ove godine. Lijepo je pjevati Bogu, družiti se i zato šteta što nas nema više. Član
Moj kraj
Što je ljubav Razmišljala sam kako izgleda ljubav? Vjerovala sam da je ljubav romantika. Da je ljubav san za sretne i lijepe. Vjerovala sam da je ljubav trenutak snažne sreće. Ali ljubav je više od toga. Bila sam zbunjena ako je u životu zaista najvažnija takva ljubav, ta ona bi morala biti više od sebičnosti i koristoljublja. Tada sam pogledala Isusa na križu. Pribijenog, punog rana, izmučenog zbog mene i mojih grijeha, zbog svih gluposti koje sam napravila u svom životu. On je predao cijelog sebe da bi spasio mene. O, Bože, koje ljubavi prema meni tako malenoj i grešnoj. On me ljubi takvu kakva jesam, puna grijeha i mana. Postoji li veće ljubavi? Ne, ne postoji. Jedino što mu mogu reći jest oprosti mi i hvala ljubljeni moj Isuse.
Na tvrdoj stini On čvrsto stoji Sa neveram raznim Moj kraj se oduvik bori.
Drinovci centar Miljevačke Republike U njima liti Najviše publike.
Od davnih dana Pokorit su ga tili Ni Mlečani ni Turci Namjere nisu krili.
Da bi doša Visovačkoj Gospi Brištane zaobići Nećeš moći.
Zakon srca
Ni krš ni polja Ni Krka se ne da Ni jedno stablo Neprijatelju se ne preda.
Širitovci štuju Sv. Petra i Pavla 29.06. To je njihova slava.
Budi hrabra hrvatska ženo Sile mraka okružuju tebe Ne slušaj zlo koje te vreba Budi hrabra slušaj sebe!
Moj dom je lip I meni i tebi Nema onog ko ga Poželija ne bi.
Karalići selo U zaleđu stoji Proslavili ga Đuka i Jolly.
Srce tvoje neka te vodi Stazama ljubavi i cvijeća Ti znaš hrvatska majko Da su djeca tvoja najveća sreća!
Kačine prve Do Drniša stoje I s najjačom prominskom Burom se bore.
Bogatići selo Pored Nacionalnog parka Slušaju šumove Roškoga slapa.
Djecu svoju hrabro rodi Neka rastu u veselju doma Prekid života cilj je zloga Sjeti se da su djeca dar od Boga!
Ključica ponosno Ispod Ključa stoji Stotine godina On već broji.
Svako naše selo Ima svoje čari Ponosno ga čuvaj i Nikad ne zanemari.
Zakon ovog svijeta Može dopustiti svašta Al’ ti slušaj riječ od Boga On je zakon srca tvoga.
Dobra LOVRIĆ
Jakov BAČIĆ, 6. razred
22
Miljevci
Uskrs
Ljiljana GALIĆ
Čevrljuga Iznad polja žita zlatna lepršala krilima jutrom ranim, u cik zore svoju pismu pivala. Snop do snopa, rukoveti žetalice umorne čevrljuga snagu daje da se ne posustane. Vrime ide, švera tuče ništa nije kao prije ratar sebe preobrazi niti ženje, niti sije.
8a razred škole u Drinovcima (60 godište)
Oj miljevci lipo selo naše Ovo pišem mlađem naraštaju O Miljevcim svome zavičaju Oj Miljevci ime ti je lipo Umireš mi uzduž i popriko Propadaš mi ti Miljevo moje Bez pušaka ili kakvog boja Ognjišta su tvoja ugašena A i vrata mnoga zatvorena
Kad se sitim brda i dolova Svud se čula zvona o volova I zvonjava zvona od ovaca Čobanice kao gorske vile Svome stadu brsti bi nosile Donosile do svojih stajica Čuja se je cvrkut brevarica. Zvonko ŠOSTERA
Nema žita, žetalica njive korov prekriva utihnula ptica mala više ona ne piva. Polje više dom joj nije po dvorištu cvrkuće nema klasa, nema zrna hranu traži kod kuće. Tajanstvena mala ptica dišpet nikom ne pravi neće spanjak, neće blitvu trišnju da nam ugrabi. Zato ljudi svi je vole osvojila srca sva prošlog lita iz perača svoje tiće dovela. Otkad tebe ptico znadem ti si gorda, ti si čista tol’ko tića podarila al’ si meni uvik ista. Malo dice, sela pusta od njih glasa niti čuti na samaru kuće moje ti ćeš pismu zapivati. Neka ova pisma mala bude nama razbibriga od svih ptica u prirodi najdraža je – Čevrljuga.
Četvrti razred s učiteljicom Marijom Širinić (godište učenika 58/59) Miljevci
Ilija GALIĆ
Uskrs
23
MILJEVAČKA PRIČA
Popni se na Murvu K
ako je počelo moglo se i naslutiti da će ova godina biti porazna za Miljevčane. U samo dva dana na samom početku Nove godine tri sprovoda. Hoće li Miljevačko stablo izdržati? Dok ovo pišem trinaest skršenih grana (trinaest sprovoda). Sa sprovoda Iva Galića (ostavivši djecu kod kuće) ja i supruga produžismo u Gornje Galiće na žalovanje Nadi Galić jer je i njoj preminuo otac. Na samom ulasku u kuću proradile su emocije. Slike su se poput filma redale jedna za drugom. Od svih tih slika jedna je bila najupečatljivija. Nemili događaj iz Popovića. Naime, naša desetina 142. Domovinske bojne u Domovinskom ratu podosta vremena je provela u kući Marka Galića. Te večeri 03.02.1993. (koja se nikad ne zaboravlja) ostali smo bez dvojice vitezova – Šime Mamuta i Zorana Mrvice. I dandanas kad odem u sparoge (kad se zateknem u Popovića ulici kod kruške) skinem kapu i naglas izmolim Očenaš i Zdravomariju za spokoj njihove duše - najmanje što mogu učiniti za njih, koji u cvijetu mladosti položiše život na Oltar domovine. Svaki put dok se molim naježi mi se svaka dlaka. Imam osjećaj kao da su i oni tu pored mene. Neka im je vječna slava i hvala! U razgovoru s Nadom, njezinom kćeri, zetom i ostalima koji su došli na žalovanje oživili smo
24
sjećanja iz bliske i daljnje prošlosti. Otac joj Marko i majka Kata (Kajka) su dosta života proveli u Njemačkoj. Nažalost Marko je odavno završio u kolicima. Nada i majka su se dugo godina skrbile o njemu. Da zlo ne dolazi samo po sebi, natrag nekoliko godina majka joj je iznenada preminula tako da je Nada preuzela svu brigu o nepokretnom ocu, što je i na njoj ostavilo dubok trag. U razgovoru smo se dotakli i Markove obitelji, koja je imala svoje specifičnosti. Osim što je bila brojna, imali su nešto što je u današnje vrijeme nažalost strano, imali su najljepši osmjeh – neponovljivi smijači! Pente (Ante) i Zeka (Ana) su porodili trinaestero djece. Dvoje je nažalost Bog uzeo k sebi kao anđele. Sa Pentinom rudarskom plaćom, nešto blaga i zemlje živilo se skromno. Djeca su rasla, odlazila u svijet i snalazila se. Nitko nije ostao na cjedilu. Ovo je primjer odvažnosti i hrabrosti, za razliku od danas kada je puno starijih momaka koji ne žele preuzeti odgovornost i breme koje brak nosi sam po sebi. Kao supružnici Pente i Zeka imali su različit karakter. Pente je bio bezazlen, uvijek nasmijan, dok je Zeka bila ozbiljna, čvrsta karaktera. Osim svoje mnogobrojne djece Zeka je odgajala i podizala unučice, Markovu djecu. Ta dodatna odgovornost Miljevci
Uskrs
učinila ju je još čvršćom. Djeca su uglavnom imala očevu narav. Poglavito Marko, Bika (Marija), Jole … Iako ih život nije mazio, osmjehom su pokazivali kao da im je život poput bajke. Jolu su od milja njegovi vršnjaci zvali – Dragi. Život našeg čovjeka unatrag pola stoljeća bio je težak i mukotrpan. Navest ću par primjera. Jedne večeri dok smo se kartali kod mene u društvu se našao i Jole. Uz priču i zafrkanciju najviše su me se dojmile Joline priče iz djetinjstva: „Sidimo naveče u kući - priča Jole - a ćaća će meni: Jole, ujutro ćeš otići na „Oskorušu“ dovršiti mladidbu. U cik zore se ustajem bez pogovora, nenaspavan (kao momčić) uzimam motiku i niz ulicu. Skoro devet sati, ugrijalo… Umoran i gladan dolazim kući i pitam mater: Majo, šta ima za poist? Ona će: Eno, popni se na Murvu! Zašto se popeti? Zbog toga što su one murve koje su se mogle dohvatiti sa zemlje pobrali stariji.“ „Stric Maćina (Mate) i Pente, početkom šezdesetih, jedini su iz Bogatića radili u rudniku na Širitovcima. Sjećam se: Zima… Snijeg…Mrkla noć. Kako preko Rape – zaraditi šiktu? Moja obitelj među najbrojnijima na Miljevcima (nas devetnaest) za večerom.
U polumraku, uz sviću karabitnjaču i feral. Kupus i slanina… Pente čeka ispred kuće. Stricu Maćini se žuri i naglas pita: Mogu li ponit Penti škriljku slanine? Dobio je potvrdan odgovor starijih jer su svi znali da Pente nije bio ljubitelj ni pršuta ni pancete nego baš – slanine bike. Zamotavši je u kartu, uzima rudarsku sjekiru, sviću karabitnjaču i njih dvojica odoše – nama djeci put u nepoznato. Imali su oni na tom putu preko Rape raznih zgoda i nezgoda. Često bi noću zalutali kad bi puhao vjetar. Svijeća se ugasi. Najteže im je bilo jedne noći, priča stric, kad ih je pratio čopor vukova. Snijeg oko pola metra… Vukovi zavijaju. Povremeno koji zacvili. -Došli su blizu nas…okrećemo se često sa svićom da nas ne zaskoče… jednom sam se okrenija i vidija da su na tridesetak metara odskočili u stranu, svladala ih je glad. Nije nam bilo svejedno stric će. Osim što su radili u državnom poslu čekao ih je velik posao kod kuće. Svaki pedalj zemlje je bio obrađen.“ Generacije rođene pedesetih prošlog stoljeća, i nekoliko godina iza, imale su lakši život ali ne tako bajan. Miljevačka sela kao i drugdje vrvile su životom. Puno djece, mladosti… Relativno kasna elektrifikacija (osim Širitovaca) nosila je
svoje breme, negativne konotacije, ali opet s druge strane period bez struje imao je određene čari. Rano zimsko ustajanje (oko pet sati) uz šteriku ili bez nje ponekad bi izazivalo podsmjeh ostalih kada bi se razdanilo, netko bi od nas školaraca u polumraku obuo bičve neparice. Samo okupljanje u Pajčinovoj pušnici (gdje bi Pajčinovka u pet ujutro već naložila vatru) prije polaska u školu u Drinovce pješke imalo je svoje draži. Natrag petnaestak dana (već se smračilo) iziđem iz kuće u namjeri da malo protegnem noge. Krasna večer. Taman kad sam htio natrag vidim da je i kum Riki u šetnji. Kako smo već pošli uz ulicu predložim mu da odemo do Gornjih Galića. Stigosmo do trafostanice. Nigdje žive duše. Emocije su opet proradile. Pričam mu (pošto sam stariji od njega) kako je tu nekad bilo u dobra stara vremena. Gornji Galići su nekad bili centar Bogatića i baš se tu, u zemane, igralo kolo u božićno vrijeme. Momci Miljevci
Uskrs
i cure u kolu. Okolo poredane žene. Sa strane bi ljudi ojkali. Mi dječaci i curice igrali bi se u polumraku skrivača. Razdoblje ugodnog življenja i druženja. Večeras najstarija dvadesetmetarska kamena kula, Ćurci, stoji sablasna. Tri stoljetne Murve, obasjane svjetlom sa trafostanice, koje su natrag pola stoljeća bile u najboljoj kondiciji, nijemi su svjedoci jednog vremena, kao i ove priče. Nekad im je možda smetala dječja vriska, a večeras, imam osjećaj da upijaju svaku našu riječ. Dosadila im samoća. Vjerojatno bi željele da opet umjesto ptica po njihovim granama skakuću djeca. Da se kao nekad ispod njih u mraku dogodi prvi poljubac. Bog zna… Jole, iako si otišao prerano, tvoj vedri lik, tvoj osmjeh zasigurno uveseljava anđele u nebeskim prostranstvima. Tvoja priča me vratila pola stoljeća unatrag a tvoje riječi još mi odzvanjaju u ušima. Da se ne zaboravi: Ipak – popni se! Ilija GALIĆ 25
STATISTIKA
Kud plovi ovaj brod? P
rije pet godina, u Uskrsnom broju našega lista za 2010. Godinu pod istim naslovom zapitali smo se o upitnoj budućnosti naših Miljevaca. Tada je na našoj kamenravnici bilo 57 obitelji i 137 stanovnika više. Toliko se, u pet godina, ugasilo ognjišta, toliko je naših miljevčana više otišlo (odselilo ili umrlo) nego što ih je na Miljevce stiglo(iz rodilišta ili drugih sredina). Iz tabele koju donosimo više je nego očito: alarm se već odav-
no morao upaliti. Učenika je u osnovnoj školi tek 66, čak 18 manje nego pet godina prije. Broj prvopričesnika je prepolovljen, umjesto 12 sada ih je šestoro. U svim selima je pao broj obitelji i stanovnika. I te, 2010. godine, konstatirali smo kako Miljevci imaju sve infrastrukturne pretpostavke – kvalitetno riješenu vodoopskrbu, telefoniju, ambulantu, školu, sportsku dvoranu i igrališta, crkve, kulturne i sportske udruge,
STATISTIKA ŽUPE MILJEVCI
tada se upravo gradila vjeronaučna dvorana… Pitali smo se tada je smo li „preduboko potonuli“, mogu li se Miljevci demografski obnoviti bez novih stimulativnih mjera koje će vratiti dio raseljenih a,eventualno, naseliti dio mladih familija sa djecom. Nakon pet godina, stanje je samo gore. Gotovo niša (na bolje) nije se promijenilo. Nikakvih stimulativnih mjera koje bi u naš kraj doveli mlade stanovnike nije bilo. Pitali smo tada pa sada pi-
2014.
2009.
KRŠTENIH
15
9
PRVOPRIČESNIKA
6
12
KRIZMANIKA
23
-
UČENIKA U O.Š.
66
84
VJENČANJA
4
5
UMRLIH
40
36
OBITELJI
367
424
ZATVORENIH OBITELJSKIH KUĆA
16
-
STANOVNIKA
RAZLIKA
DOMAĆINSTVA 2000.
2015.
2000.
2015.
dom.
stan.
Bogatići
40
37
99
86
-3
-13
Brištani
73
57
174
147
-16
-27
Drinovci
75
68
162
156
-7
-6
Kaočine
69
56
201
173
-13
-28
Karalići
33
31
112
103
-2
-9
Ključ
68
57
174
147
-11
-27
Širitovci
66
61
203
176
-5
-27
Ukupno
424
367
1125
988
-57
-137
PREMINULI od 12. prosinca 2014. do 10. ožujka 2015. „Ja sam uskrsnuće i život, govori Gospodin; tko u mene vjeruje neće umrijeti nikada!“
2014. god. 40. 12.12. Marija Pulić u 84. g. Miljevce – što napraviti sa građevinskim parcelama (zašto ih ne poklanjati, zašto ne oformiti zonu izgradnje, primjerice, na prostoru između škole u Drinovcima i kružnog toka u Donjim Brištanima?), što sa kreditima za izgradnju kuća, radnim mjestima, razvojem turizma,…. Odgovor na ta pitanja dat će i odgovor na pitanje – kuda plovi ovaj miljevački brod, u demografsku obnovu ili potpunu kataklizmu.
tanje ponavljamo, što odgovorni u gradu Drnišu i Šibensko-kninskoj županiji namjeravaju napraviti kako bi se proces raseljavanja zaustavio, odnosno, kako bi se okrenuo u proces povratka i naseljavanja. Rekli smo i tada da je u infrastrukturu Miljevaca dosta uloženo, pitali se kako da to ne budu bačena sredstva. Kako stimulirati mlade miljevačke obitelji koje su u Hrvatskoj ili negdje drugdje u svijetu da se vrate na
KRŠTENI od 1. siječnja do 15. ožujka 2015. 18.1. Martin Ivić, sin Jure i Lucijane r. Stojaković 25.1. Karmen Deronja, kći Ivice i Maje r. Ramljak 8.2. Antonio Galić, sin Ante i Nikoline r. Čerkez 15.2. Luka Vlaić, sin Josipa i Danijele r. Čobanov
Budući prvopričesnici Lara Bačić Bartol Bilić Ivona Ivić Anamarija Karlo Filip Kulušić Daniela Lovrić Marko Lovrić Ante Malenica Ema Perišić Nikola Vatavuk Roko Vatavuk Josip Vlaić
2015. god. 1. 2.1. Ivan Bubalo u 90. g. 2. 2.1. Ivan Galić u 74. g. 3. 4.1. Marko Galić u 80. g. 4. 7.1. Mirko Sunko u 78. g. 5. 10.1. Jere Vranjković u 83. g. 6. 18.1. Blaž Kulušić u 86. g. 7. 31.1. Ana Bačić u 93. g. 8. 1.2. Joso Vlaić u 50. g. 9. 3.2. Velka Malenica u 57. g. 10. 11.2. Jaka Kisić u 79. g. 11. 13.2. Šime Kozić u 90. g. 12. 15.2. Milka Malenica u 75. g. 13. 14.2. Ante Galić u 64. g. 14. 23.2. Marija Višić u 95. g.
Pokoj vječni daruj im Gospodine!
217 koji žive izvan Miljevaca
26
Miljevci
Uskrs
Miljevci
Uskrs
27
SAKRAMENTI
ŽUPNE AKTIVNOSTI
KRŠTENJE
PJEVAČKI ZBOR ODRASLI Nedjeljom u 19/20 (zima/ljeto).
Mole se roditelji da prijave svoje dijete za krštenje osobno župniku najkasnije 3 tjedna prije samog krštenja, koje se redovito obavlja nedjeljom preko mise ili u dogovoru sa župnikom. VJENČANJE Mole se mladenci da se prijave za vjenčanje najkasnije 3 mjeseca ranije, kako bi se sve priprave mogle obaviti u miru i bez napetosti. Vjenčanja se redovito obavljaju preko sv. mise prema dogovoru s mladencima. Župniku treba donijeti potvrdu Tečaja priprave za brak, potvrdu Matičnog ureda za sklapanje braka i Krsni list iz župe krštenja za onoga tko nije kršten na Miljevcima. PRVA SV. PRIČEST Prva sv. pričest održat će se 17. Svibnja 2015. u 11 sati u Drinovcima. Pričestit će se 12 djece 3. razreda osnovne škole. Ispovijed djece i njihovih roditelja bit će 16. svibnja 2015. u 11 sati. BOLESNIČKO POMAZANJE Moli se rodbina i ukućani starijih i bolesnih da pozovu župnika na vrijeme kako bi im podijelio sv. sakramente popudbine: ispovijed, bolesničko pomazanje i pričest. Župnik će obići sve bolesne i nemoćne u župi od 23. – 27. ožujka 2015. i podijeliti im sv. sakramente a počet će od Bogatića pa dalje prema ustaljenom redu. SPROVOD Moli se rodbina naših pokojnika da odmah osobno prijavi smrtni slučaj iz obitelji zbog dogovora o prikladnom vremenu i datumu sprovoda. Sprovodi se ne održavaju nedjeljom i blagdanom. Tek po dogovoru sa župnikom mogu se tiskati osmrtnice. PRIGODA ZA SV. ISPOVIJED Prigoda za sv. ispovijed je svake nedjelje i blagdana pola sata prije sv. misa, kao i petkom u 18, odnosno 19 sati. USKRSNA ISPOVIJED bit će u četvrtak pred Cvjetnicu, 26. ožujka u 16 sati u obje crkve. BOŽIĆNA ISPOVIJED bit će u nedjelju (4. nedjelja došašća), 20. prosinca u 15.30 sati u obje crkve.
28
Miljevci
Uskrs
VJERONAUK Petkom u 11 sati Prvopričesnici. BIBLIJSKE VEČERI Srijedom u 19, odnosno 20 sati.
ZANIMLJIVOSTI U 2015. 21. i 22. OŽUJKA: Križni put za mlade šibenske biskupije s početkom u 9 sati ispred Katedrale. 3. TRAVNJA: Veliki petak. Dolaze novaci s Visovca s Meštrom i Gvardijanom u 19 sati u Drinovcima. 19. TRAVNJA: 2. Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji na Trsatu (Rijeka). 1. SVIBNJA: Početak svibanjskih pobožnosti u 19 sati. 2. SVIBNJA: Susret franjevačkog svjetovnog reda, Frame i fratara na Visovcu. 17. SVIBNJA: Prva sv. Pričest – misa samo u Drinovcima u 11 sati. 23. SVIBNJA: Susret ministranata u Drnišu. 30. SVIBNJA: Misa u Seperima kod kapelice Gospe od Milosti u 18 sati. 4. LIPNJA: Tijelovo – misa i procesija u Drnišu za čitavi Dekanat u 10 sati.
14. LIPNJA: Vanjska proslava sv. Ante u Drinovcima u 11 sati, blagoslov djece i Cvijeća.
MINISTRANTI Po dogovoru. FRAMA Subotom u 18/19 sati.
21. LIPNJA: 23. Obljetnica oslobođenja Miljevaca, misa samo u Drinovcima u 11 sati.
ZBOR MLADIH Četvrtkom u 19 sati.
29. LIPNJA: Sv. Petar i Pavao, zaštitnici naše župe. Misa u 10 sati u Širitovcima.
CARITAS Vodi, animira i predlaže susrete prema potrebi predsjednica.
1. KOLOVOZA: Misa u Karalićima kod kapelice Gospe Lurdske u 18.30 sati. 2. KOLOVOZA: Gospa od Anđela. Hodočašće na Visovac. 8. KOLOVOZA: Godišnja sjednica Miljevačkog sabora, 11 sati, Drinovci 15. KOLOVOZA: Velika Gospa. Hodočašće na Visovac.
RODITELJSKI SASTANCI Za Prvoprič. i Krizmanike prema potrebi, najmanje 2 puta ČUVARI GOSPODINOVA GROBA Kroz korizmu pripremaju se za čuvanje Isusova groba PASTORALNO I EKONOMSKO VIJEĆE Sastaje se najmanje dva puta u godini. LIST „MILJEVCI“ Redovito izlazi dva puta godišnje a uzdržava se dobrovoljnim prilozima.
13. RUJNA: Gospa od Milosti. Misa u Drinovcima. 1. LISTOPADA: Početak listopadskih pobožnosti u 19 sati. 11. LISTOPADA: Miljevački dan u Zagrebu. Misa u crkvi Gospe Lurdske u 12.30 sati. 13. PROSINCA: Nedjelja CARITAS-a. 20. PROSINCA: Božićna ispovijed u 15.30 sati.
BOŽIĆNA ISPOVIJED ZA STARIJE I NEMOĆNE Ponedjeljak 14. prosinca od 9 sati Bogatići i Karalići. Utorak 15. prosinca od 9 sati Širitovci i Kaočine. Srijeda 16. prosinca od 9 sati Brištani Četvrtak 17. prosinca od 9 sati Ključ i Drinovci. Mole se ukućani da prijave svoje starije i nemoćne za Božićnu ispovijed i pričest. Hvala!
Miljevci
Uskrs
29
PRILOZI
DOBROVOLJNI PRILOZI od 1.12. 2014. do 10.3.2015. ZA CRKVU
Drago Pletikosa
50 eur
Ivan Vlaić + Ante
Joso Malenica
100 kn
Zdravko Kulušić
100 kn
Krste Skelin
300 kn
Ivica Bašić Milin
300 kn
300 kn
Drago Pletikosa
200 kn
Ivica Bubalo
120 kn
Stipe Čipčić
500 kn
Tomislav Skelin
200 kn
Jandre Bašić
50 eur
Ljiljana Galić
200 kn
Nada Malenica
100 kn
Branko Lovrić
200 kn
Mate Puljić + Frane
200 kn
Marija Skelin
200 kn
Milka Jajčanin
400 kn
Mire Lovrić
500 kn
Jakov Bačić
500 kn
150 kn
Roko Stojanović
300 kn
Marija Rihter
300 kn
Ivan Jurić
100 kn
Jakov Bačić
500 kn
Mirko Kulušić + Petra 200 kn
Ivica Bubalo
250 kn
Slavka Vatavuk
150 kn
Anka Kulušić
Mate Deronja
200 kn
Ante Kulušić
200 kn
Mirjam Ćurić
300 kn
Joso Bačić + Ivana
150 kn
Anka Kulušić
200 kn
Frane Samac
100 kn
Mate Bubalo
100 kn
Rosa Malenica
100 eur
N.N.
400 kn
Katja i Renato Duilo
(Mrtvačnica) Ana Mazalin
ZA LIST „MILJEVCI“ Ivan Samac + Frane
200 kn
Željko Lovrić
400 kn
Mate Galić
100 kn
Mirjam Ćurić
100 kn
Ante Bašić
50 kn
Marija Radić
50 kn
400 kn
400 kn
UMJESTO VIJENCA NA SPROVODU Pok. Marta Duilo
1100 kn
Pok. Ivan Bubalo
200 kn
Pok. Blaž Kulušić
850 kn
Pok. Jaka Kisić
450 kn
Svim članovima Miljevačkog sabora i Miljevčanima ma gdje bili SRETAN USKRS
26.7. 17. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Drinovci u 9 sati, Širitovci u 10.30 sati 1.8. KAPELICA U KARALIĆIMA – GOSPA LURDSKA sv. misa u 18.30 sati 2.8. GOSPA OD ANĐELA – NEDJELJA sv. misa Drinovci u 19 sati 9.8. 19. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Širitovci u 9 sati, Drinovci u 10.30 sati 15.8. VELIKA GOSPA sv. misa Drinovci u 19 sati 16.8. 20. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Drinovci u 9 sati, Širitovci u 10.30 sati 23.8. 21. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Širitovci u 9 sati, Drinovci u 10.30 sati 30.8. 22. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Drinovci u 9 sati, Širitovci u 10.30 sati 6.9. 23. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Širitovci u 9 sati, Drinovci u 10.30 sati 13.9. GOSPA OD MILOSTI – NEDJELJA sv. misa Drinovci u 10 i 18 sati 20.9. 25. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Drinovci u 9.30 sati, Širitovci u 11 sati 27.9. 26. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Širitovci u 9.30, Drinovci u 11 sati 4.10. 27. NEDJELJA KROZ GODINU – SV. FRANJO sv. misa Drinovci u 9.30 sati, Širitovci u 11 11.10. - 28. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Širitovci u 9.30 sati, Drinovci u 11 sati MILJEVAČKI DAN U ZAGREBU sv. misa u 12.30 sati, Gospa Lurdska
18.10. 29. NEDJELJA KROZ GODINU – SVJETSKA MISIJSKA NEDJELJA sv. misa Drinovci 9.30 sati, Širitovci 11 25.10. 30. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Širitovci u 9.30 sati, Drinovci u 11 sati 1.11. SVI SVETI – NEDJELJA sv. misa Širitovci u 9.30 sati, Drinovci u 11 sati 2.11. DUŠNI DAN sv. misa Drinovci u 9.30 sati, Širitovci u 11 sati 8.11. 32. VAZMENA NEDJELJA sv. misa Drinovci u 9.30 sati, Širitovci u 11 sati 15.11. 33. NEDJELJA KROZ GODINU sv. misa Širitovci u 9.30 sati, Drinovci u 11 sati 22.11. 34. NEDJELJA KROZ GODINU – KRIST KRALJ sv. misa Drinovci u 9.30 sati, Širitovci u 11 29.11. 1. NEDJELJA DOŠAŠĆA sv. misa Širitovci u 9.30 sati, Drinovci u 11 sati 6.12. 2. NEDJELJA DOŠAŠĆA sv. misa Drinovci u 9.30 sati, Širitovci u 11 sati 8.12. BEZGRJEŠNO ZAČEĆE BDM sv. misa Drinovci u 18 sati 13.12. 3. NEDJELJA DOŠAŠĆA - NEDJELJA CARITASA sv. misa Širitovci 9.30 sati, Drinovci 11 20.12. 4. NEDJELJA DOŠAŠĆA sv. misa Drinovci u 9.30 sati, Širitovci u 11 sati 24.12. BADNJI DAN sv. misa ponoćka Širitovci u 24 sata
Miljevački sabor
MILJEVCI • glasilo župe Imena Isusova • Miljevci ISSN 1331-6710 Izdavač: Župni ured Miljevci 22324 Drinovci Ulica dr. Franje Tuđmana 20 Urednik: Fra Ivan Vidović TeI: 022/ 882-055 Mob.: 099/ 8211429
30
List izlazi povremeno, uz dopuštenje crkvenih i redovničkih poglavara. Narudžbe, priloge i doprinose slati na adresu: Župni ured Miljevci 22324 Drinovci Kunski račun: Župa Imena Isusova Miljevci IBAN: HR8724110061120003395 Jadranska banka d.d. Šibenik List se održava dobrovoljnim prilozima vjernika
Miljevci
Uskrs
Miljevci
Uskrs
31
U gornjem redu na slici su: Paško Vlaić-Ićo, Ive Grabić-Grapić, Šime Bačić-Đuić, Petar Ivić-Petrić, Ante Kozić-Skojevac, Ante Skelin-Žika, Šime Lovrić-Šimiša, Ive Grabić-Ninin, Ljubo Sunko-Ljubaš, Ilija Galić, Perica Galić,Petar Lovrić-Ćipilov, Joško Dujić, Petar Grabić-Bepin, Ante Karlo i Mirko Sunko-Galjin. U donjem redu na slici su: Pajo Samac-Bećarov, Marko Skelin-Markiša, Ante Sušić, Jole Knežević, Jago Mišković, Niko Samodol-Riste, Jole Galić-Jakačić, Mate Deronja-Macan, kum Šime Galić-Šimota, Duilo Petar-Pećo, Kata Duić, Ante Sunko-Galja, Šime Sunko i Stipe Sunko. Fotograf je bio Dane Vatavuk-Lugarov..
Krštenje u Širitovcima