001-021cro.qxp
26.2.2009
9:57
Page 1
Abeceda REZIDBE
001-021cro.qxp
26.2.2009
9:57
Page 2
001-021cro.qxp
26.2.2009
9:57
Page 3
Jean-Yves Prat Denis Retournard
Abeceda
REZIDBE Ilustrirao JoĂŤl Bordier
001-021cro.qxp
26.2.2009
9:57
Page 4
Obavijest izdava~a Vrste drve}a i grmlja predstavljene u ovome djelu naj~e{}e se sade u na{im vrtovima. Ve}inu onih koje ovdje nisu navedene ne treba posebno orezivati (a da biste ih odr`avali, pro~itajte uvodne stranice o rezidbi na po~etku ovoga djela).
Naslov originala: Jean-Yves Prat, Denis Retournard: L’abc de la taille © Éditions Rustica, Paris : 1999 © za Hrvatsku Stanek d.o.o., Vara`din 2002. Stanek d.o.o. Vara`din e-mail: stanek@vz.tel.hr tel./fax: 042/641-215
Za nakladnika: Nadica Stanek Urednik: Josip Stanek Prijevod: Biserka Zajec
Lektorura i korektura: Mirjana Ostoja Priprema za tisak: Grafi~ki studio Mi{ Tisak: Tiskara Varteks ISBN 953-6926-09-1
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica – Zagreb UDK 631.542.3(035) 630.245(035) PRAT, Jean-Yves Abeceda rezidbe / Jean-Yves Prat, Denis Retournard ; ilustrirao Joel Bordier ; <prevela Biserka Zajec>. - Vara`din : Stanek, 2003. Prijevod djela: L'abc de la taille. - Kazala. ISBN 953-6926-09-1 1. Retournard, Denis I. Ukrasno bilje -- Obrezivanje -- Priru~nik II. Vo}ke -- Obrezivanje -- Priru~nik 430124098
001-021cro.qxp
26.2.2009
9:57
Page 5
Sadr`aj L IJESKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . L OVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . L OVORVI[NJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . L OZICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . L JETNI JORGOVAN ILI BUDLEJA . . . . . . . . . M AGNOLIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . M ALINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . M ARELICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . N ARAN^A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . O BI^NI RIBIZ ILI GROZDASTI CRVENI RIBIZ . O GROZD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . O LEANDAR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . O RAH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . P AJASMIN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . P AVITINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . P EROVSKIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . P IRAKANTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . P LJUSKAVICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . R ODODENDRON . . . . . . . . . . . . . . . . . . . R U@A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . S IBIRSKI DRIJEN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . S MOKVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . S URU^ICA – LJETNA . . . . . . . . . . . . . . . . . S URU^ICA – PROLJETNA . . . . . . . . . . . . . . [ IM[IR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . [ LJIVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . T EKOMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . T RE[NJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . T RILOBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . T RNASTA DAFINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . V AJGELA ILI ZANICA . . . . . . . . . . . . . . . . V INOVA LOZA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . V RBA @ALOSNA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . @ UTIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
P REDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 U VOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 R EZIDBA JE POTREBNA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 C IJEPITE DA BISTE RAZMNO@ILI . . . . . . . . . . . . . . . . 17 R EZIDBA DRVE]A I GRMLJA PO VRSTAMA A UKUBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 A ZALEJA ILI RODODENDRON . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 B ADEM, BAJAM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 B EKOVINA ILI UDIKOVINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 B ISERAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 B O@UR DRVENASTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 B RESKVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 C EANOTUS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 C VJETNI RIBIZ ILI KRVAVOCRVENI RIBIZ . . . . . . . . . . 46 D OJCIJA ILI VRTNA MIRTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 D UNJARICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 E SKALONIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 F ORSITIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 G LICINIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 H IBISKUS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 H ORTENZIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 H RAST . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68 J ABUKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70 J APANSKA DUNJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 J APANSKA KURIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88 J AVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91 J ORGOVAN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95 K ALINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99 K AMELIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102 K ERIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106 K ESTEN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108 K OZJA KRV . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109 K OZJA KRV – OBI^NA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111 K RU[KA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113 K UPINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130 L AVANDA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131 L EMPRIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
136 137 141 144 146 148 150 152 160 162 165 166 168 172 174 176 178 182 184 186 196 198 199 201 203 207 210 212 216 218 221 223 230 232
R JE^NIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 235 K AZALO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237
5
001-021cro.qxp
26.2.2009
9:57
Page 6
001-021cro.qxp
26.2.2009
9:57
Page 7
Predgovor dr`avanje drve}a i grmlja obvezatno uklju~uje rezidbu koja se obavlja tijekom ~itavoga njihova `ivota: kod sadnje ali i tijekom rasta kako bi se potaknulo stvaranje cvjetova i plodova, te kako bi ih se pomladiloâ&#x20AC;Ś Sve vrste ne zahtijevaju redovitu rezidbu tijekom vegetacijske godine, ve} svakih tri, pet ili deset godina. Ako to ne u~inimo, one }e neuredno rasti i brzo }e postati glomazne i neproduktivne. Suhe grane koje ostaju neorezane postaju izvor bolesti i leglo {tetnika , zato je njihovo uklanjanje korisno za zdravlje drve}a i grmlja.
O
Odlu~ili smo vas voditi, navode}i vrstu po vrstu i ilustriraju}i svaku radnju, kako biste orezali ono {to treba, na mjestu gdje je to potrebno i u najboljem trenutku. Ovaj }e vam detaljni vodi~ pomo}i pri rezidbidrve}a i grmlja, pa i pri rezidbi vo}aka. Vo}ke stabla{ice i grmovite vo}ke izmije{ane su s ukrasnim drve}em i ukrasnim grmovima. Razli~ite vrste poredane su abecednim redom, prema njihovu doma}em (hrvatskom) imenu, kako bismo vam omogu}ili da ih brzo prona|ete. Dodali smo nekoliko pojmova o cijepljenju â&#x20AC;&#x201C; na~inu razmno`avanja koji se naj~e{}e koristi kod vo}aka, a rje|e kod drve}a i ukrasnih grmova, kao i niz preciznih ilustracija koje oslikavaju potrebne radnje korak po korak. Prikazali smo samo onu vrstu cijepljenja koju }ete najlak{e ostvariti da bismo vam (gotovo!) zajam~ili uspjeh. Za svaku prikazanu vrstu na}i }ete tako|er njezino botani~ko ime, kao i brzi podsjetnik njezinih potreba (izlaganje svjetlu, vrsta tla) i njezinih ukrasnih karakteristika (oblik, visina, li{}e, cvatnja, dono{enje plodova).
7
001-021cro.qxp
26.2.2009
A BECEDA
9:57
Page 8
REZIDBE
8
001-021cro.qxp
26.2.2009
9:57
Page 9
U VOD
Rezidba je potrebna Uloga rezidbe Rezidba omogu}uje u~vr{}ivanje novozasa|enog stabla ili grma, poti~e grananje i cvjetanje, te daje drugu mladost starome stablu ili grmu.
Kako osigurati dobar primitak kod sadnje Rezidba kod sadnje poti~e grananje korijena, ako se radi o stablu ili grmu s golim korijenom, i dijelova iznad zemlje (grana), a to je jamstvo u~vr{}ivanja rasta biljaka u va{em vrtu. Ako je rije~ o listopadnom stablu ili grmu kupljenom s golim korijenom, ili pak o zimzelenoj biljci koja je kontejnirana ili u posudi â&#x20AC;&#x201C; ne}ete postupiti na isti na~in. LISTOPADNO DRVE]E I GRMLJE: URAVNOTE@ITE GRANE I KORIJENJE
Listopadno drve}e ili grmlje kupljeno s golim korijenjem treba se saditi izme|u studenoga i o`ujka. Rezidba kod sadnje odnosi se dakle na grane i korijenje. ^upanje biljke radi prodaje djelomi~no ipak o{teti korijenje. Pri sadnji primjenjuje se postupak prikra}ivanja korijenja za nekoliko centimetara koji se zove
"~i{}enje" korijenja. Taj postupak poti~e stvaranje mnogih malih korjen~i}a koji }e osigurati dobru ishranu biljke i dobro u~vr{}ivanje u tlo. Iskoristite priliku da pritom odre`ete bolesno, uni{teno i mrtvo (suho) korijenje. Kod sadnje odre`ite tako|er suhe ili slomljene grane. Sa~uvane grane prikratite za otprilike jednu tre}inu njihove duljine, po{tuju}i pritom habitus i izjedna~avaju}i volumen korijenja s granama. DRVE]E I GRMLJE S KORIJENOM U GRUDI ZEMLJE ILI U POSUDI: BLAGA REZIDBA
Zimzeleno stablo ili grm, kupljeno s korijenjem u grudi zemlje, treba posaditi u prolje}e, najbolje u o`ujku. Biljka u posudi mo`e se zasaditi u svako doba godine. Zadovoljite se smanjenjem volumena granja tako da ono bude jednako volumenu korijenja. Odre`ite sitne ili o{te}ene grane. Ako se radi o cvjetnom grmu kupljenom u posudi, ne orezujte ga ako ga sadite prije ili za cvatnje. Pri~ekajte opadanje cvjetova da biste ga orezali i tada primijenite prvu rezidbu, takozvanu rezidbu za cvat. 9
Rezidba je vrlo va`an postupak za drve}e i grmlje u vrtu. Ona poti~e rast biljke, daje joj skladan oblik, poti~e cvatnju i stvaranje plodova kod vo}aka i grmovitih vo}aka. Rezidba se provodi kod sadnje mlade biljke i nastavlja tijekom ~itavoga njezina `ivota.
001-021cro.qxp
26.2.2009
A BECEDA
9:57
Page 10
REZIDBE
Oblikovanje mladoga stabla ili grma
Vrste tla Op}enito postoji kiselo i vapnenasto tlo, i svako od njih ima odre|eni stupanj kiselosti. Ta je kiselost odre|ena kemijskim mjerilom, pH (skra}enica za potencijalni vodik). U kiselom tlu pH varira izme|u 4,5 i 6,5; u vapnenastom tlu on je iznad 7,5, a kod normalnoga tla iznosi 7. U trgovinama se mo`e kupiti pribor za analizu kiselosti tla, koji se vrlo lako koristi. Laganu zemlju lako je obra|ivati. Ona se ne lijepi za lopatu ~ak i kada je mokra. Propusna je jer dopu{ta vodi da otje~e u dubinu. Ilovasta zemlja zadr`ava vodu. Zimi se na njezinoj povr{ini zadr`avaju lokve vode. Lijepi se za oru|e i te{ko ju je obra|ivati. Bogata zemlja sadr`i mnogo organskih tvari, humusa, koji je potreban za rast i razvoj biljke. Mo`emo je prepoznati po tamnoj boji. Dobra zemlja zadr`ava ljeti odre|enu koli~inu vla`nosti, ~ak i za suha vremena. U idealnom slu~aju, dobra vrtna zemlja bogata je humusom (tamne je boje), svje`a je i propusna.
Ostavite da se ve}ina ukrasnih grmova prirodno razvije. Pomo}u rezidbe naglasite samo prirodni oblik stabla. Rezidba za oblikovanje nije potrebna kod ukrasnoga grmlja osim kod grmova koji rastu “na stabljici” (primjerice hibiskus). Primjenjuje se tijekom jedne do dvije godine. U to se vrijeme orezuje kako bi se dobio ~vrsti grm i ne vodi se ra~una o cvatnji. Najprikladnije godi{nje doba za takvu rezidbu jest prolje}e, posebice o`ujak. Tijekom prvih godina `ivota mlada vo}ka oblikuje svoje deblo, jednom rije~ju – svoj skelet. Kad raste sama, bez ljudske intervencije, dobiva prirodan oblik stabla s prostornom kro{njom. S jedne strane da bismo smanjili njenu gusto}u, a s druge strane da bismo je za{titili od proljetnih mrazeva (osobito marelicu i breskvu), mo`emo vo}ku orezati kako bismo dobili to~no odre|en oblik: volumenski habitus (polustablo, vreteno ili vaza), plo{ni oblik (palmeta, kordonac) za vo}ke ili grmovit oblik za drve}e kojega izdanci rastu oko panja (hrast). Mo`ete kupiti ve} stariju biljku, formiranu, ili mo`ete nabaviti mladu, cijepljenu biljku od jedne godine, plemenito mlado stablo koje }ete sami oblikovati u va{em vrtu. Ovdje dakle govorimo o rezidbi za oblikovanje. Trebate se potruditi da dobijete stablo koje je ravno i ~vrsto. Tako|er obratite po10
zornost na dobar raspored glavnih grana u prostoru, ograni~avaju}i pritom njihov broj. Ovaj postupak zahtijeva mnogo pa`nje jer treba pustiti glavne grane da se postupno produlje kako bi postale osnova za mnogostruko grananje koje }e donositi plodove. Takva se rezidba primjenjuje zimi, izvan razdoblja mrezeva, tj. tijekom mirovanja vegetacije.
Odr`avanje stabla ili grma Ako nikada ne orezujete stablo ili grm, ono }e postati neuredno. Njegove mnogobrojne grane u~init }e kro{nju pregustom, a sredi{nje }e grane biti slabo osvijetljene i prozra~ene, pa }e tako postati otvorenim vratima za parazite i bolesti. Razvit }e se vodopije – vrlo sna`ne, nerodne grane koje }e uzimati dobar dio biljnih hranjiva i stvarati neravnote`u habitusa stabla. Rezidba za odr`avanje ima dakle dva cilja: odr`ati biljku u dobrom zdravlju i o~uvati njezin skladan oblik. O^UVANJE ZDRAVLJA U DRVE]A Bolje je sprije~iti nego lije~iti: ve}inu bolesti mogu}e je izbje}i redovitom njegom. Zapravo, brojne se bolesti mnogo lak{e razvijaju na o{te}enim granama koje su ugro`ene zbog o{te}enja kore. Odatle se bolesti mogu pro{iriti na zdrave dijelove. Sve slomljene grane, to jest one kojih je kora o{te}ena, trebaju zato biti odrezane sve do zdrava dijela.
001-021cro.qxp
26.2.2009
9:57
Page 11
U VOD
Dobro osvijetljene grane â&#x20AC;&#x201C; one na rubovima kro{nje â&#x20AC;&#x201C; mnogo su ~vr{}e i bujnije, br`e rastu i daju vi{e cvjetova. Rezidbu treba obaviti tako da se otkrije sredi{te grma ili stabla tako da bi sve grane dobivale svjetlo. Zbog toga, odrezat }emo sve slabe grane u sredi{tu stabla ili grma, kao i one grane koje se kri`aju. O^UVANJE HABITUSA Drve}e i grmlje treba biti dobro oblikovano. Uostalom, veoma je lijepo i vidjeti ih kako razvijaju skladan oblik. Rezidbom zato odstranite vodopije â&#x20AC;&#x201C; te vrlo sna`ne grane koje rastu okomito i naru{avaju habitus biljke. [to se ti~e drve}a, rezidbu provodimo radi odr`avanja biljke. Ona se ne treba obvezatno obavljati svake godine, osobito ne drve}a. Orezujte ga svakih tri do pet godina, ovisno o vrsti, a posebno se to odnosi na {umsko drve}e, kao {to su hrast ili kesten. Kod cvjetaju}ih i vo}nih vrsta rezidba za odr`avanje udvostru~uje se radi rezidbe za cvat i rod, {to poti~e stvaranje brojnih cvjetova i plodova. Rezidba je potrebna i radi ograni~avanja {irine koju zauzima neko stablo, naro~ito u malom vrtu. [tovi{e, niske grane koje su mnogo slabije hranjene biljnim sokom, povenut }e nakon nekoliko godina. Stablo }e ogoljeti. A glavne grane koje su postale preduge i prijete da }e se slomiti, treba ja~e prikratiti. Ne ~ekajte predugo s rezidbom jer
grane ve}ega promjera (otprilike vi{e od 8-10 cm) lo{e podnose rezidbu. Orezujte nakon otpadanja li{}a, izme|u studenoga i o`ujka. Bolje je da su dvije osobe prisutne pri rezidbi: osoba koja }e biti na tlu vodit }e onu koja orezuje jer }e odozdo mo}i bolje prosuditi o ravnote`i kro{nje. Nikada ne re`ite okomito, ve} koso, tako da rez gleda prema nebu. Ki{a }e se tako lak{e slijevati. Pazite da drvo ne pukne dok radite rez od nekoliko milimetara ispod grane prije nego {to je po~nete piliti odozgo. O~istite velike rane s pomo}u hipa-no`a kako bi bile posve glatke. Nakon toga nama`ite ih pastom za premazivanje rana ili norve{kom smolom ako promjer rana prelazi 3 do 5 cm, prekrivaju}i pritom posve rubove reza. NAJBOLJE RAZDOBLJE Rezidba za odr`avanje stimulira rast vegetacije. Najbolje razdoblje za djelovanje jest ono kada vegetacija izlazi iz razdoblja zimskog odmora, tj. u o`ujku. Me|utim, kod proljetnih bi cvjetnih grmova orezivanje primijenjeno u to doba smanjilo broj cvjetnih pupova koji su se oblikovali jo{ prethodne godine, pa zbog toga treba pri~ekati s orezivanjem do kraja cvatnje. KAKO REZATI NA ODGOVARUJU]U DULJINU
Treba li jako ili slabo orezivati? Sve ovisi o snazi stabla ili grma. Ako odre`ete grane veoma kratko, to }e potaknuti sna`an rast. Ako pak 11
Napravite prvo zarez ispod grane.
Nakon toga otpilite granu ukoso.
O~istite velike rane od rezidbe s pomo}u hipa-no`a, a nakon toga prema`ite ih pastom za premazivanje rana.
Savjeti za rezidbu
Crnogorica Pozor! Crnogorica ne podnosi rezidbu. Sve {to mo`ete u~initi jest da odre`ete niske grane. Pri sadnji obratite pozornost na prostor oko crnogorice kako bi se mogla skladno razvijati.
001-021cro.qxp
26.2.2009
A BECEDA
9:57
Page 12
REZIDBE
rezidbu primijenite blago, samo na vrhove grana, to }e ograni~iti rast. Zbog toga slabi grm treba jako orezati, dok sna`ni grm treba jedva malo prikratiti. Mo`ete takav postupak rezidbe primijeniti na razli~ite grane jednoga te istog stabla. Ako postoje dvije grane razli~ite ja~ine, umjesto da prikratite ja~u na veli~inu one slabije, onu ja~u samo malo prikratite, a onu slabiju odre`ite na duljinu do drugoga ili tre}ega pupa od debla. ^esto orezujte `ivicu, i to ja~e da biste joj sa~uvali pravocrtni habitus.
Oblikovanje drve}a i grmlja @ivica ne}e biti gusta, ni ~vrsta i ne}e zadr`ati ravni habitus ako je redovito ne orezujete. Nemojte dopustiti da `ivici naraste godi{nje vi{e od 20 do 50 cm u visinu. Ako grmovi narastu previ{e u visinu, tada obi~no ogole pri dnu. U knjizi smo naveli, vrstu po vrstu, drve}e i grmlje koje je najbolje zasaditi kao `ivicu. Imate izbor izme|u nekoliko vrsta `ivice: ona koja mo`e biti oblikovana kao slobodna ili kao strogo {i{ana `ivica. »SLOBODNA« ILI »[I[ANA« @IVICA? – PITANJE RASPOLO@IVOSTI Prva vrsta `ivice, takozvana slobodna `ivica, orezuje se vrtlarskim {karama kako bi se moglo odrezati to~no odre|enu granu po izboru. Ta vrsta rezidbe sastoji se u tome da jednostavno odstranimo suhe grane i one koje rastu prema unutra{njosti `ivice. Izbjegavajte raditi »rupe« u `ivici i zbog toga dobro ocijenite va`nost grane koju `elite 12
odrezati. Ta se rezidba uop}e ne razlikuje od rezidbe zasebnoga grma. Najbolje razdoblje za takvu rezidbu jest prolje}e, i to za sve grmove osim za one koji cvatu ba{ u to doba. Kod takvih biljaka pri~ekajte kraj cvatnje, a re`ite tako da ograni~ite visinu grma. ZA OBLIKOVANJE TREBA STRPLJENJA Druga vrsta `ivice, takozvana {i{ana ili pravilna `ivica, zahtijeva mnogo ~e{}u rezidbu, najmanje dva puta godi{nje. Zapo~nite s rezidbom ve} u prvoj godini sadnje. Ako se radi o crnogori~noj `ivici, izjedna~ite razli~ite strane `ivice. Budite mnogo stro`i s listopadnim grmljem – odre`ite grane za otprilike jednu ~etvrtinu njihove visine kako biste potaknuli njihov rast. Sljede}ih godina uklonit }ete od 20 do 30 % godi{njega prirasta. Zadovoljite se prirastom od 5 do 10 cm godi{nje sa svih strana, dok ne dosegne svoj kona~ni volumen. @ivica ne treba biti ni pre{iroka ni preuska. Idealno je oblikovati joj profil koji }e biti jedva malo {iri pri dnu nego u visini jer }e tako donje grane dobivati dovoljno svjetla i manje je vjerojatno da }e ogoljeti. @ivica od grmlja koja tra`i oblikovanje orezuje se nakon proljetnoga rasta , potkraj svibnja ili po~etkom lipnja, i potkraj kolovoza ili po~etkom rujna. Me|utim, neke vrste koje rastu vrlo brzo zahtijevaju mnogo ~e{}u rezidbu, svakih ~etiri do {est tjedana izme|u svibnja i rujna. Ne orezujte `ivicu od crnogorice prije polovice srpnja. Ako je
001-021cro.qxp
26.2.2009
9:57
Page 13
U VOD
orezujete prerano (na primjer, u lipnju), li{it }ete je zelenih i sivih nijansa mladih izboja. Ipak, nemojte ni prekasno – dajte ranama od rezidbe vremena da zarastu do zime. REDOVITA KURA POMLA\IVANJA Mladi izboji grmova zasa|enih u obliku `ivice uvijek se naj~e{}e nalaze na vrhu `ivice. Zbog toga je te{ko odr`ati puno godina `ivicu koja bi bila gusta li{}em pri dnu. Ja~a se rezidba dakle primjenjuje otprilike svakih deset godina. U prolje}e skratite `ivicu za polovicu njezine visine. U po~etku }e `ivica izgledati ogoljelo, ali poslije }e se po drugi put pomladiti. Sve vrste grmlja za `ivice dobro podnose takav radikalni tretman osim crnogorice. Nakon takve radikalne rezidbe pustite `ivicu da postupno dosegne svoju normalnu visinu i {irinu, pove}avaju}i svoje dimenzije za otprilike 5 do 10 cm svake godine. TOPIARI – UMJETNOST OBLIKOVANJA GRMOVA
To je vrlo stara vrsta umjetnosti – jo{ je o njoj govorio Ciceron – koja se danas opet uvelike vra}a. Sastoji se od rezidbe grmova u obliku skulptura. Stvaranje takve skulpture zahtijeva vi{e upornosti i redovitosti nego tehnike. Geometrijski oblici (kugle, sto{ci, kocke…) nalaze svoje mjesto u vrtu, kao i na balkonu, kada se grm uzgaja u posudi. Redovita rezidba potrebna je radi odr`avanja oblika. Kod rezidbe neka vas vodi va{e oko; odstupite malo unatrag i pogledajte svoje djelo s male
udaljenosti, dovoljno ~esto da biste kontrolirali svoju «skulpturu». Za slo`enije oblike orezivanje nije dovoljno, nego treba primijeniti konstrukciju od `eljeznih `ica na koje }e grane biti pri~vr{}ene tijekom dvije do tri godine. A zatim je potrebno samo izjedna~iti grm redovitom rezidbom.. Ve} nakon sadnje po~nite s pripremanjem skulpture. Tijekom prvih tri do ~etiri godine orezivanjem }ete potaknuti gusto grananje koje je jednako raspore|eno u visinu i {irinu. Tako }ete dobiti materijal za oblikovanje. Kao i kod `ivice, pustite da grm naraste u visinu i {irinu vrlo postupno; neka to bude 5 do 10 cm godi{nje. Od druge godine po~nite oblikovati `eljeni oblik. Ako vam je potrebna konstrukcija od metalne `ice, postavite je kod sadnje. Poslije, tijekom prve godine u~vrstite grane postupno s njihovim rastom tako da ih pri~vrstite za konstrukciju. Jednom kad je skulptura oblikovana, odr`avajte je redovitom rezidbom. Nemojte dopustiti da se grane udalje od oblika vi{e od 5 do 6 cm, pa zbog toga redovito orezujte izboje koji vire izvan oblika. DA BI BILJKE CVJETALE ILI DONOSILE PLODOVE
Orezivanje poti~e cvjetni grm ili vo}ku da stvara cvjetove, a poslije plodove ako to vrsta odre|uje. Bez rezidbe stablo ili grm postali bi vrlo gusti i neuredni, te bi stvarali malo cvjetova i plodova koji bi bili mali i osrednje kvalitete. Ili bi pak do{lo do nagla{ene izmjene rodnih i nerod13
Pri~vrstite grane na konstrukciju od metalne `ice postupno kako rastu.
Jednom kad je skulptura oblikovana, redovito orezujte izboje koji vire izvan oblika.
001-021cro.qxp
26.2.2009
A BECEDA
9:57
Page 14
REZIDBE
nih godina, to jest – jedna bi godina dala obilno mnogo plodova, dok bi zatim slijedila sezona bez plodova. S druge strane, da bi se grane dobro razvile i proizvele lijepe plodove, potrebna im je svjetlost. Pomo}u rezidbe za rod uvijek se trudimo uravnote`iti kro{nju, dobro raspodijeliti grane u prostoru da bi dobivale najve}u koli~inu svjetlosti i da ne smetaju jedne drugima. Rezidba }e te`iti tome da potakne stvaranje gustih i mladih grana jer najmla|e grane nose najvi{e cvjetova.
Dobar na~in rezidbe Uvijek ore`ite granu 4 do 6 mm iznad dobro vidljiva pupa. Odatle }e krenuti novo grananje potaknuto rezidbom. Po`eljno je da taj pupoljak bude smje{ten s vanjske strane grma ili kro{nje stabla jer tako nova grana ne}e ugu{iti sredi{te stabla nego }e popuniti njegov habitus. Odre`ite ukoso, tako da se donji dio reza nalazi na suprotnoj strani od pupa. Uvijek postavite {kare tako da se re`u}a o{trica {kara nalazi okrenuta prema dijelu sa~uvane grane na biljci. Zapravo, suprotna o{trica od re`u}e slu`i blokiranju grane u trenutku reza, ona neizbje`no gnje~i biljno tkivo. Bolje je da to gnje~enje bude na odrezanome dijelu grane jer }e tako rez biti ravan i zdrav. Redovito o{trite {kare da bi rezovi bili ravni kako ne bi postali podloga uzro~nicima bolesti.
PLO[NI OBLICI Rezidba za rod nu`na je, i to svake godine, za plo{ne oblike (jabuka, kru{ka, breskva, vinova loza…). Njezina je svrha o~uvanje oblika stabla i odr`avanje rodnoga drva blizu glavnih (skeletnih) grana. Ona se obavlja za mirovanja vegetacije, izvan razdoblja mrazeva: to je zimska rezidba ili rezidba na zrelo drvo. Pristupite rezidbi potkraj zime, to jest u velja~i ili o`ujku, i to u trenutku kada mo`ete nedvojbeno raspoznati pupove koji }e dati cvjetove od onih koji }e dati mladice. Nabubrelost pupa omogu}ava vam da dobro raspoznate cvjetne pupove, velike i okrugle, od drvnih pupova koji su mnogo manji, {iljati i duguljasti. Ta zimska rezidba mo`e biti upotpunjena ljetnom rezidbom, ali ona nije obvezatna. PROSTORNI OBLICI Na prostornim oblicima, koji ne trebaju potporu, rezidba se svodi na onu za odr`avanje, koja se treba 14
izvr{avati u ravnomjernim razdobljima, otprilike svakih pet godina. Odre`ite dakle grane koje gu{e kro{nju, one koje su suhe, kao i one kojih rodnost opada. Povoljna razdoblja za takvu vrstu rezidbe ista su kao i za plo{ne oblike – od otpadanja li{}a pa do bu|enja vegetacije. Grmovite vo}ke koje su ~vrste i guste zahtijevaju godi{nju rezidbu (malina), ili barem svake dvije godine (crveni i crni ribiz). CVJETNI GRMOVI Cvjetni grmovi zahtijevaju godi{nju rezidbu kako bi ih se oslobodilo uvenulih cvjetova. Kod stabala ili grmova koji cvatu u prolje}e ili zimi, cvjetni pupovi smje{teni su na izbojima koji su nastali prethodne godine, to jest – na starijim granama. Pri~ekajte kraj cvatnje da biste ih orezali. Ako to ne u~inite, zasigurno }ete ukloniti budu}e cvjetove, a to bi bila velika {teta! Grmovi koji cvjetaju ljeti imaju cvjetne pupove na mladim granama, koje su narasle u prolje}e. Rezidba koja se primjenjuje prije bu|enja vegetacije, u velja~i ili o`ujku, poti~e dakle rast mnogobrojnih mladih izboja i pospje{uje obilnu cvatnju. Tako|er je mogu}e, u krajevima s blagom klimom, orezati taj tip stabla ili grma na po~etku zime, nakon cvatnje.
Kako pomladiti staro ili zapu{teno stablo Kod starih stabala, kojih je odr`avanje bilo zapu{teno tijekom du`ega
001-021cro.qxp
26.2.2009
9:57
Page 15
U VOD
razdoblja, mo`da ~ak ~itav niz godina, ili koja su bila o{te}ena od vjetra ili mraza (djelomi~no ili potpuno uni{tenje kro{nje), mo`ete primijeniti rezidbu za pomla|ivanje ako vam se vitalnost stabla ili grma ~ini dobra i ako ta vrsta dopu{ta tu radikalnu tehniku, kao {to su, primjerice, vo}ke s plodovima koje imaju sjemenke. Glavne se grane dakle re`u do svoje osnove, blizu to~ke grananja. Katka-
da ~ak mo`emo biti i rigorozniji: cijelo stablo odre`e se na visinu 10 do 15 cm od tla. To je mogu}e samo kod odre|enih vrsta, kao {to su smokve, kesten, jorgovan… Svaki put kada je takav postupak pomla|ivanja mogu}, mi }emo vam objasniti kod svake takve vrste njegove na~ine. Budu}i da se radi o poticanju rasta nove mlade kro{nje, rezidba }e biti uspje{nija u trenutku bu|enja vegetacije, zna~i – u o`ujku.
Dezinfekcija alata Kada prelazite s jednoga stabla na drugo, dezinficirajte o{trice alata s pomo}u krpe natopljene alkoholom da biste izbjegli {irenje mogu}ih bolesti.
Alat i njegova primjena Ako imate dobar alat, lak{e }ete orezivati i rezidba }e biti povoljna za biljke.
Nu`dan alat Hipa-no` je nekada bio jedina alatka za rezidbu, ali njegova primjena zahtijeva mnogo spretnosti. Sastoji se od debele dr{ke i o{trice u obliku srpa, dug je otprilike 12 cm, a {irok 2 cm. Upotrijebite ga da biste izgladili povr{inu velike rane od rezidbe pilom kako bi one bile {to glatkije. Vo}arske {kare (vrtlarske {kare), ako su dobro odr`avane, omogu}avaju vam da dobijete uredne rane od rezidbe i jamstvo su dobra zdravlja orezanog stabla ili grma. Postoje dvije vrste {kara : – {kare s nakovnjem, koje su opremljene o{tricom u obliku slova D {to se naslanja na nakovanj od manje tvrdoga metala ~vrsto dr`e}i granu; nemojte ih koristiti za rezidbu jer njihov rez nije nikad uredan; – zakrivljene {kare koje su konveksne i koje re`u uz (a ne na) fiksnu suprotnu o{tricu. One su vrlo pri-
kladne za rezidbu jer osiguravaju uredan rez. Da bi vam {kare bile ugodnije, odaberite one koje mo`ete dobro dr`ati u ruci, tj. ni prevelike (rezidba }e vam biti bolna), ni premale (mo}i }ete orezati samo tanke grane). Ne treba vam drugi alat za orezivanje grana do 3 cm, pa ~ak ni za grane ve}eg promjera. Dobro postavite osnovu re`u}e o{trice na dio grane gdje je mo`ete naj~vr{}e dr`ati. Ako koristite vr{ak {kara, te{ko }ete dobiti uredan rez i mo`da }ete razmaknuti o{trice ako je grana `ilava.
Alat za visoko grmlje Va{e ruke nisu dovoljno duge da bi odrezale najvi{e grane, a oblik grma ne dopu{ta vam da naslonite ljestve uz grm koji trebate orezati. Evo dvije alatke koje }e vam pomo}i u tom slu~aju. [kare za rezanje grana s dugim ru~kama omogu}uju vam da bez mnogo napora odre`ete grane velikoga promjera jer duga~ke ru~ke (60-80 cm) smanjuju potrebnu snagu. 15
Hipa-no`
Vo}arske {kare (vrtlarske {kare)
[kare za rezanje grana s dugim ru~kama
001-021cro.qxp
26.2.2009
A BECEDA
9:57
Page 16
REZIDBE
Vo}arske {kare na dugoj dr{ci zapravo su {kare fiksirane na dugoj ru~ki (3 do 4 m) koje pokre}emo s razdaljine putem konopa. Tako mo`ete orezivati drve}e u prirodi a da se ne trebate penjati na ljestve.
Ja~i alat za rezidbu Vo}arske {kare na dugoj dr{ci
Pila za rezidbu s u{icom
[kare za `ivicu
Ako imate veliko drve}e koje zahtijeva redovitu rezidbu, trebate popuniti va{u zbirku alata ja~im alatom. Da biste do{li do vrha velikih grana, trebat }e vam sabljasta pila s uskom o{tricom i znatno svinuta jer }e ona bolje kliziti u kro{nji drve}a. Pila za rezidbu s u{icom, opremljena dugom dr{kom, dopu{ta nam da otpilimo udaljenije grane. Kada trebate obaviti vrlo o{tru rezidbu, uklanjanjem vrlo debele grane, bit }ete prisiljeni upotrijebiti motorni alat – elektri~nu pilu. Kada je koristite, stavite vrlo debele rukavice, napravljene upravo za tu svrhu, i za{titne nao~ale.
Alat za rezidbu `ivice
Elektri~ne {kare za `ivicu
Vrtlarske su {kare najbolja alatka za takozvanu «{i{anu» `ivicu koja je sastavljena od grmlja s velikim li{}em koje ne podnosi da bude orezivano. [kare za `ivicu jesu tradicionalna alatka za rezanje «{i{ane» `ivice sa sitnim ili malim li{}em. One se sastoje od dviju dugih o{trica, spojenih dvjema dr{kama, koje su lagano razmaknute da se ne biste ozlijedili pri rezidbi. Omogu}avaju vam mnogo br`i rad od obi~nih vrtlarskih {kara. Rezanje s pomo}u {kara za `ivicu ne zahtijeva mnogo vje`be. O{trice treba staviti paralelno s povr{inom 16
koju re`ete. Pokrenite ih tako da pribli`ite o{trice jednu drugoj pomo}u kratkih o{trih zamaha i podi`u}i lagano njihove vrhove kod zatvaranja, kao da su se {kare »odbile« od dijela koji orezujemo. Da biste smanjili umor, smjestite se na dobru visinu u odnosu na `ivicu: ru~ke {kara trebaju biti u produ`etku va{ih podlaktica, koje trebaju ~initi lagano otvoren kut s va{im rukama. U podno`ju o{trica naj~e{}e postoji jedan zarez koji nam omogu}ava da blokiramo granu ve}eg promjera i da je posve sigurno odre`emo. Ipak, kori{tenje obi~nih vrtlarskih {kara uvijek je prikladnije u takvom slu~aju: rez je zapravo mnogo uredniji. Rukovanje {karama za `ivicu prili~no je neugodno, posebice kod `ivice velike duljine. Elektri~ne {kare za `ivicu olak{at }e vam zadatak. Ta se investicija isplati kod «{i{ane» `ivice koja je duga nekoliko metara i koja se sastoji od grmlja s malim li{}em {to brzo raste. Takvu `ivicu morate orezivati svakih ~etiri do {est tjedana, primjerice grmovitu kozju krv. Pripazite na brzinu toga stroja! Ako vam sklizne u ruci, on mo`e prouzro~iti nezgodne i ne`eljene pokrete te vas natjerati da izvr{ite ja~u rezidbu nego {to ste `eljeli.
Odr`avanje alata Biljni sok je kiseo pa zbog njega ~esto zahr|aju i najotporniji metali. Jednom kada ste zavr{ili rezidbu, sjetite se da o~istite o{trice alata nauljenom krpom. Tako }ete ih za{tititi od oksidacije. Redovito o{trite vrtlarske {kare i {kare za `ivicu jer drvo brzo otupljuje rub o{trica.
001-021cro.qxp
26.2.2009
9:57
Page 17
U VOD
Cijepite da biste razmno`ili Klju~ uspjeha ^ak i cijepljenje koje je obavio stru~njak ne uspijeva uvijek. Izvr{ite vi{e cijepljenja jedne vrste istodobno i ne `alostite se zbog neuspjeha. Da biste si osigurali velike {anse za uspjeh, trebate znati nekoliko va`nih principa i po{tovati nekoliko uvjeta : – dobra srodnost izme|u podloge i plemke; – bliski kontakt izme|u dijelova podloge i plemke koji trebaju zarasti; – podjednaka bujnost dvaju elemenata; promjer podloge i plemke treba biti, ako je to mogu}e, identi~an. Ako to nisu, stvorit }e se zadebljanje na mjestu cijepljenja, {to je uvijek slaba to~ka za novu biljku; – potrebna njega koju treba izvr{iti nakon cijepljenja.
izme|u biljaka iste porodice : mo`e se cijepiti jorgovan na kalinu, kru{ka na dunju. No, plemka dunje na kru{ki ne}e se primiti iako su iz iste porodice. Nemogu}e je cijepiti vrste koje pripadaju razli~itim porodicama.
Odabrani elementi
Najbolje razdoblje
Zarastanje podloge i plemke nije mogu}e bez dobre srodnosti izme|u tih dvaju elemenata. Iskustvom je dokazano da unutar jedne vrste cijepljenje je gotovo uvijek ostvarivo – primjerice jabuka na jabuku. Ali, cijepljenje je tako|er mogu}e
Obavite cijepljenje tijekom razdoblja aktivnosti vegetacije – potkraj velja~e ili po~etkom o`ujka, pa sve do rujna, jer biljni sok tada aktivno cirkulira.
Maksimalni kontakt Srastanje plemke i podloge nu`no je za budu}i rast mladoga stabla koje smo dobili na takav na~in. Pod tim }e uvjetom biljni sok, koji sadr`i vodu i elemente {to ih crpi korijen (podloga), mo}i sti}i do listova (plemka). Kod cijepljenja, ta je cirkulacija prekinuta sve dok ne do|e do srastanja. Srastanje zahtijeva bliski kontakt izme|u zona cirkulacije biljnoga soka koje su smje{tene ispod kore plemke i podloge.
17
Cijepljenje je na~in razmno`avanja koji omogu}ava vjernu reprodukciju biljke i nudi brojne prednosti. •Prilago|ena podloga osigurava kultiviranje jedne te iste vrste na razli~itim tipovima tla. •Podloga koja smanjuje bujnost plemke nudi mogu}nost stvaranja plo{nih oblika vo}aka i poticanja mnogo br`ega stupanja u rodnost. •Podloga koja je otporna na bolesti i klimatske nepogode prenosi svoje osobine na novodobiveno stablo (plemenitu sortu).
001-021cro.qxp
26.2.2009
A BECEDA
9:57
Page 18
REZIDBE
Izbor razdoblja ovisi o vrsti odabrane plemke i vrsti podloge. U nastav-
ku knjige navodimo najbolja razdoblja za cijepljenje pojedinih vrsta.
Glavni postupci cijepljenja Ovdje nije va`no da detaljno obradimo sve postupke kod cijepljenja, ve} da vas upoznamo s tom tehnikom razmno`avanja. Za svaku vrstu koje faze cijepljenja opisujemo, odabrali smo metodu koja je najlak{a za primjenu. Razlikujemo tri glavne tehnike cijepljenja: prema pristupu, na odvojenu granu, na odvojeni pup. Prema odre|enoj vrsti stabla odabrat }ete odre|eni tip cijepljenja.
Cijepljenje prema pristupu Ovaj se postupak sastoji od poklapanja zona cirkulacije biljnoga soka gran~ice plemke s jedne strane i podloge s druge; s jedne je strane plemka, a s druge podloga. Ne}emo odvojiti plemku od njezina vlastitoga korijena sve dok ne poka`e znakove da se primila. To je ~ak prete{ka metoda za amatera i zahtijeva vi{e mjesta u vrtu. Ostale dvije vrste cijepljenja imaju vi{e prednosti i obe}avaju vam mnogo vi{e uspjeha.
Cijepljenje gran~icom Plemka je dio odrezane jednogodi{nje grane koja se nacjepljuje na mlado deblo podloge. Ta se metoda koristi kod cijepljenja na procijep, cijepljenja pod koru, cijepljenja sa strane i engleskoga cijepljenja. 18
CIJEPLJENJE NA PROCIJEP Ova se tehnika naj~e{}e koristi kada je promjer podloge mnogo ve}i od promjera plemke. Podloga se prikrati na `eljenu visinu – od 0,40 do 2 metra, prema tome `elimo li oblikovati drvo s visokim, srednjim ili niskim deblom, a zatim se longitudinalno (du`inski) rasije~e. Donji dio gran~ice koju treba nacijepiti – dug je oko 12 cm, a ima najmanje tri dobro vidljiva pupa – koso se za{ilji s dvije suprotne strane, te se zatim ume}e u procijep podloge. Prolje}e je najbolje razdoblje za obavljanje takve vrste cijepljenja. Plemka treba biti jo{ u fazi mirovanja vegetacije ( to jest bez vidljivih listova). Kod vrsta s ko{ti~avim plodovima pomaknut }emo obavljanje takvoga cijepljenja za kraj ljeta – od kolovoza do listopada. Tako iz reza podloge ne}e iscuriti va`ni biljni sokovi. CIJEPLJENJE POD KORU Ova se metoda tako|er koristi u slu~aju kada je promjer podloge mnogo ve}i od promjera plemke. Plemka (dio grane koji sadr`i najmanje dva vidljiva pupa), koja je odrezana na osnovi u obliku kuta, pola`e se u usjek jednakih dimenzija koji se nalazi na podlozi, odrezanoj na nekoliko centimetara od zemlje. Ta tehnika zahtijeva pre-
001-021cro.qxp
26.2.2009
9:57
Page 19
U VOD
ciznost i vje{tinu da bi se plemka direktno usadila u usjek na podlozi. Takva se vrsta cijepljenja (manje osaka}uju}a za podlogu od cijepljenja na procijep) preporu~uje za vrste s ko{ti~avim plodovima jer je izbjegnuto svako va`nije isticanje biljne smole.Ta se vrsta cijepljenja obavlja u prolje}e, kada je plemka u fazi mirovanja. Za vrste s ko{ti~avim plodovima pomaknut }emo tu vrstu cijepljenja za kraj ljeta â&#x20AC;&#x201C; od kolovoza do listopada. CIJEPLJENJE SA STRANE Ova se tehnika koristi kada su plemka i podloga istoga promjera. Metoda se sastoji od priljubljivanja gran~ice plemke, odrezane pod ravnim kosim rubom, na stranu podloge na kojoj je napravljen identi~an usjek ispod njezine kore. Ta se metoda koristi za reprodukciju kultiviranih grmova s trajnim li{}em, kao {to su kamelija ili crnogorica. Ova vrsta cijepljenja radi se ili u prirodi ili u stakleniku. Mo`e se izvr{iti u prolje}e, u travnju ili svibnju, s gran~icama plemke od prethodne godine, ili se pak cijepljenje mo`e obaviti potkraj ljeta, u kolovozu ili rujnu, i to u stakleniku s gran~icama plemke od te godine. U svakom slu~aju, plemke se uzimaju sa stabla koje `elimo reproducirati, a koje nazivamo mati~no stablo, tek prije cijepljenja. ENGLESKO CIJEPLJENJE Ova se metoda primjenjuje kada su plemka i podloga istoga promjera.
Naj~e{}e se koristi kod cijepljenja vinove loze. Podloga i plemka odre`u se obrnuto ukoso, i to tako da je njihov presjek istih dimenzija. Dva se elementa spajaju tako da se dva presjeka maksimalno poklapaju. Najbolje razdoblje za to jest prolje}e, pod uvjetom da cijepljenje obavimo dok je plemka jo{ u fazi mirovanja (jo{ nijedan listi} nije vidljiv).
Cijepljenje pupom Ovaj se tip cijepljenja obavlja na podlozi s pomo}u samo jednoga pupa i komadi}a kore. Ta se tehnika koristi kod okuliranja ili kod cijepljenja na prsten. OKULIRANJE Ovaj se postupak sastoji od skidanja jednoga pupa s grane plemke i sa samo malim komadi}em kore. Taj se pup stavlja ispod kore podloge, blizu tla, na visinu od 10 do 15 cm, da bi se potaknulo zarastanje. Tu je tehniku najlak{e primijeniti. Iako je mogu}e obaviti tu vrstu cijepljenja u prolje}e (cijepljenje na budni pup), daleko je preporu~ljivije okulirati od sredine srpnja do kraja kolovoza, ovisno o vrsti (cijepljenje na spavaju}i pup), i to na podlogu koja je zasa|ena prethodne jeseni. Plemke trebaju biti skinute u trenutku cijepljenja. CIJEPLJENJE NA PRSTEN Ova se tehnika danas koristi samo za kesten ili orah, kod kojih te{ko dolazi do zarastanja. Dio kore koju skidamo s pupom mnogo je va`niji 19
001-021cro.qxp
26.2.2009
A BECEDA
9:57
Page 20
REZIDBE
nego kod prethodnog postupka. S podloge }emo odrezati dio kore koji je jednak dijelu kore na plemci, a pup se zatim tijesno stavlja na dio podloge bez kore. Mo`emo to obaviti u prolje}e (kraj o`ujka ili po~etak travnja) ili u
jesen (kraj kolovoza ili po~etak rujna). U trenutku cijepljenja potrebno je odstraniti tre}inu kro{nje podloge tako da bi se biljni sokovi mogli koncentrirati na to~ku oko plemke i da bi se tako ubrzalo srastanje.
Oprema za cijepljenje Osim klasi~nog alata za rezidbu koji smo spomenuli na prethodnim stranicama, cijepljenje ne zahtijeva mnogo vi{e posebnog alata â&#x20AC;&#x201C; samo no`i} za cijepljenje, rafiju i vosak za cijepljenje.
Nu`dan alat: no`i} za cijepljenje Ova se alatka sastoji od kratke dr{ke koja nosi lagano zakrivljenu o{tricu s jedne strane, a s druge strane malu zaobljenu lopaticu (spatulu) koja je u~vr{}ena ili spojena zglobom. O{trica no`i}a za cijepljenje treba biti
Da bi rafija dobro dr`ala, napravite ~vor kroz koji }ete provu}i kraj niti.
ljenim dijelovima kada narastu jer se ona s vremenom raspada. Dakle, rafiju nije potrebno nakon cijepljenja odstraniti, osim kada okuliramo. Da biste dobro u~vrstili plemku, navla`ite prirodnu rafiju prije nego {to je stavite.
Vosak za cijepljenje
Odr`avanje alata Kao i kod rezidbe, sav alat koji se koristi kod cijepljenja treba biti vrlo ~ist, dezinficiran alkoholom prije svake upotrebe i uvijek dobro nao{tren. ^isti i uredni rezovi jamstvo su brzog i dobrog zarastanja, te vam jam~e uspje{no primanje plemke.
o{tra poput britve. Za okuliranje odaberite model s ko{tanom lopaticom.
Dobro kori{tenje rafije Spajanje s pomo}u rafije omogu}ava tijesan kontakt izme|u tkiva plemke i tkiva podloge. Rafija je nu`na za ve}inu na~ina cijepljenja. Prirodna rafija je savitljiv i otporan materijal koji ne}e smetati nacijep20
Ve}ina cjepova, nakon {to je spojena, zahtijeva vosak za cijepljenje. Na taj je na~in dio oko spojnoga mjesta za{ti}en od klica i vanjskih napada~a. Osim toga, sloj voska {titi od isparavanja vode. Samo kod okuliranja â&#x20AC;&#x201C; kod kojega trebate brzo ukloniti rafiju ~im plemka poka`e znakove srastanja â&#x20AC;&#x201C; ne prekriva se voskom za cijepljenje jer bi on smetao pri skidanju rafije.
breskva.qxp
26.2.2009
A BECEDA
10:30
Page 40
REZIDBE
REZIDBA ZA ROD U velja~i Djelujte korak po korak. Prvo potra`ite grane koje nose nerodne gran~ice, zatim one koje nose mje{ovite gran~ice, onda cvjetne gran~ice i, na kraju, zavr{ite sa svibanjskim kiticama koje uglavnom ne}ete orezivati. Pristupite rezidbi prema sljede}im slu~ajevima, po{tuju}i dane upute. DRVNA GRAN^ICA Odre`ite drvne gran~ice (koje su nerodni organi) iznad drugoga pupa (oka), po~ev{i od osnove. Dvije gran~ice koje }e se razviti na tome mjestu biti }e manje sna`ne i dat }e dvije rodne gran~ice koje }e imati cvjetne pupove i eventualno svibanjske kitice. Tako }e sljede}a berba biti osigurana.
Drvna gran~ica Drvna gran~ica
Cvjetna gran~ica
Drvna gran~ica
Cvjetna gran~ica
Drvna gran~ica Svibanjska kitica
40
breskva.qxp
26.2.2009
A BECEDA
10:30
Page 42
REZIDBE
MJE[OVITA GRANA (NASTAVAK)
Mje{ovita gran~ica
Kada se pri osnovi nalazi svibanjska kitica, odre`ite mje{ovitu granu iznad drugoga, dobro formiranog pupa (dakle, dobro vidljivog), po~ev{i od osnove. Kada je obrnuto, tj. kada se mje{ovita grana nalazi pri osnovi, odstranite svibanjsku kiticu i odre`ite mje{ovitu granu iznad tre}e ili ~etvrte grupe cvjetova, i to po~ev{i od osnove. Svibanjska kitica Mje{ovita gran~ica
Svibanjska kitica
Cvjetna gran~ica
CVJETNA GRANA Ako postoje dvije susjedne cvjetne grane, odre`ite onu dalju od osnove i ostavite onu bli`u osnovi.
Cvjetna gran~ica
Svibanjska kitica Svibanjska kitica
Cvjetna gran~ica
Cvjetna gran~ica
Grana nosi jednu svibanjsku kiticu i jednu cvjetnu granu. Ako je ova druga bli`e osnovi, ostavite je nedirnutu i odstranite sve cvjetne pupove sa svibanjske kitice te zadr`ite samo drvni pup (oko) na vrhu. Ako je slu~aj obrnut, tj. svibanjska je kitica bli`e osnovi, a cvjetna grana dalje â&#x20AC;&#x201C; odre`ite to~no iznad svibanjske kitice. 42
Jabuka.qxd
26.2.2009
12:41
Page 85
J ABUKA
Uzmite sa sredine gran~ice jedan pup s peteljkom i komadi}em kore, a i sve zajedno treba iznositi najmanje 2 cm.
2
Dr`ite gran~icu jednom rukom. Drugom rukom ozna~ite dio kore koji morate odrezati jednim rezom no`i}a za cijepljenje sa svake strane pupa, otprilike 1 cm iznad i 1 cm ispod njega. Zare`ite o{tricom no`i}a ispod kore u ravnini s gornjom oznakom lagano naginju}i no`i}. Spustite se jednim o{trim pokretom prema drugoj oznaci. Te{ko}a je u tome {to pup treba odrezati samo jednim pokretom, a ako tako ne u~inite, drveni }e iverak ostati ispod kore. U tom slu~aju lagano ga odstranite no`i}em. Tako pripremite plemku to~no u trenutku cijepljenja.
2
PODLOGA Odaberite podlogu koja je ve} dobro razvijena i stara dvije godine. O~istite bazu podloge od ostataka zemlje, a poslije zare`ite u obliku slova T na otprilike 10 cm od tla.
3
3
Na 2 cm duljine napravite vrhom no`i}a jedan vodoravni usjek. Poslije se spustite za 3 do 4 cm kako biste napravili okomiti rez. Stavite spatulu (lopaticu) no`i}a ispod kore da biste je lagano podigli.
SPAJANJE Stavite plemku ispod kore, tako da peteljka lista bude usmjerena prema gore, a pup smjestite u sredinu okomitog usjeka. Ako je to potrebno, odre`ite komad kore koji prelazi iznad popre~nog reza da biste omogu}ili dobar kontakt izme|u podloge i plemke.
4
Jednom kada je plemka na svome mjestu, ve`ite je vla`nom rafijom bez jakog stezanja i pazite da ne pokrijete pup.
4
85
Potrebno je pri~ekati sljede}e prolje}e kako biste saznali da li se cijep primio. Srastanje se zapravo doga|a prije zime, ali cijepljeni pup ÂťspavaÂŤ sve do bu|enja vegetacije i ponovnoga rasta. Odre`ite podlogu za tre}inu njene visine, za polovicu, a zatim potpuno (to~no iznad to~ke cijepljenja), i to postupno kako se razvija mladica plemke. Prive`ite mladicu za potporanj kako bi bila okomita.
Lovor.qxd
26.2.2009
13:39
A BECEDA
Page 140
REZIDBE
^ETVRTE GODINE U o`ujku odre`ite tri najvi{a izboja iznad tre}ega lista, po~ev{i od njihove osnove. Odre`ite izboje na deblu iznad prvoga lista i odr`avajte ih takvima tijekom cijeloga ljeta pomo}u redovite rezidbe.
PETE GODINE U o`ujku ore`ite izboje na vrhu da biste po~eli oblikovati kuglu. Odstranite izboje uzdu` debla. Ponovno ore`ite vrhove izboja u svibnju i poslije u srpnju ili kolovozu, zadr`avaju}i uvijek oblik kugle.
SVAKE GODINE U o`ujku odre`ite izboje koji su se razvili krajem toga godi{njeg doba da biste dobili ponovnu ravnote`u oblika. Izme|u svibnja i rujna ore`ite vrhove izboja da biste odr`ali oblik kugle svaki put kada je to potrebno, tj. otprilike svakih ~etiri do {est tjedana. 140
Ruza.qxd
26.2.2009
14:40
A BECEDA
Page 188
REZIDBE
Ono {to treba znati prije prve rezidbe {karama PRAVILNA REZIDBA Uvijek re`ite 5 mm iznad dobro vidljivoga pupa (oka), po mogu}nosti onoga koji je okrenut prema vanjskoj strani grma. Tako }e izboj koji iz njega izraste popuniti habitus ru`e, a ne}e zagu{iti njeno sredi{te. Pazite da napravite blago kosi rez u suprotnom smjeru od Dobar rez pupa, tako da ki{a ne curi po njemu.
Predug rez (predaleko od pupa)
Prekratak rez (preblizu pupa)
Ne re`ite ocvale cvjetove na ru`i s dekorativnim plodovima jer }ete tako sprije~iti stvaranje tih plodova.
ODSTRANITE VODOPIJE Sna`ni izdanci ni~u iz zemlje pokraj va{e ru`e â&#x20AC;&#x201C; to su vodopije. Njihovo je li{}e manje i svjetlije, a trnje sitnije i gu{}e. Treba ih odstraniti jer one iscrpljuju ru`u. Nemaju iste cvjetove kao cijepljena vrsta. ^esto se radi o divljoj ru`i. Kod grmovite ili puzave ru`e odgrnite zemlju u podno`ju uljeza (vodopije) sve dok ne otkrijete njegov korijen i odre`ite ga u ravnini s njim.
188
Vinova loza.qxd
27.2.2009
A BECEDA
7:53
Page 228
REZIDBE
REZIDBA ZA ROD Jednom kada je vinova loza oblikovana, potrebno je svake godine orezivati rozgve kako biste ih potaknuli da proizvode gro`|e i kako biste zadr`ali razvoj brajde ili kordonca u `eljenim granicama.
Od polovice velja~e do polovice o`ujka
Rodna rozgva
Odre`ite, ovisno o sorti, rozgve iznad drugoga, tre}ega ili ~etvrtoga dobro formiranog, dakle dobro vidljivog pupa, po~ev{i od osnove. Odstranite rozgvu koja je rodila gro`|em prethodne jeseni (rodnu gran~icu), odrezav{i je pri njenoj osnovi. Kad orezujete iznad tre}ega ili ~etvrtoga pupa, zadr`ite samo pup pri osnovi koji }e dati novu rozgvu za zamjenu i zadr`ite pup na vrhu koji }e dati rodnu rozgvu, a odstranite srednje pupove.
Rozgva za zamjenu
Rodna rozgva Odstranjivanje pupova
Rozgva za zamjenu
Rezidba prilago|ena svakoj sorti Ve}ina sorata vinove loze orezuje se kratko iznad drugoga dobro formiranog pupa. Ipak, na nekim sortama prvi se rodni pup nalazi na tre}em ili ~etvrtom koljencu (nodiju), po~ev{i od osnove. Ovdje je, dakle, potrebno orezivati na dulje. Mu{kat i ~apski biser (franc. Perle de Csaba) orezuju se iznad tre}ega pupa. Frankental i sorte s debljim granama (promjer rozgvi je ve}i) orezuju se iznad ~etvrtoga pupa.
Rozgva za zamjenu
Rodna rozgva Odstranjivanje pupova
228