bizweb

Luksuzni proizvodi Unato~ svjetskoj gospodarskoj krizi koja posljednjih mjeseci poga|a cijeli svijet, tržište luksuznih proizvoda izvan je opasnosti. Visoka cjenovna elasti~nost, visoke cijene luksuznih proizvoda i visoka kupovna mo} ljudi koji ove proizvode kupuju, ono je što takve proizvode u kriznim vremenima održava na tržištu.

Pripremila: Jasmina Fija~ko Žigoli}

www.mirakul.hr

1

Luksuzni proizvodi Cilj luksuznog branda je u o~ima ljudi stvoriti dodatnu vrijednost koja, osim same uporabne vrijednosti proizvoda, kupcu donosi dodatnu vrijednost u obliku posebnog osje}aja zadovoljstva, glamura i ekskluzivnosti.

Rije~ ‘luksuz’ latinskog je porijekla (lat. luxus), a ozna~ava raskoš, sjaj, obilje, odnosno ljubav prema sjaju i raskoši te predstavlja sve ono bez ~ega se može biti - sve ono što nije neophodno za život, a samo po sebi je skupo i prestižno. Luksuzni proizvod sinonim je skupocjenosti, ekskluzivnosti, dragocjenosti dostupne tek malobrojnima ili povlaštenim osobama. Koncept luksuza posljednjih se tridesetak godina znatno promijenio, jer su mnogi luksuzni proizvodi (poput nakita, parfema, dizajnerskih komada odje}e, skupocjenih bundi, skupocjenih alkoholnih pi}a ili slastica) postali dostupni i srednjem društvenom sloju, a bogataši iz Silikonske doline ove su proizvode po~eli svakodnevno primjenjivati i time smanjili njihovu ekskluzivnost. Ono što danas luksuzne proizvode razlikuje jedne od drugih iz iste kategorije jest marka ili brand.

Luksuzni brandovi – svijet glamura Brand ili robna marka spoj je svih opipljivih i neopipljivih karakteristika proizvoda poput slogana, simbola, logotipa, trgova~kog imena, dizajna ili kombinacije svih tih faktora koji danas u najve}em broju prodaju proizvode ili usluge. Luksuzni brand teško je stvoriti i njegovu vrijednost preto~iti u o~i kupca.

Kvalitetan brand odražava svoje postojanje u svojoj kvaliteti i imidžu, a jednom stvoreni brand tvrtka treba nastojati održati. Cilj luksuznog branda je u o~ima ljudi stvoriti dodatnu vrijednost koja, osim same uporabne vrijednosti proizvoda, kupcu donosi dodatnu vrijednost u obliku posebnog osje}aja zadovoljstva, glamura i ekskluzivnosti. Poznato je da mo}ni i prepoznatljivi brandovi na tržištu vrijede više i cjenovno mogu polu~iti ve}e uspjehe. Luksuz je garancija kvalitete, podrazumijeva se da je skuplji, iako osim statusa i osje}aja mo}i ne zna~i

Najskuplje turisti~ke destinacije Luksuzni put može uklju~iti krstarenje jahtom, avanturisti~ki safari uz vožnju džipom, boravak pod zvijezdama, unajmljivanje privatnog zrakoplova, kampiranje u najluksuznijoj kamp ku}ici ili apartmanu, posjet galerijama, muzejima, operama i sli~nim kulturnim odredištima i sajmovima, a imate li stvarno puno novaca, zašto ne biste posjetili svemir? Iako se no}enje u predsjedni~kom apartmanu luksuzno ure|enog dubrova~kog hotela Excelsoir koje stoji oko 3.300 eura mnogima ~ini skupim, ova je cijena sitnica naspram cijene koju bi platili u luksuznom hotelu orijentalnog stila sa 7 zvjezdica Burj al Arabu u Dubaiju, gdje no}enje u kraljevskom apartmanu do|e - 68.000 kuna. Još skuplje no}enje od 200.000 kuna platit }ete u Las Vegasu, u apartmanu naziva Two Story Sky Villa. No ovi smještaji, osim velike kvadrature, posebnih sadržaja, mogu}nosti organiziranja ludih partyja, jacuzzija, saune i sli~nih sadržaja nude i vrhunsku uslugu osoblja. Vjerovali ili ne, bogatašima je ona itekako važna.

Za klijente koji žele luksuzna putovanja prilago|ena njihovim individualnim željama, Generalturist je, prvi na hrvatskom tržištu, postavio koncept taylor-made putovanja. Radi se o na~inu putovanja koji putnicima omogu}ava da obi|u izabranu destinaciju u skladu s njihovim osobnim interesima, hobijima i željama.

Neki od primjera su Nova godina u Australiji, 12 dana zrakoplovom, polazak 28.12.2008. godine, s cijenom od 27.990 kuna pod nazivom „Moderna domovina Aboridžina“. Atraktivni su i Sejšeli, otok Praslin: hotel Round Island 5* za 85.990 kuna ili Maldivi, hotel Island hideaway 5* deluxe, po cijeni 57.990 kuna. Interesantna ponuda je i „Put oko svjetskih ~uda“: traje oko 21 dan - prvo se ide u Jordan, zatim u Kinu i Indiju, nakon kojih dolaze Južna Amerika s Peruom, Brazilom i Meksikom. Nakon toga slijedi dolazak u Europu i posjet Rimu te povratak u Zagreb. Cijena putovanja, naravno, ovisi o cijeni avionskih karata, broju zvjezdica hotela u kojima }e se no}iti i dijelu godine u kojem }e put biti organiziran, no radi se o putovanju vrijednom oko 40.000 kuna.

2 bizdirekt � prosinac 2008.

nužno da kupac dobiva više. Luksuzni brand naj~eš} e je razlog zašto kupujemo upravo taj proizvod. On nas odre|uje kao pojedinca, kao osobu, te nas ~ini zadovoljnima i sretnima. Dobro pozicionirani luksuzni brand prema svojim kupcima stvara obvezu održavanja iste ili bolje razine kvalitete, daje pozitivnu sliku o tvrtki, ali nosi i obvezu stvaranja dodatne vrijednosti prema dioni~arima i vlasnicima, jer se od njega o~ekuju bolji financijski rezultati nego od “obi~nog” branda na tržištu. Vrijednost branda relativna je mjera, što posebno dolazi do izražaja kod luksuznih brandova, jer je odnos knjigovodstvene i tržišne vrijednosti u ve}em nesrazmjeru, a sama vrijednost o~ituje se u cijeni proizvoda, cijeni dionica i kona~nom financijskom rezultatu.

Analiti~ari tvrde da su snažni luksuzni brandovi uslijed razli~itih kriza naj~eš}e izvan opasnosti.

Propadaju uglavnom slabije etablirani brandovi te oni koji su cjenovno pristupa~niji krajnjim kupcima, dok cjenovno najskuplje brandove štiti upravo njihova visoka cijena.

Cjenovna elasti~nost luksuznih proizvoda Cjenovna elasti~nost (odnosno na~in kvantificiranja koliko su ponuda i potražnja osjetljive na promjenu cijene) kod luksuznih se proizvoda znatno razlikuje. Luksuzni proizvodi imaju prili~nu elasti~nost potražnje, što zna~i da tražena koli~ina znatno reagira na promjenu cijene. U ekonomski nepovoljnim i teškim vremenima (poput recesije), kada je cjelokupno gospodarstvo ugroženo, ono se ne}e zna~ajno odraziti na tržište luksuznih proizvoda. U kriznim vremenima uglavnom prestaju kupovati ljudi srednjeg sloja, a bogataši uvijek imaju novaca (neovisno o tome u kojem se ciklusu gospodarstvo nalazi) te } e preživjeti gospodarske krize i nastaviti kupovati uobi~ajeno. Srednji sloj u vremenu recesije odre}i } e se skupocjene dizajnerske haljine ili skupog ljetovanja, no viši sloj ne}e niti gledati cijenu. Niži sloj, s druge strane, u kriznim vremenima kupovat }e samo nužne proizvode i usluge, no oni ionako ne kupuju luksuzne proizvode, pa stoga u krizama preživljavaju samo osnovni proizvodi i luksuz.

Porez na luksuzne proizvode Uvo|enjem posebnog poreza na luksuzne proizvode države nastoje popuniti blagajnu novcima višega sloja. U Hrvatskoj se ovaj porez pla}a po stopi od 30% na prodajnu vrijednost proizvoda bez PDV-a. Luksuznim proizvodima smatraju se nakit, plemeniti metali, zlatarski i filigranski proizvodi, kovani i zlatni novac, satovi, odje}a od krzna i kože reptila, obra|ena krzna, pirotehni~ki proizvodi i oružje. Obveznici ovoga poreza su proizvo|a~i i uvoznici (fizi~ke i pravne osobe).

Obveza obra~unavanja posebnog poreza nastaje u trenutku isporuke proizvoda kupcu, i to za proiz-

Luksuz kao dio poslovnog stila Luksuzno ure|ene poslovne zgrade (na ~ijim }e vas ulaznim vratima do~ekati portir), s dizalima u kojima svira ugodna glazba, luksuznim toaletima (u kojima }ete uživati u ugodnoj glazbi, predivnom osvjetljenju, prostranom predvorju s naslonja~ima), doma}ice koje }e vam tijekom boravka u tvrtki servirati najukusniju kavu, dizajnerski oblikovani uredi - do ostalih skupocjenih detalja, službeni automobili s voza~ima Neki ‘poslovnjaci’ uživaju u skupocjenostima, pa rado posjeduju kemijske olovke od 5.000 eura (primjerice, Montblanc), poslovne torbe i rokovnike od nekoliko tisu} a eura, skupcjene ru~ne satove (npr. Breitling od 2.000 do 200.000 eura) ili mobitel od milijun dolara. Neki }e se rado provesti u automobilu od nekoliko stotina tisu}a eura, kao što su Austin Martin, Acure, Ferrari ili Rolls Roys (~ije se cijene kre}u od 550.000 eura!). Luksuz kao dio poslovnog stila povoljno se odražava na filozofiju tvrtke i dobro se uklapa u tvrtke koje propagiraju luksuz. Sasvim krivi dojam ste}i }e kupci i poslovni klijenti razbacuju li se vlasnici ili manageri skupocjenostima, a pri tome ne vrše pla}anja nužnih obaveza ili svojim zaposlenicima ispla}uju minimalne pla}e.

vedene i uvezene proizvode, uklju~uju}i i uvoz preko konsignacijskog skladišta. Oslobo|enje pla} anja ovoga poreza u našem zakonu propisano je na uvoz i prodaju luksuznih proizvoda u tuzemstvu, diplomatskim i konzularnim predstavništvima, njihovom osoblju i ~lanovima njihovih užih obitelji te stranim me|unarodnim organizacijama na osnovi uzajamnosti. Fizi~ke osobe ovaj porez pla}aju prilikom uvoza nadležnoj carinarnici.

Luksuz u maloprodaji i luksuzna ambalaža Luksuzni proizvodi ve}inom se prodaju u ekskluzivnim prodavaonicama (salonima, izložbenim prostorima) osobnom prodajom, a prostori su vrhunski ure|eni, pri ~emu se posebna pažnja posve} uje glazbi, bojama i mirisima. Prodajno osoblje u potpunosti je fokusirano na klijenta s kojim razvija osobni odnos. Mnogo se pažnje posve}uje ambalaži

Bogataši današnjice više se fokusiraju na kupovinu kompanija nego na kupovinu luksuznih proizvoda. www.mirakul.hr

3

Luksuzni proizvodi Luksuzni proizvodi imaju druga~ije strategije marketinga, a dok se pojedini proizvodi uop}e ne reklamiraju, ostali koriste sofisticirane marketinške na~ine promocije kao što su PR, predstavljanje novih proizvoda, darivanje poznatih koji besplatno reklamiraju proizvode, elitna druženja sa slavnim osobama.

koja treba stvoriti i potaknuti želju u osobi koja kupuje proizvod. Luksuzna ambalaža ekskluzivnija je i skuplja od obi~ne, a najnoviji trendovi naglašavaju svjetlucavost te zdrav odnos luksuznog proizvoda i prirode. Luksuzni proizvodi imaju druga~ije strategije marketinga (strategije diferencijacije), a dok se pojedini proizvodi uop}e ne reklamiraju (poput nekih draguljarnica, jer njihova je ponuda ekskluzivna za njihovu klijentelu), ostali koriste sofisticirane marketinške na~ine promocije - PR, predstavljanje novih proizvoda, darivanja poznatih koji besplatno nose proizvode (sjetite se Oscara, haljina i nakita), elitna druženja sa slavnim osobama, slanje ekskluzivnih kataloga vjernim kupcima koji se na ovaj na~in upoznaju s najnovijom ponudom. Luksuzni proizvodi u manjem obimu prodaju se putem Interneta, jer je dojam ekskluzivnosti te mirise i boje koje kupac percipira dolaskom na prodajno mjesto znatno teže stvoriti putem web stranice. Prodaja luksuznih proizvoda odvija se tijekom cijele godine, no obi~no poraste neposredno prije boži}nih blagdana i pred odlazak na godišnje odmore.

Dizajnerska odje}a i nakit Na listi 10 najpoznatijih brandova nalazi se francuski proizvo|a~ luksuznih proizvoda, Louis Vuitton, poznat po svojim skupocjenim torbicama.

Kolekcije Loiusa Vuittona simbol su sofisticiranog luksuza i profinjenosti, no i drugi modni dizajneri, primjerice, Channel, Gucci, Mulberry, Burberry, Versace, Hugo Boss, Armani, Dolce&Gabbana, drže svoju cijenu. U svijetu nakita Tiffany i Cartier su zakon, a u posljednje su vrijeme cijenjeni i Swarovski i vintage nakit. Drago kamenje stolje} ima je pokazatelj luksuza i mo}i pa se plavi dijamant na aukciji nedavno prodao po cijeni od 8,9 milijuna dolara, a procjenjuje se da }e iznimno rijedak plavi dijamant - Der Blaue Wittelsbacher, od 35.56 karata, širok 24,40 mm i dubok 8,29 mm, na aukciji u londonskoj ku}i Christie’s dosegnuti

cijenu od ~ak 15 milijuna dolara. Da ni svijet glamura i luksuza nije bez problema, navodi Imogen Edwards-Jones u svojoj knjizi Modni babilon.

Naime, kako bi prividno uživali u luksuzu dizajnerskog komada odje}e, torbe ili nao~ala, mnogi ljudi kupuju kupus ili lažnjake na tržnicama ili u du}anima. Kupus je ona roba koja nastaje iz ostataka materijala koje tvornica ne upotrijebi u proizvodnji modne odje}e i modnih dodataka, a koja na kraju “sporednim izlazima” iz tvornice završi na tržnici, na štandu pored kupusa (i prodaje se po znatno nižim cijenama). Lažnjaci su proizvodi koji dolaze s Dalekog Istoka, vrlo loše kvalitete, ~esto puta pogrješno napisanog naziva, no neki su toliko dobro napravljeni da je prili~no teško otkriti radi li se o kopiji ili originalu.

Luksuzne nekretnine Moderne i urbane vile tek su privid luksuza prisutan na našim prostorima. Dvorci i ostala luksuzna izdanja u nas su nešto rje|i, no u svijetu itekako prisutni. Pojedini dizajneri unutarnjeg ure|enja stvaraju posebno skupocjene i luksuzne kolekcije koje obuhva}aju namještaj, osvjetljenje, prtljagu i modne dodatke namijenjene bogatašima željnim luksuza. Luksuzno opremljeni prostori mogu biti ure|eni minimalisti~ki s diskretno naglašenim skupocjenostima (audio i video oprema, šarmantni detalji, skupocjena rasvjeta, „pametni digitalni dom“, birani pjenušac u dizajnerskoj posudi za hla|enje, najfinije praliné, svježe poljsko cvije} e u skupocjenoj vazi...) ili raskošno u velikom prostoru koji ima bazen, ku}nu poslugu (doma} icu ili batlera, vrtlara), antikni namještaj i ostale skupocjene detalje. Vlasnici ovih prostora uživaju u detaljima poput petodijelnog porculanskog seta tanjura s cvije}em od 12,500$, vr~em za vino ili sokove od 15.850$, zdjelicom za slatkiše Tiffany od 7.500$, vazom sa skulpturom cvije}a umjesto pravoga cvije}a u njoj od 38.500 $.

Najskuplja kava na svijetu Kopi luwak, posebna je kava ~ije se cijene za šalicu espressa u svijetu kre}u od 250 do 500 kuna, a za kilogram je potrebno izdvojiti 6.000 kuna! Ova kava lišena gor~ine i trpkosti nastaje iz izmeta autohtone životinje w iz porodice ma~aka, koja jede pažljivo probrana i savršeno zrela zrnca kave te ona gotovo neprobavljena prolaze kroz tijelo životinje.

Posebno obu~eni traga~i iz izmeta ovih životinja izdvajaju neprobavljena zrnca kave. Okus ove kave s aromom naran~e, meda i vlažnog liš}a poznat je od 17. stolje}a kada se Kopi luwak mogao popiti u kavanama u Be~u i Parizu, a u ovoj skupocjenoj kavi mogu uživati i stanovnici doma}e metropole u kafi}u Eli’s Caffe.

4 bizdirekt � prosinac 2008.

organizira specijalistički seminar

GDJE JE DNO FINANCIJSKE KRIZE? -analiza tržišta kapitala u svijetu i Hrvatskojkoji se održava u Osijeku, u Hotelu Waldinger, 3. prosinca 2008. s početkom u 10,00 sati.

Sadržaj seminara:

Predavači: Jurica Vukas, mr.sc.

Kristian Koruni}

1. Globalna financijska kriza

►uzroci financijske krize

►indikatori financijske krize

►utjecaj krize na svjetsko

gospodarstvo - na razvijena tržišta kao

i na tržišta u razvoju

►mogu}i scenariji izlaska iz financijske

krize

►makroekonomska situacija u svijetu

tijekom 2009.

►razvoj makroekonomske situacije u

Hrvatskoj i regiji tijekom 2009.

2. Strategija ulaganja za vrijeme volatilnog tržišta

►strateška i taktička alokacija ulaganja

financijskih institucija

►način disperzije rizika za vrijeme

financijske krize

►optimiziranje prinosa portfelja

uključivanjem dodatnih financijskih

instrumenata za vrijeme medvje|eg i

volatilnog tržišta 3. Analiza hrvatskog tržišta kapitala

►Investicijski fondovi - stanje imovine

te izloženost po pojedinim dionicama

►Sektori i dionice - precijenjene i

podcijenjene dionice

►Ulaganje u regiju 4. Financijska izvješ}a korporacija 5. Kada očekujemo izlazak iz financijske krize te oporavak financijskih tržišta?

Prijave: Prijavu za sudjelovanje možete ispuniti na stranici www.mirakul.hr ili slanjem osobnih podataka na e-mail edukacija@mirakul.hr Kotizacija: Cijena seminara iznosi 1.390,00 kn+PDV, plativo na Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, 31000 Osijek žiro račun: 2484008-1101403654 MB: 1666193 AKCIJSKA CIJENA za uplate do 26. studenog iznosi 990,00 kn+PDV Kontakt: Za sve dodatne informacije možete se obratiti na e-mail edukacija@mirakul.hr ili direktno: Kristian Korunić tel: 01/6306 639, 099/214-6962 Jurica Vukas www.mirakul.hr 5 tel: 095/8189920

Danska - najsusretljivija zemlja za strana ulaganja

Turci (0,9%), emigranti iz zemalja bivše Jugoslavije (0,8%) i Afrikanci (0,7%). Danski je dominantan jezik u cijeloj zemlji, s iznimkom male grupe njema~kih govornika blizu granice s Njema~kom.

Iako poljoprivreda i ribarstvo sudjeluju s neznatnih 1,5% u strukturi BDP-a, ono ima zna~ajnu ulogu u danskoj ekonomiji, od ~ega je oko 70% namijenjeno izvozu (Velika Britanija, Njema~ka, Bliski istok, SAD i Japan). No, u posljednje vrijeme ove grane stagniraju zbog ugovora o kvotama unutar Europske unije.

Tako|er, osim nafte i plina (Sjeverno more) Danska posjeduje i neke minerale. U unutrašnjosti Grenlanda (koji je u sastavu Kraljevine Danske) nalaze se nalazišta urana, nafte i drugih minerala, koja još nisu u fazi eksploatacije. Zbog o~uvanja okoliša razvoj teške industrije ograni~en je, te u tom kontekstu danski koncerni sele proizvodnju u druga podru~ja svijeta, poput Azije. Laka industrija, koja je trenutno u ekspanziji, tako|er se bazira na visokoj tehnologiji.

Glavne industrijske grane su prehrambena, kemijska, tekstilna i prera|iva~ka. Industrijska je proizvodnja fleksibilna i prilagodljiva zahtjevima tržišta, o ~emu govori podatak da je oko 80% industrijske proizvodnje namijenjeno izvozu.

Mogu}nosti poslovne suradnje s Hrvatskom

Danska - najsusretljivija zemlja za strana ulaganja OP}E INFORMACIJE

Danska }e vlada dodatno poja~ati promidžbu Danske kao atraktivne zemlje za zapošljavanje te implementirati marketinšku kampanju „Brand Denmark“ u kontekstu ja~anja danskog gospodarstva kao najkonkurentnijeg u svijetu.

Naziv: Kraljevina Danska Glavni grad: Kopenhagen Površina: 43.100 km2 Stanovništvo: 5,4 milijuna Službeni jezik: danski Valuta: DKK (danska kruna); 1EUR=7,46 DKK

Gospodarska politika Danske temelji se na zajedni~koj ekonomskoj politici EU glede osiguranja održivog razvoja i zaposlenosti. Ono je pripremljeno za globalne izazove, ~emu u prilog govori dosadašnja implementacija Lisabonske strategije, poglavito u kontekstu postizanja konkurentnosti gospodarstva. Kako bi što bolje pozicionirala svoje gospodarstvo na globalnom tržištu, Vlada je najavila daljnju liberalizaciju tržišta u kontekstu ukidanja svih trgovinskih barijera i privla~enja stranih investicija, kao i lakšeg omogu} avanja zapošljavanja stranog visokoobrazovanog kadra. Kako bi zadržala kontinuitet makroekonomske stabilnosti i suficita javnih financija,

6 bizdirekt � prosinac 2008.

Vlada }e i nadalje pove}avati izdvajanja za istraživanje, inovacije, obrazovanje i poduzetništvo, ~ijom sinergijom nastoji osigurati održivost gospodarskog razvoja.

Osim toga, dodatno }e se poja~ati promidžba Danske kao atraktivne zemlje za zapošljavanje te implementirati marketinška kampanja „Brand Denmark“ u kontekstu ja~anja danskog gospodarstva kao najkonkurentnijeg u svijetu.

Struktura gospodarstva Danska je najguš}e naseljena zemlja Sjeverne Europe. Ve}ina je stanovništva skandinavskog porijekla. Najve}e skupine imigranata su: Azijati (1,5%),

Politi~ki su odnosi izme|u Kraljevine Danske i Republike Hrvatske vrlo dobri, bez otvorenih pitanja, a Danska se zauzima za što bržu integraciju Hrvatske u EU i NATO na temelju individualnih postignu} a. Iako su vanjskotrgovinska razmjena i ulaganja skromnog obima, mogu}nosti su za razvoj gospodarske suradnje znatne. Potencijalna podru~ja suradnje postoje u podru~jima poput istraživanja, razvoja i inovacija, sektoru informati~kih tehnologija, ekološke proizvodnje i tehnologije, biotehnologije, brodogradnje, prehrambene industrije te sto~arstvu.

Danske su grupacije zainteresirane tako|er za ulaganja u turizam, te brodogradnju (poglavito nakon restrukturiranja). Mogu}nosti hrvatskog izvoza u Dansku ograni~ene su visokim stupnjem liberalizacije tržišta i konkurentnoš}u svjetskih proizvoda, visokim prijevoznim troškovima, pomanjkanjem prepoznatljivog branda, te relativno visokim cijenama u odnosu na azijske izvoznike. Odre|ene mogu} nosti za plasman proizvoda na dansko tržište imaju hrvatski proizvo|a~i vina i maslinovog ulja, uz uvjet dobre marketinške obrade tržišta, te osiguranja ujedna~enosti kvalitete i kontinuiranost isporuka.

BDP: BDP per capita: Stopa rasta BDP-a: BDP prema sektorima:

Izvoz (2007): Izvozni proizvodi:

Zemlje izvoza:

Uvoz (2007): Uvozni proizvodi:

Zemlje uvoza:

Stopa inflacije: Nezaposlenost: Strana ulaganja: Internetski kod zemlje: Pozivni broj: Najve}a luka:

259,1 mlrd USD 47900 USD (procjena 2005.)

3% (procjena 2005.) javne usluge (27,1%), financijske usluge (23,8%), trgovina, transport, telekomunikacije (22%), graditeljstvo, industrija (20%), poljoprivreda (1,5%) 32,8 mlrd USD industrijski proizvodi, poljoprivredni proizvodi, gorivo, brodovi Njema~ka (17%), Švedska (14%), Velika Britanija (9%), SAD (7%), Norveška (6%) 185,6 mlrd USD poluproizvodi, potrošna dobra, kapitalna dobra, gorivo Njema~ka (21%), Švedska (14%), Velika Britanija (6%), Kina (5%), Norveška (5%) 1,8% 5,7,% 5,2 mlrd USD .dk +45 Kopenhagen

Zakonski okvir za trgovinsko poslovanje Danska u potpunosti primjenjuje zajedni~ku trgovinsku politiku EU kojom su odre|eni bilateralni odnosi Zajednice sa zemljama i u multilateralnim organizacijama (WTO). Unutar jedinstvenog tržišta EU ne postoje carinske barijere, te u skladu s time www.mirakul.hr

7

Danska - najsusretljivija zemlja za strana ulaganja Robna razmjena s Danskom Izvoz RH u Dansku (2007) Aluminij Kotlovi za vodenu i drugu paru Furnir, listovi za šperplo~e Dijelovi i pribor za motorna vozila Stapni motori s unutarnjim izgaranjem UKUPNI IZVOZ

23,9% 10,2% 7,7% 5,4% 5,2% 32,8 mil. USD

Uvoz RH iz Danske (2007) Meso (osim gove|eg) Oprema za zagrijavanje i hla|enje Lijekovi Neelektri~ni strojevi i alati, dijelovi Medicinski i farmaceutski proizvodi (osim lijekova) UKUPNI UVOZ

10,8% 8,8% 6,8% 4,9% 3,5% 185,6 mil. USD

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Danska ne primjenjuje carinu na uvoz proizvoda iz zemalja ~lanica EU, s tim da je i uvoz roba iz susjednih zemalja te nekih zemalja u razvoju slobodan. S ostalim trgovinskim partnerima Danska primjenjuje zajedni~ke carinske tarife, koje se napla}uju na uvoz robe u EU. Uvozne licence uglavnom nisu potrebne, izuzev za alkoholna pi}a, lijekove i odre|ene kemijske proizvode, oružje, streljivo i proizvode koji su u režimu kvota. Proizvodi koji nemaju porijeklo iz EU podliježu carinjenju. Za industrijske se proizvode carine kre}u u rasponu od 5 do 14%. Smanjene stope primjenjuju se sa zemljama koje su potpisale posebne sporazume s EU.

Postupak uvoza robe i usluga u Danskoj

Važni linkovi Ministarstvo gospodarstva: www.oem.dk Danska izvozna grupa: www.dega.dk Carine: www.toldskat Središnji poslovni registar: www.cvr.dk Me|unarodni natje~aji: www.licitation.dk Sajmovi: www.eventseye.com 8 bizdirekt � prosinac 2008.

Ukoliko se namjerava izvoziti u Dansku, vrlo je zna~ajno da proizvo|a~i i izvoznici prou~e pravila za tehni~ke standarde, koji su manje-više unutar EU harmonizirani, te da imaju potrebne certifikate kojom bi zadovoljili potrebne ekološke zahtjeve. Glavni su razlozi za neizdavanje tih certifikata neispunjavanje propisanih standarda za zdravlje, sigurnost i zaštitu potroša~a. Ukoliko se uvozi iz zemalja ne-~lanica EU, špediter je u obvezi prijaviti se carini gdje je prethodno uvoznik dostavio uvoznu dokumentaciju, kao i potvrdu o porijeklu i koli~ini robe koja se uvozi.

Ukoliko je rije~ o uvozniku registriranom pri carini, roba se može uvesti odmah, uz prate}u dokumentaciju. Vrlo je važno poštivati termine isporuke roba iz kupoprodajnih ugovora. Tolerancije vezane uz kašnjenje vrlo su male i naj~eš}e rezultiraju otkazivanjem daljnjih narudžaba.

urati pozitivnu ulaga~ku klimu za strance. Dansko zakonodavstvo jam~i isti tretman za doma}e i strane ulaga~e. Zakonski, regulatorni i ra~unovodstveni sustav relativno su transparentni i u skladu s me|unarodnim standardima. Do sada je zaklju~ila 41 bilateralni sporazum o zaštiti investicija, uklju~uju}i i onaj s Hrvatskom. Strana ulaganja u Danskoj ~ine 25% BDP-a Danske (2003. godine). Najve}i strani investitori dolaze iz SAD-a, Švedske, Velike Britanije, Norveške i Njema~ke, a sve su investicije usmjerene prema danskim IT tvrtkama, telekomunikacijama, informacijskoj tehnologiji, biotehnologiji, eksploataciji nafte, trgovini, itd.

Poslovni obi~aji U Danskoj vrijede uobi~ajene norme u poslovnoj komunikaciji. Osobni kontakti i poznanstva omogu} avaju brže sklapanje poslova, a iznimna se pozornost posve}uje pridržavanju dogovora. Kulturološke i religijske razlike ne utje~u na sklapanje poslovnih ugovora.

Važne adrese Ulaganja Dansko gospodarstvo pripada najuspješnijim i najefikasnijim u Europi, o ~emu govore i razna me|unarodna istraživanja koja svrstavaju Dansku na prvo mjesto glede makroekonomske stabilnosti, poduzetni~kog i poslovnog okruženja, te najsusretljivijom prema stranim ulaganjima. U nastojanju da što više privu~e stranih ulaga~a u zemlju, Vlada priprema dodatne mjere kojima bi privukla poduzetni~ki kapital za daljnji razvoj i istraživanje.

Velika je pozornost usmjerena osposobljavanju lokalnih regionalnih investicijskih ureda koji trebaju osig-

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U DANSKOJ Veleposlanik: mr. sc. Aleksandar Heina Frederiksgade 19, 1st fl., 1265 Copenhagen K. Tel: tel: 0045 33 91 90 95 fax: 00 45 33 91 71 31 E-mail: kopvel…mvpei.hr , croemb.denmark…mvpei.hr VELEPOSLANSTVO KRALJEVINE DANSKE U HRVATSKOJ Trg Nikole Šubi}a Zrinskog 10, 10 000 Zagreb Tel: 01 49 24 540 Fax: 01 49 24 554 E-mail: zagreb…um.dk Web: http://www.ambzagreb.um.dk/da