Hrvatsko zagorje u slici i riječi by dark bc

HRVATSKO ZAGORJE U SLICI I RIJEČI HRVATSKO ZAGORJE IN PICTURES AND WORDS HRVATSKO ZAGORJE IN BILD UND WORT

sadrzajOK.indd 1

7/21/09 5:35 AM

sadrzajOK.indd 2

7/21/09 5:36 AM

sadrzajOK.indd 3

7/21/09 5:36 AM

sadrzajOK.indd 4

7/21/09 5:36 AM

sadrzajOK.indd 5

7/21/09 5:36 AM

Ivaneď&#x2122;˛ko Bednjanski kraj

sadrzajOK.indd 12

7/21/09 5:36 AM

Sadr ž aj Predgovor

Zlatarsko-loborski kraj

Novi Marof i okolica

102

Ivanečko-bednjanski kraj

154

Krapinski kraj

216

Pregradski kraj

268

Klanječko-sutlanski kraj

312

Zabočki kraj

358

Zaprešički kraj

402

Stubički kraj

432

Zahvale fotograﬁma

484

Glavni urednik: Žarko Tušek Voditeljica projekta, urednica i graﬁčka urednica: Jelena Kučan Suradnici: Damir Hrelja, prof Kruno Sudec Tanja Miličić Cepernić Božica Brkan Tekst napisali ”Muži zagorskog srca“: Rajko Fureš - Zabočki i zaprešički kraj Vladimir Poljanec - Novi Marof i okolica , klanječko-sutlanski, zlatarsko-loborski i stubički kraj Ivica Balagović - Pregradski, ivanečko-bednjanski i krapinski kraj Damir Hrelja, prof. - Predgovor Prijevod: Engleski – Peter Hopwood, Njemački - Anica Pervan Lektura: Hrvatski – Barica Pahić i Dijana Kranjčec Njemački – mr. Jasenka Tabak Engleski – Peter Hopwood Fotograﬁje: Kruno Sudec Andrej Švoger Josip Grđan Vedran Rihtarić Vanja Perši

Josip Posavec Martin Turk Jelena Hribar Gettzy Zlatko Šorša

Graﬁčka priprema: Dubravko Gašparlin

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 709646 ISBN 978-953-6926-74-9 Sva prava pridržana. Ni jedan dio ove knjige ne smije se reproducirati ili prenositi u bilo kojem obliku ili sredstvima, elektronskim i mehaničkim, uključujući fotokopiranje, snimanje ili bilo kakav sustav spremanja informacija bez dozvole izdavača.

Sadržaj

Nakladnik : STANEK d.o.o. Varaždin Marofska 45, Kučan Marof 42000 Varaždin Tel.: 042/207-215 Fax: 042/641-215 info@stanek.hr www.stanek.hr Za nakladnika: Josip Stanek

Tisak: GZH, Zagreb Sadržaj

sadrzajOK.indd 13

XIII 7/21/09 5:36 AM

Content s Foreword

The Zlatar and Lobor region

The Novi Marof region

102

The Ivanec and Bednja region

154

The Krapina region

216

The Pregrada region

268

The Klanjec and Sutla region

312

The Zabok region

358

The Zaprešić region

402

The Stubica region

432

Photo credits

484

Contents

Publisher : STANEK d.o.o. Varaždin Marofska 45, Kučan Marof 42000 Varaždin Tel.: 042/207-215 Fax: 042/641-215 info@stanek.hr www.stanek.hr For the publisher: Josip Stanek Chief editor: Žarko Tušek Head of project, editor and graphic editor: Jelena Kučan Associates: Damir Hrelja Kruno Sudec Tanja Miličić Cepernić Božica Brkan Text ”Men of the heart of Zagorje“ written by: Rajko Fureš – The Zabok region, the Zapresić region Vladimir Poljanec – The Novi Marof region, the Klanjec and Sutla region, the Zlatar and Lobor region, the Stubica region Ivica Balagović - The Pregrada region, the Ivanec and Bednja region, the Krapina region Damir Hrelja, prof. - Foreword Translation: English – Peter Hopwood, German- Anica Pervan Proof reading: Croatian– Barica Pahić i Dijana Kranjčec German – mr. Jasenka Tabak English – Peter Hopwood Photographs: Kruno Sudec Andrej Švoger Josip Grđan Vedran Rihtarić Vanja Perši

Josip Posavec Martin Turk Jelena Hribar Gettzy Zlatko Šorša

Graphic editing: Dubravko Gašparlin Print: GZH, Zagreb

XIV Sadržaj sadrzajOK.indd 14

7/21/09 5:36 AM

Ivaneď&#x2122;˛ko Bednjanski kraj

sadrzajOK.indd 15

7/21/09 5:36 AM

In h alt Vorwort

Die Gegend von Zlatar und Lobor

Die Gegend von Novi Marof

102

Die Gegend von Ivanec und Bednja

154

Die Gegend von Krapina

216

Die Gegend von Pregrada

268

Die Gegend von Klanjec und Sutla

312

Die Gegend von Zabok

358

Die Gegend von Zaprešić

402

Die Gegend von Stubica

432

Auﬂistung der Fotograﬁen

484

Inhalt

Verlag: STANEK d.o.o. Varaždin Marofska 45, Kučan Marof 42000 Varaždin Tel.: 042/207-215 Fax: 042/641-215 info@stanek.hr www.stanek.hr Für den Verleger: Josip Stanek Chefredakteur: Žarko Tušek Projektleitung, Redaktion und graﬁsche Gestaltung: Jelena Kučan Mitarbeiter: Damir Hrelja Kruno Sudec Tanja Miličić Cepernić Božica Brkan Text von ”Muži zagorskog srca“: Rajko Fureš - Die Gegend von Zabok und Die Gegend von Zaprešić Vladimir Poljanec - Die Gegend von Novi Marof, Die Gegend von Klanjec und Sutla, Die Gegend von Zlatar und Lobor, Die Gegend von Stubica Ivica Balagović - Die Gegend von Pregrada, Die Gegend von Ivanec und Bednja, Die Gegend von Krapina Damir Hrelja, prof. - Vorwort Übersetzung: Englisch – Peter Hopwood, Deutsch - Anica Pervan Lektorat: Kroatisch – Barica Pahić i Dijana Kranjčec Deutsch – Mag. Jasenka Tabak Englisch – Peter Hopwood Fotograﬁen: Kruno Sudec Andrej Švoger Josip Grđan Vedran Rihtarić Vanja Perši

Josip Posavec Martin Turk Jelena Hribar Gettzy Zlatko Šorša

Layout und Graﬁk: Dubravko Gašparlin Druck: GZH, Zagreb

XVI

sadrzajOK.indd 16

Sadržaj

7/21/09 5:36 AM

Ivaneď&#x2122;˛ko Bednjanski kraj

sadrzajOK.indd 17

7/21/09 5:36 AM

sadrzajOK.indd 18

7/21/09 5:36 AM

sadrzajOK.indd 19

7/21/09 5:37 AM

V raždin Va

Pregradski kraj

Pregr gradsk dski kraj

The Pregrada region Die Gegend von Pregrada Fotografije: Vedran Rihtari, Zlatko Šorša, Josip Posavec, Josip Gran, Andrej Švoger, Kruno Sudec

Sveti Ivan Zelina

Zagreb

Samo obor

269 gore Veliki Tabor smješten na nadmorskoj visini od 334 m sagrađen je u XV. stoljeću, u vrijeme prvih turskih provala na hrvatski teritorij 269 top Veliki Tabor is situated 334 metres above sea level, constructed in the 15th century during the initial Turkish invasion on Croatian territory 269 oben Veliki Tabor, das 334 Meter über dem Meer liegt, wurde im 15. Jh. gebaut, zur Zeit der ersten türkischen Einbrüche auf dem kroatischen Boden

268 pregradski kraj OK.indd 1

Svetta Nedjelja

Da bi se mogla pojmiti tisućljetna prošlost Pregrade i njene okolice valja promatrati prostor širi od gradskog područja. Taj prostor sa sjevera i zapada omeđuje rijeka Sutla, istočnu i sjeveroistočnu granicu čine gora Brezovica i Maceljsko gorje dok je kraj prema jugu otvoren kotlinom riječice Kosteljine. Dobar dio srca tog kraja prekrivaju predivne šume gorja Kunagore, Vinagore i Desiničke gore koja se prema jugu pretvaraju u bajkovite spletove većih i manjih brežuljaka toliko tipičnih za predivne vizure Hrvatskog zagorja. Grad Pregrada nastao je na južnom ulazu u uski klanac rječice Kosteljine, na rubu doline koja se tu sužava i postaje prometno važni smjer koji vodi dalje prema par kilometara udaljenoj Štajerskoj. Pregrada ima zaštićeni prisojni položaj podno Kunagore koja i nju i cijelu dolinu geografski zaštićuje. Već spomenuta rijeka Sutla predstavlja jedno od osnovnih obilježja cijelom kraju. Ta granična riječica se pod ovim imenom se prvi puta spominje u XI. st. , a 90-tih godina postaje granična rijeka između teutonskih zemalja i zemalja kojim vladaju Arpadovići . Mnogo prije tih vremena ovdje su živjela ilirska plemena Japoda i keltska plemena Tauriska. Kako su Kelti bili uglavnom crvenokosi, smatra se da su genska obilježja ostala i na današnjem stanovništvu, jer među žiteljima tih općina, kao i među susjednim Štajercima, ima simptomatično mnogo ljudi riđe i crvene kose, sa svijetlom, i pjegavom puti. U blizini Vinagore, u zaselku Mala Gora, nađen je rimski grob iz II. st. naše ere koji svjedoči i o starorimskom kulturnom uplivu na tom tlu. U to doba Sutla je bila granica između pokrajina Norik i Panonija. Još jedan dokaz burnog života i ranoantičkog razdoblja je i pronalazak dvaju kipova poganskog boga Mithre. Oba kamena s reljefi ma otkrivena su u blizini Donje Plemenščine, (okolica Pregrade) i čuvaju se u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Štovanje Mithre je bio rašireni, ali tajni kult u Rimskom carstvu. U to vrijeme vodi nas i ime lokaliteta Poganščica koje se također

Pregradski kraj

7/21/09 6:47 AM

zove i Straža. Na njemu je danas kapela Svetog Lenarta,( XVII. st.), a vjerojatno je to bilo mjesto predkršćanskog - poganskog štovanja. U petom stoljeću naše ere ovuda su prolazile čete istočnih osvajačkih naroda; Huna, Gota, Avara koje su opustošile i popalile krajeve, a odmah iza njih naselila su ih slavenska plemena. U to vrijeme granična rijeka Sutla opet je bila svjedokom sukoba, ovaj puta između slavonskoga kneza Ljudevita Posavskog i Franačke države. U XV. st. Turci su, prema povijesnim spisima, provaljivali devet puta i vodili borbe s domaćim braniteljima. Posebnost Pregradskog kraja su visoki dvorci i utvrde smješteni na rubovima carstava sa svrhom zaštite od upada neprijatelja. To su između ostalih Kostel, Veliki Tabor, (utvrda Vrbovec koja više ne postoji) i Mali Tabor koji, uz Oštrc, Milengrad i ostale zaogrske utvrde, čine južni obrambeni prsten. Povjesničari ih svrstavaju u Sutlanski niz utvrda i zamkova. Većina građevina je u lošem stanju, ali su vrijedni da ih se turistički obiđe i razgleda.Kada se od Pregrade krene prema sjeverozapadu, u uskom klancu rječice Kosteljine, s lijeve strane, lako se uoče ruševine već spomenutog Kostela. Pri usponu prema ovom vrlo važnom i poznatom srednjovjekovnom zamku prvo se dolazi do kapele Trpećeg Isusa, a malo dalje i do župne crkve sv. Mirka (Emerika). Sama utvrda je komponirana od vanjskih zidina s kulama i unutarnjeg dijela grada ili palasa u kojem su obitavali velikaši. Po prvi puta se spominje u pisanim izvorima u XIV. st., iako se zna da je izgrađen u drugoj polovici XIII. st. (između 1260. i 1264. god.). Način njegove gradnje u ranoj fazi, pregrađivanjem gradske jezgre i cijelog obrambenog sustava nadopunjen je u prvoj četvrtini XVI. st., čime je postao važan za proučavanje osnova razvoja hrvatskog graditeljstva na prijelazu iz srednjeg vijeka u novo doba te je to prva velika osobitost Koste-

Pregradski kraj

pregradski kraj OK.indd 2

269 7/21/09 6:47 AM

la. Druga važna značajka je to da Kostel stotinjak godina bio sjedište obitelji Keglević, jedne od najznačajnijih hrvatskih porodica čiji utjecaj na javni, kulturni i gospodarski život naših krajeva, a i ostalih hrvatskih područja toga doba, nije ni potrebno posebno naglašavati. Pri tome je možda među vlasnicima najznačajnije ime Petra II. Keglevića, jajačkog (1520. - 1537.) i hrvatskog bana (1537 – 1542.), slavnog po svojoj pobjedi nad Turcima 1521. god. Nakon svih tih osvajačkih ratova, ljudi koji su nastanjivali ove krajeve počeli su istraživati svoj prirodni okoliš te manje više mirno živjeti. U to vrijeme dolazi do razvoja rudarstva i staklarstva, po čemu je ovaj kraj također nadaleko poznat. Kao i svaki zagorski gradić Pregrada je defi nirana u feudalno doba kao tržni prostor uz župnu crkvu sa naseljem koje je veoma blizu sjedišta vlastelina patrona. Vjerojatna lokacija pregradskog tržnog prostora je središnji trg Gospe Kunagorske, od kuda je počelo širenje gradskog prostora izgradnjom ulica prema jugu. Trgovište (oppidum) je termin u značenju naselja koje nema povlastice kakvo imaju kraljevski gradovi i njegovi stanovnici(cives). Oni se samo u nekim pravima razlikuje od kmetstva. Prostorna struktura počinje sa župnom kurijom i župnom crkvom Uznesenja Blažene Djevice Marije, jedne od najvećih zagorskih crkava izgrađene u klasicističkom stilu s primjesama baroka. Njenu unutrašnjost, uz baldahinski svod, osobito obilježava slika iznad glavnog oltara Uznesenja BDM slikana pod Tizianovim utjecajem (slično kao čuvena slika “Assunta “ u Veneciji) kao i skupocjene orgulje koje je napravio F. Focht (1834.) prvotno za zagrebačku katedralu. Zbog svojeg velebnog izgleda, tu crkvu popularno nazivamo zagorskom katedralom, a osobito stoga jer su mnogi dijelovi sakralnog namještaja premješteni iz zagrebačke katedrale u Pregradu. Dalju strukturu naselja čine pojedinačne kuće od kojih valja spomenuti zgradu suda podignutu krajem XIX. st. i kuću ljekarnika Th ierryja iz istog razdoblja koja je u prizemlju imala čuvenu ljekarnu s mnogim poznatim autohtonim lijekovima. Od ostalih sakralnih objekata, značajne su kapele sv. Ane u Plemenščini (XV. st.), sv. Mihaela u Sopotu (XVII. st.), sv. Mirka (XIII. st.), Kapela Trpećeg Isusa u Kostelu (vjerojatno iz XVI. st.)i sv. Leonarda na Vrhima Pregradskim (XVIII. st.). Svjetovni kulturni spomenici su bolje očuvani nego u okolnim krajevima, poglavito zato jer su uglavnom u privatnom vlasništvu. To su u prvom redu barokni dvorac Bežanec (XVII. st.), koji služi u reprezentativne hotelijerske svrhe i dvorci Gorica i Dubrava (XVII st.) u kojima vlasnici stanuju. Obje građevine su historicističkog izgleda. Od najpoznatijih stanovnika novije povijesti grada Pregrade i pregradskog kraja je slavni hrvatski književnik podrijetlom iz Valentinova, Janko Leskovar (1861.–1949.). Cijeli je život posvetio učiteljevanju u obližnjim selima, a uz to je i pisao. Riječ je o velikom književniku, izuzetnom rodoljubu čija je sudbina karakteristična za hrvatske pisce; vrijednost njegovih djela raste tijekom vremena. Današnji kulturni život Pregrade ne razlikuje se mnogo od ostalih zagorskih gradova i također ima svoju značajnu manifestaciju “Branje grojzdja” koja desetljećima mami posjetioce da tople ranojesenske dane provedu u Pregradi. Dugi niz godina tih dana se slave vinogradi i vino koje je uzgajano na posebno lijepim brežuljcima od kojih su posebno poznati oni Vinagore te Gornje i Donje Plemenščine. Stanovnici grada veoma su ponosni na tu tradiciju pa zdušno sudjeluju u događanjima i to prenose na mlade kojih, zbog činjenice da je Pregrada i značajno školsko središte, ima mnogo. Najznačajnija proljetna svečanost je procesija s kipom Majke Božje Kuna-

270 pregradski kraj OK.indd 3

270-271 Središte grada Pregrade s veličanstvenom crkvom nazivanom i zagorskom katedralom 270-271 The centre of Pregrada with a magniﬁcent church also referred to as «The Cathedral of Zagorje» 270-271 Das Zentrum von Pregrada mit der großartigen Kirche, die auch die Kathedrale von Zagorje genannt wird

Pregradski kraj

7/21/09 6:47 AM

Pregradski kraj

pregradski kraj OK.indd 4

269 7/21/09 6:47 AM

268 pregradski kraj OK.indd 5

Pregradski kraj

7/21/09 6:47 AM

273 Orgulje katedralne snage u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije 273 The exceptionally valuable and large organ in the Parish church of the Assumption of Our Lady 273 Die Orgel von der Kraft einer Kathedralenorgel in der Pfarrkirche Mariä Himmelfahrt

gorske do planinarskog doma istoimene planine. Ipak, u pregradskom kraju postoji jedna kulturološka osobitost koja nije poznata u drugim zagorskim krajevima, a to su kuburaške udruge. Danas ih je osnovano tridesetak u Pregradi i okolnim mjestima. Stanovnici ovog kraja posebno su ponosni na ovu tradiciju nastalu iz zaštitarskih običaja feudalnih stražara i čuvara koji su koristili vjerske ili sezonske prigode za treniranje pucanja iz kubura. U udrugama članovi su oba spola, svih uzrasta. Svaka udruga ima specifičnu, bogato ukrašenu odoru po kojoj se razlikuje od drugih. Najpoznatija udruženja upisana su u članstvo Hrvatskih povijesnih postrojbi i ponosno predstavljaju pregradski kraj prilikom najsvečanijih državnih blagdana ili vojnih hodočašća i službenih posjeta. Pregradi, koja se u posljednje vrijeme naglo gospodarski razvija, ova tradicija predstavlja veliku vrijednost u promidžbi grada. Kako je već prije spomenuto strani industrijalci počeli su krajem XVIII. st. tragati za rudama u ovome ali i drugim zagorskim krajevima. Tako su u gustim šumama uz rječicu Sutlu počele nicati tzv. “glažute” (šumske staklane) u kojima se na izgorenim drvima topila smjesa za proizvodnju stakla. Danas se tu nalazi maleno mjesto Hum na Sutli koje je dobilo veliki značaj razvojem staklarske industrije. Proizvodnja stakla započela je već u antičko doba izradom neprozirnog stakla. Izradom prozirnog stakla, pa mekog i šumskog stakla do minucioznih vještina obrade graviranjem i brušenjem kristala i staklorezom, humski su majstori postali nadaleko poznati. Sta-

Pregradski kraj

pregradski kraj OK.indd 6

273 7/21/09 6:48 AM

klarski industrijalac Michael von Poschinger osnovao je prvu tvornicu stakla 1860. god., a nekoliko godina iza toga počele su stizati nagrade sa svjetskih izložbi i sajmova. U današnje doba tu tradiciju nastavlja tvornica Vetropack, jedan od najznačajnijih gospodarskih giganata Hrvatskog zagorja ali i ovog dijela Europe, čija proizvodnja pokreće razvojne procese cijeloga kraja. Ponajljepši dvorac ovoga dijela pregradskog kraja je Mali Tabor (XVI. st.), kaštel pregrađen u dvor. Nažalost, danas je još uvijek neobnovljen iako je za Hrvatsko zagorje iznimno vrijedan jer svjedoči burnoj povijesti graničnih područja Hrvatske. Među njegove najznačajnije vlasnike svakako spada irski grof Kavanagh koji je u prvoj polovici XX. st. ovdje bio glavni pokretač kulturnih zbivanja, a svi ga pamte po arheološkim iskapanjima koje je vodio. Stari običaj feudalnih velikaša je da izgrađuju zavjetne kapele i crkve, a to se vidi i u humskom kraju. Svi sakralni objekti pokazuju da su izgrađivani na prethodno postojećim građevinama. Tako je nadograđivana i župna crkva sv. Marije Taborske (XV. st.), tipična alpska građevina, jer je smještena na platou brijega do kojega vodi natkriveno masivno barokno stubište, iako u osnovi gotička, naknadno barokizirana i opremljena baroknim svetištem, sakristijom i inventarom. S ovog vidikovca pruža se prekrasan pogled na slovenske Alpe i štajerske planine pa zato, osim vjernika, veoma rado dolaze i planinari. U istoj župi su dvije kapele, sv. Vida (XIV. st.) u Klenovcu

274 pregradski kraj OK.indd 7

274-275 Potkraj rujna u Pregradi se održava manifestacija BRANJE GROJZDJA koja uvelike promiče pregradski turizam 274-275 At the end of September Pregrada hosts an event called ‘BRANJE GROJZDJA’ (grape harvest) which promotes tourism in Pregrada 274-275 Ende September wird in Pregrada die Veranstaltung BRANJE GROJZDJA (Weintraubenernte) abgehalten, die den Tourismus in Pregrada bestens fördert

Pregradski kraj

7/21/09 6:48 AM

Humskom i sv. Ivana Krstitelja u Lastinama koje su također kao i župna crkva sv. Petra i Pavla u susjednom Prišlinu dobile današnji izgled pregrađivanjem u XVII. stoljeću. Na krajnjem rubu Hrvtaskog zagorja zapadno od grada Pregrade uz granicu sa slovenskom Štajerskom smejstilo se pitomo zagorsko selo Desinić koje ima dva značajna obilježja. To su župna crkva svetog Jurja (XVI. st.), neobično velika sakralna građevina za tako malo mjesto i velebni dvorac Veliki Tabor (XV. st.), jedan od najvrednijih arhitektonskih spomenika hrvatske kulture. Sama župna crkva poznata je po vrijednom crkvenom posuđu iz XVII. st. kao i po nadgrobnom epitafu Petra II. Ratkaya, jednog od vlasnika Velikog Tabora i oca čuvenog Jurja Ratkaya, kanonika i pisca. Ratkayi su burg dobili od grofova Celjskih koji su bili dugi niz godina vlasnici gotovo svega u Zagorju. Trobrodna neogotička građevina Veliki Tabor osim po svojoj arhitektonskoj ljepoti poznata je i po legendi o Veroniki Desinićkoj koja datira u vrijeme grofova Celjskih. Ljubavna priča o vezi lijepe djevojke plebejskog podrijetla i mladog plemića kojeg nadzire okrutni otac, završava tragično (ubojstvom lijepe Veronike koja je po tom prema legendi zazidana u zidine dvorca), a opjevana je u narodnim tradicijskim pričama, pjesmama. Na tu je temu napisano nekoliko pripovjedaka i tri romana. Mnogi do danas vjeruju da Veronikin duh i dalje boravi u zidinama dvorca. U prvoj polovici XX. st. vlasnik dvorca bio je imućni i slavni hrvatski slikar Oton Iveković i mnoge njegove poznate slike s temama iz hrvatske povijesti počele su nastajati ovdje. Iz Desinića je ponikao i Jurica Đuro Prejac, znameniti glumac, skladatelj i pjevač, osobito poznat kao autor “zagorske himne” : Vu plavem trnaci. Iako je samo mjesto danas slabo industrijski razvijeno i orijentiranao na seoski turizam, poznato je da je u prvoj polo-

Pregradski kraj

pregradski kraj OK.indd 8

275 7/21/09 6:48 AM

276 Muzej grada Pregrade „ Dr. Zlatko Dragutin Tuđina“ čiji stalni postav čine tri zbirke: numizmatika, rudarstvo i ljekarnička zbirka Thierry 276 The museum of Pregrada town «Dr Zlatko Dragutin Tudjina» with a permanent numismatic and mining collection together with the Thierry pharmacist collection 276 Das Museum der Stadt Pregrada „Dr. Zlatko Dragutin Tuđina“ , dessen ständige Ausstellung drei Sammlungen ausmachen: Numismatik, Bergbau und pharmazeutische Sammlung Thierry

276 pregradski kraj OK.indd 9

Pregradski kraj

7/21/09 6:48 AM

277 gore Zlatnik s motivom Kardinala Stepinca iskovan je 1966. godine 277 top Forged in 1966, a golden coin portraying the Cardinal Stepinac 277 oben Goldm端nze mit dem Motiv des Kardinals Stepinac im Jahre 1966 geschmiedet

Pregradski kraj

pregradski kraj OK.indd 10

277 7/21/09 6:48 AM

278 Zgrada ljekarne u kojoj je ljekarnik Thierry započeo prvu industrijsku proizvodnju lijekova u Hrvatskoj 278 The pharmacy building where pharmacist Thierry started the very ﬁrst industrial production of medications in Croatia 278 Das Apothekengebäude, wo der Apotheker Thierry die erste industrielle Arzneimittelproduktion anﬁng

279 sredina dolje Zaštitna marka za proizvode ljekarne obitelji Thierry 279 center bottom The trade mark for products of the Thierry family pharmacy 279 unten mitte Schutzmarke für die Apothekenerzeugnisse der Familie Thierry

279 desno Recept, pokazatelj farmaceutske djelatnosti u Pregradi potkraj 19. st. 279 right A prescription, the indicator of pharmaceutical activity in Pregrada at the end of the 19th century 279 rechts Ein Rezept, das Zeichen der pharmazeutischen Tätigkeit Ende des 19. Jh. in Pregrada

vici XX. st. u Desiniću radila privatna dizel-električna centrala i opskrbljivala stanovništvo električnom strujom, što je bilo doista rijetko. Danas se gospodarski život osniva na poljoprivredi i turizmu. Razvijeni seoski turizam s brojnim nadaleko poznatim izletištima ( Vinotočje pod Taborom, Masnec, Grešna gorica, Trsek, Fiket i dr...), razlogom je dolaska turista iz zemlje i inozemstva. Mlađi i avangardniji turisti rado dolaze u Veliki Tabor ljeti, kada se održava svjetski poznati festival kratkog fi lma, a zidine zamka okružene skelama restauratora, djeluju poput kulisa fi lmskog studija. Sa zaravanka ispred Tabora pruža se možda najljepši panoramski pogled u Zagorju. Na koju god stranu svijeta se gleda, uočavaju se brdašca s malim kapelicama, (sv. Ane, sv. Margarete, sv. Ivana Krstitelja, sv. Marije Magdalene). Daleki vidici prema slovenskim planinama, Kla-

278 pregradski kraj OK.indd 11

Pregradski kraj

7/21/09 6:48 AM

nječkom gorju i dolini Save. Predivne vizure bude uspomene na prohujala vremena kada su se u ovom kraju održavali plemićki lovovi, mačevanja, trubadurski koncerti te se živjelo puninom srednjovjekovnog života. Pretpostavlja se da je u doba najvećeg procvata Velikog Tabora u samom zamku živjelo šezdesetak ljudi. Poznati dvorac desinićkog kraja bio je u Velikoj Horvatskoj. Imao je veliki park i hodnike s arkadama s dvorišne strane. Spominje se već krajem XVI. st. a danas je nažalost devastiran. Stare ceste i puteljci koji su vodili od dvorca do dvorca ili trgovišta po cijelom Zagorju ukrašavani su tradicionalno mnogobrojnim raspelima. Područje oko Desinića posebno je poznato tome. Budući da je većina takovih raspela drvena, nisu dugog vijeka. Ipak, potrebno je spomenuti kip Majke Božje Kraljice iz XVII. st. koji je postavljen na istočnom ulazu u

Pregradski kraj

pregradski kraj OK.indd 12

279 7/21/09 6:48 AM