001-160_KleineGarten_cro.qxp
6.5.2010
12:00
Page 1
Ure|enje malih vrtova
001-160_KleineGarten_cro.qxp
6.5.2010
12:00
Page 2
001-160_KleineGarten_cro.qxp
6.5.2010
12:01
Page 3
Andrea Christmann
Ure|enje malih vrtova Prakti~na rje{enja i za vrtove ku}a u nizu
001-160_KleineGarten_cro.qxp
6.5.2010
12:01
Page 4
4 Sadr`aj
Teorija – bez nje se ne mo`e 7 Na~elo ure|enja 7 Raj na najmanjem prostoru 7
Okosnica vrta 10 Lijepe strukture 11
Vodoravni i okomiti elementi 14 „Do`ivljaj“ vrta 14
Stvorite slojevitost i prostornu dubinu 19
Primjena visine u vrtu 64 Uporaba vertikalnog prostora 65
Perspektiva 19 Prostorna dubina 19
Stvaranje {irine u prostoru 67 Iskori{tavanje oblika vrta 67
Napravite jasne konture 22 Pravokutni red 22
Kako pregra|ivanjem iskoristiti vi{e od vrta 69 Razmje{taj biljaka 69
Uzmite u obzir svojstva polo`aja 24
Podne obloge 72 Materijali za velike povr{ine 73
Elementi oblikovanja – jednostavni i u~inkoviti 26
Povr{ine i funkcije 15
Djelujte na sva osjetila 26
Ograda i za{tita od pogleda 17
Svjetlo i rasvjeta 27
Ogledni koncepti vrtova 75
Drve}e i grmovi 28 Zidovi, `ivice i ograde 32 Stube 36 Voda 38 Pergole i lukovi 40 Pogledi i putovi 43 Podne obloge 45
Optimalno ure|enje malih vrtova 49 Istra`iti vrt 49 Razviti osje}aj za prostor 49 Promatrati i prepoznati 50 Postupak za starije vrtove 51
Unijeti `elje i sklonosti 53 Na~initi plan vrta 55 Ku}a i vrt – jedna cjelina 57 Postaviti u sredi{te pozornosti 59 Inscenacija biljkama 61
Uklopiti okru`je 63
Vodeni vrt 75 Ogledni vrt: osje}aj godi{njeg odmora i daljine 77
Prirodni vrt 79 Ogledni vrt: nadahnut seoskim vrtom 81
Arhitektonski vrt 82 Ogledni vrt: moderan i pun naboja 8 4
Japanski vrt 86 Ogledni vrt: jasne konture 87
Vrt ru`a 89 Ogledni vrt: vrt osjetila 90
Ladanjski vrtovi 92 Ogledni vrt: nostalgi~ni {arm 93
Vrt za igru 94 Ogledni vrt: bogat do`ivljajima i prikladan za {etnju 96
Zimzeleni vrt 98 Ogledni vrt: uvijek zelen i lagano se odr`ava
001-160_KleineGarten_cro.qxp
6.5.2010
12:01
Page 5
Sadr`aj 5
Travnati vrtovi 102 Ogledni vrt: lako}a i prozirnost 103
Mediteranski vrtovi 105 Ogledni vrt: sunce u kombinaciji s otvorenim pogledom 106
Vrt s trajnicama 108 Ogledni vrt: veselih boja i `ivahan 110
Predvrtovi 112 Primjer predvrta: jednostavna elegancija 114
Ure|enje vrta u praksi: kako to u~initi 123
Kupnja biljaka: kvaliteta i veli~ina 135 Sadnja `ivice 137 Sadnja drve}a 138 Njega i rezanje drve}a 139
Urediti maleni vrt 123
Cvjetne tapete 141
Po~etak radova 123
Sadnja trajnica 142
Gra|evinski zahvati u vrtu 124
Lon~anice 143 Ure|enje travnjaka 145
Pokrivanje tla: odabir materijala i formata 124
Pravi vrtni pribor 148
Terase 126
Lijep vrtni namje{taj 150
Ograde
Staklenik ili drvena {upa? 152
Primjer predvrta: moderan i reduciran 116
Postavljanje stuba 127
Elektri~ne i vodene instalacije 153
Primjer predvrta: seoski 117
Gradnja jezerca 131
Primjer predvrta: formalan i jednostavan 118 Primjer predvrta: reprezentativan 120
Staze i puteljci 129 Gradnja pergole 133
Automatsko natapanje 153 Crpke i tehnika 154
Biljke – da se sve zeleni i cvate 135
Kazalo 159
001-160_KleineGarten_cro.qxp
6.5.2010
12:01
Page 6
001-160_KleineGarten_cro.qxp
6.5.2010
12:01
Page 7
Na~elo ure|enja 7
Teorija – bez nje se ne mo`e Na~elo ure|enja @elimo da nam vrtovi obuzmu sva osjetila, ne samo o~i. Stoga poja~avamo zvuk vjetra i miris cvije}a. Eva Maaser, Rajski vrt Vrtovi su danas va`niji nego ikada, osobito ljudima koji `ive u gradu. U ~esto u`urbanoj svakida{njici vrt je mjesto mira i opu{tanja u kojem mo`ete pratiti promjene godi{njih doba i osjetiti prirodu. ^ak i kad raspola`ete vrlo malom povr{inom, mo`ete se na njoj divno odmoriti i prona}i put do samoga sebe. Raj na najmanjem prostoru Slika vrta neprestano se mijenja u skladu s godi{njim dobima. Stoga je posebno i nezamjenjivo mjesto. Vrtovi su danas znatno manji nego prije dvadesetak godina, a zahtjevi su porasli: na popisu su `elja mnogih vlasnika vrtova jezerce ili bazen, {iroka terasa uz ku}u te mnogo mjesta za lon~anice i prostran travnjak okru`en drve}em i grmljem. Pri ure|enju uvijek je va`no
dati vrtu njegovo posve osobito obilje`je, u~initi ga mjestom koje djeluje na sva osjetila i uz to odra`ava i osobnost svoga vlasnika. Za skladnost i originalnost vrta nije presudna veli~ina. Naprotiv: svjesnim planiranjem i oblikovanjem na samo nekoliko ~etvornih metara mo`e nastati mali raj. U malome vrtu prednost uvijek ima oblikovanje gra|evinskih elemenata. Staze, terase, zidovi i pergole trebaju prona}i svoje pravo mjesto prije nego {to se prema njima odaberu odgovaraju}e biljke.
Ku}u i vrt treba uvijek promatrati kao cjelinu. Stoga se pri izboru gra|evnih materijala za vrt treba orijentirati prema materijalima i bojama ku}e da se uspostavi skladan prijelaz. U unutra{njosti ku}e u pravilu se na temelju dojma o veli~ini prostora odabire odgovaraju}i namje{taj. U projektiranju vanjskoga prostora trebalo bi postupiti na vrlo sli~an na~in. ^ak i ako zami{ljanje vrta kao sobe zvu~i pretjerano, donekle je ta ideja posve opravdana.
Ku}a i vrt nedjeljiva su cjelina. Stoga se u oblikovanju vrta treba uvijek voditi izgledom ku}e.
001-160_KleineGarten_cro.qxp
6.5.2010
12:01
Page 8
8 Teorija – bez nje se ne mo`e
Uostalom, vrt u pravilu nudi dovoljno mjesta za sjedenje, u`ivanje u obrocima i opu{tanje – samo pod vedrim nebom.
Pravi stil Bezbroj je mogu}nosti za ure|enje malog vrta. Stil je uvijek osobna odluka; strogo formalan ili prirodan – nije rije~ o tome da je jedan ispravan, a drugi pogre{an, va`no je i jedno i drugo. Mogu}e je sve, samo biste trebali po{tovati osnovna pravila o ure|enju. Elementi stila mogu biti harmoni~ni ili isticati suprotnosti. Svakako, lak{e je ako ve} pri planiranju odredite stil. Vrt mo`e biti ure|en u minimalisti~kom stilu, na primjer kao japanski vrt ili u arhitektonskom, kao formalni vrt, ali mo`e odavati i dojam ljupkoga ladanjskoga vrta. Svjesnim planiranjem na temelju promi{ljena povezivanja ljepote i funkcionalnosti na svakome mjestu mo`e nastati skladan zeleni prostor.
Stvorite dojam veli~ine ^esto mali vrtovi djeluju ve}ima nego {to su to doista. Trikovima svakako mo`ete prikriti nedostatak veli~ine. Prostraniji izgled vrta mo`ete do~arati na razli~ite na~ine. Odjeljivanjem pojedinih prostora visokom `ivicom ili vje{to postavljenim cvjetnim grmom vrt se vi{e ne mo`e obuhvatiti jednim pogledom i ve} time djeluje zanimljivijim i tajan-
Jasnim oblicima i to~no odre|enim povr{inama za sjedenje i cvjetne gredice mali je vrt dobro iskori{ten i djeluje prostranije.
stvenim. Posjetitelj ga otkriva obilaskom i djeluje mu ve}im nego {to je u zbilji. U malome je vrtu visina posebno va`na. Gdje je povr{ina ograni~ena, tre}a je dimenzija vrlo korisna: ve} s tri stube mijenja se perspektiva, dolazi se na povi{eno ili ni`e mjesto i time se ulazi u novi prostor. Stje~e se dojam prostranosti. Ne unosi samo prostor za sjedenje u ni`em dijelu vrtu ili bazen na povi{enu mjestu osje}aj ve}eg prostora ve} i pergole i lukovi obavijeni biljkama penja~icama. One su osobito dobrodo{le u malome vrtu u kojem nema dovoljno mjesta za drve}e ili rasko{nije grmove. I ve}e lon~anice privla~e poglede i uljep{avaju terase.
Ako ih se dobro za{titi, mogu ~ak i cijelu zimu ostati vani.
Jednostavno i jasno Ispravno oblikovani mali vrtovi mogu djelovati doista izvanredno. U sitnim su uto~i{tima ~esto skrivene velike {anse. Naj~e{}e nisu samo dovoljno iskori{tene. Slijedite nekoliko pravila ure|enja i planiranje }e vrta biti lak{e. Tri na~ela glase: jednostavnost, osobitost i jasno}a. U ure|enju je malog vrta umjetnost prije svega u tome da se postoje}i prostor dobro rasporedi, gra|evinskim elementima i biljkama odredi njegova struktura i da djeluje ve}im. Ipak, najvi{e pozornosti treba obratiti biljkama.
001-160_KleineGarten_cro.qxp
6.5.2010
12:01
Page 9
Na~elo ure|enja 9
Dobro promi{ljen koncept u{tedjet }e i vrijeme i trud. Suzdr`ano oblikovanje i jasni oblici vrlo su va`ni. Za ure|enje novog vrta nakon izgradnje ili kupnje ku}e otvorene su gotovo sve mogu}nosti. Ako preoblikujete ve} postoje}i mali vrt, preporu~ljivo je uspostaviti vezu izme|u starih struktura i novih elemenata. Pritom je u pravilu jednostavnije zamijeniti biljke nego promijeniti osnovnu strukturu vrta.
Oblici i boje Va`no je ograni~iti se na samo nekoliko gra|evnih materijala. Jednolika podna obloga od prirodnoga kamena ili drva djeluje prostranije od {arene kombinacije razli~itih formata i vrsta kamena. Velike plo~e prirodnoga kamena stvaraju dojam prostranosti, a povr{ina od mozai~nih kamen~i}a isti~e sitno}u oblika i djeluje sku~eno. Jednostavno i suzdr`ano ozelenjivanje s nekoliko soliternih biljaka tako|er poti~e prividnu prostranost. I boje cvatu}ih trajnica va`ne su kad vrt treba djelovati ve}im. Blijede boje poput s vijetloplavog cvata kokoti}a Delphinium sedefastog drva stvaraju dojam daljine. U plavoljubi~astoj cvjetnoj gredici svjesno ih treba upotrijebiti u pozadini. Za razliku od njih,
sna`ne boje `utih i naran~astih cvjetova nevena (Calendula officinalis) djeluju kao da se guraju prema naprijed. Stoga ih u ljetnoj gredici treba uvijek staviti u prvi plan.
Iluzija veli~ine Osje}aj dubine prostora tako|er nastaje ako se pogled s terase usmjerava prema skulpturi na kraju vrta ili na krajolik koji ga okru`uje. Mali vrt treba raznoliko urediti, unijeti naglaske i odrediti istaknuta mjesta kako bi ga se moglo otkrivati korak po korak. Zavojit put koji vodi od ku}e do udaljena prostora za sjedenje ~ini vrt ne samo opti~ki ve}im ve} i zanimljivim. Smjerovima gledanja u vrtu se isto tako posti`e osje}aj prostranosti. Tako pogled s kuhinjskoga prozora
mo`e voditi kroz lukove do suprotna kraja zemlji{ta. Ondje mo`e biti pergola koja uokviruje okolni krajolik. Oko taj krajolik do`ivljava kao dio vrta, ~ime nestaju postoje}e granice i prostor djeluje mnogo ve}im. Ali i u vrtu se ciljanim rasporedom elemenata koji privla~e poglede mogu prikriti granice. Ako je skulptura na kraju staze uokvirene `ivicom, oko }e privu}i taj motiv i manje }e zamijetiti okoli{. Taj „tunelski vid“ potiskuje sve ostalo u pozadinu. Ako se granica, na primjer zid od prirodnoga kamena, obavije biljkama penja~icama, gube se tvrdi obrisi i bri{e granica zemlji{ta. Veliko zrcalo na kraju vrta u udubini `ivice stvara iluziju da prostor vodi dalje u dubinu i time je ve}i.
Svjesnim razmje{tajem elemenata koji privla~e poglede, vrt postaje ne samo raznolikijim nego i stvara iluziju ve}eg prostora.
001-160_KleineGarten_cro.qxp
6.5.2010
12:01
Page 10
10 Teorija – bez nje se ne mo`e
Ta se iluzija mo`e jo{ vi{e poja~ati ako se iza luka postavi zrcalo. Luk djeluje poput vrata, a iza se {iri odraz vrta. Zrcalo dakako ne smije biti previ{e uo~ljivo, rubove treba prikriti biljkama. Vrlo su rafinirane i brajde spojene popre~nim potpornjima. Ako se iza njih postavi zrcalo, izgleda kao da se reflektirani prostor prote`e u beskona~nost. I ve}i bazen bez biljaka djeluje poput velika zrcala u kojem se odra`avaju oblaci i okoli{ – te pru`a osje}aj daljine.
Preure|enje starih vrtova Mo`da su s godinama pojedine drvenaste biljke u vrtu postale prevelike i su`avaju mali prostor. Ili je terasa uz ku}u premala da za lijepa vremene na njoj u`iva cijela obitelj. Preveliko stablo baca previ{e sjene na gredicu s povr}em. Mo`da ima premalo mjesta za jo{ jednu garnituru za sjedenje, a spremi{te je alata tro{no i dotrajalo. Ovdje bi svakako trebalo ne{to u~initi da vrt ponovno za`ivi. Trud se isplati ~ak iako upravo na po~etku planiranje zahtijeva mnogo vremena. ^esto se ba{ neznatnim promjenama mo`e posti}i velik u~inak. Ako `elite optimalno preurediti vrt, mo`e biti potrebno i godinu dana da ga upoznate pa`ljivim promatranjem. Prije nego {to zapo~nete planirati novi ili preure|ivati
postoje}i vrt, postavite dva osnovna pitanja i nemojte ih smetnuti s uma u planiranju jer }e odrediti sve nove korake: 1. „[to postoji?“ To se prije svega odnosi na vanjske zadane elemente, veli~inu i oblik vrta, uvjete na odre|enu polo`aju poput svjetlosti i sjene te okru`enje – je li vrt otvoren prema krajoliku ili je okru`en susjednim zgradama i vrtovima. 2. „[to treba nastati?“ Ovdje je rije~ o budu}em kori{tenju i {to kao vlasnik o~ekujete od svoga maloga uto~i{ta. Ho}e li se na kraju ispuniti sve `elje, ovisi dakako o tome koliko `elite ulo`iti, odnosno koje radove mo`ete obaviti sami. Trebalo bi i razmisliti o tome `elite li vrt ure|ivati u vi{e faza u duljem razdoblju i za po~etak urediti samo mjesto za sjedenje uz ku}u, ili sve treba obaviti odjednom. Svakako se preporu~uje izraditi cjelovit koncept koji }e prihvatiti svi ~lanovi obitelji.
Pravila ure|enja • {to jednostavnije, to ljep{e • mali broj razli~itih materijala • uklju~iti i okoli{ • odrediti sredi{nja mjesta • oblikovati smjerove gledanja • prekriti granice • unijeti efekte • stvoriti iluzije
Okosnica vrta Drvenaste biljke tvore okosnicu vrta. ^esto se ona sastoji od zimzelenih vrsta koje ne odbacuju li{}e i tvore kulisu pred kojom se tijekom godi{njih doba mogu predstaviti posve razli~ite biljke. Ali i drvenaste biljke koje odbacuju li{}e mogu tvoriti okosnicu vrta te ~ak i zimi biti iznimno reprezentativne svojim uko~enim ili savijenim granama. Okosnica od zimzelenih drvenastih biljaka mo`e u odre|enim uvjetima djelovati prejednoli~no pa ju je bolje kombinirati s vrstama koje odbacuju li{}e. S drvenastim biljkama nastaju posve razli~iti prostori u vrtu. Vanjski okvir ~esto tvori `ivica, ali i zid {titi od pogleda i vjetra, stvara izdvojenost i ozna~ava granice vrta. U vrtu prije svega drve}e, grmovi i biljke penja~ice ~ine biljni mobilijar. Svojom veli~inom i oblikom rasta stvaraju ne samo prostornost nego i isti~u visinu u vrtu. Drve}e ima posebnu ulogu u vrtu zbog brojnih svojih funkcija: stvara sjenu, ozna~ava krajnju to~ku neke staze ili ~ini sredi{te vrta. Njegov je raspored presudan za izgled vrta i stoga ga treba smatrati jednim od najva`nijih elemenata kompozicije. Drvo jednostavno pripada u svaki vrt. Posebno su po`eljne neobi~ne vrste drve}a, poput primjerice ukrasne
001-160_KleineGarten_cro.qxp
6.5.2010
12:01
Page 11
Okosnica vrta 11
tre{nje (Prunus subhirtella ’Autumnalis’). Zbog nje`noru`i~astih cvjetova koji se pojavljuju ve} u studenom i upadljiva jesenskoga li{}a u nijansama od `utonaran~aste do ljubi~astosme|ecrvene iznimno privla~i poglede u svakom vrtu.
Lijepe strukture Doma}i divlji grmovi vrlo su omiljeni ne samo zbog svoje otpornosti. Te drvenaste biljke imaju mnoge prednosti: prilago|ene su na{oj klimi, otporne su na napad {tetnika i pru`aju za{titu i hranu `ivotinjama. Osim atraktivna cvata i ukusnih plodova, unose i boju u vrt, prije svega u jesen kad li{}e mijenja boju. K tome, krute ili savijene grane vrlo su lijep prizor zimi. Pojedini su grmovi osobito po`eljni u vrtu jer u svako godi{nje doba osvanu u novom ruhu. La`na lijeska (Corylopsis pauciflora) ili merala (Amelanchier lamarckii) ubrajaju se u prave grmove-ljepotice kojima nisu potrebni dodaci da privuku svu pozornost na sebe. Ali tek na odgovaraju}em polo`aju uz optimalne svjetlosne uvjete dolaze do izra`aja posebne strukture svakoga pojedinoga grma. Upadljivi grmovi ne bi se trebali boriti za pozornost. Upotrijebite ih stoga samo kao pojedina~ne motive i priu{tite im posebno mjesto u vrtu. Drve-
naste biljke daju vrtu zeleni okvir. Tu se podjednako ubrajaju stabla, grmovi i biljke penja~ice. Svojim volumenom stvaraju prostornu sliku, tvore vanjske granice vrta i dijele ga u razli~ite prostore. Samostoje}e drvenaste biljke slikovita oblika stavljaju naglaske. Na terasi se rado sjedi ispod rasko{ne kro{nje truba~a ili pokraj mirisnih grmova jorgovana. Za male su vrtove biljke {iroka i slikovita oblika rasta manje pogodne. Bolje je izabrati stabla male ili kuglaste kro{nje ili visokostabla{ice. Drvenaste biljke tako|er se mogu orezivati u razli~ite ob-
like, na primjer {im{ir u oblik kugle ili tisa kao kugla ili kocka. Te biljke rastu i u posudi i ukra{avaju ulaze i staze.
Raznolikost drvenastih biljaka Kako bi vrt i zimi zadr`ao okvir, treba obratiti pozornost zimzelenim drvenastim biljkama koje ionako ~ine divan kontrast golim granama drve}a i grmova koji odbacuju li{}e. Zimzelena stabla, grmovi i `ivice osobito su va`ni u hladno godi{nje doba. Kad se ostalo raslinje povu~e, oni daju intonaciju vrtu, a zelene granice vrta postaju jasno vidljive. Kao zimzeleni grm ili `ivica iznim-
Drvenaste biljke poput stabala, grmova, `ivica i biljaka penja~ica razli~itih veli~ina, oblika rasta i osobitosti ~ine okosnicu vrta.
001-160_KleineGarten_cro.qxp
6.5.2010
12:01
Page 12
12 Teorija – bez nje se ne mo`e
no su prikladni tisa (Taxus baccata), {im{ir (Buxus sempervirens var. arborescens) te tuja (Thuja occidentalis) i kalina (Ligustrum vulgare). Zimzeleni bambusi tako|er stavljaju jasne zelene naglaske. Pergole i lukovi sa zimzelenim penja~ima poput br{ljana (Hedera helix) i kozje krvi (Lonicera henryi), osim {to jasno nagla{avaju granice i dijele prostor vrta, unose i zimi dovoljno zelenog volumena. I drvenaste biljke s plodovima koje odbacuju li{}e nude zimi atraktivan igrokaz; lijepi su primjeri glog (Crataegus laevigata ’Carrierei’) i jarebika (Sorbus x arnoldiana ’Golden Wonder’). Stabla i grmovi zimskoga cvata koji po~inju cvasti u prosincu zanimljivo su sredi{nje mjesto vrta. Dodu{e, potrebna im je zimzelena `ivica u pozadini kako bi djelovali posebno dekorativno. Tu se ubrajaju perzijska parocija (Parrotia percia), bodnantova udikovina (Viburnum x bodnantense ’Dawn’) te zimski hamamelis (Hamamelis mollis). Drvenaste biljke kao bitni elementi ure|enja vrta izrazito su dugovje~ne. Njihove budu}e polo`aje i raspored treba stoga planirati iznimno pa`ljivo. S jedne strane treba uzeti u obzir svojstva polo`aja, a s druge strane i sve oblikovne aspekte te pravnu osnovu, npr. udaljenost od susjednog posjeda. Ve} pri sadnji treba imati na umu budu}u veli~inu drve}a i pred-
Drvenaste biljke poput bodnantove udikovine svojim ~arobnim cvjetovima u turobno zimsko doba nezaobilazno su sredi{te maloga vrta.
vidjeti dovoljno mjesta. Svojstva polo`aja proizlaze iz klimatskih uvjeta, strukture tla i njegove sposobnosti da zadr`i vla`nost. Dok je na primjer breza zadovoljna pjeskovitim tlom, kesten ne bi dobro izgledao na tome polo`aju.
Stabla stavljaju naglaske Stabla su pri ure|enju vrta vrlo va`ni i posebno omiljeni elementi. Kad stoje pojedina~no i slobodno, te drvenaste biljke svojom zelenom masom i obrisom karakteristi~nim za pojedinu vrstu predstavljaju dobro oblikovana plasti~na tijela. U skupinama ili nizovima stabla jako djeluju na oblikovanje prostora. I u malim su vrtovima stabla va`na. Ve}ina je vrtova u pravilu dovoljno velika da nude do-
voljno mjesta barem za jedno stablo. Ovisno o {irini kro{nje treba ih pojedina~no saditi kao solitere. Ako je kro{nja u obliku kugle, mogu se postaviti u paru ili rasporediti u drvored. Svakako, moraju se dobro uklopiti u postoje}i prostor. I kad je posrijedi nedoumica, sigurno ima dovoljno mjesta za minijaturno stablo poput kaline u obliku kugle ili ru`e visokostabla{ice visoke oko 1 m i kro{nje promjera 50 cm. Pri kupnji drvenastih biljaka treba uvijek imati na umu koju }e veli~inu odabrani primjerak imati kao naraste jer u vrtu brzo mo`e postati pretijesno, previ{e sjenovito ili prehladno, odnosno stablo vi{e ne}e rasti. Stabla prikladno uokviruju zanimljiv pogled ili prekrivaju neatraktivan prizor, nude
001-160_KleineGarten_cro.qxp
6.5.2010
12:01
Page 13
Okosnica vrta 13
za{titu i prave sjenu. Katkad privla~e neobi~nim oblikom rasta, ~arobnim cvatom ili impresivnom bojom li{}a u jesen. Neka se stabla odlikuju dekorativnom korom. Ali i li{}e se razlikuje svojim oblicima i gusto}om i mo`e djelovati vrlo zanimljivo, poput na primjer himalajske breze bijele kore (Betula utilis ’Doorenbos’). Zbog njene lepr{ave kro{nje koja propu{ta svjetlo nikada se ne osje}ate sku~eno, a i povr{ine travnjaka i trajnica ispod nje dobivaju dovoljno svjetla. Ako pak s druge strane svjesno `elite sjenovito podru~je za sadnju paprati i hosta, prikladna su stabla kompaktne kro{nje poput magnolije (Magnolia acuminata) ili bijelog duda (Morus alba). Drve}e zanimljive boje li{}a daje vrtu iznimnu izra`ajnost. U tu se skupinu ubrajaju vrbolisna kru{ka (Pyrus salicifolia, vidi sliku desno) koja svojim srebrnosivim li{}em podsje}a na stablo masline ili crvenolisna {ljiva (Prunus cerasifera ’Nigra’) ~ije crnocrveno li{}e unosi koloristi~ku raznolikost u zelenilo.
@ivice stvaraju prostore Orezane `ivice stvaraju prostore u vrtu. Gdje je prostor ograni~en, treba se odlu~iti za prikladne biljke i odabrati samo one koje se mogu sna`no prikra}ivati ili koje sporo rastu. Tu se ubrajaju kalina (Ligus-
trum vulgare) i suru~ica (Spirea x cinerea ’Grefsheim’) te tisa i {im{ir. Uskim zelenim zidovima odvajaju se mali prostori i grmovi i trajnice se optimalno predstavljaju. Ta izdvojena mjesta djeluju iznimno ugodno. Osim toga tako nastaju dobri klimatski uvjeti za napredovanje biljaka. @ivice imaju jo{ jednu prednost, one naime stvaraju smjerove gledanja i uokviruju staze. Zbog strogo geometrijski orezane `ivice nastaje napet i tajanstven do`ivljaj prostora u vrtu. Visoke `ivice ome|uju vrt prema van. U unutra{njosti vrta niske `ivice uokviruju cvjetne gredice i obrubljuju travnjak. U oblikovanju novog
ili preure|ivanju postoje}eg vrta `ivicu bi trebalo po mogu}nosti zasaditi odmah na po~etku kako bi se rano uspostavile strukture i prostori u kojima do izra`aja dolaze ne samo fascinantne soliterne biljke ve} i lijepe skulpture. @ivicama se vrt mo`e opti~ki pro{iriti. Uzak otvor u `ivici unosi napetost i inspirira promatra~a na istra`ivanje prostora koji je iza njega. Time nastaje osje}aj ve}eg prostora. @ivice razli~ite visine ~ine vrt raznolikijim. Ako se niska `ivica postavi ispred visoke, nastaje iznimna kompozicija prostora i vrt djeluje opti~ki ve}im. Kontrasti nastaju zbog razli~itih oblika li{}a te
Razli~itim tonovima zelene boje posti`u se neobi~ni efekti. Tako dobro dolaze do izra`aja razli~iti oblici i strukture li{}a.
001-160_KleineGarten_cro.qxp
6.5.2010
12:01
Page 14
14 Teorija – bez nje se ne mo`e
Rasporedom orezanih `ivica i pravokutno oblikovanih kro{anja stabala vrt se do`ivljava u slojevima i poja~ava se dojam dubine prostora.
razli~itih zelenih tonova. Tamnozelene iglice tise posebno dolaze do izra`aja ispred svijetlozelenih listova `ivice od graba (Carpintus betulus). U arhitektonskim vrtovima `ivice trebaju biti glatkih ravnih povr{ina. To se najbolje posti`e zimzelenim biljkama sitna li{}a. Vrsta kozje krvi Lonicera nitida povoljna je alternativa brza rasta, ali se mora ~e{}e orezivati. Gredice trajnica i aromati~nog bilja obrubljuju se {iroko rasprostranjenim {im{irom sitna lista (Buxus sempervirens ’Suffruticosa’). @ivice od crvenolisne bukve ili graba mogu se ravno orezivati, djeluju relativno neutralno i prikladne su i za moderne i za prirodno oblikovane vrtove.
Vodoravni i okomiti elementi ^ovjek do`ivljava prostor orijentiraju}i se po vertikalama i horizontalama koordinatnog sustava. Sve podlije`e sustavu svrstavanja prema gore i dolje te lijevo i desno. Mi smo „uhva}eni“ izme|u neba i zemlje, svojim kretanjem „do`ivljavamo“ prostor koji nas okru`uje.
„Do`ivljaj“ vrta Na{a opa`anja u vodoravnoj ravnini znatno su intenzivnija od okomite. To obilje`ava na{ sveukupan sustav percepcije. Stvari prije svega do`ivljavamo
o~ima, pa su na{a promatranja u vodoravnoj ravnini intenzivnija i stoga nam djeluju va`nijima. Odstupanja od vodoravnosti i okomitosti, poput kosih povr{ina i rubova, do`ivljavamo ~esto kao provokaciju, kao napad na na{e navike gledanja i do`ivljaj prostora. Osjetljivi se organ za ravnote`u pokoleba ve} i pri najmanjoj promjeni. U vrtu vladaju, u usporedbi s ku}om, posve osobita iskustva s vodoravnim i okomitim ravninama. Tako valovita povr{ina travnjaka mo`e unijeti napetost i dati vrtu posve osobito obilje`je, a na lagano povi{enu mjestu mo`e biti poseban prostor za garnituru za sjedenje koji otvara novu perspektivu na zemlji{te. Vrlo je zahtjevno na nagnutu terenu stvoriti ravne povr{ine jer vodoravnom se povr{inom osvaja prostor koji tako postaje dostupnim: boraviti se mo`e samo na ravnu terenu, samo se ondje mogu postaviti stol i stolice, ali i oblikovati jezerce ili podi}i pergola. U vrtu nema savr{eno ravnih povr{ina. U pravilu samo izgra|ene stvari ~ine vodoravne linije, na primjer gornji rub zida ili vidljiva greda pergole. Dodu{e, moderni gra|evinski oblici dopu{taju i valovite ili zaobljene rubove, ali horizontala ~ovjeku daje osje}aj mira i sigurnosti.
001-160_KleineGarten_cro.qxp
6.5.2010
12:01
Page 15
Vodoravni i okomiti elementi 15
Uravnote`ena kompozicija u prostoru vrta sadr`i i vodoravne i okomite elemente koji su me|usobno u `ivu odnosu napetosti.
Povr{ine i funkcije Vodoravne povr{ine obilje`avaju sliku svakog vrta i ispunjavaju mnogostruke funkcije. Dok su terase kao stvorene za postavljanje stola i stolica, a travnjak poziva na igru ili opu{tanje, ostale su zelene povr{ine jednostavno odmor za o~i.
Prostor za sjedenje Terase bi trebale biti u neposrednoj blizini ku}e, s pristupom izravno iz kuhinje ili dnevne sobe. ^esto je prostor za sjedenje okrenut prema jugu ili zapadu tako da se cijeli dan mo`e u`ivati na suncu. Trebao bi biti dovoljno velik da mo`ete postaviti stol s najmanje ~etiri stolice. Ali posve }e udobno biti ako terasa nudi dovoljno mjesta i za le`aljku, lon~anice ili malu fontanu. ^esto je vrt vrlo malen i terasa je jedino mjesto na kojemu mo`ete boraviti pod vedrim nebom. Va`no je svjesno planirati opremanje malog prostora i pa`ljivo odabrati podne obloge, vrtni namje{taj i biljke.
Zbog vi{e ravnina i razli~itih povr{ina poput drva, vode i travnjaka uzak prostor djeluje prostranijim.
001-160_KleineGarten_cro.qxp
6.5.2010
12:01
Page 16
16 Teorija – bez nje se ne mo`e
Ako imate vi{e mjesta, mo`ete urediti jo{ jedan prostor za sjedenje. ^ak i ako se samo povremeno njime slu`ite, na njemu se do mile volje mo`ete zadr`avati u razli~ita doba dana i u svim godi{njim dobima ovisno o trajanju sun~eve svjetlosti. Ako se prostorom za sjedenje slu`ite samo povremeno za lijepa vremena, ne mora biti trajno pri~vr{}en. Stol i klupu mo`ete brzo postaviti u sjenu jabuke. Od drvenih plo~a mo`ete izraditi pod da noge vrtnog namje{taja ne propadaju u zemlju. Zelenilo je dobro za du{u jer zelena boja umiruje. Vjerojatno
je zbog toga zelena povr{ina u vrtu mnogima tako privla~na. Sjediti u rano ljeto na terasi i lutati pogledom po intenzivno zelenome travnatom sagu melem je za du{u.
Travnjak Svaki vrt `ivi od uzbudljiva kontrasta puno}e i praznine koji nastaje izmjenom svijetla, otvorene povr{ine travnjaka i guste cvjetne gredice. Oblik i veli~ina ovise o stilu i cjelokupnoj povr{ini vrta. Iz travnjaka zra~i mir, on povezuje razli~ita podru~ja i opti~ki pove}ava mali vrt. Kad je svjesno umjetni~ki
oblikovan i ure|en primjenom suvremenih gra|evinsko-tehni~kih metoda, travnjak je va`an oblikovni element u gotovo svakom vrtu. Povr{ina travnjaka unosi svijetao i otvoren prostor koje mo`e biti okru`en cvjetnim gredicama, grmovima ili `ivicom. Ako ne `elite kositi travu, jednostavno odaberite travnjak s poljskim cvije}em ili aromati~nim biljem. Jasan oblik i izra`ene granice travnjaka osim {to tvore lijep kontrast `ivahnim rubovima zasa|enih gredica olak{avaju i njegovo odr`avanje. Za to ostavite uzak rub plo~a uz
Jo{ jedan prostor za sjedenje na kraju malog zemlji{ta ~ini vrt raznolikijim i opti~ki ga pove}ava. Ovisno o polo`aju sunca mo`ete u njemu boraviti u razli~ita doba dana.
001-160_KleineGarten_cro.qxp
6.5.2010
12:01
Page 17
Vodoravni i okomiti elementi 17
vanjski rub travnjaka da kosilica mo`e pokositi svu travu. Za vrlo suhih ljeta travnjak pati i treba ga stalno zalijevati. Alternativa je zelenom sagu koji zahtijeva odr`avanje {ljunak – posebno `elite li stvoriti jedinstvenu povr{inu koja se lako odr`ava ili ako do tla ne dopire dovoljno svjetla.
Biljni pokriva~i I biljke koje pokrivaju tlo tvore homogene povr{ine i mogu otu`an kuti} vrta pretvoriti u kompaktan biljni pokriva~ bogat li{}em ili cvjetovima. Skromne biljke djeluju kao u~vr{}ena povr{ina od {ljunka i mal~a od kore i prekrivaju zemlju tako da korov nema izgleda. Posebno na mjestima na kojima travnjak ne raste, nezahtjevne vrste podnih pokriva~a poput malog zimzelena (Vinca minor) dobro izlaze na kraj. Dokazali su se i kao robusne vrste za podsa|ivanje drvenastih biljaka jer na zasjenjenim polo`ajima siroma{na tla raste malo vrsta cvije}a. Pokriva~i tla dobra su alternativa trajnicama i travnjacima. Brzo se {ire i trajno {tite tlo od isu{ivanja i pretvaranja u blato. To je svojstvo posebno korisno za zasa|ivanje strmina. Kad je rije~ o spektru boja, pokriva~i su tla nezamjetni, ali uza svu svoju skromnost vrlo su omiljeni. Mirnim su zelenim tonovima suprotnost uzbudljivim i
Timijan je idealan pokriva~ tla jer se brzo {iri u {arolik i mirisan sag. Izvrstan je za povr{ine kojima se ne prolazi.
rasko{nim cvjetnim gredicama. Upravo zimzelene vrste poput br{ljana stvaraju zimi dojam njegovana saga od biljaka. Finim strukturama i dekorativnim li{}em pokriva~i tla ~ine gustu zelenu povr{inu i isti~u markantne drvenaste biljke. Dobar je primjer kopitnjak (Asarum) koji }e svojim okruglim li{}em brzo prekriti neku povr{inu i lijepo istaknuti primjerice bijelo pro{arana debla breze. Kopitnjak je vrlo skroman, ali osjetljiv na pritisak. Da bi se izbjegla ogoljela mjesta, po tim se povr{inama ne bi smjelo gaziti. To vrijedi i za vrtni timijan koji za razliku od mnogih zelenih kolega
povr{inu uz ku}u pretvara u mirisan, {arolik, rascvjetan sag.
Ograda i za{tita od pogleda Vanjske granice vrta nude mnoge mogu}nosti oblikovanja. Posebno su u malim vrtovima ograde i njihov materijal, oblik i boja presudni za osje}aj prostora. Zidovi, `ivice i ograde okru`uju zeleni prostor i dijele ga. Katkad tvore pravokutnik ili kvadrat, a ~esto su to nepravilni kutovi koji obilje`avaju tlocrt vrta. Vanjska granica osigurava izdvojenost i nudi za{titu od znati`eljnih pogleda. Visoki zidovi i guste
001-160_KleineGarten_cro.qxp
6.5.2010
12:01
Page 18
18 Teorija – bez nje se ne mo`e
zimzelene `ivice upadaju u o~i i poja~avaju dojam privatnosti. Ograde mogu ulaziti u prostor ili izlaziti iz njega i tako tvore ni{e za sjedenje, fontanu ili skulpturu. Te kutove treba obvezno dobro iskoristiti kao istaknuta mjesta. Va`no je osje}ati se dobro i za{ti}eno uz visok zid. Ali ne smijete se osje}ati zatvorenima ako zbog toga pogled vi{e ne mo`e lutati prema van u neposrednu okolinu. Mo`da niske ograde ipak pru`aju dovoljnu za{titu i sigurnost, a ipak manje ograni~avaju pogled. @elite li prikriti neprivla~ne poglede, dovoljan je samo jedan visok zid da skrene oko u drugi smjer vredniji pogleda.
Planirate li gradnju zidova, provjerite da ne kr{ite lokalne gra|evinske propise koji u pravilu propisuju visinu, ali i oblik ograde. U odre|enim se okolnostima ne smije ni upotrijebiti svaki materijal. Ako se ne namjeravate posve odvojiti od okru`enja i `elite vrt opti~ki otvoriti, prikladne su ograde od metala i drva. U pravilu nisu tako masivne i neprovidne kao zidovi i `ivice, neupadljivije su i uklju~uju okolni krajolik u vrt. Kao arhitektonski elementi ograde bi trebale biti uskla|ene sa stilom i materijalom stambenog objekta. Ako su obrasle biljkama penja~icama, skladno se uklapaju u ambijent i uspostavljaju vezu s vrtom.
Vrt djeluje skladno kada je uravnote`en odnos vodoravnih i okomitih elemenata. Tek ga se tada do`ivljava kao prostor.
Vertikalni elementi Svaka uravnote`ena prostorna kompozicija sadr`i osim vodoravnih elemenata i okomite jer u protivnom do`ivljaj prostora ne bi bio mogu}. Vodoravne linije daju osje}aj mira i sigurnosti, signaliziraju red i uravnote`enost. Izra`ajni okomiti elementi u vrtu ~esto su gra|evinske konstrukcije poput pergole ili zida. Pravokutno orezana tijela `ivice koriste se visinom u malom vrtu i istodobno ozna~avaju njegove vanjske rubove. Uspostavljenom ravnote`om okomitih i vodoravnih komponenti nastaje osje}aj za prostor. Tada se u vrtu osje}ate doista dobro. Posebno bi u malome vrtu odnos ravnine prema visini trebao uvijek biti uravnote`en. S previsokim i zatvorenim ogradama vrt bi lako mogao djelovati sku~eno; stoga bi ograde trebale biti {to ni`e tako da dio okoline ostane vidljiv. Ako se u vrtu izgradi pergola, on gotovo uvijek dobiva na prostoru. Visina istodobno biljkama penja~icama daje prostor za {irenje. I `ice za penjanje i {paliri imaju istu funkciju. Drve}e u obliku kolumnara i drvenaste biljke orezive u obliku kugle tako|er se mogu upotrijebiti kao vertikalni elementi u vrtu. Male su kro{nje u pravilu pogodnije za male vrtne prostore od drve}a {iroko ra{irenih kro{anja.
001-160_KleineGarten_cro.qxp
6.5.2010
12:01
Page 19
Stvorite slojevitost i prostornu dubinu 19
Stvorite slojevitost i prostornu dubinu Otvoreni prostor do`ivljamo u slojevima. Vi{eslojnost izaziva znati`elju i poziva nas u {etnju otkrivanja kroz vrt. Djelovanje dubine i prostornosti poznajemo s fotografija i slika. Osnovno je pravilo da slika mora biti vi{eslojno komponirana kako bi se stvorila dubina. To se posti`e odre|enom kompozicijom slike, raspore|ivanjem prvog i srednjeg plana te pozadine. Tako nastaje dojam da odre|eni motiv ima prostornu dubinu. Bez te kompozicije svaka slika djeluje plo{nom. Isto pravilo vrijedi i za oblikovanje vrtova. Posebno je na malom zemlji{tu taj efekt vrlo va`an jer `elimo posti}i da oko stekne dojam ve}eg prostora. Prostorno djelovanje poja~ava se tek ako oko do`ivljava vrt u slojevima. Pogled s terase na okolni krajolik djeluje uvijek zanimljivo, ali se mo`e i poja~ati ako se linija horizonta prekine pojedina~nim stablima u prvom ili srednjem planu i kad se sa svakim korakom kroz prostor vrta pojavljuje promijenjena perspektiva. Time se stje~e dojam prolaska kroz znatno ve}i prostor nego {to je on u stvarnosti.
Mali bi vrt trebao biti oblikovan poput dobre slike ili fotografije. Time oko stje~e dojam znatno ve}eg prostora.
Perspektiva
Prostorna dubina
Perspektiva je iznova otkrivena u doba renesanse. Otkrivanje tajne perspektive ozna~ava prekretnicu u povijesti: odmak od uvjerenja da je svijet plo~a do njegova poimanja kao kugle. U slikarstvu se s plo{noga prikazivanja pre{lo na trodimenzionalno s gotovo realisti~nim slikama. Perspektiva, od latinskog za „gledati kroz“, „jasno vidjeti“, podlije`e matemati~kim pravilima koja danas mo`emo lako shvatiti: {to je udaljenost ve}a, to objekti djeluju manjima. Svjetlost i boje postaju svjetlije, gube intenzivnost {to su dalje u pozadini. Paralelne linije susre}u su u zajedni~koj to~ki u daljini.
Paralelnim linijama `ivice i slojevito raspore|enim biljkama stvara se dojam vi{eslojnosti, slojevito raspore|ene uske povr{ine `ivice stvaraju osje}aj dubine. Kao {to i krajolik s drvoredom stabala i `ivice djeluje `ivahnije i ljep{e od livada i polja bez stabala, vi{eslojno komponiran vrt ne djeluje samo napetije nego se doima i ve}im. Mali ku}ni vrt `ivicama podijeljen u pojedina podru~ja djeluje mnogo prostranije od jedinstvena vrtnog prostora koji zauzima cijelo zemlji{te. Jednostavnim sredstvima ukidaju se granice malog vrta i opti~ki ga se pove}ava. Zgodna metoda za postizanje prostorne dubine sastoji se u tome da se vrt podijeli u vi{e prostora.
001-160_KleineGarten_cro.qxp
6.5.2010
12:01
Page 20
20 Teorija – bez nje se ne mo`e
@ivice, niski zidovi od cigle i obrasli lukovi poti~u znati`elju za onim {to je skriveno iza njih. Iako su neki prostori vrlo maleni i koncipirani samo za gledanje, posti`e se `eljen efekt.
Vizualno pove}anje Dubina prostora posti`e se ciljanom primjenom perspektive. Tako na primjer linija vode koja kre}e od ku}e i su`ava se na kraju vrta izdu`uje prostor. Isti se u~inak mo`e posti}i ako visinu zidova i `ivica koje vode od ku}e u vrt snizite prema kraju. To se jo{ dodatno poja~ava ako razmaci izme|u lon~anica koje stoje u jednom redu ili razmaci stupova ograde postaju sve u`i. Jednostavna je i efektna i primjena zrcalne refleksije. U zid na kraju uskog vrta mo`ete uklopiti zrcalo i time simulirati ne samo prostornu dubinu nego i pobuditi iluziju da je iza jo{ jedan vrt. Mirna povr{ina vode djeluje poput zrcala i do~arava sli~an efekt.
Na kraju sjenice pogled se usmjerava do umjetni~ki ukra{ene kamene amfore. Oko se ciljano vodi i time se poja~ava dojam dubine prostora.