Za Europu

za

2.lipnja 2008.

Europu broj 2 / godina I / cijena 12,50kn; 3EUR

POSAO: Preko Bruxellesa do pristojnog posla u Zagrebu UDRUGE: Skoro sve udruge u istom košu

INTERVJU:

Ingrid Antičević-Marinović

Društvo Izjeda politička korupcija KOLUMNA: Vesna Pusić : U korak s Unijom

ISSN 1846-86081

Za Europu / broj 2

2.lipnja 2008.

SADRŽAJ Izdavač Zepo savjetovanje d.o.o Savska 58 10 000 Zagreb Tel: 01/6177-253 Direktor dipl. oec. Zdenko Brkljačić Izvršni direktor Vlado Bušić Glavni i odgovorni urednik Igor Bjelac Pomoćnik glavnog i odgovornog urednika Goran Ivanović Novinari Dario Kissegi, Helena Matić, Ines Madunić, Krunoslav Barbarić, Ana Zorić, Ana Lovrić, Ana Filipović, Sanja Fligić Kolumnisti Vesna Pusić, Lada Niseteo, Željko Lukić Fotografije Davor Bolant, Duško Mirković Lektorica Barbara Bulat Grafički urednik Darko Bečeić Grafika Dunja Paj Voditelj predstavništa Zagreb Milan Bjelivuk 091/6263200

4....INTERVJU:

Šef delegacije Europske komisije u Zagrebu Vincent Degert

Razgovarao: Goran Ivanović

7....KOLUMNA:

U KORAK S UNIJOM Vesna Pusić

Voditelj predstavništva Požega Andrea Teodorović 091/6263 211 Tisak ARCA d.o.o, Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www. arca.hr Distribucija Hrvatska pošta d.d.

Izlazi dva puta mjesečno Issn 1846 – 8608 2

Okrupnjavanje zemljišta za siguran plasman proizvoda Dario Kissegi

24... INOZEMNA ULAGANJA:

Preslice za kamenu vunu lkjln jlkj lmnlk jlj lkjl kjlk jlk jlkj lkjl kjl klk jlk jl nljklj Daniela Knapić

8... KORUPCIJA:

Hrvatskoj za ulazak u EU treba sofistic kj lkj lkj lkj lj lk jlk jlkj lj lkj lkj lkjl kjl kjl kjl kjl kj irana korupcija Krunoslav Barbarić

10... POGLAVLJA – OTVARANJE: Test mudrosti ili vježba za mišiće Vesna Roller

12...KOLUMNA:

VISOKI BRISELSKI IZVOR; Je li hrvatska voljna, željna i spremna na promjene?

26... PREGOVORI:

Konac lipnja – djelo krasi

Lada Stipić-Niseteo

32... REGIJA:

Sječa ministara pod prijetnjom Bruxellesa Ana Zorić

44... INTERVJU:

Upraviteljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva Cvjetana Plavša – Matić

Lada Stipić-Niseteo

Razgovarao: Igor Bjelac

14...POLJOPRIVR:

38... INTERVJU:

Voditelj predstavništva Rijeka Paula Čermin 091 / 6263 212 Voditelj predstavništva Split Božidar Uvodić Ante 091/6263 209

18... POLJOPRIVREDA:

Sami smo se izborili za dobre poticaje lkjlkjlk klj ljl ljlkj lj lkj lkj lkj lkj lkj lkj lkj lkj lkj lkj lkj lkj lkj l Helena Matić

16.. GOVEDARSTVO:

Farmeri u škarama kamata i kre lkl jljl jj kj j j j j j j lj lkj lj lj lkj j j kldita Damir Rukovanjski

Udruga inovat kjl jljl jl jlk j jl l jlj ljlk jlk jk jkj kj kj kj k kj k kj kjk k kj k kora Hrvatske Razgovarala: Barbara Bulat

42...TRŽIŠTE RADA:

Predstavljen prvi hrvatski jkhk hkjhk jhk hk hkhk hk hkjh kjh kh Portal tržišta rada Ana Filipović 3

Za Europu / broj 2

Tjedan kada je...

U Sabor upućeno novih 11 ‘europskih’ zakona  Vlada je s sjednice u saborsku proceduru uputila novih 11 tzv. europskih zakona, a premijer Ivo Sanader izvijestio je da je za ispunjenje polugodišnjeg plana usklađivanja sa zakonodavstvom EU preostalo još 20-ak zakona. Saboru je tako upućen prijedlog zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, po kojemu bi i privatne agencije te za tu djelatnost registrirani obrtnici mogli posredovati pri zapošljavanju hrvatskih građana u drugim zemljama - sada to može samo Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). Zakon predviđa i povećanje naknada za nezaposlene osobe - za prvih 90 dana naknada bi iznosila 70 posto njezine neto plaće koju je primala kod zadnjeg poslodavca, a nakon toga 50 posto, dok bi trajne naknade (s 32 i više godina staža) do umirovljenja ili novog zaposlenja iznosile 40 posto zadnje neto plaće.

6

bi da to ide ubrzanim ritmom te da sve zemlje koje očekuju različite faze pristupa u tome uspiju, Hrvatska ih u tome podržava”.

Rekao je predsjednik Sabora Luka Bebić koji je ponudio zemljama u regiji pomoć hrvatskog iskustva. U Europskom parlamentu u tijeku je dvodnevna konferencije o europskim perspektivama za zemlje jugoistočne Europe u kojoj sudjeluju predsjednici parlamenata zemalja u regiji će najvje “KFOR rojatnije postupno

internetskim stranicama MVPEI-a i diplomatsko-konzularnih predstavništva, rekao je u četvrtak za Hinu glasnogovornik Mario Dragun. Iako je riječ o službenoj stranici, ona nema inačicu na službenom jeziku svoje zemlje, za razliku od internetskih stranica ostalih hrvatskih veleposlanstava koje, osim verzije na jeziku zemlje domaćina, imaju i hrvatsku verziju.

MVPEI ipak prevodi web veleposlanstva u Parizu  Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) redizajnirat će internetsku stranicu hrvatskog veleposlanstva u Parizu i prilagodit će je ostalim

Traži se odgoda prodaje zemljišta strancima  Hrvatska će u pregovorima s EU tražiti odgodu od 12 godina za liberalizaciju tržišta poljoprivrednog zemljišta, izjavila je u srijedu predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU Vesna Pusić, nakon sjednice tog tijela.

Prema njezinim riječima to je jednoglasno podržano na Nacionalnom odboru. ‘Svi su se složili da je ta maksimalna odgoda neophodna da bi vlastite građane osposobili da ravnopravno sudjeluju na tom tržištu’, pojasnila je Pusić. Do sada je odgodu od 12 godina dobila jedino Poljska. Pusić je također kazala da se na Odboru razgovaralo i o tempu odvijanja pregovora te o mogućnosti održavanja izvanredne međuvladine konferencije u srpnju.

Potpisan Memorandum o zapošljavanju BRUXELLES - Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Damir Polančec potpisao je u Bruxellesu zajedno s europskim povjerenikom za socijalna pitanja i zapošljavanje Vladimirom Špidlom Zajednički memorandum o prioritetima zapošljavanja u Hrvatskoj.

Riječ je o dokumentu koji predstavlja dogovoreni skup ciljeva politike zapošljavanja, nužnih za unaprjeđenje transformacije tržišta rada i pripremu za pristup EU-u. Kao bivši premijer zemlje koja je prije nekoliko godina ušla u EU, dobro znam koliko je ovaj korak koristan, jer omogućuje da se izbliza vide koji su zahtjevi politike zapošljavanja EU-a, 4

“Hrvatska je na

 raspolaganju i željela

smanjivati broj pripadnika, no ostat će tamo iduće tri, četiri ili pet godina”

Janez Janša

Izjavio je Janša francuskoj televiziji France 24 u intervjuu koji će biti emitiran u petak.

Hrvatska ispuni  “Ako određeni broj uvjeta,

Europska komisija će u studenome predstaviti ciljani vremenski raspored za tehnički završetak pregovora 2009., po mogućnosti do kraja mandata ove Komisije, ili čak vjerojatnije u prvoj polovici sljedeće godine”, rekao je Barroso, odgovarajući na apel izvjestitelja Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannesa Swobode da se pregovori s Hrvatskom što prije završe kako bi se ostalim zemljama pokazao konkretan primjer mogućnosti ulaska u EU-u.

je naš doprinos  ‘To tržištu novca i mladi-

Damir Polančec i Vladimir Špidla

rekao je Vladimir Špidla, koji je svojedobno bio češki premijer. Potpredsjednik Polančec je rekao da potpisani dokument sadrži analizu hrvatskog gospodarstva, analizu politike zapošljavanja te ciljeve koji se žele postići.

ma za prvo zaposlenje’, poručio je Sanader, istaknuvši kako je siguran da poslodavci neće zlouporabiti zakon te mlade nakon godinu dana otpuštati i zapošljavati nove. Zakonom o doprinosima propisano je da poslodavci za mlade zaposlenike koje prvi put zapošljavanju u prvih godinu dana ne moraju plaćati doprinose za zdravstveno osiguranje.

Francuska će ubrzati pregovore s Hrvatskom Bližimo se kraju slovenskog i početku francuskog predsjedanja Europskom unijom pa je vrijeme da se pozabavimo pitanjem kako i gdje se trenutno nalazi Hrvatska u pristupnim pregovorima za članstvo u Uniji.

Trenutno se u Europskoj komisiji nalazi šest pregovaračkih stajališta, a budući da Slovenija ne želi postati zemlja koja je, dok je predsjedala Europskom unijom, imala najmanje zatvorenih poglavlja u pristupnim pregovorima s Hrvatskom, osjetno se primjećuje da i Slovenci sve više ne samo da pokazuju svoj interes za hrvatske pregovore, već i da se konstruktivno zalažu za uspješno zatvaranje poglavlja, piše Deutsche Welle. Osim šest pregovaračkih stajališta, Hrvatska je predala i mjerila za otvaranje za osam poglavlja te dva mjerila za zatvaranje, a do kraja lipnja i slovenskog predsjedanja Hrvatska namjerava predati još tri pregovaračka stajališta. Prema

Hrvatska u Cadu i na Kosovu U Bruxellesu je održan i sastanak Trojke Europske unije i Hrvatske, gdje je ministar obrane Branko Vukelić upoznao s planovima za hrvatsko sudjelovanje u mirovnim misijama. “Državni je vrh dao potporu i krenuli smo u pripreme za donošenje odluke i eventualno sudjelovanje u misiji u Čadu koja je pod okriljem Europske unije, a isto tako pripremamo se za zajedničko sudjelovanje u misiji na Kosovu”, najavio je Vukelić.

tom planu, Hrvatskoj bi nakon lipnja ostalo još šest, odnosno osam poglavlja za otvaranje.

Hrvatska je predala i 90 posto mjerila za otvaranje, a iz diplomatskih krugova u Bruxellesu pojašnjava se da bi učinak koji se mjeri brojkama mogao biti i veći.

No trenutno se čeka na mišljenje Europske komisije za 17 hrvatskih zakona koji su u pripremi. Samo ovoga trenutka u Europskoj komisiji se nalazi oko 1000 stranica materijala iz Hrvatske.

U Bruxellesu se doznaje da će Francuska, koja od Slovenije preuzima predsjedanje Unijom, ubaciti u višu brzinu pregovore s Hrvatskom. Francuska će sa svojim velikim iskustvom velike članice i zemlje utemeljiteljice Unije imati snage ukazati Europskoj komisiji na to da u nekim segmentima mora intenzivirati ili čak ubrzati svoj rad u pristupnim pregovorima s Hrvatskom.

Netko će se možda zapitati zašto bi Francuska gurala Hrvatsku? Posjetimo da je Fran-

VIJESTI

VIJESTI

PONEDJELJAK  UTORAK  SRIJEDA  ČETVRTAK  PETAK  SUBOTA  NEDJELJA

REKLI SU

2.lipnja 2008.

6

Hrvatska mora ispuniti dva paketa uvjeta Hrvatska se danas nalazi pred dva paketa uvjeta što ih mora ispuniti. Jedan se odnosi na sve ono što možemo nazvati klasičnim uvjetima, kao što su borba protiv korupcije, reforma pravosuđa i državne uprave, restrukturiranje brodogradilišta i slično, a drugi paket zapravo je postizanje razine sposobnosti svih strana - Hrvatske, Europske unije i zemalja članica - da sa svojim administrativnim kapacitetima odrade i riješe vrlo složen posao pristupnih pregovora s Hrvatskom.

cuska zemlja koja se itekako zalaže za proširenje, premda na vrlo specifičan i selektivan način. Parizu je stalo do toga da Hrvatska postane uspješna priča ne samo za Europsku uniju, već i za regiju, a na koncu i za samu Francusku.

Ipak, mnogi tvrde da se vidi

svjetlo na kraju tunela pristupnih pregovora za Hrvatsku te da nikoga ne bi trebalo posebno iznenaditi ako na kraju godine Europska unija odluči dodijeliti svim zemljama jugoistočne Europe status kandidata, čime bi zapravo Bruxelles skinuo teret i pritisak sa svojih leđa.

Sve više članica EU za kontrolu cijena goriva Portugalski ministar gospodarstva Manuel Pinho rekao je da je među članicama EU-a potrebno odmah započeti raspravu o konkretnim koracima zbog visokih cijena goriva.

U utorak je i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy rekao da će od EU-a tražiti dozvolu da u Francuskoj smanji porez na dodanu vrijednost za gorivo.

Francuski ribari, nezadovoljni skokom cijene goriva, nastavljaju dvotjednu blokadu luka i skladišta nafte.

Prosvjednici su, između ostalih, blokirali francuske luke

Cherbourg, Caen, Dunkerque, Dieppe i Boulogne-sur-Mer. Nakon odluke vlade da im smanji cijenu dizela sa 75 na 40 centa, dio ribara prekinuo je blokadu na mjesec dana, ali je većina nastavila blokadu izlaska komercijalnih i turističkih plovila iz francuskih luka.

Blokadu su podržali i ribari Italije, Španjolske i Portugala koji bi danas trebali stupiti u neograničeni štrajk. U Boulogne-sur-Meru ribari su postavili kablove na ulazu u luku kako bi spriječili brodove da isplove, a onemogućili su izlazak i norveškim hladnjačama za

prijevoz ribe.

Britanski konvoj špediterskih kamiona s tisuću vozila prouzročio je prometni kaos na prometnici prema Londonu, ali i u samoj britanskoj prijestolnici.

Britanski prijevoznici, bijesni zbog povećanja cijene goriva na više od 1,5 eura po litri, traže od vlade da za 60 posto smanji porez na gorivo.

5

Za Europu / broj 2

očekivati samo to da će taj isti ostati doživotni dužnik vlastima i poretku koji ga je zaposlio.

Društvo izjeda politička korupcija

Europska Unija poručila nam je u nekoliko navrata da se prestanemo hvaliti postignutim rezultatima, koje oni smatraju manje bitnima, i koji ne pokazuju dovoljnu volju za borbu s korupcijom.

Dugo se najavljivalo osnivanje Visokoga kaznenog suda, a u posljednje se vrijeme o tome manje govori? Gdje je i što, konkretno, zapelo?

EU je poručila hrvatskoj već nekoliko puta da se prestane hvaliti postignutim rezultatima, koje oni smatraju manje bitnima, jer ne pokazuju dovoljnu volju za borbu s korupcijom

Najozbiljnije kritike iz Europe dolaze na račun korupcije i nužne reforme pravosuđa. Istraživanja su pokazala da građanima temeljni problem nisu sve veća poskupljenja, već korumpiranost pravosudnih tijela. Problem se želi umanjiti i time se samo dokazuje da ne postoji ozbiljna namjera za rješavanje krucijalnih pitanja. Opasno je to da naklonost Europske Unije kupujemo ukidanjem ZERP-a i davanjem vlastite zemlje.

Veća učinkovitost sudaca i pravosudnih tijela, uređenje i modernizacija zemljišnih knjiga, smanjenje broja sudova i neriješenih predmeta te zatiranje korupcije u pravosuđu.

To je tek samo dio ključnih zahvata koji se trebaju poduzeti kako bi se reforma pravosuđa, čija je realizacija jedan od ključnih preduvjeta za ulazak Hrvatske u Europsku Uniju, mogla ostvariti.

Veliki broj građana ima pak dojam da su u pravosudnom sustavu dosad poduzete tek estetske korekcije, te kako se nema volje ni želje da se poduzmu konkretni koraci kojima bi se riješili glavni problemi društva. Gdje je Hrvatska danas kad je u pitanju reforma pravosuđa, što je učinjeno dobro, a što loše i kako naprijed, upitali smo Ingrid Antičević-Marinović, bivšu ministricu pravosuđa, te saborsku zastupnicu Socijaldemokratske partije Hrvatske.

hrvatska obitelj imala jedan predmet na sudu, a danas je situacija još drastičnija, jer sudski predmet ima svaka tročlana obitelj. Sudovi nisu tu da rješavaju društvene odnose, već konkretne pravne predmete.

Koliko su se dosadašnje i sadašnja Vlada posvetile reformi pravosuđa i u kojem smo sada stadiju?

Što smatrate glavnim problemom s kojim se Ministarstvo pravosuđa nije suočilo, a znatno otežava ili odugovlači sudski postupak?

INTERVJU

Mnoge su prijašnje Vlade govorile kako im je reforma pravosuđa prioritet, no toga se obično nisu pridržavale. Naime, nema efikasne reforme pravosuđa bez efikasne reforme državne uprave. Mijenjaju se postepeno pojedini zakoni, točnije – samo zakonske odredbe. Koliko je reforma neuspješna govori i frapantan podatak da je prije nekoliko godina svaka četveročlana 6

Koliko je vremena potrebno da se provede reforma pravosuđa i može li se za jedan takav kompleksan proces odrediti rok?

Reforma se ne može dogoditi od danas do sutra, kao što se ni brojni predmeti nisu nagomilali u nekoliko godina, već desetljeće.

Veliki problem jest činjenica da su mnogi kvalitetni projekti zaustavljeni, što je jako loše. Kao ministrica pravosuđa poduzela sam neke radnje za koje sam bila svjesna da se njeni rezultati ne će vidjeti odmah, već nakon duljeg perioda. Jedna od tih stvari je sustav ostavina, koji smo znatno pojednostavnili.

Katastrofalan je podatak da je kaznena reforma zaustavljena, a Novelu kaznenog zakona, donesenu godine 2003. ukinuo je Ustavni sud.

Zastarjeli zakoni nisu prilagođeni modernom vremenu, a upravo na nedostatak adekvatne gospodarske inkriminacije upozoravaju sami stručnjaci i praksa.

Prije svega potrebno je reformirati kazneni postupak – izbaciti istragu i omogućiti da glavnu riječ vodi državni odvjetnik, a ne policija. Što se Visokoga kaznenog suda tiče, protivim se njegovu osnivanju, jer Vlada s jedne strane tvrdi da ima previše sudova i da ih brojčano treba smanjiti, a s druge najavljuje osnivanje novoga suda.

Isto tako, postavlja se pitanje čime bi se onda bavio Vrhovni sud, koji, iako je pretrpan, mora suditi i odlučivati o žalbama. Stvaraju se novi pravni apsurdi, a najava novih tijela samo bi ljude dovela u zabludu da će se stvari pomaknuti na bolje.

Je li se Ministarstvo pravosuđa uhvatilo u koštac s glavnim problemima hrvatskoga pravosuđa?

“

Smatram da problem nije u duljini trajanja neke funkcije, vec koliko se prati rad pojedinog suca i koliko su transparentni uvjeti njihova napredovanja.

”

6

Je li zaživjela Pravosudna akademija i koliko je popularna među sucima?

Što izjeda hrvatsko pravosuđe i na koji se način s tim problemima suočiti?

Društvo općenito izjeda politička korupcija, a ogroman broj predmeta, kao i neefikasnost pravosudnih tijela tek su dio problema, zajedno s netransparentnošću ulaska u pravosuđe. Dobri i kvalitetni kadrovi nemaju mogućnost

INTERVJU

Kakve su dosad bile poruke iz Europske Unije po pitanju reforme?

SABORSKA ZASTUPNICA SDP-a I BIVŠA MINISTRICA PRAVOSUĐA INGRID ANTICEVIC-MARINOVIC

6

2.lipnja 2008.

MODERNIzACIJA zEMLJIšNIH KNJIGA Modernizacija zemljišnih knjiga među prvim je reformama.

Možemo li reći da se danas građanin konačno može pouzdati u onom što piše u njima?

Modernizacija zemljišnika i katastra započela je još godine 2001., za vrijeme Račanove vlade koja je za taj ozbiljan i dugoročan projekt osigurala zajam kod Svjetske banke. Šteta je što se taj projekt više ne razvija, već ide samo u linearnom smjeru. Trenutačno se stanje u zemljišnim knjigama samo prepisuje u elektroničku knjigu, iako pravno stanje u velikom broju predmeta uopće ne odgovara stvarnom stanju nekretnina, što je i dalje gorući problem zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova, posebice u Zagrebu. Kod građana je afirmirana svijest kako je dobro srediti vlasničko-pravne odnose, ali pritom nailaze na brojne, ponekad nepremostive probleme.

Danas je, nažalost, još uvijek moguće upisati se na tuđu imovinu!

napredovanja ili je ona vrlo mala.

Najbolji primjer toga je splitska sutkinja Sovjetka Režić, koja je, samo zbog činjenice da se drznula konkurirati za mjesto predsjednika Županijskog suda, javno ponižena i kao žena i kao osoba. Određene odredbe Zakona donose se samo kako bi se favoriziralo neke osobe ili skupine, a iz samog Ministarstva pravosuđa zloupotrebljavaju se i poništavaju oglasi, ako se kojim slučajem na njih jave nepodobne osobe.

GRAĐANI SU IZGUBILI NADU U PRAVILNO FUNKCIONIRANJE PRAVOSUĐA Zalažete li se i vi za to da sudačka funkcija ne bude doživotna?

Smatram da problem nije u duljini trajanja neke funkcije, već koliko se prati rad pojedinog suca i koliko su transparentni uvjeti njihova napredovanja. Ako se kao vježbenik na sudu zaposli osoba s prosjekom dovoljan ili općenito loš kandidat, onda možemo

U početku je ona bila tek mrtvo slovo na papiru, a i danas smatram da je riječ o pretencioznom nazivu ustanove u kojoj radi nekoliko zaposlenika. Trebalo je puno vremena da se suce uvjeri kako je doživotna izobrazba ključna u njihovu poslu, ali i u većini ostalih struka. Danas je Pravosudna akademija dobro prihvaćena među tim krugovima, posebice kod mlađih kolega koji se natječu tko će upasti u taj program.

Mogu li građani u skoroj budućnosti očekivati konkretnije poteze koji će ukloniti neke probleme pravosuđa i kakva je sudbina reforme pravosuđa?

S postojećim stanjem ozbljno sam zabrinuta za budućnost hrvatskoga pravosuđa. Kada sudac Upravoga suda ne može ostvariti svoja prava, kako će onda to učiniti obični građanin. Činjenica da u pravosuđe može ući onaj kome tu uopće nije mjesto i tko taj položaj ne zaslužuje, loša je poruka građanima koji su ionako izgubili nadu u pravedno funkcioniranje pravosuđa.

Razgovarala: Leonarda LEMAN 7

6

Onečišćenje okoliša postaje kazneno djelo u Europskoj Uniji Europska Unija dobila je direktivu prema kojoj će onečišćavanje okoliša postati kaznenim djelom. Direktivu je usvojio Odbor stalnih predstavnika EU-a na plenarnoj sjednici Europskoga parlamenta 21. svibnja.

Tako će odsad sve zemlje članice kao zločin tretirati odlaganje otrovnih tvari ili nelegalni transport opasnih tvari, odlaganje radioaktivnog otpada na neodgovarajući način, itd. Iako prijedlog Europske komisije da sve zemlje članice imaju i jednake sankcije za pojedina nedjela nije prošao, povjerenik za Okoliš Stavros Dimas je istaknuo kako je Komisija zadovoljna usvajanjem direktive, te kako vjeruje da je to velik korak za poboljšavanje europskih ekoloških zakona u korist građana. Zemlje članice EU-a sada imaju dvije godine za implementaciju direktive u svoje zakone.

EU zabrinuta zbog poskupljenja hrane Slovensko predsjedništvo uvrstilo je na dnevni red lipanjskoga summita Europske Unije poskupljenje hrane nakon što su se u nizu zemalja održali prosvjedi zbog poskupljenja osnovnih prehrambenih namirnica. Na summitu, koji će se održati 19. i 20. lipnja, čelnici EU-a raspravljat će o najnovijim zbivanjima povezanim s porastom cijena hrane, te o njihovim političkim implikacijama za cijelu Europsku Uniju. To uključuje i raspravu o posljedicama za trgovinsku i politiku razvoja, zajedničku poljoprivrednu politiku i energiju, odnosno promjenu klime. U Bruxellesu su nedavno već upozorili kako osiguravanje spekulativnih ulagača od gubitaka na tržištu nakon financijske krize uzrokuje velike oscilacije cijena te nestabilnost na tržištima terminskih i spot-ugovora za robu, što dodatno pojačava oscilacije temeljnih cijena.

Europska komisija pohvalila hrvatsku predpristupnu ekonomsku politiku da se ublaži eventualno ukidanje nulte stope. Ministar je naglasio kako je Hrvatska ostvarila napredak u upravljanju sredstvima iz europskih pretpristupnih fondova, gdje je Europska komisija uvela neka ograničenja na njihovo korištenje zbog određenih Hrvatsku je na sastanku predstavljao slabosti. Pretpristupnim ministar financija Ivan Šuker koji je ekonomskim programom govorio o prijelaznim razdobljima što se detaljno razrađuje smjer ih je Hrvatska zatražila u poglavlju Nakon ministarskog sastanka, Šuker se sastao s Joaquinom Almuniom, ekonomske i strukturne Porezi. Naime, za duhanske proizvode povjerenikom Europske komisije za ekonomska i monetarna pitanja politike zemlje kandidatkinje, zatraženo je sedmogodišnje prijelazno te je jedan od najznačajnijih Prema propisima Europske Unije, reducirana razdoblje kako bi se zaštitili domaći dokumenata koje država izrađuje za sudjelostopa PDV-a ne može biti manja od 5 posto, a proizvođači, a u idućih šest godina Hrvatska vanje u procedurama multilateralnog nadzora Šuker je izjavio da će Vlada, ako Hrvatska ne bi htjela zadržati nultu stopu PDV-a za kruh, ekonomske i monetarne politike. dobije prijelazno razdoblje, razmotriti načine mlijeko, dječju hranu i još neke proizvode.

Na redovitom godišnjem sastanku ministara financija i gospodarstva zemalja članica Unije i zemalja kandidatkinja održanom u Bruxellesu 14. svibnja, Europska komisija je ocijenila iznimno dobrom hrvatsku pretpristupnu ekonomsku politiku za razdoblje 2008.–2010.

8

2.lipnja 2008.

U korak s Unijom

Zaštita potrošača U svom poslu susrećem mnogo ljudi. Između ostalog često razgovaram s građanima, posebice onima koji zahtijevaju informaciju ili pomoć i savjet u rješavanju nekoga problema.

Ponekad su to slučajni susreti na ulici ili u tramvaju, ponekad u mom uredu, a ponekad odlazim u posjetu onima koji izraze želju za takvim razgovorom.

KOLUMNA

VIJESTI

Za Europu / broj 2

6

Piše: dr. Vesna PUSIĆ

Jednom sam prilikom tako otišla u posjetu starijem bračnom paru, umirovljenicima, koji žive u središtu Zagreba, u malom ali lijepom i urednom stanu.

Ljudi ljubazni, sjedimo i razgovaramo o svemu i svačemu, ali vidi se da oni imaju nešto što ih posebno muči. Na kraju mi kažu svoj problem. Imaju dvije mirovine koje, naravno, nisu velike, ali bi štedeći njih dvoje uspjelo nekako živjeti od te dvije skromne mirovine. Međutim, od svoje ukupne mirovine gospođa mjesečno prima 16 (šesnaest!) kuna, a njezin suprug 18 (osamnaest!) kuna. Ni stan u kojem stanuju više nije njihov. Prodali ga vjerovnici.

Kako se to moglo dogoditi?! Njihova djeca su htjela pokrenuti neki posao. Nije bilo novca pa su skinuli ulični oglas kojim su se nudili krediti, vrlo povoljno i odmah, bez jamaca, samo treba potpis nekoga sa stalnim primanjima i nekretninom. Da pomognu djeci bez posla, roditelji su potpisali. Nisu baš čitali sve ono sitno što piše na ugovoru, a ni javni bilježnik kod kojeg su sve ovjeravali, niti itko drugi, nije ih upozorio.

Planirani posao, nažalost, nije krenuo. Poznati problem neplaćanja isporučene robe. No, kredit je trebalo vraćati i to uvećan za ogromnu kamatu koja se stalno povećavala.

Novca nije bilo pa su tako vjerovnici prodali njihov stan i mjesečno im oduzimaju cijelu mirovinu, osim onih 16 i 18 kn. Kad su se otišli raspitati kako je to moguće, objašnjeno im je da je to sve legalno, pravomoćno i u skladu sa zakonom, a oni da su trebali paziti kad je bilo vrijeme. Sad žive od malo novca kojeg im šalje prijateljica iz inozemstva i hrane koju dobivaju od rođaka sa sela.

Ako je to po zakonu, onda ti zakoni ne valjaju! Evo, to je jedan od mnogih razloga zašto nam treba dobro i efikasno zakonodavstvo i kvalitetna i efikasna primjena zakona o zaštiti potrošača. Upravo to područje tržišta financijskih usluga jedno je od najproblematičnijih u Hrvatskoj i na njemu stradaju mnogi neinformirani, lakovjerni ili naprosto dobronamjerni ali naivni ljudi. Kad shvate da su izigrani, već je kasno, nema nikakve zaštite i često su im uništene egzistencije.

Proces korjenitih promjena u načinu i standardima zaštite potrošača u Hrvatskoj upravo je u tijeku. U okviru pregovora o pristupanju Europskoj Uniji Hrvatska mijenja svoja pravila, usklađujući ih sa standardima koji vladaju u drugim zemljama Unije. Moramo postići da hrvatski građani budu isto tako efikasno i dobro zaštićeni od prijevara, loše kvalitete, opasnih proizvoda, neumjerenih cijena ili lažnog reklamiranja, kao i oni u Nizozemskoj ili Švedskoj.

U srpnju 2007. donesen je novi Zakon o zaštiti potrošača usklađen s europskim standardima koji štiti ljude od zelenaških kredita, djecu od otrovnih i opasnih igračaka,

predviđa kazne za lažno predstavljanje proizvoda, omogućuje potrošačima da dobiju zadovoljštinu ako im se podvali loša kvaliteta i propisuje obvezu točnoga i potpunog informiranja potrošača o njihovim pravima.

Problem je jedino u tome što u tom Zakonu postoji članak 155. kojim se odgađa njegova primjena u Hrvatskoj do ulaska u Uniju. Tu odgodu treba hitno ukinuti i Zakon o zaštiti potrošača početi primjenjivati. Posebice ako se zna da Europska komisija priprema nove i još kvalitetnije mjere zaštite potrošača kojima će se, na korist hrvatskih građana, morati početi prilagođavati nakon ulaska u Uniju.

Među njima su:

 kontinuirano uspoređivanje cijena standardnih proizvoda u zemljama EU kako bi se spriječile neopravdano visoke cijene za osnovne proizvode u nekoj od članica,  kontrola i uspoređivanje liberalizacije tržišta usluga u državama Unije; 

praćenje i uspoređivanje broja i vrstâ pritužbi potrošača u pojedinim zemljama;

 anketno istraživanje zadovoljstva potrošača proizvodima i zaštitom svojih prava u zemljama članicama; 

sigurnost proizvoda u odnosu na zdravlje potrošača.

Nacionalni odbor za praćenje pregovora Hrvatskoga sabora organizirao je javni okrugli stol o zaštiti potrošača na kojem je predstavnica Europske komisije i izaslanica povjerenice za zaštitu potrošača Meglene Kuneve, o tome nedvosmisleno obavijestila hrvatsku javnost.

Prilagođavanje europskim standardima u zaštiti potrošača znači kvalitetnije i sigurnije usluge i proizvode u Hrvatskoj, a time i veće poštovanje svakog čovjeka.

9

Za Europu / broj 2

2.lipnja 2008.

KRIMINAL 6

Manjkavi pravosudni sustavi

Kriminal na Balkanu:

Žilava korupcija UN-ova analiza kriminala u regiji Balkana optimistična je jer ukazuje da se kriminal povlači kako se regija stabilizira i gospodarski napreduje, no najteža borba tek predstoji – s korupcijom.

Stereotip o Balkanu, gangsterskom raju, više ne postoji.

Riječ je o jednoj od najsigurnijih regija u Europi, nekima je to možda iznenađenje, no svi podatci iz UN-ove analize pružaju dokaze da se Balkan istrgnuo od ere demagogije, tajnih policija, razbojnikaprofitera, od sankcijskih mjera, krijumčarenja ljudi, oružja, cigareta.

Tu je sliku u uvodu 130 stranica opširnoj analizi kriminala na Balkanu dao Antonio Maria Costa, izvršni direktor UN-ova 10

Ureda za droge i kriminal (UNODC). Costa, naravno, upozorava da je preostalo još mnogo posla kako bi se preživjeli – i žilavi – ozbiljni problemi raspleli. Procesu su pripomogli stabilizacja, mir, intenzivnije integriranje u EU, reforme ali i tješnja regionalna suradnja koja je ograničila i smanjila nedozvoljene oblike trgovine, a organizirani kriminal učinila manje profitabilnim. Costin je zaključak sljedeći – kriminal je na Balkanu proizvod poslijekomunističke tranzicije i sukoba nakon ras-

pada Jugoslavije, a ne endemska pojava ili svojevrstan zaštitni znak regije. Otvaranaje granica pozitivno je utjecalo na smanjenje kriminala te je Balkan, kao raskršće puteva između Istoka i Zapada postao privlačan normalnoj gospodarskoj aktivnosti koja zamjenjuje krijumčarenje i kriminal. Regija je konačno upala u ciklus promjena, a pred njima kriminal uzmiče, zaključio je UNODC-ov direktor.

Balkan je na pravome putu i u tome mu pomaže demografija.

Kriminalu će manjkati mladosti!

Studija UN-a ističe da u većini zemalja regije svega sedam do osam posto populacije pripada rizičnoj skupini koja bi mogla zaglaviti u kriminalu. Riječ je o mladima, a regija zadnjih godina nije učinila doslovno ništa da bi se negativni demografski trendovi – poput najniže stope prirodnoga prirasta zabilježene u Europi i svijetu s 1,2 djeteta u BiH ili u Moldaviji, te najnižoj populaciji djece u Europi kakva je u Bugarskoj – zaustavili i ne jamče pojačanja toj potencijalnoj skupini od 15 do 25 godina,

Pažnje je vrijedna i procjena prema kojoj su dijelovi regije, posebice Bugarska i Rumunjska, pošteđeni velikih udara u naglo narastajućim gradovima – mahom ruralna populacja ne iskazuje trend masovnoga preseljenja u gradove, uvjereni su analitičari UN-a, što je dobra podloga da se niža razina kriminala, obično vezana uz stres života u velikim, preko noći nabujalim gradovima, održava i dalje.

S druge strane, kriminal ima izglede za preživljavanje primarno zahvaljujući manjkavim pravosudnim sustavima; UN-ova analiza u tom kontekstu osvrće se na posljedice supresivnih, diktatorskih režima koje se vuku i danas. Albanija, primjerce, noseći naslijeđe od Enver Hoxhe i olovnih vremena, i dalje se može pohvaliti većim brojem policajaca na tisuću stanovnika od velike većine zapadnih zemalja, pri čemu siromaštvo uopće nije preprjeka. Spomenuto je i da hrvatska policija tako dobro pokriva područje djelovanja da nadilazi i zemlje poznate po efikasnom policijskom nadzoru, poput Singaporea! Statistika je na strani Balkanaca što se brojaka

“Siva ekonomija” u nacionalnom dohodku u 2002/2003

KRIMINAL

najranjivijoj na izazov igranja sitnim kriminalom.

Bez obzira na lošu sliku stvorenu o regiji, s UN-ova (globalna) stajališta riječ je o relativno razvijenom prostoru.

Iako je regija osjetno siromašnija nego li zapad Europe, golema većina ljudi ne će nikada osjetiti udarac dugoročnoga, ubitačnog siromaštva a i razina obrazovanja je visoka. Regija nadalje svojom vitalnošću demantira prognoze temeljene na statistici zaposlenosti, ljudi često rade u zoni sive ekonomije, a mnoge zajednice ovise i o dotoku novca izvana. Neformalna ekonomija, kako UN-ova analiza naziva rad na crno, zasad je najbolja brana pravom kriminalu.

Zanimljiva teza – sivo, između crne boje kriminalnog miljea i bijele pravne države spojnica je, možda i prijelazno razdoblje koje na Balkanu vodi prema boljim, modernijim, razvijenijim i bogatijim društvima.

6

tiče – efikasnost ljudi i sustava iza cifara druga je, lošija strana medalje. Gledajući samo po brojkama, javnih je tužitelja na Balkanu više nego li u zemaljama zapadne Europe. Naravno, pravosuđa su šepava, neadekvatna, spora, neefikasna, raširena je percepcija da su suci i kompletno pravosuđe korumpirani, podložni utjecaju političara, a s druge strane, visoka je stopa osuđenih za ubojstva ili nizak udjel neosuđenih krimninalaca! Brojke, ograđuje se analiza, ne smiju i ne će usporiti promjene u pravosudnim sustavima. One su potrebne i neizbježne.

Sva su ispitivanja detektirala ozbiljne probleme u korumpiranosti, nekažnjivosti odgovornih, u lošim zatvorskim uvjetima. Kad se sve zbroji i oduzme, zaključak je obećavajući – zemlje regije imaju kapacitete za suprotstavljanje kriminalu. Izuzetci od pravila su

Broj zabilježenih razbojstava na 100000 stanovnika

Provale

Pljačke

Zapadna Europa

Fizički napadi Istočna Europa

Broj zabilježenih ubojstava

11

6

u rubnim zemljama; Albanija se suočava s potencijalno zapaljivom kombinacijom nagle urbanizacije (što je suprotno trendovima u većem dijelu regije) i mlade populacije. Moldavija je najsiromašnija, najmlađa, najnerazvijenija, još jedna dobra podloga za bujanje kriminala.

Neke regije u Makedoniji imaju visoku stopu nezaposlenosti, a stopa osuda za ubojstva u Bugarskoj je „uznemirujuće niska“. Sve su to klasični čimbenici koji mogu ili to već čine, pridonijeti narastanju kriminala. Studija zaključuje da u načelu nema drugih dubokih strukturalnih razloga zašto bi u regiji jačao kriminal. Ankete među stanovništvom, naime, ukazuju da je stopa izloženosti prosječnoga građanina kriminalnim aktivnostima iz te kategorije jednaka onoj u zapadnoj Europi, gdje se policiji prijavljuju tri četvrtne provala, polovica pljački i trećina napada, dok će se u zemljama jugoistoka Europe tek dvije trećine žrtava provala obratiti policiji. To će uraditi samo 36 posto opljačkanih i četvrtna napadnutih. Dakle, ljudi bivaju jednako okradeni ili tučeni, ali se to ne prijavljuje policiji. Ili se ponekad ne obrađuje...

Organizirani kriminal Organizirani je kriminal pokupio vrhnje od raspada starih sustava. Korupcija, privatizacijska pljačka, reket... cvjetaju u okružju manjkave pravne sigurnosti, dezorijentacije, nefunkcionirajućih institucija, loših zakona, ekonomske i

NEPOTPUNI PODACI Policijski su podatci o tzv. konvencionalnom kriminalu – ubojstvima, silovanjima, pljačkama, krađama, napadima – nepotpuni, neki su stari nekoliko godina, no općenito gledajući, broj ubojstava je u snažnome padu. Zbroj podataka pristiglih iz Albanije, Moldavije, Rumunjske, Bugarske, Hrvatske i Srbije veli da se broj ubojstava u razdoblju između godine 1998. i 2006. – prepolovio! Studija primjećuje da podatci ne znače kako su neki oblici klasičnoga kriminala smanjeni, činjenica jest da policija u zemljama regijâ prijavljuje manje kriminalnih djela nego li njihovi kolege na zapadu kontinenta – ali se to tumači i da se neke kategorije kriminala rjeđe dojavljuju ili čak obrađuju.

Postotak ljudi koji se ne osjećaju sigurni kad hodaju sami po noći

12

socijalne neizvjesnosti. Rezultat tih vremena je vrtoglav porast organiziranoga kriminala.

Možda je manje lopova na ulicama – lupeži sjede na drugim adresama. Balkan je doživio istodobno dvije najgore moguće situacije – tranziciju i rat. Spona države i organiziranoga kriminala ojačana je u devedesetima, a međunarodne su sankcije bile samo katalizator uspjeha ‘biznisima’ podzemlja kroz ‘šverc’ oružja i svega što je trebalo zaraćenim stranama. Ratni i poratni kaos osigurao je izvore sredstava za plaćanje goriva ratnim mašinerijama – švercom cigareta, droge, ljudi. Pad piramidalne štednje u Albaniji, kao dobrodošla prigoda također je učvrstio organizirani kriminal.

Karakteristika nemirnih vremena u devedesetima snažan je spoj organizirana kriminala i pripadnika poslovne i političlke elite.

Ratni profiteri i neregularna, divlja privatizacija rezultirali su brojnim sponama kriminalaca i onih na visokim položajima, bilo u poslovanju, bilo u politici.

Veza je preživjela. UN-ovi podatci pružaju neobične, gotovo bizarne informacije poput one da Albanija procesuira nekoliko osumnjičenih za organizirani krimninal (per capita) nego li Italija, i to u vrijeme kad je pokrenula jednu od svojih bučnih kampanja protiv mafije.

Rumunjska angažira gotovo deset istražitelja aktivnosti organizirana kriminala na stotinu tisuća stanovnika u usporedbi s talijanskih (antimafijaških) 0,4.

Nije sve u velikim brojevima: problem je u regiji – da će kvaliteta prije nego kvantiteta pridonijeti rasplitanju kriminalnog čvora. Što se krijumčarenja droge tiče procjena je stručnjaka da se osamdesetak tona heroina svake godine provuče regijom – “balkanskom rutom” – na putevima prema tržištu zapadne Europe. Četvrtinu svih globalnih zapljena heroina realiziraju Iran i Turska.

Na balkanskoj ruti obično se zadrže 1,3 tone ili nešto iznad jedan posto sveukupne količine.

Balkanski je smjer opskrbe otežan ulaskom Bugarske i Rumunjske u EU. Analiza je upozorila da se problem prolaza

2.lipnja 2008.

droge kroz regiju mora razlučiti od pitanja dilera droge u zapadnoj Europi porijeklom s Balkana.

Neke su dijaspore zavrijedile reputacju dilerskih; od sredine devedesetih Albanci kontroliraju sedamdeset posto heroina koji ulazi u prostor EU-a. Prema Vijeću Europe albanska je heroinska mafija najveći pojedinačni kriminalni problem u današnjoj Europi! Polovica heroina oduzetog u Italiji je od albanskih dilera.

Krijumčarenje ljudi Što se tiče krijumčarenja ljudi, organizirani kriminal iz regije sve je manje zainteresiran za taj biznis. Ukidanjem viza za Bugare i Rumunje, približavanjem i potom ulaskom njihovih zemalja u EU učinilo je taj posao manje atraktivnim i lukrativnim.

Nažalost, postotak otkrivenih zlodjela iz te kategorije jako je nizak – pet posto u Nizozemskoj, naprimjer. No obećavajuće je da se zastrašujućih 120 tisuća žrtava godišnje trgovine ljudskim mesom prije svega nekoliko godina smanjilo na 25 tisuća.

Riječ je o žrtvama koje su u zapadnu Europu pristigle preko i iz zemalja regije. Promijenio se i pofil žrtava. U devedesetima su pristizale iz najsiromašnijih zemalja jugoistoka Europe, Albanije i Moldavije. Godine 2005. je 59 posto žrtava s Balkana bilo iz Rumunjske, 35 posto iz Bugarske. Neke talijanske brojke vele da je broj žrtava trgovine ljudima padao s 40 posto godine 1990. na 15 posto 2003., a do dva posto 2006. Ulaskom Bugarske i Rumunske u EU također je kolabiralo tržište krijumčarenja migranata. Trendovi ukazju da je u trgovini oružjem, iako sve manje atraktivnoj, kao nov značajan partner regionalnim krijumčarma uletjela Kina.

Kina je – a ne Balkan, koji je svojevremeno u Amsterdamu imao snažnu i surovu srpsku mafiju trgovaca oružjem – glavni igrač na zapadnoeuropskoj sceni. I dok krijumčari povlače poslove, drugo područje još cvjeta, unatoč naporima i preduvjetima. Riječ je o korupciji i prijevarama. Gospodarski je kriminal teško mjeriti, ponekad je riječ o „umjetničkom dojmu“

šepavo pravosuđe Pravosuđa su šepava, neadekvatna, spora, neefikasna, raširena je percepcija da su suci i kompletno pravosuđe korumpirani, podložni utjecaju političara, a s druge strane, visoka je stopa osuđenih za ubojstva ili nizak udjel neosuđenih krimninalaca! Brojke, ograđuje se analiza, ne smiju i ne će usporiti promjene u pravosudnim sustavima. One su potrebne i neizbježne.

žrtava, političkoj kampanji ili se mutni poslovi obavljaju u zoni sumraka između legalnoga i onoga drugog. Korupcija je na Balkanu četiri i pol puta viša nego li u zapadnoj Europi, tvrde opiti Transparency Interantionala.

Vijeće Europe je ustvrdilo da je općeprihvaćena percepcija po kojoj su organizirani i ekonomski kriminal prijetnja demokraciji, pravnoj državi, ljudskim pravima, stabilnosti ali i ekonomskom i socijalnom napretku. Postotak tvrtkâ koje smatraju da je korupcija glavna preprjeka novim ulaganjima je zastrašujući, u Moldaviji 40 posto optužuje korupciju, 73 posto podmićivanje. Omjer korupcije i podmićivanja u Bugarskoj je 25 i 76, Rumunjskoj 35 i 73, Hrvatskoj 23 i 49, Srbiji 16 i 62, prema podatcima Svjetske banke. Albanija je niže plasirana od subsaharske Afrike!

Sve u svemu, stvari se na Balkanu kreću nabolje. Klasični kriminal kao i kriminalne aktivnosti temeljene na nestabilnim vremenima tranizicje i ratovanja u povlačenju su. Ostaje korupcija i, prema svoj toj kolekciji zâla po veliku većinu stanovništva, tek predstoji mukotrpna izgradnja sustava koji će onaj višak policajaca po četvornom kilometru ili sudaca na tisuću stanovnika pretočiti u bolju, sigurniju, pošteniju svakodnevicu pravn(ij)e države.

Lada STIPIĆ-NISETEO, Bruxelles

KRIMINAL

KRIMINAL

Za Europu / broj 2

6

Postotak firmi koji mito i korupciju smatraju normalnim u poslovanju

Korupcija Mito

13

Za Europu / broj 2

6

Hrvatsko-austrijska gospodarska suradnja Austrijski kapital je prisutan u mnogim granama hrvatskoga gospodarstva, dosadašnja je suradnja vrlo uspješna, a puno prostora za ulaganje ima još u prehrambenoj industriji, turizmu, zaštiti okoliša i energetici.

Kolika su dosadašnja austrijska ulaganja u Hrvatskoj?

Naša gospodarska suradnja je vrlo široka i dugoročna. Činjenica koju ipak ne smijemo zaboraviti jest kako smo u jednoj državi dugo živjeli zajedno, čak dulje nego što živimo odvojeno, pa to danas rezultira konkretnim prednostima na području gospodarske suradnje.

Austrijske su tvrtke prve došle u Hrvatsku, čak u vrijeme kada to nije bilo tako popularno, početkom rata, a dolaze i danas.

Dosad su uložile oko pet milijardâ eura u Hrvatsku, poglavito su to dugoročna ulaganja – naša strategija nije da dođemo i odemo, već da budemo dugoročni partneri.

U koje sektore najviše ulažete?

Dosad smo zajedno puno napravili, to dokazuju spomenuta ulaganja, čemu treba pribrojiti još dvije milijarde eura robne razmjene godišnje, s tendecijom porasta. U Hrvatsku ulaže puno austrijskih tvrtkâ, znam da ih ima oko 700, a procjenjujem kako ih ima još 300 do 400 za koje ja ne znam. Znači, u Hrvatskoj je oko tisuću tvrtka s austrijskim kapitalom, pa mogu navesti neke grane gospodarstva gdje je taj kapital investiran. To su telekomunikacije, bankarstvo i druge financijske usluge, mediji, industrije, dakle jedan vrlo širok spektar djelatnosti. U Austriji se uvijek ponosim time kako su naše tvrtke više-manje sveprisutne u svim segmentima hrvatskoga gospodarstva. I ne samo da su prisutne nego su često i vodeće

14

u tim segmentima. Nedavno smo posjetili jednu austrijsku tvrtku koja zapošljava 2.000 ljudi, a takvih primjera ima nekoliko.

Na koje probleme nailazite u procesima ulaganja kapitala?

Dobra je vijest kako još nismo dostigli vrh naše suradnje, ni što se tiče investicija niti robne razmjene.

To je dobra vijest jer to znači kako je potencijal suradnje vrlo velik.

Kod robne razmjene problem je što hrvatski izvoz u Austriju nije dovoljno velik, i moramo ići u smjeru da hrvatski izvoz bude veći nego dosad. Na planu investicija nailazimo na problem rokova.

Sjećam se, kad sam prije nekoliko godina došao u Hrvatsku, bila je aktualna priča o 20 do 30 lokacija za gradnju golf-igrališta. U roku od zadnjih sedam godina nijedan od tih projekata nije realiziran. Dakle, najveća je preprjeka što stvari ponekad predugo traju. Možda je ovdje osjećaj za vrijeme drugačiji, ali ulagači očekuju da se projekti brže privode kraju. To su u osnovi moja iskustva, a vidim to i kod drugih mogućih stranih ulagača.

Hoće li i koliko ulazak Hrvatske u EU olakšati tu suradnju? Što se tiče promjena zbog Europske Unije, one se moraju desiti zbog Hrvatske same. EU nikada nije previše mijenjala stvari, već se reforme moraju događati zbog Hrvata, zbog ljudi koji ovdje žive i rade.

Vi to sâmi morate željeti. Isto tako, hrvatsko gospodarstvo, više-manje već jest član Unije. Više ste u EU nego što neki teoretičari misle. Im-

“

Dobra je vijest kako još nismo dostigli vrh naše suradnje, ni što se tice investicija niti robne razmjene.

INTERVJU

INTERVJU

Dr. Peter Hasslacher, direktor savjetnik za trgovinske odnose, Austrijski ured za vanjsku trgovinu

2.lipnja 2008.

6

”

ate puno stranih investicija i privatnike koji računaju samo u eurima.

U stvarnosti ste već uveli euro u Hrvatsku, što će biti prednost kada postanete punopravnom članicom.

Percepcija je već sada takva da se Hrvati vide u EU. Po ulasku u EU vidjet će se konkretne prednosti i na gospodarskom planu i na planu svakoga pojedinca. Jednostavnije će se putovati, ne će biti carine, ne će biti kompliciranih procedura, stvari će ići brže, a iz europskih će fondova doći velika količina novca, više od milijardu eura godišnje.

Što olakšava gospodarsku suradnju i kolika je informiranost stranih ulagača?

U Austriji živi više od 200 000 Hrvata, koji su došli unutar zadnjih 20 ili 30 godina. Za Austriju je to veliko bogatstvo, velika prednost.

To su ljudi koji znaju jezik i kulturu, a često su upravo oni ti koji surađuju s hrvatskim tvrtkama. Mi ovdje tijekom godine uspostavimo kontakt s više od 3 000 tvrtkâ iz Austrije koje žele informacije o poslovanju u Hrvatskoj ili već žele poslovati s hrvatskim tvrtkama. Sa svakom smo tvrtkom u prosjeku četiri puta u kontaktu i to dovoljno govori kolika je gospodarska aktivnost između Hrvatske i Austrije.

Dinamika može biti veća na planu robne razmjene, a njen godišnji porast je između 10 i 15 posto. Kako je Hrvatska u krugu proširenja Unije, ta će dinamika biti i veća.

Na kraju, želio bih istaknuti da je apsolutno nužno pojačati promidžbu hrvatskoga gospodarstva i Hrvatske kao zemlje u svijetu.

Razovarao: Igor BJELAC

O hrvatskim ulaganjima u Austriju Robna razmjena dviju zemalja u posljednjih je deset godina u stalnom porastu, a godine 2007. je po prvi put premašila dvije milijarde USD. Time Austrija, s ukupnom robnom razmjenom od 2,1 milijardu USD zauzima peto mjesto (udio od 5,6 %) na ranglisti hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera. Posebno veseli činjenica da se međusobna robna razmjena u protekloj godini povećala za više od 18 %, iako se mora napomenuti da je nastavljen trend stalnog porasta deficita na hrvatskoj strani.

Godine 2007. najznačajniji hrvatski proizvodi izvezeni u Austriju jesu diode i tranzistori, električni kondenzatori i električni otpornici, izolirana žica i obuća. U istom razdoblju najzastupljeniji proizvodi iz Austrije u hrvatskom uvozu jesu električni kondenzatori i električni otpornici, diode i tranzistori, naftna ulja, ploče iverice, te novinski papir.

Prema podatcima Hrvatske narodne banke Republika Austrija je s udjelom od 28,2 % u ukupnim inozemnim izravnim ulaganjima u Hrvatsku u razdoblju od 1993. do kraja 2007. na prvom mjestu – s ukupnim ulaganjima od 4,9 milijardâ EUR, što je uz Nizozemsku i Njemačku svrstava u red najznačajnijih ulagača.

Trenutačno je na hrvatskom tržištu na razne načine zastupljeno oko 800 austrijskih tvrtkâ. Najveća austrijska ulaganja su u financijsko-bankarski sektor, telekomunikacije, zatim u proizvodnju sanitarne keramike, betonskih i gipsanih proizvoda, te sektor osiguranja i trgovine.

Možemo reći da su hrvatska ulaganja u Austriju zanemarljiva ili ih uopće nema, jer se, prema podatcima Hrvatske narodne banke, Austrija ne nalazi među 30 zemalja u koje

su hrvatske tvrtke investirale u razdoblju od godine 1993. do kraja 2007.

Prema podatcima HGK u Austriji još samo dvije hrvatske tvrtke (ne računajući austrijske „tvrtke-majke“ osnovane u Hrvatskoj) imaju svoja predstavništva ili tvrtke. To su Croatia Airlines i Varteks. Zadnjih su godina svoja predstavništva ili tvrtke u Austriji zatvorili HŽ, Luka Rijeka i dr.

No hrvatske tvrtke češće izvode razne vrste radova/poslova u Austriji. Kao problem u poslovanju hrvatskih tvrtkâ na austrijskom tržištu ističemo problem naših građevinskih poduzeća koja, zbog ograničenja slobode zapošljavanja za pojedine zemlje nečlanice EU-a, još nisu u mogućnosti ravnopravno sudjelovati i nastupiti na austrijskom građevinskom tržištu.

Hrvatsku je godine 2007. posjetilo 839.717 Austrijanaca (porast od 6,2 %), a broj noćenja austrijskih turista porastao je za 4,3 % (ukupan broj noćenja austrijskih turista 2007. dosegao je 4,2 milijuna). S udjelom od 9 % austrijski turisti zauzimaju četvrto mjesto u ukupnom broju dolazaka stranih turista u našu zemlju.

Hrvatska gospodarska komora ostvaruje vrlo uspješnu suradnju s raznim austrijskim ustanovama, posebice s Gospodarskom komorom Austrije s kojom redovito organizira razna poslovna događanja.

Iako je gospodarska suradnja između dviju zemalja, neopterećena značajnijim problemima, dostigla zavidnu razinu te pokazuje pozitivan trend, prostora za proširenje suradnje ima, ponajviše u prehrambenoj industriji, turizmu, zaštiti okoliša i energetici.

Ivana ANDRIJANIĆ, viša stručna suradnica 15

Za Europu / broj 2

VIJESTI 6

Europska je komisija predstavila prijedlog za uspostavljanje Unije Mediteran u kojoj bi trebale sudjelovati 44 zemlje, među kojima i Hrvatska.

Prvotni je prijedlog, koji je predstavio francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, odbačen te je povjerenica Komisije za vanjske odnose zastupnicima Europskoga parlamenta 20. svibnja u Strasbourgu predstavila novi.

Prema tom prijedlogu, u Uniji će sudjelovati sve zemlje članice Europske Unije, 13 zemalja članica ili promatrača Procesa iz Barcelone (Mauritanija, Maroko, Alžir, Tunis, Libija, Egipat, Jordan, palestinski teritorij, Izrael, Libanon, Sirija, Turska i Albanija), te Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Monako. Mediteranska unija je nastavak Procesa iz Barcelone koji je Europska Unija pokrenula 1995. kao politički forum za suradnju sa zemljama na južnoj obali Sredozemnog mora.

Tako i ta inicijativa nosi službeni naziv „Proces iz Barcelone: Unija za Mediteran“.

Komisija predlaže da supredsjedatelj s europske strane

treba biti budući predsjednik Europskoga vijeća, a s mediteranske bi se birao na dvije godine dogovorom tih zemalja. Predlaže se i održavanje summita svake dvije godine, a u međuvremenu bi se održavali sastanci na ministarskoj razini. Navedena su i prva četiri projekta koji uključuju uspostavu novih pomorskih veza

i nadogradnju lučkih kapaciteta, cestovno povezivanje četiriju arapskih zemalja – Mauritanije, Maroka, Tunisa i Alžira, upravljanje otpadnim vodama, te istraživanje mogućnosti korištenja solarne energije. Unija za Mediteran trebala bi biti uspostavljena na summitu u Parizu 13. srpnja ove godine.

Brži rast njemackoga gospodarstva potaknuo euro Njemački bruto domaći proizvod zabilježio je najbrži rast u posljednjih dvanaest godina, što je uzrokovalo naglo jačanje eura na valutnim tržištima. Tečaj eura je sredinom svibnja skočio 0,4 posto u odnosu prema američkom dolaru (1,55 dolara, što je znatno više od najniže razine u posljednja dva mjeseca koja je iznosila 1,52 dolara), što je izravna posljedica rasta njemačkoga BDP-a koji je iznosio mnogo više od 0,7 posto, koliko su predviđali analitičari. U prvom je tromjesečju porastao 1,5 posto u odnosu prema prethodnom kvartalu, a s obzirom na činjenicu da je njemačko gospodarstvo „lokomotiva eurozone“, to je siguran pokazatelj da je europsko gospodarstvo snažno, unatoč usporavanju globalnoga rasta.

Jadransko-jonska inicijativa temeljit će na konkretnim projektima Hrvatska je uspješno završila svoje jednogodišnje predsjedanje Jadranskojonskom inicijativom koje je obilježilo konkretiziranje suradnje u četirima područjima: turizmu, gospodarstvu, energiji i prometu, te zaštiti okoliša, izjavio je ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković nakon ministarske konferencije Jadransko-jonske inicijative 27. svibnja u Zagrebu.

Dodao je, kako će se suradnja temeljiti na konkretnim projektima, kao što je izgradnja jadranskojonske autoceste.

Ministri i vanjskopolitički predstavnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Grčke, Hrvatske, Italije, Slovenije i Srbije također su ocijenili dosadašnju suradnju uspješnom, te još 16

jednom naglasili važnost bilateralne suradnje, koordinacije aktivnosti s ostalim regionalnim organizacijama te razvijanja dobrosusjedskih odnosa. Istaknuta je i potreba zajedničkoga rješavanja problema organiziranog kriminala i ilegalnih migracija.

Tim je povodom donesen pravilnik o radu Tajništva inicijative i konkretiziranje suradnje, gdje temeljnu okosnicu čine malo i srednje poduzetništvo, prometno povezivanje, zaštita okoliša te zaštita od požara. Dogovoreno je da će poslove koordinacije preuzeti novoosnovano Tajništvo inicijative sa sjedištem u Anconi, a prvim tajnikom imenovan je Alessandro Graffini, bivši talijanski veleposlanik u Hrvatskoj. Sljedeću godinu dana predsjedavajuća Jadransko-jonskom inicijativom bit će Grčka.

Američko gospodarstvo je u odnosu na prethodno tromjesečje imalo rast od samo 0,1 posto. Gospodarstvo u eurozoni i na razini cijele Europske Unije zabilježilo je porast od 0,7 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, a BDP je porastao za 0,4 posto.

Ipak, analitičari upozoravaju da bi dobre vijesti mogle biti kratka vijeka, jer snažan euro, rastuće cijene nafte i kriza na američkom tržištu drugorazrednih hipotekarnih zajmova pogađa kompanije i potrošače.

Visoki briselski izvor:

Volite se susjedi!

Da se Hrvatska ne bi ponašala kao Slovenija (ili Italija i Austrija prema Sloveniji, ako ćemo baš) u vremenu kada proširenje ne guraju želja, polet, zanos i politička volja, u Komisiji smatraju oportunim da se u tekstu pristupnog sporazuma Hrvatske, a kasnije i ostalih Zapadnobalkanaca nađe i klauzula kojom se zemlja obvezuje da ne će stopirati susjede.

KOLUMNA

Prijedlog za uspostavu unije Unije Mediteran

2.lipnja 2008.

6

Piše: Lada Stipić-Niseteo

Ne, ništa nije sigurno. Mjesec dana prije krajnjeg roka u kome bi Hrvatska trebala proslijediti Europskoj komisiji ono što smatra dokazima da je zadovoljila postavljena joj mjerila za otvaranje poglavlja, povjerenik za proširenje Olli Rehn bio je rezerviran. „Hrvatska ima izgleda učiniti ovu godinu odlučnom po svoje pristupne pregovore; ukoliko zadovolji uvjete ove jeseni ćemo u paketu proširenja prezentirati indikativan raspored, ili uvjetovane smjernice za tehničko zaključivanje pregovora tokom iduće godine; da bi to dostigla Hrvatska mora do kraja lipnja dati sva mjerila za otvaranje a to uključuje napredak u restrukturiranju brodogradilišta, pravosudne i administrativne reforme i borbu s korupcijom; Hrvatska također treba ispuniti sve svoje obveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i osigurati hitno i zamjetno poboljšanje vođenja financijske pomoći EU“, kazao je povjerenik pažljivo birajući riječi da s malo kaže uglavnom sve.

Ako ćemo dešifrirati što je zapravo Finac rekao, Komisija izgleda baš nije posve sigurna da će Zagrebu poći za rukom ispuniti mjerila za otvaranje. Kao što Zagreb zasigurno nije siguran da će Europska komisija biti zadovoljna učinjenim i kako će, koliko dugo i kada sve urađeno vrjednovati. Vremena za proširenje ipak su se dramatično promijenila: Zagrebu se u procesu pristupanja konstantno trlja nos za državne potpore, što je u redu i korisno jer prisiljava vlast činiti posao za koji je izabrana i plaćena – a prije četiri godine zemlje su ulazile u EU bez da je u njihov pravni sustav bila ugrađena cigla zakona o javnim nabavama. Što je mogla Češka za ulaznicu, Hrvatska ne smije ni saznati kako će joj pregovori teći do trenutka zaključenja. Tehničkog zaključenja – jer onda ostaje politika...

Točno je da su svi oni koji se mjerilima bave došli, mjesec dana do isteka roka, veoma blizu kompletiranju paketa dokaza, posao je ili obavljen ili je oko 90 posto plus učinjeno, procjenjivao je nekidan glavni pregovarač.

NOBELOVA NAGRADA ZA EKONOMIJU Budući da je vrag uvijek, baš uvijek u detalju i budući da svi isto rade, najteže su stvari ostavljene za fotofiniš. Pravosuđe je trebalo biti u punom pogonu promjena, kao i reforma organa državne uprave. Stvarnost govori drugačije. Isto je s brodogradnjom. Ministar gospodarstva mora ponovno u kabinet povjerenice za tržišno natjecanje da joj ovoga puta uruči projekte restrukturiranja svih šest problematičnih škverova. Po Zagrebu i jadaranskoj obali navodno patroliraju zainteresirane tvrtke – uključujući norveškog superteškaša i nekoliko talijanskih varijanti muljatorske braće iz Sinja, koliko informacije govore.

Malo tko će se zaletjeti u shopping kada je u paketu za privatizaciju, ukoliko je vjerovati riječima ministra gospodarstva, a one su promjenjivije od vremena u veljači i cijene sirove nafte kombinirano, jamstvo da ne će biti izgubljeno niti jedno radno mjesto ni zatvoren niti jedan škver. Uspije li to, znade se dobitnik iduće Nobelove nagrade za ekonomiju. Ili pravi nasljednik

Houdinija. A korupcija? Osim ono nešto kozmetike? I sve to za malih mjesec dana a nakon što je čitava jedna dugačka godina potrošena za prazan hod i predizborno pozicioniranje, odgađajući neizbježno. Neizbježno, naravno, ukoliko je želja zemlje i njezina vodstva da se Hrvatska konačno skrasi u EU, spremna i izreformirana do mjere da može mirno spavati i da joj svaki treći dan neka Komisijina opća uprava ne najavljuje pakao zato što raspodjela novca iz fondova nije u skladu sa standardima.

Kada sve bude gotovo, dolazi dobrosusjedstvo. Nakon eutanazije ZERP-a Ljubljana se smirila i nema više retorike ni na strani granice ni na strani meje. Normalizacija? Biti će potvrđena kada se s mrtve točke makne poglavlje 13.

Ribarstvo koje je objektivno odavno trebalo biti zatvoreno, a nije ga se ni pipnulo. A izbori u Sloveniji će uskoro, minorne su stranke prošli put dobile maksimalan broj glasova igrajući na kartu povijesnih nepravdi i grabežljivih Hrvata. To je i vrijeme vraćanja usluga, Slovenci tvrde da raspolažu audio-zapisom na kome hrvatski premijer moli slovenskog kolegu da nadigne prašinu. A uz sva zaklinjanja nitko nije dao spor na procjenu jedinima kadrim polučiti rješenje, nekom međunarodnom sudu. Dobrosusjedstvo, zar ne? Čak i ako će na dulje staze Slovenija time izgubiti potencijalno korisnog saveznika – jer je život u EU kao Pjesma Eurovizije, susjedi glasuju za najbliže im.

Europska je Unija ipak naučila lekciju kako djeluje dobrosusjedstvo na Balkanu. Da se Hrvatska ne bi ponašala kao Slovenija (ili Italija i Austrija prema Sloveniji, ako ćemo baš) u vremenu kada proširenje ne guraju želja, polet, zanos i politička volja, u Komisiji smatraju oportunim da se u tekstu pristupnog sporazuma Hrvatske, a kasnije i ostalih Zapadnobalkanaca nađe i klauzula kojom se zemlja obvezuje da ne će stopirati susjede. Jer, realno gledajući, ima li bilo kakvog načina osim gole prisile da Srbija jednog dana pripusti Kosovo u EU?

17

Za Europu / broj 2

6

Standard građana čuva Zagreb, a ne Bruxelles Svih dvanaest novih EU članica u poglavlju Porezi tražile su prijelazna razdoblja, „prvakinje“ po broju osvojenih područja su Poljska i Malta. Kako se vidi iz iskustva novih Unijinih članica, prijelazna razdoblja uglavnom traju tri-četiri godine. Stoga će, primjerice, hrvatski zahtjevi za šestogodišnjom odgodom ukidanja nulte stope PDV-a i uvođenja trošarina za struju, a čak desetgodišnjom za plin, vjerojatno biti prepolovljeni.

Sprema li se iz Bruxellesa “porezni udar” na Hrvatsku?

Prije nekoliko tjedana hrvatski su mediji upravo nešto slično ustvrdili, izražavajući uz to bojazan kako će europska iskaznica donijeti strašnu ugrozbu standarda hrvatskih građana.

Povod je bila objava Vladinog stajališta za poglavlje Porezi, koje se u Unijinoj “centrali” čekalo mjesecima, pa su europski čelnici, uključujući povjerenika Rehna, nekoliko puta “išpotali” Zagreb što toliko odugovlači s tim poslom.

No, ta ljutnja ne će vjerojatno imati negativnih posljedica za Hrvatsku jer su u Bruxelllesu istodobno svjesni da je riječ o socijalno osjetljivoj materiji.

Naime, prilagodbe porezne politike koje iziskuje EU članstvo, više nego mnoga druga područja acquis communautairea , izravno pogađaju stanovništvo, a i gospodarstvo. Stoga su, uostalom, svih dvanaest novih EU članica redom, upravo u domeni oporezivanja tražile prijelazna razdoblja. Europska regulativa za to područje pokriva uglavnom neizravne poreze, posebice PDV i režim trošarina. Što se tiče izravnih poreza, pravna stečevina EU-a odnosi se uglavnom na oporezivanje dobiti poduzeća.

Ranjivi tranzicijski sustavi Istočnoeuropske države, najnovije članice, u svojim su

18

poreznim sustavima prije ulaska u EU, slično kao Hrvatska sada, imale ugrađene zaštitne mehanizme, poput nulte stope PDV-a na određene, uglavnom socijalno “važne” proizvode kao što su dječja hrana i oprema, kruh, komunalije i energenti – te niskih trošarina na duhanske prozvode i alkoholna pića. Europska pravna stečevina propisuje da je PDV najmanje 15 posto te da je njegova minimalna stopa pet, a ne nula posto. Povećavanje stope PDV-a s nula na pet postotaka i(li) uvođenje trošarina rezultira, naravno, rastom cijena. Bruxelles je stoga svim kandidatkinjama odobrio poneki dodatni rok, shvaćajući da se negativan socijalan i ekonomski učinak u tim “ranjivim” tranzicijskim zemljama mora ublažavati.

Iako su njihove početne pozicije bile zahtjevnije od onoga što su konačno ispregovarale, nove su članice uglavnom bile zadovoljne izborenim prijelaznim mjerama za poreznu politiku.

Pokazalo se uz to kako su u strahu od nepoznatog stvarno velike oči te da su neki negativni učinci, poput inflacije, bili znatno manji od očekivanih.

Dvije “prvakinje” u borbi za posebne mjere, Poljska i Malta, koje su dobile veći broj prijelaznih razdoblja za cijelu europsku pravnu stečevinu nego ostale kandidatkinje petoga kruga proširenja, uspjele su nekoliko godina dulje zadržati nulte stope

PDV-a – Poljska na knjige do kraja godine 2007., Malta na prehrambene i farmaceutske proizvode do konca 2009.

Poljskoj je odobrena i niža stopa PDV-a za restorane, gradnju stanova (završenih do 2007.), sredstva koja se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji (gnojiva i pesticidi), te manje trošarine za cigarete (do kraja 2008.) Odgodu primjene punih trošarina na cigarete dobile su i Bugarska, Estonija, Latvija, Litva i Rumunjska (do kraja 2009.), te Mađarska i Slovačka do istjeka 2008.

POREZI

POREZI

HRVATSKA–EU – POREZNA POLITIKA

2.lipnja 2008.

6

Ranjivi tranzicijski sustavi Nekoliko je tih država željelo još neko vrijeme zadržati niže cijene komunalija, pa su tako Češka, Estonija i Mađarska izborile tri godine za niži PDV na grijanje, Slovačka čak četiri godine. Mađarska je jeftiniju potrošačku košaricu obranila i jednogodišnjom odgodom za primjenu pune stope PDV-a na plin i struju. Slovačka i Češka svoju su građevinsku industriju i tržište stanova uspjele privremeno zaštititi izborivši nižu stopu PDV-a do konca godine 2007.

Kako se vidi iz iskustva novih Unijinih članica, prijelazna razdoblja uglavnom traju tri-četiri godine, mnoga su i kraća, a pet godina je rijedak zgoditak. Stoga će, primjerice, hrvatski zahtjevi za šestogodišnjom odgodom ukidanja nulte stope PDV-a i uvođenja trošarina za struju, a čak desetgodišnjom za plin, vjerojatno biti prepolovljeni. Šest godina “prijelaza” Vlada traži i za povećanje trošarina na cigarete, što je nešto dulje od roka koji su dobile istočnoeuropske članice (pet i pol godina od ulaska u EU).

“Preambiciozna” je i šestogodišnja odgoda za uvođenje PDV-a na građevinsko zemljište.

Evidentno je kako nema gotovo nikakvih izgleda da nultu stopu PDV-a zadrže svi traženi artikli – kruh, mlijeko, lijekovi i knjige.

Veliki će uspjeh biti ako “prođe” i samo jedan. No, Vlada mora unaprijed znati što joj je od toga najvažnije kako bi se očuvao ne standard, nego, za velik dio hrvatskih obitelji – gola egzistencija. Koja je ugrožena i bez “udara Baba Roge” iz Bruxellesa.

Vesna ROLLER

Bruxelles “meka” srca Nema razloga da Bruxelles prema Hrvatskoj bude tvrđa srca nego prema bivšim kandidatkinjama, pa je posve sigurno da će barem dio hrvatskih zahtjeva biti uslišan.

Jasno je također da se ne će udovoljiti baš svemu, ali to je naša Vlada sigurno imala na umu kad je definirala svoju pregovaračku poziciju za poglavlje Porezi. Tako su najvjerojatnije traženi dulji rokovi odgode od onih koje je realno očekivati.

Problemi s PDV-om  Problem različite stope poreza na dodanu vrijednost u EU je bio potenciran i s povremenim mjerama zaštite domaćih proizvoda koje su donosile pojedine zemlje. Na kraju svi se susreću i s različitim oblicima nastojanja građenja monopolnih položaja i takvih cijena, kratelskih sporazuma o cijenama roba sve do diskriminacije pojedinih proizvođača roba na tržištu. U dosta pojava nelojalne konkurencije često su posrijedi bile velike korporacije.

Poslije desetogodišnjega iskustva vidi se da to nije lako prevladati. U nekoliko navrata bilo je pokušaja pokretanja prijedloga za usklađivanje različitih stopa poreza, pojedinih mjera stimulacije i subvencija i zaštite domaće proizvodnje. Bez obzira na suglasnost svih da to treba prevladati, problemi su ostali.

Zajednička porezna politika Harmonizacija poreza u Europskoj uniji nije zaseban cilj, već kao instrument ekonomske regulacije prati druge osnovne ciljeve. U tom kontekstu važno je razlikovati dvije vrste poreza:  Direktni (neposredni) porezi. Plaća ih i njihov teret (neposredno) snosi porezni obveznik, a uključuju porez na dohodak (fizičkih osoba), porez na dobit (trgovačkih društava) i porez na imovinu.  Indirektni (posredni) porezi. Razrezuju se na proizvodnju i/ili potrošnju pa ih plaćaju porezni obveznici (proizvođači i/ili trgovci), ali njihov teret (posredno tj. kroz povećanje cijene) snose krajnji potrošači. Uključuju porez na promet, porez na dodanu vrijednost i trošarine (akcize).

Pravna osnova za usklađivanje indirektnog oporezivanja definirana je u člancima 90 do 93 Ugovora o EZ-u. Naime, u Europskoj je uniji oporezivanje dohotka i dobiti još uvijek uglavnom u nacionalnom djelokrugu, a zajednička porezna politika odnosi se ponajprije na indirektne poreze, koji neposredno utječu na funkcioniranje zajedničkog tržišta u području slobodnog kretanja roba i slobode pružanja usluga.

19

Za Europu / broj 2

6

Javne nabave pate od nedostatka svijesti „Nastojimo stvoriti zakonske uvjete kako bi se omogućila što veća javnost postupka za dodjelu koncesija, uvažavanje načela nediskriminacije i ravnopravnost u nadmetanju za dobivanje koncesije, te učinkovitiji postupak dodjele koncesije i njenog izvođenja“, kaže Obradović-Mazal.

Koja je, po Vašem mišljenju, najslabija točka sustava javne nabave, odnosno koji su glavni problemi na koje se pritom nailazi?

Sustav javne nabave u Hrvatskoj jedno je od vječno gorućih pitanja, što zbog stalne potrebe za većom transparentnošću koju zahtijevaju i pravna načela Europske Unije, što zbog nedovoljne obaviještenosti o novinama u sustavu te načelu po kojem djeluje.

Na konferenciji koju je početkom svibnja organiziralo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva na temu Sustav javne nabave, najavljeno je da će hrvatska Vlada u lipnju ove godine uputiti u proceduru zakonske prijedloge o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama.

Svakako najkompetentnija osoba za sustav javne nabave u Hrvatskoj je državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) Tamara ObradovićMazal. Prvo je podsjetila da je Sabor početkom listopada prošle godine donio novi Zakon o javnoj nabavi, koji je, uz neke izuzetke, stupio na snagu početkom godine 2008.

Možete li navesti ukratko glavne novosti što ih donosi novi Zakon o javnoj nabavi koji je stupio na snagu 1. siječnja 2008.?

Zakon o javnoj nabavi je koncipiran tako da uređuje postupke javne nabave svih vrijednosti u kojima naručitelji i ponuditelji sklapaju ugovore o javnim radovima, ugovore o javnoj nabavi robâ i ugovore o javnim uslugama. Nadalje, 20

U javno-privatnom partnerstvu javni partneri su ponajprije nacionalna, regionalna ili lokalna tijela vlasti. Hrvatska već mnogo godina koristi koncesije za pružanje javnih usluga korištenjem privatnih izvora. Mnogi su takvi primjeri trenutačno u uporabi. Razvojem sve sofisticiranijih metodologija u različitim sektorima gospodarstva, neophodno je potreban novi okvir koji uključuje veću jasnoću propisa. Usto, nastojimo stvoriti zakonske uvjete kako bi se omogućila što veća javnost postupka za dodjelu koncesija, uvažavanje načela nediskriminacije i ravnopravnosti u nadmetanju za dobivanje koncesije, te učinkovitiji postupak dodjele koncesije i njenog izvođenja.

Osim nekih nomotehničkih i sadržajnih nedostataka Zakona o javnoj nabavi, koji su relativno lako otklonjivi kroz izmjene i dopune Zakona, njegova primjena zahtijeva, osim zakonodavnih i institucionalnih pretpostavki i postojanje kadrovskih potencijala te profesionalizaciju djelatnosti.

Stoga je glavni nedostatak sustava javne nabave nedostatak svijesti i percepcije značenja javne nabave.

Koliko je sustav javne nabave u Hrvatskoj usklađen s pravnom regulativom EU, te ima li još otvorenih pitanja u tom segmentu?

propisuje nadležnosti Uprave za sustav javne nabave MINGORP-a i Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, te pravnu zaštitu u svezi s postupcima javne nabave. Jedan od bitnih dijelova toga sustava jesu ustanove zadužene za razvoj i kontrolu sustava javne nabave kao i njihovi administrativni kapaciteti. Njihovo daljnje jačanje predstavlja glavni cilj, ne samo kratkoročni nego i srednjoročni kroz, primjerice, unaprjeđenje upravljanja javnim financijama, poticanje tržišnoga natjecanja, te sprječavanje korupcije i kriminala.

Koje se pozitivne izmjene očekuju donošenjem novih zakonodavnih okvira za javno-privatno partnerstvo i koncesije?

Prije svega potrebno je naglasiti da sustav javne nabave čine: javno-privatno partnerstvo, koncesije i pravna zaštita kao dio Zakona o javnoj nabavi. Budućim Zakonom o koncesijama omogućit će se stvaranje transparentnoga, nediskriminirajućeg i jasnog pravnog okvira za utvrđivanje uvjeta pod kojima se domaćim i stranim gospodarskim subjektima, dakle pravnim i fizičkim osobama,

mogu dodjeljivati koncesije radi njihova sudjelovanja u izgradnji, financiranju i upravljanju javnim infrastrukturnim objektima odnosno financiranju i obavljanju usluga od javnog interesa. Javnoprivatno partnerstvo nije definirano na razini EU-a i općenito se izraz odnosi na oblike suradnje između državnih tijela i poslovnog svijeta, a cilj mu je osigurati financiranje, izgradnju, obnovu, upravljanje ili održavanje infrastrukture ili pružanje usluga. Pravila koja se primjenjuju na odabir privatnoga partnera najprije proizlaze iz definicije ugovornog odnosa u koji stranka ulazi s ugovornim tijelom.

Javna nabava je „nikada završen proces“ i zahtijeva stalno usklađivanje. Stoga se ni za članice Unije ne može reći da su usuglašavanje zakonodavstva završile, ali im je stupanj usuglašenosti iznimno visok, odnosno potpuno zadovoljavajući.

Novo zakonodavstvo u području javne nabave u Hrvatskoj temelji se na obvezi izgradnje i usklađivanja nacionalnog sustava javne nabave sa zakonodavstvom i standardima Europske Unije i općim načelima javne nabave koja bi trebala osigurati potpuno otvaranje toga tržišta slobodnoj konkurenciji.

Nužnost potpunog usklađivanja zakonske regulative u području javne nabave u Hrvatskoj određena je Sporazumom o stabilizaciji

Temeljne promjene u odnosu na važeći Zakon o javnoj nabavi jesu znatno veća transparentnost i javnost postupka nabave, te:

 novi temeljni pojmovi,  potpun opis svakog postupka i načina javne nabave (uvjeti za odabir, tijek i sudionici postupka odnosno načina nabave), Informiranje poduzetnika i građana Kako radite na informiranju poduzetnika i građana o javnoj nabavi, slijede li neke radionice ili slično?

Načini na koje Ministarstvo provodi specijalističke programe jesu predavanja, seminari, radionice/vježbe na modelima, konferencije i okrugli stolovi. Sklopljeni su i Sporazumi s Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom udrugom poslodavaca, kojima je primarna intencija obrazovanje svih sudionika u sustavu javne nabave. Samo ove godine će se putem tih sporazuma educirati 470 polaznika u svim većim gradovima Hrvatske.

Također, MINGORP organizira module po 13 dana za 16 polaznika. Ukupno je dosad organizirano pet modula koje je prošlo 80 polaznika. Naravno, u svrhu informiranja je i već spomenuti Portal javne nabave.

i pridruživanju, pregovorima o pristupanju Hrvatske Uniji koji su u tijeku, te otvaranjem poglavlja pregovora 5. – Javne nabave.

Polazišta Zakona o javnoj nabavi jesu Direktive Europske Unije i praksa Europskog suda, te poznavanje zakonodavstva u području javne nabave drugih država članica Unije. Bitno je napomenuti da su neke odredbe Zakona znatno strože nego što je propisano Direktivama: propisuje se puna transparentnost svake nabave i obvezna obavijest o početku postupka javne nabave u slučajevima pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave i sklapanja ugovora o javnim uslugama.

Koji su daljnji planovi Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva glede sustava javne nabave?

Prije svega potrebno je naglasiti kako su nadležnosti Uprave za sustav javne nabave i instrumenti kojima raspolaže, određene Zakonom o javnoj nabavi. Osim nadležnosti za razvoj, unaprjeđenje i koordinaciju cjelokupnoga sustava javnih nabava, te davanje mišljenja, uputa i pružanje stručne pomoći u svezi s primjenom Zakona i drugih propisa u području javne nabave, spomenuta Uprava je nadležna za nadzor nad provedbom Zakona i drugih propisa u području javne nabave kroz preventivno-in-

struktivne djelatnosti te izobrazbu i usavršavanje putem seminara, radionica, savjetovanja i sličnog za sudionike sustava javne nabave, kao i organizaciju posebnih, specijalističkih programa izobrazbe u tom području.

Dio aktivnosti se odnosi i na tehnološki razvoj koji obuhvaća vođenje Portala javne nabave, praćenje Elektroničkog oglasnika javne nabave te objavu e-biltena javne nabave i stručnih publikacija.

U svrhu otklanjanja nepravilnosti u postupku javne nabave Uprava za sustav javne nabave provodi i preventivno-instruktivne djelatnosti.

Sustavno rješenje je da MINGORP, Uprava za sustav javne nabave, kao nadležno tijelo, provodi specijalizirane programe namijenjene javnim naručiteljima, uključujući lokalnu upravu i samoupravu, te ponuditeljima, kao i specijalizirane programe za trenere u sustavu javne nabave. U tu je svrhu MINGORP je početkom svibnja usvojio Uredbu o načinima i oblicima edukacije u sustavu javne nabave.

Ministarstvo će provoditi programe za sustave javne nabave, javno-privatnog partnerstva, koncesijâ, sprječavanje korupcije u javnoj nabavi i obučavanje trenera za obveznike Zakona o javnoj nabavi i treninge za stjecanje statusa trenera.

Razgovarala: Ana FILIPOVIĆ

INTERVJU

INTERVJU

Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Tamara Obradovic-Mazal:

2.lipnja 2008.

6

 osim uobičajenih, novi postupci javne nabave (natjecateljski dijalog),  posebni načini nabave: dinamički sustav nabave, okvirni sporazum, okvirni ugovor, elektronička dražba,  novi elektronički sustav javnih objava u Elektroničkom oglasniku javne nabave,  javno objavljivanje u Elektroničkom oglasniku javne nabave svih postupaka nabave vrijednosti veće od 70.000,00 kuna,  jedinstveni rječnik javne nabave (CPV),  elektronička dostava ponuda,  javno otvaranje ponuda s mogućnošću nazočnosti svake osobe bez obzira je li ponuditelj u postupku nabave,  mogućnost uvida u ponude, osim u dijelove zaštićene posebnim pravom,  novi rokovi,  brži postupak pravne zaštite,  mogućnost kontrole postupka nabave i ulaganje zahtijeva u svim fazama postupka nabave i  kvalitativno nove ovlasti i organizacija Ureda za javnu nabavu Vlade Republike Hrvatske u smislu preventivno-instruktivnog djelovanja te kroz redovitu izobrazbu i certificiranje zaposlenika ili sudionika u postupku javne nabave.

“

Javna nabava je „nikada završen proces“ i zahtijeva stalno usklađivanje

”

21

6

Francuzi i Europska Unija:

Nijemci su im glavni Buduću predsjedajuću zemlju EU njezini građani ne smatraju najutjecajnijom u zajednici ; prvo mjesto dali su Njemačkoj, a većina misli i kako se utjecaj Francuske u EU smanjio, rezultati su ankete na temu odnosa Francuske i Unije.

22

Mjesec dana uoči preuzimanja predsjedanja Europskom Unijom – posao koji obavljaju, istina iza kulisa i diskretno, još od prvoga dana slovenskog kormilarenja Unijom i nastavit će ga do kraja češkoga u prvoj polovici iduće godine – ispitivanje javnog mnijenja u Francuskoj iznjedrilo je zanimljive rezultate.

nije promijenio. Na prvi pogled ne baš dobra vijest za dinamičnog predsjednika koji je bio uvjeren da je i europski dio posla preuzeo pod kontrolu tijekom prve godine posla u Elizejskoj palači – sve dok se ne pogledaju i odgovori na drugo pitanje, je li Francuska utjecajnija otkako je Nicolas Sarkozy predsjednik, 32 posto misli da jest, a 22 posto misli suprotno. Zanimljivo!

Anketu o tome kako ‘diše’ buduća predsjedajuća država provela je i obradila poznata konzultantska tvrtka za komunikacije Hill&Knowlton. Ljubaznošću njihova briselskog ureda dobili smo uvid u kompletne rezultate ankete.

Većina Francuza vjeruje kako se utjecaj njihove zemlje smanjio (44 posto), a 41 posto misli da se

72% za njemce Za Francuze, naciju čiji je zaštitni znak stavljanje Francuske iznad i ispred svega, njihova je zemlja druga po utjecaju, odmah poslije neprikosnovene Njemačke.

Golema većina Francuza priznaje primat susjedima s istočne obale Rajne, 72 posto anektiranih stavlja Njemačku na prvu europsku pozic-

iju. Razlozi? Solidna i dinamična ekonomija, najveća i najbogatija članica EU-a, ekonomska pluća Europe, zato što Njemačka konzistentno pridonosi Unijinom proračunu, neki su od odgovora.

Francuzi su, dakle, najviše impresionirani njemačom ekonomijom.

Druga značajka istočnoga susjeda je demografska, najmnogoljudnija je, priznaju Francuzi. Što se povijesti življenja u EU tiče, vodu na mlin percepciji Njemačke kao najmoćnije, najutjecajnije članice EU-a u očima Francuza donijele su činjenice da je Njemačka osnivačica EU-a, ona je uvijek proeuropska, nikada nije odbacila ustavni sporazum (Francuzi očito ne opraštaju zemljacima koji su slavno torpedirali prvi prijedlog ustavnog sporazuma), ona se uvi-

jek ponašala dosljedno. Njemačka ima i snagu liderstva, Francuzi su impresionirani kancelarkom Angelom Merkel, dive se njezinom snažnom, naglašenom smislu za pregovaranje i posredovanje, ukratko Francuska voli „kvalitetu Merkel“, izjavili su anketirani Francuzi. Oni nisu dvojili birajući drugu po utjecaju zemlju u EU, to su mjesto dodijelili svojoj domovini. Zašto? Pa, korijeni Europe su u Francuskoj, ona je kreatorica Unije i od prvog trenutka njena stvaranja duboko je angažirana u svim procesima. No, Francuska bi ipak trebala biti kreativnija u stvaranju novih politika, posebice što je od nekih zaista izvukla i izvlači velike koristi, poput zajedničke poljoprivredne politike. Budući da je Francuska u geografskom srcu

2.lipnja 2008.

Europe, taj je položaj jedan od razloga zašto je značajna, složili su se Gali u anketi. Upitani što očekuju od francuskih šest mjeseci predsjedanja, od srpnja do kraja godine, domoljubno zaključuju da će u odlučivanju o europskim poslovima Francuska potvrditi leadership (upotrijebljena je engleska riječ od kakvih službena Francuska bježi kao od kuge, no običan se svijet ne impresionira čistunstvom i usrdno rabi franglaise, frangleski).

Treća je zemlja po utjecaju za Francuze Velika Britanija, zbog snažne i zdrave ekonomije, stoga što je to velika zemlja navikla na uspješno lobiranje – „oni su odlični lobbystes“, složili su se Francuzi na frangleskom. U njihovim je očima Velika Britanija zavrijedila treće mjesto i zbog mogućnosti opstruiranja europskih politika, Britanci uvijek traže nekakvo izuzeće, derogaciju za sebe, nekakvu sitnu korist i nerijetko blokiraju usvajanje značajnih odluka bitnih za budućnost Europe, misle Francuzi o susjedstvu preko Kanala. Isto tako, Britancima ne mogu oprostiti preveliku vezanost uz Sjedinjene Države – „oni su njihov saveznik“...“i u tome je britanska moć“.

„non“. Francuzi osjećaju da je u europskim okvirima njihova zemlja najutjecajnija na polju vanjske politike, potom obrane sigurnosti te poljoprivrede i – vrlo visko plasirane! – kulture. Slijede okoliš, gospodarstvo, imigracija, prometna politika i razvoj i istraživanje. Zemlja je najmanje utjecajna u poreskoj politici, odgovor je razumljiv jer se glavnina poreske politike ipak kreira na domaćem terenu svake države-članice. Prostor utjecaja trebao bi se mijenjati, upozoravaju rezultati ankete. Radeći rang-listu prioriteta, Francuzi su u prvi plan stavili ekonomsku i monetarnu politiku, potom tržište rada, vanjsku politiku, okoliš, imigraciju te sigurnosnu politiku. Slijede ih poreska politika, poljoprivreda, razvoj i istraživanje, obrazovanje, kultura i promet.

Upitani kako francuske tvrtke utječu na trendove u EU, Francuzi nisu bili nimalo nježni, 60 posto

misli da ih se nedovoljno čuje, a deset posto da su tihi kao miševi, dakle sedam od deset Francuza uvjereno je kako tvrtke ne čine dovoljno napora da bi utjecale na europsku politiku. Hrvatska se strana ne bi složila s tim ukoliko analizira vlastita iskustva s „nečujnim„ Francuzima, francuska je farmaceutska industrija zaslužna da su u mjerila za poglavlje sloboda kretanja robâ ubačeni i lijekovi. Tek dva posto anketiranih uvjereno je da se francuski glas raznosi do svakog komadića teritorija EU27. S druge strane 65 posto anketiranih poslalo je veoma ozbiljnu poruku svojoj vladi i poslovnoj zajednici, oni bi voljeli da njihove nacionalne tvrtke redovito kontaktiraju i konzultiraju se s tvrtkama iz drugih europskih zemalja kako bi zajednički kvalitetnije branili interese. „Ukoliko tome dodamo da je svega 15 posto sudionika u anketi navelo otvaranje predstavništva u Bruxellesu, kao

željenu mjeru pojačavanja utjecaja, dobivamo zaista zbunjujuće ocjene“, komentirao je predsjednik pariškog ureda Hill&Knowlton Stephane Billiet.

Rezime dijagnoze o odnosu Francuza i EU-a dao je specijalist, direktor odjela za javne poslove u briselskom Hill&Knowltonu Philippe Blanchard. „To što su Njemačku masovno stavili na prvo mjesto po utjecaju ukazuje na još uvijek ograničeno razumijevanje mehanizama odlučivanja u EU i njegove dinamike; zadnje je proširenje zamjetno razvodnilo utjecaj francusko-njemačkoga partnerstva, što znači da će se politika predsjednika Sarkozyja u potrazi za novim saveznicima među naglašenije atlanticistički orijentiranim zemljama poput Poljske ili Velike Britanije, tek trebati obrazložiti Francuzima“.

Lada STIPIĆ-NISETEO, Bruxelles

regija

regija

Za Europu / broj 2

6

nedovoljan utjecaj na europsku politiku Specijalisti su složili pitanja kako bi bolje shvatili kako Francuzi dišu. Neki su nalazi intrigantni, primjerice 15 posto Francuza vjeruje da je utjecaj njihove zemlje u EU porastao – a njihovo izjašnjavanje na referendumu o europskom ustavu je podijeljeno, polovica su bila za, polovica protiv. No, u najbrojnijoj skupini, onoj koja osjeća da je utjecaj Francuske oslabio, najbrojniji su zagovornici ustava, 51 posto je potvrdilo da ga je htjelo, 39 posto da ga je odbacilo.

U skupini koja tvrdi da promjena nema, situacija je obrnuta, manjina, 34 posto, glasovala je za ustav, većina od 48 posto protiv njega!

Razlike između zagovornika i protivnika ustavnog sporazuma velike su u procjeni je li se utjecaj Francuske u EU promijenio dolaskom Sarkozyja na vlast. Golema većina onih koji tvrde da jest, bila je za ustavni sporazum. Društvo koje nije detektiralo nikakvih mijena sa Sarkom u Elizejskoj palači je na referendumu mahom zaokruživalo 23

Za Europu / broj 2

6

Simbol istarske filozofije turizma Parenzana prolazi nekim od najljepših dijelova unutrašnje Istre i posebna je priča - o njoj su pisane knjige i pjesme, a tridesetak godina početkom prošloga stoljeća bila je vitalnim dijelom svakodnevice stanovnicima sjeverozapadne Istre.

Rekreativnom biciklijadom, a u sklopu niza programa obilježavanja Europskog tjedna u Istri, prošlog je mjeseca u Završju svečano otvorena atraktivna biciklistička i pješačka staza na trasi nekadašnje uskotračne pruge Parenzana.

Biciklijada je krenula iz Grožnjana gdje je župan Ivan Jakovčić (koji je potom i sam odvozio „đir“) s lokalnim gradonačelnicima i načelnicima potpisao sporazum o nastavku održavanja i uređenja trase.

Zaokružen je tako projekt Parenzana – put zdravlja i prijateljstva, financiran iz INTERREG IIIA Programa za susjedstvo Slovenija–Mađarska–Hrvatska 2004–2006. Istarska županija kao provoditelj projekta na njemu je radila u suradnji s partnerima – slovenskim općinama Kopar, Izola i Piran, te biciklističkim klubom MTB Istra – Pazin.

Vrsni K und K projektanti i graditelji uskotračne željezničke pruge Paranzane uložili su velik trud da se željeznica što više približi korisnicima i zadovolji potrebe za prometnom povezanošću priobalja i kontinenta zapadne Istre. Trasa Parenzane vrlo je zavojita, usječena u padine pitomih istarskih brežuljaka, vješto se prilagođava oblicima terena, naglašujući prirodne ljepote kraja kroz koji prolazi. U tom smislu može biti prvoraredna lekcija iz „održiva razvoja“ mnogim suvremenim projektantima prometnicâ koji nemilosrdnim neosjetljivim

24

pravocrtnim probijanjem siluju prirodu. Primjere za to ne treba tražiti daleko –dovoljno je proći istarskim ‘ipsilonom’!

Revitalizacija i prenamjena te trase hvalevrijedan je i dugoročno višestruko koristan i atraktivan projekt. Inicijativa oživljavanja Parenzane krenula je na 60-tu

obljetnicu od njene zadnje vožnje iz Upravnog odjela za turizam Istarske županije. Osnovna zamisao bila je da se većina trase koju su progutali nemar i vegetacija pročisti i prikaže u svom punom sjaju kao nijemi svjedok burnoga razdoblja s početka prošlog stoljeća.

Počelo se godine 1996. s prvom dionicom od Vižinade prema Motovunu, te je ubrzo prokrčen dio od 11 km zahvaljujući tim dvjema općinama koje su odmah prepoznale važnost takvoga pothvata. Već 1997. pokrenut je međunarodni biciklistički maraton Istria mtb tartufi tour

– Parenzana, koji je ove godine doživio svoje 11. izdanje. Nakon toga poduzimale su se određene aktivnosti na čišćenju, bez sustavna održavanja. Godine 2000.

Ministarstvo europskih integracija odobrilo je 190.000 kuna za izradu Krajobrazne studije valorizacije uskotračne pruge Parenzane, gdje su potanko razmotreni mogući radovi na trasi, što i danas čini skup kvalitetnih smjernica za njeno buduće oplemenjivanje i operativno funkcioniranje.

NOVA ISTARSKA REALNOST Najvažniji je korak ipak učinjen tijekom godine 2005., kada je u Odjelu za međuregionalnu suradnju Istarske županije u suradnji sa slovenskim gradovima-partnerima pokrenuto kandidiranje projekta u Europskoj komisiji za dobivanje potrebnih sredstava za čišćenje i uređenje trase. Tako je cijeli projekt dobio svoju fizionomiju i prepoznatljivost u sklopu INTER-

REG IIIA Programa za susjedstvo Slovenija–Mađarska–Hrvatska 2004–2006. u okviru prekogranične suradnje pod nazivom Parenzana – put zdravlja i prijateljstva. Projektom upravljaju Ana Pibernik i Denis Ivošević iz Upravnog odjela za turizam Istarske županije, uz brojne vanjske suradnike. Europska Unija financirala je 90 posto od ukupno utrošenih 174.170 eura, a preostalih 10 posto osigurala je Istarska županija.

Parenzana, njen polagani ritam usklađen s prirodom i tradicionalnim istarskim gostoprimstvom, može se shvatiti i kao svojevrstan simbol ukupne filozofije razvoja turizma u Istri. Pročelnik Upravnog odjela za turizam Denis Ivošević ističe održiv i odgovoran razvoj turističke destinacije Istre kao osnovnu misiju rada svog odjela. “Svjesni smo činjenice da raspolažemo izuzetnim komparativnim prednostima koje dugoročno želimo očuvati, dodatno turistički opleme-

regija

regija

ISTRA – EU: REVITALIZIRANA I PRENAMIJENJENA PARENZANA

2.lipnja 2008.

6

PARENZANA – DOBRI DUH ISTRE Vrlo brzo nakon izgradnje Parenzane, godine 1902., pruga Poreč–Trst (Parenzana, Porečanka, Ferata, vinska pruga) postala je dobrim duhom toga kraja, jer je omogućila razvoj tada najsiromašnijih dijelova Istre, odsječenih od svijeta. U početnim planovima trebala je to biti trasa Trst–Poreč–Kanfanar (ili skraćeno TPC), ali posljednja dionica do Kanfanara nikad nije izgrađena. Trasom su vozile putničko-teretne kompozicije s parnim lokomotivama. Prugu je sagradila Austro-Ugarska, nastavljala se na prugu Trst–Beč i imala je puno veći gospodarski nego putnički karakter – prema Beču se izvozilo sve što je taj dio Istre proizvodio – voće, povrće, vino, maslinovo ulje...

Pruga je dovršena godine 1902., u dvije etape: Trst–Buje u travnju, i Buje–Poreč u prosincu. Ukupna duljina uskotračne, 760-milimetarske pruge bila je 123 km, povezivala je 33 istarska mjesta, a u današnje bi vrijeme prolazila teritorijem triju država – kroz Italiju oko 13 km, Sloveniju oko 32 km te Hrvatsku oko 78 km. Imala je 11 mostova i šest vijadukata, veći broj propusta i nadvožnjaka. Svojom duljinom od 79,10 m ističe se vijadukt Antonci s pet otvora i najvećim rasponom od 12 m, te nešto manji vijadukt Oprtalj od 75,24 m. Vijadukti su građeni od kamena s polukružnim lukovima položenim na masivne kamene stupove. Mostovi su bili izvedeni kao gredni sklopovi od čelika s jednim rasponom. Duž trase prokopano je osam tunela ukupne duljine 1.530 m. Najzahtjevniji za izvedbu bio je tunel Lucan duljine 544 m, a slijede nešto kraći Motovun, Šaleta, Kalcini, Freski, Kostanjica, Sv. Vid, te dva mala tunela Završje I i Završje II. Od postaja uzduž pruge pet je glavnih (Trst, Koper, Buje, Livade i Poreč) i još tri pomoćne (Sečovlje, Završje i Vižinada). Kolodvorske zgrade, stajališta i prateći objekti izgrađeni su tipski, prema normama austrijskih željeznica, od lokalnih materijala pa su uspješno uklopljeni u istarski krajolik.

Profil pruge, te za naše prilike zastarjeli vlak vozio je prosječnom brzinom od 25 km/h, a na zahtjevnim bi usponima usporavao i do 10 km/h. Ljudi su se šaliti kako bi komotno mogli izaći iz vlaka pred dolazak konduktera, a nakon njegova odlaska laganim ga trkom sustići i nastaviti putovanje... Teret je tako od Poreča do Trsta putovao sedam sati, a putnici nešto “brže” – oko šest sati.

Pruga je funkcionirala sve do godine 1935., kada je zbog gubitaka, ne uspijevajući se nositi s konkurentnim bržim i jeftinijim cestovnim prijevozom, bila ukinuta.

Zadnji je vlak Parenzanom prošao 31. kolovoza 1935., a nakon toga se željeznica našla na licitaciji. Rasprodano je sve što se moglo rasprodati: vagoni i lokomotive prodani su drugim željeznicama u Italiji, dok su tračnice, po nalogu Musollinija, razmontirane i ukrcane na brod kojim su trebale biti prevezene u Etiopiju za potrebe njegovih osvajačkih ratova. Sudbina je htjela da brod nikada nije stigao do Abisinije, već je potonuo usred Sredozemnog mora, a Parenzana je tako otišla u legendu...

25

2.lipnja 2008.

regija

Za Europu / broj 2

6

niti, te im dati osnovni smisao samopostojanja kroz prizmu financijske samoodrživosti, jer jedino na taj način možemo kreirati dugoročno kvalitetne razvojne projekte.“ – kaže Ivošević, dodajući: ”Proteklih smo godina kreirali doista brojne uspješne razvojne turističke projekte, većinom u središnjem dijelu Istre, a vrlo često uz trasu Parenzane. Govorimo o jednom sustavnom i dobro promišljenom procesu oživljavanja Istre, kao rezultatu strateškog repozicioniranja i želje da se Istra u idućem petogodišnjem razdoblju nametne kao prepoznatljiva, konkurentna i kvalitetna lifestyle destinacija.

Naše su ambicije fokusirane isključivo na kvalitetu proizvoda i usluga, kako bi našim gostima pružili jedinstveni doživljaj, nezaboravna iskustva te pozitivne i tople emocije.”

Ta nova istarska realnost pokušava dostići kvalitetu etabliranih konkurenata, što znači da na osnovi iskustava i emocija nastojimo definirati brand/marku Istre. Marka tu nije samo jamstvo kvalitete, već skrojena priča koja u sebi sadrži i kvalitetu i funkcionalnost, te nadilazi pojam uspješnosti, jer je u Istri – kako kaže Ivošević – “žele prvo prenijeti sebi samima, usvojiti je kao dio svoga određenja, a nakon toga je podijeliti sa svojim gostima.”

Upravo se na taj način Parenzanu želi predstaviti gostima, kao skrojenu priču prepunu raznovrsnih i zanimljivih iskustava i doživljaja.

Glavi je cilj projekta revitalizacija trase stare željezničke pruge Parenzane putem integrirane turističke ponude 26

i dugoročne prekogranične suradnje, te poticanjem športskih događanja u Istri. Nadalje, specifični su ciljevi zaštita trase i izgradnja nove biciklističke staze u svrhu turističkog razvoja, povezivanje kulturnoga i tehnološkog naslijeđa, te turističkih događanja u jedinstveni turistički proizvod – promocija i marketing integriranoga turističkog proizvoda za ljubitelje prirode i bicikliste na području Istre, podizanje razine javne svijesti o važnosti Parenzane u turizmu i ostalim uslužnim djelatnostima.

Revitalizacija Parenzane opisanim projektom osmišljena je u smjeru infrastrukturne, te promidžbene i edukativne djelatnosti. Trasa je očišćena od vegetacije koja je proteklih 70 godina progutala Parenzanu, postavljane su signalizacijske ploče i natpisi s informacijama, te sigurnosne ograde na vijadukte, na što je utrošeno nešto više od 100.000 eura. Naposlijetku, trasa je pošljunčena, a njezino je najveće bogatstvo što prolazi kroz prekrasne istarske krajolike, uz skrivene gradiće Grožnjan, Oprtalj, Završje, Livade… Iako je staza idealna za bicikliste, revitalizirana Parenzana namijenjena je i atletičarima, pješacima pa i onima manje športski nastrojenima – njome se, naime, može voziti i automobilom.

Odrađen je velik dio posla, a na lokalnoj je zajednici da iskoristi priliku koju Parenzana pruža – te taj vrhunski turistički doživljaj nadogradi proširenom ponudom raznovrsnih izvornih sadržaja uzduž trase legendarne pruge.

Daniela KNAPIĆ 27

Za Europu / broj 2

6

Hrvati uskoro Ce moCi aplicirati za poslove u europskim institucijama

Preko Bruxellesa do pristojnog posla u Zagrebu Godinu dana prije nego uđemo u EU, za domaće će stanovništvo biti otvoreni poslovni natječaji putem kojih će svoje radno mjesto, osim u rodnome gradu, moći potražiti i u Bruxellesu, Luksemburgu ili Strasbourgu Je li posao u Europskoj komisiji privilegija pojedinaca ili mogućnost otvorena svim građanima Europe? Na to su pitanje posjetiteljima Informacijskog centra EU-a i Filozofskog fakulteta u Zagrebu u ponedjeljak, 26. svibnja, odgovarali članovi Francuskog veleposlanstva, Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj i drugi.

Povod njihova okupljanja bila 28

su predavanja Buduće mogućnosti rada u institucijama EU-a za hrvatske državljane i Mobilnost u karijeri: mogućnosti koje pružaju institucije EU-a na kojima su Hrvate u san o europskoj plaći uveli Julie Lepretre iz Centra za europske studije u Strasbourgu i Lino Molteni, voditelj projekata za unutarnje tržište, statistiku i zaštitu potrošača delegacije EU-a u Hrvatskoj.

Naime, skorim ulaskom u

Uniju, Hrvatsku će u institucijama u Bruxellesu, Strasbourgu i Luxembourgu morati predstaviti i zastupati njezine interese naši službenici i diplomati koji će svojoj državi osiguravati učinkovito djelovanje na području europskih poslova. To će značiti otvaranje nekoliko stotina radnih mjesta u institucijama EU-a, na koja će se, nakon što prođu višemjesečni test, ustoličiti najbolji hrvatski kandidati.

Tko će dobiti priliku za rad u Europskoj komisiji, parlamentu, Vijeću Europe, Uredu ombdusmena, Sudu pravde te regionalnim, ekonomskim i socijalnim delegacijama?

– Za ulazak u “instituciju” mogu se prijaviti svi građani RH, neovisno o starosnoj dobi, koji će se jednu ili dvije godine prije nego Hrvatska uđe u EU prijaviti na raspisani otvoreni natječaj.

Morat će imati tri godine fakulteta, ili srednju ili višu školu za posao asistenta, te određeno radno iskustvo na specijaliziranim položajima. Neophodno je potrebno i poznavati dva jezika – materinji i jedan od službenih europskih jezika (engleski, njemački, francuski). U slučaju aplikacije za posao prevoditelja osoba mora poznavati “domaći” i dva službena jezika – objasnila je prisutnima Julie Leprerte te je, zasuta pitanjima zainteresiranih posjetitelja, nastavila: – Točno vrijeme kada će natječaj izaći pred oči javnosti nije poznato, jer se još uvijek ne zna ni kada će Hrvatska postati punopravna europska članica.

Znamo samo da ćemo kvotu hrvatskih radnika početi ispunjavati godinu dana prije njezina ulaska u Europu, ali i u prvim godinama njezina članstva. Važno je naglasiti da će se u tom periodu natječaj odnositi isključivo za hrvatske građane, koji će nakon zatvaranja nacionalnih natječaja za poslove konkurirati zajedno sa zainteresiranima iz 27 država.

Stoga se osigurajte već sada stalnim provjeravanjem službene stranice Europskog ureda za zapošljavanje, www.europa.eu/ epso i nemojte propustiti svoju priliku. Natječaj za pojedino radno mjesto bit će otvoren samo mjesec dana i ukoliko se tada ne registrirate, propustili ste priliku!

Stoga je najvažnije redovito posjećivati EPSO-ve obavijesti – naglasila je Julie.

PRAVILA POSLOVNE IGRE Nakon što zadovolje primarne uvjete i uđu u “selekcijski bubanj”, kandidati će pristupiti testu znanja o Europskoj Uniji, njezinim institucijama i zakonima.

Na ”trik” pitanja odgovarat će zaokruživanjem ponuđenih odgovora, a za prolaz će morati točno odgovoriti na 80 % cijelog testa, poznatog kao “MCQ Acces test”.

Sljedeća stanica u prvom krugu jesu verbalni i numerički testovi ili MCQ2, koji će od polaznika “europske školice” ponovno zahtijevati 80 % informiranosti i maksimum snalažljivosti.

– Ovdje će biti potrebno poznavati i nešto matematike, Julie je uz smiješak ohrabrila potencijalne

zaposlenike europskih ustanova.

Nakon što prođu test znanja i informiranosti, kandidati će morati rješavati još jedan pisani test, koji će se ovoga puta odnositi na njihovu struku. Oni koji zadovolje i na tom testu doći će do usmenog ispita na kojem će ih dočekati komisija sastavljena od tri do šest stručnjaka iz određenih oblasti, redom zaposlenika Europskog parlamenta i komisije.

Pisani i usmeni ispit mogu biti u istome danu, stoga je potrebno u svakom trenutku biti spreman za poslovni izazov. – Kandidatima će u završnici presuditi usmena kontrola – rekao je Lino Molteni iz Delegacije EK u Hrvatskoj.

Rezultati svih provjera ne će biti objavljeni u javnosti jer, ni nakon svih tih krugova, “bitka” ne će prestati. Cilj je svih provjera stvaranje baze podataka unutar “institucije”, a za određeno radno mjesto morat ćete se boriti vlastitim lobiranjem i samostalnim radom na poslovnim mjestima, koja možda i nisu ono o čemu ste maštali. Optimistično je znati da kada jednom postanete dijelom europskog mehanizma, kada post-

“

Stažiranje znaci odrađivati praksu, a ne stjecati radno iskustvo kako bi dobili mirovinu i zdravstveno osiguranje, kao što se to cini u Hrvatskoj.

”

anete “civilni službenik”, iz njega više ne možete ispasti! Moguća je jedino rotacija po zemljama i službama!

Sretni pripravnici svoju će karijeru početi graditi u “bazama” u Bruxellesu, Luksemburgu i Strasbourgu, a od trenutka kad se “regruti” upišu na listu kandidata, pa sve do dana kad će sjesti na svoje radno mjesto ponekad može proći i nekoliko godina.

Za posao u Europi postoji još jedna, nešto kraća opcija – takozvani “ugovorni agenti” (contract agents) koji imaju vremenski određene ugovore oko tri do pet godina. Na svoje pozicije agenti dolaze sistemom zapošljavanja baziranom na konkurenciji i specijalnom zanimanju, a sav je personal objedinjen u kontaktagencijama.

Primjer takve prakse pokazao je Lino Molteni, koji je svoju karijeru u institucijama EU-a započeo kad je na ugovor stavio potpis i preselio se u Bruxelles.

– U listopadu sam se pridružio Delegaciji u Hrvatskoj, prije toga sam radio u Bruxellesu, a ranije i u Africi. Po struci sam diplomirani ekonomist, a magistrirao sam političke znanosti. Budući da se, ukoliko zadovoljite i produljite ugovor, svakih pet godina možete rotirati unutar sustava, sigurno vam, kao ni meni, ne će biti dosadno raditi kao ugovorni agent.

U tom slučaju označit će vas i osobni interes pa ćete, ukoliko ste zainteresirani za kinematografiju, moći pomagati europskom filmu – rekao je Molteni.

Nešto ležerniji pristup ugovornim agentima omogućuje da se skupa sa svojom karijerom razvijaju u okvirima šarolike poslovne ponude. Osnovna razlika koja agente razlikuje od civilnih službenika je da se oni, nakon što jednom napuste Bruxelles, u njega više ne mogu vratiti. I za tu verziju zapošljavanja kandidati će prolaziti višemjesečna testiranja općeg i stručnog znanja. ŠKOLSKE KLUPE ZA EUROPSKE PRIPRAVNIKE Kao i za svaki drugi edukacijski projekt, i za ovajeuropski ćete se moći upisati na tečajeve i programe pripreme “za upis”.

– Tečajeve će organizirati fran-

LITERATURA ZA UČENJE Pokusni testovi u kojima možete vidjeti kako su upitnici izgledali preethodnih godina dostupni su u Informacijskom centru u Zagrebu, Trg žrtava fašizma 6, a potrebno znanje možete skupiti na stranicama:

ZAPOŠLJAVANJE

ZAPOŠLJAVANJE

U akademskoj godini 2009/2010 naši će studenti krenuti u „berbu“

2.lipnja 2008.

6

www.europa.eu www.europarl.europa.eu www.consilium.europa.eu www.ec.europa.eu www.curia.europa.eu www.eca.europa.eu www.europa.eu/epso www.delhrv.ec.europa.eu www.europa.eu/stages Na upite zainteresiranih kandidata odgovarat će Julie Lepretre, “savjetnica” za europske studije i poslove, julie.lepretre@cees. ena.eu

cuska ambasada i Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija RH zajedno s partnerima – Delegacijom Europske komisije u RH i Centrom za europske studije iz Strasbourga (CEES/ENA). Informacije o pripremama i natječaju na vrijeme ćemo objaviti na stranicama zagrebačkog Informacijskog centra, www.delhrv.ec.europa. eu – podsjeća Julie Lepretre.

No, ako se opredijelite za opciju samostalnog učenja evo nekoliko korisnih savjeta.

– Za prvi selekcijski krug, gdje se provjerava znanje o Europskoj Uniji, kandidati bi trebali učiti povijest, uređenje i regulative Unije. Za taj općeniti dio možete se pripremiti u čitaonici Info centra, čitajući knjige i testove iz prethodnih godina, a savjetujemo i informiranje o regulativama pojedinih država jer će budući zaposlenici podlijegati zakonima država u kojima će raditi – objasnili su predavači. Poslijediplomski Europski studiji u tim će pripremama, kažu predavači, 29

6

kandidatima pomoći da dođu do njihova zacrtanog cilja, ali im ne će jamčiti sigurno mjesto u komisiji.

Najsigurnija bi priprema ipak trebala početi već na fakultetu, te se brucošima savjetuje da se što prije uključe u program razmjene poznatiji kao Erasmus. Onima koji su fakultete priveli kraju otvorena je opcija “stažiranja” u ustanovama EU-a. O čemu je zapravo riječ?

– Stažiranje znači odrađivati praksu, a ne stjecati radno iskustvo kako bi dobili mirovinu i zdravstveno osiguranje, kao što se to čini u Hrvatskoj. Ja sam prije osam godina radila u bruxelleskoj Upravi za administraciju i osoblje, točnije u Uredu za usavršavanje državnih službenika. Praksa traje pet-šest mjeseci i omogući vam specijaliziranje djelatnosti koje ovdje još uvijek ne postoje, ali će postati sastavni dio svake ustanove čim Hrvatska uđe u EU. Osim potrebnog poznavanja jednog službenog jezika, trebate imati i nešto radnog isksutva te pokazati interes.

Kada uđete u uži krug ili, kako se to zove, u “Plavu knjigu”, kontaktirajte službu za koju biste htjeli raditi i dokažite da ste upravo vi idealni praktikant – podijelila je svoje iskustvo sa studentima Zagrebačkog sveučilišta Petra Goran iz Središnjega državnog ureda za upravu na predavanju o mobilnosti unutar Unije.

Ako se odlučite za praksu u Europskoj komisiji, osigurani su vam putni troškovi i 1.000 eura mjesečno, a sudjelujući u izradi direktiva i zakona Europe utabat ćete si put do idealnog posla. Stažirati možete svake godine u ožujku i listopadu, a prijave počinju šest mjeseci prije putovanja.

Petra je, nakon svoje “avanture” iskustvo primijenila radeći u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova. Možda je upravo to način kako hrvatski građani mogu putem polugodišnjeg staža dođu do “pristojnog “ radnog mjesta u Hrvatskoj, ako im promakne onaj na europskoj razini.

Ana LOVRIĆ

30

Kad postanete civilni službenik, čeka vas bogata karijera u europskim institucijama

EUROPSKA UNIJA ZA STUDENTE I PROFESORE

Primorac obećaje, Erasmus stagnira Ministar obrazovanja Dragan Primorac ErasMusov je start najavio za školsku godinu 2009/2010, u što studenti ne vjeruju jer kolegij na engleskom jeziku danas imaju samo medicinski i ekonomski fakultet u Zagrebu.

Za studente i profesore koji bi svoja iskustva htjeli upotpuniti europskom praksom osmišljen je program sveučilišne razmjene “Erasmus”. Na više njegovih razina za pojedine kategorije u druge države na tri do dvanaest mjeseci mogu otputovati svi članovi obrazovnog sustava, “od vrtića” do sveučilišta. Hrvatska, nažalost, još uvijek nema akreditaciju za ovaj projekt! Čim resorno ministarstvo i generalnoVlada potpišu sporazum o suradnji, a dovoljan broj domaćih fakulteta za strane studente osigura kolegije na stranom jeziku, studenti će Hrvatsku promovirati u 27 zemalja europe te još tri zemlje ekonomske zajednice.

Ministar obrazovanja Dragan Primorac Erasmusov je start najavio za školsku godinu 2009/2010, u što studenti ne vjeruju jer kolegij na engleskom jeziku danas imaju samo medicinski i ekonomski fakultet u Zagrebu.

- Mislim da projekt nije pripremljen uglavnom zbog nesposobnih ljudi na važnim pozicijama. Novci se troše uludu, a konkretnih pomaka i odgovora ima jako malo.

Hrvatska nije spremna za strane studente, a pitanje je i

kad će naši nastavnici biti za održavanje nastave na engleskom jeziku?- skeptičan je Vladimir Halosta, student Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

U idelanim uvjetima da je sve regulirano govorili bismo samo o uvjetima za putovanja. To su: upisana druga godina redovnog studija, poznavanje jednog službenog jezika i aktivnosti u području europskih integracija. O tome tko će spremiti kofere odlučivali bi sveučilišni kriteriji, a studentima bi pripremnim tečajevima pomagala zagrebačka Agencija za mobilnost.

Vrijeme koje primjerice mladi Riječani provedu u Portugalu po povratku će biti verificirano kao da iz svojih školskih klupa nisu ni izašli, odnosno ETCS bodovi vrijedit će u svim europskim članicama. Na njihov bi račun mjesečno “sjedalo” minimalno 300 eura za osnovne troškove življenja, a o tome koliko dugo će ostati odlučit će student prije odlaska. Ugovorom koji potpisuju prije polaska, studenti se obvezuju da će po povratku napisati izvješće i donijeti izjavu inozemne ustanove u kojoj su boravili. Kako Erasmus u teoriji zvuči kao idealno osmišljen program, vjeruje se da će nakon potpisanog ugovora i prvih info dana navala mladih intelektualaca biti prevelika, a “zeleno svjetlo” dobit će tek stotinjak studenata. Stoga se i za ovaj “road trip” savjetuje pravovremeno se informirati i pripremiti!

Ana Lovrić

2.lipnja 2008.

“Vozačke dozvole“ za računala nezaposlenim ženama Prva skupina od 20 nezaposlenih žena starijih od 40 godina s prebivalištem u Istri uspješno je u Puli okončala višemjesečnu informatičku edukaciju ECDL (European Computer Driving Licence – Europska vozačka dozvola za računala).

To su potvrdile dobivanjem odgovarajućih certifikata, što su im zadnjeg ponedjeljka u svibnju svečano podijeljeni u prostorijama Istarske razvojne agencije IDA d.o.o.

Riječ je o projektu Re.Cen.T. – Regional Centers for Training, kojeg sufinancira Europska komisija u okviru programa Phare 2005. IDA ga je, zajedno s partnerima i suradnicima, počela provoditi krajem studenoga 2007. Projekt je usmjeren na aktivne mjere zapošljavanja skupina kojima prijeti društveno isključenje.

Temeljem analize nezaposlenosti u Istarskoj županiji ustanovljeno je da najveći broj nezaposlenih čine mladi u dobi

ZAPOŠLJAVANJE

ZAPOŠLJAVANJE

Za Europu / broj 2

6

PRVA skupina iz istre Putem Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje – Područne službe Pula odabrana je tako prva skupina od 20 žena iz navedene kategorije. Tijekom protekla četiri mjeseca one su stekle osnovna znanja rada na računalu koja će im zacijelo koristiti pri nalaženju budućeg zaposlenja.

od 15 do 24 godine, te žene starije od 40. Stoga je IDA osmislila projekte usmjerene na pomoć pri rješavanju nezaposlenosti navedenih dviju skupina.

Informacijska edukacija uvrštena je u projekt jer društvenoj skupini nezaposlenih žena starijih od 40 godina upravo nesnalaženje na računalu predstavlja ozbiljnu preprjeku

pri zapošljavanju, te bi im mogućnost dobivanja besplatnog ECDL-certifikata, priznatog u cijeloj Europi, bitno olakšalo položaj na tržištu rada.

Daniela KNAPIĆ

Visokoobrazovanima veća šansa za posao u EU Kretanje Kako će se Hrvatska nositi sa slobodom kretanja radnika kada postane članica Europske unije?

Naime, iz sadržaja restrikcija uvedenih u EU 8 te onih za Rumunjsku i Bugarsku sasvim je jasno da restrikcije postaju sve specifičnije i ozbiljnije, odnosno detaljnije.

Hrvatska je vlada u srpnju ove godine Europskoj komisiji poslala svoja stajališta u vezi s poglavljem Sloboda kretanja radnika, a kao što kaže Vera Babić iz Ministarstva gospodarstva zaduženog za to poglavlje, među ostalim, stoji da će Hrvatska 2009. godine biti spremna koordinirati sustav mirovinskog osiguranja i socijalne zaštite s ostalim članicama Unije, što je i pretpostavka za uspješno kretanje radnika preko sve bljeđih nacionalnih granica.

Pregovaračko poglavlje trebalo bi se otvoriti do kraja godine. Svaka država Unije bez obzira na mišljenje EU, ima pravo Hrvatskoj uvesti

svoja ograničenja, a Hrvatska ima pravo državi koja je restrikcije uvela uzvratiti na isti način, što se zove pravom reciprociteta.

Hrvatska je zemlja koji bilježi rast BDP-a, smanjenje stope nezaposlenosti i prema najnovijim tumačenjima političara i struke ozbiljan nedostatak radne snage u budućnosti koji neće sama moći riješiti.

U kontekstu EU Hrvatska se promatra prije kao zemlja imigracije nego emigracije, osim kad je riječ o visokoobrazovanima, a zbog višeg životnog standarda mogla bi biti zanimljiva velikom broju Bugara i Rumunja koji bi u priči o ujedinjenoj Europi svoje bolje sutra rado potražili u Hrvatskoj.

Prema podacima Svjetske banke, Hrvatska je zauzela prvo mjesto u Europi po odlasku iz zemlje visokoobrazovanih kadrova, pa tako svaki treći visokoobrazovani Hrvat živi izvan zemlje, a stopa migracije u ovom je segmentu 29,4 posto.

31

Za Europu / broj 2

6

Gotovo sve civilne udruge u istom košu „Problem s nevladinim udrugama jest i taj što je veliki broj udruga strpan u isti koš. Tako su, primjerice, izjednačene Udruga navijača Dinama i Centar za mirovne studije, iako ih je, i u kontekstu profita kao i sadržaja teško promatrati kao jednake“, ocjenjuje koordinatorica GONG-a Sandra Pernar.

Nezadovoljne politikom Vlade prema organizacijama civilnoga društva, te činjenicom da o Vladinim stajalištima u pregovorima saznaju tek iz medija, petnaest nevladinih udruga koncem svibnja uputilo je otvoreno pismo Banskim dvorima.

U njemu je zatražen hitan sastanak s Vladom na kojemu će tražiti objašnjenje sporne odluke što se pojavila u medijima, a kojom se od PDV-a izuzima samo jedna vrsta nevladinih udruga, točnije samo vjerske zajednice. Nevladine udruge također zahtijevaju da Vlada RH javno obzani svoja pregovaračka stajališta, naglašavajući kako javnost, kao što je primjerice bio slučaj u Slovačkoj, Sloveniji i Rumunjskoj, ima pravo i treba biti uključena. „Naglasak je stavljen na način djelovanja Vlade RH, a koji je nekonzistentan i s opće proklamiranim standardima u zapadnim demokracijama i sa strateškim dokumentima koje je sama Vlada usvojila. Prvo, Vlada neobjavljivanjem pregovaračkih stajališta ne pokazuje želju da djeluje transparentno. Na taj se način isključuje veći dio javnosti iz eventualne rasprave o pojedinim stajalištima i pozicijama koje će Vlada zauzeti u pregovorima, a što će sve u konačnici trajno odrediti budućnost svih hrvatskih državljana, jednom kad Hrvatska postane članica EU“, ističe koordinatorica GONG-a Sandra Pernar.

No, osim neobjavljivanja svojih pregovaračkih stajališta, drugi važan

32

koordinatorica GONG-a Sandra Pernar

zahtjev koji su nevladine udruge uputile Vladi jest očitovanje oko odluke kojom izuzeće od PDV-a traži samo za vjerske zajednice, što nije u skladu sa sadržajem Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva, usvojenoj godine 2006.

Vjerske zajednice u povlaštenom položaju S obzirom na specifičan primjer traženja trajnog izuzeća od plaćanja PDV-a na donacije iz inozemstva za vjerske zajednice, pri čemu je odbijen prijedlog da se isto izuzeće traži i za sve druge neprofitne organizacije, Vlada je još jednom pokazala da ne postupa u skladu sa Strategijom koju je sama usvojila godine 2006. Naime, strategija

kaže da bi se, u cilju osiguravanja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva, između ostalog, trebao ujednačiti tretman svih neprofitnih organizacija, nastavlja Sandra Pernar. Dodaje, da bi Vlada, ako uistinu želi osigurati poticajnije uvjete za razvoj i djelovanje organizacija civilnoga društva, morala to pokazati konkretnim primjerima, što u ovom slučaju nije učinjeno.

Međutim, većem dijelu javnosti još su uvijek nepoznate poteškoće oko financiranja udruga civilnoga društva koje su, po mnogima, dodatno naglašene 2004., ukidanjem dotad važećeg zakona kojim su udruge bile oslobođene od plaćanja PDV-a.

Promjena zakona svakako je utjecala na rad udruga, no nije,

primjerice, moguće reći da su neke udruge primile manje donacija iz inozemstva nakon promjene Zakona, isključivo zbog plaćanja PDV-a na iste, iako je sigurno da ta činjenica može utjecati na odluku samog donatora da donira sredstva u Hrvatsku. Ipak, posve je sigurno da su sva sredstva što su ih udruge ranije, djelujući u okviru starog Zakona „uštedjele“ neplaćanjem PDV-a na donacije, iskorištena u Hrvatskoj. Ta su sredstva omogućila udrugama da odrađuju veći broj djelatnosti, pruže bolje usluge građanima te zaposle više osoba.

Riječ je o milijunima eura što su ih udruge privukle u Hrvatsku i koje su završile u profitnom sektoru i državnom proračunu, objašnjava Pernar.

Podržavamo zahtjeve neprofitnih organizacija

Predstojnik Ureda za udruge, Igor Vidačak:

Ured za udruge Vlade RH smatra kako je zahtjev za hitnim sastankom što su ga neprofitne organizacije uputile Vladi, a na kojemu im trebaju biti predstavljena pregovaračka stajališta, legitiman te ga podupire. Pregovaračka stajališta vezana uz usklađivanje porezne politike sa zakonodavstvom EU-a pripadaju domeni Ministarstva financija i pregovarački tim zna odgovore na vezana pitanja, izjavio je Igor Vidačak, predstojnik Ureda za udruge. Što se tiče razlikovanja statusa organizacija koje djeluju za opće dobro od ostalih udruga, dobra je vijest da radna skupina pri Vladi, zadužena za izradu kriterija odrađuje svoj posao, a rezultate će predstaviti 13. i 14. lipnja na Danima udruga 2008 u hotelu Esplanade Regent. „Na okruglom stolu koji organiziraju Ured za udruge i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, bit će prilike za raspravu o prijepornim pitanjima», poručio je Vidačak i pozvao članove udrugâ na sudjelovanje.

protiv plačanja pdv-a Plaćanje PDV-a zapravo neizravno znači smanjivanje broja aktivnosti, usluga, te zaposlenih u udrugama. A da pritom nisu osigurani bilo kakvi drugi oblici poreznih olakšica za donacije udrugama, kojima bi se utjecaj dotične promjene Zakona poništio ili barem smanjio, poručuje programska koordinatorica GONG-a. No, problem s nevladinim udrugama jest i taj, što je laički rečeno, veliki broj udruga, tako rekoć strpan u isti koš. Tako su primjerice izjednačene Udruga navijača Dinama i udruga poput Centra za mirovne studije, iako ih je, i u kontekstu profita kao i sadržaja teško promatrati kao jednake.

Organizacije civilnoga društva već dulje vrijeme zahtijevaju

razlikovanje statusa udruga koje djeluju za opće dobro od ostalih udruga poput dobrovoljnih vatrogasnih društava, športskih klubova ili klubova sakupljača poštanskih markica. Upravo je u tijeku određivanje kriterija o statusu organizacija od općeg dobra, što odrađuje radna skupina pri Vladi te se nadamo da će takvo razlikovanje uskoro biti i provedeno, kaže Pernar. A potom je u svakom slučaju neophodno potrebno sve organizacije od općeg dobra jednako tretirati. No, upozorava, trenutačno kao važeći dokument na koji se obvezala Vlada jest već spomenuta Strategija, a manjak stvarne volje za osiguravanje poticajnih uvjeta za rad organizacija civilnoga društva, pokazan je i ovim primjerom, što je suprotno ciljevima Strategije.

Osvrnuvši se na koristi izuzeća od plaćanja PDV-a za organizacije civilnoga društva, Pernar ističe kako je ono korisno u smislu poticanja i olakšavanja njihova rada.

Organizacije civilnoga društva sve svoje djelatnosti financiraju donacijama iz domaćih i stranih izvora, te je njihov opstanak uvijek neizvjestan s obzirom na sredstva koja uopće uspiju prikupiti. Isto tako, nastavlja, izuzeće od plaćanja PDV-a, dok je kao takvo bilo zakonski osigurano udrugama, jedina je vrsta neke povlastice koju su hrvatske udruge uopće imale.

I dok u mnogim europskim državama postoji praksa državnog poticanja financiranja i podrške rada nevladinih udruga, u Hrvatskoj ne postoji niti jedan oblik stimuliranja rada udruga ili poticanja doniranja udruga od strane građana – napominje Sandra Pernar. Stoga je i to, ponajprije, pitanje odnosa Vlade prema organizacijama civilnoga društva, a ne – trebaju li one plaćati PDV ili ne. Ako se ne će udruge osloboditi od plaćanja PDV-a, potrebno je na neki drugi način pokazati da se ipak radi na osiguranju poticajnijih uvjeta njihova rada.

Iz udruga ističu kako zasad još nisu primili nikakav odgovor od Vlade, izuzev odgovora predstojnika Ureda za udruge, Igora Vidačaka, o primitku pisma te izraženoj nadi kako će se uskoro naći na zajedničkom sastanku i raspraviti sporna pitanja.

Sanja FLIGIĆ

Jadranka Cigelj i Jadranka Kosor

UDRUGE

UDRUGE

ORGANIZACIJE CIVILNOGA DRUŠTVA O NAJAVAMA PLAcANJA PDV-a ZBOG USKLAĐIVANJA POREZNE POLITIKE SA ZAKONODAVSTVOM EUROPSKE UNIJE

2.lipnja 2008.

6

Kosor: Civilne udruge za EU moraju biti spremne Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji odražava se na sva područja društva, uključujući i civilno društvo koje također mora biti pripravno za učinkoviti ulazak u Uniju, izjavila je u ponedjeljak potpredsjednica vlade Jadranka Kosor na otvaranju okruglog stola donatora civilnog društva pod nazivom ‘Perspektive financiranja razvoja civilnog društva u Hrvatskoj’ Okrugli stol organizirala je hrvatska vlada pod pokroviteljstvom inicijative Svjetske banke i Europske komisije DECIM (Donor Exchange, Coordination and Information Mechanism).

‘Jedno od mjerila koje Hrvatska mora zadovoljiti je stupanj organiziranja i uključivanja civilnog društva u proces odlučivanja’, kazala je Kosor u uvodnom govoru.

Objasnivši da je ‘Hrvatska usred velikog posla’, izdvojivši reformu pravosuđa i javne uprave ali i stalno jačanje ljudskih prava, Kosor je kazala i da ‘udruge civilnog društva moraju biti pripravne za učinkovit ulazak u Uniju’.

Podsjetila je da je vlada u srpnju 2006. donijela Nacionalnu strategiju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva za razdoblje od 2006. do 2011.

‘Vlada je odlučna i spremna za iskrenu i partnersku suradnju s udrugama civilnog društva. Prošle smo godine za nevladine udruge izdvojili 321 milijun kuna (45 milijuna eura)’, rekla je Kosor.

Istaknula je da se novac raspoređuje isključivo putem natječaja, a kriterij je ‘dobar program za opće dobro’.

David Hudson, dužnosnik Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj također je podsjetio da se Hrvatska obvezala provesti kopenhaške kriterije među kojima su, između ostalog, ‘poticanje i razvoj civilnog društva’.

‘Ovo je ključno razdoblje za Hrvatsku i ključno razdoblje za civilno društvo i nedržavne čimbenike’, rekao je Hudson na otvaranju Okruglog stola. Podsjetio je da je EU najveći donator za razvoj civilnog društva u Hrvatskoj te u sklopu IPA programa najavio dijalog nevladinih udruga ne samo u zemlji već i diljem cijele regije.

Upozorio je na nedostatke i ocijenio da je suradnja između vlasti i civilnog društva često ‘deklarativne prirode’ te da udruge civilnog društva moraju u većoj mjeri biti prisutne u obrazovnom procesu.

Andras Horvai, voditelj ureda Svjetske banke u Hrvatskoj, koja, kako je rekao, ‘već 15 godina podupire gospodarsku tranziciju u zemlji’, s tim je vezi ukazao na ‘važnost dinamičnog civilnog društva’.

‘Civilno društvo podrazumijeva oslobađanje energije građanstva, podrazumijeva aktivizam i angažiranost’, rekao je Horvai. Prema njegovim riječima, ‘civilno društvo ljudima omogućuje sudjelovanje u potrazi za svojim izborima’, a također je iznimno važno za transparentnost rada državnih institucija.

Okrugli stol trebao bi dati odgovore na postizanje djelotvornije suradnje između predstavnika donatorske zajednice, međunarodnih i domaćih javnih i privatnih pružatelja financijskih potpora koji pomažu razvoj civilnog društva u Hrvatskoj.

33

Za Europu / broj 2

poljoprivreda

OKRUPNJAVANJE ZEMLJIŠNIH POSJEDA

Pratimo projekte okrupnjavanja:

Pilot-lokacija Vidovec Moramo okrupniti naše oranice, voćnjake, maslenike i objasniti ljudima da udruživanjem u zajednice – kao zadruge ili veleposjede, mogu uspješno i ravnopravno konkurirati na tržištu.

Pilot-projekt Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj na lokaciji Vidovec, utemeljen Ugovorom o suradnji na provedbi provedbene faze dijela velikoga, istoimenog Projekta koji je već u tijeku i na drugim lokacijama. Potpisnici pilot-projekta Vidovec su Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Varaždinska županija i općina Vidovec.

Pilot-lokacija Vidovec smještena je na sjeverozapadnom dijelu općine Vidovec, u središtu Varaždinske županije, a obuhvaća sjeverne dijelove katastarskih općina Vidovec i Zamlača, površine 745 ha sa 2.800 čestica, a u posjedu/vlasništvu upisano je 1.101 ime.

Prema spomenutom Ugovoru formiran je Ured za zemljište Varaždinske županije na adresi Trg Sv. Vida 2 u Vidovcu, gdje su zaposleni voditelj pilot-projekta Janko Hajduk i pomoćnica voditelja Jadranka Prokeš.

U razdoblju od 1. siječnja 2007. do 1. travnja 2008. proveden je postupak intervjuiranja vlasnika, potpo-

mognut kvalitetnom marketinškom aktivnošću koja je uvelike pripomogla uključivanju većeg broja sudionika projekta. Odazvalo se 338 posjednika (30,38 %) od kojih je 317 izrazilo želju za sudjelovanjem u pilotprojektu. Oni kontroliraju 3.038 čestica na 983 ha, a na području pilot-lokacije Vidovec posjeduju 1.346 čestica ( 48,07 %) na 395 ha (53,04 %). Prosječna veličina tih katastarskih čestica je 0,28 ha, te pojedini vlasnici/posjednici imaju po 2-3 čestice.

Pilot-projekt se trenutačno nalazi u fazi pripreme prijedloga načela prema kojima bi se, na osnovi dobivenih rezultata u postupku intervjuiranja, provelo okrupnjavanje posjeda. U tijeku je postupak sređivanja zemljišnoknjižnog i katastarskog plana za sve sudionike projekta kako bi se omogućio promet poljoprivrednim zemljištem u svrhu okrupnjavanja.

Voditelji pilot-projekta Vidovec Janko HAJDUK, dipl. ing.

Jadranka PROKEŠ, dipl. ing.

Poteškoće koje bitno utječu na provedbu pilot-projekta: tradicijske:  otpor prema postupcima koji se tiču vlasništva izazvanih povijesnim događanjima,  emotivna vezanost uz poljoprivredno zemljište; zakonske:

 Zakon o poljoprivrednom zemljištu,  Zakon o poljoprivredi; strukturalne:

 postupak okrupnjavanja zemljišta skup je više znanstvenih disciplina: pravne, agronomske, geodetske, ekonomske, sociološke;

nesređeno zemljišnoknjižno i katastarsko stanje:  neuređene zemljišne knjige,  neusklađenost zemljišnih knjiga s katastarskim planovima, te njihova neusklađenost sa stanjem na terenu.

Prvu grupu zemalja koje promišljaju o poljoprivrednim potporama EU-a predvodi Francuska, koja preuzima rotirajuće predsjedanje EU u srpnju, i koja kaže da želi vratiti stari sustav u kojemu su potpore bile vezane za proizvodnju.

Sada se one daju prema veličini površina, bez obzira na to koliko farma proizvede.

Promjena bi, prema Francuzima, pomogla u povećanju proizvodnje u vrijeme rasta cijena.

Grupa zemalja predvođena Velikom Britanijom snažno podupire plan da se potpore prebace sa obrađivanja zemlje i na druge ruralne poslove. Britanci tvrde da sadašnje potpore omogućavaju mnogim neefikasnim farmama da nastave sa radom. Manje iskrivljeno tržište bilo bi produktivnije, tvrde britanski dužnosnici.

Idealno bi bilo, prema Britancima i drugim zemljama koje misle isto, srezati pomoć pol-

Investicijski okvir za JI Europu Ministri financija država članica Europske Unije podržali su Investicijski okvir za jugoistočnu Europu koji bi trebao olakšati investiranje i odobravanje kredita za infrastrukturne projekte. Inicijativu je predložila Europska komisja u ožujku ove godine, a ministri su je potvrdili. Ta inicijativa je mehanizam kojim će se pojačati usklađenost i suradnja u investicijama za socijalno-ekonomski razvoj zemalja Procesa stabilizacije i pridruživanja te povezati postojeće instrumente Europske komisije, država članica te međunarodnih financijskih institucija –Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj i Razvojne banke Vijeća Europe.

joprivrednim gospodarstvima, koja sada iznosi oko 40 posto ukupnog proračuna EU. Ali prema sporazumu koji podupire Francuska, potpisanom 2003., EU ne može srezati ukupne poticaje za poljoprivredu sve do 2013. Zato ove zemlje pokušavaju promjeniti način na koji se novac troši.

Sporazum iz 2003. uključivao je i njegovo ocjenjivanje ove godine, kao svojevrstan ustupak Britaniji i drugim zemljama nezadovoljnim 10-godišnjim zaleđivanjem visine poticaja.

Dužnosnici EU su mislili da će to ocjenjivanje biti više akademsko, ali rast cijena hrane gurnuo je ovo pitanje natrag na vrh rasporeda vlada diljem EU. Europska Komisija će u utorak objaviti prijedlog prema kojemu bi se na 13 posto, sa dosadašnjih 5 posto, povećala pomoć poljoprivrednim gospodarstvima za programe nepoljoprivrednog “ruralnog razvoja”. Prema tim pravilima zemlje bi mogle davati EU no-

poljoprivreda

EU pred promjenom poljoprivrednih subvencija

6

34

2.lipnja 2008.

6

Na promišljanje potpora EK je potaknuo rast cijena hrane Rast globalnih cijena hrane potaknuo je članice EU da ponovno razmisle o 75 mlrd dolara vrijednim poljoprivrednim potporama. Budući da cijene osnovnih proizvoda poput tjestenine i kruha rastu zbog rasta cijena pšenice - 87 posto u protekloj godini - dvije grupe zemalja promišljaju o poljoprivrednim potporama EU-a, koje su se donedavna činile dogovorene sve do 2013.

vac poslovima za koje se vjeruje da bi mogli pomoći održavanju zdrave ruralne ekonomije.

Danska potiče poni klubove.

Britanija je sklona očuvanju biljnog i životinjskog svijeta i kao dio toga usmjerenja, ohrabruje farme da uzgajaju za prirodu prijateljske barijere umjesto ograda.

Poljoprivredna politika EU

“je napisana bez ikakve primisli na veliku krizu sa hranom sa kojom se suočavamo.”, rekla je Carole Micmacher, glasnogovornica EU. “To izaziva veliko promišljanje.” Francuska je izgubila potporu unutar EU i njeni jedini čvrsti saveznici sada su Španjolska, Luksemburg, Portugal i Belgija, kaže Micmacher. (Bankamagazin)

Poljoprivrednici s područja Bjelovara upoznati s pregovorima

Miroslav Božić

Član radne skupine za pregovore s Europskom Unijom za područje poljoprivrede, Miroslav Božić, upoznao je poljoprivrednike u Bjelovaru je s pregovorima Hrvatske i Unije o agraru.

Skup je održan 13. svibnja u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Hrvatskoga zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, a sudjelovali su poljoprivrednici iz triju županija – Virovitičko-podravske, Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke.

Božić je istaknuo kako je

riječ o tri vrlo važne županije, jer se u njima nalazi 19 posto obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske te tamo odlazi 24 posto potpora za poljoprivredu. Poljoprivrednicima je rečeno kako je najbitnije obaviti potrebne pripreme dok Hrvatska još nije članica Europske Unije, kako se ne bi dogodili veliki gubitci. To se posebno odnosilo na uzgajivače svinja, proizvođače mlijeka i sjemena, te voćare i vionogradare, dok će proizvođači uzgajivači goveda, duhana, kukuruza i žita imati nešto povoljniji položaj.

35

Za Europu / broj 2

6

Brošure za spas »crnog zlata« i planeta Hoće li se u budućnosti autima voziti samo bogati i hoće li presušiti svjetske naftne rezerve?, pitanja su na koja su kampanjom Uštedite više goriva, odgovorile Europska komisija i Europsko udruženje naftne industrije (EUROPIA).

djelatnik u auto-salonu koji smatra da svjetla, upaljena danju, dodatno opterećuju automobilski akumulator i time utječu na veću potrošnju goriva. Klimu, kaže, nismo imali ni ranije pa bez nje možemo i danas.

– Ma nema šanse da ću gasiti klimu po ovim vrućinama! Što oni misle? Da ne otvaram prozore i još k tomu ne palim ni klima-uređaj? Mogli bi, što se Europe tiče, izgorjeti u autima!

Imam ja pametniji prijedlog za naše građane, nek se kao i ja godišnje autom voze oko 2.000 kilometara, a novac i gorivo štede vozeći se po gradu javnim prijevozom – poručuje Denis, vozač s dvadesetogodišnjim stažom «iza volana».

REGIJA RAZGOVOR

REGIJA

Hrvatski »vozni park«, INA i OMV od 27. Ce se svibnja ukljuCiti u europsku kampanju Uštedite više goriva

2.lipnja 2008.

7

Izbjegavajte gužve i zastoje u prometu

Prema mišljenju Europske komisije i Europskog udruženja naftne industrije naftni se izvori mogu očuvati samo usvajanjem novih navika vozača, ali i naftnih kompanija.

U akciju „spašavanja planeta” koja se provodi kroz desetak savjeta za „svaki dan” dosad se uključilo 29 zemalja te 17 naftnih kompanija i više od 45.000 benzinskih crpkâ među kojima i naše –INA i OMV. I Hrvati tako od 27. svibnja, uz račun za gorivo, 36

obvezno trebaju dobivati i letak na kojem će stajati uputstva za uštedu – i nafte i vlastita novca.

Umjesto svjesnosti, ekološki podsjetnik «za svaki džep» Na prvome mjestu letka „za spas budžeta i ekosustava” u oči će upadati podsjetnik za redovito servisiranje automobila i promjenu ulja radi manjeg izbacivanja CO2 u atmosferu.

Kako bi uštedjeli na potrošnji goriva za 4 posto (godišnje), građani će se morati jednom mjesečno „dokotrljati” do obližnje INE ili OMV-a te

provjeriti tlak u gumama svog „limenog ljubimca”, jer nedovoljno «napumpane» gume povećavaju mjesečni utrošak goriva, tvrde iz Međunarodne agencije za energiju. bez klime Na sljedećem su mjestu europskih preporuka prozorska stakla koja, kako bi smanjili otpor vjetra, pri velikoj brzini trebate zatvoriti, a klima-uređaj koristiti ne kao „statusni simbol” nego kao povremeno sredstvo rashlađivanja!

Jesu li spremni prihvatiti lekcije Europske komisije, upitali smo Zagrepčane.

– Mislim da smo mi dovoljno svjesni i savjesni i da ćemo sve navedeno činiti radi manjeg zagađenja okoliša i manje potrošnje svjetskih rezervi goriva. Redovito servisiranje je u redu, kao i odredba za gume, jer znamo da ispuhane gume usporavaju vozilo, a time i troše više goriva. No, zašto nisu spomenuli vlastitu odredbu o uporabi svjetala preko dana?– zapitao se Damir Tomani,

Iako se posljednjih godina vozni park u Hrvatskoj (a u isti koš možemo staviti i Češku, Slovačku, Rumunjsku i Bugarsku) dosta promijenio, te na ulicama nema mnogo starih «olupina», desi se da, posebice u siromašnijim dijelovima zemlje, promakne poneki stari «kotač».

U savjetima iz Europe stoji, međutim, samo da ćete automobile morati održavati urednim te prtljažnik očistiti od suvišna tereta i tako si omogućiti brže, efikasnije i jeftinije putovanje.

O dozvoljenoj starosnoj dobi prometala, ni riječi! Čisti je mit, kažu iz Europske komisije, da je motore vozila potrebno zagrijavati, stoga čim automobil upalite – krenite.

A, kad se zaustavite na više od minute, okrenite ključ u bravi! Pri svakom naglom ubrzanju, ali i kočenju, ozljeđujete „matični planet” pa, savjetuju stručnjaci, svoje adrenalinske hirove zadržite samo za profesionalne auto-moto sportove. Što kraće u «leru», to više novca na računu, dovikuju iz Udruge naftne industrije! Na vozače se apelira da pri ubrzanju i usporavanju što prije pomaknu mjenjač i prebace u manju ili veću brzinu. Osim što izazivaju stres kod stanovništva, gužve živciraju i okoliš. Što se prije informirate o stanju na prometnicama i usmjerite na alternativne pravce, doživjet

Hrvatska vozila prestara za EU Prema istraživanjima agencije Promocija Plus, na početku godine 2008. u Hrvatskoj je bilo registrirano 1.985.064 vozila svih vrstâ, što je u odnosu prema 1.903.668 vozila iz prethodne godine povećanje od 4,3 posto.

Od tog broja osobnih je automobila 1.482.902, što je 74,7 posto ukupnih vozila. Prosječna starost voznoga parka je deset godina i tri mjeseca, što nas po tome svrstava u donji dio tablice starosti u europskim zemljama.

U nas je još uvijek 21 posto osobnih vozila starije od petnaest godina, a do pet godina starosti tek je jedna četvrtina automobila (25 posto), a nešto više, (25,7 posto) vozila su starosti šest do deset godina. U ukupnom voznom parku dva od tri automobila kao pogonsko gorivo koriste benzin (67,1 posto), a dizel svaki treći (32,9 posto). Izvor: javno.com

ćete manje neugodnosti, a u zrak „istresti” manje CO2. I za kraj, no ne i manje bitno, kažu udružene europske snage, put do posla i natrag iskoristite i za ugodno obiteljsko druženje pa se umjesto s, primjerice tri, u ugodnu okruženju vozite jednim automobilom.

Podsjetnici koji će korisnike benzinskih crpkâ dočekivati na vratima, početna su faza projekta koji će se nastaviti kasnije, osvježenim metodama.

Pola milijuna letaka i plakata, od njih 30, u prvoj će fazi stići u Hrvatsku. Troškove kampanje preuzet će EUROPIA i Europska komisija, dok će crpke biti zadužene samo za njhovu distribuciju. Akcija je dobrovoljna, te «plavci» na prometnicama ne će kažnjavati građanski neposluh (upaljena klima ili «ležeće» gume). Ipak, podsjetimo da kazne postoje, ali ne u obliku financijskih odredbi, već klimatskih i drugih apokaliptičnih promjena.

37

Za Europu / broj 2

6

međunarodnoj konferenciji održanoj 9. studenoga 2004. u gradu Termoli (Republika Italija), te sukladno čl. 11. Zakona o udrugama Republike Hrvatske.

Buduće aktivnosti te asocijacije i okvir njena djelovanja preciznije su definirani u travnju prošle godine na Brijunima, kada su osnovane i komisije koje danas djeluju u sklopu Jadranske euroregije: riječ je o komisijama za kulturu i turizam, promet i infrastrukturu, okoliš, proizvodnju i ribarstvo.

Tom su prigodom analizirane postojeće okolnosti te problemi odnosno potrebe, mogućnosti i ideje koje se na Jadranu mogu zajednički ostvariti.

RAZVOJ INTEGRALNIH JADRANSKIH PROJEKATA

Više od milijun eura za početak jadranske suradnje Prva zajednička inicijativa članica Jadranske euroregije je projekt Jadranska prekogranična suradnja, u kojem sudjeluju talijanske, hrvatske i crnogorske regije.

Projektu je odobreno 1.125 milijuna eura sredstava EU-a, a cilj mu je podržati rad Jadranske euroregije u prvom razdoblju djelovanja, pospješiti njene odnose s tijelima i institucijama EU-a, te komunikacijske i informacijske strategije.

Jadranska euroregija cilja na zaštitu kulturne baštine, zaštitu okoliša, održivi razvoj gospodarskih aktivnosti, osobito turizma, ribarstva i poljoprivrede, rješavanje transportnih i infrastrukturnih pitanja te uspostavu područja mira, suradnje i 38

stabilnosti na jugoistoku Europe.

Svim zemljama članicama ona predstavlja zajednički okvir za uspješniju apsorpciju sredstava iz EU Fondova.

Plenarna sjednica Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti pri Vijeću Europe, održana od

27. do 29. svibnja Strasbourgu, bila je odličnom prilikom za predstavljene asocijacije Jadranske euroregije. Podsjećamo, ta asocijacija okuplja 23 regije iz šest država koje okružuju Jadran, a uskoro slavi svoj drugi rođendan. Kao rezultat višegodišnjih priprema, uz

podršku Kongresa regionalnih i lokalnih vlasti Vijeća Europe, osnovana je 30. lipnja 2006. u Puli, temeljem Protokola o osnivanju Jadranske euroregije kojeg su predstavnici međunarodnih organizacija, državnih, regionalnih i lokalnih vlasti u Europi potpisali na

Od značajnijih dosadašnjih aktivnosti Jadranske euroregije izdvajamo, nadalje, da je lani u lipnju otvoren njen Ured u Bruxellesu, a na 3. sjednici Skupštine u rujnu održanoj u Skadru u Albaniji službenom 23. članicom postala i albanska regija Tirana. Tom su prigodom potvrđeni dvogodišnji mandati predsjednicima Jadranske euroregije – Ivan Jakovčić, te dopredsjednik Michele Iorio (predsjednik regije Molise, Italija).

Također, usvojen je Program rada za godinu 2008., te je odlučeno da Komisije u skladu

sa svojim radom predlažu Izvršnom odboru najznačajnije projektne ideje koje bi se provele u sklopu njihova područja rada. Izvršni odbor će na osnovi predloženih projektnih ideja birati prioritetne prijedloge. Uočena je potreba za većom koordinacijom suradnje među članovima kako bi se stvorila baza za učinkovitu prekograničnu organizaciju, sposobnu primjenjivati i provoditi konkretne projekte.

Lani, početkom prosinca u Veneciji je zasjedao i Izvršni odbor udruge, te je održan prvi radni sastanak novoosnovanih komisija. Susret su pratile regije članice iz pet različitih država, kao i prefekt Krfa (Grčka) te članovi Vijeća Europe kao promatrači. Članovi pet tematskih Komisija predložili su nekoliko projektnih ideja, s ciljem razvijanja onih projekata koji će imati integralan učinak na cijelo Jadransko područje. Izvršni odbor prihvatio je 21 projektni prijedlog.

REGIJA RAZGOVOR

REGIJA

JADRANSKA EUROREGIJA PREDSTAVLJENA U STRASBOURGU

2.lipnja 2008.

7

PROJEKT Adri.Eur.O.P Prva zajednička inicijativa članica Jadranske euroregije je projekt Adri.Eur.O.P, koji je kandidiran na Europski program INTERREG IIIA – Jadranska prekogranična suradnja i u kojem sudjeluju sve talijanske jadranske regije te Istarska županija, Primorsko-goranska i Splitska županija iz Hrvatske i Grad Kotor iz Crne Gore. Projektu je odobreno 1.125.000 eura Interrreg sredstava, a cilj mu je podržati rad Jadranske euroregije u prvom razdoblju djelovanja, pospješiti njene odnose s tijelima i institucijama EU-a, te komunikacijske i informacijske strategije. Vodeći partner je talijanska regija Molise. U sklopu projekta bit će izrađen Operativni program za Jadran, te pripremljena baza podataka na tom području implementiranih projekata.

Nadalje, Jadranska euroregija nedavno je predstavljena i Vladi Republike San Marino, koja razmatra mogućnost pristupanja, a uspostavljena je i web-stranica www.adriaticeuroregion.org na hrvatskom,

POVJERENICA HÜBNER PREPOZNALA VAŽNOST JADRANSKE EUROREGIJE Predsjednik Jakovčić, potpredsjednik Iorio, te članovi Izvršnog odbora Jadranske euroregije su se u siječnju ove godine u Bruxellesu sastali s povjerenicom Europske Komisije za regionalna pitanja Danutom Hübner.

Predstavljeni su rad asocijacije i prvi projekti koji će se natjecati za sredstva iz europskih fondova, a obuhvaćaju kulturu i turizam, transport i infrastrukturu, zaštitu okoliša, ribarstvo i proizvodne aktivnosti. Povjerenica Hübner ocijenila je kako ta asocijacija postaje važnim političkim instrumentom ohrabrivanja i osnaživanja zemalja jugoistočne Europe za integriranje u Europsku Uniju.

talijanskom i engleskom jeziku.

Iz povoljnih reakcija sudionika sjednice moglo se zaključiti da je Jadranska euroregija u prvom razdoblju svoga postojanja opravdala razloge koji su potaknuli njeno osnivanje, kao i višegodišnje pripreme današnjih članica, a kao njena prva sljedeća aktivnost najavljen je radni sastanak Komisija i Izvršnog odbora Jadranske euroregije, 12. i 13. lipnja u Dubrovniku, na kojem će se razmotriti budući strateški ciljevi Udruge.

Daniela KNAPIĆ 39

Za Europu / broj 2

2.lipnja 2008.

Poettering: Zapadni Balkan nikad bliži Europi VIJESTI

Zemlje zapadnog Balkana nikada nisu bile bliže Europi, ali ih na tom putu čeka još mnogo izazova, izjavio je predsjednik Europskog parlamenta, Hans-Gert Poettering, na konferenciji Ostvarivanje europske perspektive za jugoistočnu Europu.

6

Povjerenik Europske komisije za proširenje Olli Rehn je ponovno istaknuo kako je godina 2008. ključna za priključivanje zemalja te regije Europskoj Uniji, osvrnuvši se i na Hrvatsku i stanje pregovora.

Izjavio je kako bi, u slučaju da Hrvatska postigne napredak u brodogradnji, reformira pravosuđe i upravu te pojača borbu protiv korupcije, pregovori mogli biti završeni iduće godine. Sve to pretpostavlja da će se ostvariti sva mjerila za otvaranje pregovaračkih programa do kraja lipnja ove godine. Na konferenciji su sudjelovala izaslanstva svih država članica Unije, te država obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja i Turske.

Austrijska veza u Zagrebu Promicanje kulturnih odnosa Hrvatske i Austrije te jačanje veza između hrvatskog iseljeništva i domovine potvrđeno je i otvorenjem kolektivne izložbe austrijskih likovnih umjetnika hrvatskoga podrijetla pod nazivom Austrijska veza u Galeriji Vladimir Filakovac u Narodnom sveučilištu Dubrava u Zagrebu, 19. svibnja.

Umjetnici – Vladimir Bedeniković, Edit Glavurtić, Herman Hemetek, Veronika Kokalj, Erich Novoszel i Dragutin Šantek – će, osim u Galeriji Vladimir Filakovac, svoje radove izložiti u auli Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, koje je suorganizator i pokrovitelj izložbe. Izlagat će i u Europskom domu te Austrijskom forumu u Zagrebu, a radove je moguće pogledati do 4. lipnja ove godine.

«Ljubljanski proces» za obnovu kulturno-povijesnih lokacija u Hrvatskoj U Ljubljani je početkom svibnja pokrenut projekt financiranja obnove kulturno-povijesne baštine u jugoistočnoj Europi, čime će se osigurati financiranje značajnog broja projekata i ojačati usvajanje održivih strategija financiranja za te zemlje.

Među projektima «ljubljanskog procesa» nalaze se i tri lokacije u Hrvatskoj – rimski grad Siscia (Sisak), palača Moise na Cresu te Han Jusufa Maškovića u Vrani. Osim Hrvatske, sudionici projekta jesu Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Kosovo, Crna Gora, Rumunjska, Srbija i Makedonija. Europski povjerenik za obrazovanje, kulturu i višejezičnost, Jan Figel, izjavio je na tiskovnoj konferenciji da se ukupne investicije za 26 predviđenih projekata procjenjuje na 50 milijuna eura, a cijeli projekt je dio strategije za zemlje zapadnog Balkana koja promovira regionalnu suradnju.

40

41

Za Europu / broj 2

6

Hvaranin Ivan Vučetić, otac daktiloskopije Vučetić ne samo da je otkrio najjednostavniji i najrašireniji postupak određivanja osobnoga identiteta s pomoću otisaka prstiju, on je bio daleko ispred svoga vremena. Čak i danas, u doba razvijene policijske tehnike i kriminalističkih metoda identifikacije putem analize DNA, daktiloskopija ostaje najpouzdanijom metodom određivanja identiteta. Primjerice, DNA analize jednojajčanih blizanaca jednake su, ali im je otisak prstiju različit. Ne postoje dva čovjeka na svijetu koji imaju jednake otiske prstiju!

Prošlih su dana (i mjeseci) gotovo svi naši mediji pripremili poneku rubriku ili barem prenijeli vijest o našem slavnom izumitelju Ivanu Vučetiću, a Matica hrvatskih iseljenika nositelj je projekta putujuće multimedijske izložbe – proslave 150. obljetnice njegova rođenja, koja je upravo otvorena u Puli.

Još prije nepune tri godine Odjel za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske iz Zagreba, organizirao je svoj redoviti znanstveni skup (14. po redu), o znamenitim prirodoslovcima Šibensko-kninske županije, održan 14. i 15. listopada 2005. u obnovljenim prostorima Kninske tvrđave, na kojem se skupu govorilo i o Ivanu Vučetiću. Poveći članak o njegovu životu i djelu, kao osnivaču daktiloskopije, s opsežnim popisom literaturnih referencija objavili su autori Silvija Altaras, Jasna Miličić i Pavao Rudan u Matičinu časopisu Prirodoslovlje.

Putovnica Ivana Vučetića izdana godine 1911. u La Plati, u kojoj su osim fizičkoga opisa navedeni i podatci o osobnim vještinama; mjesto rođenja – Lesina, Austrija; visina – 1,66 cm; boja kose – smeđa; znanje jahanja – da; vještina vožnje automobila – ne: vožnja kočije – da; zvanje – vještak identifikator.

dočekao ga je s interpretacijom jednoga od njegovih djela, Koračnicom Vučetić, koju je skladao prije odlaska u Ameriku. Također, kasnije, utemeljivši Policijski orkestar u La Plati, Argentina, godine 1900., nastavio je komponirati mazurke, valcere, polke, koračnice i druge skladbe.

Argentina, La Plata – od prvih koraka do revolucionarnoga otkrića

Podrijetlo i mladost Ivan Vučetić rođen je u Hvaru (ondašnja Lesina) u vrijeme Austrougarske monarhije, od oca Viktora, bačvara, i majke Vince rođene Kovačević (Vincenza Covacevich), domaćice, kao najstariji od jedanaestero djece, od kojih su preživjela samo dva brata, Jakov i Martin, i dvije sestre, Luce i Nikolina. U knjizi rođenih u Lesini registriran je nadnevak njegova rođenja 20. srpnja 1858., pod imenom Giovanni Antonio Vucetich, prema talijanskom Četiri godine pučkoškolskog obrazovanja završio je u rodnome Hvaru.

42

Portret Ivan Vučetića snimljen u već poodmakloj životnoj dobi, oko godine 1910.

Djeca su pomagala ocu u njegovoj bačvariji, pa je tako Ivan izučio i bačvarski zanat (dijelovi tih alata čuvaju se u Muzeju hvarske baštine), za koji nije imao osobita zanimanja.

Nemirna duha, povučen i ozbiljan, želio je u životu postići više, napraviti nešto po čemu će se pamtiti, pa ga otac uz velika odricanja daje na skrb učenome franjevcu Bonagraciji Marojeviću koji je imao licenciju za građansku školu. Tu je

Ivan učio humanističke znanosti, talijanski i njemački jezik, upoznao se s književnošću i glazbom, koja će ga i dalje pratiti u životu. Budući je bio muzički osobito nadaren, na četverogodišnjem služenju austrougarskoga vojnoga roka u Puli (1880.

– 1884.), bio je regrutiran kao vojni muzičar, pa se pretpostavlja da je skladao i koračnicu za vojni orkestar, a prilikom njegova posjeta rodnome Hvaru godine 1913. Gradski orkestar

Kad je mladi Vučetić u dobi od 26 godina s mlađim bratom Martinom i nekolicinom prijatelja, stigao u ‘novi svijet’, u južnoameričku državu Argentinu, iskrcavši se 24. veljače 1884. u Buenos Airesu kao ‘slijepi putnik’ jednoga prekooceanskog broda, ni sam nije znao što će tamo biti ni kako će to na kraju ispasti. Neko se vrijeme prehranjivao pisanjem glazbe i sviranjem – bio je gradski muzikant, a pamagali su ga i neki hrvatski iseljenici, posebice obitelj Boglić podrijetlom iz Hvara. Isprva je radio težak, slabo plaćeni posao u velikoj državnoj kompaniji za javne radove gradske kanalizacije i otpadne

vode Provincije Buenos Aires (Obras sanitarias de la Nacion). Kako je bio pismen, u međuvremenu je naučio i španjolski.

Nakon četiri godine seli se u La Platu, grad utemeljen 19. studenoga 1882. Tek se 14. studenoga 1888.

Ivan Vučetić uspijeva zaposliti u Centralnom uredu policije u La Plati, Provincije Buenos Aires, kao vježbenik (meritorio) uz plaću od svega 30 pesosa. Marljivo i danonoćno radeći, već sljedeće godine, 26. rujna 1889. postaje rukovoditeljem Odjela za statistiku, s pet puta većom plaćom. U ožujku 1891. pokreće mjesečnik Bilten za statistiku, u kojem objavljuje izvješća o radu svojeg Odjela, te rezultate ondašnjih antropometrijskih istraživanja što ih je 1872. započeo talijanski antropologist Cesare Lambroso, s kojim se Vučetić dopisivao krajem stoljeća.

Radeći na otkrivanju zločina, Vučetić je ta istraživanja intenzivirao, osobito nakon što ga je upravitelj policije N. G. J. Nunes 15. srpnja 1891. zadužio da organizira Službu identifikacije za primjenu Bertillonova identifikacijskoga sustava, temeljenog na antropometrijskim mjerama, tada popularnoga u Europi. To ga dovodi do časopisa Revue Scientific, gdje se Vučetić upoznaje s istraživanjima engleskoga antropologa Sir Francisa Galtona, pionira dermatoglifa.

U to doba istraživanje otisaka prstiju razvijalo se u nekoliko smjerova. Otisci prstiju kao takvi odavna su poznavani, nalaženi su na raznim predmetima, čak i u pećinama, u raznim epohama, već prije tri tisuće godina. Pretpostavlja se da su označavali osobni znak, što se kasnije (a i danas) koristilo kao važeći potpis (za nepismene) na potvrdama i ugovorima.

Vučetić ne samo da je razvio najjednostavniji i najrašireniji postupak određivanja osobnoga identiteta s pomoću otisaka prstiju, on je bio daleko ispred svoga vremena. Čak i danas, u doba razvijene policijske tehnike i kriminalističkih metoda identifikacije putem analize DNA, daktiloskopija ostaje najpouzdanijom metodom određivanja identiteta. Primjerice, DNA analize jednojajčanih blizanaca jednake su, ali im je otisak prstiju različit. Tako je Ivan Vučetić postao ocem daktiloskopije, a time i osobne iskaznice koju danas koristi čitav svijet.

Daktiloskopski ormarić za pohranu otisaka prstiju.

dodijeljena diploma s titulom vještak identifikator (Perito identificador) u sudstvu (slika 7), koju je sam smislio.

Njegovo imenovanje potvrdilo je godine 1910. Ministarstvo pravde Argentine. Na spisu kod prijama imenovanja Vučetić je uz potpis stavio i otisak svoga palca, što je i inače bio njegov običaj pri potpisivanju javnih isprava – vjerojatno kao preporuka da se usvoji “civilni registar”.

Prva primjena daktiloskopije na našim prostorima zabilježena je godine 1904. identifikacijom falsifikatora Zlamala Ambroza, a u gradu Zagrebu se daktiloskopija redovito provodi već od godine 1906., da bi 1925. imao jednu od najbogatijih daktiloskopskih baza podataka u jugoistočnom dijelu Europe.

baština

baština

U povodu 150. obljetnice rođenja velikog izumitelja

2.lipnja 2008.

6

Vučetićeva priznanja i izlazak u svijet

vlastiti sustav klasifikacije Proučavajući ondašnje radove na sustavima antropometrijske identifikacije, Vučetić ubrzo prepoznaje njihove nedostatke i već u kolovozu 1891. izrađuje vlastiti sustav klasifikacije i identifikacije otisaka prstiju različitih papilarnih linija , koje dotad nisu bile sustavno razrađene.

Tako je neponovljivost otiska prstiju svakoga čovjeka dočekala svoju praktičnu primjenu. I revolucionarno otkriće krenulo je u svijet – razvijena je daktiloskopija – postupak identifikacije osoba putem klasifikacije papilarnih linija u svakodnevnoj policijskoj praksi, kasnije nazvan Vucetichissimo, koje su pohranjivane u daktiloskopski ormarić.

Dr. Alfredo Palacios, dekan Fakulteta pravnih i društvenih znanosti Nacionalnoga sveučilišta u La Plati, u studiji Sveučilišna zadužbina Vučetić, napisao je o njemu sljedeće: “Nije poznavao zabave, klub ni odmor. Spavao je pet sati dnevno, a svo ostalo vrijeme neprekidno je radio i tiho se usavršavao. Odjednom je zapažen po lijepim govorima, plodnoj inicijativi, korisnim prijedlozima, po logici izražavanja misli i lucidnosti ideja”.

Primjena daktiloskopije i konačna priznanja Tako mladi Ivan Vučetić, u dobi od 33 godine, dobiva nove mogućnosti rada i priliku da oformi Službu za identifikaciju otisaka prstiju u policiji u La Plati, koja

redovitim radom počinje u rujnu godine 1891. Osmišljava opremu za uzimanje i pohranjivanje otisaka – drvenu spravu, tzv. daktilonom (slika 5) s deset otvora za prste lijeve i desne ruke u koji se umetao osobni desetoprstni karton s otiscima prstiju. Načinjeni su i prvi u svijetu zabilježeni daktiloskopski kartoni za otiske prstiju 23 osuđenika. I tako je krenulo.

U svibnju 1893. Vrhovni sud u Buenos Airesu službeno je priznao rezultate Vučetićevih istraživanja što ih je postigao daktiloskopiranjem kriminalaca i ozakonio je kao dokazno sredstvo na sudu. Iako Vučetić i dalje ostaje nepriznat, daktiloskopija kao metoda afirmirala je samu sebe i proširila se svijetom. Tek godine 1909. Vučetiću je u Buenos Airesu

Krajem godine 1912. argentinska je vlada Ivanu Vučetiću isplatila jednokratnu mirovinu od 25.000 pesosa, koje je iskoristio za ostvarenje svoga životnoga sna – znanstveno putovanje svijetom. Kao Argentinac Juan Vucetich proputovao je obje Amerike, Aziju od Indije, Indokine, Kine, Japana do do Europe i većeg broja europskih zemalja i konačno do Hvara, posjetivši 43 grada u 18 zemalja, gdje se susretao s istraživačima daktiloskopije u institutima i ministarstvima policije i održao brojna predavanja.

Tada je posjetio i svoj rodni grad Hvar, susrevši se s majkom i brojnom rodbinom prvi put nakon odlaska u strani svijet . Hvarskoj općini poklonio je svoju knjigu Dactiloscopia comparada, s posvetom. Vučetić je knjige s posvetom poklanjao i svojim prijateljima i rodbini. O njegovu boravku u rodnome gradu postoji samo članak pod nazivom Vučetićizam, koji je napisao Jakov Dulčić u uvodniku Dalmatinske smotre u Zadru od 15. veljače 1913. Prilikom dvotjednog boravka u Hvaru, Hvarska ga je općina svečano dočekala i ispratila s glazbom.

Kako se Vučetić u djetinjstvu školovao kod franjevaca, njegov učitelj Bonagracije Marojević dopustio mu je da unutar samostana simbolički posadi dva bora, kao ‘čuvare vrta’. Nakon gotovo 140 godina, istražujući Vučetićevu prepisku, taj je podatak pronašla gospođa Ljerka Galic i pitala franjevački samostan imaju li još uvijek u dvorištu dva zasađena bora. Pronašli su ih, 43

Za Europu / broj 2

6

Istraživački i publicistički radovi Godine 1904. Vučetić je izdao knjigu Dactiloscopia comparada: El nuevo sistemo Argentino gdje opisuje kvalitativnu klasifikaciju otisaka prstiju i upućuje u način brojanja grebena na otisku. To svoje kapitalno djelo Vučetić je tiskao o vlastitom trošku, prodavši svoju biblioteku.

I ostala Vučetićeva djela vezana su uz dermatoglife i njihovu identifikaciju: – Opća uputstva za primjenu antropometrijskog sustava, 1893.

– Sistema de filiacion, La Plata, 1895.

– Evolucija daktiloskopije, Rio de Janeiro, 1905.

– Identifikacija ličnosti – nedostatci antropometrijskog sustava, Montevideo, 1906.

– O nužnosti osnivanja centralnog ureda za identifikaciju u svakoj zemlji, 1908. (začetak ideje o Interpolu).

– Primjena daktiloskopije u suzbijanju zločina, 1909.

– Argentinska daktiloskopija i njena međunarodna primjena, Washington, 1913.

– Opća povijest znanosti o identifikaciji, 1921. (koju također izdaje na vlastiti trošak) i druge.

Sudjelovao je u radu brojnih kongresa u zemlji i inozemstvu, promovirajući svoja istraživanja.

Godine 1904. u Buenos Airesu na II. kongresu liječnika dobiva tzv. Veliku nagradu. Bio je počasni predsjednik kriminalističkog instituta Španjolske, a od 1913. počasni je član udruženja šefova policije SAD-a. Godine 1914. odlikovan je odlukom Kineske

vlade jer je za boravka u Pekingu 1913. osnovao službu identifikacije, a godine 1915. Institut za sudsku medicinu Madridskoga sveučilišta proglašava ga počasnim profesorom.

Argentinski kongres dodjeljuje mu počasnu državnu mirovinu za zasluge na znanstvenom području.

Uspomene na slavnoga Hvaranina U privatnom životu Vučetić nije bio osobito sretan. Ženio se tri puta; prva žena Talijanka i druga Španjolka, ubrzo su preminule, a tek je s trećom – argentinskom barunicom Mariom Cristinom Flores imao četiri kćeri (Maria Teresa, Maria Debora, Maria Teresita i Celia Josefina) i sina Juana, koji su rođeni kao argentinski građani.

Ivan Vučetić preminuo je 25. siječnja 1925. od tuberkuloze, u dobi od 66 godina, u gradiću Dolores.

Doznavši tu vijest, u argentinskom je parlamentu prekinuta sjednica kako bi zastupnici odali počast slavnome Hvaraninu. Pokopan je u obiteljskoj grobnici svoje supruge Flores.

Unatoč teškome radu do konačnoga uspjeha u novoj domovini, država Argentina višestruko se odužila svome ‘sunarodnjaku’ Juanu Vucetichu. U njegovu čast u Argentini su održani i još se održavaju znanstveni skupovi, posebice u povodu okruglih obljetnica. Na stotu obljetnicu rođenja u gradu Rosariju na policijskom odjelu postavljen je spomenik s otiskom Vučetićeva prsta, a u rujnu 1962. tiskana je marka od 2 pesosa s njegovim likom (slika 11). Godine 1923. osnovan je u La Plati Muzej policije koji nosi njegovo ime (Museo policial Juan Vucetich), a u gradu Rosariju postavljeno je i njegovo poprsje.

Ivan Vučetić je tijekom svojega bogatoga istraživačkog rada prikupio dragocjenu znanstvenu građu s

Ivan Vučetić za posjeta rodnome Hvaru godine 1913. (četvrti s lijeve strane).

područja daktiloskopije i sve je to sredio u privatnom muzeju koji je 16. lipnja 1923. darovao Fakultetu pravnih i drušvenih znanosti u La Plati – bio je doživotni direktor Muzeja Vucetich.

U gradu Zagrebu ime slavnoga hrvatskoga izumitelja, oca daktiloskopije i začetnika moderne kriminalistike nosi i jedna ulica u Zapruđu – Vučetićev prilaz, a 20. svibnja 2008. u povodu 150. obljetnice njegova rođenja tiskana je i poštanska marka s njegovim portretom (slika 13).

Slična je marka istim povodom ovih dana tiskana i u Argentini (slika 14).

U gradu Hvaru na rodnoj kući i u kući u kojoj je živio postavljene su spomen-ploče Ivanu Vučetiću. U povodu proslave 120. obljetnice rođenja tiskana je knjiga Ivan Vučetić – tvorac daktiloskopije (Krsto Pasinović, 1978.), a u raznim drugim prigodama o Ivanu Vučetiću pisani su članci u zbornicima i časopisima.

Izložbe u povodu 150. obljetnice rođenja Multimedijska izložba pod naslovom Ivan Vučetić / Juan Vucetich

putovanje svijetom Krajem godine 1912. argentinska je vlada Ivanu Vučetiću isplatila jednokratnu mirovinu od 25.000 pesosa, koje je iskoristio za ostvarenje svoga životnoga sna – znanstveno putovanje svijetom. Tada je posjetio i svoj rodni grad Hvar, susrevši se s majkom i brojnom rodbinom prvi put nakon odlaska u strani svijet.

Hvarskoj općini poklonio je svoju knjigu Dactiloscopia comparada, s posvetom.

Na svojem znanstvenom putovanju diljem svijeta godine 1913. održao je predavanje i u Pekingu; Kinezi su ga tamo htjeli i zadržati, ali Vučetić nije pristao.

prvi riješeni slučaj

Desetoprstni karton s otiscima prstiju; prema daktiloskopskoj formuli palac se označuje slovima lijeve (I) i desne (E) ruke, a ostala četiri prsta redom brojevima 1 do 4; u donjem redu opisani su prsti desne, a u gornjem lijeve ruke.

44

Pravi trijumf Vučetić je doživio rješavajući složeni slučaj 27-godišnje Francisce Rojas iz gradića Necochea, koja je za ubojstvo svoje dvoje djece – šestogodišnjega dječaka i četverogodišnje djevojčice optužila bivšeg ljubavnika, seljaka Pedra Velasqueza, koji je umalo smaknut.

S pomoću krvavoga otiska prstiju na drvenim vratima s mjesta zločina, 29. lipnja 1892. Vučetić dokazuje kako je svoju djecu Rojasova ubila sama – na spavanju. To je prvi ‘pravi’ slučaj, riješen na temelju epohalnoga Vučetićeva otkrića, koji je ušao u povijest svjetske kriminalistike.

Naslovna stranica Vučetićeve knjige Dactiloscopia comparada, s autorovom posvetom koju je godine 1913. poklonio ‘svojoj’ školi u Hvaru (koji se tada zvao Lesina).

1858 – 1925, u povodu 150. obljetnice njegova rođenja prvi je cjeloviti prikaz života i djela Ivana Vučetića (slika 15), a moći će se pogledati sve do jeseni ove godine, u šest gradova.

Tom je prigodom Hrvatska matica iseljenika tiskala četverojezični katalog o Ivanu Vučetiću (na hrvatskom, španjolskom, engleskom i talijanskom jeziku). Izvorni izlošci, predmete s kojima i na kojima je radio Ivan Vučetić, daktilonom, otiske prstiju iz ‘slučaja Rojas’, Vučetićev otisak prsta, pisma, razglednice i prepiske, ukupno 15 izložaka koji će se moći vidjeti u Hrvatskoj zaslugom gospodina Miguela Pradosa, direktora Muzeja policije iz La Plate.

Izložba je u Zagrebu bila postavljena u Muzeju Mimara, na čelu s idejnim začetnicima i voditeljima projekta gospođom Ljerkom Galic iz Hrvatske matice iseljenika uz svesrdnu pomoć i potporu Ministarstva unutarnjih poslova RH, točnije Muzeja policije na čelu s Željkom Jamičićem, voditeljem Muzeja (utemeljenoga godine 2002. u sjedištu MUP-a u Zagrebu). Suorganizatori izložbe bili su i Centar za kriminalistička vještačenja Ivan Vučetić iz Zagreba (koji to ime nosi od 1997.), Policijska akademija, Policijska uprava (PU) zagrebačka, PU istarska, PU primorsko-granska i PU splitsko-dalmatinska. Svojom nazočnošću otvorenje izložbe uveličali su Berislav Rončević, ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske, njegova ekselencija Domingo Cullen, veleposlanik Republike Argentine u Hrvatskoj, Jasen Mesić, državni tajnik u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, Danira Bilić, ravnateljica Hrvatske matice iseljenika, Miguel Prados, direktor Muzeja policije u Argentini (Museo Policial La Plata), Ljiljana Kuhta Jelinčić, dogradonačelnica Zagreba i Tugomir Lukšić, direktor Muzeja Mimara. Otvorenju izložbe nazočio je i Boris Blažević, sin Vučetićeve sestre Nikoline, i Drago Sikirić, unuk Vučetićeva brata Jakova.

Prije izložbe u domu Matice hrvatskih iseljenika otkriveno je Vučetićevo poprsje, poklon Muzeja policije iz La Plate (slika 16), a u sklopu izložbe je Tamburaški orkestar policijske akademije izveo glazbu koju je Vučetić sâm skladao.

Povezanost Ivana Vučetića i grada Pule U povodu otvorenja izložbe, iz Pule nam se javila Ana Bedrina,

U rujnu godine 1962. u čast Ivana Vučetića tiskana je marka od 2 pesosa s njegovim likom i natpisom: Juan Vucetich – stvaralac argentinskoga daktiloskopskog sustava.

baština

baština

ali nitko nije znao tko ih je tamo posadio. Za svoga boravka u Hvaru 1913. Vučetić je posjetio i samostan i prepoznao ‘svoje borove’. Kasnije je u Argentini stalno o njima pričao.

2.lipnja 2008.

6

Izložba će biti postavljena u gradovima: Zagreb, Muzej Mimara 12. svibnja do 26. svibnja 2008.

Pula, Dom hrvatskih branitelja 30. svibnja do 13. lipnja 2008.

Opatija, Izložbeni paviljon Juraj Šporer 16. lipnja do 26. lipnja 2008.

Vučetićeva bista postavljena u Rosariju, nedaleko grada La Plata.

voditeljica podružnice Hrvatske matice iseljenika u Puli, rekavši: «Predaja i neki zapisi, kazuju kako je Vučetić četiri godine služio austro-ugarsku mornaricu u Puli, a samoinicijativno se školovao kod franjevaca, stekavši certifikat iz poznavanja humanističkih znanosti. Također je, doznaje se, bio glazbeno vrlo nadaren kao i drugi članovi njegove obitelji. U Puli je Vučetić, prema svemu sudeći, napisao i koračnicu koju će 30. svibnja, na otvorenju izložbe izvesti kvintet učenika glazbene škole iz Pule. Note koračnice stigle su iz Argentine. Vučetić je navodno bio i kapelnik u orkestru u Puli. Slijedom svega toga Hrvatska matica iseljenika, podružnica Pula, u povodu 150. obljetnice rođenja, na otvorenju izložbe otkrit će i spomen obilježje ispred zgrade MUP-a u Puli, lijepi kamen s natpisom: Ivan Vučetić, 1958.–1925., izumitelj daktiloskopije – začetnik moderne kriminologije. Izložba je postavljena u Domu hrvatskih branitelja, najljepšem zdanju u Puli iz austro-ugarskoga doba, a bit će otvorena od 30. svibnja do 13. lipnja 2008.»

Trst (Italija), Salone degli Incanti 28. lipnja do 7. srpnja 2008.

Hvar, Ljetnikovac Hanibala Lucića 19. srpnja do 30. srpnja 2008.

Split, Hrvatsko narodno kazalište 15. rujna do 28. rujna 2008.

Zatim izložba seli u Argentinu, u Buenos Aires.

Plakat izložbe s motivom otiska prsta – i sama postava izložbe izvedena je u obliku otiska prsta

45

Za Europu / broj 2

46

2.lipnja 2008.

47

Za Europu / broj 2

48

2.lipnja 2008.

49

Za Europu / broj 2

50

2.lipnja 2008.

51

Za Europu / broj 2

52

2.lipnja 2008.

53

KOLUMNA

Za Europu / broj 2

4

2.lipnja 2008.

Više vridi švraka od praseta Sad si mislim da napravim njekaku farmu za zaštićene ‘tice, pa da njiju uzgajam, a prasci nek’ se štite sami od tog čič-Jure da niko ne vidi, metnem ga pod Imade u našem selu jedan čovik jako dud konda spava i brže uteknem. Kad projde prike naravi, zove se čič-Jura, i svak njeko vrime, eto ti čič-Jure i kad vidi prase se boji šnjime unić u bilo kaki kvač odma’ odleti po duplonku. Buuum! - ošine ak’ čije krme zajde u njegovo, odma’ sačmom po već krepanom prasetu (što on nije se laća puške il’ sikire. Zato se mogo znat). seljani paze na svoju živad i marvu da ne b’ k njemu u avliju zalutali, Još nisam ni sjeo u kiljeru, kad evo ti leti a pogotovo mi koji smo komšije. U k men’ čič-Jura, sav uplašit - nije ga takog za isto vrime je tol’ko škrt da ne bi dao vidit. Dabome, ne od stra’ neg’ od škrtosti.

Bogu štapa da ubije vraga, kak se “Pomagaj baj-Mata, smaknio sam nečije prase veli kod nas. Al’ ‘oćeš – nećeš moru svojoj avliji, bit će da je Jozino, jerbo jedino alo j’ doć do nevolje.

Piše : Željko Lukić on imade tako klopavo, pa ak’ me tuži nadrlj’o Moja baba bila jednoč u našoj avliji i tude sam, jerbo još imadem uvjetnu što sam zalunja od baj-Joze, prvog komšije , klopavo išeper’o sudiju. Još će mi i duplonku oduzet. Ajde ti bud’ čovik prase, a ova se ‘itne praćakom s kojim je tribila gra’ da ga pa da to prase metnemo u tvoju avliju. Ti ćeš reć’ da s mislijo otira. Ne lez’ vraže: potrefi ga praćak baš iza uveta da j’ prase da ti pun’ca došla u goste pa da si ju tjeo uplašit sačmar’com. oteglo sve četir uvis. Šta da radim - ne plaća mi se šteta, a tjeo Ja ti za prase platim - to ne brigaj - ak’ bude Joza od tebe tražio bi ostat dobar s baj-Jozom. Zato brže odnesem prase u avliju odštetu. Tebe neće tužit”.

Pristanem ja, primim od njeg’ na ruke petsto kuna, pa odem platit baj-Jozi štetu. E, pa moram i ja nješto ušićarit.

Uzme Joza novce - 250 kuna (tol’ko j’ praset’na jeftina u ciloj državi), a ostalo men’ za troškove, I prenesem prase u svoj arman. Kad projde njeko vrime evo ti k men’ snaš-Jule koja nam je komšin’ca priko bašče. Veli ona da j’ to njez’no prase i nek’ platim štetu. Nisam znao da imade i ona klopavo prase, neg’ sam’ klopavu onu stvar. Platim i njoj 250 kuna, pa se sve čudim kak prase more bit svačije i ničije - ko imov’na bivše nam države. Al’nek’ ide dojarca - sad sam na nuli s novcima.

Mislim u seb’: nek’ mi sam’ još njetko dojde i traži za prase novce. Neć’ priznat da sam puco u njeg’ kad nisam. Sastanem se baj-Jozom i čič-Jurom pa im velim: “Sram vas bilo što ste me privarili, al’ nek’ vam bude kad su vaši novci. Sad odaju po selu njeka gospoda sa žandarima, pa ak’ me pitaju za pucanje, ja ću kazat istinu” Nato nji dvojica vele men’: “Mi ćemo ti potpisat da smo mi upucali prase, a ti moreš njima slobodno reć’ da pucaš sam’ na švrake kad ti lete oko čardaka s kuruzima”. Tak’ je i bilo: dojdu k meni gospoda i pitaju: “Jeste li vi možda pucali neki dan po svom drugom dvorištu?”: Velim ja da jesam, pa izvadim one papire sa potpisima: “Ev’ da se vidi ko puca po prascima, a ja duplonku koristim samo za štetočine ‘tice”. A gospoda će: “Prasci nas ne zanimaju, nego baš ptice koje štiti novi zakon, jer nam tako nalaže Europska unija. Svrake pripadaju Parku prirode Papuk, a oni vode računa da se ni njihovoj flori I fauni ništa ne dogodi. Dakle, priznajete da ste učinili prekršaj zakona o zaštiti ptica. Kazna vam je dvije tisuće kuna !”

I tak’ je to bajokani moji - više vridi vražja ‘tica od praseta ! Sad si mislim da napravim njekaku farmu za take zaštićene ‘tice, pa da njiju uzgajam, a prasci nek’ se štite sami – mogu se naoružat I oklop si metnit. Al’ kake sam ja kurate sriće, postat će parcov europsko zaštićeno živinče, a ja ću se naplaćat globe. Još ću morat pazit da ne zgazim kakog bagca (kukca), jerbo sam čuo da se i na to mora pazit kad se kosi trava.

54

55

Za Europu / broj 2

56