Životinje u Bibliji by dark bc

Mario Crvenka / Ĺ˝ivotinje u Bibliji

Mario Crvenka

TEOVIZIJA, ZAGREB BIBLIOTEKA: SKLAD KNJIGA: IX.

Izdavač: Teovizija, Zagreb, Kaptol 13© web: www.teovizija.hr email: teovizija@teovizija.hr Prodaja: tel/fax: 01/49 23 964 Za izdavača: Ivica Domaćinović Tehnički urednik: Mirko Tomić Lektura: Julija Barunčić Pletikosić Prijelom i oblikovanje naslovnice: Darko Bečeić

Tisak: Grafocentar, Sesvete

Knjiga je tiskana u ožujku 2013. 2

Mario Crvenka

Životinje u Bibliji

TEOVIZIJA ZAGREB, 2013. 3

UVOD Životinje zauzimaju u Bibliji vrlo značajno mjesto: ribe i ptice stvori Bog petog dana, a pitome i divlje životinje zajedno s čovjekom sebi sličnim šestog dana (Post 1,20-25). Čini se da ovaj izraz sebi sličnim ublažava pojam „slike“ i time isključuje jednakost. Konkretan izraz „slika“ označava fizičku sličnost, kao što je ona između Abrahama i njegova sina (Post 5,3). Taj odnos prema Bogu izdvaja čovjeka od životinje; štoviše, pretpostavlja opću sličnost po naravi; razumu, volji, moći; čovjek je osoba. To priprema višu objavu: čovjekovo dioništvo u Božjoj naravi po milosti. Izaija prorok potkrjepljuje viziju savršene budućnosti koristeći oprječnu narav životinja: Vuk će prebivati s jagnjetom, ris ležati s kozlićem... (11,6-8). Ove usporedbe koristi Biblija jer je čovjekova pobuna protiv Boga (Post 3) narušila sklad ne samo između Boga i čovjeka, nego istovremeno između čovjeka i prirode (Post 3,17-19), i između čovjeka i čovjeka (Post 4). Prema ovom tekstu taj se mir, ta se savršena budućnost proteže i na životinjsko carstvo. No, najvažnija uloga životinja u Bibliji vidi se u njihovoj podjeli u čiste (košer) i nečiste životinje, tj. na one koje se smiju jesti i na one koje su zabranjene za jelo (Lev 11; Pnz 14,3-21). U Novom zavjetu Isus koristi slike iz životinjskog carstva kao ogledalo ljudskih odnosa. Ovdje se odmah misli na sliku o devi i iglenim ušicama (Mt 19,24), ili o pticama koje hrani nebeski Otac (Mt 6,26). Poteškoće koje su se javile pri opisivanju životinja u Bibliji počivaju na 5

krivim ili nestručnim prijevodima (tako se, primjerice, čagalj /Iz 13,22/ na nekim mjestima prevodi sa šakal /Job 30,29/). Onaj koji ne zna da je to jedna te ista životinja smatrat će ih različitim. Još nešto slično: u Lev 11,6 čitamo: arnebet, iako preživa, razdvojena papka nema - za vas je nečist. Što je „arnebet“? Vulgata nam daje vrlo lijep odgovor: lupus quoque nam et ipse ruminat sed ungulam non dividit. Tora isto kaže: kao što je zec, iako preživač, neka je nečist; i Septuaginta ga naziva zecom: lepus quoque a ne „arnebetom“. Zec (arnebet) sigurno nije preživač. Starozavjetnog pisca je na taj krivi zaključak doveo zečji običaj da stalno miče nosnicama. Evo još jednog sličnog primjera: u istoj knjizi, redak 30., čitamo: Od životinja što po zemlji gmižu neka su za vas ove nečiste: krtica, miš i svaka vrsta guštera: zidni macaklin, kameleon, daždevnjak, zelembać i tinšamet. Pogledajmo što u Vulgati piše: Hoc quoque inter polluta reputabitur de his quae moventur in terra mustela et mus et corcodillus singula iuxta genus suum migale et cameleon et stelio ac lacerta et talpa. Onda bi možda prijevod trebao ovako glasiti: Od životinja neka su za vas ove nečiste: lasica, miš, krokodil, voluharica (migale), kameleon, a od guštera macaklin i tinšamet. Migale (μύγάλή = voluharica, poljski miš Crocidur leucodon) ili vrsta miša koja je Egipćanima bila sveta - Crocidur religiosa. Što je „tinšamet“? Hebrejska riječ tinšemet (onaj koji hukće) označava jednu vrstu varana (porodica Varanidae), ili kako to Tora označava: KöaH – gušter, tj. jedna vrsta guštera. Životinje su poredane po hrvatskom alfabetu. Pokušao sam opisati sve životinje koje se nalaze u Bibliji. Pritom me nije zanimalo jesu li bile uvezene ili su u ono vrijeme uzgajane, ili su kao divlje živjele (npr., lav je u biblijsko vrijeme živio na području Izraela, a sada je istrijebljen; jedini je leopard, od velikih mačaka, koji i danas živi na tom području). 6

Podjela životinja prema Lev 11,1-30 1. Kopnene životinje - nečiste deva

svizac

arnebet (zec)

svinja

2. Vodene životinje - čiste „što god ima peraje i ljuske“

riba

3. Ptice - nečiste orao

gavran

sova

droplja roda

orao strvinar

noj

gnjurac

čaplja

jastreb

kobac

ušara

pupavac

tetrijeb

galeb

labud

šišmiš

sokol

lastavica

pelikan

4. Ostale krilate životinje - čiste skakavac

cvrčak

zrikavac

5. Gmizavci - nečisti krtica

kameleon

daždevnjak

miš

macaklin

zelembać

tinšamet

Podjela životinja prema Pnz 14,1-21 1. Čiste životinje vol

kozorog

jelen

koza

bivol

srndać

srna

ovca

antilopa

divokoza

2. Nečiste životinje deva

svizac

arnebet

svinja

3. Vodene životinje - čiste „što god ima peraje i ljuske“

ribe

4. Nečiste ptice

orao strvinar

noj

jejina

roda

jastreb

kobac

labud

čaplja

tetrijeb

galeb

pelikan

pupavac

sokol

kraguj

bijeli strvinar

šišmiš

gavran

sova

gnjurac

5. Kukci - nečisti „Svi krilati kukci neka su za vas nečisti“.

Antilopa Antilope addax 10

Sinovi ti leže obamrli po uglovima svih ulica, kao antilopa u mreži puni gnjeva Jahvina, prijetnje Boga tvojega! (Iz 51,20)

ezino hebrejsko ime !AvyDI Dîšôn, grč. pu,gargoj pygargos označava pravu antilopu koja je Židovima bila čista životinja, koju se smjelo jesti: Ovo su životinje koje možete jesti: ...antilopa... (Pnz 14,5). Ovdje se misli na Oryx leucoryx. Ovo i gore navedeno mjesto jedina su dva mjesta koja spominju antilopu, inače se stalno govori o gazeli (hebr. ybic. ceBî) Gazella dorcas ili Gazella gazella (vidi sliku), koju odlikuje brzina, ljupkost i plašljivost. U području pustinje Negev susreće se još uvijek Gazella arabica čija je osobina njena crna njuškica.

Ostala mjesta u Bibliji: Pnz 14,5; 2 Sam 2,18; 1 Ljet 12,9; Izr 5,19; 6,5; Iz 13,14; 51,20.

Ä&#x152;agalj (ĹĄakal) Canis aureus L. 12

U brlozima gdje ležahu čaglji

izrast će rogoz i trska. (Iz 35,7b)

sim ove vrste, u Palestini se može sresti i Canis lupaster. Čagalj je između vuka i lisice. U usporedbi s lisicom ima duže noge, a u usporedbi s vukom sitne je tjelesne građe i „nježnijeg“ zavijanja. Njegovo hebrejsko ime je !T; Tan. Šakal je vrlo dobar lovac, ali jede kao svežderac i strvinu. Živi i lovi u čoporu.

Ostala mjesta u Bibliji: Čagalj: Iz 13,22; 34,13; 35,7b; 43,20; Jr 9,10; 10,22; 14,6; 49,33; 50,39; 51,37. Šakal: Job 30,29; Ps 44,20; 63,11; Tuž 4,3; 5,18; Mih 1,8; Mal 1,3. 13

Ä&#x152;aplja (siva) Ardea cinerea L. 14

Sličan sam čaplji u pustinji. (Ps 102,7a)

oja vrsta čaplje dolazi u obzir, nije poznato. Hebrejska riječ hp’na” ] ´ánäPâ, a grčka erodios trebala bi označiti sivu čaplju - siva sa svijetlom glavom i narančastim kljunom. Visoka je 100 cm, a raspon krila je 190 cm (vidi sliku). Kod nas su poznate: mala bijela čaplja (Egretta garzetta) s tamnim kljunom i bijelim tijelom, visoka je 55 cm; velika bijela čaplja (Egretta alba) sa žutim kljunom koji za vrijeme gniježđenja pocrni, visoka je do 105 cm, a raspon krila 140 - 170 cm; žuta čaplja (Ardeola ralloides), mala žutosmećkasta čaplja s bijelim trbuhom, raspon krila 80 cm; čaplja danguba (Ardea purpurea) koja ima zmijoliki vrat, crno tjeme i trbuh, visoka je 90 cm, a raspon krila 150 cm. Ovo biblijsko mjesto nalazi se u Vulgati s ovim životinjama: similis factum sum pelicano solitudinis factus sum sicut nycticorax i domicilio. Ova životinja Nycticorax nycticorax na hrvatskom se prevodi kao gak kvakavac. Pripada porodici čaplji. Ima pogrbljena tamna leđa i tjeme. Ima dugu bijelu kukmu, a noge žute. Visoka je 60 cm. U Sefanijevoj knjizi stoji: čaplje i pelikani, dok „Gute Nachricht“ prevodi: Igel und Pelikan (jež i pelikan), a to odgovara Vulgati: onocrotalus et ericius.

Ostala mjesta u Bibliji: Lev 11,19; Pnz 14,18; Ps 102,7a; Iz 34,11; Sef 2,14.

Divokoza Rupicapra rupicapra 16

Znaš li kako se legu divokoze? (Job 39,1)

vdje je vrlo teško razlikovati što označava hebrejska riječ l[ey” yä`ël: mnogi misle da ona ne označava divokozu nego kozoroga (Capra ibex /nubiana/) o kome će kasnije biti riječi. Divokoza (grč. aigokeros) je vrlo spretna životinja i imponira svojom sigurnošću skačući po kamenjaru. Kod nas je na Biokovu našla prikladno stanište.

Ostala mjesta u Bibliji: 1 Sam 24,3; 1 Kr 5,2; Job 39,1.

Galeb (crnoglavi) Larus melanocephalus L. 18

Od ptica neka su vam ove odvratne i neka se ne jedu - odvratnost su: ...galeb... (Lev 11,16)

svijetu postoji 51 vrsta galebova, raširenih po svim kontinentima. Zimi neke vrste mijenjaju ruho, najčešće su sivo-bijeli. Galeb (hebr. @x;v; šaHaP) je vrlo lijepa ptica iako ga neki nazivaju strvinarom mora i rijeka. Ponekad ga se može naći na smetlištima i deponijima oko velikih gradova. Galebovi su izvrsni letači. U Hrvatskoj su zastupljene sljedeće vrste: već spomenuti crnoglavi galeb (vidi sliku); riječni galeb (Larus ridibundus); mali galeb (L. minutus); galeb klaukavac (L. cacchinans) i tamnoleđi galeb (L. fuscus).

Mjesta u Bibliji: Lev 11,16; Pnz 14,15.

Gavran Corvus corax L. 20

On stoci hranu daje i mladim gavranima kad grakću.

(Ps 147,9)

avran nosi hebrejsko ime bre[o `örëB (grč. corax). U Knjizi Sudaca može se naći tekst: I uhvatiše dva midijanska kneza, Oreba i Zebu... (7,25), koji svjedoči da se gavran kao ime davao i ljudima. Zeeb znači vuk, a oba imena označavaju i mjesto jer se dalje kaže: Oreba ubiše na Orebovoj stijeni, a Zeeba kod Zeebova tijeska (7,25). Njegovo grčko ime ušlo je u zoološku nomenklaturu. Gavran spada u porodicu vrana (Corvidae) kojih su u svijetu 103 vrste. On je velika i crna ptica sa sjajnim perjem. Raspon krila mu je 120 - 150 cm. Gnijezdi se najviše u krošnjama drveća ili u liticama. Gnijezdo pravi od granja i oblaže ga vunom. Živi u planinskom području, na morskim liticama. Upravo ta staništa me navode da uputim na netočnost prijevoda iz Mudrih izreka, gdje piše: Oko koje se ruga ocu i odriče posluh majci, iskljuvat će potočni gavrani i izjesti mladi orlovi (30,17). No, nema potočnih gavrana, zato bi tekst trebao glasiti: Iskljuvat će gavrani s gorskog potoka, jer tako stoji i u Vulgati: Oculum qui subsannat patrem et qui despicit partum matris suae effodiant corvi de torrentibus et comedant illum filii aquilae. Tako je i u Lutherovom prijevodu. Ne samo gavran, nego i sve njemu srodne ptice su nečiste.

Ostala mjesta u Bibliji: Post 8,7; Lev 11,15; Pnz 14,14; Suci 7,25; 1 Kr 17,4.6; Job 38,41; Ps 147,9; Izr 30,17; Pj 5,11; Iz 34,11; Sef 2,14; Lk 12,24. 21

Gnjurac (crnogrli) Podiceps cristatus L. 22

Od ptica neka su vam ove odvratne i neka se ne jedu - odvratne su: …gnjurac... (Lev 11,17)

ebrejsko ime mu je sAK Kôs. Ova ptica spada u porodicu Podicipedidae. Ima tamnu dvorogu krestu, riđi ovratnik. Velik je do 50 cm, a ima raspon krila 90 cm. Često ga se može naći na ribnjacima i šljunčarama. U svijetu postoji 21 vrsta gnjuraca. Sve ih obilježava vitak dugi vrat. Imaju savršenu građu tijela za život u vodi. Gnijezda grade od vodenog bilja. Kad se mladi nađu u opasnosti jedan ih od roditelja pokupi i nosi ispod krila. Kod nas žive: riđogrli gnjurac (P. grisegena) (vidi sliku), crnogrli gnjurac (P. nigricollis) i ušati gnjurac (P. auritus).

Mjesta u Bibliji: Lev 11,17.

Golub (divlji) Columba livia L. 24

Oči su njegove kao golubi nad vodom potočnom! (Pj 5,12a)

svijetu postoji 309 vrsta golubova i grlica, a pripadaju porodici Golumbidae. Kod nas u Hrvatskoj zastupljene su sljedeće vrste: golub grivnjaš (C. palumbus); divlji golub (vidi sliku); golub dupljaš (C. oenas) koji se spominje u Bibliji: Golubice moja, u spiljama kamenim (Pj 2,14); vrste golubica: gugutka (Streptopelia decaocto) koja je stanarica - prisutna tijekom cijele godine, te grlica (S. turtur) koja je selica - prisutna od travnja do listopada. Hebrejska riječ hn”Ay yônâ znači golubica, ali i tlačenje. Jeruzalemska Biblija uzima ovo zadnje značenje i prevodi: tlačenje dalekih vladara budući da čitav psalam govori o tlačenju. Efrajim se uspoređuje s plahom golubicom (Hoš 7,11), koja ovdje označava slabost Efrajimovu, koji se prepušta zavođenju stranih saveza, misleći tako izbjeći Božjoj kazni. U Novom zavjetu golub je znak Duha Svetoga: I gle! Otvoriše se nebesa i ugleda Duha Božjega gdje silazi kao golub i spušta se na nj! (Mt 3,16b). Duh koji je lebdio nad vodama kod stvaranja svijeta (Post 1,2) ovdje se pojavljuje u predigri novog stvaranja. On s jedne strane pomazuje Isusa za njegovo mesijansko poslanje (Dj 10,38) te će ga odsada voditi (Lk 4,14.18; 10,21; Mt 12,18.28), a s druge strane posvećuje vodu i pripravlja kršćansko krštenje, kako su kasnije razumjeli Oci (Dj 1,5). Siromasima je služio kao žrtvena životinja (Lk 2,24).

Ostala mjesta u Bibliji: Grlica: Post 15,9; Lev 1,14; 5,7.11; 12,6.8; 14,22.30; 15,14.29; Br 6,10; Jr 8,7; Pj 2,12; Lk 2,24. Golub (golubica): Post 8,8-12; 2 Kr 6,25; Ps 55,7; 68,14; 74,19; Pj 1,15; 2,14; 4,1; 5,2.12; 6,9; Iz 38,14; 59,11; 60,8; Jr 48,28; Ez 7,16; Hoš 11,11; Nah 2,8 Mt 10,16; 21,12; Mk 1,10; 11,15; Lk 3,22 Iv 1,32; 2,14.16. Golubić: Post 15,9; Lev 1,14; 5,7,11; 12,6.8; 14,22.30; 15,14.29; Br 6,10; Lk 2,24.

Gušter Lacertidae 26

Od životinja što po zemlji gmižu neka su za vas ove nečiste: ...svaka vrsta guštera; zidni macaklin, kameleon, daždevnjak, zelembać... (Lev 11,30)

ovom tekstu već je bilo govora, a sada bih ga usporedio s njemačkim: Unter dem Kleingetier, das auf dem Boden kriecht, sollt ihr für unrein halten... die verschiedene Arten der Eidechsen, nämlich den Gecko, die Koach - und die LetaaEidechse, den Salamander und das Chamäleon (Lev 11,30). x;Ko KöaH - gušter bi onda bio zidni macaklin (Lacerta muralis), koji je dugačak 19 cm i pojavljuje se od ožujka do listopada; ha’j’l. le†ä’â - gušter je daždevnjak (Salamandra salamandra), dugačak je 20 cm, živi oko izvora od veljače do listopada; zelembać, hebrejski jm,xo Höme† (Lacerta viridis) (vidi sliku), velik je i lijep gušter, 40 cm dug, vitak, pojavljuje se od ožujka do listopada.

Mjesta u Bibliji: Lev 11,30; Izr 30,28.

Ibis (sveti) Threskiornis aethiopicus L. 28

Tko je mudrost darovao ibisu...? (Job 38,36a)

tica pripada porodici Threskiornithidae. Ovo je jedino mjesto u Bibliji koje navodi ibisa. Ovaj prijevod je nesiguran: Ibis, hebrejski tAxju †uHôT, čini se da je transkripcija riječi thot za egipatskog boga Tot kojemu je bila posvećena ova ptica te je slovila kao sveta. U Vulgati se ne spominje ibis: quis posuit in visceribus hominis sapientiam vel quis dedit gallo inteligentiam. To mjesto Luther prevodi ovako: Wer gibt die Weisheit in das Verborgene? Wer gibt verständige Gedanke (Tko daje mudrost u skrovitosti? Tko daje pametne misli?). Ibisu se pripisivala božanska snaga, da predosjeća poplavu Nila. Ta se tvrdnja nalazi u prijevodu „Gute Nachricht“ gdje piše: Wer sagt dem Ibis, dass der Nilstrom steigt? (Tko kaže ibisu da će Nil nabujati?).

Mjesta u Bibliji: Job 38,36a.

Jarebica (trÄ?ka) Perdix perdix L. 30

Srce je oholičino jarebica - mamljivica u krletki,

i kao uhoda vreba on tvoju propast. (Sir 11,30)

ov na ptice može dobro uspjeti ako se u krletku zatvori ptica kao mamac. Ostale ptice slijede tu pticu koja je mamac te tako ulete u mrežu. Tako slično oholičino srce mami bližnjega u zamku grijeha. Samo, da se tako velika ptica kao jarebica (hebr. areqo qörë´) (vidi sliku) koristila kao mamac, vrlo je teško vjerovati, možda je to bila prepelica (hebr. wl’f. Seläw), (Coturnix coturnix). Obje spadaju u porodicu kokoši (Phasianidae), kojih na svijetu ima oko 155 vrsta. U Bibliji se u Knjizi Brojeva spominje čudo koje je Jahve učinio tako da je narod ustao te je toga cijeloga dana, svu noć i sutrašnji dan skupljao prepelice (11,31-35). One koji su se polakomili pokopali su kod „Kibrot Hataava“. No to je mjesto nemoguće geografski identificirati, pa je predaja to shvatila kao „grobove strasti“. U Izraelu dolaze drugačije vrste nego u Europi: Ammoperix heyi; Alectorix cypriotes i Francolinus vulgaris.

Ostala mjesta u Bibliji: Jarebica: 1 Sam 26,20; Sir 11,30. Prepelica: Izl 16,13; Br 11,31-35; Ps 105,40.

Jastreb Accipiter gentilis L. 32

Tih putova ne znaju grabljivice, jastrebovo ih oko ne opaža. (Job 28,7)

astreb, hebr. sr,P, Peres ili hY”nIz>[‘ `ozniyyâ (Accipiter gentilis) i kobac (jastreb ptičar) - Accipiter nisus (vidi sliku) spadaju u porodicu jastrebovke - Accipitridae. U svijetu ih ima oko 237 vrsta. Obje ptice su dnevne grabljivice. Njih karakteriziraju oštre kandže, savijen kljun i odličan vid. Jastreb ima raspon krila 93 - 105 cm, a kobac 58 - 65 cm. Oba žive i gnijezde se u šumovitim područjima. Hrana su im ptice i mali sisavci. Sokol (Falco subbuteo) spada u porodicu Falconidae - sokolovke.

Ostala mjesta u Bibliji: Jastreb: Lev 11,13; Pnz 14,12; Iz 34,15; Ps 74,19, Job 28,7. Kobac: Lev 11,16; Pnz 14,15. Sokol: Lev 11,14; Pnz 14,13; Job 39,26. Kraguj: Pnz 14,15. 33

Jelen Cervus elaphus L. 34

Ovo su životinje koje možete jesti: ...jelen, srna... (Pnz 14,4.5)

ebrejska riječ lY”a; ´ayyäl (grč. elafos) zbirno je ime za jelene. Jelen i srna pripadaju porodici Cervidae. Danas su jeleni u Izraelu vrlo rijetki, a neki prirodoslovci misle da su čak i izumrli. Na brdu Karmelu su se koncem zadnjeg tisućljeća mogle naći srne - Cervus capreolus. Jelen (vidi sliku) je vrlo impozantna životinja, teška i do 200 kg. Pastirska slika koju opisuje Biblija: Kćeri jeruzalemske, zaklinjem vas srnama i košutama poljskim (Pj 2,7), daje naslutiti da su riječi tAab’c. ceBä´ôT = srne, i tAlY”a; ´ayyälôT = košute kriptogram za Elohe Sebaot, Bog Izraelov, čije se ime ne bi željelo izgovoriti u ovoj svjetovnoj pjesmi.

Ostala mjesta u Bibliji: Jelen: Pnz 12,15.22; 14,5; 15,22; 1 Kr 5,3; Izr 7,22; Iz 35,6. Jelenče: Pj 2,9; 8,14. Košuta: Post 49,21; 2 Sam 22,34; Ps 18,34; 22,1; 42,2; Job 39,1; Izr

5,19; Pj 3,5; 4,5; Jr 14,5; Hab 3,19; Dj 9,36.39. Lane: Pj 2,17; 4,5; 7,4. Srna: Pnz 12,15.22; 15,22; 1 Kr 5,3; Pj 2,7.9.17; 3,5; 8,14. Srndać: Pnz 14,5. 35

Je탑 Erinaceus europaeus L. 36

Dat ću ga u posjed ježevima i močvarama. (Iz 14,23)

ež spada u porodicu Erinaceidae. Hebrejska riječ dPoqi qiPPöD (grč. ehinos) izlazi iz korijena dpq qPD što znači sklupčati se, a to jež i radi kad se nađe u opasnosti. U Palestini su poznate dvije vrste ježeva: Erinaceus auritus - dugouhi jež s kratkim bodljama koji živi u priobalnom području i u Negev pustinji; i Erinaceus sacer - palestinski jež. On je vrlo korisna životinja jer veći dio njegove hrane čine štetočine.

Mjesta u Bibliji: Iz 34,11.

Kameleon Chamaeleo chamaeleo L. 38

Od životinja što po zemlji gmižu neka su ove za vas nečiste: ...kameleon... (Lev 11,30)

vo je jedino mjesto u hrvatskoj Bibliji koje spominje kameleona, a prijevod je prilično nesiguran (hebrejski bi moglo biti tm,v,n>Ti TìnšemeT, iako je ovdje prijevod dosta upitan). Njegova poznata karakteristika je da može mijenjati boju tijela i da oba oka pokreće na sve strane neovisno jedno o drugom. Kameleon kad lovi može jako dugo biti nepokretan, a kad mu se plijen približi on ga uhvati dugim (20 cm) i ljepljivim jezikom. Iz toga zagrljaja nema bijega. Kameleon spada u porodicu Chamaeleonidae.

Mjesta u Bibliji: Lev 11,30.

Kit Physeter macrocephalus L. 40

Doista, kao što Jona bijaše u utrobi kitovoj tri dana i tri noći, tako će i Sin Čovječji biti u srcu zemlje tri dana i tri noći. (Mt 12,40)

elika riba (hebr. lAdG” gD” DäG GäDôl) ili kit pojavljuje se kao carstvo smrti, kao proždrljiva neman koja ne može zadržati Isusa te ga se oslobađa u trenutku uskrsnuća. Sličnost između krštenja i Kristovog uskrsnuća doprinijela je da u istom smislu Jonin znak posluži u tipološkom tumačenju krštenja. Kit spada u porodicu Cetacea. Neki primjerci mogu doseći dužinu 1 - 30 m.

Mjesta u Bibliji: Mt 12,40.

Komarac Culex pipiens L. 42

K nebu oči podignite na zemlju dolje pogledajte. K’o dim će se rasplinuti nebesa, zemlja će se kao haljina istrošit, kao komarac nestat će joj žitelj. (Iz 51,6)

pćenito su poznate dvije vrste komaraca: komarac (hebr. !Ke Kën, grč. konops) kao neugodna životinja nakon čijeg uboda sve svrbi, i anofeles (Anopheles) koji prenosi bolest. Najpoznatije mjesto u Bibliji je ono iz Knjige Izlaska (8,12-15) gdje se opisuje navala komaraca. Ne samo kod ovog izvješća, nego i kod ostalih koja su u istoj knjizi opisana ne treba ići za tim da se zla razjašnjavaju astronomijom ili prirodoslovljem. Zadržati treba samo nakanu izvješća koje daje da pred očima Izraelaca i samog faraona zablista Jahvina svemoć.

Ostala mjesta u Bibliji: Ps 105,31; Mudr 19,10; Mt 23,24.

Konj Equus przewalskii f. caballus L. 44

Ne budite kao konji ili mazge bez razuma: divljinu mu krotiš vođicama i uzdom, inače im se ne primiči. (Ps 32,9)

onj, kao i mazga (hebr. dr,P, PereD) kao križanci pripadaju porodici Equidae. Hebrejsko ime za konja je sWs sûs, vr’P’ Päräš i vk,r, reKeš, a grčko hippos. Nalazi iz Ura pokazuju da je konj u Mezopotamiji bio poznat čak u 3. tisućljeću prije Krista i to kao vučna snaga. Različiti opisi konja u Bibliji imaju svoje značenje. Tako u Otk 6,4-8 i 19,11-19 konjanik na bijelcu podsjeća na partske konjanike (vidi sliku) s njihovim značajnim oružjem - lukovima. Većina kršćanskih predaja u tom konjaniku - pobjedniku gleda samu riječ Božju, pa čak i širenje Evanđelja. Za rimski svijet 1. stoljeća tako naoružani vojnici bili su strah i trepet. Za Rimljane je bijeli konj bio znak pobjede i vlasti. Konj ponekad služi kao primjer. Ovdje jedan od mnogih: Usporedio bih te s konjima pod kolima faraonovim, o prijateljice moja (Pj 1,9). Ova nezgrapna ili možda nelijepa usporedba bila je kako u starim arapskim spisima, tako i kod Teokrita posebna pohvala ženskoj ljepoti. Važnu ulogu zauzima konj u Izraelu za vrijeme kralja Salomona (1 Kr 5,6). Kralj Salomon je uvozio konje iz Musrije i Koe (1 Kr. 10,28), iz Egipta (~yIr;c.mi micrayim), a Koa je područje između Sirije i Male Azije, kasnije nazvana Cilicijom.

Ostala mjesta u Bibliji: Post 49,17; Izl 9,3; 14,9.23; 15,1.19.21; Pnz 11,4; 17,16; 20,1; Još 11,4.6.9; 24,6; Suci 5,22; 1 Sam 8,11; 2 Sam 8,4; 15,1; 1 Kr 5,6.8; 10,25.28; 18,5; 20,1.20.25; 22,4; 2 Kr 2,11; 3,7; 5,9; 6,14-17; 7,6.7.10.13.14; 9,33; 10,2; 11,16; 14,20; 18,23; 23,11; 2 Ljet 9,24; Neh 3,28; Jdt 2,5; 9,7; Est 6,8.9-11; 8,10.14; 1 Mak 10,81; 2 Mak 3,25; 10,29; Job 39,18.19; Ps 20,8; 32,9; 76,7; 147,10; Izr 21,31; 26,3; Prop 10, 7; Pj 1,9; Mudr 19,9; Sir 30,8; 33,6; Iz 2,7; 5,28; 21,7.9; 30,16; 31,1.3; 36,8; 43,17; 63,13; 66,20;

Jr 4,13.29; 5,8; 6,23; 8,6.16; 12,5; 17,25; 22,4; 31,40; 46,4.9; 47,3; 50,11.37.42; 51,21.27; Ez 17,15; 23,6.12.20.23; 26,7.10.11; 27,14; 38,4.15; 39,20; Hoš 1,7; 14,4; Jl 2,4; Am 2,15; 4,10; 6,12; Mi 1,13; 5,9; Nah 3,2; Hab 1,8; 3,8.15; Hag 2,22; Zah 1,8; 6,2.6; 9,10; 12,4; 14,15.20; Jak 3,3; Otk 6,4.5.8; 9,7.9.17.19; 14,20; 18,13; 19,11.14.18.19. Mazga: 2 Sam 13,29; 18,9; 1 Kr 1,33.38.44; 10,25; 18,5; 2 Kr 5,17; 1 Ljet 12,41; 2 Ljet 9,24; Ezr 2,66; Jdt 15,11; Ps 32,9; Iz 66,20; Ez 27,14; Zah 14,15.

Koralj Corallium rubrum L. 46

Čemu spominjat prozirac, koralje, bolje je steći Mudrost no biserje. (Job 28,18)

ebrejska riječ ~ynIynIP. Penînîm označava crveni koralj (vidi sliku) koji se može naći u Sredozemnom moru, a i u našem Jadranu. Koralj se spominje samo još na dva mjesta: Tuž 4,7 i Ez 27,16 (ovdje su koralji prodajna roba). Na drugim mjestima je Penînîm preveden kao biser (grč. margarites). U Crvenom moru i Perzijskom zaljevu raste školjka Pteria / Meleagrina/ margaritifera koja stvara biser. A stvara ga na sljedeći način: u školjku upadne zrno pijeska koje ju smeta. Da bi školjka otklonila smetnje obavija ga biserom. Značenje hebrejske riječi tAmar’ rä´môT nije poznato. Izgleda da ona također označava jednu vrstu koralja: crni koralj - Plexaura antipathes, koji raste u Crvenom moru i Perzijskom zaljevu.

Ostala mjesta u Bibliji: Biser: Mt 7,6; 13,45; 1 Tim 2,9; Otk 17,4; 18,12.16; 21,21.

Koza Capra ibex L. 48

Kako si lijepa, prijateljice moja, kako si lijepa... kosa ti je kao stado koza što iziđoše na brdo Gilead. (Pj 4,1.2)

oza (vidi sliku) i kozorog spadaju u porodicu Bovidae. Hebrejska riječ z[e `ëz (grč. aix) označava kozu koja živi u Izraelu: Capra mambrica. Njezina važnost za stanovništvo je ista kao i danas. Osim što mlijeko služi za hranu, od njezine kostrijeti beduini grade šatore, a njena koža služi za izradu obuće i odjeće. Pored ovce, koza zauzima najvažnije mjesto među životinjama koje su se žrtvovale. Njezina privredna i religiozna važnost nije bila vezana samo za Izrael, nego i za ostale Izraelove susjede, kao npr. u Egiptu: Izaija piše: ...jarci će dozivati jedan drugoga: ondje će se odmarati Lilit našav počivalište (34,14). Satiri i divlji jarci su se smatrali mitološkim bićima (usp. 13,21). Lilit je ženski demon koji obitava u ruševinama. Potječe iz mezopotamske vjere u demone. Lilit je vrebala kod rođenja djeteta da ga ubije. Njen muški par zove se Lilu.

Ostala mjesta u Bibliji: Koza: Post 15,9; 31,10.38; 32,15; Lev 3,12; 7,22; Br 18,17; Pnz 14,4; Suci 6,4; 1 Sam 25,2; 1 Kr 20,27; 1 Ljet 5,21; 27,31; Jdt 2,17; Izr 27,27; Pj 4,1.2; 6,5. Jarac: Post 31,10.12; 32,15; Izl 12,21; Lev 9,3.15; 10,16; 16,5-27; 17,7; 23,19; Br 7, 1682; 15,24; 28,15.22.30; 29,5-38; Pnz 32,14; 2 Ljet 29,21; Ps 50,9.13; Izr 27,26; Ezr 6,17;

Iz 5,17; 34,12.14; Ez 34,17; 43,22.25; 45,23; Dn 8,5.7.21; Mt 25,32.33. Kozle (jare): Post 27,9.16; 37,31; 38,17.20.23; Izl 12,5; 23,19; 34,26; Lev 4,23.24.28; 5,6; 22,27; Br 7,16-82; 15,27; Suci 6,19; 13,15.19; 14,6; 15,1; Ps 50,9; 66,15; 1 Sam 10,3; 6,20; 2 Ljet 11,5; 35,7; Tob 2,13; Pj 1,8; Iz 11,6; Lk 15,29. Kozorog: Pnz 14,5.

Lastavica (pokuÄ&#x2021;arka) Hirundo rustica L. 50

I vrabac sebi log nalazi, i lastavica gnjezdašce gdje će položiti mlade svoje: a ja žrtvenike tvoje, Jahve nad vojskama, Kralju moj i Bože moj. (Ps 84,4-5a)

orodica Hirundinidae obuhvaća 74 vrste. Lastavica (hebr. rArD> Derôr, grč. helidon) je ptica selica, odlična letačica. Hrani se insektima koje lovi u letu. Najčešće se može vidjeti kako lastavice sjede na dalekovodnim žicama ili kako prave gnijezda pod strehom. Kaže se, ako su lastavice pod strehom, kuću prati poseban blagoslov. Kod nas su poznate još ove vrste: bregunica - Riparia riparia; hridna lastavica - Ptynoprogne rupestris i piljak - Delichon urbica (vidi sliku). Lastavica je duga 15 cm, teška 140 grama, a raspon krila je do 30 cm. Kod nas boravi od svibnja do listopada.

Mjesta u Bibliji: Ps 84,4-5a; Izr 26,2; Iz 38,14; Jr 8,7.

MaÄ?ka (divlja) Felis silvestris L. 52

Ondje će se sretat divlje mačke s hijenama. (Iz 34,14)

vo je jedino mjesto koje spominje divlju mačku (hebr. yci cî:). Inače u Vulgati piše: ...et pilosus clamabi. Pilosus znači: biti dlakav. Možda je prevoditelj mislio: ako je što dlakavo onda će to biti mačka. Divlja mačka je krupna životinja koja živi po šumama. Hrana joj je sve ono što može svladati. Teška je od 5 do 10 kg, rep joj je dug do 35 cm i daje joj stabilnost pri lovu.

Ostala mjesta u Bibliji: Mačka: Bar 6,21.

Miš (kućni) Mus musculus L. 54

Oni koji jedu nečisto i miševe. (Iz 66,17)

vaj redak podsjeća na poganske obrede koje su stanovnici Jeruzalema tajno obavljali za vrijeme sužanjstva i koje je zajednica po povratku iz sužanjstva morala suzbijati. Inače je miš (hebr. rB’k.[; `aKBär) vrlo lijepa životinjica. U Izraelu se misli možda na Microtus syriacus ili na skočimiša Jaculus jaculus. Muridae obuhvaća veći broj vrsta: poljski miš (Microtus arvais); šumski miš (Apodemus sylvaticus). Miš je štetočina te se u nekim godinama jako razmnoži i kao pošast nanosi štetu usjevima. U istu porodicu spada i kućni štakor (Rattus rattus). Njega Biblija spominje samo na jednom mjestu: Prema broju filistejskih knezova, pet zlatnih čireva i pet zlatnih štakora, jer je ista nevolja na vama i na vašim knezovima (1 Sam 6,4.5.18).

Ostala mjesta u Bibliji: Lev 11,29; Iz 66,17.

Mrav (šumski) Formica rufa L. 56

Idi k mravu lijenčino, promatraj njegove pute i budi mudar. (Izr 6,6)

rav (hebr. hl’m’n> nemälâ, grč. murmeks) spada u porodicu Formicidae. U Bibliji je mrav znak za mudrost i marljivost: mravi, nejaki stvorovi, koji sebi ljeti spremaju hranu (Izr 30,25). Mravi koji žive u Izraelu spadaju u vrstu Messor (M. rufitarsis F.). Veličina im varira od 8 do 10 mm. Postoji 15 000 vrsta mrava. Svi oni žive u zajednici. Neke vrste grade gnijezda od 1 do 2 m visine. Hrane se životinjama koje su mnogo veće od njih, primjerice skakavcima. Ako su napadnuti brane se špricajući mravlju kiselinu. Sa svojim oštrim mandibulama mogu rezati i kožu. Vrlo su korisne životinje.

Mjesta u Bibliji: Izr 6,6; 30,25.

Obad Tabanus bovinus L. 58

Ako ne pustiš moga naroda, pripustit ću obade na te... (Izl 8,17-28)

bad (hebr. bro[‘ `äröB ili #r,q, qerec ) spada u porodicu Tabanidae. Ima jaka krila sa smeđim zatkom i velike facetaste oči. Najviše se zadržava na pašnjacima, na stoci. Vrlo je uporan pa napada i čovjeka. Njegovi ubodi su bolni. Ženka odloži do 3500 jajašaca u mulj ili lokve na obali.

Mjesta u Bibliji: Izl 8,17-28; Ps 78,45; Jr 46,20.

Orao (suri) Aquila chrysaetos L. 60

Zar se na nalog tvoj diže orao i vrh timora gnijezdo sebi vije? (Job 39,27)

rao spada u porodicu Accipitridae. Hebrejska riječ rv,n< nešer zbirno je ime koje označava i lešinara. Orao je velika ptica s čvrstim kljunom, teška 4,5 kg, a raspon krila mu iznosi 190 - 250 cm. Gnijezdi se od ožujka do svibnja. Hrani se pticama, sisavcima, a ponekad (u vrijeme gladi) i strvinom. Živi na liticama. Kod nas su zastupljene ove vrste: patuljasti orao - Hieraaeetus pennatus; prugasti orao - Hieraaeetus fasciatus; orao krstaš - Aquila heliaca; orao kliktaš - Aquila pomarina i orao zmijar - Circaetus gallicus. U Palestini se pojavljuju kao ptice selice: suri orao i orao kliktaš, kao i Aquilea orientalis - stepski orao. Osim orla, poznat je i lešinar, kod nas nazvan bjeloglavi sup Gyps fulvus. On pripada istoj porodici kao i orao. Može biti težak i do 11 kg, a raspon krila mu je do 3 m. Hrani se isključivo strvinom. Njegovo je stanište u Hrvatskoj na liticama uz more – Krk, Cres, Prvić, Plavnik i Paklenica. Orao je prekrasan simbol za Božju skrb i brigu za čovjeka: Poput orla što bdi nad gnijezdom, nad svojim orlićima lebdeći, tako on krila širi, uzima ga, pa ga na svojim nosi perima (Pnz 32,12). Mislim da se kod Mateja (24,28) ne radi o orlovima nego strvinarima, lešinarima koji se isključivo hrane strvinom: Gdje bude strvine, ondje će se skupljati strvinari (ne orlovi). U Otkrivenju (4,7) orao, pored ostala četiri bića, kao i oni predstavlja ono što je u stvorenju najplemenitije, najjače, najmudrije, najhitrije. Kršćanska predaja, od Ireneja, u njima gleda simbole četvorice evanđelista.

Ostala mjesta u Bibliji: Orao: Izl 19,4; Lev 11,13; Pnz 14,1217; 28,49; 2 Sam 1m23; Job 9,26; 39,27; Ps 103,5; Izr 23,5; 30,17-19; Iz 40,31; Jr 4,13; 48,40; 49,16.22; Tuž 4,19; Ez 1,10; 10,14; 17,3-9; Dn 4,30; 7,4; Hoš 8,1; Ob 4; Hab 1,8; Otk 8,13; 12,14. Lešinar: Lev 11,13; Pnz 14,12; Mi 1,16. 61

Pauk Araneus diadematus L. 62

Od paučine je kuću sagradio, kolibicu kakvu sebi diže čuvar. (Job 27,18)

ebrejska riječ vybiK’[; `aKkäBîš (grč. arahne) označava pauka kojeg se svakodnevno sreće i koji spada u red Araneae. Njegova paučina je nestalna pa se u Bibliji ona upotrebljava kao primjer za nestalnost i prolaznost. Tako je uzdanje bezbožnikovo nit tanana, a ufanje mu kuća paukova (Job 8,14). U Pokorničkom psalmu Izaija nabrajajući opačine kaže: Legu jaja gujina, tkaju mrežu paukovu (59,5).

Mjesta u Bibliji: Job 8,14; 27,18; Iz 59,5.

Paun Pavo cristatus L. 64

Kraljeve su lađe išle u Taršiš s Hiramovim slugama: svake treće godine vraćale su se i dolazile taršiške lađe donoseći zlato i srebro, slonovu kost, majmune i paune. (2 Ljet 9,21)

omovina ove lijepe ptice (hebr. yKiTu TuKKî; grč. taos) je Indija i Šri Lanka. Njegovo meso posebno su cijenili Rimljani. U Izraelu je paun domaća „ukrasna“ životinja. Upitno je označava li hebrejska riječ ~yYIKiTu TuKKiyyîm tj. ~yYIKiWT TûKKiyyîm baš pauna. Vulgata ga spominje: dentes elefantorum et simias et pavos (2 Ljet 9,21), dočim postoje istraživanja koja predmnijevaju, da se hebrejska riječ TûKKiyyîm izvodi iz neke egipatske riječi koja označava majmuna, pa bi se osim @Aq qôP (majmun) moglo pretpostaviti da se radi o nekoj majmunima srodnoj vrsti (možda pavijanima). Imajući ovo u vidu, „Gute Nachricht“ ovako piše: Elfenbein und verschiedene Arten von Affen (slonovaču i različite vrste majmuna). U „Einheitsuebersetzung“ piše: …und Perlhüner ( ...biserka = Numida maleagris domstica). Septuaginta ih također spominje.

Mjesta u Bibliji: 1 Kr 10,22; 2 Ljet 9,21.

PÄ?ela Apis mellifera L. 66

Opkoliše me poput pčela, ubod im žeže kao trnje zapaljeno: imenom ih Jahvinim uništih. (Ps 118,12)

ivlja pčela (hebr. hr’AbD> DeBôrâ; grč. melitta) koja živi u Izraelu trebala bi nositi dodatno ime Apis meliffera var. syriaca. Ima svijetli zadak i vrlo je agresivna. Vrlo čudnovat je prijevod iz Knjige Sudaca: a to u mrtvom lavu roj pčela i med (14,8), kad se zna da pčele žive u stijenama ili u napuštenim rupama po drveću. O dobivanju meda u Bibliji se ne govori ništa, samo ga Mt 3,4 spominje kao divlji med. U prenesenom smislu pčele su znak za progonitelja: Pnz 1,44 i Iz 7,18.

Ostala mjesta u Bibliji: Pčela: 1 Sam 14,25; Sir 11,3. Osa: Mudr 12,8. Stršljen: Izl 23,28. Med: Post 43,11; Izl 3,8.17; 13,5; 16,31; 33,3; Lev 2,11; 20,24; Br 13,27; 14,8; 16,13.14; Pnz 6,3; 8,8; 11,9; 26,9.15; 27,3; 31,20; Jš 5,6; Suci 14,8.9.18; 1 Sam 14,24-29.43; 2. Sam 17,29; 1 Kr 14,3; 2 Kr 18,32; 2 Ljet 31,5; Job 20,17; Ps 19,11; 81,17; 119,103; Izr 5,3; 16,24; 24,13; 25,16.27; 27,7; Pj 4,11; 5,1; Sir 24,20; 39,26; 46,8; 49,1; Iz 7,15.22; Jr 11,5; 32,22; 41,8; Bar 1,20; Ez 3,3; 16,13.19; 20,6.15; 27,17; Mt 3,4; Mk 1,6; Otk 10,9.10.

Pelikan (crveni) Pelecanus onocrotalus L. 68

Čaplje i pelikani počivat će noću na glavicama stupova. (Sef 2,14)

elikan (hebr. ta;q’ qä´aT) je dosta velika ptica i spada u porodicu Pelecanidae. Njegovo posebno obilježje je velik i snažan kljun. Njegov donji dio je rastezljiv i visi poput vreće. Njime pelikan hvata ribu. Raspon krila je 160 cm. Preko zime boravi po galilejskim jezerima. Osim tog, poznat je i Pelecanus crispus. Njegov raspon krila je 175 cm. Njega bih rado nazvao „čupavi pelikan“ jer je na glavi čupav.

Mjesta u Bibliji: Lev 11,18; Pnz 14,17; Sef 2,14.

Pijetao Gallus gallus gallus L. 70

Tko li je pamet ulio u pijetla? (Job 38,36)

važnosti ovih ptica nije potrebno govoriti. Nezamislivo je dvorište bez kokoši, bez pijetla (hebr. ywIk.f, SeKwî; grč. alektor). Kad Stari zavjet govori o Salomonovim namjesnicima, čija je zadaća bila brinuti se o kralju, onda spominje da je kralj za hranu, između ostalog, trebao mnogo ugojene peradi (1 Kr 5,3). Ovaj prijevod je nesiguran. Jeruzalemska Biblija prevodi: ugojenih kukavica. Isus kori Jeruzalem koristeći kvočku kao primjer: Jeruzaleme, Jeruzaleme, koji ubijaš proroke i kamenuješ one što su tebi poslani! Koliko li puta htjedoh okupiti djecu tvoju kao što kvočka okuplja piliće pod krila, i ne htjedoste (Mt 23,37).

Ostala mjesta u Bibliji: Pijetao: Izr 30,31; Mt 26,34.74.75; Mk 14,30.68.72; Lk 22,34.60.61; Iv 13,38; 18,27. Perad: 1 Kr 5,3; Neh 5,18. Kvočka: Lk 13,34. 71

Pupavac Upupa epops L. 72

Od ptica neka su vam ove odvratne: ...pupavac... (Lev 11,19)

ebrejska riječ tp;ykiWD DûKîPaT (grč. epops) označava ovu lijepu pticu koja pripada porodici Upupidae. Ima smeđeružičasto tijelo s crnom kukmom na glavi, crno-bijela krila i rep, dugačak kljun savinut prema dolje. Raspon krila je 44 - 48 cm. Kod nas je pupavac ptica selica i boravi u našim krajevima od travnja do listopada. Hrani se gušterima i većim insektima. Za Židove je on nečista životinja.

Mjesta u Bibliji: Lev 11,19; Pnz 14,18.

Ribe Pisces 74

Ta ima li koga među vama, da bi svojemu sinu… ako ribu zaište, zar će mu zmiju dati? (Mt 7,10)

iječ „riba“ (hebr. gD’ DäG) označava sve životinje koje žive u vodi (Post 1,21). Svaka vodena životinja koja ima ljuske i peraje može se jesti, tj. spada u čiste životinje. Najpoznatije vrste spadaju u porodicu Cyprinidae (šarani) i Siluridae (somovi) (vidi sliku). Njihov predstavnik Clarias macracanthus dugačak je jedan i pol metar i 45 kg težak, a živi u Tiberijadskom jezeru. U prenesenom smislu ribe označavaju Egipćane čiji je kralj krokodil (Ez 29,3.4); ribe su simbol za lakomislene ljude (Prop 9,12). U ribolovu su se koristile sljedeće mreže: dyktion - to su tri mreže međusobno povezane i 15 m duge, ribari udarcima vesala tjeraju u njih ribe, a ta se vrsta mreže u biblijskim citatima uvijek spominje u množini (Mt 4,20; Mk 1,18; Lk 5,4-6); amphiblestron - okrugla mreža, promjera 3 - 5 m, koja se baca rukom (Mt 4,18; Mk 1,16); sagene - mreža duga 250 m, koju vuku dva broda (Mt 13,47).

Ostala mjesta u Bibliji: Post 9,2; Izl 7,18-21; Br 11,5-22; 1 Kr 5,13; Neh 13,16; Tob 6,3-17; 8,2; 11,4; Job 12,8; Ps 8,9; 105,29; Prop 9,12; Iz 19,8; 50,2; Jr 16,16; Ez 38,20; 47,9.10; Hoš 4,3; Jon 2,1.11; Hab 1,14-16; Sef 1,3-10; Mt 4,18; 7,10; 13,47; 15,34.36; 17,27; Mk 6,38-43; 8,7; Lk 5,2-9; 24,42; Iv 21,3-13; 1 Kor 15,39. 75

Ris Lynx lynx L. 76

Ris će ležat s kozlićem. (Iz 11,6)

is spada u porodicu Felidae. Može biti do 30 kg težak i 110 cm dugačak. Njegove uši završavaju kičicom pa mu to daje poseban izgled. I za ovu životinju se može naći netočan prijevod. U našoj Bibliji piše kao u gore navedenom citatu. „Gute Nachricht“ ovako piše: der Panther neben dem Ziegenböcklein liegen (panter će ležati pored kozlića); u Vulgati: et pardus cum hedo occubabit. Znači da bi umjesto risa trebalo stajati „panter“. Isto tako, u Jr 50,39: zato će se ondje nastaniti risovi; „Gute Nachricht“ isto mjesto prevodi: sollen Wildkatze wohnen (neka stanuju divlje mačke); Luther: sollen Wüstentiere drinnen wohnen (tamo neka stanuju pustinjske životinje). Vulgata: propterea habitabunt dracones (zato će se ondje nastaniti zmije/zmajevi).

Mjesta u Bibliji: Iz 11,6; Jr 50,39.

Roda Ciconia ciconia L. 78

Čak i roda pod nebom zna svoje vrijeme... A moj narod ne poznaje suda Jahvina. (Jr 8,7)

ebrejska riječ hd’ysix] HásîDâ (grč. pelargos) označava gore navedenu bijelu rodu, koja ima crveni kljun i noge, bijeli vrat, glavu i trbuh, i crna krila. Visoka je 110 cm i 3,5 kg teška. Ptica je selica koja prelijeće Izrael, dok neke i ostaju. Uz ovu vrstu, isto kao selica, živi i crna roda (Ciconia nigra). Ona ima crvene noge i kljun, crnu glavu i leđa, bijeli trbuh. Iste je veličine i težine kao i bijela roda, samo što je rjeđa.

Mjesta u Bibliji: Lev 11,19; Pnz 14,18; Ps 104,17; Jr 8,7.

Sova (ušara) Bubo bubo L. 80

Usred nje će stado ležati, zvijeri svakojake... sova će huktati na prozoru. (Sef 2,14)

ovom je citatu krivo prevedena hebrejska riječ sAK Kôs koja ne znači sova, nego ćuk (Athene noctua), kao što je to u Ps 102,7. Hebrejska riječ @Avn>y: yanšôP označava gore navedenu ušaru (vidi sliku). Ovdje treba spomenuti različite prijevode sljedećeg teksta koji govori o nečistim pticama, te spominje sovu, gnjurca, ušaru (Lev 11,17). Zajednički prijevod (Einheitsübersetzung) to isto mjesto ovako prevodi: Kauz, Fischeule, Bienenfresser (ćuk, gnjurac, pčelarica). Pčelarica (Merops apiaster) spada u porodicu zlatovrane (Coraciidae, podred: smrdovrane - Coraciiformes). Te se ptice gnijezde u dupljama u zemlji koje same iskopaju. Njihovi mladi ako su u opasnosti ispuštaju smrdljivu tekućinu (odatle im i ime). „Gute Nachricht“ prevodi: Adler, Geier, Eule (orao, strvinar, sova). Odakle im taj prijevod, nije mi jasno, možda se on naslanja na Lutherov prijevod: Käuzlein, Schwan, Uhu (ćuk, labud, sova). Vulgatin prijevod glasi: bubonem et mergulu, et ibin (sova, gnjurac, ibis). Tomu slično glasi i prijevod Septuaginte: kai nyktikoraka kai katarrakten kai ibin. Ovdje se mora spomenuti da grčki prijevod riječi ‘nuktikoraka’ može imati dva značenja: a) nyktotheras noćni lovac (sova), i b) nykteris - šišmiš. Isto tako riječ katarrakten označava brzac u rijeci (što bi moglo značiti pticu koja u brzacima lovi: gnjurac), a oba prijevoda, kako Vulgate, tako i Septuaginte, ne spominju ni ušaru ni pčelaricu nego pticu ibis. Prema tome, naš hrvatski prijevod morao bi glasiti: „sova, gnjurac, ibis“.

Slično se može pronaći u Ponovljenom zakonu (14,16), gdje piše: sove, jejine i labuda. Luther to prevodi ovako: das Käuzlein, der Uhu, die Fledermaus (ćuk, sova, šišmiš). „Gute Nachricht“: Adler, Geier, Eulen; a Vulgata: et cycnum et ibin et mergulum (labud, ibis, gnjurac). Septuagintin prijevod glasi: kai herodion kai kuknon kai ibin (čaplja, labud, ibis). Kako bi onda trebao glasiti naš hrvatski prijevod, vrlo je teško reći. Komu dati prvenstvo? Moje je mišljenje: jejina je malo poznata ptica (možda je to gaćasti ćuk) pa bih ja ovako preveo: Neka su vam nečiste ... čaplja, labud i ibis. Ovdje se daje prvenstvo Septuaginti. Sove pripadaju porodici Strigidae. To su noćne grabljivice s velikim očima i velikom glavom. Imaju oštar kljun i jake kandže. Gnijezde se u dupljama ili u starim gnijezdima vrana. Kod nas je poznato deset vrsta.

Ostala mjesta u Bibliji: Sova: Lev 11,17; Pnz 14,16; Iz 34,11; Sef 2,14. Ušara: Lev 11,17. Ćuk: Ps 102,7.

Svizac (peÄ&#x2021;inar) Procavia syriaca L. 84

Ne možete jesti ove: ...svisca… (Pnz 14,7)

vizac (hebr. !p’v’ šäPän) je najmanji kopitar na svijetu. Po veličini sliči na zeca. Spada u porodicu Hyradocidea. Životinje koje žive po drveću i u šumi: Dendrohyrax s tri vrste; koje žive u stepi: Heterohyrax s tri vrste; u pustinji i stijenama: Procavia s pet vrsta. Naš je prijevod netočan: … jazavci, stvorovi bez moći, što u stijeni sebi grade stan (Izr 30,26, usp. Ps 104,18), jer jazavci ne nastanjuju stijene i pećine. Oni žive u jazbinama u šumi. Isti taj tekst prevodi „Gute Nachricht“: ...in den Felsen findet Klippdachs Zuflucht (u pećinama svizac nalazi utočište). Luther, budući da nije poznavao svisca, namjesto njega stavlja: zec nalazi utočište. Grčka riječ hoirogrullios označava pećinara. Stoga bi umjesto jazavca trebalo uvesti pećinar.

Mj 14,7; Ps 104,18.

a u Bibliji: Lev 11,5; Pnz

Šišmiš Pipistrellus pipistrellus L. 86

Na njihova tijela i glave dolijeću šišmiši.

(Bar 6,21)

vo je najmanja domaća vrsta šišmiša (hebr. @Lej;[] `á†allëP; grč. naukteris). Raspon krila mu je 20 cm, a težina samo 50 grama. Šišmiš je za Židove bio nečista životinja. U Izraelu je poznato 15 vrsta šišmiša. Najčešća je Rhinolophus ferum equineum. Šišmiš spada u red Microchiroptera koji obuhvaća 300 vrsta.

Mjesta u Bibliji: Lev 11,19; Pnz 14,18; Bar 6,21.

Ĺ korpija

(ĹĄtipavac, (j)akrep) Euscorpius germanus C. L. Koch 88

Nepodesan je jaram žena opaka, i svladat nju isto je kao uhvatiti štipavca. (Sir 26,7)

v tipavac (hebr. br’q.[; `aqräB /bojnik/; grč. skorpios) spada u

porodicu Arachnoidae. Završetak njegova repa je bodlja s otrovom. U Izraelu je poznat žuti, 8 cm dugi štipavac: Buthus quinquestriatus. Njegov otrov nije smrtonosan, ali je jako bolan.

Ostala mjesta u Bibliji: Pnz 8,15; 1 Kr 12,11.14; Sir 26,7; 39,30; Ez 2,6; Lk 10,19; 11,11; Otk 9,3.5.10.

Vrabac Passer domesticus L. 90

Ne nalazim sna i uzdišem k’o samotan vrabac na krovu.

(Ps 102,8)

rabac (hebr. rAPci ciPPôr /cvrkutač/; grč. struthion) je rasprostranjen po čitavom Izraelu: osim gore spomenutog mogu se sresti: talijanski vrabac (Passer italiae); španjolski vrabac (Passer hispaniolensis) i pustinjski vrabac (Petronia petronia). Ne samo u prošlosti, nego i danas Arapi rado jedu vrapce (Lk 12,6) – za što bi se onda prodavali ako ne za jelo. Ima ih 36 vrsta na svijetu. Vrabac ima kratke noge te skakuće po zemlji. On je jedna od najbolje prilagođenih ptica u čovjekovoj okolini. Riječ ciPPôr (cvrkutač) se upotrebljava za sve manje ptice koje cvrkuću. I ovdje se nalaze malene razlike u prijevodu teksta: I vrabac sebi log nalazi (Ps 84,4); Luther prevodi: denn der Vogel hat ein Haus (ptica sebi log nalazi); a „Gute Nachricht“: sogar die Vögel dürfen bei dir wohnen (čak i ptice smiju kod tebe stanovati).

Ostala mjesta u Bibliji: Vrabac: Ps 84,4; 102,8; Izr 26,2; Mt 10,29.31; Lk 12,6.9. Ptica: Post 1,21-30; 2,19.20; 6,7.20; 7,3.8.14.21.23; 8,17-20;9,2.10; 15,10.11; 40,17.19; Lev 7,26; 11,13.46; 14,4-7.15.49-53; 17,13; 20,25; Pnz 4,17; 14,11-18; 22,6; 28,16; 1 Sam 17,44.46; 2 Sam 21,10; 1 Kr 5,13; 14,11; 16,4; 21,24; Jdt 11,7; Est 8,12v; 2 Mak 9,15; 15,33; Ps 11,1; 8,9; 50,11; 78,27; 79,2; 104,12.17; 124,7; 148,18; Job 12,7; 28,21; 35,11; 40,29; Izr 1,17; 6,5; 7,23; 27,8; Prop 9,12; 10,20; 12,4; Mudr 5,11; 17,17; 19,11; Sir 11,30; 13,30; 17,4; 22,20; 27,9.19; 43,14.18; Iz 16,2; 31,5; Jr 4,25; 5,27; 7,33; 9,9; 12,4.9; 15,3; 16,4; 19,7; 34,20;Tuž 3,52; Bar 3,17, 6,21.70; Ez 13,20; 17,23; 29,5; 31,6.13; 32,4; 38,20; 39,17; 44,3; Dn 2,38; 3,80; 4,9.11.18.30; 7,6; Hoš 2,20; 7,12; 9,11; 11,11; Am 3,5; Sef 1,3; Mt 6,26; 8,20; 10,29.31; 13,4.32; Mk 4,4.32; Lk 8,5;12,6.7; 13,19; Otk 18,2;19,17.21. Ptičar: Jr 5,26. Ptičje strašilo: Jr 10,5; Bar 6,69.

Zmije Ophidia (=Serpentes)

Ostala mjesta u Bibliji: Post 3,1-14; 49,17; Izl 4,3.4; 7,9-15; Br 21,19; Pnz 32,24.33; 2 Kr 18,4; Job 20,14.16; 26,13; Ps 58,5.6; 91,13; 140,4; Izr 23,32; 30,19; Prop 10,8.11; Mudr 16,5.10; 17,9; Sir 12,13; 21,2; 25,15; 39,10; Iz 11,8; 14,29; 27,1; 30,6; 59,5; 65,25; Jr 8,17; 46,22; Am 5,19; Mih 7,17; Mt 3,7; 7,10; 10,16; 12,34; 23,33; Mk 16,18; Lk 3,7; 10,19; 11,11; Iv 3,14; Dj 28,3; Rim 3,13; 1 Kor 10,9; 2 Kor 11,3: Otk 12,9-18; 20,2. 92

Legu jaja gujina... pojede li tko njihovo jaje, umire, razbije li ga, iz njega ljutica izlazi. (Iz 59,12)

pćenite biblijske riječi za zmiju su: hebr. vx’n” näHäš i grč. ofis. Iz gornjeg se citata nikako ne može otkriti na koju se vrstu zmije misli. Što to znači guja ili ljutica? Evo nekoliko mogućih objašnjenja: hebrejska riječ !t,P, PeTen je poskok (Cerastes cornutus); [p;c, cePa` ili ynI[op.ci cìP`önî je bjelouška koja živi u Siriji i Izraelu (Viera xanthina); !poypiv. šePîPön bi trebala označiti Zamenis diadema; zAPqi qìPPôz označava neku zmiju koja živi u pijesku (Eryx jaculus). Zmija je simbol za zloću i prijevaru (Ps 140,4; Mt 3,7), ali i za mudrost (Mt 10,16). Zmije su u Svetom pismu znak za Božju kaznu i prijetnju (Jr 8,17). Đavao u obliku zmije zavodi prve ljude (Post 3,11 ff), a Otkrivenje ju naziva: Stara zmija - imenom Đavao, Sotona, Zavodnik svega svijeta (12,9). Prizor iz Starog zavjeta koji opisuje „mjedenu zmiju“ treba povezati s rudnicima bakra u Arabi, gdje se vadio metal već u 13. st. pr. Kr. Arheolozi su u Meneijehu (danas Timna) pronašli nekoliko malenih zmija od mjedi kao što je bila ona što se spominje u vezi s Mojsijem. Takvim talismanima su se ljudi štitili od ujeda otrovnica. Tako stoji dalje u prikazu: Onda Jahve pošalje na narod ljute zmije (Br 21,6).

„Ljute zmije“, ~ypir”F.h; ~yvix’N>h; hanneHäšîm hasseräPîm, trebalo bi prevesti s „goruće zmije“, od hebrejske riječi @r’f’ SäräP. Iz 30,6 prevodi @pewO[m. @r’v’ šäräP me`ôPëP s „krilati zmaj“. Ime Seraf dolazi iz istog korijena. 93

Ĺ˝aba Rana esculenta L. 94

Zemljom im žabe provrvješe, prodriješe i u dvore kraljevske. (Ps 105,30)

ajprije se žabe (hebr. [;Der>p;c. ceParDëa` i grč. batrahos) spominju kao egipatsko zlo (Izl 8,1-10), a na drugim mjestima se možda misli na žabu koja živi u Nilu i može se jesti (Rana ridibunda). Ona je 15 cm velika i od Egipćana čašćena kao sveta. Jedan bog i božica imali su glavu kao žaba. U Otkrivenju su žabe simbol za nečiste duhove (Otk 16,13).

Mjesta u Bibliji: Izl 7,27-29; 8,1-10; Ps 78,45; 105,30; Mudr 16,1-4;19,10; Otk 16,13.

Ĺ˝dral Grus grus L. 96

Čak i roda pod nebom zna svoje vrijeme, grlica, lastavica i ždral drže se vremena kad se moraju vratiti. (Jr 8,7)

udući da se hebrejska riječ rWg[‘ `äGûr nalazi neposredno pored riječi sysi sîs - lastavica, moglo bi se predmnijevati da se radi o rWg[‘ sysi sîs `äGûr, a to je crna čiopa (Cypselus apus). Možda zbog toga „Gute Nachricht“ prevodi ovo mjesto ovako: All Zugvögel kennen ihre Ordnung und gehen und kommen... der Storch, die Taube, die Schwalbe, die Drossel (Sve ptice selice poznaju svoj red i dođu i odu... roda, golub, lastavica, drozd).

Mjesta u Bibliji: Jr 8,7.

Kod ovog nakladnika autor je objavio: 1. Križni put, 2. Marijine biljke, 3. Pet minuta s Matejem evanđelistom 4. Devet dana s Edith Stein, 5. Pet minuta s Markom evanđelistom 6. Pet minuta s Lukom evanđelistom.

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 835522

Cijena: 80,00 kuna