Uporaba geotermalnih resursa na području grada Zagreba u cilju gospodarskog razvitka HCOIE

Alojz Getliher, Siniša Horvat

UPORABA GEOTERMALNIH RESURSA NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA U CILJU GOSPODARSKOGA RAZVITKA

GEOTHERMAL WATER UTILIZATION FOR INCREASING OF ZAGREB ECONOMIC DEVELOPMENT

Ključne riječi: geotermalno polje Zagreb, hortikulturni centar, športsko-rekreacijski centar, gospodarski razvoj

Keywords: geothermal field Zagreb, horticultural centre, recreational centre, economic development

SAŽETAK

športsko-rekreacijskoga centra.

Grad Zagreb obiluje geotermalnom energijom koja se rabi za grijanje bazena te radnih i skladišnih prostora.

Niski stupanj iskorištenja kapaciteta geotermalnog polja Zagreb za sadašnje namjene otvara mogućnosti široke primjene geotermalne energije za ostale namjene, od kojih su najinteresantnije izgradnja hortikulturnog te

Alojz Getliher, dipl. ing. naft. rud.; mr.sc. Siniša Horvat, dipl. ing. naft. rud.

INA-Industrija nafte d.d., SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina - Naftaplin Služba za vodno gospodarstvo, tel. 459 2814, fax 459 2013, e-mail alojz.getliher@ina.hr Šubićeva 29 10000 Zagreb Hrvatska

SUMMARY Zagreb area is plentiful with geothermal energy which is used for swimming pools heating as well as space heating. Low efficiency of the existing geothermal water utilization can be increased in variety of uses but primarily in geothermal water implementation for agricultural and recreational/spa purposes.

Alojz Getliher, dipl. ing. naft. rud.; mr.sc. Siniša Horvat, dipl. ing. naft. rud.

INA-Industrija nafte d.d., SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina - Naftaplin Služba za vodno gospodarstvo, tel. 459 2814, fax 459 2013, e-mail alojz.getliher@ina.hr Šubićeva 29 10000 Zagreb Hrvatska

1

„GEOTERMALNO POLJE ZAGREB“ NA LOKACIJI BLATO

Rezultati dobiveni istražnim bušenjem na naftu i plin, te bušenja i ispitivanja na geotermalne vode u Republici Hrvatskoj potvrdili su početkom sedamdesetih godina, na području Panonskog bazena, postojanje termalnih ležišta koja se mogu koristiti u energetske svrhe kao alternativni izvori, tj. geotermalna energija za razvoj gospodarstva, turizma i balneološke svrhe (lječilišta) u Republici Hrvatskoj.

S obzirom na činjenicu da INA raspolaže sa značajnim energetskim potencijalom geotermalnih voda, što u ovome trenutku predstavlja „mrtvi kapital“, potrebno se usmjeriti, kroz dugoročne planove razvitka Grada Zagreba na nove-alternativne izvore energije, među kojima bi geotermalna energija trebala imati prioritetan značaj. Gospodarski razvoj Republike Hrvatske mijenja viziju buduće potražnje i zadovoljenja potrošnje mineralnih sirovina, pa tako i geotermalne vode. U Hrvatskoj postoji višestoljetna tradicija korištenja geotermalne energije iz prirodnih izvora, prvenstveno u rekreacijske i balneološke svrhe. Eksploatacija novih i obnavljanje starih i zanemarenih prirodnih geotermalnih izvora, sudeći po veoma velikom interesu investitora i brojnih gospodarstvenika, imat će uskoro trend rasta u nas.

Geotermalno polje Zagreb sastoji se od više lokaliteta koji su definirani u Glavnom rudarskom projektu i Elaboratu o rezervama. Na polju je izrađeno ukupno 14 bušotina, a probna proizvodnja započela je 1981. s bušotinom Mla-1. Prema Glavnom rudarskom projektu i Elaboratu o rezervama na GTP Zagreb predviđeno je crpljenje, iskorištavanje i utiskivanje geotermalne vode u zatvorenom sustavu. Pritom valja voditi računa o ekološkom scenariju (ugradnja filtara-pročistača, povrat vode u ležište i dr.). Skrb o zaštiti okoliša potvrđuje i višegodišnja proizvodnja geotermalne vode za potrebe ŠRC Mladost čije su bušotine namjenski izrađene za potrebe Univerzijade 1987. godine.

Polje se nalazi na jugozapadnom prilazu Zagrebu.

Otkriveno je 1977. godine nakon hidrodinamičkih ispitivanja u negativnoj naftnoj bušotini Stupnik-1 koja je izrađena još 1964. godine. Polje obuhvaća prostor od oko 54 km2 i dobro je poznato da se radi o velikom geotermalnom nalazištu čije korištenje se pretpostavljalo u dva koraka. Do sada je ukupno izrađeno 14 bušotina, a troškovi izrade i opremanja bušotina iznose oko 96 milijuna kn. Ležište predstavljaju dolomitne i vapnenačke stijene. Raskriveni intervali nalaze se na dubinama 881-1374 m. Izmjerena srednja temperatura vode u ležištu bušotine Mla-1 iznosi 75 °C, a izmjereni tlak je 104 bar. Ispitivanjem dubljih intervala izmjerena je temperatura od 82 °C. Na

temelju analize kemijskog sastava vode vidljivo je da voda pogoduje liječenju mnogih bolesti poput: degenerativnih bolesti kralježnice i zglobova, reumatskih bolesti i nekih oblika kroničnih ginekoloških bolesti. Salinitet vode kreće se od 0,2 do 2,3 gNaCl/l.

Geotermalna energija na ovom geotermalnom polju koristi se kroz dva tehnološka sustava: 1. Tehnološki sustav "Mladost" s bušotinama: - proizvodna bušotina Mla-3, - proizvodno-utisna bušotina Mla-2, - utisna Mla-1.

2. Tehnološki sustav „Sveučilišna bolnica Zagreb“ s bušotinama: - proizvodne KBNZ-1B i KBNZ-1A, - utisne bušotine KBNZ-3α i KBNZ-2A. Od 1997. godine proizvode se minorne količine tople vode za potrebe bazena ŠRC Mladost i grijanja skladišta pri Kliničkoj bolnici Novi Zagreb na lokaciji Blato.

Tijekom prošle godine proizvedeno je 215 714 m3, odnosno sveukupno oko 5 250 000 m3 tople vode.

Stupanj iskorištenja toplinske energije za bušotine polja Zagreb iznosi manje od 2%, jer se koristi 0,34 MW t, od ukupne snage koja iznosi 17,7 MWt, uz iskoristivost temperature do 20 °C uz proizvodnju od 77 l/s ili 6 652 m3/d geotermalne vode temperature 75 °C na ušću bušotine. Prema tim pokazateljima moguće je intenzivirati proizvodnju geotermalne energije kroz stupnjevito iskorištavanje geotermalnih zaliha za športsko-rekreacijski centar u primarnom krugu proizvodnje, te za možebitni hortikulturni centar u sekundarnoj fazi proizvodnje geotermalne vode. Na temelju stručnih podloga Elaborata o zalihama geotermalne vode, Glavnog rudarskog projekta, te interesa Grada Zagreba, kao i interesa INA-e da prodaje toplinsku energiju, potpisano je 'Pismo namjere' o poduzimanju potrebnih aktivnosti u cilju realizacije Projekta. Pismo namjere od strane INA-e i Poglavarstva Grada Zagreba potpisano je u ožujku 2005. godine, te je oformljeno stručno povjerenstvo od sedam članova u čijem sastavu se nalaze i tri djelatnika INA-e. Izrađena je Studija o zaštiti okoliša koja je osnova za dobivanje građevinske i uporabne dozvole za izgradnju objekta.

Zbog ekološke prihvatljivosti, geotermalna energija je, u zadnje vrijeme, postala veoma značajan čimbenik u odnosu na ostale obnovljive izvore energije. Razvitak tehnologije pridobivanja geotermalne energije mogao bi osigurati opskrbu čovječanstva energijom tijekom dugog razdoblja u budućnosti. Energija se može pridobiti iz izvora bez korištenja ostalih oblika energije (npr. spaljivanjem fosilnih goriva). Poznati potencijal geotermalnih voda, kao i bušotine koje su potvrdile ove resurse u nas, koriste se minorno i neekonomično u odnosu na mogućnosti, stoga ih je nužno racionalizirati.

To pokazuje i podatak kako njihov udio u strukturi

potrošnje primarne energije u nas iznosi svega 1,7%. To se uskoro mora promijeniti, jer je obveza Republike Hrvatske, kao buduće članice EU, da se udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potrošnji poveća za 20%. Primjerice na lokalitetu Blato iz geotermalnog polja Zagreb koristi se samo jedan mali dio geotermalne energije, svega 1,2% od energetskog kapaciteta ležišta. Gospodarenje vodama zahtijeva veoma visoku razinu svijesti o značaju i važnosti voda u našemu prostoru, pa ju stoga smatramo veoma važnom strateškom sirovinom. Gospodarstvenici u Hrvatskoj dakle, trebaju prepoznati projekte koji bi, općenito govoreći, kao energetsku osnovu koristili geotermalne vode i investitore koji bi ih financirali i realizirali.

Iskorištavanjem voda koristit će se nedovoljno korištena, ekološki prihvatljiva i u Republici Hrvatskoj obilna energije.

Ovdje su prikazane osnovne tehnološko-tehničke karakteristike geotermalnog polja koje obiluju s dovoljno energetskog potencijala koji može biti stupnjevito iskorištavan kroz dugo vremensko razdoblje, bez promjene temperature resursa, što je ekonomski opravdano i prihvatljivo kao svjetska praksa.

Elaboratom o rezervama geotermalne vode definirano je jedinstveno geotermalno polje s bilančnim rezervama „B“ kategorije od 77,14 l/s, stalne temperature 80°C uz recirkulaciju kao i mogućnosti eksploatacije sa sadašnjim brojem bušotina.

Lokalitet Blato sastoji se od ukupno 7 bušotina: -dvije proizvodne bušotine KBNZ-1A i KBNZ-1B, -dvije utisne bušotine KBNZ-2A i KBNZ-3α, -dvije mjerne bušotine KBNZ-2 i KBNZ-3B, -jedna likvidirana bušotina KBNZ-3.

Lokalitet ŠRC Mladost i Blato jedna su hidrodinamička cjelina s mogućnošću maksimalne proizvodnje od 77,14 l/s. Pri realizaciji tehničko-tehnološkog rješenja valja uzeti u obzir potrebe Športsko-rekreacijskog centra od 65 l/s i buduće tehnološke mogućnosti ŠRC Mladost s maksimalnim protokom od 12,14 l/s (trenutni protok je 9,0 l/s). Na temelju geološko-fizikalnih karakteristika nosioca geotermalne vode moguće je zaključiti da kolektori zaliježu na cjelokupnom području grada Zagreba od Resnika na istoku do Sv. Nedelje na zapadu.

Radi se o površini vodonosnika od 54 km2.

S obzirom na proizvodne karakteristike ležišta GTP Zagreb proizvodnja geotermalne vode odnosit će se isključivo za potrebe Športsko-rekreacijskog centra Blato, za što je izrađena Studija utjecaja na okoliš sukladno odredbama Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš (NN 136/2004).

Maksimalna teoretska mogućnost proizvodnje geotermalne vode, uz godišnji stupanj iskorištenja od 100%, iznosi 2 050 000 m3/god ili 65 l/s. Ova količina predstavlja graničnu vrijednost proizvodnje za potrebe tehničko-tehnološkog rješenja Športsko-rekreacijskoga

centra Blato. Međutim, iskorištenje raspoloživih rezervi od oko 1 009 000 m3/god predstavlja optimalnu varijantu s obzirom na prosječni godišnji stupanj iskorištenja kapaciteta od 50%. Spomenuta maksimalna količina proizvodnje iskoristit će se samo u zimskim mjesecima, dok će proizvodnja u ljetnim mjesecima biti znatno manja, pa se može računati s prosječnom količinom od oko 32 l/s.

U pogledu geoloških rješenja i eksploatacijske razrade Geotermalno polje Zagreb na lokaciji Blato u potpunosti je spremno za eksploataciju.

Prije svega, moramo znati da je voda obnovljivi, ali ipak ograničeni prirodni resurs, te ju je stoga potrebno racionalno i pažljivo koristiti gdje god je to moguće.

Valja istaknuti da je udio vode kao izvora primarne energije u nas izuzetno nizak. INA-Naftaplin, kao vlasnik velikih izvora geotermalne energije, a čiji su kapaciteti neiskorišteni, ima interes za pokretanje njihove eksploatacije i to u dva vida; ekonomski opravdano i društveno prihvatljivo za okruženje. Od dosad iniciranih i pokrenutih projekata treba istaknuti pilot-projekt kojega je INA-Naftaplin pokrenuo još 2000. godine pod nazivom „Korištenje geotermalne energije za razvoj hortikulture u Zagrebu“, na lokaciji Blato kraj nedovršene Kliničke bolnice južno od Save.

Naime, ovdje bi se temperatura termalne vode od 80 °C mogla koristiti, u primarnom krugu eksploatacije, za hortikulturni opskrbni centar, za koji u INA-i već postoji projekt izrađen na multidisciplinarnom principu.

Ovaj centar sastojao bi se od 27 kompjuteriziranih plastenika, otvorenog prostora s lagunama itd., proizvodivši devet najtraženijih hortikulturnih vrsta.

Prema projekcijama, mogao bi u roku od dvije godine zadovoljiti cijelo hrvatsko tržište i time bi se spriječio odlazak kapitala za kupnju cvijeća u drugim državama.

Preostala izlazna toplina od 35 °C upravo je idealna i dostatna za sekundarni krug eksploatacije topline a to je izgradnja termi na istoj lokaciji. Naime, za Projekt Terme Zagreb potpisano je Pismo namjere 1. ožujka 2005. od strane INA-e i Grada Zagreba pa se uskoro očekuju aktivnosti koje će voditi k oživotvorenju ovoga veoma vrijednog projekta.

Danas se procjenjuje da je ukupni energetski potencijal u Republici Hrvatskoj 45,8 MWe i 812 MWt uz pretpostavku da će se geotermalna energija iskorištavati na lokaciji nalazišta s iskorištenjem energije do 30 ºC. Prema približnim procjenama oko 0,5% površine Republike Hrvatske (87677 km2 od 1997.) ima potrebne uvjete za komercijalnu eksploataciju geotermalne energije. Ova iskoristiva površina sa specifičnom energijom daje ekvivalent koji bi mogao pokriti oko 80% domaćih potreba.

Dosadašnja struktura potrošnje primarne energije u nas je slijedeća: tekuća goriva 44,4%; plin 29,1%; vodne snage 14,9%; ogrjevno drvo 4,8%; ugljen 2,8%; geotermalna energija 1,7%; ostalo 2,3%.

Za sada se geotermalna energija u Hrvatskoj iskorištava u slijedećim vidovima: toplice i lječilišta (Bizovac, “Naftalan”-Ivanić Grad, Daruvar, Lipik, Zagorske Toplice, Varaždinske Toplice, Krapinske Toplice, Stubičke Toplice i dr), te za grijanje i rekreaciju (SRC “Mladost”-Zagreb).

Postojeća Studija opravdanosti, koja zbog svoje sveobuhvatnosti istovremeno predstavlja i pilot-projekt, “Korištenje geotermalne energije za razvoj hortikulture u Zagrebu” ukazuje na visoku profitabilnost ciljanog i pravilnog korištenja geotermalne energije, sa stupnjevitim iskorištavanjem pada temperature tijekom tehnološkog ciklusa, kao obnovljivim energentom. Radi se o izgradnji “Centra za uzgoj rezanog cvijeća i/ili lončanica” na lokaciji Blato, između Kliničke bolnice Novi Zagreb i Jadranske avenije, jer to omogućuje raspoloživi kapacitet geotermalne energije u ležištu geotermalnoga polja.

Predviđeno je korištenje geotermalne energije na dva tehnološka sustava na polju i to: • Tehnološki sustav – Mladost, • Tehnološki sustav - Klinička bolnica Novi Zagreb.

U prvom tehnološkom sustavu projektom je predviđena ukupna proizvodnja vode od 800 000 m3/god. Dinamika proizvodnje, zbog nejednolikih potreba tijekom godine, raspoređena je u 3 nivoa: 90 dana s proizvodnjom od 50 l/s, 60 dana s proizvodnjom od 25 l/s i 215 dana s proizvodnjom od 15 l/s. Također je predviđeno iskorištavanje geotermalne energije do maksimalnog toplinskog kapaciteta od 10 MW t uz ∆T = 50 °C s kaskadnim izdvajanjem topline u dva nivoa: višetemperaturni nivo (80 °C → 50 °C) toplinske snage 6 MWt i nižetemperaturni nivo (50 °C → 30 °C) toplinske snage 4 MWt. U drugom tehnološkom sustavu predviđena je ukupna proizvodnja geotermalne vode u dvije varijante: prema prvoj proizvodnja vode je 1 629 696 m 3/god pri stalnoj temperaturi u razdoblju od 21 godine, i drugoj uz proizvodnja vode od 803 041 m3/god pri stalnoj temperaturi vode tijekom 42 godine.

Tablica 1. Pregled parametara proizvodnje topline na “Geotermalnom polju Zagreb”

TEHNOLOŠKI SUSTAV Mladost

TEHNOLOŠKI SUSTAV Klinička bolnica Novi Zagreb

Proizvodnja topline sadašnja

Proizvodnja topline

maksimalna

sadašnja

Bušotine: Mla-

maksimalna

Bušotine KBNZ-

-3

-1

-3

-1A

-1A

-1B

l/s

4,87

15

50

1,2

7

50-60

m3/d

421

1300

4250

105

600

4250

TEMPERATURNI RASPON KORIŠTENJA TOPLINE (∆ T)

“Geotermalno polje Zagreb" svrstano je u grupu niskotemperaturnih polja. Stoga i geotermalna voda iz ležišta ovoga polja služi za izravnu uporabu geotermalne energije, a balneološka analiza ukazuje na ljekovita svojstva vode s mogućom višestrukom primjenom. S druge pak strane, niska ukupna mineralizacija vode pogoduje malim troškovima održavanja tehnološkog sustava, te omogućuje čak izravno korištenje geotermalnog fluida za zagrijavanje.

Međutim, dosadašnja proizvodnja i korištenje geotermalne energije, na oba tehnološka sustava, je neracionalna i daleko je ispod optimuma na što ukazuju podaci o proizvodnji geotermalne vode prikazani u slijedećoj tablici.

JEDINICA

UPORABA GEOTERMALNE ENERGIJE NA LOKALITETU BLATO

Uz temperaturu vode na ušću bušotine od 80 °C i pad temperature ∆T = 50 °C predviđeno je iskorištavanje geotermalne energije do maksimalnog toplinskog kapaciteta od 10 MWt, s kaskadnim izdvajanjem topline u dva nivoa kao i kod prethodnog tehnološkog sustava.

PARAMETRI PROIZVODNJE TOPLINE

2

Dinamika proizvodnje topline bila bi ista tijekom cijele godine uz prosječnu izdašnost bušotina od 50 l/s što daje proizvodnju od približno 1 600 000 m3.

°C

16

50

60

5

45

60

KORIŠTENA I/ILI UKUPNA TOPLINSKA SNAGA (Pt)

MWt

0,32

3,08

12,3 3

0,02

1,3

12,33

BILANČNA KAKVOĆA VODE

MJ/m3

65,78

205, 6

246, 7

20,55

185

246,7

PROIZV. GEOTERM. VODE

103 m3/ god

141

436

1424

35

201

1423

PROIZV. TOPLINE

TJ/ god

9,3

89,5

351, 2

0,7

37, 2

351,2

IZDAŠNOST BUŠOTINE

Za tehnološki sustav Mladost srednja godišnja proizvodnja geotermalne vode iznosi 141 035 m 3. Na temelju toga dobiven je prosječni protok od 4,87 l/s za čitavo razdoblje ili dnevni obrok od 421 m 3. Dinamika proizvodnje topline tijekom godine je nejednako raspoređena. Tijekom zimskog perioda uz prosječni dotok geotermalne vode od 8 l/s i prosječni ∆T = 20 °C dnevno se proizvodi oko 650 KJ topline, a u ljetnom periodu uz protok 2,4 l/s i ∆T ≈ 5 °C samo 49,3 KJ. Iz tablice 1. vidljivo je da godišnja proizvodnja topline iznosi 9,3 TJ od mogućih 440,7 TJ ili 2,1% od mogućeg maksimalnog iskorištenja topline. Sadašnji potrošač geotermalne energije je Športski centar "Mladost" koji koristi toplinu za zagrijavanje vode i prostora zimi, a

dogrijavanje vode te hlađenje prostorija u sklopu atletskog stadiona ljeti. Ova potrošnja koristi samo 0,32 MWt od mogućih 15,41 MW t toplinske snage tehnološkog sustava odnosno svega 2,65%.

Tablica 2. Zbirni parametri proizvodnje topline na “Geotermalnom polju Zagreb” PARAMETRI PROIZVODNJE TOPLINE

JEDINIC A l/s

Proizvodnja bušotina na polju

SADAŠNJA PROIZVODNJA I SNAGA 6,10

MAX MOGUĆA PROIZVODNJA I SNAGA 122

m3/d

527

10 400

Korištena i/ili ukupna snaga bušotina

MWt

0,34

29

Proizvodnja geotermalne vode

m3/god

176 035

3 484 000

Proizvodnja topline

TJ/god

10,02

829

%

1,10

-

%

1,21

-

Faktor kapaciteta Stupanj iskorištenja topline

Za tehnološki sustav Klinička bolnica Novi Zagreb proizvodnja geotermalne vode počela je krajem 1984. godine za potrebe gradilišta bolnice puštanjem u proizvodnju bušotine KBNZ-1A. Geotermalna voda se od tada koristi za grijanje montažnih objekata uprave gradilišta preko izmjenjivača topline bez povrata vode u ležište, odnosno ispuštala se u rijeku Savu. Voda se koristila samo u sezoni grijanja, a godišnje se trošilo oko 35 000 m3 tj. mjesečno je korišteno oko 2,2 GWh topline. Dinamika proizvodnje topline jednolika je tijekom sezone grijanja kroz 7 mjeseci. Uz prosječni proizvodni protok od 1,2 l/s, a od mogućih 57 l/s, koristi se samo 0,025 MWt na ovom sustavu. Godišnja proizvodnja topline je niska te iznosi svega 0,72 TJ prema ukupno 388,4 TJ moguće proizvodnje topline, ili svega 0,2% iskorištenja od mogućeg kapaciteta tehnološkog sustava, odnosno 1,93% kapaciteta bušotine KBNZ-1A. Do sada opisana proizvodnja topline na dva tehnološka sustava “Geotermalnog polja Zagreb” ukazuje na veoma mali stupanj iskorištenja topline koji za čitavo polje iznosi svega 1,21% (Tablica 2.) što je neracionalno i ekonomski neopravdano.

Tablica 3. Faktor kapaciteta i stupanj iskorištenja toplinske energije za bušotine geotermalnog polja Zagreb

Korišteni dio toplinske snage bušotine [MWt]

Faktor kapaciteta [%]

Stupanj iskorištenja

9,30

Toplinska snaga bušotine [MWt]

-

Moguća proizvodnja topline [TJ/god]

Mla-1 Mla-3

Ostvarena proizvodnja topline [TJ/god]

Bušotina

89,52 351,17

0,32

3,08 12,33

2,40

2,65

KBNZ-1A KBNZ-1B Ukupno

3

0,72 -

37,20 351,17

0,02 -

1,30 12,33

1,76 -

10,02

829,06

0,34

29,04

-

1,93 -

PILOT-PROJEKT “KORIŠTENJE GEOTERMALNE ENERGIJE ZA RAZVOJ HORTIKULTURE U ZAGREBU”

Budući da je ukrasno vrtlarstvo danas u SAD-u i razvijenim europskim zemljama jedna od najperspektivnijih grana poljoprivredne djelatnosti, a predviđaju stalan rast potražnje i u trećemu tisućljeću, izrađen je još u lipnju 2000. godine pilot-projekt pod nazivom “Korištenje geotermalne energije za razvoj hortikulture u Zagrebu”. SD Naftaplin je nositelj toga projekta stoga, što kao vlasnik velikih izvora geotermalne energije čiji kapaciteti leže neiskorišteni, ima najveći interes za pokretanje njihove eksploatacije i to na dva načina: na ekonomski opravdan i društveno prihvatljiv način za okruženje. Zbog toga je prirodna uloga tvrtke biti nositelj promocije projekta, definiranja pojedinih potprojekata i poticanja investitora koji će u njih ulagati. Svakoga ulagača prije svega zanima profitabilnost i likvidnost projekta tijekom vremena eksploatacije, uz što manji ulog kapitala. Privlačnost i pogodnost ovoga projekta za potencijalnog investitora je u njegovoj sigurnosti, ekološkoj prihvatljivosti i niskom trošku energije geotermalne vode za grijanje površina za uzgoj cvijeća. Ako se ima u vidu samo cijena te energije, koja je niža od cijena ostalih vrsta, moguće je smanjiti operativne troškove investitora u fazi eksploatacije, povećati profitabilnost projekta i stopu povrata na uložena sredstva. Pilot-projekt smješten je u prigradsko naselje Blato, između Kliničke bolnice Novi Zagreb i Jadranske avenije.

Studijom opravdanosti utvrđeni su minimalni ciljevi investitora kao što je dobit, koja bi nakon plaćanja poreza trebala iznositi najmanje 10% na godinu, ako je izračunavamo u odnosu na ukupni prihod projekta, dok bi interna stopa rentabilnosti trebala iznositi minimalno 12% na kraju “planskoga horizonta” u 10 uzastopnih godina. To je u skladu s kriterijima Svjetske banke za projekte takve vrste. Napose, ovaj projekt uz sve spomenuto, putem učinka multiplikatora, nudi značajne koristi društvenom okruženju, prije svega na planu zapošljavanja stanovništva, što će utjecati na smanjenje stope nezaposlenosti. Također će se smanjiti uvoz rezanoga cvijeća uz poticaj domaćoj proizvodnji, što će zasigurno dovesti do smanjenja znatnog hrvatskog trgovinskog deficita. Valja istaknuti da će se s ovim projektom ekološki prihvatljivo koristiti neuređeni gradski prostor (70% u vlasništvu Grada, a 30% u privatnom vlasništvu), što će svakako pridonijeti gospodarskom razvoju Grada Zagreba. Stoga je moguće zaključiti kako je misija ovoga projekta, glede korištenja geotermalne energije za uzgoj i plasman cvijeća:

-

smanjiti odljev ogromnih sredstava radi otkupa cvijeća u inozemstvu, osiguranje kontinuirane cjelogodišnje opskrbe hrvatskog tržišta kvalitetnim rezanim cvijećem i lončanicama, te na taj način preuzimanje tržišnoga udjela istovrsnih uvoznih programa (oko 30 milijuna eura na godinu), izlazak na regionalno tržište, uz ostvarenje ekonomske koristi za investitore, operatore, dobavljače energije, promotore projekta i za društveno okruženje. Ispitivanja su pokazala da bi se već u roku od dvije godine u uzgoju i plasmanu rezanoga cvijeća i/ili lončanica uspjelo osvojiti oko 40% hrvatskoga tržišta, te izvršiti prodor na regionalno tržište. Već je sada osigurana prodaja cjelogodišnje proizvodnje na slovenskome tržištu.

Prije izrade ekonomske i financijske analize valjalo je definirati projekt u idejnim tehnološkim rješenjima (izbor zaštićenoga prostora, izbor opreme za navodnjavanje i zagrijavanje i dr.) kao i scenarije za proizvodnju radi što točnijeg određivanja budućih troškova i prihoda od projekta. U sklopu projekta predviđen je uzgoj devet najtraženijih hortikulturnih vrsta biljaka u nas, a to su: gerber, anturij, kala, petunija, salvia, eustoma, krizantema, hipoestes i monstera. Stoga se pošlo od tri scenarija.

U prvome scenariju od rezanoga cvijeća odabrane su tri visokodohodovne vrste: gerber, anturij i kala. Drugi scenarij obrađuje proizvodnju lončanica biljaka koje se koriste za ukrašavanje interijera, prozora i balkona (salvija, petunija, eustoma, gerbera, krizantema).

Napose, u trećem scenariju objedinjen je uzgoj lončanica i vrsta cvijeća za rez, a u uzgoju su i dvije nove vrste: hipoestes i monstera. Sve spomenute vrste odlikuju se dobrim proizvodnim osobinama kao što su: visoki prinos, dobra kvaliteta cvijeta odnosno lista, otpornost u smislu smanjene osjetljivosti na bolesti i štetnike te dobra komercijalna svojstva kao što su transportabilnost, atraktivne boje i oblici cvijeta, velik broj sorta itd. Sustav grijanja plastenika za prijenos toplinske energije koristi geotermalnu vodu kao radni medij, koja se u zatvorenom krugu cjevovoda dovodi u toplinsku podstanicu. Obzirom da se proizvodnja odvija na stolovima u sva tri scenarija, za osnovni način grijanja, distribucija toplinske energije izvodi se postavljanjem cijevnih registara u prostoru ispod radne plohe stolova. Za dogrijavanje ugradit će se sustav klima-komore i odgovarajući ventilacijski kanali za zagrijavanje zrakom, koji pokriva najviše do 30% potrebnog toplinskog učinka.

Za održavanje vlage supstrata u optimalnim vrijednostima koristi se sustav za navodnjavanje.

Izborom sustava vodi se računa o potrebama kultura u svim razvojnim stadijima i temperaturnim uvjetima, te o dobrom gospodarenju raspoloživom vodom za navodnjavanje (lokalizirano navodnjavanje). U sva tri scenarija proizvodnja se odvija u posudama, u specijaliziranim supstratima namijenjenim uzgoju određene vrste biljaka te faze rasta, čime se osiguravaju

kontrolirani uvjeti uzgoja i optimalno korištenje hranjiva.

Spomenuti pilot-projekt zamišljen je kao projekt izgradnje 27 radijalno smještenih plastenika, svaki tlocrtne površine 10 × 80 m, na međurazmaku od 2,5 do 6 m. Plastenici bi u cijelosti bili kompjutorizirani (hranjenje hortikultura, vlaženje, zračenje i dr.).

Zapadno od kolnog ulaza predviđena je zgrada uprave i parkiralište osobnih i teretnih vozila, a istočno od njega smješteni su: skladište, hladnjača, trijem i toplinska stanica. Duž sjevernog ruba sklopa predviđena je sadnja pojasa ukrasnog drveća i grmlja, a plohu između sjeverne međe i plastenika predviđeno je zasaditi cvijećem, ukrasnim grmljem i travom. Površinu istočno, zapadno i južno od plastenika moguće je koristiti za uzgoj sadnica ukrasnog drveća i grmlja, na otvorenom prostoru. Ulaz u plastenike predviđen je sa sjevera, a pristup začelju i sporedni ulaz s juga.

Riječ je o zemljištu površine 18,7 ha, a u planu namjene površina GUP-a Grada Zagreba ima oznaku 16, što predstavlja znak za budući razvoj. U sjevernome dijelu toga zemljišta predviđeno je uređenje Centra za uzgoj cvijeća i/ili ukrasnog bilja na površini od 7,2 ha uporabom topline iz bušotina “Geotermalnog polja Zagreb”. Izlazna temperatura vode je 78 °C, što znači da je prevruća za otvaranje športsko-rekreativnoga centra za što je idealna temperatura vode od 35 °C. Stoga je vodu moguće koristiti za tu namjenu u sekundarnome krugu nakon odvođenja određene količine topline u primarnome krugu, a to su plastenici.

Osnovni tehnički pokazatelji geotermalnog izvora: - temperatura vode u ležištu 82˚C; - raspoloživa izdašnost izvora 40 l/s; - tlak na ušću 6,5 bar; - udaljenost bušotine od toplinske stanice 1 105 m; - utisna bušotina je KBNZ-3α i nalazi se u krugu kompleksa plastenika; - dubina utisne bušotine je 705 m, tlak 75 bar; - utisni tlak 15 bar.

Toplinski učin raspoložive geotermalne vode: - raspoloživi toplinski učin za temperaturni pad od 70 °C je 14,4 MWt; - mogući toplinski učin za temperaturni pad od 50 °C je 8,4 MWt; - realno iskoristivi toplinski učin je 7 MWt. Pretpostavlja se da će na trasi geotermalni izvor – potrošači u plastenicima, zbog toplinskih gubitaka, biti temperaturni pad od 5 do 7 °C, te da je najniža izlazna temperatura vode iz ogrjevnog elementa-tijela 25 °C (20 °C).

Struktura i vrijednost investicija dani su detaljno u Studiji opravdanosti za cjeloviti investicijski zahvat koji je jedinstven za sva tri scenarija i iznosi 6,5 mil. €.

Investicija je strukturirana tako da omogućuje izradu dodatnih analiza, kao npr. utjecaj povećanja ili

smanjenja investicije za 10% na internu stopu rentabilnosti (IRR), izračun amortizacije investicije upotrebom prosječnih stopa itd. U investicijama je predviđen i radni kapital u iznosu od 150 000 € koji je dostatan za održavanje likvidnosti projekta u prva tri mjeseca proizvodnje.

3.1

Ekonomski tok i razdoblje povrata investicija

Primitke ekonomskog toka čine ukupni prihodi projekta, bez izvora financiranja, dok izdatke predstavljaju investicijska ulaganja i ukupni direktni i indirektni operativni troškovi kao što je to prikazano na Slici 1.

Slika 1. Grafički prikaz ekonomskog toka Razdoblje povrata investicije je razdoblje koje je definirano prelaskom kumulativne razlike primitaka i izdataka u ekonomskom toku, iz negativnog u pozitivno područje. On pokazuje u kojemu razdoblju će se vratiti ukupna uložena sredstva u investiciju. Razdoblje povrata u ovom projektu iznosi: • 3,84 godina za scenarij 1 • 5,46 godina za scenarij 2 • 4,57 godina za scenarij 3.

koji bi sadržavao ljetno i zimsko kupalište, te objekte namijenjene za šport i rekreaciju. Također je predviđena izgradnja hotela s kongresnim centrom i parkom, te apartmansko naselje s uređenim zelenim površinama.

Smještaj lokaliteta koji se nalazi unutar Grada Zagreba, karakteristike geotermalne vode, kapaciteta proizvodnje i mogućnosti primjene geotermalne vode, glavni su razlozi opravdanosti izgradnje športsko-rekreacijskog centra s dodatnim sadržajima, tim više što u bližoj okolini ne postoji nešto slično.

Za buduće korištenje u Športsko-rekreacijskom centru Blato koristile bi se ukupno četiri bušotine, od kojih su dvije proizvodne, a dvije utisne. Preostale dvije bušotine na lokalitetu predviđene su za mjerne. U Športsko-rekreacijskom centru dio geotermalne vode koristio bi se u balneološke svrhe, jer voda ima lječilišna svojstva. Na to treba posebice obratiti pažnju pri utvrđivanju mjera zaštite okoliša glede zbrinjavanja krutoga otpada iz kompleksa bazena, a nakon tehnološke obrade prije utiskivanja geotermalne vode u ležište. Športsko-rekreacijski centar sadržavao bi ljetno i zimsko kupalište, hotel s kongresnim centrom i parkom, apartmansko naselje i utvrđene zelene površine.

Izgradnja športsko-rekreacijskog centra s pratećim objektima bit će od koristi za širu društvenu zajednicu (porezi, takse i drugo). Osim toga takav će projekt pridonijeti i otvaranju novih radnih mjesta, te će utjecati na razvoj ostalih djelatnosti (razvoj hortikulture, lječilišni turizam i dr.). Cijeli kompleks zamišljen je u zatvorenom i otvorenom prostoru s bazenima i vodenim atrakcijama, termalnim kupalištem, akvarijem te s ostalim pratećim sadržajem.

(Svi ostali detalji podataka vidljivi su u projektu «Korištenje geotermalne energije za razvoj hortikulture u Zagrebu» - Studija opravdanosti knjige 1, 2 i 3).

Građevinski kompleks mogao bi se oživotvoriti odvojeno u etapama. Predviđeno je u I. etapi izgraditi športski bazen na 6 100 m 2, u II. etapi toplice na 3 600 m2, u III. etapi zatvoreni prostor na 9 300 m 2, u IV. etapi hotel na 10 000 m2 a u VI. i VII. etapi prateće građevine na 3 900, odnosno 2 700 m2. Okvirni iznos investicije za prve četiri faze je oko 22 mil. € dok bi ukupna investicija građevina i uređenog zemljišta bila oko 38 mil. €.

4

5

IZGRADNJA ŠPORTSKOREKREACIJSKOGA CENTRA

Na području Grada Zagreba osim korištenja mineralnih sirovina kao što su arhitektonsko-građevni kamen, građevinski šljunak, pijesak, opekarska glina, sirovine za cementnu industriju koristi se i geotermalna voda.

Lokalitet Blato koji se nalazi u južnom dijelu Grada Zagreba planski je podijeljen po GUP-u Grada Zagreba na dio koji se odnosi na Kliničku bolnicu novi Zagreb i dio gdje su bušotine geotermalnog polja. Uz bušotine predviđena je izgradnja športsko-rekreacijskog centra

ZAKLJUČAK

Gospodarski i financijski doprinos od korištenja obnovljivih izvora energije kakva je geotermalna, može biti značajan za razvoj poljoprivrede, prerađivačke industrije, poduzetništva, kontinentalnog turizma, lječilišta i ostalog u onom okruženju gdje se resursi nalaze. Koncept održivog razvoja vezan je uz kontinuirani gospodarski i socijalni napredak bez devastiranja i onečišćenja okoliša koji ne smije biti ugrožen trošenjem konvencionalnih neobnovljivih zaliha energenata. Zaštita okoliša postala je obvezna pa su neke multinacionalne kompanije počele podupirati projekte za razvoj obnovljivih izvora energije.

Obnovljivi izvori energije u nekim zemljama EU čine čak 25% svih energetskih izvora. Nakon utvrđivanja karaktera geotermalnih ležišta i metoda njihovog iskorištavanja potrebno je čim prije utvrditi točne vrijednosti zaliha te izraditi elaborate o kategorizaciji, klasifikaciji i evidenciji zaliha mineralnih i geotermalnih voda za već utvrđena ležišta kao i novoizdvojena ležišta zasićena geotermalnom vodom koji danas u nas uvelike nedostaju. Valja također sudjelovati u izradi suvremene zakonske regulative u području geotermalnih i inih voda. Nadalje, valja sustavno optimizirati tehnička i tehnološka rješenja za zaštitu okoliša tijekom procesa proizvodnje i potrošnje geotermalnih i inih voda.

Dakako, geotermalna energija ne može riješiti sve energetske probleme ali može znatno poboljšati energetsku bilancu u nas. Pristup pri izradi projekata potrebno je uskladiti prioritetima i gospodarskom interesu županije, te svrsi i načinu uporabe geotermalne energije na spomenutom području jer će ta usklađenost zasigurno dovesti do ekonomske opravdanosti projekta.

Geotermalna energija zasigurno zaslužuje sustavan pristup te zahtijeva multidisciplinarnost i ozbiljan rad za konačno rješenja. S ovim nastojanjima želi se naglasiti nužnost dorade te jasna provedba postojeće strategije uporabe geotermalne energije koja će zasigurno pomoći ukupnom energetskom razvitku našega Grada i Republike Hrvatske u cjelini.

6

LITERATURA

[1] INA-Naftaplin, CM-Expert, Korištenje geotermalne energije za razvoj hortikulture u Zagrebu, Studija opravdanosti 1, 2, 3, Zagreb, 2000.

[2] INA-Naftaplin, Studio Urbana, Aqua park, Idejna studija, Zagreb, 2002.

[3] INA-Naftaplin, Geotermalni potencijal sjevernog dijela Republike Hrvatske, Uporaba geotermalne energije za gospodarski razvoj Republike Hrvatske, Zagreb, 2003.

[4] Alojz Getliher, Racionalizacija uporabe geotermalnih resursa u Republici Hrvatskoj, Naftaplin, br. 2, 2004., str. 10.-13.

[5] Alojz Getliher, Optimiranje iskorištavanja geotermalnih voda u Republici Hrvatskoj, Naftaplin, izv. br., 2004., str. 71.-72.

[6] Alojz Getliher, Vladimir Cazin, Reno Muršić, Usvajanje strategije uporabe geotermalne energije, kao obnovljivog resursa uvelike prisutnoga, ali nedovoljno iskorištenoga za gospodarski razvitak u Republici Hrvatskoj, Naftaplin, izv. br. 5, Zadar, 2005.

[7] Alojz Getliher, Vladimir Cazin, Geotermalna voda obnovljiv, ekološki prihvatljiv i višenamjenski energetski potencijal, Zbornik radova 41. hrvatski i 1. međunarodni znanstveni simpozij agronoma, Opatija, 2006., str. 13.-17.

[8] Alojz Getliher, Alan Feigl, Vladimir Cazin, Strategija proizvodnje i uporabe geotermalne energije u energetskom razvitku Republike Hrvatske, Europski gospodarski forum o obnovljivim izvorima energije, Cavtat, 2007.

[9] Fond stručne dokumentacije INA-Naftaplin