Agroforestry in Croatia

Croatian​​Center​​of​​Renewable​​Energy​​Sources​​(CCRES)​​is​​a​​non​​governmental organization​​registered​​and​​working​​in​​Croatia​​in​​the​​field​​of​​renewable​​energy, agroforestry,​​reforestation​​and​​sustainable​​land​​uses.​​The​​organization​​started working​​at​​CCRES​​Research​​facility​​in​​the​​year​​2013​​and​​has​​been​​involved​​with giving​​farmers​​free​​seeds,​​training​​ farmers​​and​​community​​at​​large​​on​​more​​about agroforestry​​techniques​​and​​environmental​​conservation​​awareness.​​CCRES​​has been​​able​​ to​​facilitate​​planting​​of​​trees​​in​​forest​​lands,​​community​​farms,​​schools, waterlines​​and​​private​​lands.​​Some​​of​​the​​benefits​​the​​farmers​​have​​been​​able​​to acquire​​from​​the​​organization​​include;​​free​​seeds,​​free​​training​​manuals​​in agroforestry,​​workshops​​in​​agroforestry​​and​​sustainable​​land​​uses.

Agrošumarstvo​​​se​​uglavnom​​sastoji​​od​​miješanja​​sadnje​​stabala​​sa​​sadnjom​​usjeva​​i/ili uzgojem​​stoke.​​To​​omogućuje​​bolju​​iskorištenost​​resursa,​​pomaže​​povećanju​​bioraznolikosti i​​može​​povećati​​prinose.

U​​sklopu​​Hrvatskog​​Centra​​Obnovljivih​​Izvora​​Energije​​(HCOIE),​​objavili​​smo​​svoje​​nove planove​​za​​razvoj​​ekološki​​održivih​​šumarskih​​praksi​​diljem​​Hrvatske.​​Ovi​​projekti​​imaju​​za cilj​​smanjiti​​negativan​​utjecaj​​na​​okoliš​​te​​integrirati​​prakse​​upravljanja​​šumama​​u agroekologiju.

Agrošumarstvo​​se​​uglavnom​​sastoji​​od​​miješanja​​sadnje​​stabala​​sa​​sadnjom​​usjeva​​i/ili uzgojem​​stoke.​​To​​omogućuje​​bolju​​iskorištenost​​resursa,​​pomaže​​povećanju​​bioraznolikosti i​​u​​konačnici​​povećava​​prinose.​​Studija​​HCOIE​​pokazala​​je​​da​​parcela​​od​​100​​ha​​pod agrošumarskim​​praksama​​daje​​ekvivalent​​od​​136​​ha​​pod​​standardnim​​principima​​korištenja, dajući​​tako​​potencijalni​​ekonomski​​rast​​za​​proizvođače​​koje​​takve​​prakse​​usvoje.

Koncept​​​ima​​velik​​broj​​prednosti​​po​​pitanjima​​uzgoja​​usjeva​​i​​zaštite​​okoliša.​​U​​principu, drveće​​kroz​​svoje​​korijenje​​stvara​​uvjete​​u​​tlu​​koji​​potiču​​bolju​​apsorpciju​​vode​​i​​minerala usjevima​​na​​površini.​​Agrošumarske​​ tehnike​​potiču​​strateško​​pozicioniranje​​stabala​​kako​​bi se​​maksimiziralo​​povećanje​​prinosa.​​ Dodatno,​​stabla​​pomažu​​u​​diverzifikaciji​​proizvodnje, ograničenju​​gubitaka​​nitrata​​iz​​tla​​te​​onečišćenju​​podzemnih​​voda.

Plodnost​​tla​​​također​​se​​poboljšava​​padom​​jesenskog​​lišća​​i​​njegovom​​razgradnjom​​na​​tlu, stvarajući​​tako​​važan​​izvor​​prirodnog​​komposta​​i​​gnojiva​​okolnim​​kulturama.​​Drveće​​i​​živice na​​poljima​​ povećavaju​​bioraznolikost,​​što​​je​​pogodno​​kukcima​​za​​oprašivanje.​​Konačno, stabla​​igraju​​važnu​​ulogu​​u​​apsorpciji​​CO2​​i​​spremanju​​ugljika​​tijekom​​faze​​rasta,​​smanjujući tako​​učinak​​klimatskih​​promjena.

Agrošumarstvo​​tako​​postaje​​ključni​​igrač​​u​​agroekološkom​​planu​​HCOIE.​​Zbog​​svih​​ovih prednosti,​​ promocija​​i​​širenje​​korištenja​​agrošumarstva​​postali​​su​​nam​​jedan​​od​​glavnih ciljeva​​u​​borbi​​protiv​​klimatskih​​promjena.​​Plan​​otkriva​​naše​​konkretne​​prijedloge​​za​​njegovu promociju​​u​​širokim​​kategorijama​​s​​brojnim​​specifičnim​​aktivnostima​​u​​svakoj​​od​​njih.

Kategorije​ ​​uspostavljaju​​sustav​​za​​istraživanje​​i​​praćenje​​različitih​​oblika​​agrošumarstva​​koji se​​provode​​u​​Hrvatskoj,​​te​​uspostavljaju​​mreže​​za​​razmjenu​​informacija​​između​​različitih sudionika​​u​​agrošumarstvu.​​Povećanje​​informacija​​o​​tome​​što​​se​​radi​​u​​agrošumarstvu omogućit​​će​​širenje​​inovativnih​​ideja​​koje​​su​​u​​budućnosti​​primjenjive.

Još​​jedan​​veliki​​prostor​​na​​koji​​se​​odnosi​​plan​​jest​​poboljšanje​​regulatornog,​​pravnog​​i financijskog​​okvira​​koji​​okružuje​​agrošumarstvo.​​Neke​​od​​specifičnih​​aktivnosti​​uključuju osnaživanje​​financijske​​potpore​​za​​agrošumarstvo,​​poboljšanje​​dostupnosti​​alata​​za​​različite sudionike​​na​​regionalnom​​nivou​​te​​favoriziranje​​razvoja​​agrošumarstva​​kroz​​financijske alate.

Obrazovanje​​​je​​još​​jedna​​važna​​komponenta​​plana,​​kako​​u​​poljoprivrednim​​školama,​​tako​​ i u​​pružanju​​ obuke​​već​​postojećim​​poljoprivrednicima​​o​​prednostima​​agrošumarstva​​i​​kako prijeći​​na​​njega.​​Dodatno,​​plan​​postavlja​​sustav​​pomoći​​kako​​bi​​se​​podigla​​vrijednost proizvedenih​​kultura​​koristeći​​agrošumarstvo​​te​​strategiju​​promocije​​agrošumarstva​​na međunarodnoj​​razini. Široko​​korištenje​​agrošumarstva​​moglo​​bi​​imati​​veliku​​ulogu​​u​​prelasku​​na​​održive​​okolišne prakse​​u​​dugoročnom​​razdoblju,​​a​​također​​bi​​pomoglo​​i​​proizvođačima​​na​​ekonomskom nivou​​u​​povećanju​​prinosa,​​te​​korištenje​​biomase​​drveta,​​kroz​​malčiranje,​​kao​​prirodno gnojivo​​za​​ usjeve.​​Predstavljeni​​plan​​trebao​​bi​​svoju​​primjenu​​naći​​na​​nacionalnom,​​ali​​i​​na međunarodnom​​nivou. ​​Željko​​Serdar,​​Hrvatski​​Centar​​Obnovljivih​​Izvora​​Energije​​(HCOIE)